UVOD U PLOVNE OBJEKTI

HIDRODINAMIKA i PROPULZIJA BRODA

UVOD

HIDRODINAMIKA BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA
Hidrodinamika broda izuava:

Kretanje broda kroz vodu i pojave koje nastaju u toku kretanja Probleme pokretnosti broda i kormilarenje Ponaanje broda na valovima

Gdje je: Pokretnost svojstvo broda da se premjeta po moru pod djelovanjem sile poriva, a za proraun sile poriva potrebno je poznavati veliinu otpora broda te svojstva propulzora.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

OTPOR BRODA
Otpor je sila (N) koja se suprotstavlja kretanju broda. Da bi se tijelo kretalo odreenom brzinom u nekoj tekuini, za savladavanje otpora potrebno je upotrijebiti odreenu silu. Kretanju broda kroz tekuinu suprotstavljaju se hidrodinamike sile tekuine i aerodinamike sile zraka.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

OTPOR BRODA
Pri plovidbi broda kroz tekuinu zapaaju se slijedee osnovne pojave: u neposrednoj blizini brodskog trupa formiraju se vrtlozi zbog trenja vode o brodski trup (granini sloj), po krmi broda opaaju se veliki virovi, stvaraju se valovi koji prate brod.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Vrste otpora broda

Otpor broda dijeli se na: Otpor podvodnog dijela broda (otpor kretanja kroz vodu) RV; Otpor nadvodnog dijela broda (otpor kretanja kroz zrak) RZ ; Dodatne otpore Ro. Dodatno, otpor podvodnog dijela broda dijeli se na: Otpor trenja RF; Otpor valova RW ; Otpor pritisaka RP; Otpor privjesaka RPR;
Stoga, osnovna jednadba za otpor broda glasi:

R = RV + RZ + Ro = RF + RW + RP+ RPR + RZ + Ro
Otpor trenja je osnovna komponenta ukupnog otpora za veinu brodova te iznosi od 50% do 90% od ukupnog otpora.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor trenja, RF
Otpor trenja posljedica je viskoznosti vode koja se za vrijeme gibanja broda oituje kao unutranje trenje. U tankom sloju vode uz povrinu tijela, koji se zove pogranini sloj, odvija se prijenos energije s broda na okolnu vodu i generiranje otpora trenja.

Pogranini sloj

Pogranini sloj

Pogranini sloj se proiruje od krme prema pramcu jer se poveanjem duljine broda sve vea povrina vode obuhvaena trenjem.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor trenja, RF
Na otpor trenja utjee slijedee: Hrapavost vanjske oplate broda, poveanje otpora trenja zbog hrapavosti vanjske oplate iznosi prosjeno 15 do 20% Veliina oplakane povrine, poveanjem povrine poveava se otpor trenja Brzina broda, poveanjem brzine poveava se otpor trenja itd. Duljina broda, poveanjem duljine poveava se otpor trenja,

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor trenja, RF Reynoldsov broj

Pri prouavanju procesa gibanja vode, kojima upravljaju sile viskoznosti i sile inercije, vanu ulogu ima bezdimenzionalni Reynoldsov broj (Re):

L = duljina broda [m]

Re =

Lv

v = brzina broda [m/s] = / = kinematiki koeficijent viskoznosti [m2/s] = dinamiki koeficijent viskoznosti [Ns/m2] = gustoa tekuine [kg/m3]

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor trenja, RF
Ovisno o veliini Reynoldsova broja i o stupnju hrapavosti trupa, strujanje u pograninom sloju moe biti laminarno ili turbulentno. Karakteristika laminarnog strujanja je klizanje pojedinih slojeva tekuine jednog po drugom, slijedei obrise stijenki broda, bez znaajnih promjena brzine. Turbulentno strujanje karakterizira neustaljeno gibanje estica, koje izaziva neprestano mijeanje masa tekuina i vrlo velikih oscilacija brzine u svakoj toki Otpor trenja je znatno vei u turbulentnom podruju. U praksi, gotovo je iskljuivo prisutno turbulentno strujanje, a laminarno strujanje se ve u podruju pramca vrlo brzo destabilizira i nestane. Stoga, vano je da oplata broda, posebno na pramcu, ima to veu glatkou. Poveanje otpora trenja zbog poveanja hrapavosti broda prosjeno iznosi od 15% do 20%, a moe biti i preko 40%.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor valova, RV
Otpor valova nastaje zbog otpora vode koja se odupire promjeni vlastitog stanja. Poveanjem brzine broda, poveavaju se valovi, odnosno otpor valova. Postoje: razilazni valovi i popreni valovi. Kod malih brzina popreni valovi su slabo uoljivi, dok se razilazni primjeuju. Porastom brzine raste i intenzitet poprenih valova pa se njihovi dolovi i grebeni poinju jasno ocrtavati uz bok broda. Broj poprenih valova po duljini broda raste poveanjem brzine, dok se konano, kod velikih brzina, moe pojaviti samo jedan val po duljini broda. Valovi se javljaju samo kod brodova koji plove povrinom. Ako je brod (npr. podmornica) udaljen od povrine za jedan i pol do tri vlastita promjera, valovi nestaju, pa nema ni otpora valova.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor valova, RV
Otpor valova ovisi o: Brzini kretanja broda. Poveanjem brzine progresivno raste veliina poprenih valova, time i njihov otpor; Formi broda, s porastom omjera B/T raste i otpor valova. Duljini broda, poveanjem duljine smanjuje se otpor valova ( ali poveava otpor trenja i to je neto to projekt mora pokuati optimalno rijeiti)

Otpor valova se smanjuje i primjenom pramanog bulba koji pri veim brzinama kretanja broda smanjuje ukupni otpor i do 18%

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor pritisaka (virova), RV

Otpor pritisaka, otpor forme, odnosno virova, nastaje zbog toga to strujnice vode na krmi ne prianjaju tono uz formu trupa broda. Zbog toga tlak na krmi nema istu vrijednost kao i tlak na pramcu. Ova razlika tlakova ini otpor virova. Otpor virova ovisni brzini te prvenstveno o formi krme odnosno nainu na koji je izvedeno zaotrenje trupa broda od paralelnog srednjaka prema krmi. Glavni uzrok stvaranja virova kod brodova uobiajenih formi je irenje graninog sloja, to izaziva promjenu reima osnovnog strujanja.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor pritisaka (virova), RV

Na krmi broda pune forme, strujnice u graninom sloju ne mogu slijediti formu tijela, pa se granini sloj otkida od povrine tijela, strujnice se zakreu i stvaraju virove. Kod otrijih formi krme debljina graninog sloja raste postepeno, otkidanje nastaje na nekoj toki u samoj blizini krme, pa i otpor virova postaje manji
OBLIK POVOLJAN ZA OTPOR VALOVA OBLIK POVOLJAN ZA OTPOR VIROVA

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor zraka, RZ
Otpor zraka nastaje zbog kretanja nadvodnog dijela broda kroz zrak. Da bi se postigao to manji otpor zraka, na putnikim brodovima potrebno je: izgraditi to nie nadgrae, zaokruiti nadgrae i dati mu strujni oblik, koliko je to mogue, izvesti strukturu nadgraa stupnjevanu prema pramcu i prema krmi.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Otpor privjesaka, RPR

Otpor privjesaka ini zajedniki otpor ljuljne kobilice, skrokova, kormila, stabilizatora i sl.

S obzirom na malu povrinu privjesaka otpor trenja privjesaka je mali, meutim vei utjecaj na otpor ima pojava virova na privjescima i iza njih. Stoga se nastoji da oblici privjesaka na podvodnom dijelu broda budu vitki i bez otrih rubova.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Utjecaj forme broda na otpor

S porastom omjera B/T raste i otpor valova zbog vee istisnine na povrini vode V-forma rebara poveava otpor pri malim brzinama, dok pri velikim brzinama to nije sluaj. Na otpor trenja najvie utjecaja ima oplakana povrina, tj. povrina trupa koja dodiruje vodu. Ta povrina raste s porastom duljine broda, to znai da se i s veom duljinom poveava otpor trenja. Na otpor trenja znaajno utjee i hrapavost povrine. Otpor valova primarno ovisi o brzini broda i formi broda (pogodnije su U-forme za pramani dio broda) Pramanim bulbom smanjuje se otpor valova Otpor virova smanjuje se to blaim krmenim zaotrenjem. Pomicanjem teita istisnine prema krmi smanjuje se otpor valova. (blaim pramanim zaotrenjem smanjuje se otpor valova) Kod manjih brzina do veeg izraaja dolazi otpor trenja pa su za takve brodove pogodnije forme s manjom oplakanom povrinom

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Odreivanje otpora broda

Otpor broda mora se odrediti kako bi se mogla ocijeniti kvaliteta izabrane forme trupa broda te da bi se odredila potrebna snaga pogonskog stroja za eljenu brzinu. Pouzdana metoda za odreivanje otpora broda, odnosno potrebne snage porivnog stroja, je vuenjem broda u ispitnom bazenu.

OTPOR BRODA

HIDRODINAMIKA BRODA

Odreivanje otpora broda

Meutim, u fazi predprojekta esto je dovoljan i priblian proraun otpora. Neke od priblinih metoda su Teylorova i Ayerova metoda, gdje projektanti koriste dijagrame za oitanja vrijednosti otpora, a koji su temeljeni na statistikoj analizi veeg uzorka brodova. Otpor se moe odrediti i pomou formule admiraliteta:

P=

2/3

[ HP]

P snaga otpora D deplasman broda, t v brzina broda, v c konstanta admiraliteta, uzima se na osnovi podataka za slian brod

Pitanja za vjebu
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

to je otpor broda? Koje su komponente ukupnog otpora broda? Koje su komponente podvodnog otpora broda? to najvie utjee na otpor trenja? Skiciraj i oznai pogranini sloj. Na koji otpor djeluje bulb broda? Koji otpor je karakteristian kod podmornice? Skiciraj povoljan oblik za otpor valova. Skiciraj povoljan oblik za otpor virova.

UVOD U PLOVNE OBJEKTE

Propulzija broda

PROPULZIJA BRODA

PROPULZIJA BRODA
Brod moe ploviti odreenom brzinom ako na njega djeluje porivna sila vea ili jednaka od jednaka sile otpora vode i suprotnog smjera.

Najstariji tip mehanikog propulzora je brodski kota (1543). Godine 1819. brod Savannah je preao Atlanski ocean s kotaem kao pomonim sredstvom propulzije.

PROPULZIJA BRODA

PROPULZIJA BRODA
Propulzori se dijele u tri osnovne skupine: mlazni propulzori (vodi zadaju impuls prema natrag) propulzori za stvaranje poriva pomou sila otpora koje nastaju na njihovim pokretnim dijelovima (kotai koji se okreu oko horizontalne osovine, s uvrenim ili pokretnim lopaticama) propulzori za stvaranje poriva pomou sila uzgona koje nastaju na njihovim pokretnim dijelovima (vijani propeleri).

PROPULZIJA BRODA

VIJANI PROPULZOR
Vijani propulzor ili brodski vijak je najraireniji tip brodskog propulzora. Moe imati dva do osam krila (najee tri ili etiri), koja su postavljena na koninu glavinu. Krila i glavina obino su lijevani iz jednog komada, to ne mora biti pravilo. Propeler moe biti lijevokretni ili desnokretni. Smjer vrtnje odreuje se gledajui u vijak od krme prema pramcu.

PROPULZIJA BRODA

VIJANI PROPULZOR
Propeler se spaja na propelernu osovinu pomou konusa i matice, pri emu je narez matice obrnut od smjera okretanja propelera. Matica je pokrivena kapom zbog usmjeravanja vode (strujna kapa).

1-glavina; 2-strujna kapa; 3-propelerna osovina; 4-krilo propelera 3

Vijak pri plovidbi mora biti dovoljno uronjen u vodu kako ne bi uzrokovao usisavanje zraka, te da ne bi izlazio iznad povrine vode kod malog pramanog trima ili pri posrtanju broda na valovima. Maksimalni promjer propelera jest 0,7 gaza na KVL.

PROPULZIJA BRODA

VIJANI PROPULZOR
Za odreene namjene, umjesto klasinog vijka, moe povoljnije biti neko od slijedeih rjeenja: Brodski vijak s prekretnim krilima Za vrijeme plovidbe krila se pomou posebnog mehanizma mogu zakretati oko vertikalne osi. Stroj pri tome stalno radi pod optimalnim uvjetima. Za zaustavljanje broda ili vonje krmom nije potreban poseban prekretni pogonski ureaj ili spojka, jer se smjer poriva mijenja s prekretanjem krila vijka. Ove prednosti dolaze do punog izraaja kod brodova koji rade pod vrlo promjenljivim optereenjima i koji esto moraju manevrirati (tegljai, trajekti, ribarski brodovi, ledolomci, ratni brodovi).

PROPULZIJA BRODA

VIJANI PROPULZOR
Vijak u sapnici Vijak u sapnici primjenjuje se na brodovima koji moraju imati mali gaz, pa je vijak manji od optimalnog. Zadatak je sapnice poboljanje stupnja djelovanja vijka. Razmak izmeu vrhova krila i sapnice treba biti to manji (idealna bi bila izvedba bez zranosti), jer se s veim razmakom potpuno gubi povoljno djelovanje sapnice. Ovaj razmak, u ovisnosti o promjeru vijka, moe biti od 2 do 10 mm.

Uvlaiva sapnica

Okretljiva sapnica (azimut)

PROPULZIJA BRODA

VIJANI PROPULZOR
Azipod sustav Azipod (Azimuth Pod ), propulzor je okretan oko vertikalne osi za 360 Azipod se sastoji od strujno oblikovanhog tijela, glave (POD) koja u sebi ima smjeten elektromotor.

Azipod propulzor

PROPULZIJA BRODA

Voith-Schneiderov propeler
Voith-Schneiderov propeler sastoji se od etiri ili est lopatica rasporeenih po obodu okomito na plou vodoravnoga rotirajueg kotaa. Rotacijom kotaa voda struji oko lopatica i stvara poriv, ija veliina i smjer ovise o poloaju lopatica.

V-S propulzor

Prednost Voith-Schneiderova propelera jest u tome to on slui ujedno i kao kormilo. Nedostaci su mu prilino komplicirana konstrukcija, velika teina, osjetljivost prema oteenjima i visoka cijena. Ugrauje se u brodove kojima je od primarne vanosti dobra sposobnost upravljanja.

Kavitacija
Definicija
Uslijed pada tlaka vode oko lopatica vijka na vrijednost tlaka isparavanja vode pojavljuju se mjehurii pare kavitacija. Mjehurii pare bivaju noeni u podruje vieg tlaka, gdje implodiraju (ponovo se pretvaraju u kapljevitu fazu) pri emu ako implodiraju u blizini lopatica vijka dolazi i do oteenja stijenke vijka. Pojava kavitacije je popraena vibracijama i bukom.

Kavitacija na vrhovima krila Kavitacija se prvo javlja na vrhovima krila gdje je najvea brzine strujanja

Kavitacija na krilima vijka

Kavitacija
Posljedice kavitacije 1) Pad uinkovitosti propelera 2) Oteenja vijka 3) Vibracije 4) Buka

Kormilo

Kormilo
Ureaj koji najee slui za usmjeravanje broda zove se kormilo. Omoguava da se brod odri u zadanom smjeru ili da se usmjeri u eljenom pravcu. Prema poloaju kormila, s obzirom na njegovu osovinu, razlikujemo: -nebalansna, -polubalansna i -balansna kormila. Nebalansna kormila imaju cijelu povrinu iza osovine kormila, Balansna kormila imaju vie od 15 % povrine ispred osovine. Prema obliku poprenog presjeka, kormila dijelimo na: - plosnata i - strujna Prema tome kako su privrena za trup broda, razlikujemo - obina i - visea kormila

Kormila
Nebalansno plosnato Nebalansno strujno Visee, balansno strujno kormilo

Kormilo

Polubalansno strujno

Balansno strujno kormilo (simpleks)

>15%

Okretljiva sapnica

Slika: Brodsko kormilo

Slika: Presjek propelernog kormila 1. Vodoravni spoj osovine za motor 2. Vodoravni prijenosnik prema okomitoj osovini 3. Okomita osovina 4. Okomiti prijenosnik prema vodoravnoj osovini propelera 5. Sapnica 6. Fiksni propeler

Slika: Manevarske sposobnosti dva trajekta (duljine 60 m) i dva putnika broda (duljine 40 m)

POGONSKO POSTROJENJE

Brodskim pogonskim ureajima nazivaju se energetski ureaji koji proizvode odgovarajuu vrstu energije potrebne brodu u eksploataciji, a mogu se podijeliti na: - glavne energetske ureaje (koji slue za pogon - propulziju broda) i - pomone energetske ureaje (koji slue za namirivanje ostalih potreba za energijom na brodu). Strojevi koji slue za pogon osovine vijka zovu se glavni, dok su ostali strojevi pomoni strojevi. Potrebna snaga glavnih strojeva najvie ovisi o veliini i brzini broda, dok snaga pomonih strojeva uglavnom ovisi o veliini i namjeni broda.

Brodska pogonska postrojenja

POGONSKO POSTROJENJE

Glavni pogonski strojevi

Propulzija broda ostvaruje se uglavnom pomou motora s unutranjim izgaranjem, parnih turbina i plinskih turbina. Kao pogonski motori, na trgovakim brodovima najvie se ugrauju dvotaktni, jednoredni dizelski motori. Osnovne osobine brodskog propulzijskog motora jesu: - mogunost mijenjanja broja okretaja u irokom rasponu, - mogunost sigurnog prekretanja u kratkom vremenskom razdoblju, - mogunost rada pri malom broju okretaja, - sigurno upuivanje u toplom ili hladnom stanju motora, - siguran rad pri valjanju, odnosno posrtanju broda itd.

POGONSKO POSTROJENJE

Glavni pogonski strojevi

Smjetaj brzohodnog i sporohodnog motora u strojarnici

Stroj osovinski vod - propulzor

Stroj

Reduktror Leajevi Brtva

Skrok

Vijak

Efektivna snaga vijka

EHP THP
Snaga poriva

BHP
Snaga stroja

SHP
Snaga na osovini

DHP
Snaga isporuena vijku

Stroj osovinski vod - propulzor

Delivered Horse Power (DHP) - Snaga isporuena propeleru - DHP = SHP Gubici na osovini, leajevima i brtvama Thrust Horse Power (THP) - Snaga poriva - THP=DHP gubici vijka Str. BHP Red. SHP Leaj DHP Vijak THP Trup EHP

Odnos BHP>SHP>DHP>THP>EHP

Efektivna snaga
EHP (eng. fffective horse power) : Potrebna snaga za pokretanje broda eljenom brzinom, bez djelovanja vijka. EHP se utvruje vuenjem modela broda u ispitnom bazenu. EHP ne ovisi o pogonskom sustavu ve samo o formi broda. V Bazen

EHP
Krivulja snage
1000 800

EHP (HP)

600 400 200 0 0 2 4

Brzina, Vs (vorovi)

10

12

14

16

EHP
Uinkovitost trupa

EHP H = THP

Dobro
- Strujanje nije glatko. - THP je smanjen. -Preveliki THP je potreban za postizanje ciljane brzine

Loe

POGONSKO POSTROJENJE
Exhaust valve Fuel injector Liner Piston Turbocharger Entablature Fuel Pump Stuffing Box Camshaft Crosshead Frames Connecting Rod Crankshaft Bedplate Tie Bolts - Ispuni ventil - Rasprska (goriva) - Cilindarska kouljica - Stap (Klip) - Turbopuhalo - Ispirno kuite (s rashladnim prostorima) - Visokotlana pumpa za ubrizgavanje goriva - Brtvenica - Bregasto vratilo - Krina glava - Stalak - Ojnica - Koljenasto vratilo - Temeljna ploa - Sidreni vijci

Sporokretni dvotaktni brodski motor

POGONSKO POSTROJENJE

Parna turbina
Pogon parnom turbinom primjenjuje se najee na ratnim brodovima, te veim teretnim brodovima, ija pogonska snaga mora iznositi vie od 30000 kW. Pogon parnom turbinom takoer se primjenjuje na veim ledolomcima, tegljaima, brodovima polagaima kablova i sl. Prednosti parne turbine su: - veliki zakretni moment pri malom broju okretaja, - manji stroj za istu snagu, - para proizvedena u brodskim kotlovima moe upotrebljavati za grijanje tereta i za pranje tankova tereta, - miran hod i dobra upravljaka svojstva, Meutim, za snage manje od 15000 kW, uobiajenija je primjena dizelskog motora.

POGONSKO POSTROJENJE

Plinska Turbina
Pogon plinskom turbinom nije naiao na iru primjenu za propulziju trgovakih brodova, ve se uglavnom upotrebljava za ratne brodove kako bi se postigle maksimalne brzine i omoguila velika koncentracija snage. Tako se na ratnim brodovima postavlja dvostruki pogon: dizelski motor za obinu vonju i plinska turbina za maksimalnu brzinu.
PREDNOSTI: - malene ugradbene dimenzije naspram dizel motora iste snage - malen omjer masa/snaga - startanje i mogunost razvijanja maksimalne snage u kratkom vremenu - moe razviti visok moment pri pokretanju iz mirovanja NEDOSTACI: - visoka cijena - nizak stupanj korisnosti - na malom optereenju imaju veliku potronju goriva - pri malim okretajima ima nestabilan rad - visoka cijena goriva za pogon - sloenost postrojenja - nemogunost promjene smjera vrtnje

POGONSKO POSTROJENJE

Pomoni pogonski strojevi

Ovoj skupini strojeva pripadaju svi strojevi neophodni za ispravno funkcioniranje glavnog brodskog pogona. To su: - pogonski strojevi generatora struje, - pumpe potrebne za rad glavnog stroja, - kompresori za punjenje boca s komprimiranim zrakom za upuivanje propulzijskoga dizelskog motora itd.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Nabroji tri osnovne skupine propulzora. to je kavitacija i koje su njene posljedice? Navedi razloge primjene vijka u sapnici. Prednosti Voith-Schneiderovog propulzora. Skiciraj vijak i oznai osnovne elemente. Podjela kormila prema poloaju s obzirom na osovinu. Skiciraj. Koji se vrste glavnog pogonskog stroja mogu ugraivati na trgovake brodove? Koje osnovne osobine mora imati brodski pogonski stroj? Navedi nekoliko vrsta pomonih brodskih strojeva.