RIBOLOV IZ BARKE

Kad lignje zapumpaju

Love ih stari i mladi, ene i mukarci, gofovi i zubaci! Svojim izgledom oduvijek fasciniraju i rasplamsavaju matu, a nitko im ne moe odolijeti kad zapumpaju, kad zamiriu na vrelim gradelama. A upravo je poelo najbolje vrijeme za lov...
Napisao Marin Huzjak, snimili Marin Huzjak, Zdenko Huzjak i Marin Vanjak

60

sudio bih se rei da se ni za jedan drugi morski organizam nije specijaliziralo toliko ribolovaca kao za lignje. U sezoni ih nije teko uloviti za jedan objed, a znamo da je vrhunska delicija. Zbog njene visoke cijene mnogi su potraili dodatni izvor prihoda u lignjolovu. Panulai je love jer je najbolja jeka na tekoj panuli. A da ne spominjem koliko ima onih koji je love jednostavno iz guta! Lako se lovi kad se naie

na masu jer je taj glavonoac izraziti prodrljivi predator, koji u Jadranu naraste iznad tri kilograma teine.

Godinje migracije
U toplijem dijelu godine lignje se uglavnom dre u kulfu, u dubljem otvorenom moru. Negdje krajem kolovoza, kad more zahladi koji stupanj, srameljivo se primiu kraju, malo po malo, da bi u listopadu i studenom poele dolaziti u

Zna joj se sudbina!

masama, a do prosinca ispune sve kanale i zatvorena mora uz kraj. U veljai i oujku naputaju priobalno podruje i vraaju se u kulf. Tek manji dio liganja ipak ne migrira u kulf nego je prisutan tijekom cijele godine uz obalu to predstavlja spas za panulae. To su takozvane domaice. U prosjeku su manje, malo su plaljivije a i

meso im je tvre. Nisam siguran zato je to tako, ali rije je o istoj vrsti.

Vrijeme lova
Iako se moe loviti tokom cijele godine, pravi lov poinje u jesen i traje do kraja zime. Ljeto je najgore godinje doba za lignjolov, liganja je malo,

Pigment mijenja boju koe od bijele do tamnocrvene

Varalice
Postoje etiri osnovna tipa varalica za lignjolov. Zanimljiva je njihova nomenklatura, a primijetio sam da kod mnogih ribolovaca dolazi do raznih zabuna i mijeanja imena. Najstarija i moda najpoznatija varalica je pekafondo. To je olovna imitacija ribice, presvuena tkaninom koja moe biti razliitih boja, a na kraju pekafonda se nalazi vijenac od inox iglica kojim kaimo lignju za krakove. Slui uglavnom za neto dublji lov na mjestu ili niz vjetar. Za neto plii lov u pokretu izmiljena je skosavica - plastina imitacija ribice, obino presvuena tkaninom raznoraznih boja i uzoraka, s krunicom (vijenac) od iglica koju ustvari imaju sve vrste varalica za lignjolov. Za skosavicu je karakteristian olovni stabilizator s donje strane ispod oiju, koji ju dri u pravilnom poloaju i daje joj laganu negativnu plovnost. Trei tip varalice je lebdea skosavica, takozvana mrkva, koja se od skosavice najvie razlikuje po tome to nema olovni stabilizator, a oblikom je samo neznatno drugaija. Koristi se u lovu na mjestu, u kombinaciji s pekafondom, a rijetko u lovu u pokretu na konstrukciji namijenjenoj skosavici jer tako daje loije rezultate od skosavice. Kronoloki moda najmlaa je varalica za panulivanje koju kod nas esto zovu rapala prema najpoznatijoj firmi koja izrauje ovakav tip varalica. To je ustvari klasini vobler koji umjesto rampina ima na kraju vijenac s iglicama, a najbolje radi pri brzinama od 1,5 do 3 vora.

Parice

61

nije na udaru morske struje, koje je od strujanja vodene mase zaklonjeno kakvim puntalom, otokom, uvalom ili velikim brakom. Tako npr. ako elimo loviti uz neki otoi, stat emo uvijek uz onu stranu koja nije na udaru korenta. Ako je recimo struja od sjevera prema jugu, treba stati s june strane i obrnuto. Najbolje pozicije su uvale koje su uvijek zaklonjene od korenta. Dobri znaju biti i plii puntali bez korenta, kao i plii brakovi, opet strana u zavjetrini od korenta. Lignja ne voli odve strme terene pa na poziciji gdje lovite obala treba biti blago poloena. Bilo bi dobro da je dno pjeskovito ili jo bolje, obraslo posidonijom.
Ova nam je dala zubaca

Na pekafondo
bi se dolaskom noi ratrkale uz obalu i tada obino love u paru, kaemo da su parice. Love se uglavnom od zalaska do izlaska sunca, i po mjeseini i po mrklom mraku. Bonaca je za lignjolov izvrsna, a od vjetrova najboljom mi se pokazala bura, kao i za veinu drugih morskih predatora. Mnogi hvale jugo kao izvrstan vjetar za lignju, meutim, ja se po jugu nikad nisam ba nalovio. Tramuntana mi je uvjerljivo najgori vjetar za lignjolov. Najbolje vrijeme je mirno, bonaca bez vjetra, oblano, sa sitnom kiicom. Al s druge strane, ko normalan moe lovit po kii... Postoji nekoliko razliitih sistema za lov krakatih pumpalica, a najpoznatiji je lov na pekafondo. Najjednostavnija varijanta je kad se na kraj najlona debljine 0,30 - 0,60 mm vee pekafondo i to je to. Jednostavno do bola! Neto kompliciranija varijanta je da pola metra iznad pekafonda veete jednu ili dvije lebdee skosavice, mrkve, razliitih boja, na meusobnom razmaku od pola metra do metar. Lovi se na

plaljive su i jako se teko love. Znao sam se poteno pomuiti da bi imao sutradan tri, etiri komada za panulu. U jesen lignje dolaze iz kulfa u masama i halapljivo napadaju sve to im se svidi. U pravilu su noni lovci pa njihova lovaka aktivnost poinje zalaskom sunca i traje sve do izlaska. Danju su u dubljem, da bi se u sumrak primakle kraju u potrazi za plijenom kojeg obino ine gire, gavuni, bugve i ostala sitnjarija. U kraj dolaze u masicama na odreena mjesta da

Pozicija
Izuzetno je vano odabrati pravu poziciju. Ovdje u odmah rei da izbor pote treba bazirati na injenici da lignja uglavnom ne voli korent. Rijetko ete ju dobro loviti u jakom korentu, a i tada uglavnom samo na granici korenta i zavjetrine od korenta. Zavjetrina od korenta je mjesto koje

Lebdee skosavice, takozvane mrkve

Razna pekafonda

62

mjestu, bilo usidren, bilo da se pusti da vjetar nosi brod. Sistem se sputa do metar iznad dna. Ovaj sistem moe umjesto pekafonda imati olovo teine 20-200 grama s dvije mrkve iznad. Na taj nain cijelo vrijeme moete loviti uz dno i pipati ga bez straha da e vam sistem zapeti u travu. Dubine na kojima se lovi uglavnom se kreu od 15 do 35 metara. Nou kad nema mjeseine je obavezna upotreba umjetnog svjetla (feral ili halogenka uronjena u more). Obino se lovi tako da se prave kratki skosi (trzaji) u razmacima od nekoliko sekundi, no pustite matu na volju to se tie brzine, duine i vremenskog razmaka izmeu skosanja pa ete otkriti pokoju caku. Te cake ponekad znae ak deset liganja umjesto jedne. Pioke kojima su vam mrkve vezane za osnovu trebaju biti vrlo kratke, tek pet do est centimetara, i to iz dva razloga. Prvi je da se na taj nain puno lake osjeti kad lignja pipa mrkvu pa stignete pravovremeno reagirati. Drugi je taj to se varalica ne petlja s piokom kojom je vezana.

Lignjolov je bio samo uvertira!

Panula
Za panulivanje liganja kod nas se koriste najee Rapaline

varalice. Vezujemo je na 5 do 10 metara dug predvez najlona debljine 0,30 mm. Potom slijedi zungulin koji je spoj s osnovom neto vee debljine. Moe se loviti sa i bez olova. Neki stavljaju ak 300 grama olova to se pretvara u teku panulu za lignje. S takvom panulom se moe loviti i na dubinama veim od 15 m. Meni takav lov nije zanimljiv pa stavljam na osnovu odmah iza zungulina prema motovilu samo par olovnica ukupne teine 30 do 50 grama. U more isputam 30 metara osnove, vozei brzinom od 2 do 2,5 vora. Varalica mi roni oko

Ova e na panulu za gofa!

Koju varalicu izabrati

Kada uete u ribomaterijal vjerojatno ete ugledati cijeli zid ispunjen s desecima, pa i stotinama razliitih varalica za lignje. Sve one love, neke vie, neke manje. I ovdje se vode puste polemike, pa u samo iznijeti svoja iskustva. Pekafondo mi je obavezno DTD-ov glavo bilac, srednje veliine. Lovim samo Yo-Zuri-jevim skosavicama, veliina 3.0. Mrkve su takoer Yo-Zuri 3.0, a dobre su i Yamashita. Sve varalice moraju biti presvuene kvalitetnom mekanom tkaninom. Ovo je vrlo vano jer lignja slabo hvata varalicu koja joj se ne svia na opip. to je pokrov varalice meki to bolje! A rapala? Pa sama rije kae. Obino lovim s manjom. Eto!

iva lignja za panulu u bujolu s morem

63

Opasni kjun

2,5 do 4 metra, ovisno o brzini, a lovim na dubinama od 3 do 9 metara.

Skosavica
Osobno mi je najdraa tehnika lov skosavicom. Nekad puno zastupljenija, danas je meu mlaim generacijama ribolovaca zapostavljena ili nepoznata. Sve ju vie potiskuje panula, kojoj je i slina, barem to se tie konstrukcije. Skosavicu s olovnim stabilizatorom vezujemo na 5 metara dug predvez tankog najlona. to tanji to bolji, a opet, s druge strane, dovoljno jak da spasimo skosavicu kad zapne za travu. Najee koristim 0,24 mm. Slijedi zungulin kojim spajamo predvez i osnovu debljine 0,30-0,60 mm. Debljina osnove, kao i kod panule, ne utjee na lignje pa izaberite vama ugodniju varijantu. Ne volim da mi pretanak najlon ree prste pa koristim 0,50 mm, koji mi najbolje lei u ruci. Iza zungulina prema motovilu se stavljaju olovnice ukupne teine od 20 do najvie 100 grama. Na svoju skosavicu stavljam 12 olova od 3 grama i to na taj nain da je razmak izmeu prva dva, koji su blie predvezu, 10 centimetara, a svaki sljedei razmak izmeu dva olova je za 3 centimetra vei. Dakle, razmaci redom idu 10 cm, pa 13, 16, 19, 22 itd. Nakon zadnjeg olova slijedi mali zungulin iza kojeg
64

isputam u more jo 20 metara osnove. Najbolje je da kad pravite konstrukciju za skosavicu da oznaite tih 20 metara obinom gumicom koju navuete preko motovila okomito na smjer ostatka najlona na motovilu. Lovi se u pokretu a brzina povlaenja je u prosjeku neto manja nego kod lova panulom, od pola do maksimalno 2,5 vora. Moe se loviti vozei paralelno s obalom, ali pravi lov skosavicom se zapravo izvodi drugaije. Najbolji nain je na poziciji od lignje voziti u krugu promjera 15-50 metara, ovisno o konfigura-

ciji terena. Vozi se tako da se u dijelu kruga koji je najblie kraju ne ide u plie od 4 metra, a u dijelu kruga najdaljem od obale ne prelazi 20 metara. Znai da e po logici stvari na strmijem terenu krugovi biti ui (promjer 15 m), nego uz obalu koja se blago sputa u dubinu (promjer kruga do 50 m). Puno je bolje da se vozi na trzaje - to znai da motorom (ili pentom) zavezete dok ne postignete brzinu od 2 vora pa stavite u ler dok ta brzina ne padne na pola vora, da bi potom opet malo zavezli. Na taj nain skosavica svako malo ide gore, odnosno dolje, i ima rad koji je ubitaan za lignju. Upravo to tonjenje i dizanje skosavice, koja krui i u jednom dijelu kruga ide prema obali, a u drugom od obale prema dubini, neodoljivo privlai lignju. U tome je tajna skosavice!

Kako ustvari loviti?

Do sada sam nabrojao nekoliko tehnika lova, a koju

primijeniti ovisi o situaciji i uvjetima, te o preferencijama ribolovca. Obino ponem loviti oko zalaska sunca. Jo je praktiki dan i lignja je tada jo relativno duboko te se srameljivo primie kraju. Izaberem dublju valu bez korenta ili plii brak pa spustim pekafondo s mrkvom ili sistem s dvije mrkve s olovom na kraju. Prvo lovim u neto dubljem, od 40 do 30 metara, pa se lagano, kako pada mrak, premjetam u plie, da bih zavrio na 15 metara dubine. Postoje dvije opcije. Po meni, u veini sluajeva, manje uinkovita je da ostanete cijelo vrijeme loviti na 20 m dubine do mrklog mraka, da bi potom nastavili po mjeseini ili uz uporabu lampe. Ja u sumrak prekinem s pekafondom i rastegnem skosavicu. Lignja u sumrak dolazi u kraj u masicama i to na tono odreena mjesta odakle se kasnije razmile uz obalu. U tom trenutku na takvoj poziciji ih je najlake uloviti skosavicom lovei prije opisanim krugovima. Uglavnom kruim na od 6 do 18 metara dubine.

Rapale...

Svakih nekoliko sekundi skosnem za oko pola metra. Ako lignje imaju dobru volju, tj. ako dobro rade, ova metoda je najbolja, ali ako nisu od volje, bolje je uope ne skosati. Kada se smrai mogue je tako skosati i dalje ako je mjeseina u iru, ako stvara dovoljno svjetla. Problem je to se lignje, nakon to se smrai, uglavnom s takvih pozicija ratrkaju svuda uz obalu. Tada se moe skosavicom loviti vozei uz obalu kao s panulom, ali ipak je to bolje izvesti s rapalom. Lignje u to doba jo uvijek imaju dobru volju, pa ih rapalin rad pali, a i vozi se neto bre nego skosavicom (od 2 do 2,5 vora) pa se stigne pretraiti vei dio terena. Vozi se jednolinom brzinom, bez skosanja. Panulom se u

Lignji na panuli nitko ne moe odoljeti pa ni ova podlanica...

prosjeku love najvee lignje, este su one lape od 70 do 80 deka. Sjeam se kad sam prvi put lovio s rapalom. im sam

Oko koje sve vidi

Crvena ili zelena?

Ova je tema oduvijek bila predmet beskrajnih rasprava. Koja boja varalice najbolje radi? Neki se kunu u crvenu, drugi upaju samo s plavom, trei stave mrkve svih boja na sistem... Ne bih volio previe palamuditi oko toga pa u samo rei kojim bojama ja lovim. Skosavica mi je gotovo uvijek naranaste boje, rijetko crvena ili roza. S druge strane, mnogi mi kau da im je zelena najbolja. Pa ti sad budi pametan! Pekafondo mi je najbolji bijeli, s crvenim okom ili nekim drugim detaljima crvene boje. Odlian je i onaj presvuen koom od pauka. Mrkve koristim svih boja. Imam vie sistema, pa kombiniram, ne radi uvijek ista boja. Uglavnom su najbolje bijele, naranaste i zelene. Opet, bilo je veeri kad su samo plave lovile. Za rapalu svi kau da je najbolja naranasta sa zlatnim trbuhom, a poslije nje zelena s tigrastim leima. I to da bolje love vee nego manje. Kod mene je obrnuto, bolje sam rezultate imao sa zelenima i to sa manjima! Dobra je i bijela s naranastim tigrastim leima.

rastegnuo i zategnuo panulu, u roku 2 sekunde mi je zapumpala kilaica! Ne trebam vam ni spominjati da sam nastavio cijelu no loviti panulom! Po noi su lignje ratrkane i budu obino parice, po 2 u paru. Tamo gdje ulovite jednu proite preko istog mjesta jo jedan ir da joj pokupite paricu. A sada neto to vjerojatno niste nikad uli. Ima situacija u kojima rapala ak plai lignju! Lignja je tu, ali joj rapalin rad nikako ne pae. Tome se moe doskoiti tako da umjesto rapale spustite skosavicu i vozite jednolinom brzinom oko 1,5 do 2 vora, obavezno bez skosanja. Problem pri ovakovom nainu lova (panula ili skosavica) nastaje ako je mrkli mrak bez miseine, ili je miseina slaba. Tada nastaje pojava koja se zove ardura, ardurivanje mora. Radi se o svjetlucanju koje izazivaju planktoni u kovitlacima uzburkanog mora. Skosavice, a pogotovo rapale, za sobom ostavljaju svjetlosni trag koji jako plai lignje i lov u takvim uvjetima postaje nemogu. Nema druge nego se odmaknuti od kraja na dubinu od 15 do 30 m i upaliti feral ili halogenku, te spustiti pekafondo s mrkvom. Ponekad se gotovo sve lignje ulove na pekafondo, kao da im mrkva nije

zanimljiva. Uglavnom svaka pota ima svoju radnu dubinu, ali ponekad ako lignje ne grizu, potrebno je malo ispitivati pa otii par metara dublje ili plie od mjesta gdje ste ih inae lovili. Lovi se sa ili bez sidrenja. Obino na svojim pozicijama znam najbolje toke pa se usidrim, ali ako lignja slabo radi ponekad, je uputno loviti bez sidrenja ako nema jaeg vjetra jer na taj nain polagano pretraujete teren i vea je ansa da naletite na lignju koja ima volju. Ovako se moe loviti i po mjeseini, bez umjetne rasvjete i sidrenja. U tom sluaju malo manje skosajte, rezultati e biti bolji. Kod lova na pekafondo (tehnika se tako zove i kad se koristi olovo umjesto pekafonda) treba imati istreniran osjet za situacije kada lignja samo lagano sjedne na varalicu. Ponekad lignja lagano krakovima pipka i njie varalicu. Na vama je da pravovremeno otkrijete kontakt i da reagirate prije nego to lignja ispusti varalicu ili da ju isprovocirate na odluniji napad. Ujutro u svitanje moete opet loviti skosavicom i rapalom, a kad se razdani jo neko vrijeme moe dobro radit pekafondo u dubljem prije nego to sunce izae.
65

skosati jer ete napraviti vie tete nego koristi. Vjerujte, lignja se sama ulovi, potegne ona ak i jae nego u nonom lovu. Upravo su u dnevnom lignjolovu ulovi dviju lignji odjednom znatno ei nego u nonom, ak redoviti!

Cake za kraj
Ulovljenu lignju nikada nemojte upati poto poto! Kad lignja shvati da je ulovljena pone snano pumpati i te udarce joj treba amortizirati rukom, a kod velikih liganja ponekad je ak potrebno malo i popustiti najlon kroz prste, da se ne otkai. Sjeam se svoje prve kilaice. Lovio sam na pekafondo glavo bilac od DTD-a i iznad njega naranastu Yo-Zuri mrkvu. Silovito je udarila i poela pumpati toliko snano da ju nisam mogao pomaknuti. Vrlo brzo sam u svemu tome osjetio jo neto udno. Desetak sekundi nisam mogao poeti vui, a zatim je uslijedilo lagano iz-

Skosavice s olovnim stabilizatorom

S kraja
Lignjolov je mogu i s obale. Dobra mjesta su istureni molovi i riva, pogotovo ako ima rasvjete koja privlai lignje. Lovi se skosavicom bez ikakvih drugih dodataka koju se zabacuje prema dubini tapom ili rukom. Treba pustiti da malo potone a onda privui koji metar i tako ponavljati dok se skosavica potpuno ne dovue do kraja. Jedna napomena svaki porat ima svoju lignju!

Moe i po danu
Ovaj dio bi panulaima mogao biti najzanimljiviji. Velika je zabluda da se lignja moe loviti samo nou, odnosno u sumrak i svitanje. Lovi se ona i danju, pogotovo u jesen i zimu. Znam neke stare znalce koji se u sumrak vraaju s uspjenog lignjolova i idu na spavanje umjesto da noare u potrazi za krakatim predatorima. Fora je u tome to lignja i danju jede, ne tako halapljivo kao poet66

kom veeri, ali ipak ne posti. Pozicija je od presudne vanosti. Tokom dana lignje se dre u manjim masicama na veim dubinama i kreu se znatno manje nego nou. Najvie sam ih nalazio u kotlinama na dubinama veim od 30 metara. Idealno bi bilo da na karti vaeg akvatorija naete rupu u terenu na dubini izmeu 40 i 60 metara, koja je obavezno zatiena od korenta. To mora biti blaga, ne strma kotlina s pijeskom ili eventualno posidonijom. Pribor je jednak kao i za lov pod sviu (ili halogenku), dakle pekafondo ili olovo na kraju, a pola metra ili i manje iznad njega stavite jednu mrkvu. Boje kombinirajte, ali ponekad je, kad lignje loe rade bolje koristiti plave i zelene mrkve nego one naranastih i crvenih nijansi. Ne valja se sidriti nego treba pustiti da vjetar nosi brod i da na taj nain polagano pretraujete potu. Pribor spustite skroz na dno tako da olovo strue po dnu dok vas vjetar nosi, a u sluaju

pekafonda, sistem samo podignite nekoliko centimetara. Nemojte puno, esto i jako

Ulovljena u podne!

vlaenje, uz konstantno amortiziranje pumpanja. Kad sam dovukao do povrine, imao sam to vidjeti - dvije kilaice odjednom, a svaka je ispustila litru mora kad sam ih ubacio u brod. Neki ribolovci ulovljenu lignju na povrini prihvaaju s oprarom (podmeta) ili je rukom hvataju za glavu. To vie ne radim, osim kod kapitalnih primjeraka, jer nema potrebe. Lignja se vrlo rijetko otkai prilikom podizanja s povrine mora, a i ako sluajno ispadne, neka joj je sa sriom, triba ribi dat ansu! Suprotno vjerovanju mnogih pripadnika starije generacije ribolovaca, debljina najlona ipak igra ulogu kod lignje. Pa pogledajte samo koje oko ima! Najlon u krugu 2 metra od varalica treba biti to tanji. Treba napomenuti da lignja voli arke, to zasienije, kriave boje. Najbolje love nove varalice, dok im ne izblijedi boja. Nakon nekog vremena varalicu treba poslati u penziju i staviti novu. Nova metla uvik dobro mete - esto kae moj otac uz kojega sam nauio sve to znam o lignjolovu pa koristim ovu priliku da mu se zahvalim! Ima jo jedna caka

Lignje na aru

koja zna dati lignju vie. Neke varalice su napravljene od fosforescentne plastike (upija svjetlo pa poslije neko vrijeme svijetli u mraku). Prije

sputanja u more, dobro ju je nasvitliti s lampadinom. Ovo je posebno uinkovito kod lova s obale gdje nema nikakvog osvjetljenja.

Ovakve slape koje jedva stanu u bujol imaju tvre meso pa su izvrsna jeka za parangal

Lignja se brani trcanjem crnila iz lijevka, a nevjerojatno je kako i na suhom tono cilja. Pazite da vas ne potrapa u lice jer crnilo u sebi sadri neke iritirajue supstance. Zna peckati i u dodiru s ranom. Usta su joj kljun slian onome u papige pa ni bliski susret s njim nije ugodan. Ljetos sam jedno jutro lovio tekom panulom na ivu lignju. Ulovio sam pagara neto veeg od pola kile koji se zakaio samo za malu udicu u krakovima. Lignja je ostala iva i dok sam joj stavljao malu udicu u vrh krakova ugrizla me do krvi. Spustio sam je nazad u more i zavrila je zubacu u elucu, a zubac na gradelama! Budite sportski ribolovac pa male lignje obavezno vratite u more. Prije putanja, za sreu, a uz elju da se vrati kad naraste, dajte joj poljubac u oko. Samo pazite da vas ne ugrize za usnu!
67