Diplimski Rad Smjernice

SVEUILITEUZAGREBU
FAKULTETELEKTROTEHNIKEIRAUNARSTVA
DIPLOMSKIRADbr.2295
SMJERNICEZAIZRADUPROJEKTNE
DOKUMENTACIJEFOTONAPONSKOG
SUSTAVASPOJENOGNA
ELEKTROENERGETSKUMREU
TihomirPehar
Zagreb,listopad2009.
TihomirPehar
0036412407
i
Saetak
PovoljangeografskipoloajHrvatskeisustavpoticajazaproizvodnjuelektrine
energije iz obnovljivih izvora poveali su interes za izgradnjom fotonaponskog
sustavasnagedo30kWtenjegovogprikljuenjanaelektroenergetskumreu.
UprvomdjeluradaobraenojeSunevozraenje,fotonaponskeelijeivrste
fotonaponskih sustava. U drugom djelu obraeno je sve to treba sadravati
projekt fotonaponskog sustava spojenog na elektroenergetsku mreu, kao to je:
procjena proizvodnje elektrine energije, tehniki opis i karakteristike
fotonaponskog sustava, analiza isplativost projekta te nain prikljuka na
elektroenergetskumreu.
ii
Sadraj
1. Uvod..........................................................................................................1
2. Sunevozraenje......................................................................................2
2.1. Ekstraterestikozraenje....................................................................2
2.2. ProcjenaSunevogzraenja..............................................................4
2.3. Sunevozraenjenaplohupodkutom...............................................5
3. Osnovniparametrifotonaponskihelija.....................................................7
3.1. Serijskiiparalelniotporfotonaponskeelije......................................8
3.2. Naponpraznoghoda..........................................................................9
3.3. Strujakratkogspoja..........................................................................10
3.4. Karakteristiniotporisnagafotonaponskeelije..............................11
3.5. Djelotvornostfotonaponskeelije.....................................................13
3.6. Materijalizaproizvodnjufotonaponskihelija...................................13
4. Fotonaponskimoduli...............................................................................15
4.1. Premosnadioda................................................................................16
5. Vrstefotonaponskihsustava....................................................................18
5.1. Samostalni(autonomni)sustav.........................................................18
5.2. HibridniFNsustavi............................................................................19
5.3. PasivniiaktivnimreniFNsustav.....................................................20
6. PhotovoltaicGeographicalInformationSystem.......................................22
6.1. PodaciointenzitetusunevogzraenjanapodrujuMakarske........23
6.2. Procjenaproizvodnjeelektrineenergije...........................................27
6.3. Postavljanjefotonaponskihmodula...................................................31
7. Fotonaponskisustavspojennamreu....................................................34
7.1. Smjernicezaprojektiranjefotonaponskihsustava............................36
iii
7.1.1. Uputezaodabiropremefotonaponskogsustava.......................36
7.2. Tehnikiopisfotonaponskogsustava...............................................37
7.2.1. FNmoduliBP4175S..................................................................39
7.2.2. Kabelizaspajanjefotonaponskihmodula..................................40
7.2.3. Izmjenjiva..................................................................................41
7.3. Zatitaodatmosferskihiinduciranihprenapona...............................44
7.4. Kljunenormenapodrujufotonaponskihsustava...........................47
8. Trokoviiisplativostfotonaponskogsustav.............................................48
8.1. Analizatrokovaulaganjaufotonaponskuopremu...........................48
8.2. Isplativostprojekta............................................................................49
8.3. Trokoviopremeiradovafotonaponskogsustava............................50
8.4. Naknada za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvoraenergije(OIE).........................................................................................52
8.5. Isplativostfotonaponskogsustava....................................................53
9. Distribuiranaproizvodnja.........................................................................54
9.1. Prikljuenjefotonaponskogsustavanamreu..................................55
9.1.1. TehnikiuvjetizaprikljuenjeFNsustavanamreu..................56
9.2. PotrebnadokumentacijazaprikljuakFNsustavanamreu............58
9.3. Utjecajfotonaponskogsustavanadistribucijskumreu....................59
9.4. Nadzorfotonaponskogsustava.........................................................59
10. OsvrtnaiskustvauprikljukuFNsustavauNjemakoj..........................61
10.1. Inteligentnoiskljuenje/ukljuenjeureaja........................................62
10.2. Tehnikimogue,trinoupitno........................................................63
11. Zakljuak.................................................................................................65
12. Literatura.................................................................................................66
iv
Popisoznakaikratica
AC izmjenino(engl.alternatingcurrent)
CO
2
ugljikdioksid
DC istosmjerno(engl.directcurrent)
DHMZ dravnihidrometeorolokizavod
Engl. Engleski
EU EvropskaUnija
ETHZ SwissFederalInstituteofTechnologyZurich
IEC meunarodna elektrotehnika komisija (engl. International
ElectrotechnicalCommission)
IEEE institut inenjera elektrotehnike i elektronike (engl. Institute of
Electrical&ElectronicsEngineers)
H
2
O voda
MPP tokamaksimalnesnage(engl.maximumpowerpoint)
MPPT sustav za praenje optimalne radne toke (engl. maximum power
pointtracker)
NASA Amerikasvemirskaagencija
ODS Operatoradistribucijskogsustava
O
3
ozon
Opt. optimalan
PVGIS PhotovoltaicGeographicalInformationSystem
RH RepublikaHrvatska
Si silicij
THD harmoninoizoblienje
Popistablica
Tablica1.PodacioSunevomzraenju...............................................................23
Tablica2.PodacioproizvodnjielektrineenergijezaFNsustavsafiksnimkutom
.............................................................................................................................28
Tablica3.PodacioproizvodnjielektrineenergijezaFNsustavsadvoosnim
sustavomzapraenjeprividnogkretanjaSunca..................................................29
Tablica4.etiripoloajamodula..........................................................................30
Tablica5.PodacioproizvodnjielektrineenergijezaFNsustavsajednoosnim
praenjem,(4stupnjahorizontalnogpomicanja)..................................................30
Tablica6.Karakteristikeugraenogmodula[10]..................................................39
Tabela7.Karakteristikeizmjenjivaa[10].............................................................42
Tablica8.Trokovimaterijalafotonaponskogsustava.........................................51
Tablica9.Poticajnacijenaelektrineenergije......................................................52
vi
Popisslika
Slika1.Ekstraterestikozraenje(AM0)izraenjenapovriniZemlje(AM1,5)[3]
...............................................................................................................................3
Slika2.VisinaSunca,zenitnikutSunca,Sunevazimutikutupada.....................6
Slika3.Ekvivalentnaelektrinashemafotonaponskeelije...................................7
Slika4.Utjecaja)serijskogb)paralelnogotporanaI-Ukarakteristiku...................9
Slika5.Strujno-naponska(I-U)karakteristikaFNelije........................................10
Slika6.OvisnostI-UkarakteristikeojakostiSunevazraenja............................11
Slika7.MaksimalnasnagaidealneirealneFNelije...........................................12
Slika8.Kapsuliranjefotonaponskihelija.............................................................15
Slika9.Spajanjefotonaponskimodulaupolje.....................................................17
Slika10.SamostalniFNsustavzaistosmjernaiizmjeninatroila......................19
Slika11.HibridniFNsustavzaistosmjernailiizmjeninatroila..........................20
Slika12.PasivnimreniFNsustav......................................................................20
Slika13.AktivnimreniFNsustav.......................................................................21
Slika14.Grafmjesenogoptimalnogkuta...........................................................24
Slika15.GrafSunevogzraenjazarazliiteplohe.............................................25
Slika16.CilindriniSunevdijagram[7]...............................................................25
Slika17.GodinjaozraenostnahorizontalnuplohuzaRH[7]...........................26
Slika18.Prikazproizvodnjezasvatripoloajamodula.......................................31
Slika19.VisinaSuncaiminimalnirazmakmodula...............................................33
Slika20.Putanjeumreusamosuvineenergije..............................................35
Slika21.Putanjeumreusvuproizvodnuenergiju............................................35
Slika22.Jednopolnashemafotonaponskogsustava...........................................38
Slika23.U-IkarakteristikasolarnogmodulaBP4175S........................................40
Slika24.ZatitaFNsustavauzemljenjemiodvodnicimaprenapona...................45
Slika25.FNsustavnakuisagromobranskominstalacijom...............................46
Slika26.Nacrtsueljaiprikljukanamreufotonaponskogsustava...................56
Slika27.Povezivanjeizmjenjivaasaraunalom.................................................60
Slika28.TarifaelektrineenergijeizFNsustavpredaneumreuipotroene
lokalno[18]...........................................................................................................62
vii
Slika29.Optimalnogospodarenjeelektrinomenergijomukuanstvupomou
inteligentnogbrojila...............................................................................................63
Slika30.VerzijetokovaelektrineenergijeizmreeiFNsustava.......................64
Uvod
1
1. Uvod
U dananje vrijeme obnovljivi izvori energije imaju sve veu vanost u
elektroenergetskom sustavu, a razvijene zemlje u velikoj mjeri potiu njihovu
upotrebu. Razlog tome treba posebno istaknuti u visokoj cijeni fosilnih goriva uz
njihov stalni porast, kao i veliko oneienje okolia koje utjee na klimatske
promjene. U obnovljive izvore energije spadaju energija vode, vjetra, biomase,
Sunevozraenjaigeotermalnaenergija.
Hrvatska ima veoma povoljan geografski poloaj to se tie iskoritavanja
Suneve energije. Postoje uglavnom tri naina upotrebe Suneve energije:
pretvorba u toplinsku energiju i elektrinu energiju te biomase. Suneva energija
se moe na vie naina pretvoriti u elektrinu, a najjednostavnija je izravna
pretvorba pomou fotonaponskih (solarnih) elija. Princip rada sunane elije
temelji se na izravnoj pretvorbi Suneve energije u elektrinuenergiju na temelju
fotoelektrinogefekta.
Fotonaponski sustavi imaju brojne prednosti kao to su: Suneva energija je
besplatna i praktiki neiscrpna, tehnologija pretvorbe energije je ista, mogue je
napajanje potroaa na mjestima gdje nema izgraenog elektroenergetskog
sustava, karakterizira je visoka pouzdanost i mali pogonski trokovi, a osigurava
se dugogodinji vijek trajanja fotonaponskih modula (>25 godina). Nedostatci
fotonaponskogsustavsutitoproizvodnjaovisioosunanosti,potrebnesuvelike
povrine za vee elektrane, tehnologija pretvorbe Suneve energije u elektrinu
energiju je jo uvijek skupa, a sve to uz malu efikasnost. Time su ulaganja u
solarne elektrane teko isplativa bez dodatnih poticaja. Iako se u Republiku
Hrvatskuuvozipreko30%elektrineenergije,odpoetkalistopada2008.godine
instalirano je samo pet fotonaponskih sustava, a samo je jedan Solarni krov
pansko-Zagreb, dobio svu potrebnu dokumentaciju glede stjecanja statusa
povlatenogproizvoaaelektrineenergije[1].
Sunevozraenje
2
2. Sunevozraenje
Pri proraunavanju i projektiranju sunanih ureaja potrebno je poznavati
Sunevazraenjakojeupadanaplohukolektora.
Sunce je zvijezda koja se nalazi u sreditu naeg planetarnog sustava,
Sunevog sustava, te je neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoloive
energijenaZemlji.Velikimjedjelomsastavljenoodvodikaihelija.Uunutranjosti
Sunca vodik se nuklearnim reakcijama fuzije pretvara u helij to izaziva
oslobaanje velikih koliina energije, a temperatura u samoj jezgri premauje
15000000 K. Zraenje iz unutranjosti u velikom dijelu apsorbira sloj vodika blii
povrini pa jenapovrini Sunca temperatura oko 6000 K (tonije, 576250 K),a
spektar Sunca priblino odgovara spektru crnog tijela ugrijanog na temperaturu
5760 K. Stoga se temperatura od 5760 K moe uzeti kao efektivna temperatura
Suneve povrine, a pomou nje se primjenom Stefan-Boltzmannova, Wienova i
Planckova zakona mogue proraunati energijski spektar Suneva zraenja.
Snaga Sunevog zraenja iznosi oko 3,8 10
23
kW, od ega Zemlja dobiva 1,7
10
14
kW.ZemljaodSuncagodinjedobivaoko410
21
kJenergijetojenekoliko
tisua puta vie nego to iznosi ukupna godinja potronja energije iz svih
primarnih izvora. To znai da Zemlja u jednom satu od Sunca primi dovoljno
energijezazadovoljenjesvihsvojihgodinjihenergetskihpotreba[2].
2.1. Ekstraterestikozraenje
Sunevo zraenje na ulazu u Zemljinu atmosferu naziva se ekstraterestiko
zraenje. To zraenje opisujemo gustoom energijskog toka koji upada na
povrinu okomitu na smjer upadnih Sunevih zraka. Ta veliina je kratkovalno
zraenjekojeZemljadobivaodSunca,aizraavaseuW/m
2
.KakoseZemlja
oko Sunca giba po eliptikoj putanji, tako se i njihova meusobna udaljenost
mijenja pa gustoa snage na ulazu u Zemljinu atmosferu nije konstantna ve se
mijenja od najmanje vrijednosti od 1307 W/m
2
do najvee 1399 W/m
2
. Srednja
vrijednostSunevogzraenjadobivenajemjerenjem,aiznosioko1367W/m
2
[2].
Za razliku od ekstraterestikog zraenje ije su promjene vrlo male, Sunevo
Sunevozraenje
3
zraenje na povrini Zemlje zbog atmosferskih utjecaja, te lokalnih promjena u

atmosferikaotosuvodenapara,oblaciismog,jepromjenjivo.
Ulaskomuatmosferu,zbogapsorpcijeirasprenje,zraenjeoslabiipoprimi
drugaijioblikspektraodekstraterestikogzraenja.Dorasprenjadolazizbog
interakcije zraenja s esticama ili velikim molekulama plinova prisutnih u
atmosferi to uzrokuje promjenu izvorne putanje zraenja. Apsorpcija Sunevog
zraenja nastaje kad molekule u atmosferi apsorbiraju energiju odreenih valnih
duljina, pri emu su za apsorpciju uglavnom odgovorni ozon (O
3
), vodena para
(H
2
O)iugljinidioksid(CO
2
).Ozonupotpunostiapsorbiraultraljubiastozraenje
valnihduljinaod0.20mdo0.36mkojejetetnopozdravlje,aapsorpcijaovisii
o debljini sloja ozona koji se mijenja tijekom godine. Ugljini dioksid apsorbira
infracrveno zraenje veih valnih duljina, a vodena para apsorbira znatan dio
infracrvenogzraenjamalihvalnihduljina.Atmosferskiplinoviapsorbirajusamou
strogo ogranienom podruju spektra fotona odreene valne duljine pa se takva
apsorpcijanazivaselektivnaapsorpcija(slika1).[3]
Slika1.Ekstraterestikozraenje(AM0)izraenjenapovriniZemlje(AM
1,5)[3]
itavspektarSunevogzraenjakojidolazidopovrineZemljeobuhvaavalne
duljineod300nmdo2500nm.
Sunevozraenje
4
Ukupno oko 51% upadnog ekstraterestikog zraenja dolazi do povrine

Zemlje,26%seraspriili reflektiranaoblacimaiatmosferskimesticama,19%
zraenjaseapsorbira,aoko4%sereflektiraodZemljinepovrinenazadusvemir.
2.2. ProcjenaSunevogzraenja
Temeljni ulazni podatak o Sunevom zraenju je srednja dnevna ozraenost
vodoravneplohe,kojasedobivaraznimmjerenjem.Timesebaviposebnagrana
meteorologije,aktinometrija.Zapraktinoiskoritavanjesunaneenergijevanisu
podacioinsolaciji(osunanju),ukupnomozraenjuhorizontalneploheidifuznom
ozraenju horizontalne plohe. Postupak procjene raspoloivog Sunevog
potencijala za odreenu lokaciju olakan je postojanjem baza podataka koje
sadre sve informacije o intenzitetu Sunevog zraenja, temperaturama okoline,
prosjenimdnevnimtemperaturamaitd.
SunevogzraenjakojeupadanaplohenaZemljimoebiti:
neposredno:zraenjeSunevihzraka
difuzno zraenje neba: raspreno zraenje cijelog neba zbog pojava u
atmosferi
difuznozraenjeobzorja:diodifuznogzraenjakojizraiobzorje
sunevo difuzno zraenje: difuzno zraenje blie okolice Sunevog diska
kojisevidisaZemlje
odbijenozraenje:zraenjekojeseodbijaodokoliceipadanapromatranu
plohu.
Trenutno postoji vie kvalitetnih baza podataka, a u skupinu najkoritenijih
bazapodatakaspadaju:
NASAsurfacemetereologyandsolarenergydatabase,
Meteonomdatabase,
PVGISPhotovoltaicGeographicalInformationSystem.
Bitno je napomenuti da podaci o intenzitetu suneva zraenja na okomitu
plohuuprethodnonavedenimbazamapodatakanisuizmjereni,vesuizraunati
Sunevozraenje
5
na osnovi satelitskih mjerenja ekstraterestike radijacije na rubu Zemljine

atmosfere. Za podruje Republike Hrvatske ukupno Sunevo zraenje na
vodoravnuplohuseizraunavaiztrajanjasijanjaSunca(insolacija,osunavanje),
koje se dobilo dugogodinjim nizom mjerenja u 37 mjernih postaja Dravnog
hidrometeorolokog zavoda [4]. Za procjenu Sunevog zraenja na podruju na
kojem se nalazi fotonaponski sustav koristit e se Photovoltaic Geographical
InformationSystem(PVGIS).
2.3. Sunevozraenjenaplohupodkutom
Fotonaponski moduli se najee postavljaju na plohe nagnute prema
Suncu,usvrhumaksimalneozraenosti.
U veini sluajeva u praksi, ploha fotonaponskog modula je orijentirana tono
premajugu(nasjevernojZemljinojpolutci)inagnutapodnekimodreenimkutom
u odnosu na horizontalu, pa je potrebno znati koliki iznos Sunevog zraenja
upadanatakonagnutuplohu.
Za proraun suneve energije koja upada na plohu pod kutom najvaniji
podatakjeupadnikutdirektnogsunevogzraenja.KutupadaSuncajekut
izmeu upadnih Sunevih zraka i normale na plohu na koju upada zraenje. Pri
tomejeorijentacijaplohedefinirananjenimazimutominagibomploheuodnosu
nahorizontalu.KutupadaSuncamoeseizraunatipoznavanjemzemljopisne
irine,satnogkutaSuncaideklinacijeiorijentacijomplohe[5].
0([, o) = cos
-1
(cos- ([, o)),akojecos- ([, o) > (1)
0([, o) = ,akojecos- ([, o) (2)
gdjeje:
cos- ([, o) =
cos |cos o(cos cos [ +cos o sin sin[)] +sin|cos o sin sin[] +
sin|sin cos [ -cos sin[ cos o] (3)
DeklinacijaSuncajeglavniparametarpotrebanzaproraunavanjepoloaja
Sunca, a predstavlja kut izmeu spojnice sredita Zemlje i sredita Sunca i
ravnineukojojleiekvator.
Sunevozraenje
6
VisinaSunca
S
jekutizmeusreditaSunevogdiskaihorizontalneravnine,
amoeseizraunatiiz:
y
S
= sin
-1
(sin sin o +cos cos o cos ) |] (4)
Sunev azimut
S
je kut izmeu vertikalne ravnine koja sadri smjer Sunca i
vertikalneravninekojaprolazismjeromsjever-jug.Sunevazimutsemjeriodjuga
nasjevernoj,odnosnoodsjeveranajunojpolutci.Azimutimapozitivanpredznak
poslijepodne u sunanom vremenu, dok prije sunanog podneva poprima
negativnevrijednosti.VisinaSunca,zenitnikutSunca,Sunevazimutikutupada
Suncaprikazanisunaslici2.
Slika2.VisinaSunca,zenitnikutSunca,Sunevazimutikutupada
Osnovniparametrifotonaponskihelija
7
3. Osnovniparametrifotonaponskihelija
FotonaponskaelijajeelektronikielementkojiSunevuenergijukojaupada
naplohuelijepretvaraizravnouelektrinunaprincipufotonaponskogefekta.Za
ispravan odabir fotonaponskih modula (za podruje upotrebe) potrebno je
poznavati parametre elija od kojih je stvoren. I-U karakteristika fotonaponske
elijeprolazikroztrikarakteristinetokeukojimasudefiniraniosnovniparametri
fotonaponskeelije:
1. Struja kratkog spoja I
ks
struja koja tee kad je napon na stezaljkama
fotonaponskihelijajednaknuli.
2. Napon otvorenog kruga ( praznog hoda) U
ok
napon koji postoji na
stezaljkamafotonaponskeelijeureimuotvorenogkruga(tj.,kadjeI=0).
3. Toka maksimalne snage P
m
toka u kojoj fotonaponska elija daje
najveumoguusnagu.MaksimalnasnagaP
m
odgovaranajveojmoguoj
povrini pravokutnika koji se moe upisati u I-U karakteristiku. U toki
maksimalnesnagevrijednoststrujejeI
m
,anaponaU
m
.
Osim ova tri parametra, napon otvorenog kruga elije, struja kratkog spoja,
snaga FN elije, spomenut emo jo i ove parametre: karakteristini otpor FN
elije,stupanjkorisnogdjelovanjaFNelije,ovisnoststupnjakorisnogdjelovanja
ili spektralni odaziv FN elije, ovisnost stupnja korisnog djelovanja elije o irini
zabranjenog pojasa, te ovisnost navedenih parametara o temperaturi. Zbog
jednostavnijeg razumijevanja parametara FN elija se prikazuje pomou
nadomjesnogstrujnogkrugakaostrujniizvor,toprikazujeslika3.
Slika3.Ekvivalentnaelektrinashemafotonaponskeelije
8
Struja I je jednaka struji I

L
koju proizvodi suneva svjetlost, umanjenoj za
zanemarivustrujudiodeI
D
istrujuantaI
SH
.SerijskiotporR
S
predstavljaunutarnji
otportokastruje,aotporantajeobrnutorazmjeranrasipnojstrujipremazemlji.
3.1. Serijskiiparalelniotporfotonaponskeelije
SerijskiotporR
S
jeomskiotpornakojinailazistrujakojateekrozelijuikroz
povrinuelijepremakontaktimadospojasprikljukomnavanjskikrug.Naiznos
serijskogotporautjeeotpormaterijala,kontakata,neistoeidr.Najvanijiefekt
koji je posljedica postojanja serijskog otpora je smanjenjefaktora punjenja,a pri
veim vrijednostima moe doi i do smanjenja struje kratkog spoja [6]. Iznos
serijskog otpora nije stalan, mijenja se kako se mijenja i cijela strujno-naponska
karakteristika sunane elije s promjenom temperature i razine ozraenja.
Kvalitetne sunane elije imaju manji serijski otpor, odnosno otrije koljeno I-U
karakteristike.
Otpor anta R
SH
(paralelni otpor) je obrnuto razmjeran rasipnoj struji prema
zemlji. Paralelni otpor posljedica je postojanja lokalnih defekata u pn spoju zbog
egadolazidogubitakazbogotjecanjastruja.Uidealnojfotonaponskojelijiotpor
R
SH
je beskonaan, ali u realnim su sluajevima struje otjecanja proporcionalne
naponu na eliji. Mala vrijednost paralelnog otpora omoguuje otjecanje dijela
fotostruje, to je posebno znaajno pri manjim vrijednostima zraenja na eliju.
Gubitke zbog paralelnog otpora karakterizira nelinearnost i nestalnost pa se
razlikujuodelijedoelije.
SerijskiiparalelniotporutjeunaoblikI-Ukarakteristikefotonaponskeelije
tenaukupnusnagu.Tajseutjecajmoezanemaritiusluajukadjeserijskiotpor
puno manji od karakteristinog otpora (R
S
<<R
k
), odnosno ako je paralelni otpor
punoveiodkarakteristinogotpora(R
P
>>R
k
).
UtjecajserijskogiparalelnogotporanaI-Ukarakteristikuprikazanjeslikom4.
9
Slika4.Utjecaja)serijskogb)paralelnogotporanaI-Ukarakteristiku
3.2. Naponpraznoghoda
Naponpraznoghodaelijejeelektromotornasilakojasejavljanastezaljkama
elijeprilikomotvorenogstrujnogkruga(strujaI=0).Tejeuzstrujukratkogspoja
najvaniji parametar za opisivanje elektrine uinkovitosti pojedine elije.
Maksimalni foto-napon (U
PH
) se dobiva u praznom hodu strujnog kruga
fotonaponske elije pod punim osvjetljenjem. Ignorirajui gubitke, odnosno struju
rasipanjapremazemlji,uzimamozaI=0inaponiznosi:

PH
=
k1
n
I
L
I
D
+ |] (5)
gdjeje:
kT/Qapsolutnatemperaturaizraenauvoltima(300K=0.026V)
I
L
foto-generiranastruja
I
D
strujazasienjadiode
Q=naboj=1.610
-19
C
k=Boltzmannovakonstanta=1.3810
-23J
/K
10
TtemperaturauK.
3.3. Strujakratkogspoja
Struja kratkog spoja I
KS
je ona struja koja e potei kad su stezaljke elije
kratkospojene,odnosnoakojenaponizmeustezaljkijednaknuli.Ukupnastruja
I
KS
raunasepremaizrazu(2):
I
KS
= I
L
-I
_
QU
PH
kT
-_ -
0
PH
R
SH
|] (6)
gdjejeR
SH
otporanta.
U gore navedenom izrazu posljednji lan izraza ( U
PH
/ R
SH
) predstavlja struju
rasipanja u zemlju, koja je znatno manja u odnosu na struje I
L
i I
D
, pa se moe
zanemariti.Strujazasienjadiodemoeseeksperimentalnoodreditiprimjenjujui
naponU
PH
umrakuimjereistrujukojaodlaziuelije.Ovastrujaestosenaziva
struja mraka ili obrnuta struja zasienja diode. Na ovaj se nain dobivaju dvije
graninetokeustrujno-naponskojkarakteristiciFNelije,aostalesetokedobiju
mjerenjem(slika5).
Slika5.Strujno-naponska(I-U)karakteristikaFNelije
Slika 6. prikazuje ovisnost strujno naponska (I-U) karakteristika o jakost
sunevazraenja.
11

Slika6.OvisnostI-UkarakteristikeojakostiSunevazraenja
3.4. Karakteristiniotporisnagafotonaponskeelije
Pomou napona praznog hoda i struje kratkog spoja definira se karakteristini
otpor:
R
k
= 0
PH
I
KS
(7)
Snagakojudajefotonaponskeelijejednakajeumnokunaponaistruje
= I = _I
L
-I
QU
kT
+I
_ |] (8)
Snagakojudajeidealnafotonaponskaelijajerazliitauodnosunasnagukoju
moe dati realna. Raunski se moe dobiti traenjem ekstrema funkcije (4)
odnosno odreivanjem povrine pravokutnika na slici 7. koji ima maksimalnu
povrinu.
12
Slika7.MaksimalnasnagaidealneirealneFNelije
Maksimalna (vrna) snaga P
m
koju FN elija moe dati moe se prikazati i
pomounaponapraznoghodaistrujekratkogspoja

m
= I
KS

PH
|p] (9)
gdjeje:
=
0
m
I
m
0
PH
I
KS
(10)
Faktor punjenja (engl. Fill Factor) definiran je omjerom povrine pravokutnika
U
m
iI
m
ipovrinedrugogsastranicamaU
PH
iI
KS
.Faktorpunjenjapokazujekoliko
je stvarna elija blizu idealnoj, po karakteristikama, odnosno koliki je utjecaj
serijskog otpora FN elije. Faktor punjenja FF opada linearno s omjerom R
S
/R
K
i
R
K
/R
P
,gdjejeR
S
serijski,R
P
paralelniiR
K
karakteristiniotporFNelijeiobino
iznosi 0.7< FF <0.9 [2]. Serijski otpor elije R
S
je rezultantni otpor unutranjeg
omskogotporaelijeiotporakontakataelije.Produktserijskogotporaipovrine
elije R
S
A reda je veliine 0.0025 /m
2
za uobiajene FN elije. Paralelni otpor
elije R
P
uzrokovan je lokalnim defektima u PN spoju. Za idealnu eliju on bi bio
beskonanovelik,aliustvarnojelijistrujegubitakaproporcionalnesunaponuna
eliji.
13
3.5. Djelotvornostfotonaponskeelije
Djelotvornostfotonaponskeelijedefinirasekaoomjerizmeumaksimalne
snagekojuelijamoedatiP
m
isnageSunevazraenjakojeupadanaelijuP
u
:
p =
P
m
P
u
=
P
m
LA
=
0
m
I
m
LA
(11)
gdjejeEozraenjepovrine,aApovrinafotonaponskeelije.Uvrtavajui
izrazzamaksimalnusnaguiz(9):
p =
0
ph
I
ks
LA
(12)
Djelotvornostfotonaponskeelijejeveitojefaktorpunjenjabliijediniciito
je vea struja kratkog spoja. Tipine vrijednosti silicijske elije priblino iznose:
FF= 0.82, = 10%. Najvea djelotvornost fotonaponske elije pri odreenom
ozraenju i temperaturi postie se ukoliko je na sunanu eliju spojen optimalni
iznospotroaa.
3.6. Materijalizaproizvodnjufotonaponskihelija
Prema tehnologiji izrade fotonaponski moduli mogu se podijeliti u dvije glavne
kategorije:
Modulitemeljeninaploicamakristalasilicija
Moduli izraeni u tankoslojnoj tehnologiji, kao to su tankoslojni silicij,
bakar/indij/galij-selenid/sulfid,amorfnisilicijikadmij-telurid.
Prva komercijalna fotonaponska elija od kristala silicija izraena je 50-ih
godina prolog stoljea, a do danas je tehnologija proizvodnje fotonaponskih
modulatemeljenanaploicamaodkristalasilicijaostalauprednostiuodnosuna
moduleizraeneutankoslojnojtehnologiji.
Fotonaponskeelijeodkristalasilicijaseizvodeuviemorfolokihoblika,kao
monokristalneipolikristalne.
Za proizvodnju monokristalnih Si elija potreban je apsolutno isti poluvodiki
materijal. Monokristalni tapii se izvade iz rastaljenog silicija i reu na tanke
14
ploice.Takavnainizradeomoguujerelativno visokistupanjiskoristivosti.Ovaj
tipfotonaponskeelijeproizvodivieelektrineenergijeodpolikristalnihSielija.
Proizvodnja polikristalnih Si elija je ekonomski efikasnija u odnosu na
monokristalne. Tekui silicij se ulijeva u blokove koji se zatim reu u ploe.
Tijekom skruivanja materijala stvaraju se kristalne strukture razliitih veliina na
ijim granicama se pojavljuju greke, zbog ega solarna elija ima manju
iskoristivost.
Jedna od tankoslojnih tehnologija koje se sve intenzivnije istrauju je
tehnologija proizvodnje sunanih elija od amorfnog silicija. Proizvodnja je
relativno jednostavna, zasniva se na nanoenju tankog sloja silicija u amorfnom
stanju na podlogu. Debljina sloja iznosi manje od 1 m, stoga su trokovi
proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Meutim iskoristivost
amorfnih elija je puno nia u usporedbi s drugim tipovima elija. Detaljniji opis
pojedinihtehnologijaizradefotonaponskeelijemoesenaiuliteraturi[2].
Fotonaponskimoduli
15
4. Fotonaponskimoduli
Fotonaponskeelijeproizvodemalinaponredaveliine0.5V,uzgustoustruje
oko 20mA/cm
2
[6]. Da bi se dobila eljena vrna snaga (npr. 170,175W i viih
itd.)idaninapon(obino12ili24V)potrebnojeFNelijepovezivatiserijski,
paralelnoilinajeekombinacijomobanaina.Ukupniiznosnaponanaizlazuiz
modula proporcionalan je broju serijskih spojenih elija, dok je izlazna struja
proporcionalna broju paralelno spojenih elije. Tako spojene FN elije ine FN
modul. Pakiranje FN elija u vee fotonaponske module (panele) provodi se za
osiguravanjedugotrajnijeipouzdanjezatiteodatmosferskihifizikihoteenja
(slika8.).
elijeselaminirajuizmeuslojevakaljenogstaklaibijelogtedlarakojipruaju
idealnuvodootpornuzatitu.Kaljenostaklovisokojetransparentnoioptimalno
hvatadirektnuidifuznusvjetlost.Takoizraenimodulpostavljajuseualuminijski
okvir, a time se postie potrebnu robusnost te mogunost praktinog i
jednostavnogpostavljanjanaeljenupovrinu.
Slika8.Kapsuliranjefotonaponskihelija
Fotonaponskimoduli
16
Zaopisizlaznekarakteristikefotonaponskogmodulamoeseupotrijebitmodel
jednesunaneelijeakosepretpostavielektrikajednakostsvihelijeodkojihje
modul sastavljen [2]. Karakteristika modula je funkcija temperature i ozraenja.
Promjena temperature oituje se na U,I-karakteristici kao pomak po strujnoj i
naponskoj osi i promjeni zakrivljenosti koljena krivulje. S porastom temperature
raste i struja kratkog spoja, ali ta je promjena praktiki neznatna u usporedbi sa
promjenom ostalih parametara. Kod porasta temperature dolazi do mnogo veeg
padanaponaotvorenogkruga,tozaposljedicudajepadmaksimalnesnageelije
zaoko0.5%posvakom1Cporastatemperature.IztogaslijedizakljuakdaFN
moduli za razliku od solarnih kolektora moraju biti montirani tako da se osigura
dobra prozranost, prirodna konvekcija topline zrakom i prirodna ventilacija
vjetrom. Proizvoa fotonaponskih modula obino daje U,I-dijagrame koji
odgovaraju razliitim razinama ozraenja pri normalnoj temperaturi, odnosno
razliitim temperaturama pri normalnom ozraenju, a pomou kojih je mogue
odreditikarakteristinetoke(I
ks
,U
ok
,U
m
,I
m
).
4.1. Premosnadioda
Premosne ili tako zvane bypass diode se koriste kako bi se izbjeglo
pregrijavanjenajloijeelijeupojedinimmodulima,kojebitijekomsunanogdana
ostala u sjeni i poela bi se ponaati kao dioda sa suprotnim prenaponom, za
razliku od ostalih elija koje bi se dalje ponaale ko generator. Ovaj efekt se
nazivavruatokanamodulu[7].Takveloeelijeilielijeusjenibitadatroile
struju koju proizvode ostale elije. Kao rezultat potronje struje, fotonaponske
elijeusjenibisegrijaledotemperature100Ctomaterijalkuitanebimogao
izdratimoedoidooteenjacijelogmodula.
Toposebnopredstavljaproblemkodveihmodula,gdjeenergijakojubitakva
elijapodvisokojtemperaturitrebalapredavatiokoliciujedinicivremenamoe
biti vrlo velika. Premosne diode u takvom sluaju predstavljaju premosnicu koja
ograniava snagu modula i preventivno spreava trajno oteenje modula.
Spajanje fotonaponskih modula u polje i koritenje premosne diode prikazano je
naslici9.
Fotonaponskimoduli
17
Slika9.Spajanjefotonaponskimodulaupolje
Prenosnediodeseugraujuusamojproizvodnjifotonaponskogmodula.Osim
prenosnih dioda u autonomnim sustavima koji nisu mreno vezani koriste se i
blok-diode koje spreavaju nono pranjenje akumulatora posredstvom FN
modula.
Vrstefotonaponskihsustava
18
5. Vrstefotonaponskihsustava
Fotonaponski sustavi (FN sustavi) predstavljaju integrirani skup FN modula i
ostalih potrebnih komponenata. Projektiran je tako da prima Sunevu energiju i
izravno je pretvara u konanu elektrinu energiju kojom se osigurava rad
odreenog broja istosmjernih (DC) i/ili izmjeninih (AC) troila, samostalno ili
zajednospriuvnimizvorom.
UnajjednostavnijemsustavuFNsustavnapajasamoistosmjernatroila,aako
se u FN sustav doda izmjenjiva tada takav sustav moe proizvoditi elektrinu
energijuzasvaizmjeninatroila.
Ovisnoonainurada,postojesljedeevrsteFNsustava:
1.samostalni(autonomni),zaijiradmreanijepotrebna
2.mreni,spojeninaelektrinumreu:
o pasivni,kodkojihmreaslui(samo)kaopriuvniizvor
o aktivni(interaktivni),kodkojihmreamoepokrivatimanjkove,alii
preuzimativikoveelektrineenergijeizFNmodula
3.hibridni,kojisuzapravosamostalnipovezanisdrugim(obnovljivim)
izvorima.
5.1. Samostalni(autonomni)sustav
Samostalni (autonomni) sustavi za svoj rad nemaju potrebu spajanja na
elektrinu mreu. Kod njihove primjene, kad elektrinu energiju treba isporuivati
tijekom noi ili u razdobljima s malim intenzitetom Sunevog zraenja nuan je
akumulator (baterija) koji slui kao spremnik elektrine energije. Tom se sustavu
pored akumulatora mora dodati regulator za kontrolirano punjenje i pranjenje
baterije, a dodavanjem izmjenjivaa (=12 V / ~230 V) autonomni sustavi mogu
zadovoljiti i sve vrste tipinih mrenih potroaa, kojima je potreban izmjenini
napon kao to su perilice, hladnjaci, crpke,motori, televizori, raunala, usisavai,
mali kuni aparati i druga troila. Takvi su sustavi pogodni za osiguravanje
potrebnihkoliinaelektrineenergijezaudaljene(izolirane)potroaekaotosu
ruralna (izolirana) ili primorska vikend-naselja te za brojne pojedinane objekte
19
razliitih namjena (npr. razne vrste signalizacija i upozorenja, rasvjetu,

telekomunikacijske releje, svjetionike, sustave nadgledanja itd.). Primjer ovog
sustavprikazanjenaslici10.
Slika10.SamostalniFNsustavzaistosmjernaiizmjeninatroila
5.2. HibridniFNsustavi
HibridniFNsustavinastajupovezivanjemsamostalnih(osobitoveih)sdrugim
alternativnim (priuvnim) izvorima elektrine energije, kao to su vjetroturbine,
hidrogeneratori, pomoni plinski ili dizelski agregati. U dananje vrijeme
vjetroturbine i fotonaponski sustavi se mogu povezati pomou zajednikog
izmjenjivaa. Takva rjeenja daju veu sigurnost i raspoloivost isporuke
elektrine energije te omoguavaju manje kapacitete akumulatora kao spremnika
elektrineenergije.Kodrjeenjakojakoristeplinskeidizelskeagregatesustavise
dimenzionirajutakodaseagregatikoristemalosatiugodiniimesetedigorivo,
smanjuju trokovi odravanja i produava vijek trajanja. Primjer hibridnog
fotonaponskogsustavaprikazanjenaslici11.
20
Slika11.HibridniFNsustavzaistosmjernailiizmjeninatroila
5.3. PasivniiaktivnimreniFNsustav
PasivnimreniFNsustavielektrinumreukoristesamouvjetno,urazdobljima
kadaFNmodulinemoguproizvestidovoljnekoliineelektrineenergije,primjerice
noukadasuistodobnoakumulatorielektrineenergijeprazni(slika12).
Slika12.PasivnimreniFNsustav
Aktivni, odnosno interaktivni mreni FN sustavi mreu koriste interaktivno,

uzimajui je u sluaju veih potreba ili vraajui je u sluaju vikova elektrine
energijeproizvedeneuFNmodulima(slika13).
21
Slika13.AktivnimreniFNsustav
Oba mrena sustava na izlazu iz modula mogu koristiti i istosmjerno-

istosmjernepretvornikenaponakojimasemogupodeavatinaponskerazineza
potrebeistosmjernihtroilakojaradenanaponurazliitimod12Vi24Vilisemogu
podesitinanaponbaterijekojeradenaveimistosmjernimnaponima.
PhotovoltaicGeographicalInformationSystem
22
6. PhotovoltaicGeographicalInformationSystem
Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS) prua popis solarnih
energetskih resursa i procjenu proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskih
sustavatemeljennageografskojkartiuEuropi,AfriciijugozapadnojAziji.Onje
dio SOLAREC (Solar Electricity Action) akcije koja doprinosi implementaciji
obnovljivih izvora energije u Europskoj Uniji kao odrivog i dugoronog izvora
energije [8]. Diljem Europe postoji stotine meteorolokih mjernih postaja gdje se
direktnoiliindirektnomjerisolarnozraenje.VrstepodatakaspremljenihuPVGIS
bazi podataka za Europski subkontinent sadri tri grupe slojeva rezolucije 1km x
1km:
1. geografskipodaci:digitalnimodelvisine,administrativnegranice,gradovi
2. prostornoneprekinutiklimatskipodaci:
dnevnaozraenosthorizontalneplohe
omjerdifuznogiglobalnogozraenja
optimalnikutnagibaFNmodulazamaksimalizacijuiskoritenjaenergije
3. regionalniprosjecizaizgraenapodruja:
godinjasumaozraenosti(horizontalna,vertikalnaioptimalnonagnuta
ploha)
godinjasumapredvieneproizvodnjeelektrineenergije(horizontalna,
vertikalnaioptimalnonagnutaploha)
optimalni kut nagiba FN modula za maksimalno iskoritenje energije
krozcijelugodinu
Baza podataka za Mediteranski bazen, Afrika i jugozapadna Azija sadri prve
dvije grupe rasterskih slojeva kao i za Europski subkontinent (navedeno iznad)
rezolucije2kmx2km.
23
6.1. Podaciointenzitetusunevogzraenjanapodruju
Makarske
Podaci o intenzitetu Suneva zraenja potrebni su za proraun proizvodnje
elektrine energije fotonaponskog sustava. Zemljopisna irina i duina
specificiraju lokaciju objekta na kojem se nalazi fotonaponski sustav. Posebice
zemljopisnairinapredstavljavanuvarijabluprisolarnimkalkulacijama.Takoer
predstavljavanuvarijablupriizraunuSunevogozraenjapovrinepostavljene
pod odreenim kutom (FN modula). Makarska se nalazi se na 43 17' 38"
sjeverne zemljopisne irine i na 171' 20" istone zemljopisne duine. Podaci o
SunevomzraenjunapodrujuMakarskeuzetisuizPVGIS-ovebazepodataka.
Tablica1.PodacioSunevomzraenju
Makarska
Zemljopisnairina[N]:4317'38"
Zemljopisnaduina[E]:171'20"
Mjeseci H
h
(Wh/m
2
)
Hopt
(Wh/m
2
)
H(90)
(Wh/m
2
)
I
opt
() T
24h
(C)
Sijeanj 1670 2910 2990 65 7.3
Veljaa 2410 3620 3290 57 8.0
Oiljak 3770 4820 3670 45 10.8
Travanj 5020 5560 3360 30 14.3
Svibanj 6050 6040 2940 18 19.3
Lipanj 6640 6310 2710 12 23.2
Srpanj 7090 6910 3010 15 25.7
Kolovoz 6140 6580 3570 26 25.4
Rujan 4790 5960 4200 41 21.1
Listopad 3140 4580 3960 54 17.7
Studeni 1850 3070 3030 62 12.6
Prosinac 1390 2500 2630 66 8.8
Godinji
prosjek
4170 4910 3280 36 16.2
24
Gdjeje:
H
h
:dnevnoSunevozraenjenahorizontalnuplohu(Wh/m
2
)
H
opt
:dnevnoSunevozraenjenaoptimalnukosuplohu(Wh/m
2
)
H(90):Sunevozraenjenaplohu90(Wh/m
2
)
I
opt
:mjesenioptimalnikut()
T
24h
:srednjamjesenatemperatura(C).
Zemljopisni poloaj, vremenski uvjeti te blaga mediteranska klima pruaju
optimalne uvjete za koritenje Suneve energije na podruju june Dalmacije, a
gradMakarskaspadausamvrhraspoloivogSunevogpotencijalauHrvatskoj.
PodacizagradMakarskususljedei:
prosjenagodinjainsolacijaiznosioko1.52MWh/m
2
godinje,
prosjeanbrojSunanihsatiiznosi2553.
Na osnovi stvarnih i proraunatih podataka moe se zakljuiti da je lokacija
gradaMakarskeizrazitopovoljnazapostavljanjefotonaponskogsustava.
Slika14.Grafmjesenogoptimalnogkuta
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Makarska
Zemljopisna irina [N]: 43 17' 38"
Zemljopisna duina [E]: 17 1' 20"
Iopt ()
mjeseci
25
Slika15.GrafSunevogzraenjazarazliiteplohe
Slika16.CilindriniSunevdijagram[7]
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
W
h
/
m
2
mjeseci
Makarska
Zemljopisna irina [N]: 43 17' 38"
Zemljopisna duina [E]: 17 1' 20"
Hh (Wh/m2)
Hopt (Wh/m2)
H(90) (Wh/m2)
26
Slika17.GodinjaozraenostnahorizontalnuplohuzaRH[7]
27
6.2. Procjenaproizvodnjeelektrineenergije
Pomou PVGIS-a izvrit e se procjena proizvodnje elektrine energije za
fotonaponski sustav sa fiksnim kutom, fotonaponski sustav sa jednoosnim
sustavom za praenje prividnog kretanja Sunca i fotonaponski sustav sa
dvoosnim sustavom za praenje prividnog kretanja Sunca koji su spojeni na
mreu. Podaci o intenzitetu Suneva zraenja potrebni su za proraun
proizvodnje elektrine energije fotonaponskog sustava nalaze se u PVGIS-ovoj
bazi podataka. Prema PVGIS podatcima optimalni kut se za podruje RH kree
od33nasjeverudo37najugu.Valjaimatinaumudaseoptimalnikutmijenja
tijekomgodinezbogprividnogkretanjaSunca.Kodfiksnihinstalacijajepotrebno
odabratioptimalnikutzamaksimalnugodinjuenergijuilizamaksimalnuenergiju
tijekom razdoblja u kojem nam je potrebna vea proizvodnja elektrine energije.
NajboljejerjeenjejesadvoosnimpraenjemprividnogkretanjaSunca.Timese
moepoveatidobivenaenergijaza25-40%.
Buduidaseradioistojlokacijifotonaponskogsustavausvatrisluaja,podaci
kojisuvezaniuzspecifinulokaciju,uovomsluajuSunevozraenjeostajeisto.
Tehniki podaci koji su vezani uz FN sustav (vrsta modula, izmjenjiva) takoer
ostaju isti. Proraun proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskog sustava
izvrit e se za podruje grada Makarske. Fotonaponski sustav je snage 9.9750
kW.
SustavpraenjakretanjaSunca(engl.trackingsystem)jeponuenkaoopcija.
Usluajuodabiratakovogsustavapotrebnojeizmeuponuenihopcijanaznaiti
kakvu vrstu praenja Sunevog kretanja elimo koristiti. Kut nagiba PV modula
(engl.slope)jezakrenutostmodulanaspramhorizontale.Moeseosobnoupisati
fiksni kut ili odabrati opciju da sam PVGIS postavi optimalni fiksni kut tijekom
cijelegodine.AzimutsluikaopokazateljzakrenutostiPVsustava.Dabisedobio
maksimum iz PV sustava koji je postavljen pod fiksnim kutom on mora biti
orijentiranpremajugu.Zasjevernuzemljinupolutkuazimutjenajee0.
U PVGIS-u gubitci fotonaponskog sustava zbog poviene temperature sa
modulima postavljenim uz sam krov kue iznose 15,2%, a sa modulima
postavljenima na nosivu konstrukciju 10,5% [8]. Razlog tome je zbog vee
28
prozraenosti, a samim tim manji pad maksimalne snage modula. Tu se jo

nalaze gubitci zbog refleksije 2,4% i gubitci izmjenjivaa i kabela od 4%. Iz tri
razliita FN sustav moe se vidjeti razlika u koliini suevog zraenja na FN
modul,asamimtimirazlikauproizvodnjielektrineenergijeFNsustava.
E
d
-Prosjena dnevna proizvodnja elektrine energije iz danog sustava (kWh)
E
m
- Prosjena mjesena proizvodnja elektrine energije iz danog sustava (kWh)
H
d
-Prosjenidnevnizbrojglobalnogzraenjapokvadratnommetrudobivenapo
modulimadanogsustava(kWh/m2)
H
m
- Prosjena suma globalnog zraenja po kvadratnom metru dobivena po
modulimadanogsustava(kWh/m2)
Tablica2.PodacioproizvodnjielektrineenergijezaFNsustavsafiksnim
kutom
Makarska
fotonaponskisustavpostavljenfiksnopodkutomod36
Mjeseci E
d
E
m
H
d
H
m
Sijeanj 26.20 813 2.91 90.4

Veljaa 32.10 899 3.62 101
Oujak 41.50 1290 4.82 149
Travanj 46.90 1410 5.56 167
Svibanj 49.70 1540 6.04 187
Lipanj 50.80 1520 6.31 189
Srpanj 55.20 1710 6.91 214
Kolovoz 52.60 1630 6.58 204
Rujan 49.00 1470 5.96 179
Listopad 38.70 1200 4.58 142
Studeni 27.00 811 3.07 92.1
Prosinac 22.50 697 2.50 77.6
Mjeseni
prosjek
41.1 1250 4.91 149
Ukupno
15000 1790
29
Tablica3.PodacioproizvodnjielektrineenergijezaFNsustavsadvoosnim
sustavomzapraenjeprividnogkretanjaSunca
Makarska
FNsustavsadvoosnimpraenjeprividnogkretanjaSunca
Mjeseci E
d
E
m
H
d
H
m
Sijeanj 32.70 1010 3.68 114

Veljaa 39.20 1100 4.46 125
Oujak 51.30 1590 5.99 186
Travanj 60.10 1800 7.12 213
Svibanj 64.70 2000 7.85 243
Lipanj 68.90 2070 8.54 256
Srpanj 75.80 2350 9.48 294
Kolovoz 69.30 2150 8.67 269
Rujan 62.70 1880 7.62 229
Listopad 48.20 1500 5.74 178
Studeni 33.30 998 3.81 114
Prosinac 27.90 863 3.14 97.3
Mjeseni
prosjek
52.9 1610 6.35 193
Ukupno
19300 2320
Sustav sa jednoosnim praenjem kretanja sunca, izveden je tako da se

horizontalnomoe pomicati u4 razliita poloaja. Zavisno o kojim se mjesecima
radi fotonaponski moduli se postavljaju u jedan od etiri mogua poloaja. U
tablici1.sudana4moguapoloajapomicanjafotonaponskihmodula.
30
Tablica4.etiripoloajamodula
stupanj Mjeseci Nagibmodula()
I. 6,7 10
II. 5,8 25
III. 3,4,9 40
IV. 10,11,12,1,2 60
Tablica5.PodacioproizvodnjielektrineenergijezaFNsustavsajednoosnim
praenjem,(4stupnjahorizontalnogpomicanja)
Makarska
FNsustavsajednoosnimpraenjem,(horizontalnopomicanja)
Mjeseci I
opt
() E
d
E
m
H
d
H
m
Sijeanj 60 29.00 900 3.25 101

Veljaa 60 33.70 950 3.82 107
Oujak 40 41.70 1290 4.85 150
Travanj 40 46.70 1410 5.53 166
Svibanj 25 51.30 1590 6.23 193
Lipanj 10 54.50 1640 6.73 202
Srpanj 10 58.30 1810 7.25 225
Kolovoz 25 53.30 1650 6.66 207
Rujan 40 49.20 1480 5.98 179
Listopad 60 40.00 1240 4.75 147
Studeni 60 29.50 890 3.37 101
Prosinac 60 25.20 780 2.82 88
Mjeseni
prosjek
42 1302 5.01 155.5
Ukupno
15630 1866
31
IzdobivenihprocjenaoproizvodnjielektrineenergijeizFNsustavavidiseda
je najvea proizvodnja elektrine energije iz sustav sa dvoosnim praenjem
prividnog kretanja sunca i iznosi 19300kWh, dok kod jednoosnog praenja
kretanjasuncapomjesecima(4stupnja)procjenaoproizvodnjiiznosi15630kWh,
dok sustav sa fiksnim kutom ima najmanju proizvodnju od 15000kWh. Moe se
rei da na podruju grada Makarske za FN sustava, sa modulima postavljenim
podfiksnimkutomod36,zainstaliranusnaguod1kWmoesedobiti1500kWh
godinje.
Slika18.Prikazproizvodnjezasvatripoloajamodula
UPVGIS-usepretpostavljadamodulirotirajupovertikalnojihorizontalnojosi
utokudanatakodajekutupadasunevogzraenjaoptimalan(uzpretpostavku
dasekutneemijenjatistalnombrzinomtijekomdana).
6.3. Postavljanjefotonaponskihmodula
Veina fotonaponski moduli se postavljaju fiksno na nosivu konstrukciju pod
nekim optimalnim kutom, koja je orijentirana prema jugu. Druga opcija
postavljanjamodula je sa mogunou rotiranja modula. Fotonaponski sustavi
0
500
1000
1500
2000
2500
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
fiksni kut Em
(kWh)
dvoosnon praenje
Em(kWh)
jednoosno praenje
Em(kWh)
E
m
(
k
W
)
E
m
(
k
W
)
mjeseci
32
koji mogu rotirati FN module omoguuju im da prate (engl. track) kretanje sunca
nanebu.NatajnainmoemopoveatikoliinusuevogzraenjanaFNmodul,a
time se poveava proizvodnja FN sustava. Ta kretanja mogu biti izvedena na
nekolikorazliitihnaina.Ovdjeemopojasnititrimoguanaina:
jednoosnarotacijapovertikalnojosi:Modulisumontiranitakodarotioraju
povertikalnojosizaodreenikut,(istok-zapad),arasponkutasekreeod
0do90.
jednoosnarotacijapohorizontalnojosi:Modulisumontiranitakodarotiraju
uodnosunahorizontalnuos([0-90],sjever-jug).
dvoosna rotacija : Moduli su montirani na sustav koji moe pomicati
module u smjeru istok-zapad i mijenjati kut nagiba modula u odnosu na
horizontalu,takodaemoduliuvijekbitioptimalnookrenutipremasuncu.
Montiranje FN modula na konstrukcije koje omoguavaju dvoosno praenje
Sunca tijekom dana moe se dobiti solarni doprinosi i do 140% u odnosu na
fiksnumontau.Jednoosnopraenjejepunojednostavnije,alije doprinospuno
manjiineprilaze115%.ManjiFNsustavikojiimajusamonekolikomodulaunizu
mogu postii uinak jednak 95% onog kod dvoosnog praenja Sunca, ako se
samo dva puta (sredinom jutra i sredinom dana) provede korekcija Sunevog
azimuta, uz jedno tromjeseno namjetanje modula prema jugu. Slini uinci se
mogu postii postavljanjem FN modulima smjetenim na okomitim ili priblino
okomitimzidovimaidijelovimakrovazgrade,akoseisprednjihpostavereflektori
nagnutipodkutomodoko5premaekvadoru.
Kodpostavljanjamodulananosivukonstrukcijupodnekimkutom
0
,veomaje
vaanminimalnirazmakmodula(slika19.),razlogtomejedaprethodnimodulne
pravisjenunasljedei.
33
Slika19.VisinaSuncaiminimalnirazmakmodula
Razmakizmeumodulamoesedobitipomousljedeeformule.
I
mn
= o
sIno
tanu
+cos (13)
Gdjeje:
aduinamodula,
kutnagibamodula,
-kutupadaSunevogzraenja.
Fotonaponskisustavspojennamreu
34
7. Fotonaponskisustavspojennamreu
Postoje razni razlozi spajanje fotonaponskih sustav na distribucijsku mreu.
Neki od glavnih razloga su: ograniavanje emisije CO
2
i zatita okolia,
izbjegavanjedodatneizgradnjemreaivelikihproizvodnihjedinica,diversifikacija
izvoraelektrineenergije,poveavanjekvaliteteelektrineenergijeiraspoloivosti
distribucijske mree, poticanje trinog natjecanja itd. Naravno postoje i loi
utjecaji FN sustava spojenih na distribucijsku mreu, a tu treba spomenuti
poveavanje struje kratkog spoja, naruavanje osjetljivosti zatite u
elektroenergetskoj mrei, utjecaj na kvalitetu elektrine energije, raspoloivost
distribucijske mree, te gubitci u mrei. Naravno, svi ti utjecaji ovise o snazi
distribuiranogizvora(FNsustava),njegovojpotronjinamjestuprikljukaiosobini
pogona,tekarakteristikamadistribucijskemreenakojusespaja.PovezivanjeFN
sustavanamreupredstavljainoveizazovezamreneoperatorekojisadaimaju
tokovesnageudvasmjera,anesamopremapotroaukaotosunavikli.
Hrvatska je, kao i mnoge druge zemlje, potpisnica Kyoto protokola ime se
obvezalasmanjitiemisijuCO
2
kojiuzrokujeefektstaklenikaidovodidoglobalnog
zatopljenja[9].NakontoseuRepubliciHrvatskojuveopoticajusklopudonesene
zakonske regulative u 2007. godini, te stalnog pada cijene opreme interes za
izgradnjom mrenih FN sustava stalno raste. Integracija FN sustava na
elektrinumreupokrivasestandardimaosigurnostikvalitetanapona,okojima
e biti govora u daljnjem testu. Sigurnost osoblja i zatita opreme najvanija su
pitanjaFNsustava.
Fotonaponski sustavi spajaju se preko izmjenjivaa na distribucijsku mreu i
sami proizvode istosmjernu struju koju treba naknadno pretvoriti u izmjenini
napon mrene frekvencije kako bi napajali troila ili radili paralelno s
elektroenergetskommreom.Karakteristinaosobinafotonaponskihsustavajeta
to imaju iznos poetne struje kratkog spoja priblian iznosu nazivne struje
izmjenjivaa, to je dobro u pogledu opasnosti od struje kratkog spoja na mjestu
prikljukanamreu.
35
FN sustavi mreno povezani rade tako da ih mrea vodi, odnosno odrava

frekvenciju i napon, gdje se u sluaju nestanka mrenog napona prekida rad
izmjenjivaa.
Kod FN sustava na krovu kue osim proizvodne elektrine energije predane u
mreu, postoji i potronja elektrine energije obiteljske kue. Spajanje s mreom
moeseoblikovatinadvanaina.UprvomnainuspajanjaFNsustavanamreu,
izlazna struja iz sustav slui za snabdijevanje potroaa u kuanstvu, a
proizvedeniviaksemjeriidajeumreu(slika20.).Drugimoguinainspajanja
je taj da se FN sustav nakon izmjenjivaa i mjernog brojila direktno spaja na
mreu, tj sva proizvedena elektrina energija se daje u mreu, a potroa se
napajaprekodrugogvodakojiimasvojebrojilo(slika21.).Druginainjepovoljniji
za potroae obzirom da se proizvodnja iz FN sustava financijski potie, pa se
takomoeviezaraditiputajuisvuelektrinuenergijuumreu.
Slika20.Putanjeumreusamosuvineenergije
Slika21.Putanjeumreusvuproizvodnuenergiju
Odreeni broj fotonaponskih modula zavisno o potrebnoj snazi i raspoloivoj
povrinikrova,spajajusesuuserijuiparalelu.Solarnimodulisepomoukablova
36
spajaju sa solarnim izmjenjivaima u razdjelnom ormariu. Razdjelni ormari

opremljen je odvodnicima prenapona i istosmjernim prekidaima. Solarni
izmjenjivai pretvaraju istosmjernu struju solarnih modula u izmjenini napon
reguliranogiznosaifrekvencije,sinkroniziransnaponommree.
7.1. Smjernicezaprojektiranjefotonaponskihsustava
Kaotojevereenopostojinizfotonaponskihsustava,kaotosu:
maliautonomnisustavizaistosmjernatroila
maliautonomnisustavizaistosmjernatroilaiizmjeninatroila
autonomnisustavizaizmjeninatroila
mrenopovezanisustavi.
Fotonaponskisustavivrloserazlikujuodsvihkonvencionalnihizvoraelektrine
energije,aponajviepo:
odabiruindividualnoginipotorutinskogatehnikogrjeenja
kritinomodabiruveliinefotonaponskogikonvencionalnogsustava,o
emunajvieovisiekonominost
vrlokritinomodabiruopremekojabezpopravkamoraodraditi25g.
vrlovanokomepodvrgnutiizvoenjeradova.[7]
Ukupnacijenaulaganjajeposebnapriazasvakipojedinifotonaponskisustav.
U ovom radu e se navesti neke smjernice za projektiranje mreno povezanog
fotonaponskogsustava.
7.1.1.Uputezaodabiropremefotonaponskogsustava
Najvaniji dio svakog fotonaponskog sustava su fotonaponski moduli, koji
morajuzadovoljitiodgovarajuatehnikasvojstva.Toznaidamorapostojatisva
potrebna tehnika dokumentacija kojom se dokazuju ispitivanja, funkcionalnost i
godinjaproizvodnjapotonoodreenimuvjetima.
Kriterijizaodabiropremesu:
poznatopodrijetloopreme
tehnikadokumentacijaopreme
37
atestiitehnikajamstvaopreme
uputezaupravljanjeimontau
ugovorotehnikimiproizvodnimjamstvimazaopremu
odreenacijena,rokinainplaanja,trajanjejamstva
popisreferenciproizvoaailinjihovogovlatenogzastupnika
7.2. Tehnikiopisfotonaponskogsustava
NajunustranukrovakuepostavljenisufotonaponskimoduliBP4175Spod
kutom od 36. Fotonaponski moduli spojeni su u tri grupe po 19 modula snage
175W. Moduli u svakoj grupi, njih 19 spojeni su serijski na svaki izmjenjiva
(ukupno tri takva izmjenjivaa) Sunny Boy, Tip SB 4200TL HC, koji tako imaju
ukupnusnagu19x175=3325Wp.Tojevrnaulaznasnagazasvakiizmjenjiva.
Nazivansnagasvakogizmjenjivaaiznosi4200VA.Ukupnasnagafotonaponskog
sustavaiznosi9.9750kW.Povrinakojuzauzimajumoduliiznosi71.73m
2
,dokje
ukupnateinamodula877.8kg.
Fotonaponski moduli se spajaju kabelima tipa H07RN-F ( EPN-50 ), koji se
potom od niza fotonaponskih modula uvode u razdjelni ormari modula. U
razdjelnom ormariu se dovodi od svake grupe fotonaponskih modula razvode
prema solarnim izmjenjivaima. Razdjelni ormari opremljen je odvodnicima
prenaponaiistosmjernimprekidaima.
Sustavnosuprimijenjenesigurnosneizatitnemjereuskladusasvimvaeim
hrvatskimieuropskimnormamazaovakvesustave.Zazatitumodulakoritenisu
istosmjerni prekidai od 20A, te automatski osigurai od 16A i 25A tipa B za
izmjenjiva, kao to je preporueno od samog proizvoaa. Potrebna su dva
obraunskamjernabrojila,jednozamjerenjeproizvodnjeelektrineenergijeizFN
sustava, te dvotarifno brojilo za tarifnog kupca elektrine energije. Tri interna
brojilakojasu:brojiloproizvedeneenergije,potroeneenergijeibrojilokojemjeri
viak elektrine energije predane u mreu spojena su na raunalo radi praenja
radaFNsustava.
Pomou PVGIS-a prethodno je procijenjeno da e se ovim FN sustavom
godinje dobiti oko 15000 kWh elektrine energije. Sustav je u paralelnom
38
pogonu s distribucijskom mreom, gdje je proizvedena elektrina energija iz

fotonaponskogsustavanapajanjezaopskrbuelektrinomenergijomtroilaukuii
viak predavati u elektrodistribucijsku mreu. Jednopolnu shemu fotonaponskog
sustavaprikazujeslika22.
Detaljniopiskarakteristikapojedinihelemenatabiteopisaneudaljnjemtekstu.
Druga grupa solarni
modula
Trea grupa solarni
modula
Prva grupa solarni
modula
Mreni izmjenjivai
SMA Sunny Boy
SB 4200TL HC
Snage 4.2kW
kWh
kWh
kWh
interno brojilo
proizvedene el.
energije
interno brojilo
primljene el.
energije
interno brojilo
predane
elektrine
energije nakon
podmirenja
vlastitih potreba
Kuni
prikljuak
kWh kWh kWh
obraunsko
brojilo
primljene el.
energije
obraunsko
brojilo
proizvedene el.
energije
Prikljuno
sabirniko polje
16A
20A 20A 20A
16A 16A
25A
50A
50A
Kuna elektrina instalacija
Sabirniko spojno
polje
3L,N,PE
3x230/400V
50Hz
3L,N,PE
3x230/400V
50Hz
3L,N,PE
3x230/400V
50Hz
Prekida za
odvajanje mE
35A
2
2
2
2 2
2
2 2 2
4
4
3
4
Slika22.Jednopolnashemafotonaponskogsustava
39
7.2.1.FNmoduliBP4175S
Osnovni element svakog fotonaponskog sustava su fotonaponski moduli.
Moduli se sastoje od velikog broja fotonaponskih elija koji su povezani u
kombinaciju (serijski i paralelno) da bi se dobio odgovarajui napon odnosno
snaga. Njihove osnovne karakteristike su dugovjenost, visoka uinkovitost, te
velika mehanika i atmosferska otpornost. Najvaniji faktor koji utjee na
proizvodnjuelektrineenergijesvakogsolarnogmodulajenjegovasnaga.Snaga
solarnihmodulaovisiostarostimodula,teovremenskimuvjetima.Smanjujeses
porastom temperature, a poveava snienjem temperature. Prilikom usporedbe
razliitih tipova solarnih modula, vano je usporediti njihove minimalne snage.
Bitan pokazatelj ope kvalitete proizvoaa fotonaponskih solarnih modula,
zasigurno je iznos odstupanja od nazivne snage u ovisnosti o prije spomenutim
faktorima,temperaturiistarosti.
Za realizaciju fotonaponskog sustava uzeti su fotonaponski moduli BP 4175S
snage 175W proizvoaa BP Solar, SAD. Module BP 4175S sainjen od
monokristalnih Si elija s anti-refleksivnom prevlakom. Posjeduje visok stupanj
iskoristivosti(preko15%)idugogjeivotnogvijekasajamstvomnasnaguod25
godina.Karakteristikaugraenihmoduladanajeutablici6.
Tablica6.Karakteristikeugraenogmodula[10]
ModulBPSolar,SAD BP4175S
Maksimalnasnaga P
max
175 W
Naponprimaksimalnojsnazi U
mp
35,4 V
Strujaprimaksimalnojsnazi I
mp
4,9 A
Strujakratkogspoja I
sc
5,5 A
Naponotvorenogkruga U
oc
44,3 V
Maksimalninaponsustava 600 V
Dimenzije1593x790x50 mm
Teina 15,4 kg
Brojmodula 57 kom
U-IkarakteristikamodulaBP4175Sprikazanajenaslici23.Ovisnostsnageo
temperaturiovogtipasolarnihmodulaiznosi-(0.50.05)%/C,ovisnostnaponao
40
temperaturi iznosi -(16020)mV/C, dok ovisnost struje o temperaturi iznosi

(0,0650,015)%/C.
Slika23.U-IkarakteristikasolarnogmodulaBP4175S
7.2.2.Kabelizaspajanjefotonaponskihmodula
Fotonaponski moduli zbog atmosferskih utjecaja, kie, sunevog zraenja i
visoketemperature,meusobnosespajajukabelimaH07RN-F.
Graa kabela H07RN-F (EPN-50) je od finoinog (pokositrenog) vodia s
izolacijom od posebne gumene smjese (EI 1) i platem od kloroprenske gume.
Zahvaljujui izvanrednoj mehanikoj vrstoi H07RN-F kabel idealan je za
upotrebu pri srednjim i tekim mehanikim optereenjima, u suhim i vlanim
uvjetima, u uvjetima sa viih temperatura od standardnih i velikom Sunevom
zraenju, u slobodnom prostoru i pogonima gdje postoji opasnost od eksplozija.
Tajkabeljeproizvedenkoritenjemspojevakojiimajupunoboljeponaanjenego
standardnikabeli.OvainjenicainiH07RN-Fkabelvienamjenskizanaponado
1kV.
41
7.2.3.Izmjenjiva
Solarni izmjenjivai pretvaraju istosmjerni napon solarnih modula u izmjenini
napon reguliranog iznosa i frekvencije, sinkroniziran s naponom mree [9].
IzmjenjivaikojisekoristezapovezivanjeFNsustavasmreomdijelesena
naponske izmjenjivae i strujne izmjenjivae, dok se obzirom na regulaciju
dijele na strujno upravljane (egl. current-controlled inverter) i naponski
regulirane izmjenjivae. Openito se u praksi koristi vie tipova izmjenjivaa
zamrenopovezivanjeFNsustava,kaotosu[6]:
Linijskikomutiraniizmjenjiva
Samokomutiraniizmjenjiva
FNizmjenjivasavisokofrekventnimtransformatorom
Karakteristikemrenihizmjenjivasu:
Vrijemeodziva
Faktorsnage
Frekvencijskaregulacija
Harmoninekarakteristike
Sinkronizacija
Doprinosstrujikratkogspoja
InjekcijaDCsnage
Zatita.
Minimalnizahtjevzaostvarivanjeparalelnogradajetajdazatitaizmjenjivaa
proradi (tj. da djeluje na sklopku) i da izolira FN sustav od mree ako se pojavi
odstupanje od napona (prenapon ili podnapon) ili frekvencije (nadfrekvencija ili
podfrekvencija). Granice mogueg odstupanja su tvorniki postavljene ili
programibilne za svaki pojedini izmjenjiva. Zahtjevi za zatitnim funkcijama i
granice podeavanja izmjenjivaa moraju ispunjavati norme EU, o emu e bit
govorakoddistribuiraneproizvodnje.
Ugraeni izmjenjivai u FN sustav su Sunny Boy, Tip SB 4200TL HC,
proizvoaaSMAizSRNjemakeijesukarakteristikedaneutablici7.
42
Tabela7.Karakteristikeizmjenjivaa[10]
TEHNIKIPODACI SB4200
Ulazneveliine
MaksimalnaPVsnaga P
pv
W
p
MaksimalnaDCsnaga P
DC,max
4400 W
MaksimalniDCnapon U
DC,max
750 V
PVnapon,MPP-podruje U
PV
125-750 V
Maksimalnastruja I
PV.max
11 A
DCnaponbrujanja U
SS
<10 %
Maksimalnibrojunizu(paralelno) 2
DCstranaodspajanja utinispoj
Prenaponskazatita Da
Nadziranjekvarauzemljenja Da
Zatitazamjenepolova Da

Izlazneveliine
MaksimalnaACsnaga P
AC,max
4200 W
ACnazivnasnaga P
AC,nom
4000 W
Ukupnoharmonijskoizoblienjestruje <4 %
Radnopodruje,Naponmree U
AC
198-260 V
Moguepodruje,Naponmree 180-265 V
Frekvencijamree f
AC
49,8-50,2 Hz
Moguafrekvencijamree 45,5-54,5 Hz
Faznipomak cos 1
Otporannakratkispoj Da
Mreniprikljuak utinispoj

Stupanjkorisnogdjelovanja
Maksimalnistupanjkorisnosti
max
96,2 %
Europskistupanjkorisnosti
euro
95,4 %

Vlastitapotronja
Potrebnasnagapripogonu <10 W
Snagakodnonogpogona <0,25 W

Vrstazatite
PremaDINEN60529 IP65

Temperaturaokolia,doputena -25do+60 C

Mehanikeveliine
Dimenzije 470x460
x225
Mm
Teina 31 Kg
43
Izmjenjivaisuodrenomiranogproizvoaaiusebiobjedinjujusvesklopove
potrebnezasiguranipouzdanradnaniskonaponskojmreiuparalelnomreimu
rada.
IzmjenjivaTipSB4200TLHCjeopremljensa:
sustavomzapraenjeradamree,
ureajemzaautomatskusinkronizacijupostrojenjaimree,
zatitnim ureajem sa mogunou podeavanja u granicama dozvoljenih
odstupanjaodnazivnihvrijednosti,(U<,U>,f<,f>)
sustavomzatiteodinjektiraneistosmjernestrujeumreu,
ureajem za iskljuenje odnosno ukljuenje na mreu, (iskljuenje u
sluajuodstupanjaodzadanivrijednostiodnosnoukljuenjakadseispune
uvjeti).
IzmjenjivaaTipSB4200TLHCimadvaulazaoznaenisaStringAiString
B svaki sa svojim MPP podrujem rada. to znai da se maksimalno moe na
izmjenjiva spojiti dva niza FN modula, koji su prethodno spojeni u seriju. Ulazni
istosmjerninapon ulazi u sustav za praenje optimalne radnetoke (MPPT, eng.
Maximum Power Point Tracking), kojim se osigurava da FN moduli u bilo kojim
uvjetima rada, bez obzira na intenzitet Sunevog zraenja ili njegovu radnu
temperaturu,uvijekradenaistommaksimalnomnaponu.Istosmjerninaponkojise
dobije spajanjem FN modula za izmjenjiva Tip SB 4200TL HC mora biti izmeu
125-750V, a maksimalna ulazna struja ne smije biti vea od 11A za svaki ulaz,
StringAiStringB.
MaksimalnaizlaznastrujaizmjenjivaatipaSB4200TLHCje19A,aproizvoa
preporuujedaizmjenjivamorabititienosiguraemjakosti25AtipaB[11].
44
7.3. Zatitaodatmosferskihiinduciranihprenapona
DabiseosiguraosiguranineprekidaniradFNsustavakroznjegovivotnivijek
potrebnojepredvidjeticjelokupnuzatituodatmosferskihiinduciranihprenapona
veufaziprojektiranjaFNsustavaiprovedbiprojekta.Zatitamorabitiosigurana
ne samo na izlaznoj strani izmjenjivaa, ve i na izlaznoj strani fotonaponskih
modula.Fotonaponskisustavisuobinoinstaliraninakrovovimakuailinavelikim
zelenim povrinama, to u startu predstavlja veu vjerojatnost od udara groma
(atmosferskihprenapona).Posljediceudaragromanafotonaponskemoduleimat
eposljediceinaostaluelektrinuopremom,zbogelektrinepovezanostizmeu
fotonaponski sustav i elektrine instalacije u kui, to dovodi do financijskih
gubitaka.Nadalje,rizikodfinancijskoggubitkaprilikomudaragromatrebauzetiu
obzirprirazmatranjuulaganjaufotonaponskepanele.
U skladu s normom EN 62305-2 u oekivane rizike oteenja fotonaponskog
sustavaspadajudirektniilinedirektniudarigroma.Zatitafotonaponskihsustava
odatmosferskihiinduciranihprenaponamorabitiuskladusanormamaEvropske
Unije EN 60364-7-712 (Elektrina instalacija fotonaponskog sustava), EN 61173
(zatita od prenapona nastalih u fotonaponskom sustavu) i grupa standarda EN
62,305(gromobrani)[12].
Jezgrufotonaponskogsustaviniizmjenjiva,takodaezatitaodgromaiod
prenapona biti usmjerena na izmjenjiva, a u isto vrijeme u zatitu od groma i
induciranihprenaponabiteukljuencijelifotonaponskisustav.Akojeudaljenost
izmeuprikljunosabirnikogpoljafotonaponskihmodulaiizmjenjivaamanjaod
25mtadajedovoljnodasesamonajednommjestuugradiodvodnikprenapona,a
uprotivnomsemoraugraditinaobamjesta.Naslici24.jeprikazanfotonaponski
sustav sa ugraenimodvodnicima prenapona u neposrednoj blizini izmjenjivaa i
prikljunogsabirnikogpoljafotonaponskihmodula.
45
Slika24.ZatitaFNsustavauzemljenjemiodvodnicimaprenapona
Kod postavljanje fotonaponskih modula na krov kue sa postojeom

gromobranskom instalacijom, oteenje fotonaponskog sustava se minimaliziraju
dozvoljenom udaljenou izmeu fotonaponskih modula i gromobranske
instalacije,kaotoprikazujeslika25.
46
Slika25.FNsustavnakuisagromobranskominstalacijom
Udaljenost izmeu fotonaponskih modula i gromobranske instalacije na krovu
trebabitiveaod0.5m.Akonijemogueostvaritiudaljenostveuod0.5m,tadaje
potrebno fotonaponske module vodljivo spojiti sa gromobranskom instalacijom
koja je spojena sa uzemljenjem. Svrha toga je da struja udara groma ne tee
konstrukcijskim okvirom fotonaponskih modula. Ako konstrukcija fotonaponskih
modula nije vodljivo spojena sa gromobranskom instalacijom ili sama kua nema
gromobransku instalaciju tada je potrebno konstrukciju fotonaponskih modula
direktno spojit sa uzemljenjem. Uzemljenje omoguuje brzo pranjenje naboja u
okolno tlo, a za uzemljenje se primjenjuju duboko zabijene eline ili bakrene
ipkeiliploe.
Izmjenjiva se titi odvodnikom prenapona na DC strani (na slici oznaeno
brojem1)iodvodnikomprenaponanaACstrani(namjestuoznaenomsabrojem
47
5 ili brojem 3). Odvodnici prenapona na DC strani odabiru se prema naponu

praznoghodafotonaponskogizvora(cjelokupnispojmodula).
7.4. Kljunenormenapodrujufotonaponskihsustava
Nositelji normizacije na podruju fotonaponskih sustava su IEC i IEEE-SA, a
kljunenormenapodrujufotonaponskihsustavasu:
IEC61730PhotovoltaicModuleSafety
IEC61215Crystallinesiliconterrestrialphotovoltaic(PV)modules-Design
qualificationandtypeapproval
IEC 61646 Thin-film terrestrial photovoltaic (PV) modules - Design
qualificationandtypeapproval[13].
Norma IEC 61730 opisuje temeljne konstrukcijske zahtjeve za fotonaponske
module. Njihov cilj je osigurati siguran mehaniki i elektrini rad tijekom
predvienog ivotnog vijeka. Normo IEC 61215 i norma IEC 61646 opisuje tip
modulaizajednosanormomIEC61730definiratemeljnezahtjevenakonstrukciju
fotonaponskihmodula.
IEEESCC21jerazvioniznormi,smjernicaipreporukausvezifunkcionalnihi
pogonskihzahtjevazaradfotonaponskihsustavaiopreme.
IEEE 1262 Recommended Practice for Qualification of Photovoltaic (PV)
Modules
IEEE1374GuideforTerrestrialPhotovoltaicPowerSystemSafety
IEEE 928 Recommended Criteria for Terrestrial Photovoltaic Power
System[13].
Trokoviiisplativostfotonaponskogsustava
48
8. Trokoviiisplativostfotonaponskogsustav
8.1. Analizatrokovaulaganjaufotonaponskuopremu
Cijena malih fotonaponskih sustava znaajno je vea od cijene ostalih
konvencionalnih tehnologija koje koriste fosilna goriva. Za velike fotonaponske
sustavepotrebnesuvelikeslobodnepovrine,pritomesedajesvevieprednost
malimdistribuiranimizvorima,priemusekoristesveraspoloivepovrinekaoto
su proelja, verande i krovovi kua. Pri tome te povrine i dalje zadravaju svoje
glavnefunkcije.IstodobnoseostvarujuprimjenaSuneveenergijezaproizvodnju
elektrineenergijeizatitaodprevelikogzagrijavanjaunutranjostitijekomljetnog
razdoblja.Fotonaponskimodulitadapostajuintegriranidiopojedinihgraevinskih
elemenata i tada manje utjeu na trokove izgradnje fotonaponskog sustava.
Prednost ovakve distribuirane proizvodnje elektrine energije jest i to to se
elektrina energija proizvodi na mjestu potronje, pa je njena stvarna cijena
jednaka prodajnoj, a ne proizvodnoj cijeni kao u nekom od termoenergetskih
postrojenja.Korisnicimrenopovezanogsustavaimajuizravnu(mikroekonomsku)
korist koja nastaje na temelju dravnih poticaja, subvencija i naknada za
isporuenu zelenu energiju. Mikroekonomski gledano smanjuje se uvoz
elektrine energije i fosilnih goriva, a postie se i velika ekoloka prednost kroz
stalnitrendsmanjenjaemisijestaklenikihplinova.
Trokoviulaganjaufotonaponskuopremunaelnosemogupodijelitina:
trokoviulaganjaufotonaponskemodule
trokoviulaganjauizmjenjivae
trokoviulaganjauregulatorenaponaipunjenjebaterija
trokoviulaganjauakumulatore
trokoviulaganjauostaluopremu
trokoviprojektantsko-konzultantskihusluga
trokovimontaeopreme.
49
Trokovi autonomnihsustava, takozvanih otonih sustava su dva puta vei od

fotonaponskih sustava prikljuenih na mreu. Razlog je taj to fotonaponski
sustavi spojeni na mreu nisu potrebne neke komponente kao to su
akumulatorske baterije, regulator punjenja i pranjenja, kao ni regulator
istosmjernognapona.Razlogumanjojinvesticijijeiutometojemrenipretvara
jednostavnijipofunkcijiiznaajnojemanjesnagenegokodautonomnihsustava.
Osimmanjihpoetnihinvesticijatusejosmanjujutrokovipogonaiodravanja,
jernijepotrebnomijenjatiiodravatiakumulatorskebaterije.
8.2. Isplativostprojekta
Osnovnipokazateljiisplativostiprojektasunovanitijekteizvjetajoneto
financijskimiekonomskimkoristima.Onisadreprojekcijegodinjihprimitaka
iizdatakazavrijemevijekakorisnostiprojekta.Isplativostprojektasemoedobiti
pomouviemetoda,anekeodnjihsu:
Metodarazdobljapovrata
Metodaneto(iste)sadanjevrijednosti
Metodainternestopepovrata(IRR).
Za prikaz isplativosti projekta koristit e semetoda razdoblja povrata. Otplatni
period je razdoblje potrebno da se investicijsko ulaganje pokrije oekivanim
pozitivnimgotovinskimtijekovima.Brojgodinapotrebnihzanadoknaduulaganjaje
jednakopoetnomulaganjukrozgodinjinovaniprimitci.
I = _
t
t
p
t=1
(14)
gdjeje:
I-investicijskitrokovi
T
p
-razdobljepovrata
V
t
istinovanitokpogodinamat
Dabiseprojektusvojiotrebaseispunituvjetdajerazdobljepovratainvesticije
unutarrazdobljaivotnogvijekaprojekta.
50
Karakteristikemetoderazdobljapovratasu:
ne respektira dinamiku gotovinskih tijekova i vremensku vrijednost novca
tijekomotplatnogperioda
nerespektiraiznosnidinamikugotovinskihtijekovanakonperiodaotplate
nevodiraunaotrokukapitalaprojekta
nevodiraunaomaksimalizacijibogatstvadioniara
lakajezaizraunidajejasnerezultate
dajeodreenuslikuolikvidnostiirizinostiprojekta.
Isplativostsvihtehnologijaproizvodnjeenergije,patakoifotonaponskih
sustava,odreuju:
prihodiiutedeodkoritenjasustava
trokoviulaganja(investicije)
pogonskitrokovi
trokoviservisaiodravanja
trokoviraspremanjanazavretkuradnogvijekapostrojenja
neizravni(preventivniisanacijski)trokoviouvanjaokolice.
8.3. Trokoviopremeiradovafotonaponskogsustava
Popis opreme i trokovi projektiranog fotonaponskog sustava 10kW navedeni
su u tablici 8. Trokovi projektantskih, elektromontanih usluga kao i trokovi
prikljunog (istosmjernog) polja fotonaponskih modula i prikljunog (izmjeninog)
polja izmjenjivaa pretpostavljeni su na osnovi slinih projekata mreno
povezanog fotonaponskog sustava na podruju Republike Hrvatske, literatura
[14].
51
Tablica8.Trokovimaterijalafotonaponskogsustava
Redn
ibroj
Materijal
Jed.
mjere
Koli-
ina
Jedinina
cijena(kn)
Iznos(kn)
Iznos
(%)
1.
FNmoduli
BP4175Ssnage175W
Kom 57 7.189,00 409.773,00 77.30
2. Nosaisolarnihmodula
Kom
22.000,0
22.000,00
4.15
3.
Izmjenjiva
tipSB4200TLHC
Kom
17.617,00
52.851,00
9.97
4.
Prikljuno(DC)polje
fotonaponskihmodula
Kom 1 3.000,00 3.000,00 0.56
5.
Prikljunisetkabelaza
fotonaponskemodule
Kom 1 4.100,00 5.000,00 0.77
6.
Prikljunom(AC)polje
izmjenjivaa
Kom 1 3.500,00 3.500,00 0.66
7.
Kuniprikljunomjerni
ormarisautomatskom
galvanskomsklopkom
Kom 1 14.000,00 14.000,00 2.64
8. Elektromontaniradovi Kom 1 10.000,00 10.000,00 1.88
9. Projektantskiradovi Kom 1 10.000,00 10.000,00 1.88
Ukupnimaterijal 530.124,00
Trikljunestavkeuukupnimtrokovimaizgradnjefotonaponskogsustavasu:
fotonaponskimodulisudjelomutrokovimaod77.3%,
izmjenjivasudjelomutrokovimaod9.97%,
konstrukcijasudjelomtrokovaod4.15%.
Ukupnispecifinitroakodnosnocijena1kWinstaliranesnagefotonaponskog
sustavazaovajsluajuiznosi53.012,00kn/kW.
52
8.4. Naknadazapoticanjeproizvodnjeelektrineenergije
izobnovljivihizvoraenergije(OIE)
Kljuniimbeniciprianaliziisplativostiodnosnoraunanjarazdobljapovratasu
trendkretanjacijeneelektrineenergije,iznosapoticajaiporezniholakica.Prema
uredbionaknadizapoticanjeproizvedeneelektrineenergijeizobnovljivihizvora
energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 33/2007), koju je donijela Vlada
Republike Hrvatske, od 1. srpnja 2007. godine zapoela je naplata naknade za
poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije(skraeno:Naknadazapoticanje)odsvihkupacaelektrineenergije
uRepubliciHrvatskoj.
Sredstva Naknade za poticanje koriste se za isplatu poticajne cijene koju
Hrvatski operator trita energije d.o.o. plaa povlatenim proizvoaima za
isporuenuelektrinuenergijusukladnotarifnomsustavuzaproizvodnjuelektrine
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji je donijela Vlada
Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 33/2007). Pravo na poticajnu cijenu
elektrine energije ima proizvoa koji elektrinu energiju proizvodi iz obnovljivih
izvora energije, u naem sluaju je to iz suneve energije. Poticajna cijena
elektrine energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije dana je u
tablici9.
Tablica9.Poticajnacijenaelektrineenergije
Tippostrojenja za2007.g.
kn/kWh
za2008.g.
kn/kWh
za2009.g.
kn/kWh
Sunana elektrana instalirane snage do
ukljuivo10kW
3,40 3,5972 3,7015
Sunana elektrana instalirane snage do
10kWdoukljuivo30kW
3,00 3,1740 3,2660
Sunana elektrana instalirane snage
veeod30kW
2,10 2,2218 2,2862
53
8.5. Isplativostfotonaponskogsustava
Isplativost ulaganja u izgradnju fotonaponskog sustava ovisi o mnogo
parametarapoput:
veliine,poloajapremasuncu,uinkovitosti,orijentacije,
zraenjasunca,
tarifnihstavkiicijeneelektrineenergije
poticajazaproizvedenuelektrinuenergiju,
kamatnihstopaiporezniholakica.
Kljuniimbeniciprianaliziisplativostiodnosnoraunanjarazdobljapovratasu
trend kretanja cijene elektrine energije, iznosa poticaja i poreznih olakica.
PodacipotrebnizasagledavanjeisplativostiusluajuprojektiranogFNsustavdani
su u daljnjem tekstu. Uz prosjenu godinju proizvodnju od 15000kWh,
pretpostavkudasesvaproizvedenaelektrinaenergijapredaumreeiuziznos
poticaja od 3,7015 kn/kWh. Ukupno poetni trokovi fotonaponskog sustava
iznose 530.124,00kn + PDV, a ivotni vijek projekta je 25 godina. Za prikaz
isplativostiprojekta(fotonaponskisustav)koristitesemetodarazdobljapovrata,
kojajeobjanjenaupoglavlju8.3.,aijaformulaje:
I =
t
t
p
t=1

Gdjeje:
V
t
=3,7015kn/kWh*15000kWhporeznadobitod20%=44.418,00kn
I=530.124,00kn+PDV=646.751,00kn
p
=
I
t
=
,kn
8,kngou
= .o = o
Projektfotonaponskogsustavabiseisplationakon15godina.
Distribuiranaproizvodnja
54
9. Distribuiranaproizvodnja
Distribuiranaproizvodnjaelektrineenergije(eng.DGdistributedgenerationili
DP distributed power) je proizvodnja elektrine energije unutar distribucijske
mreeblizumjestupotronje.Sukladnotomejedistribuiraniizvorsvakionajkojije
prikljuennadistribucijskumreu[15].
Prilikom rjeavanja situacije o prikljuenju jedinica distribuirane proizvodnje
(malihelektrana)nadistribucijskumreu,dolazidoizraajapotrebnaregulativau
oblikudefiniranihzakona,pod-zakonskihakata,normiipropisa.Pritomsejavljaju
pitanja rjeavanja tehnikih, pravnih i ekonomskih aspekata prikljuenja takvih
objekata. Norme su potrebne da bi se proizvod mogao tehniki definirati kroz
zahtijevanekarakteristikeiodreenemjerneveliine.
Zaprikljuenjeelektrananadistribucijskumreupotrebnisu:
Zakonoprostornomureenjuigradnji(NN76/07)
Opiuvjetizaopskrbuelektrinomenergijom(NN14/06)
Mrenapravilaelektroenergetskogsustava(NN36/06)
Pravilnik o naknadi za prikljuenje na elektroenergetsku mreu i za
poveanjeprikljunesnage(NN28/06)
HEP-oviTehnikiuvjetizaprikljuenjemalihelektrananaEES(1995).
Svaka mala elektrana za prikljuak na mreu mora zadovoljiti neke minimalne
tehnikeuvjete:
odstupanjefrekvencije
odstupanjenapona
valniobliknapona
nesimetrijunapona
pogonskoizatitnouzemljenje
razinukratkogspoja
razinuizolacije
zatituodkvarovaismetnji
faktorsnage.
55
9.1. Prikljuenjefotonaponskogsustavanamreu
Mjesto prikljuka distribuiranog izvora ovisi o vrnoj snazi elektrane.
Fotonaponskisustavidoukljuivo30kWseprikljuujunaniskonaponskivod.Kod
prikljuenja fotonaponskog sustava na mreu nije rije samo o distribuiranoj
proizvodnji,veiopovlatenomproizvoaukojegmoramopromatratiupoloaju
proizvoaa koji isporuuje elektrinu energiju u mreu i u poloaju kupca koji iz
mreepreuzimaelektrinuenergijuzavlastitepotrebe.Stogstajalitatrebavidjeti
kakvi e biti tokovi radne i jalove elektrine energije u promatranom trenutku. To
prvenstveno ovisi o tehnikim znaajkama proizvodnog postrojenja (npr. kod
fotonaponskog sustava ima li izmjenjiva ulazni transformator), od pogonskog
stanja proizvodnog postrojenja i nacrta suelja prema mrei. Mjerenja kvalitete
elektrine energije iz literature [16], [17] su potvrdila predviene pretpostavke da
rad male sunane elektrane reda veliine do 30 kW ne utjee na tokove radne i
jaloveelektrineenergije.
OsnovnipodacioprikljukuFNsustavado30kWsu:
nazivninaponmree:0,4kV
frekvencija:50Hz
mjestoprikljuka:niskonaponskivod
vrsteprikljuka:jednofazni(do5kW),trofazni(od5kWdo30kW).
Vrsta sklopnog aparata za odvajanje je osigura sklopka, ostvarena zatitna
funkcijanamjestusklopnogaparatajenadstrujnakratkospojna(osigura).
Utjecajni faktor izgleda nacrta suelja prema mrei je nain odvajanja
proizvodnog postrojenja iz paralelnog pogona sa mreom. Prema propisanim
pravilima na suelju elektrane (fotonaponskog sustava) i distribucijske mree
ugraujeseprekidazaodvajanje,kojiomoguujeodvajanjepostrojenjaelektrane
izparalelnogpogonasdistribucijskommreom(slika26).Upravljanjeprekidaem
zaodvajanjejeiskljuivounadlenostiOperatoradistribucijskogsustava(ODS).
56
Slika26.Nacrtsueljaiprikljukanamreufotonaponskogsustava
PovlateniproizvoaosimtojeduanomoguitiODSusvakovrijemepristup
prikljuku proizvodnog postrojenja, duan je osigurati i pristup obraunskom
mjernom mjestu radi uvida u stanje opreme, voenja pogona i oitanja stanja
brojila.
9.1.1.TehnikiuvjetizaprikljuenjeFNsustavanamreu
Kao to je ve spomenuto da svaka mala elektrana mora ispuniti tehnike
uvjetezaspajanjenamreu,takopostojeitehnikizahtjevikoje morazadovoljiti
fotonaponskisustav.
57
Temeljni tehniki zahtjevi za prikljuak fotonaponskog sustav na mreu koje

morazadovoljitifotonaponskisustavsu:
maksimalnadozvoljenatrofaznasnaga
vrstaprikljukananiskonaponskumreu
nainpogona
izmjeninipretvara
elektrinainstalacija
mjerenjeiobraunelektrineenergije
ostalimjerniureaji
kuiteprikljunogmjernogormara
ispitivanjetijekomprobnogpogona
ostaliuvjeti.
Prvomtokomtehnikihuvjetautvrujesepodrujeprimjenetehnikihuvjetas
stajalitamaksimalneprikljunesnageelektraneusluajujednofaznog(do5kW)i
trofaznogprikljuka(do30kW).Zahtjevikodizmjenjivaaodreujuseprijesvega
zahtjevomdaizmjenjivamoraispunjavatinormeEU.Takoersuutvrenizahtjevi
zazatitnefunkcijeigranicepodeavanjaizmjenjivaa:
nadnaponska(Un1,06Un)ipodnaponskazatita(0,9UnUn)
nadfrekventnaipodfrekventnazatita(49,550,5Hz)
automatskoiskljuivanjeradanakonispadaniskonaponskemree
ukljuivanjeuparalelanradsmreomnakonprethodnogprekidanapajanja
(ispada)mree.
Obraunskomjernomjestoseodreujepremanaponskojrazini(0.4kV),vrnoj
prikljunoj elektrinoj snazi (do 30KW) i karakteristikama brojila. Karakteristike
brojila su: dvosmjerno intervalno, izravno mjerenje, mjerenje vrne snage,
daljinskooitanje,razredtonostizadjelatnusnaguje1,razredtonostizajalovu
snaguje2,jednofaznoilitrofaznotoovisnoovrstiprikljuka.
Za kvalitetu elektrine energije definirani su zahtjevima za maksimalno
dozvoljenuvrijednostfaktoraukupnogaharmonijskogizoblienja(THD)naponaod
2,5 % i maksimalnu dozvoljenu vrijednost indeksa jaine flikera. Vrijednosti
58
indeksa jaine flikerauzrokovanih prikljuenjem proizvoaa i/ili kupca na mjestu

preuzimanjai/ilipredajemoguiznositinajvie:
zakratkotrajneflikere:0,7,
zadugotrajneflikere:0,5.
Tijekomprobnogpogonapotrebnajeobavitiodreenaispitivanja,kaotosu:
ispitivanja propisanih veliina pri ukljuenju i iskljuenju elektrane iz
paralelnogradasmreomteispitivanjapodeavanjaiproradezatite
preglediprovjeruugovorenihnazivnihvrijednostielektrane
preglediprovjeruprotokolatipskihispitivanjaizmjenjivaa
ispitivanjesustavapogonskihiobraunskihmjerenja.
NavedenimispitivanjimautvrujeseprikladnostFNsustavzaparalelnipogons
distribucijskommreom. Konano izvjee ofunkcionalnom ispitivanju paralelnog
pogonaFNsustavmorajednoznanoiskazatispremnostpostrojenjazapogon.
9.2. PotrebnadokumentacijazaprikljuakFNsustavana
mreu
PotrebnadokumentacijazaprikljuakFNsustavanaelektrodistribucijskumreu
do30kWnavedenajenatemeljustvarnogprimjera(Solarnikrovpansko-Zagreb)
[1].
Prvo je potrebno Rjeenje o upisu u Registar projekata i postrojenja za
koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlatenih proizvoaa
(Registar OIEKPP). Za to je nadleno Ministarstvo gospodarstva rada i
poduzetnitvaRepublikeHrvatske(MINGORP).
Drugo je potrebna Elektroenergetska suglasnost, Ugovor o koritenju mree i
Ugovor o opskrbi elektrinom energijom. Za to je nadlean Operator
distribucijskogsustava(HEP-ODS).
Tree je potrebno Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa
elektrine energije. Za to je nadlena Hrvatska energetska regulativna agencija
(HERA).
59
etvrto to je potrebno je Ugovor o otkupu elektrine energije. Za to je

nadleanHrvatskioperatortritaenergije(HROTE).
Ovenavedeneinstitucijedobrimdjelomnisuusuglasju,preklapajusvojapravai
obvezetetraevelikibrojnepotrebnihdokumenata[1].
9.3. Utjecajfotonaponskogsustavanadistribucijsku
mreu
Kod rada fotonaponskog sustava paralelno sa mreom vano je razmotriti
utjecajfotonaponskogsustavanadistribucijskuniskonaponskumreu.Utusvrhu
je potrebno izvesti mjerenja utjecaja na kvalitetu napona, mjerene strujne i
naponske vrijednosti. Paralelni pogon fotonaponskog sustava s distribucijskom
mreom moe uzrokovati odreene promjene na mjestu prikljuka s
distribucijskom mreom koje su neznatne. Iz literature [16], [17] u kojoj su
obavljenamjerenjautjecajafotonaponskogsustavanadistribucijskumreu,moe
se rei da strujno-naponske prilike ostaju zadovoljavajue i nakon prikljuenja, a
snaga tropolnog kratkog spoja neznatno se poveava. Vrijednosti harmonijskog
izoblienja napona (THD), uzrokovanog prikljuenjem fotonaponskog sustava na
mjestu prikljuenja, kao to je ve ranije spomenuto, iznose najvie 2.5%.
MjerenjimajeizmjerenodajevrijednostTHD-aunutardozvoljenihgranica.
MjerenjekvaliteteelektrineenergijeobavljajusepremanormiEN50160,koja
daje kvantitativne odlike kvalitete napona. Pretpostavka je da rad malog
fotonaponskog sustava reda veliine do 10 kW ne utjee negativno na kvalitetu
elektrine energije i napon distribucijske mree. Moemo sa sigurnou rei da
zadovoljavajusvezahtjeveuskladusEU[16].
9.4. Nadzorfotonaponskogsustava
Kod koritenja mree veoma je vaan onaj dio koji se odnosi na voenje
pogonaproizvodnogpostrojenjanasueljusmreom.Kodmalihelektrana,danas
jeuobiajenoureajimazanadzormreefizikiifunkcionalnopridruenprekida
ilidrugaodgovarajuasklopnanapravazaodvajanje,kojajeunadlenostODS-a.
Kod malih fotonaponskih elektrane prekida za odvajanje je sastavni dio
izmjenjivaa
60
Kaotojevespomenutofotonaponskisustavimrenopovezaniradetakoda
ihmreavodi,odnosnoodravafrekvencijuinapon.Usluajupromjenanapona
ili frekvencije izvan dozvoljenih granica ili ispad same mree, slijedi automatsko
iskljuivanjerada.Kaddoedoodvajanjaproizvodnogpostrojenjafotonaponskog
sustava iz paralelnog rada s mreom, a potom se uklone uzroci naruavanja
uvjeta za paralelan rad, mogue je povratak u paralelni rad djelovanjem
automatikeilirunimukljuenjem.
Naizmjenjivaseprekoserijskogkanala(RS232),kojegposjedujeiizmjenjiva
proizvoaaSunnyBoy,moespojitiraunalokojesluikaopovratnavezaprema
proizvoau, u koji se pohranjuju sve bitne elektrine veliine i registrira
proizvedenuelektrinuenergiju(slika27).
Slika27.Povezivanjeizmjenjivaasaraunalom
OsvrtnaiskustvauprikljukuFNsustavauNjemakoj
61
10. OsvrtnaiskustvauprikljukuFNsustavau
Njemakoj
Zbog sve veeg broja FN sustava spojenih na mreu i njihovog davanja
proizvedene elektrine energije u mreu, javljaju se sve vei problemi glede
regulacije od strane mrenog operatora. Taj problem se ve danas javlja u
Njemakoj, zbog toga se razmilja o novoj regulativi koja bi poticala lokalnu
potronju elektrine energije proizvedenu u FN sustavu. Novi zakon bi omoguio
da proizvoai elektrine energije iz FN sustava, elektrinu energiju koriste za
svrhekojeoniele.
Mreni operator e plaati 25 c/kWh solarne elektrine energije FN
proizvoau za lokalnu potronju za sve sustave manje od 30kW. Ako se ukljui
utedaisporukeelektrineenergijeod20c/kWhzakuanstvo;toznaidasvaki
kWhsolarneelektrineenergijepotroenlokalnovrijedi25+20=45c,tojeu
biti 2 c vie nego da se elektrina energija iz FN sustava alje u mreu. Ova
regulativa bi trebala poticati lokalnu potronju elektrine energije iz FN sustava,
zbog ega je taj zakon i stvoren. Pretpostavka je da e u budunosti elektrina
energija iz mree biti sve skuplja. Zbog tog razloga koritenje solarne elektrine
energije za vlastite potrebe (lokalno) e se sve vie koristiti. Od 2012. (pod
pretpostavkomporastacijeneelektrineenergijeod3%)1kWhsolarneelektrine
energijekoritenlokalno(akojesustaviz2009.)evevrijediti3.85cvienego
dasealjeumreu(slika28.).
62
Slika28.TarifaelektrineenergijeizFNsustavpredaneumreuipotroene
lokalno[18]
10.1.Inteligentnoiskljuenje/ukljuenjeureaja
vicarski tehniki institut (ETHZ) je razvio sistem digitalne elektronike (engl.
digital-electricity),tatehnologijaimamogunostdasvatroilauzgradiiskljuujeili
ukljuuje.Potronjasestalnoprati,bezkoritenjaradiovezeiliskupihkabela.Oni
koriste integrirani elektrini ip sa visokonaponskim ipom, tom se tehnologijom
obini elektroniki ureaji pretvaraju u pametne ureaje. Integrirana ploica se
umeeusklopkuiliumjestosamogprikljunogureaja,uzpomokojesepreko
elektrine mree komunicira sa upravljakim ureajem u razvodnom ormariu.
Ovim dobivamo mogunost paliti i gasiti ureaje, tj. ograniiti potronju ovisno o
cijenielektrineenergije.Idejajestabiliziratipotronjuukuanstvu.
U budunosti bi izmjenjivai trebali imati digitalni ip na bazi digitalne
elektronike,pomoukojegbijavljalitrenutnuproizvodnjuFNsustavaupravljakom
ureaju, a upravljaki ureaj bi trebao ukljuivati/iskljuivati troila prema
prioritetnojlistioptereenja.Tiureajisaipomtrebalibibitdostupni2010.,asvim
postojeim ureajima bi se naknadno dodao ip. Ova tehnika bi trebala donijeti
63
posebne pogodnosti fotonaponskim proizvoaima kod kojih se proizvedena

elektrina energija troi lokalno, zato to ova tehnologija moe raditi sa novom
vrstom tarifnog sustava (vie tarifnih sustava koji zavisno o optereenju daju
razliite cijene elektrine energije). Te nove tarife e donijeti sve vei broj
dobavljaa elektrineenergije, a tarife mijenjaju cijenuelektrineenergije svakih
15 minuta. Ta se cijena preko interneta prenosi do pametnog elektrinog centra,
to se dalje prosljeuje do ureaja sa integriranim ipom. Cijena elektrine
energije za krajnjeg korisnika moe varirati od 3 do 5 c izmeu skupih i jeftinih
perioda.Uperiodimaskupestruje(obinokadSuncesja),privatniFNproizvoai
mogusvojuproizvedenusolarnuelektrinuenergijutroitilokalno,aviakdavatiu
mreu sve dok je cijena iznad 45 c/kWh za vlastitu potronju. To bi dodatno
pogodovaloregulativilokalnepotronjesolarneelektrineenergije.
10.2.Tehnikimogue,trinoupitno
Za lokalnu potronju solarne elektrine energije potrebno je pametno brojilo.
Tonije tri ureaja (brojila): prvo brojilo odreuje koliko fotonaponski sustav
proizvodielektrineenergije,drugobrojiloregistrirapotronjuelektrineenergijeu
kuanstvu,atreemjerikolikoseenergijedajeiliuzimaizmree(slika29.).
Slika29.Optimalnogospodarenjeelektrinomenergijomukuanstvupomou
inteligentnogbrojila
64
Pametno brojilo alje izmjerene podatke preko interneta u bazu podataka radi
obrauna,tojepotrebnoradinovogtarifnogsustavakojimijenjacijenuelektrine
energijeuintervalimaod15min(poglavlje10.1.).
Slika30.prikazujesvemoguetokoveizmeumree,fotonaponskogsustavai
kuanstava.
Slika30.VerzijetokovaelektrineenergijeizmreeiFNsustava
DoksuFNproizvoaipredavalisvuelektrinuenergijuumreusmatralisuse
poduzetnicima i dobivali su povrat poreza. Sa novom regulativom proizvedena
elektrinaenergijabiseprvotroilolokalno,zbogegavaszakonvienesmatra
poduzetnikom, a samim tim vie ne dobivate povrat poreza. Stoga taj model
(lokalne potronje) je financijski upitan ako se ne rijee neka vana zakonska
pitanja.
Zakljuak
65
11. Zakljuak
U diplomskom radu cilj je bio opisati fotonaponski sustav do 30 kW spojen na
elektroenergetsku mreu, te odrediti procjenu proizvodnje elektrine energije i
isplativost.
Na osnovi proraunatih podataka pomou PVGIS-a moe se zakljuiti da je
lokacijagradaMakarskeizrazitopovoljnazapostavljanjefotonaponskogsustava.
Odabir tehnikog rjeenja instalacije sustava je individualan, ali nikako rutinski
posao. Problem nastaje u visokim poetnim trokovima izgradnje, od ega su tri
kljunestavkeuukupnimtrokovima:
fotonaponskimodulisudjelomutrokovimaod77.3%,
izmjenjivasudjelomutrokovimaod9.97%i
konstrukcijasudjelomtrokovaod4.15%.
Natemeljuukupnihtrokovaiprocjeneproizvodnjeelektrineenergijevidljivaje
isplativost projekta. Stalan pad cijena fotonaponskih modula i sustav poticaja
znaajno bi trebao poveat interes za ulaganjem u izgradnju fotonaponskih
sustavaspojenihnamreu.
Spomenuti sustav do 30kW u paralelnom pogonu sa elektroenergetskom
mreom na mjestu prikljuka uzrokuje neznatne promjene. Odnosno ne utjee
negativnonakvalitetuelektrineenergijeinaponmree.
Proizvodnjom elektrine energije iz fotonaponskih sustava smanjuje se utjecaj
na okoli, a posebno se smanjuje emisija CO
2
. to je jo jedan od razloga za
koritenjefotonaponskihsustava.
Literatura
66
12. Literatura
[1] Solarna tehnologija, asopis broj 8, Urednik dr.sc.Ljubomir Majdandi,
dipl.ing
[2] Kulii,P.,Sunaneelije,kolskaknjiga,Zagreb1994
[3] NacionalnienergetskiprogramkoritenjaSuneveenergijeSUNEN:"Atlas
Sunevog zraenja na podruju Republike Hrvatske", Energetski institut
HrvojePoar,Zagreb,2004.
[4] Hrvatski klimatski motriteljski sustav, Dravni hidrometeoroloki zavod,
Zagreb,2005.
[5] K. Scharmer, J. Greif: The European Solar Radiation Atlas, Vol. 2:
Database and exploitation software, Les Presses de lcole des Mines
2000.
[6] Luka Lugari, Mreni fotonaponski sustavi za kuanstva ,diplomski rad,
Fakultetelektrotehnikeiraunarstva,Zagreb,2007.
[7] Boris Labudovi i suradnici: Obnovljivi izvori energije, Energetika
marketing,2002.
[8] Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS),
http://re.jrc.cec.eu.int/pvgis/,kolovoz2009
[9] N. Dizdarevi, M. Majstorovi, S. utobradi, Distribuirana proizvodnja
elektrineenergije,Energija,52,str.321-339,listopad2003.
[10] Majdandi, Lj. Pilot projekt Solarni krov pansko Zagreb, prosinac
2008.
[11] Installation Guide, SBTLHCMS-11:SE2406, IME-SB42-50tlhc, kolovoz
2009.
[12] Photovoltaicsystemprotection,www.saltek.eu/,kolovoz2009.
[13] R.Orlovac,A.Tunji,Tehnikiuvjetizaprikljuakmikrosunanihelektrana
na niskonaponsku mrei Hrvatski ogranak meunarodne
elektrodistribucijskakonferencija,HOCIRED,ibenik,svibanj2008.
[14] I. Pipini, Solarni fotonaponski sustav za proizvodnju elektrine energije:
SolarnikrovJuniJadran,svibanj2008
[15] Razdjelne mree i distribuirana proizvodnja, predavanja, Fakultet
elektrotehnikeiraunarstva,Zagreb,2008.
Literatura
67
[16] J.Grao,M.Cvitanovi,A.ovi,UtjecajsunaneelektraneSolarnikrov
pansko-Zagreb na distribucijsku mreu,Hrvatski ogranak meunarodne
elektrodistribucijskakonferencija,HOCIRED,ibenik,svibanj2008.
[17] D. krlec i suradnici, Elaborat optimalnog tehnikog rjeenja prikljuenja
na elektroenergetsku mreu fotonaponska elektrana Benkovako Selo
(950kW),kolovoz2009.
[18] PhotonInternational,asopis,listopad2008.
[19] Deutsche Gesellschaft fr Sonnenenergie, Planning and installing
photovoltaicsystems,2008.
[20] www.bpsolar.com,1.kolovoza2009.
[21] www.hrote.hr,1.kolovoza2009.

Diplimski Rad Smjernice

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Diplimski Rad Smjernice

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITEUZAGREBU

zraenje na povrini Zemlje zbog atmosferskih utjecaja, te lokalnih promjena u

Ukupno oko 51% upadnog ekstraterestikog zraenja dolazi do povrine

na osnovi satelitskih mjerenja ekstraterestike radijacije na rubu Zemljine

Struja I je jednaka struji I

razliitih namjena (npr. razne vrste signalizacija i upozorenja, rasvjetu,

Aktivni, odnosno interaktivni mreni FN sustavi mreu koriste interaktivno,

Oba mrena sustava na izlazu iz modula mogu koristiti i istosmjerno-

prozraenosti, a samim tim manji pad maksimalne snage modula. Tu se jo

Sijeanj 26.20 813 2.91 90.4

Sijeanj 32.70 1010 3.68 114

Sustav sa jednoosnim praenjem kretanja sunca, izveden je tako da se

Sijeanj 60 29.00 900 3.25 101

FN sustavi mreno povezani rade tako da ih mrea vodi, odnosno odrava

spajaju sa solarnim izmjenjivaima u razdjelnom ormariu. Razdjelni ormari

pogonu s distribucijskom mreom, gdje je proizvedena elektrina energija iz

temperaturi iznosi -(16020)mV/C, dok ovisnost struje o temperaturi iznosi

Kod postavljanje fotonaponskih modula na krov kue sa postojeom

5 ili brojem 3). Odvodnici prenapona na DC strani odabiru se prema naponu

Trokovi autonomnihsustava, takozvanih otonih sustava su dva puta vei od

Temeljni tehniki zahtjevi za prikljuak fotonaponskog sustav na mreu koje

indeksa jaine flikerauzrokovanih prikljuenjem proizvoaa i/ili kupca na mjestu

etvrto to je potrebno je Ugovor o otkupu elektrine energije. Za to je

posebne pogodnosti fotonaponskim proizvoaima kod kojih se proizvedena

You might also like