Linden Metoda

Charles Linden

Reenje za anksiozni poremeaj, panini poremeaj i fobije

Posveeno mojoj supruzi, koja je bila uz mene svo vreme mog anksioznog poremeaja i uz koju sam razvio ovaj program.

Sadraj
Dobrodoli Uvod Devet zapovesti NA PRIJEVODU SA ENGLESKOG ZAHVALJUJEMO SLIJEDEIM LANOVIMA FORUMA: 1 Moja pria LIDIJA; UNA ..............................................................................25 2 Anatomija anksioznosti- JOZI; EQUILIBRIUM; EBONY..............................55 3 Fobije EBONY...............................................................................................89 4 Zaustavljanje anksioznosti PJHARVEY........................................................96 5 Odvraanje misli & tehnike oputanja JOZI................................................100 6 Disanje PJHARVEY.....................................................................................111 7 Lekovi PJHARVEY.....................................................................................119 8 Ishrana BELFEGORA..................................................................................135 9 Puenje i alkohol BELFEGORA..................................................................152 10 Nastavak putovanja ZMAJICA................................................................156 11 Poloaj LISA..............................................................................................159 12 Faktori okruenja LU SALOME................................................................164 13 Deja anksioznost AHIL............................................................................167 14 Stvari koje treba uzeti u obzir LISA...........................................................179 15 Vodi za partnere RITM.............................................................................183 16 Zakljuak - RITM.........................................................................................196 Renik termina Kontakti Uredila : EBONY

Bez obzira kako se vae stanje manifestuje, metode u okviru ovog programa JESU odgovor, jedini odgovor, jedini pravi nain na koji ete se otarasiti paninih napada, anksioznih stanja i fobija. Bez obzira ta ste nauili od drugih psihologa, doktora ili terapeuta, vi MOETE biti ponovo dobro. Zapravo, vi ste JEDINA osoba koja to moe uraditi za vas. Dobrodoli u program koji predstavlja odgovor na panine poremeaje i anksioznost - "Lindenova Metoda". Nabavili ste ovaj program da bi se otarasili frustrirajuih i stravinih simptoma Paninog poremeaja i ostalih anksioznih stanja poput Socijalne fobije, Agorafobije i Paninih napada. Odmah vam mogu rei da ste doneli pravu odluku da investirate u ovaj program. SADA je vreme da se zaustavi zaarani krug destruktivnih misli i aktivnosti koji unitavaju kvalitet vaeg ivota. Ovde nema nikakvih tajni, iz sredita svetog mesta "Klub za oporavku od panike i anksioznosti", ponosno vam tvrdim da se "sveti gral" vaeg kompletnog oporavka nalazi duboko u vaem umu, vaem srcu i na stranicama ovog programa. Program je veoma lak, evo ta treba da radite:

 Radite na 9 zapovesti u toku narednih 9 dana. UPIJTE svaku informaciju odatle u potpunosti PROIVITE TO!

Proitajte priloeni materijal detaljno (nekoliko puta ako je potrebno).

Vebajte samo-hipnozu sa CD-a dva puta dnevno. Radite Tai-Chi vebe sa video snimaka to ee. Radite upravo ono to vas ovaj program poduava. Morate razumeti sledee: SVETI GRAL PONOVNE DOBROBITI JE SASTAVLJEN IZ 2 MONA ELEMENTA, A TO SU: 1. ODVRAANJE MISLI PONOVNO USPOSTAVLJANJE BALANSA IZMEU LOGINIH, SVESNIH MISLI I PODSVESNIH NAVIKA KOJE UZROKUJU VAE ANKSIOZNO PONAANJE I SIMPTOME. 2. DISANJE PRAVILNO DISANJE I POLOAJ ZA POSTIZANJE PRAVILNE FIZIKE RAVNOTEE Ponovno uspostavljanje balansa izmeu svesnog i podsvesnog uma zahteva od vas vebanje nekoliko vanih pravila (vebi) koji u potpunosti okupiraju vau psihu, omoguujui na taj nain vaem svesnom umu da se odmori dok se podsvesni um izlei prirodnim putem. Ova pravila smo nazvali "Devet Zapovesti". Proitajte ih, proitajte ih ponovo i razumite ih. Tehnike pravilnog disanja su takoer dostupne u okviru ovog programa.

OVAJ PROGRAM E VAS PODUITI SLEDEEM:

5

1. Va um MOE biti osloboen vaeg stanja. Moi ete da proirite vae

mentalne i fizike granice, vratite se natrag u "realan" svet.

2. Vi MOETE prestati sa traenjem odgovora u udbenicima i na

Internetu. Vie neete oseati potrebu da nalazite odgovore, ve da kaete ljudima ta ste nauili.
3. Vi MOETE naterati sebe i probati nove aktivnosti. Ranije ste se oseali

izolovano i uplaeno, sada ete eleti da izaete napolje i otkrijete nove, neverovatne stvari za videti i uraditi.
4. Va emocionalni rolerkoster JESTE gotov. Ova zastraujua vonja se

zavrila, da bi bila zamenjena uivanjem, sreom i mirom.

5. Senzacije i bolovi MOGU biti zauvek odstranjeni. Zbog toga to

simptomi vie nisu vani, moete prestati da se fokusirate na njih i poete napred.
6. Moete prestati da ivite u vaem stranom i izolovanom svetu.

Prisiljavanje, strah, tuga, frustracije i bes koje ste jednom imali sada zauvek nestaju i bivaju zamenjeni pozitivnou i unutranjom snagom za koju nikada niste znali da je posedujete. Uvebali ste sopstveni um da bude dovoljno moan da stvori zastraujue senzacije, sada moete tu snagu preusmeriti da stvorite neto mnogo bolje.
7. Sada moete imati bolje i stabilnije veze sa drugima. Bilo da ste na poslu

ili kod kue, vaa komunikacija sa drugima je laka i prijatnija. Ne uznemiravate druge, drugi vas ne uznemiruju. Kakvo olakanje!
8. Moete zaustaviti negativnost, tugu i depresiju. Obuzee vas miran ivot

tamo gde je nekada bila trauma i zastraujua iskustva.

9. Sve ovo moete uraditi sa lakoom. Potrebno je da sledite pravila i

URADITE ono to se od vas trai sa najveim moguim zalaganjem.

PAZI OVAMO! OVO JE VEOMA BITNO! Veoma, veoma je vano da razumete "mentalni stav" u kome treba da budete da bi ste dozvolili da ovaj program bude uinkovit. Pre nego to se zaputite na vae putovanje, dozvolite da vam prvo pojasnim KAKO treba da razmiljate da bi ste prihvatili date informacije koje e oterati vau anksioznost, zauvek! Dozvolite da vam ispriam priu, moda ste je uli ranije, moda niste, ali je veoma vano da razumete njeno znaenje. Odakle ova pria potie nije toliko bitno, ali informacije radi, mogu vam rei da ovu priu koriste Zen uitelji da objasne proces uenja potencijalnim studentima: Uenik i Zen master sede za stolom i piju aj. Zen uitelj pita uenika ta moe da mu kae o Zenu. Uenik poinje da prevre po svojim sveskama, belekama, knjigama. Dok uenik pria, Zen uitelj mu sipa aj u oljicu. Zen uitelj ne prestaje da mu sipa kada je olja puna, ve nastavlja da sipa dok se aj preliva izvan olje. "Zato nastavljate da sipate aj kad mi se olja napuni do vrha?", zapita

uenik. Zen uitelj odgovara, "Kako mogu da te nauim bilo ta o Zenu ako prvo ne isprazni svoju olju!" Ako u moj program uvedete svo preanje znanje koje posedujete o svom stanju, sve prvobitne ideje, iskustva, strahove i nadanja, uvek ete se vraati na njih kako bi ih uporeivali sa mojim idejama. Moje ideje nisu spiritualne, uvrnute, plaljive ili nerazumljive, ve su to lake naune metode zasnovane na stvarnim iskustvima i rezultatima. Ne postoje nuspojave (osim dobrobiti), nema interakcija, nema nikakvih opasnosti. Duboko unutar vas samih vi znate da ste vae stanje razvili kao odgovor na neto to vam se dogodilo u prolosti... bilo da je to: stres, gubitak, porodini problemi, ili neto drugo... ovo je nebitno i od ovog trenutka elim od vas da prestanete sa traenjem krivca za vae stanje; elim od vas da prestanete da razmiljate ili priate o emu god mislite da je uzrokovalo vae trenutno stanje. Bilo ta da se desilo bie uvek zakopano u dubinama vaeg uma, nikada ne moe biti obrisano. Meutim, vi moete spreiti da va um vadi ta seanja iz vaih arhiva, pri emu direktno utie na vau sadanjost i budunost. Ovo seanje, kao i navike koje ste razvili da se "borite" sa ovim seanjem su ono to odrava vae stanje, to je ono to vas konstantno vrti u krug. Evo jo jedne prie koja divno ilustruje ono o emu govorim: Dva kaluera hodaju putem. Jedan hoda se velikim ozbiljnim tonom na licu, dok drugi jednostavno hoda korak po korak. Dolaze do male reke. Jedna mlada devojka im se priblii. Ona ih pozdravi, oni nju pozdrave. Onda im se ona obrati: "Dobra Gospodo, ne mogu sama prei preko potoka, da li bi jedan od vas mogao da me
8

prenese?" Prvi kaluer odmahnu glavom i ree "NE!". On se dri pravila: kaluerima nije dozvoljeno da dotaknu ene. Drugi kaluer se sagnu dole tako da se ena mogla popeti na njegova ramena. Onda svo troje preoe preko reke, i kalueri se onda razioe od devojke. Kalueri nastavljaju svojim putem. Prvi je veoma ljut i uznemiren. Drugi sasvim mirno koraa. Kada vie nije mogao da izdri, prvi kaluer upita drugog: "KAKO SI SAMO MOGAO??? Zna koja su pravila o nama i enama!" Drugi kaluer se zaustavi pa mu ree: "Prijatelju moj, ja sam onu devojku ostavio tamo jo kad smo preli potok. Zato je ti jo uvek nosi na ramenima?" Kaluer koji je preneo devojku preko potoka je imao znanje, seanje na ono ta bi TREBALO da uradi, ali je ipak to ignorisao, zakopao je to duboko. Razum onog prvog kaluera mu je govorio da ipak ne bi trebalo da prenosi devojku preko potoka... on je tako i postupio i nastavio da nosi sopstveni teret na sebi. Vi takoe moete osloboditi sami sebe od neeljenih i negativnih misli. Zaboravite lekove, psihijatrijske seanse i ostale metode KONTROLE koje se koriste svakodnevno na celom svetu, sa veoma malo ili bez uspeha... ovo ovde je upravo odgovor, ali vi ste ti koji morate nai odgovor u sebi i ukloniti ono to predstavlja "uzrok" vaeg stanja. Zakopajte va uzrok duboko, prekrijte ga kamenjem i nikada vie ne priajte o tome. Sa malo vebanja, videete kako vae svesno pokuavanje da radite ovo postaje vaa "druga priroda", neto instiktualno. DA LI VI RAZUMETE OVO?

Neki ljude shvate ovo po prvi put, neki po drugi put, a mnogi po trei ili etvrti put, pa ak i 20-ti put ponovnog itanja. Vae je samo da razumete ovo! SADA, STAVITE VAE STANJE U NAJMRANIJI DEO VAEG UMA I, KOLIKO GOD VAE STANJE VAS PODSEALO DA JE STRANO, IGNORIITE GA! Sada ete verovatno rei... ali to stanje me ini da se oseam loe, toliko je zastraujue sve, ne mogu da ga ignoriem.... Ja sam se takoe oseao tako na poetku, ali ako samo razmislite o tome, vaa anksioznost, vai napadi panike, u stvari bilo koji element vaeg stanja vas nikada nije povredio ili doneo neto loe, zar ne? Iako veoma neprijatni i zastraujui, nikada vam nisu i nikada vam nee naneti tetu, a razlog je jednostavan: NIKADA NIKO NIJE BIO POVREEN OD STRANE SENZACIJA, SERIJA NERVNIH IMPULSA! Da li ste nekada gledali horor film? Ako jeste, znaete da vas film uplai do odreenog stepena, i to varira od osobe do osobe. Vi ste reagovali na taj strah serijama fizikih senzacija, to je u stvari anksioznost... ZAR NE? Kada ste zavrili gledanje filma, vae anksiozne senzacije su se povukle, ali se moda i dalje plaite da se neko udovite moda ne nalazi ispod vaeg kreveta. Sledeeg jutra, seanje na film je i dalje tu, ali je anksiozno stanje nestalo. Logino razmiljanje koje ste vi izveli koristei svoj svesni um vas je uverilo da, iako zastraujui, taj film NIJE STVARAN, da vas UDOVITE ne moe stvarno povrediti!

10

Vaa anksioznost se povukla zato to ste VI uverili svoju podsvest da prestane da bude anksiozna, da zaboravi na udovite, sakrili ste to udovite time to ste radili neke druge stvari koje odvraaju vae misli i na taj nain sami sebi ste rekli: "To nije stvarno ne moe me povrediti". Vi ste kontrolisali vau podsvest SVESNO! Kako ste to uradili? Da rezimiramo, zakopali ste ovo udovite tako to ste odvraali vae misli i rekli sebi da to nije stvarno. KORISTILI STE ODVRAANJE MISLI I AFIRMACIJE VIDITE LI KOLIKO JE TO MONO? To ste sve uspeli sa veoma malo truda. Sada zamislite da je vaa anksioznost upravo to udovite iz filma. ta ete uraditi da bi ste ga zakopali? Da uzmete pilule... to je stvarno smeno kad razmislite malo o tome... Zato bi iko uzimao pilule da bi zaustavio seanje na neto? Ili moda moete poseivati psihijatra svake nedelje koji e vas samo podsetiti vaeg seanja na anksioznost, na taj nain podseajui vas o vaem stanju, dajui mu dodatnu snagu i svest! Ne ba tako dobra ideja. ta bi onda mogao biti odgovor? ODVRAANJE MISLI - ODVRAANJE MISLI - ODVRAANJE MISLI... ... da bi ste stekli nove navike, da bi ste zakopali stare navike to dublje i da bi ste usvojili pozitivne podsvesne radnje... KOLIKO JE TO LOGINO U STVARI? Evo i kako ete to postii... Zove se "Devet zapovesti". Tih 9 zapovesti predstavljaju princip svega to sam upravo spomenuo.

11

U sledeih 9 dana otkriete znaenje svakog od ovih principa i nauiti kako da ih implementirate u vae svakodnevne aktivnosti sve dok ne postanu automatske, instinktualne, kao to je to vaa anksioznost sada. Ali morate sami otkriti nain kako da ih naterate da rade za vas. SVE TO JA MOGU DA URADIM JESTE DA VAM POKAEM KOJE SU TO METODE, DA VAM KAEM DA SU STVARNO UINKOVITE I DA VAM KAEM TA SA NJIMA DA RADITE! Ja sam mnogim, mnogim ljudima rekao za ove principe i skoro svakoj osobi je postalo bolje kad su ih implementirali u svoj ivot. Mnogi od njih su bili preplaeni, agorafobini, klaustrofobini, opsesivni, ali na kraju svi su bili zahvalni. ivite po ovih devet zapovesti!

12

DEVET ZAPOVESTI
Vae putovanje u dobrobit poinje ovde! Charles Linden www.panic-anxiety.com

Prekinite da se borite protiv anksioznosti, tu bitku ne moete dobiti... zamenite anksioznost sa novonastalom enjom za ivotom. Da bi ste izbegli "zamku anksioznosti" u kojoj ste sada, MORATE nauiti novo, ne-anksiozno ponaanje koje se nalazi duboko u vaem umu kao neuroloke staze. Ove neuroloke staze je ono gde se nalaze seanja i navike, i loe i dobre. Anksiozno ponaanje je navika, kontrolisana podsvesnim umom ali sposobna da reaguje na svesne nadraaje. Eliminisanje "anksiozne navike" je isto kao i eliminisanje bilo koje druge loe navike... prestanite da radite to dovoljno dugo i navika e se sama od sebe povui!

13

Kada ste uili da vozite, u poetku je sve izgledalo jako teko i verovatno ste mislili da nikada to neete nauiti. Koili ste prejako, pritiskali kvailo kada to nije trebalo... ali je tokom vremena sve postalo instinktualno, podsvest je preuzela tu naviku. Anksioznost funkcionie po istom principu. Stvorili ste uverenje da je anksioznost normalno ponaanje i sada se vi ponaate u skladu sa tim uverenjem tako to usmeravate svoju panju na senzacije i misli koje anksioznost donosi. Konstantno traite odgovore, poseujete doktore i izbegavate odreene "plaljive" situacije... vi u stvari OSNAUJETE vau anksioznost. Kada bih vam sada rekao da nekako "zaboravite" da vozite, na primer, mislili bi ste da je to nemogue, zar ne? Verovatno zato to bi ste moda otili negde i ne bi ste vozili u narednih 6 meseci, ali bi ste i dalje mogli da vidite ljude koji voze, tako da bi "vonja" za vas i dalje bilo neto normalno. Posle 6 meseci bi ste uskoili u kola, i moda u poetku malo neobino, vozili bi ste normalno. Ako bih vam sada rekao da u narednih 12 meseci, gde god da odete sa bilo kim, morate da vozite viljukar-vozilo i da neete biti u mogunosti da uete, vozite ili uopte vidite bilo koji auto, va mozak bi sagradio novu neuroloku stazu, vi biste zakopali "naviku" vonje duboko u vau podsvest. Posle ovoga, bilo bi vam veoma teko da se vratite i vozite auto, naravno, ubrzo bi ste to mogli, jer se seanje na datu naviku brzo ponovo aktivira. Eliminacija bilo koje navike podrazumeva izbegavanje bilo ega to je vezano za tu naviku... sve je tako logino i ima smisla. Tako da... izbegavajte anksioznost! Ovi principi, nazvani "Devet Zapovesti", jesu klju uspeha. Moraju biti uvebavani sve dok ne postanu instinktualne radnje. Jedini nain da odvratite sebe od loih navika jeste da pronaete neto to e odvratiti vae misli od tih navika.

14

Neki ljudi mogu proitati "Devet Zapovesti" i implementirati ih iz momenta, zapravo mnogi ljudi proitaju ovu sekciju samo jednom i nikada se ne vrate na nju opet, drugima e moda trebati nekoliko dana ili nekoliko nedelja. OVO JE JEDINI NAIN IZLEENJA ANKSIOZNOSTI I ANKSIOZNIH STANJA. UPAMTITE OVA PRAVILA, ITAJTE IH NAGLAS SVE DOK IH NE UPAMTITE KAO PAPAGAJ. VEBAJTE SVAKO PRAVILO, SVAKOG SATA SVAKOG DANA SVE DOK VAM TO NE POSTANE INSTINKTUALNO.

PRVA ZAPOVEST
PRESTANITE DA POSEUJETE BILO KOG DOKTORA NA KOG NALETITE Ovo moda zvui jednostavno, ali je veoma, veoma vano. Ovde pokuavamo da uradimo 2 stvari; prvo da dokaemo vaem svesnom umu da vam nije potrebno uverenje od doktora da bi ste ponovo bili dobro, MORATE prekinuti ovaj krug jer je to upravo ono to vas vrti u krugu tako to konstantno podsea va podsvesni um
15

da vam je potrebno uverenje. Drugo, potrebno je da "reprogramirate" um da instinktualno (podsvesno) ne trai uverenje. JEDINI nain da ovo uradite jeste da "vebate" novu naviku. Sve to vie svesno spreavate sebe u potranji za uverenjem od doktora ili neke druge osobe, sve manje ete to morati da radite. Uskoro e neuroloke staze u mozgu koje stvaraju staro, anksiozno ponaanje biti zamenjene novim navikama. Razmislite malo unazad, koliko esto ste bili u poseti doktoru od kada ste razvili vae stanje? Verovatno nekoliko puta. Osim prepisivanja lekova ili upuivanja kod nekog drugog, npr psihologa ili psihijatra, sve to je doktor uradio jeste to to vas je uverio da niste "bolesni" (neki doktori ak to i ne rade). Ok, ako je to sve to ete dobiti od vaeg doktora... zato uopte ii? Mislim, zar ve do sada niste imali dovoljno uverenja? Moete ii kod doktora kolko god puta elite i dobiti isti tretman svaki put... U emu je onda poenta? NIJE POTREBNO DA IDETE KOD DOKTORA! PRESTANITE SA TOM ANKSIOZNOM NAVIKOM ODMAH! Moete se pitati kako je to mogue a da ne postanete jo vie uplaeni. Odvraanje misli! Svaki put kada pomislite neku negativnu misao ili iskusite neki novi simptom, razoruajte ga; ne dozvolite da misao ili senzacija stanu na put novim, ili osnae stare navike. Onog trenutka kada se osetite anksiozno ili kad vam je loe, uradite neto drugo za promenu. Pustite glasnu muziku, pevajte uz nju, priajte s nekim na telefonu (ali ne spominjite vau anksioznost). Radite to sve dok se simptomi ne povuku, ali NE KONTAKTIRAJTE NIKOGA za bilo kakvo uverenje.

16

DRUGA ZAPOVEST
RAZGOVARAJTE SA VAIM PSIHIJATROM O IZBACIVANJU

LEKOVA IZ UPOTREBE

17

Donesite odluku da izbacite iz upotrebe vae lekove protiv anksioznosti. Razgovarajte sa vaim psihijatrom o postepenom smanjivanju leka. Ako vam doktor kae da je trenutno nemogue izbaciti lek iz upotrebe, budite strpljivi, ali neka to bude va plan na duge staze. Ne zaboravite da iako je vano da budete pod kontrolom doktora prilikom izbacivanja leka iz upotrebe i da morate uvek kontaktirati doktora pre toga, doktor vas zapravo ne moe naterati da uzimate nijedan lek. Anksiozna stanja mogu biti "zatiena" pomou lekova. To znai da vae anksiozno stanje, koje stoji duboko u vaoj podsvesti, moe biti sakriveno pomou vaih lekova, to moe umanjiti potencijalnu uinkovitost ovog programa. Da bi ste se u potpunosti otarasili anksioznosti, vano je da vae stanje ne bude pod uticajem lekova. Ovo ne znai da ovaj program nee uspeti, hoe, samo e moda due potrajati.
Nikada ne zapoinjite proces izbacivanja leka iz upotrebe bez medicinskog nadzora. Izbacivanje leka iz upotrebe moe proizvesti "povratnu anksioznost", meutim, omoguie vam da se suprotstavite anksioznosti i pobedite je. Korienje lekova da bi ste kontrolisali anksioznost je isto kao kada bi ste stavili metalnu plou izmeu vaih nerava i vaeg mozga. Uklonite li metalnu plou, simptomi se vraaju. Ako koristite moj program da spreite pogoravanje simptoma i za "reprogramiranje" misaonih procesa, vi ete PRIRODNIM PUTEM zameniti vau anksioznu naviku sa novim ne-anksioznim navikama.

TREA ZAPOVEST
PREKINITE DA ISTRAUJETE VAE STANJE

18

Prestanite sa istraivanjem vaeg stanja, to vas samo udaljava od istine i reenja koje se nalazi upravo ovde. Sve informacije o fiziologiji anksioznosti koje e vam ikada trebati se nalaze u ovom programu. Samim inom istraivanja vaeg stanja, vi konstantno podseate va podsvesni um da imate anksioznost. Jednom kada proitate poglavlje "Anatomija anksioznosti", sklonite knjigu, verujte u to to ste nauili, verujte svim srcem da je to istina, da vam dodatne informacije nisu potrebne, da je sa vama sve u redu, da doktori nita nisu prevideli. Dijagnoza anksioznih stanja je tana, VI IMATE ANKSIOZNOST! Svaki put kada imate potrebu da proitate poglavlje "Anatomija anksioznosti", preusmerite panju na neto drugo. Testirajte sami sebe, uverite se sami koliko moete biti jaki! Od sada pa na dalje: Ne traite informacije o anksioznosti po Internetu. Ne kupujte knjige o anksioznosti, niti poseujte biblioteke da bi ste pronali takve knjige. Ne pitajte druge ljude o vaem stanju. Ne itajte ponovo poglavlje "Anatomija anksioznosti". Dokaite sami sebi da vam nije potrebno uverenje, jer zato to ste neverovatno jaki, (morate biti jaki da bi ste se izborili sa vaim stanjem svakim danom postajete sve jai) vi se moete izboriti sami. Razradite ovu novu "ne-istraivanje" naviku, vebajte je i uinite je instinktualnom.

19

ETVRTA ZAPOVEST
SLEDITE SAMO OVU METODU Koristite samo Linden Metodu! Ne kombinujte je sa nekom drugom metodom terapije; to e samo dodatno zbuniti podsvesni um. Ovo je veoma vano. MORATE se koncentrisati samo i jedino na ovu metodu. Mnogo ljudi sa anksioznou probaju mnogo, mnogo tehnika, programa, vebi, tretmana, medikamenata, terapija, bilo ta na ta nalete Istina je, da je uspeh ostalih metoda ogranien. TO NIJE SLUAJ SA OVOM METODOM! Ne pokuavam da omalovaim tehnike drugih ljudi; jednostavno tvrdim da kombinovanje raznih tehnika i terapija zbunjuje psihu. Na primer, ako vam ja predloim da sklonite vau anksioznu naviku tako to ete je "zakopati" duboko, i zameniti je sa novom ne-anksioznom navikom, ali vam va psihijatar preporuuje da iznosite na videlo tu vau anksioznu naviku, da je analizirate, priate o njoj sa drugima, onda e ona uvek biti prisutna tu, zar ne? Ova vrsta interakcije je upravo ono to od vas traim da izbegavate.

20

PETA ZAPOVEST
PRESTANITE DA PRIATE O VAEM STANJU Ovde je potrebno veoma malo objanjenja. Prestanite da ulazite u raspravu o vaem stanju sa drugim ljudima tokom razgovora. Ponovo kaem, ovo e samo zbuniti va podsvesni um, pri emu e vaa loa navika opet uskoiti i postati jo jaa. Morate pokuati i zakopati tu lou naviku, zaboraviti na nju, oduzeti joj mo. Kada okonate neku svoju vezu sa drugom osobom i oseate se tuno, koja je najgora stvar koju moete uraditi? Da priate o toj drugoj osobi! to pre ponete da zaboravljate osobine te druge osobe, kako je izgledala, stvari koje vam je priala itd to ete manje bola osetiti. A kada upoznate neku novu osobu koja vam se svia, BIVA je zaboravljena Mora da vam se nekada tako neto dogodilo. Slino je i sa selidbom, prebacivanja iz jedne u drugu kolu, gubitka kunog ljubmca bilo ta to podrazumeva gubitak nekoga ili neega gubitak, bol ili tuga postaju sve manji i manji. Sami sebi naite najbolji nain za sticanje ove navike i vebajte to. Prianje o tome kako se oseate e samo dodatno hraniti vau anksioznost.

21

ESTA ZAPOVEST
PRESTANITE DA SE OSLANJATE NA DRUGE LJUDE Prestanite da se oslanjate na druge ako imate anksioznost. Oslanjanje na druge ljude vam daje samo privremen oslonac, a morate se suoiti sa situacijom svojom glavom. Niko vam ne moe pomoi, SAMO VI SAMI! Pre nego to pokuate da kontaktirate nekoga za uverenje, STANITE, pomislite da tim korakom samo dodatno hranite vau anksioznost, sami poradite na ovome. Pronaite tehnike koje vam najvie odgovaraju i URADITE TO! Vi to moete razmislite unazad malo, da li vam je iko ikada stvarno pomogao kada ste bili anksiozni? Uklonio simptome umesto vas? NIJE! Vi ste UVEK morali sami da se izborite sami; sami ste prolazili kroz tu oluju i izbavili se iz nje. Od sada pa na dalje shvatite da vam niko ne moe pomoi sem vas samih.. i vi imate mo da to uradite ovog trenutka.

22

SEDMA ZAPOVEST
NE PRISEAJTE SE ELEMENATA VAEG ANKSIOZNOG STANJA Kako se vaa anksioznost povlai, ne priseajte se, ne zamiljajte, niti razgovarajte o mislima i senzacijama koje ste imali tada. Ako to radite, to e omoguiti vaem umu da se zadri na tim seanjima, potrebno je da pustite podsvesni um da zaboravi stare navike. Ako odluite da priate o tome kako ste pobedili anksioznost, kada vam bude bolje, uradite to, ali budite povrni po pitanju toga. Recite ljudima da ste nekada bili anksiozni, ali ne ulazite u detalje.

23

OSMA ZAPOVEST
ODVRAAJTE MISLI NEKA TO BUDE VAA NOVA NAVIKA UVEK! Odvraanje misli jeste kljue uspeha da bi ste se u potpunosti otarasili anksioznosti. Kada nita ne radite, onda se va svesni um odmara, dosauje, na taj nain va um se moe ponovo fokusirati na stare anksiozne misli i navike. Neka odvraanje misli bude vaa nova navika. Ako razmislite malo o tome, ljudi koji vebaju svakog dana neki sport, koji imaju neki hobi, koji su ukljueni u bilo kakvu aktivnost, samo hrane svoje navike. Samo to su njihove navike zdrave, neanksiozne navike, odline za odvraanje misli. VI TO TAKOE MOETE! Kada imate slobodnog vremena, ispunite ga aktivnostima koje vam odvraaju misli od anksioznosti, ili uvee, idite u krevet i spavajte. Kod kue, u kolima ili bilo gde da ste, pustite glasnu muziku i pevajte uz nju. ISPUNITE SVAKI MINUT VAE SVAKODNEVNICE.

24

DEVETA ZAPOVEST
PRESTANITE DA STAVLJATE ANKSIOZNOST U CENTAR PANJE Prestanite da organizujete vae svakodnevne obaveze i aktivnosti u odnosu na vae stanje. Ne izbegavajte odreene situacije kako bi ste udovoljili anksioznosti, jer ako to radite, anksioznost e se udobno smestiti u stolicu u vaem umu gde e sedeti i muiti vas. BUDITE GLAVNI! Ako svoj ivot organizujete u odnosu na anksioznost, pomislite unazad da li vam je anksioznost ikada nanela neku tetu? NIJE! Gde god da ste bili, kod kue ili negde napolju, uvek ste bezbedni. to vie moete izlaziti iz svog "ogranienog prostora", bre ete reprogramirati svoj podsvesni um da reaguje normalno na situacije koje vam inae izazivaju anksioznost.

25

26

(Lidija prevela prvi dio)

1. MOJA PRICA
Rodjen sam u Voresteru 1968. godine. Moj otac je u to vreme dobio prvi siguran posao i prolo je oko 3 godine dok moji konano nisu stali na noge. Otac je osnovao sopstevnu firmu kada sam imao 9 godina i vrlo brzo uspeo da nam osigura finansijsku sigurnost. Nismo bili bogati, ali smo imali dovoljno da uivamo u normalnom ivotu, idemo na praznike...Oduvek sam bio anksiozno dete, mada nisam siguran da je uvek neophodno previe analizirati prolost, mozda je ponekad bolje jednostavno gledati samo napred. Imao sam oko 13 godina kada sam prvi put iskusio pravu anksioznost. Kako je do toga dolo, ni sam nisam siguran. Doktori su mislili da je to zbog hormonskih promena uzrokovanih pubertetom, ali ja jednostavno mislim da sam samo nasledio anksioznu prirodu. Prvim tinejderski dani bili su period u kome sam proivljavao anksioznost koja se manifestovala fobijom od kole. Nisam ja mrzeo kolu, uitelje ili decu. Vie sam bio preplaen da u se zaraziti neim smrtonosnim u kolskoj laboratoriji... stradati dok igram ragbi ili se ubiti strujom u laboratoriji za fiziku. Hranu i pice sam propustao kroz zube da se uverim da u njima nema nista to bi mi nakodilo. Za vreme kolskih odmora obino sam sedeo s medicinskom sestrom koja je radila u koli ili koristio telefon za uenike, ne bih li namolio majku da dodje po mene. Uradio sam to toliko puta u roku od par meseci... nikada nije dola pomene. Nou sam plakao sam u svojoj sobi, oseao sam se tako sam i uplaen...

27

Nisam bio privlaan deak, pomalo sam liio na devojicu i tokom 70ih, sa dugom kosom i buckastim grudima, ja sam potvrdio porodinu istoriju buckastih. Nisam bio sreno dete, mada mi se ini da sam odavao takav utisak, zato to me se svi takvog seaju...

Seam se da sam se plaio susretanja sa ljudima koje ne poznajem. Mraka u sobi nou. Da se etam sam...I sada ponekad osetim neski slian strah kao onda, samo sada znam ta je to, a onda nisam imao pojma ta mi se deava, verovatno sam mislio da je to sasvim normalno. Gledajui nazad u to vreme, kola je bila zastraujue iskustvo. Zadirkivali su me mnogi profesori, ak me i direktor zvao "debeli", deaci iz kole su me maltretirali, a uitelji su im se jednostavno pridruili. Jedan posebno, g. Vilson, bio je posebno napadan. Stalno sam mu bio na meti imao je obiaj da ispusti kljueve i da me natera da ih podignem, pa me utnuo u pozadinu. Jednom je to tako jako uradio, dasam morao da idem kod lekara. Slomio mi je jednu malu kost - Coccux. Taj isti uitelj mi je jednom prilikom sakrio prirunik iz Francuskog pre asa, da bi imao problema sa profesorom Francuskog. Sreom, ovaj profesor je to video i zvao moje roditelje i to sredio s njima. Mrzeo sam kolu, dijagnostikovana mi je fobija od kole i anksioznost... Doktor mi je prepisao kratko leenje antidepresivima i mama me je zadrala kui nekoliko nedelja, tokom kojih sam se zabavljao i izlazio sa njom.Efekat nije bio momentalan, ali posle nekoliko nedelja prestao sam da budem toliko anksiozan i postao skoro normalan tinejder, sa samo povremenim napadima anksioznosti... Izrastao sam, smrao, postao privlaniji. ak i sam sebi, to mi je popravilo
28

samopouzdanje, da se lake nosim sa ljudima i bolje podnosim situacije u kojima sam se plaio. Sve do kraja tinejderskih dana imao sam problema i zadirkivali su me da sam bucko, ali kako sam izrastao vei i snaniji od drugih deaka, stalno sam ulazio u tue sa njima, a budui da me uitelji nisu podnosili, stalno sam ja bio kriv. Tokom godina sam shvatio da bolje funkcioniem sa enama nego sa mukarcima i imao sam elju za normalnom, zdravom vezom. Jedna od njih je trajala ak tri godine i naglo je prekinuta kada sam imao 19. Ni danas ne znam zato... To iskustvo je bilo osnova za moje kasnije nepoverenje u veze na due vreme.Tada to nisam mnogo analizirao, ali mislim da mi je to poljuljalo samopouzdanje vie nego to sam mislio. Krenuo sam na Umetniki koled, hteo sam da studiram Grafiki dizajn. elja da postanem doktor je nestala kada sam imao oko 16 godina, posle godinu dana volontiranja u lokalnoj bolnici, kada sam shvatio da rad sa bolesnim ljudima i nije put za podizanje raspoloenja, a i rad sa hemijom mi nije bio dovoljno zanimljiv da mi zadri koncentraciju. Voleo sam da crtam, ali nisam uspeo da se ukljuim u nain ivota studenata sa umetnosti, pa sam napustio Umetniki koled i ostao sam bez planova za budunost. Tokom leta sam upoznao neke Nemice koje su bile na praznicima u Velsu i posle provedenog vikenda kod njih u Nemakoj, odluio sam da je Nemaka zemlja u kojoj bih voleo da ivim i tamo sam se preseliou februaru. Imao sam 19 godina. eleo sam da pobegnem od stalne zabrinutosti za svoju budunost, to je bila stalna dilema u mojoj porodici. Vie nisam mogao da podnosim stalne kritike.
29

inilo mi se da inim pravi potez u tom trenutku, jer posle toliko godina kritikovanja mojih krivih poteza, poeo sam da sumnjam da uopte mogu da opstanem sam. Reio sam da to postignem po svaku cenu. Moji su, dok su mi mahali i smesili se na rastanku, verovatno mislili da du se vratiti za nekoliko meseci, ako ne i za par nedelja. Ostao sam skoro 5 godina. Posle kursa nemakog jezika na Hajdelberg univerzitetu, zaposlio sam se u NATOu. Posao je bio teak, radio sam po ugovoru i to po 15 sati dnevno, 7 dana nedeljno. Zabavljao sam se sa tekom i zahtevnom devojkom Nemicom, imao sam finansijskih problema, bio sam pod stalnim stresom i postajao sam sve vie oajan i umoran. Moj ef Toni je bio velika podrka, postali smo prijatelji, skoro da mi je postao roditelj, predpostavljam da je tako i govorio. Kada sam napustio Nemaku, nikome se nisam javio pa ak ni tomu, to u zauvek aliti. Takav ivot mi je bio konstantan stres, poeo sam da oseam stalnu vrtoglavicu i slabost, noge su mi se tresle i kad sam stajao i kad sam hodao. Poeo sam da oseam pritisk u levom ramenu, za ta sam mislio da je nedijagnostikovani problem sa srcem. Imao sam problema sa varenjem, oseao sam bolove u grudima, imao sam dijareju. Sa 24 godine sam shvatio da moram da promenim svoj nain ivota. Upravo to sam i uradio. Vratio sam se u Englesku i shvatio da moja porodica nije ista kao kad sam ih ostavio. Nekako su se odrodili i to je delovalo vrlo uznemiravajue. Brat mi je bio na Univerzitetu, otac je preiveo operaciju na scu, i sve nam je to promenilo nain komunikacije.Bio sam uveren da imene eka ista takva sudbina.

30

Otac i ja se nikada nismo gledali direktno u oi, njegov praktini um nije mogao da razume moj nain ivotne filozofije i to je prouzrokovalo mnogo nesuglasica tokom godina. Deda mi je umro dok sam bio u Nemakoj, a kako sam bio jako vezan za njema, strano mi je nedostajao i jo uvek mi nedostaje. Brzo po povratku u Englesku otiao sam kod lekara. Rekao mi je da patim od anksioznosti i prepisao mi anti-depresiv. Posle 2 meseca bezuspenog traenja posla odluio sam da odem na Maljorku preko leta, dok ekam mesto na Univerzitetu. Bio sam na Maljorci mnogo puta na praznicima sa porodicom, pa sam mislio da e mi topli, isti vazduh pomoi da se vratim u ine. 7. maja sam stigao tamo i odmah naao posao na ienju jahti. Zabavljao sam se tokom leta, nisam pio alkohol, ali sam poeo da puim kanabis sa prijateljima. Delio sam stan sa momkom iz Dorseta, koji je imao nevienog uspeha sa devojkama, a ja sam se pomirio s tim da budem srean i uz svoja ogranienja uivam samo u novim prijateljstvima koja sam stekao. Dosta sam smrao preko leta i uz kombinaciju fizikog posla i vonje bicikle, doao sam u odlinu formu. Vrlo brzo sam prestao sa anti-depresivima i poeo da ivim na mineralnoj vodi i salatama. Kako se leto bliilo kraju, poeo sam da alim to moram da napustim Maljorku, ali sam morao da krenem na Univerzitet i u Englesku sam se vratio u septembru. Oseao sam se kao ponovo roen, bio sam u dobroj fizikoj formi i mentalno osveen i oputen.

31

Krenuo sam na studije na Univerzitetu Hambersajnd u oktobru. Posle 5 godina ivota u inostranstvu, preseljenje iz Vorestera na Hol je bio prilian ok. To mi je ulivalo veliki strah, a mrane zimske noi i nedostatak ikoga poznatog uz sebe samo je pogoravalo situaciju. Bio sam usamljen i uplaen, prve dve nedelje na Holu bile su zastraujue, nikoga nisam viao, ni sakim priao. Bilo je olakanje krenuti na predavanja, meutim, predavanja su bila preobimna, sve te knjige, video trake, struni izleti, bilo je to previe za mene i moju osnovu u kolovanju. Znao sam da ulazim i u finansijske probleme, ali nisam mogao nita da preduzmem. Ubrzo po poetku predavanja upoznao sam devojku iz Junog Velsa i zbliili smo se tokom nekoliko sledeih meseci.Patila je od Kronove bolesti (vrsta bolest probavnih organa), preivela teku operaciju i to je izazvalo mnoge zdravstvene probleme. Kako sam vie otkrivao o njenoj bolesti, vie sam se bavio njenim zdravljem i u prvo vreme je to odlino funkcionisalo. Kad razmislim sada, predpostavljam samo da mi je prijalo da nekome budem potreban. Imala je periode u kojima se sasvim dobro oseala, ali je to umelo naglo da se promeni, naroito posle vitaminskih inekcija koje je primala jednom meseno. Kako smo se upoznavali, postajala je otvorenija prema meni i njeno pravo ja je poelo da se pojavljuje. Posle nekog perioda dola je do izraaja njena sopstven anksioznost.Posle sluanja jedne radio emisije o tome, bila je opsednuta time da se tokom operacija zarazila HIV-om, i od tada je to jedina tema o kojoj je priala. Letela je iz raspoloenja u raspoloenje, pakovala se i odlazila usred noi, plakala ili upadala u neku vrstu transa, sedei u svojoj sobi i buljei u prazno satima, ljuljajui se napred nazad. U tim momentima, ni jedan pokuaj da joj se odrvati panja nije uspevao. Moj brat je prisustvovao tome jednom prilikom i nije razumeo

32

zato se ja uopte upliem u sve to, ali ja sam to jednostavno eleo, kao to sam eleo i da se neko brine o meni. Ubrzo je to poelo da me umara i psihiki i fiziki. Njeni roditelji uopte nisu bili od pomoi, ak je njen otac, vojno lice, krivio mene za njeno stanje. Bio je opsednut svojoj erkom, a njena je majka, koja je bila malo mudrija, bolje shvatala situaciju, ali je izgleda bila nemona da uradi bilo ta. Iako su svi nai prijatelji videli ta se deava i govorili da se brinu za mene, znao sam da suprostavljanje njenom ocu ne bi imalo efekta. Postajao sam sve vie anksiozan. Oseao vrtoglavicu, dezorijentisanost, nestabilnost i poelo je da me pritiska u grudima, gubio sam dah. Umiljao sam da umirem od neg stranot, bolesti srca ili kancera, AIDS-a. Moja anksiozna logija je poela da mi govori - ako ona ima AIDS, mora da imam i ja! Anksioznost je primala razliite forme i to mi nikada nije bilo jasno, jo uvek tragam za nekim pouzdanim izvorom informacija o tome, ali nisam naao kompletan odgovor. O tome e biti rei kasnije. Po povratku kui tokom letnjeg raspusta, odluio sam da odem kod porodinog doktora. Bio je vrlo saoseajan i doao je do zakljuka da patim od akutne anksioznosti. Sa 24 godine bilo mi je tako da shvatim tako neto. Predpostavljam da sam imao vie uvida u to kako funkcionie ljudsko telo jer mi je majka bila medicinska sestra, a i nasledio sam neto od njenog interesovanja za medicinu, to je je i odvelo do toga da volontiram u lokalnoj bolnici i elje da studiram medicinu, cilj koji sam kasnije napustio.

33

Suzdrano sam prihvtio dijagnozu. Danas znam da je to sasvim uobiajeno za stanja vezana sa anksioznou. Uvek mi je bilo pomalo neprijatno da uzimam lekove, verovatno zato to sam oduvek bio anksiozan u dubini due, ali lekar me je uveravao da e moji simptomi mnogo bre nestati ako budem to pre poeo da ih uzimam. Jedino to sam eleo je da mi bude bolje, nije mi bilo vano na koji nain. U 24. su mi pabovi i devojke bili mnogo blii, strah od smrti i fizikih bolesti bili su daleki kao nebo. Doktor je odluio da je najbolji tretman lekovima za smirenje, koji e spreiti simptome zabrinutosti i dao mi podstrek da donesem neke ivotne odluke koje e umanjiti stres. Pristao sam da pijem lekove, postao uveren da inim pravu stvar i oseao sam da sa na putu izleenja. Tablete su me inile sposobnijim za borbu. Efekat je trajao prilino kratko, ali sasvim dovoljno da posle 2 mg ujutro mogu da isplaniram dan. Dale su mi snagu i za borbu s anksioznou moje devojke, koja je bila tea i tea svakim danom. Majka me je uveravala da je i ona uzimala Diazepam, Valijum kako su ga uobiajeno zvali, i da joj je puno pomogao u sresnom vremenu, u ta sam i ja uveren, samo pod uslovom da se doktori pridravaju preporuene doze. Nikada nisam dobio uputstvo sa mojim tabletama.Uvek su se nalazile samo u flaici za lekove, bez uputstva za upotrebu. Danas znam ta u njima pie o doziranju i preporuenom periodu uzimanja. Da sam onda to znao, stvari bi bile mnogo drugaije. Obaveza doktora je bila da meinformie o moguim opasnostima od due upotrebe Benzodiazepama, ili u najmanju ruku da ih prepie pridravajui se uputstva.

34

Posle par dana od poetka uzimanja diazepama, poeo sam da oseam neke nove simptome - podrhtavanje srca, znojenje i druge uznemirujue stvari. To je je odmah zabrinulo. Prva pomisao mi je bila da umirem. Pozvao sam ordinaciju i zakazao za isti dan. Maniri su mu bili savrseni. Sedeo je mirno i sasluao sve to sam imao da kaem. Onda je odluio da doza koju mi je prepisao oigledno nije dovoljna za nekoga moje teine i odluio da mi dozu udvostrui: 2mg ujutro i 2mg uvee. Otiao sam kui sa ubeenjem da ovek sa toliko iskustva u leenju i korienju te vrste lekova i sa godinama kolovanja iza sebe, zna ta radi i kako da lei nekoga ko ima 24 godine i boluje od blage anksioznosti. To vee sam uzeo drugu prepisanu tabletu i ustvari par dana takve terapije sam se oseao odlino. Poeo sam da se oseam snanije i spremno da prevaziem probleme. Briga je bio moj povratak na univerzitet i povratak mojoj devojci, ali sam znao sta mi je initi. Nakon duge rasprave sa roditeljima bio sam odluan da naem reenje za stres koji sam iskusio. Reenje je bilo da telefoniram ocu moje devojke. Ona je imala nekako udan odnos sa svojim ocem, bivim vojnim licem obuzetim vlau. Jako se pouzdao u nju i nije eleo da veruje da je ona sposobna za bilo ta loe. Manipulisalaje njim kao sa svojom igrakom, a on je bio uveren da je ona nevinace isto kao prvi sneg. Nije imao ni najmanju elju da me podri u mojim namerama daj joj se pomogne, mislio je da imam nameru da nakodim njoj i njihovoj porodici, to nije moglo biti dalje od istine. Poslati smo neprijatelji.

35

Bio sam vrlo zabrinut jer je poela da izostaje sa predavanja, lae tutore i roditelje, za ta sam ja na kraju ispadao odgovoran. Poeo sam da radim njene zadatke umesto nje i da je pravdam zbog izostanaka. Jedne noi sam otiao u krevet i nisam mogao da spavam. Delom zbog toga to je ona svo vreme plakala, ali i zato to je poelo da mi se iri neko udno oseanje da buljim iako zatvorim oi. Jako sam se uplaio. ekao sam jo par dana, ali sam svakim danom doivljavao novo udno oseanje. Neprijatnost je postajala sve jaa, oseao sam da mi se ukoila jedna strana lica, kao da vue na dole. Oi su mi ponekad suzile i pljuvaka mi je curila s jedne strane usta. Leva ruka mi je ponovo postajala teka, vrat, rame i kima su me boleli. Poeo sam da sumnjam da imam tumor mozga, ta bi to inae moglo biti? Doktoru sam ponovo otiao posle par dana. Ali sam sada zaista oseao da vie ne mogu da se borim, da gubim razum! Doktor je i dalje bio uveren da je to samo anksioznost i da je realno da dozu poveam na 3 x po 2mg diazepama dnevno. Rekao je i da slobodno mogu da dodam jo etvrtinu tablete ako oseam da mi je potrebno. Osetio sam olakanje. Definitivno mi jeste bilo bolje nakon to popijem tabletu, a doktor me je uveravao da e periodi kada se oseam loe izmeu dve tablete biti sve krae. Prihvatio sam savet i vratio se kui. Sve vie sam ostajao u kui. Oseao sam rizik pri izlasku i gledao sam da nikada ne idem sam. Oseao sam se slab i glup, oseao sam da su ljudi poeli da mi se smeju. Niko nije mogao da shvati zato se tako ponaam. Poeo sam da oseam goruu bol u grudima; to me je samo ubedilo da sam fiziki i to smrtno bolestan. Gotovo sam se skroz otuio od ljudi na univerzitetu, ak je
36

imoj tutor primetio da se ne ponaam "normalno", pozvao me u svoju kancelariju i pokuao da sazna u emu je problem. Ustezao sam se da mu kaem u emu je problem, jer sam mislio da bi to imalo uticaja na moje studije. Rekao sam mu da se ne oseam dobro i za probleme sa mojom devojkom. Bio je vrlo saoseajan i predloio mi da se redovno viamo da me podri i pomogne mi da sve to ne utie na moje ocene. Osetio sam olakanje to mi je pruio podrku i razumeo me. Nikada nisam imao pravi napad panike, ali su moji simptomi postali akutni i doivljavao sam jake napade anksioznosti, koji su bili sve intenzivniji i razvijali se mnogo bre nego kod svakodnevne, generalne anksioznosti. Bio sam uplaen i nesiguranu to ta mi se deava, umiljao sam srane probleme, to je jo vie doprinosilo anksioznosti. Bolovi u grudima su se pogoravali.Oseaj guenja i utrnutosti lica uveravali su me da od koje god bolesti bolujem, to postaje sve gore i gore. Odluio sam da posetim doktora da se konsultujem oko tih bolova. Stvarno sam se plaio najgoreg. Otac mi je imao dupli baj-pas u svojoj 42. godini, pa ni ja nisam bio imun na srane probleme. Doktor je znao za probleme mog oca i bio je zabrinut kada sam mu izneo probleme. Izraz zabrinutosti na njegovom licu samo je jo vie raspalio moje strahove. Preporuio mi je da odem u lokalnu bolnicu na neke testove i kako je to izgovorio osetio sam kako mi krv navire u lice, srce je poelo da lupa, oseaj guenja je postao jo gori, poeo sam da se znojim i bio sam ubeen da umirem. Anksioznost se prelila i preplavila me kao ogroman talas. To je bio poetak jednog od mnogih paninih napada koje u iskusiti. Doktor mi je zakazao hitan pregled, ali sam ipak morao da ekam skoro nedelju dana. Uradili su mi rendgenski snimak plua. Jo neki dan neizvesnosti dok mi nisu stigli rezultati. Naravno, negativni. Doktor je doao do zakljuka da patim od
37

hronine bolesti organa za varenje, to je jedan od uobiajenih simptoma anksioznosti.To mi nisu rekli tada,neko tek za nekoliko dana, za koje su moji strahovi porasli jo vie. Prepisali su mi sredstvo za smanjenje eludane kiseline, da bi mi leili probleme sa elucem. Duboko u sebi sam znao da neto nije u redu, bivalo mi je loije svakog dana. Moja devojka je prolazila kroz uase; njeno uverenje da umire od AIDSa poslata nam je oboma opsesija. Danju ili nou, poinjala je da vie i vriti, pakovala se i odlazila bez ikavog razloga. Trao sam za njom niz ulicu i vraao je nazad u 4 sata ujutro, i esto imao strane napade panike dok je ona spavala. Tokom sledeih meseci oboje smo se skroz povuki, iz kue smo izlazili skoro samo da kupimo hranu, osim to sam ja iao i na predavanja, koja je ona skoro skroz zapostavila. Nisam eleo da ona padne na ispitima, ali pritisak je postao preveliki i na kraju sam tutoru objasnio situaciju. Razumeo je u potpunosti, saoseao se samnom i rekao da je neko vreme posmatrao ponaanje moje devojke i da je jako zabrinut i za mene. To je bilo takvo olakanje! Simptomi su mi se stalno izmenjivali, lista je bila skoro beskrajna, sve sam se tee borio. Mislio sam da definitivno ludim, a moja iracionalna razmiljanja samo su me terala dalje u tome. Poeo sam da razmiljam o smrti, to mi je gotovo postala opsesija, sa mislima o smrti sam se budio, sa njima sam uvee legao u krevet. To je bilo zastraujue, ali ne kao ono to je tek bilo predamnom. Poelo je jako postepeno. U peetku sam to ignorisao kao glupe iracionalne misli, ali postajalo je sve napadnije, pa sam i ja postajao sve zabrinutiji. Poeo sam da
38

umiljam svakave agresivne i seksualne fantazije sa ljudima koje sam sretao. lanovi porodice, prijatelji studenti, pa i totalni neznanci bili su objekti tih fantazija. Razgovara sam sa ljudima, a u isto vreme sam ga zamiljao u nekom seksualnom ili agresivnom deavanju samnom. Zamiljao sam da ih divljaki udaram ili sam u seksualnim odnosu sa njima, a jo je uznemirujue bilo to to to nije imalo veze sa polom te osobe, pa me moja potencijalna homoseksualnost jo vie plaila. Kada sam prolazio pored kuhinjskog noa, zamiljao sam sebe kako bodem nekoga ili sebe, a ak i otvoren prozor je prouzrokovao fantazije da nekoga bacam kroz njega ili da vidim njekoga kako visi kroz prozor. Prolo je mnogo nedelja pre nego to sam odluio da krenem kod psihologa i moj doktor me podrao u tome. Psiholog me je uveravao da je leio i druge pacijente koji su imali iste misli kao ja i nekako me uverio da neu poludeti. Dogovorili smo nedeljne seanse koje sam morao da plaam od svog studentskog fonda. Imao sam stipendiju, ali studiranje nije bilo jeftino, pa sam poeo da upadam u finansijsku krizu, a kao bruco i bez pomoi od roditelja, primao sam mnogo manje para od ostalih studenata, to je bio jo jedan dodatni stres. Tokom narednih meseci nije bilo poboljanja. Doktor mi je prepisao lek Stelazine, da mi razbije anksioznost. Naravno da nije imamo ba nikakvog uticaja, osim to me inio nervoznim. Kada je video da Valijum vie ne deluje, rekao je da bih trebalo da ga uzimam po potrebi. Mislim da sam u jednoj fazi uzimao 6-8 puta po 2mg dnevno, a kasnije nastavi sa 5. Poveao sam dozu koliko sam smatrao da treba, ali se moja lista simptoma i dalje poveavala, pa sam poeo da mislim da je ivot definitivno nepodnoljiv. Oseao sam se tako sam i niko nije mogao da mi uputi prave rei. A samo sam eleo da mi neko kae ta mi se to deava!

39

Sve vie sam postajao agorafobian, uopte nisam eleo da izlazim, a kada sam nekako uspeo da prekoraim kuni prag oseao sam se jo loije, mnogo, mnogo loije. Nisam smeo da vozim sam, i odlazak samo do trnog centra koji je bio udaljen 20ak metara od kue ispunjavao me uasom. Psiholozi i doktori su uspevali da objasne samo deo simptoma koje sam imao, itajui o anksioznosti iz nekih udbenika. Brinulo me to to mnoge stvari nisu uspeli da objasne. Pojavila mi se neka vrsta urinarne infekcije koja se ogledala u svrabu, bolu i oseaju gorenja. Doktor me je poslao na pregled, ali su rezultati opet bili negativni.Kasnije sam shvatio da je to poelo onda kada sam krenuo sa Valijumom. Bila je tu itava lista simptoma i oseaja koje sam iskusio za vreme tog zastraujueg perioda mog ivota. Izneu ih u nadi da bi se ljudi moda mogli identifikovati i shvatiti ta im se deava. Borio sam se skoro godinu dana, a ivot mi nije postajao ni malo laki. Iako smo i dalje iveli zajedno, sve sam se vie udaljavao od svoje devojke. Na mesto oseaja i potrebe da pomognem, doli su oseaji tuge i ljutnje, eleo sam samo da odem. Nadao sam se da u to moi da uradim za vreme letnjih praznikajer bi tako mogao to da izvedem bezbolnije, kako se ionako vraam na odmor u Vorester. Bio je to kukaviki nain da se zavri jedna veza, ali vie nisam bio sposoban da se borim ni sa njom ni sa strahom od vianja i sukoba s njenim ocem kada bude dolazio za vreme praznika. Postajala je sve opsednutija, izgledala je bolesno i oseao sam se stvarno tuno i zabrinuto zbog nje, ali ona i njen otac su mi stvarno zagorali skoro 2 godine ivota, pa je rastanak bio izvestani preporuljiv.

40

Saekao sam kraj semestra i rastali smo se obeavajui jedno drugom posete tokom leta. Nisam imamo nikakve namerada to i uinim, ali je njen otac bio sasvim jasan da ne sme da se desi bilo ta to bi uznemirilo njegovu erku. Plaio sam se mogue konfrontacije s njim, ne zato to sam se plaio njega, vie zato to sam se plaio onoga to je mogao da uradi da mi ivot postanje nemogu na studijama. Bojao sam se da bih mogao da se potuem s njim, pa sam samo stajao sa strane i gledao ta radi. Skupljao je njene stvari. Poslednja kap je bila kad je uzeo moj VCR, ona je tvrdila da ga je sama platila, a nije ak ni rentu za stana plaala. Prodala je i neto od svojih stvari, ak i skupu kameru svog oca da bi kupila cigarete i alkohol. Bila je neljubazna prema njemu svo vreme, ali je on i dalje bio oaran njom. Kada su njihova kola konano nestala sa vidika oseao sam olakanje, ali i usamljenost. Polako sam se spakovao, zakljuao stan i vratio se u Vorester. Putovanje kui je bilo verovatno najtee putovanje koju sam ikada imao. Bio sam sam, tako daleko od kue i bilo mi je jako loe. Nisam se oseao ba dobrodoao u porodinu kuu. Predpostavljao sam da sam jednostavno navikao da ne ivim tu i imao sam utisak da im kvarim privatnost u njihovoj novoj, promenjenoj porodici. Nisu razumeli kako se oseam, pokuavao sam mnogo puta da im objasnim, ali oni jednostavno nisu bili "opremljeni" da to shvate. Postoje samo dve vrste ljudi koje su kvalifikovane da vam bilo ta objasne ili posavetuju vas u vezi s anksioznou - ljudi koji je oseaju i ljudi koji su je oseali! Naravno, doktori, psiholozi i psihijatri mogu da je dijagnostikuju, razvijaju lekove i tretmane za leenje, ali ako nikada nisu pripadali ovim dvema grupama, kao to sam ve pomenuo, ne mogu biti stvarno kvalifikovani da razumeju.

41

Moja majka je iskusila anksioznost posle dedine smrti i pila je lekove koji su joj stabilizovali stanje. Koliko znam, to joj se vie nikada nije ponovilo. I ak iako je bila sklona da se saosea i shvata moje stanje, ja sam se jednostavno oseao potpuno sam. Stalno sam se svaao sa roditeljima, to sam vie traio pomo postajali su sve ljui. Ponekad se sve svodilo na zaarai krug - to vie traim pomo, sve me vie ignoriu, a to me vie ignoriu, ja se vie borim da uvide problem i da mi pomognu. Mogu da razumem njihovu frustraciju to nisu mogli da mi pomognu, ali ponekad je sve to je potrebno - strpljenje, ljubaznost i poneki zagrljaj, a ini mi se da je to i bilo sve to mi je trebalo od njih... Ne mogu ih kriviti za njihovu nesposobnost da pomognu, svi smo mi proizvod svojih sopstvenih iskustava i okruenja, a oni nikada nisu istekli tu vetinu. Bog zna da ja nikada neu tako greiti sa svojom decom. U to vreme sam uzimao izmeu 20 i 40 mg Valijuma, Stelazin i Prozak svaki dan, svaka tableta stvorena da poniti negativne simptome (kako sam kasnije saznao) onih drugih.Kao izmeu ekia i nakovnja! Do kraja raspusta sam bio na kraju nerava. Odluio sam da u se po povratku u Hol radikalno promeniti i biti produktivan, pa sam se i prijavio na Volvorhamptom univeryitet da tamo zavrim predavanja. Ipak sam pregurao 2 godine na univerzitetu u Holu i nisam hteo to da protraim. Volverhampton univerzitet me je uskoro primio i to je bilo olakanje. Reio sam i da pokuam da radim preko leta, neki poslovi bi mogli da mi poprave CV i prue mi tako potrebnu finansijsku potporu.Nisam ba bio u stanju da radim,

42

ali sam verovao da sam sam ionako "proklet" i radio ne radio, ta imam da izgubim? Kontaktirao sam lokalnu TV stanicu i uspeo da dobijem privremeni posao. Studio je bio bukvalno niz ulicu, uspevao sam do njega da stignem a da ne izgubim kontrolu, ali oseaj guenja je i dalje bio tu. Poeo sam da radim i posle kratkog vremena sam shvatio da mi je efica lepa i pametna. Odmah smo se zbliili, vrlo brzo razvijajui lepo prijateljstvo, koje se postepeno pretvorilo u vezu, ali je ona bila u to vrme bila u jednoj dugogodinjoj vezi za koju je tvrdila da je mrtva. Nije nita znala o mom stanju, a ja sam prilagodio svoj ivot i nae druenje na taj nain i sa toliko vetine, da ona o tome nita nije saznala. Raskinula je sa svojim dugogodinjim partnerom posle prilino burne svae, ali mu se, zbog oseaja krivice, vratila posle mesec dana. Naravno da sam bio razoaran ali sam posluao savet prijatelja i ostao po strani, da bih joj dao vremena da sama donese odluku, ali sam i protiv svoje volje stalno razmiljao kako sam je izgubio zauvek. Posle jo jednog meseca, ona ga je konano napustila i sve je bilo savreno. Do tada je ve saznala da imam neke zdravstvene probleme. To pitanje je jednom moralo da se potegne, tako da smo seli i ja sam joj sve ispriao. Bila je neverovatna, razumela je i saoseala se, ali sam siguran da nije pojma imala ta bi moglo da se desi i ta se uopte deavalo samnom. Jo uvek sam uzimao neke doze Valijuma, Stelazina i Prozaka, ali tokom nekoliko poslednjih meseci mi se inilo da sam se nekako stabilizovao i neki simptomi su bili u opadanju, ali u o tome jo priati kasnije.

43

Vrlo brzo smo uspostavili solidnu vezu; medijum joj je rekao da e ona biti moj aneo uvar. Ispostavilo se da je bila u pravu. Nisam mogao poeleti partnera koji bi me vie podravao. Bilo bi joj tako lako otii, ali je uvek ostajala i podravala me, ne znam ta bih radio bez njene podrke. Kako je vreme prolazilo i ivot postajao sve sreniji, poinjao sam da shvatam da je jedini podsetnik na simptome bolesti bio koktel lekova koje sam jo uvek pio. Doze su bile prilino niske, neki ljudi su koristili i 5 do 10 puta vee i u to vreme imalo je smisla pomisliti da bi njima bilo mnogo tee odvikavanje, ali sada znam da je apstinencijalna kriza nezavisna od doze lekova koje koristimo. Konano sam preao u novu ambulantu, preselili smo se u oblinji gradi i ja sam zaraivao neto para radei ogranieno radno vreme na TV stanici. Jo uvek nisam putovao i imao sam svakodnevne napade panike. Veinu vremena sam se oseao bolesni, ali se dalo izdrati. Za to sam vie mogao zahvaliti samouveravanju da neu umreti, nego to sam se stvarno bolje oseao. Najuznemirujui simptom je bila impotencija, infekcije urinarnih organa, paraliza, osipi,dijareja i tinitus. Ostalo su bili ono to bih ha nazvao klasinim simptomima anksioznosti i kao takve sam ih mogao zanemariti. Niko nije mogao objasniti ta mi se to dogaa, svi rezultati pretraga su bili negativni, homeopate, imunolozi, psihijatari i psiholozi nisu imali pojma. Oseao sam se naputen od ljudi koji bi morali znati u emu je problem. Sigurno nisam jedina osoba na svetu koja pati od ovog stanja... ili jesam? U lokalnoj bolnici je poeo da radi novi pripravnik i reio sam da zakaem kod njega. Moja logika je bila da je doktor koji je u skorije vreme zavrio studije, sigurno vie obaveten o najnovijim terapijama i dostupnim lekovima.Njegova prva reakcija je bila totalno zgraanje i neverica, prvo to je bilo koji doktor mogao tako dugo da me dri na dijazepamu, a drugo da je jedna u stvari generalno zdrava

44

osoba mogla biti toliko dugo pogreno leena bez adekvatne dijagnoze od strane toliko strunih lica. Nastavak prevela - Una

Nisam povjerovao ni u kakva obecanja o odvikavanju bez popratnih pojava. Ona mi je objasnila sta mi se sve moze desiti kad pocnem smanjivati Diazepam i njena predvidjanja su se obistinila. Odlucio sam da se zadrzim na dozi od 2 mg, kao i da prekinem smanjivanje doze sitnim zagrizima tablete, sto su mi ranije savjetovali da radim. Poceo sam da uspostavljam novi rezim pozitivnog razmisljanja o onome sto sam odlucio, ali sam u isto vrijeme bio jako uplasen onim sto bi se moglo desiti. Vec prvi dan sam se osjecao bolje, ne sasvim dobro, ali nekako drugacije, recimo. Smanjivao sam dozu za male komade, ali je to bilo dovoljno da osjetim promjenu. Sad mi je jasno da je takvo smanjenje i nezadrzavanje na jednoj dozi imalo poseban uticaj na proces moje terapije. Drugog dana sam se osjecao veoma napeto. Probudio sam se sa istim onim poznatim osjecajem unutrasnje drhtavice, a sve to praceno osjecajem i mislima o tamnoj buducnosti i sudbini. Pretpostavljam da sam se do tada vec navikao na slicna osjecanja, pa sam se lako aklimatizovao i prilagodio novim simptomima. Slicna osjecanja sam dozivio i ranije i, iako nisam zelio da se vrate, nisu me toliko plasila. Prepustanje sebe simptomima je zapravo bio veoma vazan dio mog oporavka. Nije to bilo prepustanje necemu nad cime nemamo kontrolu. Radilo se zapravo o osjecanjima, koja su ponekad znala biti jako neprijatna, ali naucio sam da sto im vise pridajemo vaznosti, to cemo produziti njihovu prisutnost.

45

Nakon dvije sedmice, opet sam odlucio da smanjim dozu tableta. Odlucio sam da za cetiri nedjelje smanjim svoju dozu za pola miligrama, tako da svaka od mojih doza - jutarnja, popodnevna i vecernja iznosi 1mg. Ovakvo smanjenje ne zvuci kao veliki napredak, ali je zapravo imalo veoma dobar efekat. Postajao sam sve napetiji, osjecajuci neku vrstu recidiva. Imao sam utisak da sam cep na flasi, koju sam muckao cetiri godine i onda naglo otvorio. Moji nervi su ponovo ozivjeli, skupa sa zbunjenim mozdanim impulsima. Moji osjecaji su isli u krajnost, u jednom moment nisam znao kako se osjecam, a potom sam bivao preplavljen razlicitim osjecanjima, jos gorim nego prije. Imao sam osjecaj da me neko drzi za vrat. Dok sam hodao, moglo se vidjeti kako sam se tresao, a osjecao sam kao da me neka nevidljiva ruka gura da padnem na celo. Satima sam sjedio i dirao kosu, sto mi je na neki nacin davalo osjecaj da sam ziv. Osjecao sam da mi mozak polako otkazuje. Sad znam da je to bio samo jos jedan u nizu simptoma odvikavanja od tableta, kao proizvod zbunjenih nervnih impulsa. Stalno sam zvao ljekare u lokalnoj bolnici, danju i noci. Iako sam znao da sam im dosadio i iako mi je bilo jasno da je rijec o iracionalnim strahovima, nisam se mogao oduprijeti sebi. Sjecam se tako da sam stajao na prozoru gornjeg sprata svoje sobe, drzeci se za okvir prozora i telefonirajuci. Molio sam bilo koga iz bolnice za pomoc. Nisu mi dozvoljavali da dodjem. Jednom sam se ipak odlucio otici, pa su me vratili kuci. Osjecao sam se kao gubav, niko nije htio da mi pomogne. Zvao sam i djevojku po deset puta na dan, a ona je bila i tuzna i ljuta sto nije u stanju da mi pomogne. Plasio sam se da cu ostati i bez nje. Bio sam potpuno bespomocan. Povremeno sam osjecao derealizaciju, cudan osjecaj kao da zivim u snu. Ponekad, kad bih se gledao u ogledalo, nisam bio u stanju da se prepoznam. Moji
46

nosni otvori su mi se cinili kao tuneli, imao sam osjecaj da ne mogu kontrolisati svoje disanje. Imao sam jasno osjecanje da mozak u lijevom dijelu moje glave nekako strci iz mog cela, glava mi je bila sva utrnuta. Samo sam oci, koje su pekle, nekako osjecao drugacije. Davale su mi osjecaj da sam ziv. Bile su jako osjetljive na svjetlost. Pokusavao sam da objasnim ljudima svoje osjecaje. Govorio sam im da se osjecam kao da zivim u sopstvenoj podsvjesti i da samo zbog podsvijesti moje tijelo funkcionise. Moj svjesni um je polako otkazivao. Tada mi se moje objasnjenje cinilo savrseno jasno, ali ipak me niko nije razumio. Po citavu noc bih lezao budan, zureci u prostor. Cak i kad su mi oci bile zatvorene imao sam osjecaj da buljim u nesto. Kako cudan osjecaj, cime je izazvan? Zaspivao bih i budio se, moja djevojka je bila moj andjeo. Neko bi me drugi na njenom mjestu odbacio. Ona me je tjesila, drzala i ubijedjivala da je sve uredu. Nocima... Ponekad bih se jedva dovukao do kupatila. Bol u grudima je bio nepodnosljiv i ja sam mislio da mi srce otkazuje. Ponekad bih tako satima stajao drzeci se za umivaonik, polivajuci se hladnom vodom i zureci u lice u ogledalu, koje mi je uzvracalo pogled stranca. Bila je to osoba sa sivom kozom, upalim ocima, modrim usnama, koja se, znojece i tresuci se, vidno borila za dah. Imao sam osjecaj da ce mi srce iskociti. Tako snaznu napetost nisam osjetio nikad ranije. Tokom dana sam uglavnom bio sam. Posjetioci ne bi dolazili. Bio sam iznenadjen sto niko od moje porodice nije cak ni pitao kako sam. Nikada nisu zeljela pricati sa mnom, kad sam u velikim krizama. Uvijek su se javljali kad mi je bivalo bolje, da pitaju treba li mi kakva pomoc. Poceo sam osjecati da me oni zele iskjucivo
47

zdravog, ili u slucajevima kad sam ja njiima za nesto potreban. Ovo je potkrepilo moje misli da sam sam na ovom svijetu, i to me je jos vise rastuzilo i unervozilo. Prosao sam kroz neka zaista zastrasujuca iskustva i simptome, kroz osjecaje koje bi i normalnog covjeka zbunile i uplasile. Nesto sto bi vecina ljudi opisala kao osjecanje pijanstva. Jednom sam tako sjedio u dnevnoj sobi i gledao Velsskog zmaja. Nikad nisam saznao da li sam sanjao ili halucinirao. Po citave dane sam sjedio na podu u dnevnoj sobi, i tako umotan u carsaf gledao TV. Nisam mogao sjediti na sofi, nije mi bilo ugodno. Osjecao sam toplotne promjene sve vrijeme. Smjenjivali su se periodi kad bih se znojio i kad bih se smrzavao. Osjecao sam ostre bolove u cijelom tijelu. Rebra, ruke, stopala, sve me je boljelo. Sada znam da su to bili simptomi vezani za hiperventilaciju. Cak i tokom dana, kad mi je bilo bolje, osjecao sam se kao da imam gripu preznojavao sam se, tresao i osjecao se slabo. Ponovo sam poceo da brinem opsesivno za svoje srce. Stalno sam osjecao sopstveni puls. Ne znam sta sam htio da saznam, jer puls nije dovoljna informacija za utvrdjivanje bilo kakve dijagnoze. Iako nije imalo nikakvog smisla, ali moj napeti um je zelio da provjeri da li sam jos ziv. Nastavio sam da pratim svoj puls svakodnevno, sve dok mi se stanje nije pocelo popravljati. Mnogo kasnije sam u tramvaju primijetio mladica, koji je radio istu stvar i djelovao prilicno zabrinuto. Izgledao je potpuno zdrav, ali ja sam znao kroz sta prolazi. Zelio sam da porazgovaramo, ali nisam nasao prave rijeci da zapocnem razgovor. Ponekad sam osjecao kao da me usne svrbe i kao da je neka cudna energija u meni u mojim rukama, nogama, plucima, ledjima.

48

Kad bi se ove emocije intenzivirale, bih sve vise gubio dah. Jednom sam se osjecao kao da sam bacen u sobu, kroz sobu, osjecaj je bio toliko mocan, da je jednom moja djevojka skocila iz stolice pored mene. Ona bi tako dosla kuci nocu i podigla bi me sa sofe ili poda. Jedva da sam bio u stanju da stojim. Kad bismo izasli prosetati oko baste, ja sam visio na njoj, skoro bez snage da disem. Kad sam morao ici od dnevne sobe to toaleta, pridrzavao bih se za zid. Ponekad sam mislio da necu biti u stanju da ustanem citav dan, sve dok ona ne dodje. Pripremanje jela i pica bio je prevelik zalogaj za mene, jer bih u tom slucjau bio predaleko od telefona, koji mi je trebao ukoliko bi me uhvatio panicni napad. Zanimljivo je to da koga sam god od rodbine zvao za pomoc, nije se pojavio, a ona nije bila u mogucnosti da napusti svoj posao. Osjecao sam se tako sam. Kako se moje opste stanje pocelo poboljsavati, tako sam ja polako poceo da koristim Internet, koji nije bio samo dobro sredstvo skretanja paznje, nego i beskrajno vazan izvor informacija o mojim stanjima napetosti i panike. Shvatio sam da je oko mene mnogo ljudi, koji se osjecaju kao ja. Da sam bar mogao pricati s njima. Pokusao sam polako krenuti u setnju sam, ni sam ne znam koliko puta. Nisam uspijevao. Jednom sam dosao do prodavnice na uglu, ali sam se tu skoro zaledio. Pozvao sam djevojku, koja je dosla po mene. Bio sam tako uplasen. Kupci su mislili da sam potpuno lud. Osjecanja su bila jaka, a grcevi misica i stegnutost u grudima tako stvarni. Kako je vrijeme prolazilo, ja sam smanjivao doze Diazepama. Poceo sam zapazati napredak kod sebe i poceo sam izlaziti van cesce. Nisam putovao daleko, ali sam povremeno odlazio u prodavnicu ili na neke porodicne dogadjaje. Ponekad sam
49

funkcionisao dobro, bez puno simptoma, napetost u grudima, grcevi i poteskoce u disanju. U drugim slucajevima, desavalo mi se da pocnem paniciti, ali sam ipak uspijevao da se iskontrolisem. Ponekad bih zavrsio u toaletu nekog paba, umivajuci se hladnom vodom. Moja rodbina je ignorisala te trenutke, ali me je ona, moj Andjeo, uvijek ispod stola cvrsto drzala za ruku. Kako bih uopste prezivio bez nje? Poceo sam shvatati da kolicina hrane koju unosim u organizam utice na stepen moje napetosti. Vise o ovome cu pisati kasnije, ali je ovo vjerovatno imalo veze sa promjenama krvi u seceru, kao i sa cinjenicom da mi je disanje bilo otezano. Nastavio sam od osjecam paniku u toku noci. Spavao sam svega dva do cetiri sata u prosijeku. Budio sam se naglo, srce mi je jako lupalo. Zastrasujuce, ali bezopasno iskustvo. Nakon cetiri mjeseca, uzimao sam dozu od pola miligrana, tri puta dnevno. Zatim sam odlucio da eliminisem svoju podnevnu dozu, a potom i nocnu. Sljedecih nekoliko sedmica sam osjecao intenzivnu nocnu paniku, ali bio je to drugaciji osjecaj. Imao sam osjecaj da postajem jaci i da me napetost ne napada tako snazno kao prije. Vremenom sam se osjecao sve bolje i bolje. Doveo sam sebe u stanje da se fizicki mogu nositi sa svim osjecajima i mislima, koji su me uznemiravale. Moji simptomi su se mijenjali, uznemirujuce misli polako iscezavale i ja sam ponovo poceo da se osjecam kao ja. U pocetku sam vidio samo nagovjestajestarog mene. Pricajuci sa nekim ljudima, vracale su mi se davne uspomene i emocije. Ponekad bi to bile uspomene iz djetinjstva, ponekad miris
50

skolskih rucaka. Jednom prilikom sam se smijao necemu sto sam cuo na TV-u, i odmah potom sam se zapitao ko se to zapravo smije? Poceo sam da shvatam je Diazepam zajedno sa napetoscu privremeno paralizovao i moje emocije, ili dijelove moje licnosti. Plac, radost, i sva ostala osjecanja, koja normalni ljudi svakodnevno srecu i pokazuju, kod mene su bila kao utrnuta, zaledjena. Moja probava je i dalje bila problematicna, a nesto kasnije sam saznao da bi se moglo desiti da taj problem imam i trajno, jer Diazepam je vjestacki opustao moj stomak i funcije probave dugo vremena, tako da sad moj organizam nije bio u stanju sam da se izbori. Lijekovi i moja napetost su nepovratno uticali na nerve stomaka, koji su ukljuceni u probavu hranu. Iz sedmice u sedmicu mi je bivalo sve bolje. Panicni napadi su bivali sve blazi. Moj probavni sistem, medutim, nije vise bio u stanju da vari hranu koju sam ranije uzimao. Nisam se osjecao dobro kad bih uzimao tesku, masnu, jako zacinjenu hranu i poceo sam brinuti, jer mi se cinilo da je hrana generalno uticala lose na mene. Plasio sam se da cu razviti neki poremecaj ishrane, ukoliko se ne hranim ispravno. Sada znam da proces odvikavanja od Benzodiazepina izaziva pad secera u krvi. Kako unosenje hrane u organizam povecava nivo secera, tako je moj organizam bio popuno zbunjen. Secer mi je padao i rastao, a tako i moja energija. Osjecao sam se prilicno lose. Poceo sam osjecati simptome rapidnog stomacnog praznjenja. Cim bih pocinjao da jedem osjecao sam da sam sit, a onda sam svega par minuta nakon jela morao ici u toalet. U narednih par sedmica sam testirao koja mi hrana ne odgovara, i shvatio sam da treba da izbjegavam - skrobastu hranu. Poptuno sam prestao da jedem
51

hljeb, krompir i paste i bilo mi je bolje. Ipak, nastavio sam da pazim na svoju ishranu. Kako su sedmice prolazile, ja sam se osjecao sve bolje. Moje tijelo se normalizovalo, simptomi su postajali sve rjedji, kao i panicni napadi, koji su, iako su se prorijedjavli, i dalje bili moj glavni problem. U naredna dva mjeseca sam se polako skidao sa Stelazemina, i iako sam se plasio da cu proci kroz zestoku aptsinencijsku krizu kao sa Dijazepamom, nije se desilo. Povremeno sam sam osjecao manje napade ankziosnosti, ali to je na srecu bilo sve. Sad znam da sam u to vrijeme imao kandidu u crijevima, sto je jedna od uobicajenih nus pojava uzimanja benzodiazepina. Ovaj mi problem ne smeta previse, jer pazim na svoju ishranu. Nesto kasnije cu opsirnije pisati o ovome problemu. Tek nedavno sam saznao da se to stanje zove Apstinencijski benzodijazepinski sindrom, te da sda se zapravo radi o sasvim zasebnoj i priznatoj - bolesti. Odlucio sam da potrazim pomoc od nadleznih ustanova, pa sam stupio u kontak sa psihologom koji se bavio kognitvno-bihejviaralnom terapijom. Ovaj ljekar je bio veoma priznat od strane Britanskog Udruzenja Psihoterapeuta. Udruzenje je za mene zaista bilo od velike pomoci, obezbijedivsi mi listu sa imenima najboljih psihoterapeuta u zemlji, a jedan od njih je radio na nekih petnaest milja od mene. Kognitivna terapija se sprovodi kao serija domacih zadaca u kojima se susrecemo sa situacijama, koje u nama stvaraju napetost. Uci nas, takodje, kako se suprotstaviti napetosti, nositi sa njom i promijeniti nacin razmisljanja i neka iracionalna vjerovanja u vezi sa nasom napetoscu.

52

Kognitivna terapija ne podrzumijeva samo sjedenje i pricanje u sobi sat vremena. Naravno, i to se radi, ali ja sam sobu uvijek napustao sa puno novih znanja, koja sam odmah nesvjesno poceo primijenjivati u ispunjavanju mojih domacih zadataka. U jednom momentu sam shvatio da je disanje najodgovornije za stanje anksioznosti. Sto smo napetiji, to se misici grudi vise skupljaju i takodje postaju napeti, sto otezava normalno disanje. Isto se moze desiti ljudima koji satima sjede u jednom te istom, najcesce nepravilnom polozaju ili ljudima koji, zbog posla ili iz bilo kod drugo razloga, cesto drze tijelo u neprirodnom polozaju. Promjenom disanja, mnogi drugi procesi u tijelu se hemijski mijenjaju. Nivo oksigena i karbon diokisda moze bitno uticati na to kako se osjecamo i kako razmisljamo, pa je u medicini opsteprihvacena teza da nepravilno disanje moze izazvati napetost i depresiju. Kasnije cu reci nesto vise o tome. Kako sam se osjecao sve bolje, sto mi je i moj psihoterapeut potvrdio, odlucio sam da pocnem da se bavim nekim hobijem. Brzo sam shvatio da ce to biti fotografija, jer sam se i kao mladji zanimao za to. Bavljenje fotografijom podrazumijeva savrsenu mjesavinu kreativnosti i tehnicke vjestine, i ukjucuje vjezbe i tijela i uma. Kupio sam kameru, i kako u pocetku nisam jos bio siguran sam izvan kuce, uglavnom sam slikao zanimljive stvari oko kuce. Psa, cvijece, prijatelje koji su dolazili u posjetu. Malo pomalo, izasao sam u bastu i slikao je, potom sam krenuo ulicom i pravio zanimljive fotografije, na kraju sam se spustio na glavnu ulicu, pa u park i postepeno - sve dalje i dalje od kuce. Pogled kroz objektiv kamere mi je mnogo pomogao u savladavanju moje bolesti.

53

Shvatio sam koliko ljepote oko mene postoji i kako sam te ljepote bio lisen predugo vremena, ne shvatajuci da je ona oko mene.. Koncentrisanje na to da napravim dobru fotografiju uticalo ja ne to da vise ne mislim samo o svojim opsesivnim mislima Potpuno se uzivljujuci u ovaj hobi, ja sam dopustio mojoj podsvijesti da se malo opusti. Konacno je prevladala moja svijest i ja sam poceo zaista da uzivam u fotografiji. Zelio sam da se osjecam dobro, jer sam se istinski nastojao posvetiti ovom hobiju. Logika je konacno preuzela svoju ulogu i ubrzo je podsvijest pocela da gubi uticaj, koji je na mene imala ranije. Skretanje Uredu, ja jos uvijek imama ponekad napade napetosti, iako ne tako snazne kao ranije. Onog mometa kad se osjetimo psihicki jacim, i fizicki problemi polako nestaju, a mi ponovo pronalazimo svijet u kojima su nam prijatelji i rodbina opet interesantni. Nekako, oni neprijatni simptomi vise nemaju toliki uticaj na nas, ni fizicki, ni psihicki. Osjecaj da opet mozemo biti zdravi je zaista veliki podstrek. To je nesto kao kad je neko na strogoj dijeti i ukoliko ne vidi nikakvo poboljsanje, bice mu teze da nastavi sa borbom, ali ukoliko neko primijeti da je koja kila spala i da izgleda bolje, bice to veliki stimulans za njega. Funkcionise, vjerujte mi. Uskoro sam poceo ici na lekcije Taj Ci-a, drevne kineske borilacke vjestine, koja podrazumijeva spore, kontrolisane pokrete. Taj Ci ne pomaze samo kod formiranja misica, nego i ispravlja nepravilno disanje prilikom anksioznosti. Nakon svakog

54

casa, imali smo malo vremena za meditaciju. To mi je mnogo pomagalo da se opustim. Ponekad bih cak i zaspao. Uz pomoc svog ucitelja sastavio sam vjezbe za sebe, bazirane na Qi Kung programu, takodje u uskoj povezanosti sa Taj Ci vjestinom. Za samo nekoliko sedmica osjecao sam se bolje. Puno sam radio, osjecao se veoma umorno, ali rijetko sam bio anksiozan. Prozak mi je u apstinencijskoj krizi puno pomogao, ali sam u isto vrijeme morao prolaziti kroz brojne nus pojave od kojih su promjene raspolozenja i gojenje bile najneprijatnije. Nakon dva mjeseca polako sam prestao uzimati i Prozak. Povremeno sam se osjecao napet, ali na kraju je vrijedilo. Moja tezina se vratila na normalu, vise se nisam osjecao osamuceno i pospano, ponovo sam ja nekako bio ja. Citav novi svijet se poceo otvarati za mene. I dalje sam pazio na svoju ishrani u trudio se da secer unosim u manjim obrocima, Moja agorafobija se brzo popravila, a ja sam poceo da putujem. Odlazio sam i na duza putovanja. Potpuno sam se vratio na moju idealnu kilazu i, nakon skidanja sa Diazepama, nisam osjetio vise nijedan strasan simptom apstinencijske krize. Brzo sam se vratio u normalu. Bilo je zapanjujuce i za mene, i za moju porodicu, kako je krhka granica izmedju bolesti i zdravlja, u oba smjera. Znao sam da jednog momenta mogu biti dobro, a drugog vec lose, ali nikad nisam ni sanjao da cu se tako brzo oporaviti. Prestao sam piti lijekove potpuno. Sasvim cist i sobodan! Kad bi postojala ikakava kompenzacija za ono kroz sta sam prosao u apstinencijskoj krizi odvikavanja od Diazepama, takvu nadoknadu bih ja sigurno zasluzio.
55

Koliko mi je poznato, Evropski sud je na udaru tuzbi bivsih zavisnika o benzodiazepinima, koji od velikih farmaceutskih kompanija traze kompenzaciju za to sto su proizvodili ove lijekove. Ukoliko uspiju, otvorice se kapija za bukvalno milione ovakvih zrtvi sirom svijeta. Kad se osvrnem unazad, jasno mi je da je moja bolest bila potpuno pogresno dijagnozirana i lijecena, kao i nekako gurnuta u stranu od velikog broja neadekvatnih ljekara. Trebalo mi je citavih pet godina da nadjem ljekara, koji bi shvatio sta se sa mnom desava i znao kako mi pomoci. Mi previse vjerujemo ljekarima, smatrajuci njihov sud nepogresivim. Ne trazimo drugo misljenje, rijetko pitamo za tretman koji nam je preporucen, lijekove, koji su nam prepisani ili nus pojave koje bismo mogli imati od njih. Mislimo i vjerujemo ljudima, samo zato sto imaju diplomu i godisnje pregledaju na stotine pacijenata, prepisuju lijekove i ustanovljavaju dijagnoze. Vjerujemo i mislimo da im je stalo. Ja sam zivi primjer da ovakva pretpostavka moze biti veoma pogresna. Izgubio sam osam godina, zbog bolesti koju sam mogao izbjeci. Niko me nije prisilio da uzmem tablete, ali uzeo sam ih jer su mi bile prepisane i jer sam vjerovao doktorima, koji su ih prepisivali. Za cetiri godine, koliko sam uzimao Diazepam, nikad nisam dobio stampan papir sa upustvima za upotrebu, niti sa detaljima o nus pojavama, kao i podatkom koliko se dugo ovakve tablete smiju koristiti. To je bila odgovornost ljekara, koju su oni izignorirali i zato ih ja smatram odgovornim za moju bolest. Oni, medjutim, i dalje zive lijepe, ugodne zivote, rade dobro placen posao i mirno spavaju.

56

Ja danas pomazem drugim judima, koji su slicnoj situaciji u kojoj sam ja bio. Vecina njih nije zavisna o Valijumu, ali ga uzima pod nadzorom ljekara. Najcesce pitaju za savjete o anksioznosti i ja sam sretan kad mogu da im pomognem. Ono sto je sigurno jeste da anksioznost i depresija postaju sve ucestalije bolesti u danasnjem drustvu, bez obzira na zanimanje, kojim se neko bavi. Ljudi su u borbi sa nevjerovatnim osjecanjima. Analizirajuci tehnike, koje sam ja koristio u svom oporavku, ubrzo sam shvatio koje od njh zaista mogu pomoci drugim ljudima, a koje ne. Jos uvijek nisam naisao na osobu, kojoj nisam pomogao. Program koji sam na osnovu svog iskustva uoblicio zove se Devet stubova (baza, nosaca) (Nine Pillars), a sastoji se od devet principa. Takodje sam, kao dodatno sredstvo, kreirao video kasetu, sa umirujucom muzikom i nacinima postizanja auto-hipnoze. Sada imam 34 godine i ove godine sam upravo realizovao dva plana ozenio sam svoju djevojku-andjela i dobili smo prekrasnog sina. Nemam vise problema sa agorafobijom, nisam imao panicni napad tri godine, ali i dalje izbjegavam suvise stresne situacije. Vodim normalan zivot ponovo. Vozim se avionima, brodovima i ne plasim se novog jutra. Charles Linden

57

2. ANATOMIJA ANKSIOZNOSTI

"Anksioznost i panini napadaji su abnormalne reakcije na normalne situacije". Kao moderna ljudska bia ukljueni smo u ivot stresa na poslu, plaanja rauna i raznih socijalnih kontakata koja mogu biti izvor stresa. Ako pogledate unazad 100 godina, ivot prosjenog pojedinca se radikalno promijenio. Izloeni smo stresu iz raznih izvora koji nisu niti postojali prije 100 godina. Problem je u tome sto nismo fiziki evoluirali u tako malo vremena da se moemo nositi sa sociolokim stresom, da modificiramo nae fiziko i kemijsko stanje kako bismo mogli funkcionirati efikasno pod takvim uvjetima. Nivoi anksioznosti su porasli kada su se javljale razne situacije koje su uzrokovale porast adrenalina u krvi. Adrenalin se lui da pripremi tijelo za "borbu ili bijeg". Ta funkcija je evoluirala da bi pripremila tijelo za akciju kada smo suoeni sa opasnosti i nuna je za nae preivljavanje. Kada je ovjek ivio u daleko manje naprednom okruenju, u prapovijesti kada smo bili ne samo lovci, ve i lovina, bili smo plijen mnogim divljim ivotinjama. Kada je planinski lav napao naeg pretka, izazvane su u tijelu razne kemijske reakcije kako bi ga pripremile za borbu ili za bijeg. Zato se i zove "borba ili bijeg" reakcija. Kako ivani impulsi koji dolaze do mozga signaliziraju opasnost, mozak alje poruku adrenalinskim lijezdama da puste adrenalin u krvotok. Tako tijelo postane sposobno za brze reakcije, snanije je i laganije. Svi smo uli fraze poput "tako me je bilo strah, skoro sam se usrao u gae" ili sline. Tada je nae tijelo bilo
58

u stanju "borbe ili bijega". OK, vratimo se na planinskog lava; da bismo bili sposobni pobjei od njega tijelo se rjeava mokrae i izmeta (da bi postalo lake, i da bi mogli brze trati). Voda se povlai iz tijela inei usta suhim, najvei organ na tijelu - naa koa problijedi budui da se krv skree prema unutarnjim organima i miiima. Krv koja je sakupljala apsorbirane hranjive sastojke u podruju crijeva je isto skrenuta, zbog ega se usporava probava; osjeaj koji esto prati to stanje su poznati "leptirii u trbuhu", a moe se manifestirati kao nagon za povraanjem ili potpuno obustavljanje probave. Tijelo se poinje znojiti kako bi se ohladilo, a miina napetost uzrokuje drhtanje tijela. Osjeti se pojaavaju, zjenice se raire kako bi oko bilo sposobno uhvatiti fine i brze pokrete, bolje ujemo kako bismo mogli detektirati tihe umove. Srce pumpa krv bre kako bi opskrbilo miie sa krvlju, a izgleda da i preskae kako se pojaava koncentracija adrenalina. Kako se svi ti procesi odvijaju, tijelo je pripremljeno za borbu ili bijeg. Lav napada i nae tijelo reagira tako sto trimo najbre sto moemo, spasimo se bijegom na drvo, adrenalin se potroi, rad srca se uspori i tijelo se vrati u normalu. Ok, sada zamislite isti scenarij, ali ovaj puta ispada da je lav u grmu zapravo bio zec, pa adrenalin ostaje neiskoriten jer nismo niti bjeali niti se borili. Nivo adrenalina u krvi je sada vii nego to je bio. Pretpostavite da vam se to stalno dogaa. Kako vrijeme prolazi, tijelo se navikava na povieni nivo adrenalina u krvi. Tono se to deava naem tijelu u modernom vremenu. Bijes u prometu, brige oko novca, djeca koja se tuku, pritisci na poslu i razni rauni koje treba platiti - sve to poveava nivo adrenalina u krvi. Tijelo je stalno u nekakvom odraenom stanju, spremno "na borbu ili bijeg". Neki ljudi se mogu nositi sa poveanom ekscitacijom, neki se ak bave opasnim sportovima kao sto je "bungee jumping" ili skakanje s padobranom, ali izgleda da oni imaju visi "normalni" nivo adrenalina. Panini poremeaji se obino razviju kao reakcija na strah od paninog napadaja. Ovo je gotovo zaarani krug budui da se osoba onda slui izbjegavanjem kako bi

59

kontrolirala potencijalno anksiozne situacije. Tako razvije fobiju i poremeaj se pogorava. TO JE NAUENO PONAANJE! Kako sam napisao na poetku knjige, kako se poveava nivo anksioznosti, podsvjesni um se prilagoava i mijenja svoju definiciju "normalnog", kako bi se prilagodio naem ponaanju. Ovo se dogaa iznova i iznova, i kako se anksioznost poveava i kako se poinju javljati panini napadaji, tako mozak pretpostavi da je stvaranje anksioznosti savreno normalno i stvara se navika anksioznosti.

ANKSIOZNI POREMEAJI Postoje 5 glavnih anksioznih poremeaja; moda ste iskusili jedan, dva ili vie ovih stanja, a oni su: OPENITI ANKSIOZNI POREMEAJ PANINI POREMEAJ ILI PANINI NAPADAJ FOBIJE POST TRAUMATSKI STRES POREMEAJ (PTSP) OPSESIVNO KOMPULZIVNI POREMEAJ

OPENITI ANKSIOZNI POREMEAJ budui da je nivo adrenalina umjetno povien zbog raznih uzronika stresa, moemo iskusiti neto sto se zove openita ili visoka anksioznost. To znaci da tijelo funkcionira pri vrlo visokom nivou anksioznosti i uzrokuje itav niz
60

anksioznih simptoma. Ti simptomi nisu slini onima koji se javljaju pri paninim napadajima. Premda su neugodni, nisu toliko ekstremni kao kod paninih napadaja. Moete osjetiti stezanje u elucu, srce poinje brze kucati ili ak sporije, ili Moete osjetiti treperenje, podrhtavanje srca. Moete osjeati kao da se znojite, da vam se vrti ili da ste mlitavi, osjeate openiti nemir. neto kao kad imate gripu i kad vam podrhtavaju noge. moda vam dolaze uznemirujue misli ili se osjeate depresivno. To je savreno normalno i prolazno, to je jednostavno kemijski odgovor na anksioznost i ne smije se mijeati sa depresijom. Te misli i osjeaji su neugodni, ali su bezopasni (premda su neugodni). Sustavi u tijelu koji su zahvaeni anksioznou mijenjaju kemiju tijela prilino drastino, ukljuujui razine odreenih kemikalija u mozgu, pogotovo serotonina - kemikalije koja je zaduena za raspoloenje. Lijekovi koji kontroliraju razinu serotonina u mozgu mogu ukloniti neke depresivne simptome i u nekim sluajevima smanjiti anksioznost. Prozac, Seroxat i Zispin su neki od takvih lijekova. Vrlo je vano da shvatite kako anksioznost moe simulirati depresiju. moda osjeate da ste depresivni, ali anksioznost moe biti vrlo uznemirujua, i stalni neugodni simptomi vas mogu uiniti da se osjeate tuno i usamljeno. Najvei problem u toj situaciji je sto vas oaj tjera od doktora do psihologa do psihijatra, budui da oajniki traite neko rjeenje. Mnogi dolaze u ordinaciju da bi na kraju samo dobili lijekove kao sto su antidepresivi ili sedativi. Ono sto je istina, je da sebi Moete pomoi bez ikakvih lijekova, ne postoji arobna pilula. Lijekovi mogu prikriti stvaran problem, a budui da problem zanemarujete, obino se pojavljuje ponovo, obino u puno goroj varijanti nego prije. U procesu skidanja sa lijekova, mogue je da vam se pojave simptomi koji su slini depresiji, te vam psihijatar moe dati pogrenu dijagnozu. Ukoliko osjeate da bi to moglo biti tako, obavezno mu to recite. Nije uvijek lako odvojiti anksioznost i depresiju prilikom dijagnoze, premda su ta dva stanja prilino razliita. Antidepresivi mogu biti
61

uinkoviti ako su ispravno pripisani, ali neki doktori imaju tendenciju da ih dijele kao bombone. Vai simptomi su bitni, ali je bitno i vae miljenje, te miljenje okoline kako se razvijalo vae stanje. To omoguuje psihijatru postavljanje tone dijagnoze - sto je uzrok vaeg stanja i kako je nastalo. Tada se odluuje za najprecizniju terapiju, bilo da su to lijekovi ili psihoterapija. Ljudsko tijelo je veoma otporno, ak i u stanjima anksioznosti smo jaki, premda se moda ne osjeamo tako. Neki ljudi e se osjeati napeto zbog misli kako e im otkazati srce zbog stalnog lupanja, boli u prsima i sl. To naprosto nije istina. Nitko nikad nije umro od anksioznosti. Pogledajte kako sportai treniraju i poveavaju otkucaje srca, jednako kao sto se vama poveavaju kroz anksioznost; njihovo srce nije prestalo kucati, jel' tako? Srce je mii, a poveanje broja otkucaja ga jaa i vjeba. Ne biste se zabrinjavali zbog povienog pulsa nakon tranja za autobusom, zato se onda brinete kada vam se to dogodi zbog anksioznosti? Nuspojava tih stanja je sto se osjeate umorno i drhtavo nakon sto to proe. moda se osjeate kao da ste otrcali maraton. osjeaji umora i boli su nune nuspojave. Sad znate da to Moete oekivati, pa se ne zabrinjavajte kad vam se to dogodi slijedei puta. Mnogi anksiozni ljudi se ale na bolove u miiima i openitu slabost, ali to je sve normalno. Napetost miia moe uzrokovati bol ili osjeaje zategnutosti u tijelu; najee je to bol u prsima, vratu i ramenima. Napetost u tim dijelovima moe biti uznemirujua, napetost u prsima vas moe ostaviti bez daha ili sa boli u rebrima, moe vam se javiti osjet utrnua ili osjetljivosti u prsima ili dojkama. Bol u miiima vrata i lea moe stisnuti krvne ile ili ivce; to zna uzrokovati glavobolje ili migrene, ali i moe vam se javiti osjeaj da vam je glava osjetljiva ili bolna. Tijekom mog stanja, nekad, lijeva strana lica bi mi utrnula, oi bi mi postale vodenaste i slinio bih iz usta, sa strane. Kasnije sam shvatio da je to uzrokovano napetou miia koji su pritiskali ivce u vratu, ali kada sam prvi put to iskusio bio sam vrlo uplaen. Sada znam da mi
62

masaa vrata uklanja tu napetost, a time i te osjeaje; ovo funkcionira kod veine ljudi. Takvi problemi mogu biti vrlo uznemirujui. Bio sam vise puta kod lijenika ope prakse zbog takvih problema i nikada nisam dobio savjet sto ih uzrokuje. Pogledajte poglavlje o uklanjanju napetosti. Iskusio sam mnogo problema povezanih sa ivcima: osjete arenja, ekstremne hladnoe, utrnutosti, osjeti iglica, teinu u udovima, da ne govorim o osjeaju kao da sam nekako izvan svog tijela (bar mi se tako inilo). Najudniji i najvie uznemirujui simptomi, a opet potpuno bezopasni. Morate uvijek zapamtiti i shvatiti da je ivani sustav u svakom centimetru vaeg tijela. ivani zavreci su doslovno svugdje, oko svakog organa, miia i oko svakog kvadratnog milimetra vae koze. Napetost moe uzrokovati mnoge osjete koje doivljavate kroz anksioznost. Kasnije u opisati neke vrlo efikasne metode za uklanjanje napetosti, koje e ukloniti te osjete i iglice. Primijetio sam da su anksiozni ljudi vrlo spretni u pojaavanju simptoma, jer usmjeravaju svu svoju svijest na njih. Tako se javljaju psihosomatski poremeaji. Na primjer, osjeao sam kako me boli lijeva ruka. Sada znam kako je ta bol uzrokovana slabom cirkulacijom zbog napetosti, ali tada sam bio siguran da je sa mnom neto ozbiljno. Postao sam opsjednut sa svim svojim simptomima, koncentrirao se na osjete. Dan i no sam oekivao bol, i svaki put je dola. Otiao sam lijeniku da me pregleda, no nije naao nikakvo fiziko objanjenje. im mi je doktor rekao da mi nije nita, osjeaj je prestao. Ista stvar mi se dogodila nekoliko tjedana kasnije. Boljele su me prepone i mislio sam da je sigurno neto ozbiljno. Proli su tjedni prije nego sam smogao hrabrosti otii doktoru. Obavljeni su pregledi - opet nita. im sam vidio nalaze, bol je nestala i nije se vratila. Sada, kada me neto boli, kaem sam sebi "ok , ovo je bol, nee me ubiti, nije nikad prije i vjerojatno e prestati". Tada sam se okupirao s neim i bol je nestala. Nemojte dozvoliti da vas ti neugodni osjeaji zaokupiraju ili brinu. Jednostavno su neugodni i to je sve. ivci govore mozgu kako bi se trebao osjeati i mozak reagira. Osjeti
63

koje osjeate nisu nikada ozlijedili nikoga, niti e to ikada napraviti. Svi simptomi anksioznosti su jednostavno zbunjeni ivani impulsi, i premda osjeate kako je kraj blizu, to sigurno nije istina.

PANINI POREMEAJ Panini napadaj nagli ili intenzivni strah, anksioznost ili osjeaj nadolazee propasti, koji dosee vrhunac vrlo brzo. (Najee nekoliko minuta nakon poetka). Poznata su tri tipa paninih napada, to su; SPONTANI PANINI NAPADAJ udrueni sa paninim poremeajem ovi napadaji dolaze bez upozorenja u bilo koje vrijeme neovisno o situaciji ili lokaciji. Ova vrsta napadaja ne treba vanjski pokreta da pone. Spontani panini napadi esto se javljaju za vrijeme sna, budei osobu za vrijeme trajanja i uzrokujui da osoba misli da ima srani udar ili neto slino. Panini napadaji dogaaju se svjesno kao odgovor na neobini osjet. Drugim rijeima, kada neobini osjeti, koji su esti u anksioznim poremeajima najednom dignu glave, bolesnikova neposredna reakcija je panika. Mozak je programiran da reagira tako tijekom ponavljanih iskustava. Ta reakcija zapoinje silaznom spiralom simptoma anksioznosti., to je vie simptoma, to osoba vie paniari i to vie osoba paniari to se javlja vie simptoma. Strah se hrani strahom i tako zapoinje krug. SPECIFINI PANINI NAPADAJI ovi napadaji se dogaaju povezano sa specifinom situacijom ili mjestom koje uzrokuje strah. Ovi napadi su najee odgovor na agorafobiju ili PTSP gdje ponovno posjeivanje mjesta saobraajne nesree na primjer, moe uzrokovati napad. SITUACIONI PANINI NAPADAJI bez obzira to se ovi napadaji, poput specifinog paninog napadaja esto deavaju u odreenim situacijama, oni nisu
64

uzrokovani tom situacijom. Na primjer ena koja je imala panini napad u autobusu, moe ga pretrpjeti u toj situaciji sluajno. Ona je predodreena da ima napadaje u autobusu ali oni nisu odgovor na strah od autobusa. Doivljavajui prisutnost najmanje etiri simptoma navedena ispod znai da ste najvjerovatnije doivjeli panine napadaje. Ako se osjeate neoekivano jako anksiozno sa manje od etiri simptoma, to to doivljavate se zove ogranieni napad simptoma. Ogranieni napad simptoma se dogaa naj ee kod osoba koje su na putu oporavka. 1 Ubrzano kucanje ili lupanje srca, palpitacije 2 Preznojavanje 3 Vidljivo ili unutarnje drhtanje (tremor ili podrhtavanje) 4 Osjeaj guenja 5 Slabo ili plitko disanje 6 Bol ili nelagodnost u prsima 7 Munina ili nelagoda u trbuhu 8 Vrtoglavica,nesvjestica ili nestabilnost 9 Osjeaj praznine u glavi 10 Derealizacija (osjeaj nestvarnosti) 11 Depersonalizacija (osjeaj odvojenosti od sebe) 12 Strah od gubljenja kontrole ili ludila 13 Parestezija (obamrlost dijela ili cijelog tijela ili zujanje u uima ) 14 Hladni ili topli valovi po tijelu Akutna anksioznost manifestira se kao kombinacija ope anksioznosti i paninih napadaja ili ponekad kao redoviti i intenzivni panini napadaji. Oba stanja su jako neprijatna. Ako osoba vodi priblino normalan neometan ivot i doivljava panine napadaje u odreenoj situaciji, to je stanje s kojim se malo lake izlazi na kraj. Ovaj obrazac je malo manje traumatian i osoba najee zna to je ini anksioznom i moe se pripremiti. Ta osoba moe naprotiv, razviti strategiju da
65

izbjegava to to izaziva paniku. Na primjer, osoba koju je ugrizao pas moe razviti strah od svih pasa i imati panine napade svaki put kad vidi ili uje psa, osoba tada razvija fobiju, i to se zove specifina fobija. To je vrlo jasan primjer nauenog ponaanja gdje svjesni um ima lude odluke da izbjegava pse zbog straha od anksioznosti, koja vodi nesvjesni um da bude reprogramiran da reagira sa anksioznou svaki puta kada osoba susretne psa. Ovo unutar sebe moe biti rijeeno naprotiv tako to neki ljudi mogu izbjegavati naputanje kue samo zbog sluaja da ne susretnu psa i to moe razviti njihovo anksiozno ponaanje dovodei do agorafobije, stanje koje koi slobodu geografskog kretanja u svrhu izbjegavanja situacija koje izazivaju anksioznost. Agorafobija je najee pogreno definirana kao strah od otvorenih prostora, takoer moe uzrokovati anksioznost u brojnim socijalnim situacijama ukljuujui guvu, odlaenje daleko od kue i od ljudi u koje se ima povjerenja. Koristei metode zacrtane u ovome programu rasklopit e se vae anksiozne navike pospremljene u vaem nesvjesnom i pomoi vam ponovno izgraditi nove, manje anksiozne obrasce ponaanja. Agorafobija je jedan od najdestruktivnijih elemenata anksioznih poremeaja. Vano je da osoba ne koristi izbjegavanje kao strategiju kontrole anksioznosti. Ako vas psi uzrokuju da paniarite, bilo bi najbolje da se postepeno ponovno upoznate sa njima dok se fobija ne smanji ili eventualno ne nestane. Opa anksioznost sa paninim napadajima je kompliciranije stanje za razrijeiti. Ekstremna panika mora biti suzbijena prvo i jedino kontrolom ope anksioznosti koja usporava oporavak. Vano je razumjeti da se panina reakcija moe zaustaviti na svojem putu, zahtjeva vjebu ali postoje brojne tehnike koje sam nauio i koje su jako djelotvorne. Magina tableta koju ljudi trae je u biti ISPRAVNO DISANJE Promjena procesa disanja koja se dogaa procesom anksioznosti moe biti ponitena vjebama disanja. Pokazat u razliite alternative uenja ispravnog
66

disanja kasnije, ne trebaju biti dosadne ili neugodne i mogu se kombinirati sa drugim oblicima vjebi. Vjebe disanja e pomoi ispraviti kemijsku neravnoteu uzrokovanu nepravilnim disanjem dok uite nove odgovore na stimulatore anksioznosti. Ovaj program je popraen cd-om sa vizualnim vjebama i Qi Kung video vjebama, oba promoviraju ispravne naine disanja. MOGUI SIMPTOMI PANINOG I GENERALIZIRANOG ANKSIOZNOG POREMEAJA Ove simptome predstavljam ne kao konaan zbroj anksioznosti, ve kao prirunik moguih simptoma koje osoba s anksioznou, ponovljenom anksioznou ili depresijom moe iskusiti. Simptomi su tipini za bilo koji anksiozni poremeaj. Moda ste patili o mnotva njih a moda neki koje ste osjetili nisu ovdje spomenuti. Priroda anksioznosti je takva da se simptomi mogu mijenjati i manifestirati na mnogo razliitih naina. Simptomi koje vi osjeate mogu biti drukiji, vie ili manje intenzivni nego kod drugih. To ne znai nita, svi smo nainjeni od drukijeg materijala. Ako patite od anksioznosti, velika je vjerojatnost da simptomi koje osjeate uzrokuje ba ona. OSJEAJ GUENJA I ZADIHANOSTI
67

Ovaj osjeaj je meu najmunijim anksioznim simptomima. Ponekad imate osjeaj da vam se prsni ko ne moe dovoljno rairiti da primi zrak koji je potreban vaem tijelu, a ponekad imate osjeaj kao da vam netko pritie jastuk na lice. Ono to trebate zapamtiti ako vam se to dogodi jest da je to samo osjeaj uzrokovan pretjeranim nervnim impulsima. Ovi simptomi vam nee niti vam mogu nauditi; neete prestati disati, neete se onesvijestiti, neete se uguiti. Kao kod svih anksioznih simptoma, to vie se koncentrirate na njih i dajete im kredibilitet, to vie ete ih osjeati. Otkrio sam da je odvraanje panje najefikasnije oruje protiv svih anksioznih simptoma, uinite neto to e vas totalno zaokupiti. Pokuajte neki fiziki rad ako moete. Shvatio sam da je glasno sluanje, dok s psom eem u parku, vrlo uinkovit nain relaksacije i odvraanja panje kad nemate nita drugo. Metode odvraanja panje objasnit u kasnije. Za vrijeme paninog napada moete doivjeti ono to se zove hiperventilacija, kad disanje postane prebrzo i preplitko. Zbog toga krv uzima previe kisika, to uzrokuje mnoge neugodne panine simptome i produuje ih. Najuinkovitiji nain kako da se borite s ovim je metoda 'papirnate vreice', o emu e biti rijei u poglavlju 'kako zaustaviti anksioznost'. To je
68

jedan od najboljih naina da se napad zaustavi. LUPANJE SRCA, USPORENI OTKUCAJI, PALPITACIJA Anksioznost u krvotok oslobaa adrenalin koji ubrzava rad srca, pa imate osjeaj kao da vam srce treperi i preskae. To je savreno normalno i ne moe vam nakoditi ni na koji nain. Poslije u objasniti metode s pomou koji moete otkloniti ovaj osjeaj. Usporeni otkucaji su takoer jedna od uobiajenih znaajki anksioznosti. I opet, to ne znai da e vam srce prestati kucati, moda se i ini udno i uzbunjujue, ali ne obraajte panju na to i vjerojatno e nestati samo od sebe. BOL U PRSIMA Zbog miine napetosti, bol u prsima vas zbilja moe uplaiti. Prva reakcija svih koji pate od anksioznosti, a osjete bolu prsima, je da umiru od infarkta. To nije istina. Bol kod infarkta je vrlo razliita od ove i obino ne poinje u prsima. Duboko disanje i vjebe oputanja vrlo su uspjean nain smanjivanja ovih simptoma. Ako vam netko moe izmasirati gornji dio lea, ramena i prsa, to e opustit umorne i bolne miie.

69

'KNEDLA' U GRLU I POTEKOE S GUTANJEM Globus hystericus je toan termin za ovaj simptom. Javlja se zbog kontrakcije miia u grlo zbog stresa i napetosti. Ponekad vam se ini da ne moete nita progutati i ako to pokuavate, jo vie pogoravate stvar. Ovo je jo jedan od simptoma koji e nestat ako ga ignorirate. Potpuno je bezopasan i neete zbog toga prestati disati, jesti ili piti, samo je vrlo neugodan. BLJEDILO Budui da se za vrijeme anksioznog napada krv povlai u miie, fine krvne ile koje koi daju tu ruiastu, zdravu boju primaju manje krvi i koa gubi svoju boju. To nije opasno i boja e se vratiti na normalu im se krv normalizira nakon napada. Neki ljudi s generaliziranim anksioznim poremeajem mogu stalno izgledati pomalo blijedi, ali to je normalno i vratit e se u normalu. ZNOJENJE Znojenje je normalna tjelesna reakcija koja ima za cilj smanjiti tjelesnu temperaturu. Kad se tijelo zagrijava, lijezde znojnice oslobaaju znoj. Isparavajui, znoj uklanja toplinu, rashlaujui tijelo.
70

Za vrijeme anksioznog napada tijelo se sprema na bijeg ili za borbu i oslobaa znoj da bi se ohladilo od predstojeih napora. Kako napetost poputa, razina znoja se vraa u normalu. DRHTANJE I TRENJA (vidljivo ili unutarnje) Drhtimo i tresemo se kad nam je hladno ili kad smo nervozni. To je normalna reakcija na strah i/ili pad tjelesne temperature. Javlja se kada se miii grevito steu stvarajui trenje meu samim miiima i drugim tkivom. Trenje stvara toplinu koja podie tjelesnu temperaturu. Za vrijeme anksioznih napada normalno je osjetiti drhtanje i trenju. Proi e. BOLOVI U VRATU I RAMENIMA, UKOENOST LICA ILI GLAVE Krvne ile i ivci koji opskrbljuju lice i glavu zapoinju u vratu i ramenima. Mnogi od tih ivaca i krvnih ila idu preko lica i glave. Kad je tijelo pod stresom, ti su dijelovi prvi na udaru napetosti. Ukoenost lica moe biti vrlo neugodna ali obino se nemate zbog ega brinuti, jer je rezultat napetosti. Imao sam razdoblja kad mi je lice bilo potpuno ukoeno. Kad sam posjetio fizioterapeuta koji mi je objasnio te injenice i nauio me kako smanjiti napetost, mogao sam prekinuti ukoenost. inio sam
71

to vrsto si masirajui vrat i ramena; ponekad sam zamoli svoju djevojku da me izmasira. Profesionalni masaeri vrata i glave su skupi, ali ima puno onih jeftinijih u salonima ljepote, fitness centrima, a postoje i mobilne usluge koje se mogu nai u poslovnim adresarima. Miii koji obino naginju glavu kada kimate smjeteni su sa stranje strane vrata, i obino se napetost stvara u njima. Prelazei prstima pronaite toku na pozadini glave gdje prestaje lubanja i poinju njeniji miii vrata, gdje je vrat spaja s dnom lubanje. Palevima snano masirajte to podruje, moda ete osjetiti tek lagano poputanje u napetim dijelovima, no ako to redovno inite moe pomoi. Malo je poznato da veina glavobolja koje se smatraju migrenom podrijetlo imaju u napetosti vrata i mogu se olakati ovom masaom. BRZO ELUANO PRANJENJE Ovo moe biti vrlo neugodna nuspojava i anksioznosti i sredstava za smirenje. U takvom stanju osjeate se kao da ste vrlo brzo siti, ponekad kao da ne moete disati. Ubrzo nakon jela moe se javiti proljev i osjeaj kao da se cijeli probavni sustav zaista brzo prazni. Shvatio sam da izbjegavanje zainjene hrane i bilo kakve tekuine prije, za
72

vrijeme i neposredno nakon jela pomae dobroj probavi. Izbjegavajte kiselu hranu i pia, kao i gazirana pia, i pokuajte jesti to je mogue vie svjeu hranu, osobito povre poput kupusa, brokule, karfiola koji mogu biti kuhani u vodi ili na pari ili pak dinstano na malo maslinova ulja. O dijeti e poslije biti rijei. LOA PROBAVA, GARAVICA, KONSTIPACIJA I PROLJEV U napadima anksioznosti tijelo usmjerava krv iz razliitih dijelova u miino tkivo kako bi ga opskrbilo kisikom potrebnim 'bjei ili bori se' odgovor. Jedno od podruja gdje ima najvie krvi je podruje oko probavnog trakta. Krv tamo skuplja hranjive tvari iz hrane koju jedemo. Budui da se kod anksioznosti krv preusmjerava od trbuha, probava se usporava a miii oko trbuha se mogu zgriti. Dolazi do loe probave, garavice, konstipacije ili proljeva. Najbolje je izbjegavati antacide i druge lijekove za ako je mogue, aa hladnog mlijeka najprirodniji je i lagani antacid, a u trgovinama zdravom hranom moete nai mnogo prirodnih sredstava protiv konstipacije. Vjebe i neke tehnike relaksacije vrlo su uinkovite u uklanjanju nekih od ovih neugodnih simptoma, o emu e biti rijei kasnije.

73

SEKSUALNA DISFUNKCIJA Impotencija, odnosno nemogunost da se postigne i odri erekcija pogaa mnoge mukarce iz vie razloga. Ponekad je razlog fizike prirode, a li je ee psiholoke. Koda anksioznih dva su razloga impotencije. Kao prvo, kad se osjeate loe, seks je posljednje o em razmiljate, a i nije tako ugodan kad vam srce lupa, noge su poput elea i kad imate osjeaj da ete se onesvijestiti. Kao drugo, lijekovi poput sedativa i antidepresiva mogu uzrokovati impotenciju. To je vrlo uznemirujue, ne samo zato to seks ini gotovo nemoguim, ve i zato to je to pitanje muevnosti i ponosa, i moe mukarca dovesti u vrlo neugodan poloaj. No najvjerojatnije je to privremeno i prolazno stanje koje e se poboljati im se popravi vae ope stanje i osjeaj zdravlja. Najbolje je, za vrijeme anksioznih epizoda, pronai neke druge naine uivanja u sexu. Nemojte ga izbjegavati, izbjegavanje bilo koje situacije koja moe dovesti do anksioznog napada nije preporuljivo, a i va e se partner osjeati odbaeno ako ga budete stalno odbacivali. Objasnite mu kako se osjeate i to bi bila najprihvatljivija alternativa. ene takoer pate od seksualne disfunkcije uzrokovane anksioznou ili lijekovima, a obino se ispoljava kao miina napetost, suhoa vagine i nesposobnost da se postigne orgazam. Ako se ne
74

osjeate dovoljno sigurno i snano za seks s penetracijom, pokuajte sa senzualnom masaom i njenijim seksualnim inima, a to e vam pomoi i da se opustite. I puno je bolje od meditacije! SIMPTOMI INFEKCIJE URINARNOG TRAKTA Lijekovi mogu imat mnoge i ponekad vrlo udne simptome. Dok sam uzimao diazepame patio sam od svraba, peckanja i boli kod mokrenja. Dvaput sam iao na pregled i sve je bilo u redu. Kad sam prestao s diazepamima, simptomi su nestali. Uvijek je dobro da te stvari provjerite kod lijenika, ali ako i imate infekciju, ona se moe vrlo lako izlijeiti. Piti mnogo vode dobro je za zdravlje, a osobito ako ste pod stresom. OSIP Osip, mrlje ili suha koa vrlo su esti simptomi anksioznosti i stresa. Prilino su esti ekcemi u obliku osipa oko nosa, na obrazima i elu. Zbog toga se ne morate brinuti i obino nestaje im vam bude bolje. U duanima zdrave hrane prodaju se prirodne kreme i losioni koji su vrlo uinkovite kod svraba, suhe koe i osipa. SLABOST I TRNCI U RUKAMA I NOGAMA (STOPALIMA)

75

'Bjei ili bori se' reakcija vrlo je intenzivna i mobilizira mnoge tjelesne sisteme. Cirkulacija, razina kisika i ugljinog dioksida u krvi se mijenja, a miii su napeti i spremni za akciju. Sve ove promjene imaju dubokog utjecaja na tjelesne osjete, a slabost ekstremiteta (ruke, ake, noge, stopala) jedan je od tih osjeta. Trnce uzrokuje nakupljanje ugljinog dioksida iz krvi u udovima. Ako protresete udove, moete poboljati cirkulaciju u tim podrujima. Ovi simptomi nisu opasni i s vremenom e nestati. Lagane vjebe takoer mogu pomoi u slabljenju ovih simptoma. OVI SIMPTOMI NE ZNAE DA DOIVLJAVATE INFARKT ILI BILO KOJI NEUROLOKI PROBLEM. STRUJNI KOVI U TIJELU ivani sustav je vrlo kompleksna mrea ivaca s elektrinim nabojem koji se nalaze u svakom centimetru vaeg tijela, oko svakog organa i pruaju se kroz cijelu kou, najvei organ tijela. Abnormalni nervni impulsi izazvani anksioznou mogu izazvati itav niz udnih osjeta. Iako su prilino bezopasni, mogu biti vrlo neugodni. Ja sam ponekad imao osjeaj da sam prikopan na struju, sa strujnim udarima u rukama, nogama, stopalima, akama i prsima, a ponekad sam imao osjeaj da me gura neka nevidljiva ruka. Ponekad dok bih hodao jasno sam
76

osjeao ruku na elu koja me gura natrag. Razgovarao sam s mnogima koji su patili od anksioznosti a imali su iste a ponekad i gore simptome. Smanjenje ope razine anksioznosti i pravilno izvoenje vjebi disanja mnogo su mi pomogli, i kad se razina moje anksioznosti smanjila, ovi su simptomi nestali. Nemojte se koncentrirati na njih, odvratiti misli na neto drugo, oduzmite im snagu i oni e NESTATI, obraajte panju na njih i ostat e. SUHA USTA Budui da se za vrijeme anksioznog napada tekuine povlae u druge dijelove tijela, usta ostaju suha. Pijuckajte vodu ili cuclajte slatkie kako bi ovlaili usta. U ekstremnim sluajevima doktor vam moe prepisati neku tekuinu, ali je ona vrlo skupa. Suhoa vam ne moe nakoditi i nestat e kada se anksioznost smanji. NESANICA Jedan od najmunijih posljedica anksioznosti, nesanica, nemogunost je da se zaspi i spava. Patio sam od nesanice vrlo dugo, no shvatio sam da je mogu kontrolirati bez pilula od kojih se sljedei dan osjeate loe i umorno. Prva stvar koju trebate zapamtiti jest da to vie brinete zato to ne moete
77

zaspati, to e biti gore. Brojne i uznemirujue misli dovoljno su neugodne i po danu, a nou su gotovo nepodnoljive. Evo mog plana spavanja, no potrebna je vjeba pa stoga ne odustajte. 1. Popijte alicu kamilice 20-tak minuta prije uobiajenog vremena za spavanje. aj od kamilice sadrava prirodni sedativ a moete ga kupiti u vreicama u supermarketu. Negdje se prodaje s medom i limunom. Na okus se morate naviknuti, moda vam se ne svidi, ali ustrajte. Kamilicu moete piti i tokom dana da smanjite anksioznost (ograniite se na etiri alice dnevno jer se moete osjeati pospano)
2.

Ako se ivcirate zato to ne moete zaspati, ostat ete leati budni. Prije spavanja malo se rastresite, radite neto u em uivate, gledajte TV, sluajte glazbu, pletite ili pleite, bilo to. ALI RADITE TO DOK SE NE UMORITE. Ne idite u krevet prije nego ste istinski umorni i na rubu da zadrijemate u stolcu. Ako i zaspete u stolcu, zamolite partnera da vas ne budi.

3. Ako ste ve u krevetu, ustanite, popijte neto i gledajte TV. Kad se umorite, pokuajte ponovno. Ako ne uspijete, ponovite postupak. Ako ostanete budni do ranih jutarnjih sati, ne brinite, dva ili tri sata sna bolja su nego nita.
78

to vie vjebate dobar san, vie e ga biti.

4. Kasete za relaksaciju su dobre, a i TV u

spavaoj sobi. Ako TV smeta vaem partneru, nabavite slualice. Ako se usred noi probudite, priekajte pet minuta da vidite hoete li zaspati ponovo, ako ne upalite TV. Ako imate timer, namjestite ga i gledajte TV dok ne zaspite.
5. Smanjite kofein. Veina misli da se kofein

nalazi samo u kavi. To nije tono. Nalazimo ga u gaziranim piima, vruoj okoladi i aju. Nemojte kavu prestati piti naglo jer moete izazvati apstinencijsku krizu.
6. Okupajte se ili istuirajte prije spavanja. Jeste

li primijetili kako djeca brzo zaspe kad ih okupate? 7. Ako elite propisno zaspati, ne pijte alkohol. Alkohol je stimulans, on oslobaa hormon zvan noradrenalin, prirodni stimulans.
8. Donoenje posla kui, drat e vas budnim dok

god ga radite, a i puno dulje. 9. Boravite na prirodnom svjetlu to je vie mogue, eite ili sjedite u parku. Znanstveno je dokazano da to ste ivlji tijekom dana, bolje ete spavati nou. OVO DJELUJE! 10. Koristite moj CD za vizualizaciju u krevetu. 11. Vjebajte to vie moete, ali ne pretjerujte. NE VJEBAJTE do tri sata prije odlaska u
79

krevet, to e vas razbuditi. 12. Iskljuite elektrine ureaje u svojoj sobi iz utinice! 13. Ne jedite previe uveer. Probava moe potrajati, a leanje nije dobro za probavu. NONE MORE Snovi i none more mogu oponaati stvarnost. Kad smo odmorni i zadovoljni, snovi su nam ugodni i obino ih se ne sjeamo. Kad smo zbunjeni i uznemireni, vjerojatno e takvi biti i nai snovi. None more su neugodne ali bezopasne. to vie vjebate dobar san, radite vjebe disanja i oputanja to e vam snovi biti ljepi. STRAH OD LUDILA I GUBITKA KONTROLE Svi mi imamo strah od ludila i gubitka kontrole, ali budite uvjereni da neete poludjeti. Ludilo nije svjestan in; oni koji pate od ozbiljnih mentalnih bolesti nisu svjesni svog puta do njih. Neete poludjeti. Zbrkane nervne poruke u mozgu u umornim ivcima i umornom tijelu ne sadravaju ludilo. Misli su nesvjesna produkt modane aktivnosti. Ako ste anksiozni, tuni, ljuti ili pod stresom, to utjee i na vae misli; ne samo raspoloenje nego i tjelesna kemija. razina kisika u
80

krvi moe utjecati na modanu aktivnost i sredinji nervni sistem, kao i druge tjelesne kemikalije poput adrenalina, hormona pa ak i vitamina. Ove neugodne misli, osjeaji i potpuno iracionalni strahovi ne mogu nakoditi niti vama niti drugima. Bilo kakva misao o ozljeivanju sebe ili drugih je samo misao. Kako se tijelo oputa i postaje manje anksiozno, misaoni proces se vraa u normalu. POJAANA DEPRESIVNOST I SUICIDALNE MISLI Depresija je rije koja se obino krivo upotrebljava za opisivanje raznih stanja. Svakodnevno ujem ljude kako govore: Depresivan sam, osjeam se uasno, dosta mi je svega! To, u veini sluajeva, nije depresija. Depresija je niz kemijskih disbalansa koji su vrlo povezani s anksioznim poremeajem i bogu mu biti nuspojavom. Anksioznost ima mnoge znakove depresije i moe je vrlo dobro oponaati. Kad netko ode lijeniku, alei se na loe raspoloenje i potitenost, najjednostavnije je prepisati prozac ili seroxat ili neki drugi antidepresiv. Pitam se koliko je ljudi, koji trebaju samo preispitati i reorganizirati svoj ivot, na antidepresivima. U redu, ima ludi koji olakanje doista nalaze u terapiji lijekovima, ali u mnogo sluajeva ljudi koji stvarno ne trebaju lijekove dobivaju ih kao da su na nekakvoj
81

tekuoj vrpci medicinske prakse. U Rusiji, gdje su lijekovi preskupi da bi ih dijelili kao bombonie, lijenici za anksioznost i depresiju prepisuju posebne vjebe. I imaju vrlo visok postotak uspjenosti u lijeenju na taj nain. Zapadni je svijet postao prelijen u pronalaenju rjeenja za neke lake bolesti. Najlake je za vrijeme pauze za ruak skoknuti do doktora i dobiti mjesenu zalihu valiuma ili prozaca. Otii u etnju, na tranje ili na fitness preteak je posao. Ako vam je dosta svega, ako plaete i zbog najmanje sitnice, u redu je, anksioznost je uasno stanje; no ako je pobijedite otkrit ete razlog da ivite ivot punim pluima. Obeavam vam da ete sigurno iz te situacije izii jai nego kad ste u nju uli. Razmiljanje da bi najbolje bilo da se ubijete ne samo ne samo da je kukaviko nego i uasno sebino. Bit ete jaa osoba ako se budete borili i pobijedili ovo stanje. ivot se moda ini turobnim, ali niti jedan ivot nije turobniji, niti za vas niti za vae blinje. Ako volite ivot, borite se za njega. Ustrajte i imate ete prosvjeeniji ivot, vidjet ete mranu stranu postojanja i izii ete na drugu stranu. Budistiki monasi tim putem idu godinama da bi postigli prosvjeenje, a vi ete ga dobiti tako to ete ozdraviti. Prolazei kroz svoju bolest postao sam puno snanija, suosjeajnija i inteligentnija osoba.
82

Sada znam to znai voljeti i biti voljen, ivjeti ivot voljeti svaki trenutak i svaku stvar koja ga predstavlja. O ovom obliku prosvjetljenja govorit u kasnije; vrijedan je truda. AGRESIJA Kad se osjeate umorno, bolesno, kad vam je svega dosta i kad vam vae stanje ne da naprijed, naravno da ete biti ljuti. Promislite malo o situaciji koja vas je naljutila. Ako taj dogaaj pomno prouite, shvatit ete da je pravi razlog vaoj ljutnji zapravo tuga. Agresija je i normalna reakcija na strah, stanje 'bjei ili bori se' priprema nas ba na to, da bjeimo ili da se borimo, a ponekad se ini da je borba najbolji odgovor. U ovom sluaju, fiziki se maknite iz te situacije, u drugu sobu ako je mogue, duboko udahnite, ekajte pet minuta i ponovno promislite. Dakle, odgovor vam je bio kriv, osim ako u sobu nije ula puma. SIMPTOMI POPUT GRIPE Kod gripe u krvotok se isputaju antitijela koja napadaju viruse. Kombinacija antitijela i infekcije ini da se osjeate slabim, bolnim i da se znojite. Anksioznost ima sline simptome, slabost u miiima, znojenje i bol. Vjerovali ili ne, to vie fiziki radite, to e vam biti bolje. Nemojte se
83

forsirati, ali lagana vjeba pomoi e da se iskoristi viak adrenalin u vaoj krvi, a pomoi e i da pravilno diete. Utoplite se, pijte puno tekuine, jedite malo i esto kako bi regulirali razinu eera u krvi. PROBLEMI S VIDOM (ISKRIVLJENE SLIKE) Oslobaanje adrenalina kad se tijelo priprema za nadolazeu opasnost uzrokuje mnoge fizike promjene. Za vrijeme anksioznog napada, tijelo priprema oi da zamijete i najmanji pokret; to ini tako da se zjenice ire kako bi ulo to vie svjetla. Zbog toga su anksiozni ljudi tako osjetljivi na jaku svjetlost i esto nose sunane naoale kako ne bi manje naprezali oi. Ja sam nosio naoale stalno bilo da je bilo sunano, kino ili oblano. Jaka osjetljivost na svjetlo jedan je od problema s vidom. Ponekad vam se ini da se mrtvi predmeti miu, ravne povrine se mrekaju poput morskih valova, stvari postaju nestvarne, kao u snu, i ponekad mi se inilo kao da gledam kroz dim ili maglu, ak i kad sam vani. Sve je to povezano s iskrivljenim i zbrkanim signalima koje mozak dobiva od osjetilnih organa za vrijeme anksioznog napada. Ne morate zbog njih brinuti i oni e s vremenom nestati. POREMEAJ SLUHA
84

To se zove tinitus, a obino se doivljava kao zvonjenje i kripanje u jednom ili oba uha. Tinitus moe uzrokovati vie faktora, a moe biti i nuspojava sedativa ili antidepresiva; moe se pojaviti i zbog blagog porasta krvnog tlaka za vrijeme anksioznog napada ili je samo rezultat zbrkanih nervnih signala. Nita od ovoga ne moe vam nakoditi i trebate sve ignorirati, nestat e s vremenom. Shvatio sam da je sluanje glazbe preko slualica najbolji nain kako da se nosim s tinitusom. Glazba nadjaava zvonjavu u uima i ini je puno podnoljivijom. HORMONALNI PROBLEMI Anksioznost moe utjecati na razne sustave u tijelu, izmeu ostalog i na endokrini. Taj je sistem odgovoran za ravnoteu u lijezdama koje lue hormone. Iako te lijezde lue hormone, one ne kontroliraju njihovu razinu u tijelu. To ini mozak. Zbunjujue poruke u mozgu i ivanom sustavu mogu dovesti do blagog poremeaja u luenju hormona. Kad se razina anksioznosti vrati u normalu, vratit e se i razina hormona. Nekoliko je primjera gdje ti hormoni izazivaju ozbiljnije probleme, no njih moe rijeiti va lijenik. ene mogu primijetiti poremeaje u menstrualnom ciklusu a mukarci promjene raspoloenja zbog
85

promjenjive razine testosterona. GLAVOBOLJE I OSJEAJ VRSTOG 'OBRUA' OKO GLAVE Kao to sam ranije spomenuo, napetost u vratu i ramenima moe izazvati veliku nelagodu, migrene i ukoenost. Osjeaj kao da imate vrsti obru oko glave uzrokuje napetost miia koji pokrivaju lubanju. Stegnute krvne ile i ivci u tom tkivu mogu izazvati vrlo bolne simptome poput boli u oima, licu i zubima. Pogledajte u odlomku o vratu i ramenima kako da rijeite ove probleme. Poslije u objasniti druge tehnike za smanjenje ovih simptoma. PECKANJE OI Smanjenje vlage u oima, kad se tjelesne tekuine za vrijeme anksioznog napada preusmjeravaju drugdje, dovodi do peckanja, suhih i osjetljivih oiju. U ljekarni moete kupiti kapljice za oi, puno e vam pomoi da rashladite oi i smanjite suhou. AGORAFOBIJA Agorafobija je normalan odgovor na anksioznost i samoobranu. Kad se osjeamo ugroenima, elimo se povui negdje na sigurno, poput kornjae u svoj
86

oklop. Kod anksioznosti je vrlo vano da uspostavite kontrolu nad takvom reakcijom. Izbjegavanje situacija nije uinkovit nain borbe s agorafobijom. Agorafobija moe biti vrlo iscrpljujua i jedan od najteih anksioznih simptoma. Nemojte prestati izlaziti van; ako to ponete raditi ubrzo ete vidjeti da svaki put kad se trebate suoiti s vanjskim svijetom dobivate napade panike. Panika vas moe uhvatiti ak i doma od same pomisli da trebate ii van, zato nema smisla da se tako ponaate. Koristei taktike odvraanja panje koje preporuujem, nauit ete kako se vratiti natrag u svijet i kako uivati u njemu kad to uinite. Za ovo je potrebno vjebe i vremena, ali se moe uiniti. HALUCINACIJE Obino ih imaju osobe u apstinencijskoj krizi i mogu biti doista zastraujue ako ne znate to su i otkuda dolaze. Halucinacije su jo jedan od prolaznih simptoma. Ako ste u apstinencijskoj krizi, proi e, a ako niste posavjetujte se s lijenikom, moda su nuspojava lijekova koje koristite. OSJEAJ JEZE I BOCKANJA U KOI ivani zavreci u su ivi i elektriki nabijeni. to moete osjetiti kao da vam se koa jei, bockanje ili
87

kakljanje. To je rezultat zbrkanih nervnih impulsa i ne moe vam nakoditi. Ignorirajte ih i s vremenom e nestati. POJAANA OSJETLJIVOST NA SVJETLO, ZVUK, DODIR I MIRIS Svi ovi osjeti pripremaju vas vidite, ujete, njuite i osjeate bolje i jae kad se pripremate na 'obranu ili bijeg'. Mogu biti vrlo neugodni ali nisu opasni, privremeni su i vratiti e se u normalu kad se smanji razina anksioznosti. Tehnike oputanja i vjebe disanja pomoi e vam da smanjite ove simptome. HIPERAKTIVNOST Hiperaktivnost je rije kojom se opisuje niz simptoma zbog kojih osjeate da morate bre govoriti i raditi stvari. Zbog toga se moete osjeati smueno i iracionalno, i moete raditi stvari koje inae ne inite. Ovo je uobiajeno obiljeje anksioznosti i apstinencijske krize i s vremenom e proi. DRAMATIAN PORAST SEKSUALNIH OSJEAJA Budui da se mozak mui s uznemirujuim i
88

zbrkanim porukama iz cijelog tijela, neki od misaonih procesa mogu postati iskrivljeni i pretjerani. Seksualne misli i osjeaji vrlo su snane ak i kada smo zdravi, oni pokreu mehanizme privlanosti kad susretnemo nekoga tko nam se svia i kreiraju seksualne osjeaje koje imamo za neke ljude. Ovi osjeaji mogu u anksioznih postati pretjeranima i iskrivljenima, ak moemo osjetiti i razmiljati o neemu to inae smatramo neprihvatljivim. Nekim ljudima javljaju se perverzne ili homoseksualne misli. To sasvim sigurno ne znai da ete poludjeti, da ete postati homoseksualac ili biseksualac. To jednostavno mozak propituje vaa srna uvjerenja o sebi. ne obraajte panju na ove misli, kao i veina neobinih simptoma kod anksioznosti, i one e proi. Imao sam mnogo takvih misli u apstinencijskoj krizi i dok sam se oporavljao od anksioznosti. U poetku su me jako uznemirivale, ali kad sam shvatio proces koji ih proizvodi, nauio sam ignorirati ih. I nestale su. BOL U LICU ILI VILICI SLINA ZUBOBOLJI Veinu ovih simptoma izaziva napetost, ne samo u licu, vrati i ramenima koja se onda javlja kao bol u vilici i zubima, ve i napetost u vilici samoj. Anksiozni ljudi esto znaju vrsto stisnuti ili kripati zubima kad spavaju, a i kad su budni. Ova napetost
89

moe izazvati jake neuralgije i bol u vilici, licu i zubima. Najbolje i bilo da je uklonite smanjenjem napetosti, ali ako je vie ne moete podnijeti, pomoi e i tableta protiv bolova. DEREALIZACIJA I DEPERSONALIZACIJA Ovi simptomi pogaaju nain na koji doivljavate sebe. Derealizacija je osjeaj da se vi sami i sve oko vas nestvarni, poput sna, kao da sve vidite kroz maglu ili nekakav filtar. Ove sam simptome iskusio nekoliko puta u mojoj bolesti, i bili su vrlo uznemirijui. Depersonalizacije je osjeaj kao da ste izvan tijela i da ga gledate iz drugog ugla. I ovo sam doivio puno puta. Preplailo me je ali i zainteresiralo. Primijeeno je da u paninim napadima ljudi doivljavaju i depersonalizaciju i derealizaciju. Neki najprije doive depersonalizaciju koja onda izazove paniku i derealizaciju. Nije vano da razumijete fiziologiju ljudskog tijela, vano je da zapamtite da se svaki simptom koji osjeate moe objasniti. Ne mozgajte nad onim to osjeate, prometnite se u nekoga korisnijeg, uinite neto konstruktivno, vjebajte, uite nove vjetine i bjeite iz tjelesnih zamki u kojima ste se nali zarobljeni. Bit e vam bolje, potrebno je samo vremena i truda.
90

FOBIJE Dva glavna tipa fobija povezna sa anksioznim poremeajem su socijalna fobija i specifina fobija. Ljudi sa socijalnom fobijom imaju preplavljujui i ometajui strah od promatranja, osramoivanja ili poniavanja u socijalnim situacijama, koje vode do izbjegavanja mnogih potencijalno ugodnih i znaajnih aktivnosti (agorafobija). Ljudi sa specifinom fobijom doivljavaju ekstremne, ometajue i iracionalne strahove od neega to ima malo ili nikakve stvarne opasnosti, strah vodi izbjegavanju objekata i situacija i moe uzrokovati nepotrebna ograniavanja ivota (kao ena koja izbjegava autobuse nakon panike u busu).

POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJ (PTSP) PTSP je stanje koje nastaje kao rezultat suoavanja sa prijetnjom od stvarne smrti, sebe ili drugih, na primjer svjedoenje ili sudjelovanje u saobraajnoj nesrei ili ratu. Glavni simptomi PTSP-a su panini poremeaj i povratni flash backovi ili non more. Sindrom Zaljevskog rata, bolest koja je zahvatila mnoge vojnike koji su bili aktivni na dunosti za vrijeme sukoba je oblik posttraumatskog stresnog poremeaja. PTSP ne igra vanu ulogu u veini anksioznih poremeaja ali ako osjeate da PTSP ini dio vae bolesti preporuljivo je konzultirati doktora ope prakse ili psihijatra.

91

OPSESIVNO KOMPULZIVNI POREMEAJ (OKP) OKP je ime dano stanju koje uzrokuje svjesne ili nesvjesne misaone procese kao kompulzivna kontrola vaih aktivnosti. Za ove radnje se kae da su opsesivne jer esto ukljuuju normalnu radnju koja se ponavlja opet i opet iznova inei to je opisano kao ritual. Te kompulzije esto ukljuuju rituale kao kompulzivno pranje ruku, brojanje, provjeravanje (dali ste iskljuili plin, na primjer), ienje i drugo pretjerivanje sa normalnim radnjama. Ovi kompulzivni rituali mogu ozbiljno i prilino destruktivno utjecati na normalan ivot i ponekad mogu biti popraene drugim anksioznim poremeajima kao to su agorafobija ili panini poremeaj. Uobiajeno lijeenje ovog stanja bazirano je na terapiji. Kada pacijent shvati da su njegove radnje iracionalne, moe koristiti terapijske vjebe kako bi se utrenirao da reagira prikladnije i eventualno ponovno naui normalno ponaanje. Koritenjem taktike skretanja u mome programu mogue je eliminirati te kompulzije iz ivota. Tajna je u uenju kako skrenuti um sa neprikladnih rituala na prikladnije, normalne navike. Ljudi mogu doivljavati panine napade sa bilo kojim od pet glavnih anksioznih poremeaja, nema striktnih pravila za obrazac povezanih stanja i simptoma u paninome poremeaju, niti je svaki isti.

92

3.FOBIJE
TO SU FOBIJE? Fobije su iracionalan, nedobrovoljan i neprikladan strah (ili odgovor) na uobiajene situacije ili stvari. Ljudi koji imaju fobije mogu iskusiti panine napadaje kada su suoeni sa situacijom ili objektom u kojoj se osjeaju fobino. Kategorija simptoma nazvana fobini poremeaj spada unutar ireg podruja anksioznih poremeaja. Fobije su podjeljene u tri skupine:

Specifina fobija " Na smrt se bojim letenja, i nikad to neu ponoviti. Poinjem se straiti putovanja avionom mjesec dana prije puta. To je bio odvratan osjeaj kada bi se vrata aviona zatvorila i kada sam se osjetio zarobljeno. Srce bi mi poelo jako kucati i oblio bi me znoj. Kada bi se zrakoplov spremao uzletjeti, samo se pojaavao osjeaj kojeg se nisam mogao rijeiti. Kada razmiljam o letenju, imam sliku sebe kako gubim kontrolu, ludim, penjem se po zidovima, ali naravno, nikad to nisam uinio. Ne bojim se ruenja zrakoplova ili udara turbulencije. Jednostavno tog osjeaja da sam zarobljen. Kad god sam razmiljao o promjeni posla morao sam razmiljati da li u biti prisiljen letjeti. Tih dana iao sam samo na mjesta gdje mogu voziti ili ii vlakom. Prijatelji su mi uvijek naglaavali da ne mogu izai niti iz vlaka kada putuje velikom brzinom, pa zato me ne mue vlakovi? Jednostavno bi im rekao da je moj strah iracionalan."
93

Specifina fobija je intenzivni strah od neega to ima malo ili nikakve stvarne opasnosti. Neke od najeih specifinih fobija su vezane uz zatvorene prostore, visinu, pomine mehanike stepenice, tunele, vonju autocestom, vodu, letenje, pse i ozljeivanje ukljuujui i krv. Takve fobije nisu samo ekstremni strah, one su iracionalni strah od odreenih stvari. Moete biti u stanju skijati na najvioj svjetskoj planini sa lakoom, ali biti nesposoban otii iznad 5. kata u ured u zgradi. Dok odrasli sa fobijama shvaaju da je njihov strah iracionalan, esto dokuuju da je suoavanje, ili ak razmiljanje o suoavanju sa objektom ili situacijom koje se plae dovodi do paninog napada ili snane anksioznosti. Specifina fobija pogaa otprilike 6.3 miliona odraslih Amerikanaca i dvostruko je ea u ena nego kod mukaraca. Uzroci specifinih fobija nisu dovoljno poznati, premda postoji evidencija da se te fobije mogu potjecati iz obitelji. Specifina fobija najee se prvo pojavi u djetinjstvu ili adolescenciji i sklona je odrati se u odraslom dobu. Ukoliko je objekt strahova lako izbjegavati, ljudi sa specifinim fobijama ne osjeaju potrebu nastojati se izlijeiti. Ponekad, uz sve to, mogu graditi vanu karijeru ili osobne odluke da bi izbjegavali fobine situacije, i ako se to izbjegavanje nastavlja u ekstremnu irinu, mogu biti onesposobljeni. Specifine fobije su u velikoj mjeri izljeive sa paljivo ciljanom psihoterapijom. Socijalna Fobija (Socijalna anksioznost) "U svakoj socijalnoj situaciji osjeam strah. Bio bih zabrinut (anksiozan) prije nego to bih i napustio kuu, i eskaliralo bi to bih se vie pribliavao satu nastave, zabavi, ili bilo emu. Osjetio bih muninu u elucu, kao kada sam imao gripu. Srce
94

bi mi jako kucalo, dlanovi bi mi se znojili, i imao bih onaj osjeaj odvojenosti od sebe i od svih drugih. Kada bih uetao u sobu punu ljudi, pocrvenio bih i imao osjeaj da svi gledaju u mene. Bilo me sram stajati sam u kutu, ali nisam znao to bih rekao ikome. Bilo je poniavajue. Osjeao sam se tako nespretno, jedva sam ekao da izaem. Nisam mogao ii na spojeve, a neko vrijeme nisam pohaao nastavu. Moja 2. godina studija je zavrila. Osjeao sam se jako neuspjeno." Socijalna fobija, takoer poznata i kao socijalna anksioznost ukljuuje osjeaj preplavljujue anksioznosti i pretjerane samosvijesti u svakodnevnim socijalnim situacijama. Ljudi sa socijalnom fobijom imaju stalan, intenzivan i kronian strah od promatranja i kritiziranja od strane drugih ljudi te od osramoivanja i poniavanja svojim vlastitim postupcima. Njihov strah moe biti tako snaan da utjee na posao, kolu i druge uobiajene aktivnosti. Dok mnogi ljudi sa socijalnom fobijom raspoznaju da je njihov strah da budu okrueni ljudima moda pretjeran ili nerazuman, nisu ga sposobni nadvladati. esto brinu danima ili tjednima unaprijed zbog zastraujue situacije. Socijalna fobija moe biti ograniena na samo jedan tip situacije kao to je strah od govorenja u slubenim i neslubenim situacijama, ili jedenja, pijenja ili pisanja u prisutnosti drugih ili u svom najeem obliku moe biti tako iroka da osoba osjea simptome gotovo uvijek kada je okruena drugim ljudima. Socijalna fobija moe biti vrlo ograniavajua ak moe prisiliti ljude da ne idu na posao ili u kolu nekoliko dana. Mnogi ljudi sa ovom boleu imaju problema u sklapanju i odravanju prijateljstva. Tjelesni simptomi socijalne fobije esto prate intenzivnu anksioznost i ukljuuju crvenjenje, obilno znojenje, tremor (drhtanje), muninu i otean govor.
95

Ako patite od socijalne fobije, moete biti vrlo posramljeni ovim simptomima i imati osjeaj da su sve oi uprte u vas. Moe vas biti strah biti sa ljudima koji nisu vaa obitelj. Ljudi sa socijalnom fobijom svjesni su da je njihov strah iracionalan. ak i ako se uspiju suoiti sa svojim strahom, esto se prethodno osjeaju jako anksiozno i prolaze kroz tu situaciju sa velikom nelagodnou. Poslije svega, neugodni osjeaji mogu se zadrati sa njihovom brigom o tome kako su ih drugi prosudili ili to su drugi ustanovili ili zapazili o njima. Socijalna fobija zahvaa oko 5.3 milijuna odraslih Amerikanaca. ene i mukarci imaju jednaku mogunost obolijevanja od socijalne fobije. Poremeaj najee poinje u djetinjstvu ili u ranoj adolescentnoj dobi, a postoje dokazi i o ukljuivanju genetskih faktora. Socijalna fobija je esto popraena drugim anksioznim poremeajima ili depresijom. Kod osoba koje su socijalnu fobiju sklone "samo-lijeiti" zlouporabom opojnih droga i alkoholom moe se razviti ovisnost.

Agorafobija Iako zadnje poglavlje temeljito razjanjava agorafobiju, zbog njezine vanosti smatram da je bitno posvetiti joj jo malo panje; u ostalom jo uvijek vam moram objasniti neke korake koje sam poduzeo i koje i vi moete poduzeti u svrhu poboljavanja stanja. Termin "agorafobija" koriten je ovdje u mnogo irem znaenju nego to ga je imao kada je prvobitno uveden. Sada se koristi i da bi se obuhvatili strahovi ne samo od otvorenog prostora ve i sa nekim povezanim aspektima kao to su strah od guve i tekoe lakog bijega na sigurno mjesto. Termin prema tome upuuje na povezanu i esto preklapanu skupinu fobija baziranih na naputanju sigurnosti
96

doma, straha od ulaska u duane, napuenih i javnih mjesta ili samostalnog putovanja automobilom, vlakom, autobusom ili zrakoplovom. Unato tome to su razine anksioznosti koja proizlazi iz toga i omjer izbjegavajueg ponaanja promjenjivi, to je vjerojatno i najvie onemoguavajui od svih fobinih poremeaja. Agorafobiari mogu postati potpuno vezani za dom. Nedostatak neposredno mogueg izlaza jedna je od kljunih znaajki ovih agorafobinih situacija. Agorafobija se moe manifestirati na brojne naine: kao strah od izlaenja iz kue kao strah da se bude u gomili kao strah od otvorenih irokih prostora kao strah da se bude jako daleko od kue kao bilo koja kombinacija svega iznad Ako se rano dijagnosticira i lijei agorafobija se moe potpuno izlijeiti, ukoliko se ostavi ne lijeena predugo moe prei u ometajue, zastraujue i destruktivno stanje. Ukoliko osjeate da poinjete izbjegavati situacije morate se poeti boriti sa vaom anksioznou odmah, prije nego to razvijete model ponaanja koji postaje jako teko razbiti. Kao i svaka fobija, agorafobija se razvija kroz in izbjegavanja. Ljudska priroda govori nam da izbjegavamo stvari i situacije u kojima se potencijalno moemo ozlijediti, ili situacije u kojima smo u prolosti osjetili nedostatak sigurnosti. Npr. ena koja je pretrpjela anksiozni napad dok se vozila u autobusu u budunosti e izbjegavati vonju autobusom zbog veze izmeu autobusa i anksioznosti koja je napravljena u nesvjesnom dijelu uma i uzrokuje fobinu reakciju. to vie ta osoba izbjegava autobuse to se osjea sigurnije i njezino iracionalno miljenje da autobus
97

uzrokuje anksioznost se sve vie uvruje. To se moe dogoditi svakome u bilo koje vrijeme i moe zapoeti kao anksioznost ili razviti se u fobiju i uvesti paniku kao rezultat izlaganja toj fobiji. Na primjer, ena koja vjeruje da su autobusi prljavi moe ojaati strah da e u njima pokupiti neku bolest. to vie izbjegava autobuse zbog ovog naina razmiljanja, postaje sve vie fobina dok konano, kada bude neizbjeno prisiljena otii u autobus doivjet e panini napad. Agorafobija je stanje esto povezano sa anksioznou, koje se esto razvija kao nain izbjegavanja situacija koje izazivaju anksioznost. Bezopasna u poetku, ini se kao dobar nain kontrole anksioznosti , ali s vremenom fobini elementi postaju oigledni. Posljedice agorafobije mogu biti nisko samopotovanje, gubitak samopouzdanja i potpuna ovisnost o drugima. Agorafobija takoer moe natjerati ljude da budu osamljeni, povueni iz drutva zbog straha od suoavanja sa svojim stanjem. AGORAFOBIJA JE SAMO LOA NAVIKA! Umjesto da razmiljate o svojoj agorafobiji kao o nekoj vrsti fizike ili mentalne bolesti kao veina ljudi, kako bi bilo kad bih vam rekao da je agorafobija navika, nita vie nego naueno ponaanje, ono koje ste nauili. Kada sam shvatio to, moja je agorafobija postala nemona. Poeo sam o njoj razmiljati kao o looj navici, koje se po svaku cijenu moram otarasiti. Agorafobija moe biti mrea sloenog vjerovanja i kao takva nije ju lako ponititi. Ponite preispitivati svoja iracionalna razmiljanja unutar svoje fobije, prouite kako ona svakodnevno djeluje na vas, prouite svoje reakcije na to, rasijecite je i oslabite. Devet stupova su da vam pomognu da uinite upravo to. Za vrijeme moga stanja primijetio sam da postajem sve vie i vie anksiozan u vezi vraanja u vanjski svijet, susretanja ljudi i putovanja. Kako sam koristio vlastite tehnike da umanjim anksioznost, poeo sam logiki shvaati zato sam razvio to stanje sa svrhom kontroliranja svoje anksioznosti. Prije sam dugo putovao u pratnji svoje djevojke ili drugog lana obitelji. Uskoro sam poeo putovati sam, ne na daleka
98

putovanja u poetku, svaki puta sve dalje sve dok se nisam poeo osjeati samouvjerenije. Stalno sam uvjeravao sebe da je agorafobija loa navika i da nitko nikada nije bio povrijeen loom navikom. To pali! Ako elite voditi aktivan stil ivota, bez ogranienja, morate preuzeti kontrolu, prvo tako to ete nauiti da vam anksioznost i panini napadi ne mogu natetiti, bez obzira koliko ozbiljni bili. Drugo, uenjem tehnika upravljanja anksioznou i tree, ne izbjegavanjem situacija u sluaju da postanete anksiozni. Da svi izbjegavamo situacije zbog potencijalne opasnosti ivjeli bi u kutijama obloenim pamukom i nikad ne bi iz njih izlazili. Ako izbjegavate situacije evo jedna vjeba koja djeluje: 1. Otkrijte koju situaciju izbjegavate 2. Razluite zato mislite da je ta situacija prijetea ili strana 3. Zamolite osobu kojoj vjerujete da bude s vama dok se suoite sa strahom
4. Suoite se sa strahom jednom dnevno na 5 minuta, zatim 10, pa 15, dok u toj

situaciji budete mogli ostati na neodreeno vrijeme. Recite sebi da vam navika ne moe nauditi. Kada to budete mogli bez prateeg osjeaja anksioznosti, prijeite na svoj slijedei strah i tako dalje. Svi strahovi su opaeni i nisu stvarni, oni su katalizator za bori se ili bjei odgovor i nita vie, moe im se suprotstaviti i kontrolirati ih, zahtjeva hrabrost ali se moe.

99

4. ZAUSTAVLJANJE ANKSIOZNOSTI
Panicni napad razvija se kao veza svesnih i nesvesnih reakcija uma i tela. Ispod se nalazi dijagram razvoja napada. Ovaj proces ne mora da dovede do panike, moze da se zaustavi u ranim fazama, pre nego sto se napad u punoj meri razvije. Dijagram kaze sledece; ako pronadjete nacin da zaustavite anksioznost pre nego sto predje prvi, drugi, ili cak treci stepen, vise necete dobijati panicne napade, logicno, zar ne! Nije lako koliko se cini, ali pola bitke je dobijeno ako poverujete da je moguce. Tajna je u sledecem; morate vezbati sledece izjave, kad se prvi put jave pocetni, neuobicajeni simptomi: Znam sta je to, ne moze mi nauditi. Nestace. Nema potrebe da panicim, ali ako budem, najgore sto mi se moze dogoditi je da dobijem panicni napad. Nije vazno ako dobijem panicni napad, jer to mi se vec dogodilo, bilo je veoma neugodno, ali nije me ubilo. Ovakav misaoni proces je kljuc za zaustavljanje razvoja panicnog napada. Savladajte ga! To moze potrajati, ali nastavite vezbati, isplatice se! Zajedno sa taktikama diverzije i pravilnim disanjem cini mocno oruzje protiv anksioznosti, samo morate verovati u to! Takodje, mozete pokusati zamenjivati izjave koje vam izazivaju strah, na primer, umesto da kazete Tako sam prestravljen, da cu izjuriti iz prodavnice, recite Preplasen sam, ali cu danas zaista uzivati u kupovini. Cinite ovo u svim situacijama, kombinovano sa taktikama diverzije sa kraja poglavlja i uz vezbu, vasi napadi ce se smanjiti. Panika ce se u svakom slucaju smanjiti uz praktikovanje ovog programa, i uvidecete da su panika i anksioznost samo osecaji i nista vise!
100

Postoje brojne tehnike kojima se efikasno moze spreciti napredovanje panicnog napada. Kao i sve tehnike koje vrede, moraju se uvezbavati. Nemojte ocekivati da deluju istog trenutka. Iako neke rezultate mozete odmah primetiti, morate ih uvezbavati. Tehnika 1 Tehnika papirne vrecice Ovo je stari i proveren metod zaustavljanja panicnog napada. Veoma je mocan kod deficita ugljen dioksida u krvi do koga dolazi pri hiperventiliranju (ubrzanom disanju). Izdahnite potpuno i stavite papirnu vrecicu preko nosa i usta. Udahnite. Pokusajte da regulisete duzinu i brzinu disanja. Najbolje je duboko udahnuti i lagano potpuno izdahnuti. Nastavite tako dok se napad ne smiri. Kada ponovno udisete vec izdahnuti vazduh iz vrecice, ugljen-dioksid se apsorbuje u krvi i zaustavlja simtome i sprecava razvoj novih. Mozete osetiti blagu vrtoglavicu nakon ove vezbe, to je potpuno normalno i ubrzo ce vam biti bolje. Tehnika 2 Zaustavljanje daha Kad osetite pocetne znake napada panike, kao sto su lupanje srca ili zadihanost, udahnite koliko je god moguce duboko i zadrzite dah. Mozda ce te osetiti da vam je srce preskocilo, to vam nece stetiti, ali mozete se osecati malo cudno, lupanje srca je cesto kod ljudi koji pate od anksioznosti. Srce ce poceti sporije da vam kuca. Nakon 5-10 sekundi, izdahnite i nastavite normalno da disete, 3 sekunde udah i 3 sekunde izdah. Kad sam otkrio ovu tehniku, stalno sam je koristio i pruzila mi je veliko olaksanje. Secam se da sam bio uplasen prvi put, udari srca su me plasilli, ali ubrzo sam se navikao na taj osecaj. Tehnika 3 Moj program
101

Uceci vas kako da se suprotstavite iracionalnim mislima, moj program moze vas nauciti kako da zaustavite napad panike u samom zacetku. Moj program ce vas nauciti svim tehnikama koje su vam potrebne da biste se izborili sa anksioznoscu, agorafobijom i panicnim napadima, on je najdelotvornije dugorocno resenje za panicni poremecaj. Upraznjavanjem vezbi iz mog programa mozete nauciti svoj svesni um da preuzme kontrolu nad situacijama koje izazivaju anksioznost, uz ucenje vezbi koje koriguju fizicke promene koje anksioznost uzrokuje kao sto su nepravilno disanje, stav tela, kondicija, nesanica. Ponovo sam naucio kako da razmisljam, kako moji misaoni procesi uticu na moje telo, i kako, menjanjem misaonih procesa tokom anksioznosti, mogu da kontrolisem panicni napad. Ove tehnike mogu biti efikasno primenjive, ali morate biti strpljivi i vredno raditi kako bi vam bilo bolje. Tehnika 4 Moj program Koristio sam efikasne tehniku koja deluje kod vecine ljudi, uz vezbu. Udahnite i recite u sebi mir uz svaki udisaj. Neka vam svaki udisaj bude dovoljno dubok, tako da vam se stomak ispupci. Zadrzite dah 3 sekunde i potpuno izdahnite govoreci sebi opustanje. Vazno je da izdahnete sav vazduh da biste odrzali nivo kiseonika i ugljen-dioksida u krvi. U pocetku ce to biti tesko. Instinktivno cete ubrzano disati i ako nastavite sa takvim disanjem, pocecete da hiperventilirate, sto ce ubrzati napad. Nastavite da govorite sebi da cete biti dobro i usporite disanje. Ne brinite ako osetite nesvesticu, ili vam je tesko da se skoncentrisete. Vasa jedina briga u tom trenutku je vase disanje. Primeticete koliko brze postizete kontrolu nad disanjem, ukoliko redovno upraznjavate ovaj metod.
102

Diverzione taktike
Ovde je nekoliko primera diverzionih taktika koje koristite u toku napada. Primenjujte ih jer zaista deluju. 1. Pljusnite lice hladnom vodom-ovo podstice vas mozak da telu posalje poruku da uspori. 2. Skretanje paznje - brojte unazad od 100 sto brze mozete i ponavljajte to. Resavajte matematicke probleme, ili bilo sta drugo sto vam okupira um. 3. Slusajte glasno omiljenu muziku i pevajte uz nju. 4. Recite sebi Ovo me nikada nije povredilo, nikada nije bilo koga povredilo i nikada nece. Znam sta je to i to ne predstavlja nista. - oslabljivanje napada. 5. Recite sebi da je to samo osecaj, taj osecaj nije nikada nikog povredio. 6. Gledajte smesni video na TV-u i smejte se glasno. 7. Ne gledajte se u ogledalu. 8. Drzite jabuke u frizideru. Pojedite jednu, a zatim jos jednu ako zelite. 9. Nezno se lupite po obrazu i zaplesite, zbunite svoje misli kao biste ih preusmerili. 10. Nocu, ustanite iz kreveta, ukljucite TV, popijte nesto, pojedite jabuku, i preusmerite misli. 11. Pricajte sa nekim, ili nazovite nekog telefonom, ne pricajte o svojoj anksioznosti. Mozete koristiti bilo sta sto ce vam potpuno okupirati misli kao diverzionu taktiku. Pokusajte da izaberete neke aktivnosti koje ukljucuju kretanje kako biste poboljsali disanje i cirkulaciju. 12. Radite nesto fizicki, ako mozete. 13. NEMOJTE SEDETI! Nastavite da se krecete. Radite nesto od ovoga istovremeno, ako je moguce.

103

5. SKRETANJE (PANJE)
SKRETANJE (PANJE) prvi dio Svetog Grala zdravlja

Morate uiniti sljedee

Razmislite: Ove natuknice vrlo su

1. Odustanite od potrage za drugim tretmanima bitne za brz i trajan oporavak. One su klju vaeg stanja 2. Trudite se ne sluati svoje anksiozne misli. kojim Uinite to pomou nekih taktika skretanja svoje panje drite je se bez obzira kako se osjeali 4. Sve inite bez pripreme. Ne dajte si vremena da razmiljate o posljedicama 5. Izbjegavajte misli nou. 6. Suzdrite se od posjeta doktoru 7. Prestanite s terapijom (uinite to postepeno i uz medicinski nadzor) 8. Prestanite traiti naine lijeenja, tretmane i medikamente za svoje stanje Ovaj dio, zajedno s dijelom o pravilnom disanju i
104

zamjenjujete stare navike ne-

novima,

3. Ponovno nauite 'normalnu' ivotnu praksu i anksioznima.

razbijati

glavu

negativnim

osjeajima. Spavajte da bi izbjegli negativne

dranju tijela, bit e najvaniji dio informacija koje ete ikad uti o lijeenju trajnog paninog i anksioznog stanja. Gore spomenuta pravila su od VITALNOG znaenja. Ona stoje izmeu vas i zdravlja TO JE INJENICA! Kad zaglavimo u navikama i ritualima kao to su fobije, panika i anksioznost, promijeni se na doivljaj sebe, drugih i svijeta oko nas. inimo to podsvjesno, kao obrambeni mehanizam od fizike i emocionalne prijetnje. Ali inimo to i svjesno, povlaei se od opasnosti i koncentrirajui se na to to nam se dogaa i to se dogaa u nama. Konstantno nadziranje svake emocije, osjeaja i simptoma postaje opsesivno, preuzima 'normalni' ivot i tjera nas da se iznutra fokusiramo na svoju situaciju. Ta negativna opsesija, koja nam je prela u naviku, raste i iscrpljuje nas. Jeste li ikada primijetili kako ponekad inite neke stvari zbog kojih privremeno zaboravite kako se osjeate? To je zato to ste privremeno prevarili podsvijest da vae opsesivne, anksiozne misli ne postoje. Va svjesni um je, kroz to to radite, skrenuo panju podsvjesnom umu dajui mu da se skoncentrira na neto puno zanimljivije i udobnije. U redu, s vremenom ete se opet SVJESNO vratiti na
105

svoju anksioznost uinili ste si to sami, ali dok vam je panja bila na neem drugom, osjeali ste se bolje. To je slino iskustvu putovanja od toke 'a' do toke 'b' a da se uope ne sjeate puta, bili ste sasvim budni cijelo vrijeme, razgledali naoko svjesno, ali ipak niste nita upamtili. Moete se nauiti taktike skretanja (panje) kako biste odvratili panju svom svjesnom umu, koji onda odvraa panju podsvijesti. Uz vjebu e stara anksiozna ponaanja biti zamijenjena zdravim, zanimljivim, odmorenim, pomlaenim mislima novi vi, osloboeni anksioznosti. Trebao mi je otprilike tjedan da shvatim kako promijeniti svoje negativno ponaanje a za dva tjedna moji su panini napadi prestali!

NE

MOGU

VAM

DOVLJNO

SNANO

IZRAZITI KAKO JE OVO DJELOTVORNO I KAKO BRZO DJELUJE! Ovo stvarno djeluje, vjerujte mi! Ja sam tako radio a i mnogi, mnogi drugi koji su imali hrabrosti i elju da budu opet zdravi. Treba vremena i odlunosti, ali ako izabere pravu taktiku skretanja (panje) za sebe, vrlo brzo e uvidjeti poboljanja. Siguran sam da mislite kako ovo zvui predobro da bi bilo istinito, ali morate shvatiti da tako samo
106

popravljate ono to ste uinili svojoj psihi. OPUTANJE Oputanje moe imati razne oblike i ne znai samo sjedenje ispred televizora kao vrea soli. Oputanje je in bijega od svakodnevnog stresa i napetosti, tako to emo tijelu omoguiti da se opusti a um liiti svih ivotnih briga i stresova. Oputanje moe ukljuivati i vjebanje i razne aktivnosti; ono ne znai da morate biti u nekom meditativnom ili hipnotikom stanju. Bilo koja aktivnost kojom se moe odvratiti panja s vaih briga moe biti oputajua. Veina onih koji pate od anksioznosti rei e da se ne mogu opustiti, ali to je uglavnom zbog njihove nesposobnosti da se oslobode, i rezultat je njihove stalne brige da imaju kontrolu. Mnogi e se opustiti sudjelujui u aktivnostima koje im tako zaokupe misli da u potpunosti skreu panju s njihovih problema; hobiji su dobar primjer za to. Neki e pak morati vie poraditi da postignu tu razinu oputenosti pohaajui teajeve relaksacije, joge ili meditacije. Neki se ljudi boje opustiti u potpunosti zato to im je njihova napetost neka vrsta maske ili zapreke iza koje se kriju pa smatraju da bi se oputanjem izloili svojim strahovima. Drugi pak misle kako oputanje u misli dovodi uznemirujue tjelesne osjete: sluati kucanje srca ili disanje, nekima moe biti vrlo uznemirujue u Savjet poetku.
107

Pokuajte s meditacijom

Ovdje

sam

nabrojao

nekoliko

dobrih

metoda na kraju videa koji ide s

oputanja, a koju ete izabrati va je osobni izbor. ovim programom. Najbolje ih je sve iskuati i otkriti koja vam najvie odgovara.

MEDITACIJA Meditacija se prakticira tisuama godina u cijelom svijetu. Uglavnom se prepoznaje kao dio budizma i sasvim sigurno potjee iz dalekoistone prakse. Postoji mnogo oblika meditacije, ukljuujui religiozne napjeve i mantre. Poput molitve, te se mantre neprestano ponavljaju kako bi usmjerile um dalje od nasrtljivih i destruktivnih misli. Meditacija je izuzetno korisna; podrazumijeva vrlo udobno sjedenje, obino na podu, ispravnih lea te ritmino i polagano disanje. Ovo ima vrlo blagotvoran utjecaj na razinu vaeg stresa, pomae da se ispravi nenormalni nain disanja koji se dogaa u anksioznih te istee umorne i bolne miie i proiruje prsni ko. Teajevi Savjet meditacije organiziraju se posvuda po svijetu, pa tako Moete kupiti i joga i u vaem lokalnom budistikom centru se nee video, pa e tako uitelji protiviti tome da pohaate samo teajeve meditacije i joge doi u va dom. nee vas nagovarati da promijenite vjeru. esto i Tai Chi i joga uitelji vjebanje zapoinju s meditacijom, iako su i jedno i drugo malo naporniji, oboje je vrlo ugodno.
108

JOGA Takoer dolazi s Dalekog istoka i ukljuuje prilino naporne vjebe smiljene tako da stvaraju prostor izmeu miia i kostiju, omoguujui tako tijelu da djelotvornije die i krvi da pravilno cirkulira. Teorija kae da ove vjebe pomau prirodnu sposobnost tijela da se samo iscijeli. Joga se prakticira u vie oblika, ali osnovni principi su isti bilo koji oblik da izaberete. Vjeba Joga ukljuuje i neke tehnike meditacije i odlina je Vjebajte uz moj Qi za istezanje tijela i vjebanje pravilnog disanja. Ponekad je potrebno vie vremena da se joga naui i da postanete dovoljno fleksibilni da bi izvodili sve vjebe. Ako ste dobra zdravlja i ne patite od ozbiljnih problema s leima i vratom, joga je odlian nain oputanja, postizanja miinog tonusa, fleksibilnosti, dobrog dranja i djelotvornog disanja. Kung video

TAI CHI I QI (CHI) KUNG Tai Chi sam poeo uiti vrlo brzo nakon to sam prestao uzimati diazepame. Vidio sam da su mi polagane vjebe i meditacije jako pomogle. Ako ste imali prilike na televiziji vidjeti grupe Kineza kako u
109

parkovima izvode neto poput vrlo sporog karatea, to je Tai chi. Izvorno potjee opet s Dalekog istoka i drevna je ratnika vjetina koja se dana koristi u terapeutske svrhe, kao oblik relaksacije, meditacije i vjebe. Polagani pokreti isteu miie i ire prsni ko dok mijenjanje poloaja omoguuje tijelu da postigne bolji miini tonus. Qi Kung (Qi se izgovara kao 'i') je slina ratnika vjetina. Izvorno je smiljena za treniranje kineskih vojnika, a danas se uglavnom Savjet koristi kao vjeba zagrijavanja i ukljuuje vrlo njeno Vrlo, vrlo je oputajua i pokretanje miia lica i glave te pospjeuje oputanje dobra tijela. nain oputanja na kraju vjebi. Tai Chi je odlian oblik vjebanja i vrlo oputajui i ugodan. Moj program ukljuuje i videovrpce s jednostavnim ali efikasnim Qi Kung vjebama. Taj je video napravljen prema tehnikama kojima me nauio moj uitelj Bill Dancock, Tai Chi majstor, koji je i prikazan na videu. bolove za u migrene, vratu,

Tai Chi majstori takoer poduavaju meditaciju kao ukoenost lica i dr.

AROMATERAPIJSKE MASAA GLAVE Masaa je stoljeima

MASAE

INDIJSKA

smatrana

najuspjenijim

nainom pobjeivanja tjelesnih simptoma stresa. I aromaterapijska i indijska masaa koriste eterina ulja
110

koja se masiraju u meko tkivo kako bi poboljala oputanje, detoksikaciju i cirkulaciju. Aromaterapija se temelji na principu da razne arome mogu duboko djelovati na sredinji ivani sistem. Mijeanje i stapanje pravih kombinacija ulja moe imati vrlo umirujui efekt, a uz prigueno svjetlo i laganu glazbu koja se koristi u aromaterapiji, tijelo se moe dovesti u gotovo hipnotiko ili meditativno stanje. Ako se redovite koriste, obje masae mogu biti vrlo uinkovit nain borbe sa stresom. Meutim, one ipak ne mogu zamijeniti konvencionalne metode smanjenja stresa, nisu arobni tapi i trebaju se koristit samo uz druga, vie fizika, tretiranja anksioznosti. Ja sam neko vrijem iao na aromaterapije redovito i pri tom imao neodoljiv osjeaj zdravlja. Iskreno vam preporuujem redovite posjete kako bi olakali i umanjili anksiozne bolove.

REIKI Reiki je oblik vjerskog izljeenja a ima podrijetlo u Dalekom istoku. Podrazumijeva vrlo malo dodira i Savjet zahtijeva od pacijenta da lei ili sjedi vrlo mirno dok Zaista vrlo oputajue. Reiki praktiar polae ruke na ili iznad odreenih dijelova tijela. Ja sam za vrijeme reikija doivio izuzetnu oputenost i neobian osjeaj topline i zdravlja. Neki pacijenti kau kako doivljavaju
111

intenzivan osjeaj topline u tretiranim podrujima, koji uglavnom smatraju umirujuim i blagotvornim. Ako elite nauiti kako postati Reiki majstor ili lijeiti sebe, teajevi su dostupni posvuda, a mogu biti i dio nekog dobrog homeopatskog centra. Oko reikija je meu konvencionalnim medicinarima mnogo skepticizma, meutim ja mislim da ako neto pomae, zato to ne bi i uinili.

REFLEKSOLOGIJA Refleksologija radi na principu da svi unutarnji organi imaju ivce koji zavravaju u stopalima. Manipuliranjem zavrecima ivaca uklanja istroen chi (ivotnu energiju), to se moe osjetiti kao sitne granule na tabanima, omoguujui tako uinkovitiji protok energije kroz ivce. Iskuajte je, vidjet ete da dobar e refleksiolog ne samo pomoi u izljeenju, nego e masirajui vaa stopala utvrditi gdje lei problem. Refleksologija je dostupna u veini alternativnih Dobra ideja centara i moe se nauiti na teajevima. Fotografiranje je samo primjer okupira KASETE ZA OPUTANJE I SAMOHIPNOZA hobija svjesni koji um. uenja

Kombinacija

tehnikih elemenata i Mnogima sam govorio o tome koja je tehnika kompozicije fotografije
112

oputanja najbolja za njih. Ja sam skombinirao sve prava pozitivne aspekte vizualizacije, samohipnoze

je

stvar o

za

i odvraanje

panje. drugim

relaksacije u jednu vjebu na cd-u 2 ovog programa. razmislite

Vjeba e potpomoi dublju relaksaciju i san, ako je razbibrigama kojima to potrebno. Kao i sve druge tehnike, ova vjeba moete postii ili se zahtijeva praksu da bi bila u potpunosti uspjena. iskuajte u fotografiji.

FOTOGRAFIJA Fotografiju je lako nauiti i ak oni koji ele napraviti tek nekoliko fotografija svoje djece mogu se nai u jednom novom i zadivljujuem svijetu. Ne mislim pri tom na svijet tehnikih specifikacija, mjerenja i matematike, ve na mogunost da se izgubite u svijetu koji ste zaboravili i koji ste uvijek uzimali zdravo za gotovo. Kad pogledate kroz leu fotoaparata, kao da gledate kroz kaleidoskop. Vidite kako razliiti svjetlosni uvjeti mogu promijeniti scenu, kako nestaju oblaci kad promijenite filtar. Najbolje od svega su lica vae obitelji kad im pokaete fotografiju koju ste vi napravili, koja je tako lijepa i dobro izvedena da su oarani. Fotografiranje daje jednu sasvim novu perspektivu svijetu oko vas; ono ini da sebine, introvertirane misli napuste podruje vaeg uma. Fotografija e vas navesti da cijenite svijet oko sebe, od najveeg oblaka do najmanjeg lista. Pomae vam da shvatite da je biti iv i zdrav najvanija stvar na
113

svijetu i ini vas sretnim to ste dio toga. Teajevi Osjeaj da fotografije ste neto ukljuuju postigli fotografiranje, fotografiranjem, razvijanje fotografija i izradu. razvijanjem i onda izradom fotke je fantastian. Fotografiju moete uiti i na raznim teajevima. Obeavam vam da neete poaliti. Kako sam objasnio u uvodu ove knjige, fotografiranje takoer omoguava podsvijesti da se oporavi dok se svjesni um koncentrira na neto drugo. Ovo je vrlo uspjena tehnika odvraanja panje. Ja sam nauio fotografirati i toliko mi se to svia da sad slikam ljude po cijeloj Britaniji. To je zaista bio moj Sveti gral. Pokuajte i pronaite svoj Sveti gral, razmislite o stvarima koje su vam najzanimljivije ili koje ste uvijek htjeli raditi i krenite! Ne razmiljajte o tome, samo uinite!

114

6. DISANJE
Drugi element svetog grala ponovnog ozdravljenja Kao svaka dobro podmazana masina, ljudsko telo zahteva gorivo da bi funkcionisalo i ono unosimo u dva oblika: hranom i vazduhom. Kasnije cu raspraviti o ulozi hrane u anksioznom poremecaju. Kao sto svi znamo, kvalitet vazduha je od vitalnog znacaja za zdravlje ljudskog tela; zagadjen, zadimljen ili ustajao vazduh moze dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Pluca i respiratorni putevi su sposobni da prociste cestice necistoce iz vazduha koji udisemo, ali ne mogu uticati na tehnike disanja. Moramo zapamtiti da respiratorni sistem ima dve funkcije, ne samo da udise svez vazduh, vec i da izbaci nusprodukt disanja, ugljen-dioksid. Cesto se desava da zanemarimo pravilno disanje kad smo pod stresom. Nesvesno, nas autonomni nervni sistem- deo nervnog sistema odgovoran za automatske reakcije tela kao sto su disanje, probava i mozdana aktivnost, pogodjen misicnom napetoscu i drugim reakcijama na stres, menja nacin disanja, koji uzimamo zdravo za gotovo. Ove promene nisu opasne, ali su dovoljne da poremete hemijsku ravnotezu u telu, koja je povezana sa dobrim zdravljem. Nivoi kiseonika i ugljen-dioksida u krvi variraju pod uticajem stresa, izazivajuci ponekad prilicno teske i uznemirujuce simptome, sto je vidljivo kao panika, anksioznost i stres. Pravilno disanje moze: Smanjiti broj otkucaja srca Sniziti krvni pritisak
115

 Usporiti metabolizam Umanjiti bolove u misicima Osecaj gusenja i stezanja u grlu je bezopasan. Zapamtite da su to samo osecaji, nikoga jos nisu povredili osecaji. Brojni simptomi su povezani sa nepravilnim disanjem: vrtoglavice, zadihanost, trnci u sakama, stopalima i misicima, bol u predelu srca i drhtanje. Ne mogu dovoljno da naglasim vaznost pravilnog disanja; ono je sveti gral fizioloskog aspekta anksioznosti i panicnog poremecaja, uvezbajte ga i pobedicete simptome. Autonomni nervni sistem je potpuno nesvesni skup nervnih impulsa, koji regulise mnoge telesne funkcije, bez ucesca svesnog uma. Sve vreme, dok ste budni, ili spavate, vase telo nastavlja sa ovim funkcijama. Pod stresom, vasi telesni mehanizmi su uznemireni, izmenjeni su kao sat koji ide prebrzo. Dah postaje plitak, to je prepoznatljivo kao kratki dah, zbog cega se grudi sire iznad dijafragme (misicna poluga koja lezi na dnu rebara, popreko na grudni kos), ali stomak se ne pomera, ovo se naziva hiperventiliranjem. Udisaji postaju brzi i u kombinaciji sa plitkim udisanjem izazivaju disbalans nivoa kiseonika i ugljen-dioksida u krvi. Ono sto moramo uciniti je da uvezbamo da ponovo disemo pravilno. To nije tesko koliko zvuci, tokom pravilnog disanja, nesvesni um uci novo ponasanje i usvaja nove navike. Tokom hiperventiliranja, mozete osetiti prilicno zastrasujuce simptome, koji se razbuktati u panicni napad. Ovde se nalazi brz i efikasan nacin za sprecavanje napada. Treba vam papirna vrecica; nemojte koristiti plasticnu. Duboko udahnite i stavite vrecicu preko nosa i usta. Lagano udisite i izdisite, vec izdahnuti vazduh koji ponovo udisete je bogat ugljen-dioksidom. Ovo ce normalizovati nivo ugljen-dioksida u krvi i spreciti simptome anksioznosti da se dalje razvijaju. Ova tehnika postaje ucinkovitija sto je vise vezbate.
116

Kroz redovnu, laganu vezbu, relaksaciju i vezbe disanja, mozete preuzeti kontrolu nad svojim telom, povratiti ravnotezu, osloboditi se anksioznosti. U mnogim bolnicama uce se Aleksandrova tehnika i mnoge slicne tehnike i vezbe disanja. Tai-Chi, Yoga i meditacija ukljucuju pravilno disanje uz vezbe istezanja i ucvrscivanja misica. Ako provodite mnogo vremena sedeci, vodite racuna da prosetate sto je cesce moguce. Sedenje za stolom cesto uzrokuje lose drzanje, lose drzanje pritiska organe u trbusnoj supljini i grudnom kosu, srce i pluca su stegnuti a probavni trakt se usporava. Krecite se sto je vise moguce, bez napora. Neki ljudi savetuju da duboko udahnete kako biste se smirili u toku napada panike ili anksioznosti- pogresan savet! To ce vas uciniti samo jos vise anksioznima i napetima. Pravila su jednostavna: Produzeni udah relaksira Produzeni izdah stimulise Ucinkovit nacin ublazavanja anksioznosti i panike. Veoma vazno! Kada zelite da se relaksirate, udahnite potpuno, ali ostanite opusteni i onda, bez pauze, lagano izdahnite. Ovo ponavljajte dogod je potrebno. Pripremite se unapred za stresne dogadjaje, koliko je god moguce. To cete uciniti vezbanjem ovih jednostavnih vezbi disanja koliko je dugo potrebno pre samog dogadjaja.

ZAISTA POMAZE!
Posto je mnoge efikasne vezbe disanja koje sam tokom godina naucio; one su smisljene da potpomognu duboko i pravilno disanje. Ove jednostavne vezbe disanja su mi najvise koristile i mogu se izvoditi bilo gde.

117

VEZBA 1
Smestite se udobno, na ravnu stolicu kao sto je trpezarijska, ili na podu prekrstenih nogu, ako vam tako odgovara.Vodite racuna da budete opusteni, da vam ne bude neudobno i da vam je dovoljno toplo. Mozete pustiti laganu muziku, ili upaliti uljnu lampu ako zelite; ulje lavande opusta. Stavite obe ruke na stomak, tako da jedna lagano preklapa drugu. Zamislite sad da vam je za glavu pricvrscen konopac, koji je vuce gore istezuci vasu kicmu i otvarajuci grudni kos, pogledajte napred i zatvorite oci. Ruke ce vam posluziti da mere dubinu udaha, a brojanje ce odrediti vreme izmedju udaha. Duboko udahnite, brojeci do 3. Brojanje hiljadu, dve hiljade, tri hiljade ce pomoci da izmerite vreme od sekunde. Dah treba da bude dovoljno dubok da vam se ruke na stomaku odignu. Kada izbrojite do 3, zadrzite dah kratko, a onda izdahnite brojeci do 5 i ponovite sve. Upraznjavajte ovu vezbu tri puta dnevno. U pocetku je radite u trajanju od tri minuta, dok ne usavrsite, a onda vezbajte kad god je moguce. Vremenom cete moci da je upraznjavate uz gledanje televizije, koriscenje racunara ili neku drugu aktivnost.

VEZBA 2
Ova vezba je malo energicnija, ali je idealna za istezanje grudnog kosa koje ce omoguciti plucima da se rasire. Stanite sa nogama rasirenim do sirine ramena, opustite ramena, drzite ledja pravo i glavu gore. Sada, kao i u prethodnoj vezbi, udahnite brojeci do 3, ali uz to lagano podignite ruke i istovremeno se izdignite na nozne prste. Kada izbrojite do 3, trebalo bi da se maksimalno istegnete. Ostanite tako brojeci do dva, i izdahnite lagano spustajuci ruke i lagano se spustajuci sa noznih prstiju,
118

brojeci do 5. Ponovite ovo bar 5 puta i zajedno sa prethodnom vezbom, radite je u pocetku 3 puta dnevno, a onda kad god mozete. Ova vezba je odlicna za borbu protiv stresa i umora i mozete je upraznjavati kad god ste pod stresom, na poslu, na primer. Kao sve vezbe, i ove moraju biti redovno upraznjavane da bi delovale. Mozete osetiti vrtoglavicu, drhtavicu ili paniku u pocetku, ali istrajte, jer one su veoma ucinkovite u borbi protiv stresa i anksioznosti i pomazu vracanju pravilnog obrasca disanja.

TRENUTNO UMIRENJE
Isprobajte ovu tehniku koja ce vas odmah umiriti; odlicna je za oslobadjanje od stresa i anksioznosti. Cesto je nazivaju ciljano disanje, ovo je jednostavna vezba disanja za oslobadjanje tenzije u grudnom kosu, vratu i dijafragmi. Ovo je odlican nacin za ublazavanje simptoma anksioznosti i panike i opisuje se kao trenutni smirivac. Ova vezba jednim delom utice na nesvesne misaone procese koji se javljaju tokom panicnog napada i teze anksioznosti. Ova vezba zahteva od vas da se da svoju paznju usmerite van vas samih umesto na ono sto osecate; osecaji mogu biti neugodni, ali to su samo osecaji. Ova vezba raskida krug anksioznosti, dozvoljavajuci vasem umu da predahne kako bi postao svestan istine a vi preuzeli naucene mere protiv anksioznosti.

KAKO DA RADITE OVU VEZBU

1. Prvo, recite glasno STANI 2. Duboko i lagano udahnite kroz nos, kratko zadrzite dah i izdahnite kroz nos, kontrolisite brzinu izdaha, neka traje duplo duze od udaha.
119

3. Dok izdisete, obratite paznju na napetost u misicima. Opustite ramena, oslobodite napetost iz grudi i vrata, iz stomaka, karlice, ruku i nogu. Otpustite je zajedno sa vazduhom koji izdisete. Opustite misice, narocito ramena. Oslobodite napetost iz grudi i stomaka. Potpuno opustite sve misice na glavi, licu, vilici i vratu. 4. Sada se usredsredite na ono sto se dogadja oko vas. Postanite svesni zvukova i mirisa, svetlosti i tame; zabavite svoj svesni um svim ovim, pokusajte zaista da ih vidite. Nemojte zapocinjati unutrasnje dijaloge o tome kako se zovu, pokusajte da ne koristite reci, samo razmisljajte o njihovoj strukturi. Delovi 1-3 ove vezbe oduzimaju samo nekoliko sekundi, 4. deo moze trajati onoliko dugo koliko zelite. Mozete je primenjivati kad god zelite. Ako se osecate veoma lose, radite je svakih 10-20 minuta. Evo jos nekoliko saveta za bolje disanje: 1. Nemojte se plasiti ako osetite vrtoglavicu dok radite ove vezbe, to je potpuno normalno. Bili ste naviknuti na mnogo nizi nivo kiseonika u krvi. Uz vezbu, vrtoglavice ce se ublaziti. Neko vreme radite vezbe lezeci ili sedeci. 2. Obratite paznju najvise na izdisaje, ako ih radite potpuno i pravilno, vase telo ce udahnuti onoliko koliko mu treba. Ovo se u pocetku moze ciniti neobicnim. 3. Pogresno je duboko disati kad osecate anksioznost, duboki udisaji stvaraju anksioznost, kljuc je u laganim izdisajima. Dugi udasi stvaraju anksioznost. 4. Posto je disanje nesvesna radnja, veoma je lako vratiti se starim, losim navikama. Preporucljivo je da vezbate sto cesce, kako biste uneli trajne promene u memoriji pravilnog disanja, koje ce promeniti nesvesne akcije. Vremenom, mozak ce izgraditi nove neuroloske puteve, i nove navike u disanju ispoljavace se automatski.
120

BUTEYKO
Ruski naucnik, Dr. K. P. Buteyko, otkrio je da postoji cvrsta veza izmedju pravilnog disanja i zdravlja i osmislio je program koji menja nesvesne mehanizme disanja. Koristeci seriju vezbi, smanjio je broj simptoma sirokog spektra stanja, omogucivsi obolelima da smanje ili cak prestanu uzimati lekove. Od 1967. Dr. Buteyko tvrdi da je izlecio preko 1000 ljudi od astme, visokog krvnog pritiska i drugih stanja, menjanjem nacina disanja. Kao sto je slucaj sa svim nemedicinskim resenjima zdravstvenih problema, farmaceutske kompanije izbegavale su ovaj metod. Ove kompanije imale su velikog finansijskog interesa da ignorisu ili suzbijaju alternativno lecenje. Ovaj metod je dobio veliku podrsku od bivsih pacijenata i jos uvek se uci u centrima Dr. Buteyka sirom sveta. Primenjuje se za stanja kao sto su astma, anksioznost, depresija, alergije, emfizemi i bronhitis a koristi se i u sportu pri treninzima izdrzljivosti. 1980. Ministarstvo zdravlja priznalo je Buteyka nakon uspesnih pokusaja, ali kao sto je to slucaj sa svim novim, nemedicinskim terapijama, doktori klasicne medicine su ga ignorisali. 1990. predstavio se u Australiji, gde je objavio medicinska ispitivanja, koja su 1994. pokazala redukovanje simptoma i potrebe za lekovima kod teskih astmaticara za 90%. Buteyko je poznat po ucenju pravilnog disanja koje dokazano koristi u tretmanima depresije, anksioznosti i panike. Trenere ovog metoda mozete kontaktirati tako sto cete pozvati Centar za umetnost zivljenja i jogu, London on 020 86821800, Woodlands Health & Allergy Clinic,
121

Leicester on 0116 2772051 or The Smile Centre, Nottingham on 0115 9864745.

Zakljucak

Budite neprestano svesni pravilnog disanja. Otkricete da se vasa anksioznost povlaci primenom ovog programa, vase disanje ce biti manje pogodjeno anksioznoscu, ali je vazno da ga primenjujete postepeno. Cak i ljudi koji ne pate od anksioznosti imaju lose drzanje i nepravilno disu.

122

7. PROPISANI LEKOVI
Mogao bih poceti da nabrajam sve lekove koji se obicno koriste za kontrolisanje anksioznosti, ali necu. Razlog za to je jednostavan: oni nisu vazni. Koriscenje lekova za lecenje anksioznosti je kao koristenje zavoja za lecenje uraslog nokta; on skriva ozledu, ali kada ga uklonimo rana je jos tu i imala je dovoljno vremena da se inficira. Zasto prikrivati stanje? Nema smisla, pogotovo sto to stanje nije neko misticno, skriveno u dubinama nase psihe, vec stanje izazvano sasvim realnim, negativnim promenama u ponasanju koje lako moze biti promenjeno ucenjem novog ponasanja. Zar to nije logicno? Kako neki lek moze uciniti da promenimo svoje navike? Kako neki lek moze uciniti da oducimo stvari koje smo naucili? On moze pomoci da privremeno zaboravimo, umirujuci nas, ali secanje se uvek vraca. Necu ulaziti u duga i iscrpna opisivanja onoga sto lekovi cine, njihovih sporednih efekata i interakcija, umesto toga dacu vam savet: razgovarajte sa svojim doktorom o tome da ostavite lekove. Dozvolite svom svesnom umu slobodan pristup nesvesnom, bez zida od lekova... dozvolite svom svesnom umu da ispravi lose navike i tada mozete pozdraviti novi zivot, oslobodjen anksioznosti. Dodao sam odeljak o benzodijazepinima u kom su nabrojani sporedni efekti i saveti o odvikavanju. To sam ucinio samo zbog toga sto stanja povezana sa upotrebom benzodijazepina mogu biti veoma neprijatna i dao sam informacije o njihovim simptomima i prakticna pitanja vezana za metode odvikavanja. Dobro razmislite o ovom poglavlju. Razmislite o tome sta vam vasi lekovi zaista cine, ako uopste deluju, koliko dugo se osecate bolje kada ih uzmete i da li biste se zapravo osecali bolje bez njih.

123

Ljudsko telo je dobro nastiman skup sistema, koji rade u skladu, nadopunjujuci i podupiruci jedan drugog. Iako puno zivota, ljudsko telo moze izgubiti ravnotezu, sto moze izazvati mnostvo osecaja i simptoma. Imuni sistem se razvio kroz milenijume, omogucavajuci telu da razazna opasne mikroorganizme i razvije antitela da ih pobedi. Ljudsko telo takodje ima sposobnost da regenerise odredjena tkiva, ostecene i mrtve celije se neprestano zamenjuju. Otkad se moderna medicina bori protiv sve opasnijih bolesti i infekcija, farmaceutske kompanije neprestano razvijaju sinteticke lekove da pobede najobicnije infekcije kao sto su prehlada, gripa i angine. Svi znamo kakav je osecaj ici na posao kad smo bolesni, i da bismo pobedili simptome, uzimamo previse lekova, koji mozda ublazavaju neke simptome, ali ponekad ispoljavaju neprijatne nuspojave. Postaje jasno da neki ljudi mogu iskusiti ozbiljne sporedne efekte lekova, alergiju na aktivne sastojke, ili jedan od sastojaka koristenih u stvaranju leka. Istina je da ljudsko telo ima sposobnost da prevlada ove bolesti bez medicinskih intervencija. Naucio sam da nikada ne uzimam lekove za svakodnevne slabosti kao sto su glavobolja i prehlada; umesto toga uzimam prirodne pripravke i cajeve. Ovo sve moze zvucati pomalo savremeno i alternativno, tako i jeste, ali zapitajte se koliko farmaceutske kompanije zaradjuju na vasim slabostima? Doktori kazu da kad patimo od migrene treba da uzmemo precenjene lekove kojima cemo pobediti simptome. Moja prijateljica je patila od migrena godinama, ja sam ih ublazio masazom vrata, bez lekova, nije patila zbog sporednih efekata lekova i doslo je do trenutnog poboljsanja. Kada dobijem gripu ili prehladu, popijem caj od djumbira sa malo meda. Ovo mogu piti koliko cesto zelim, i ublazi mi vecinu simptoma. Nakon dan ili dva osecam se bolje; imao sam gripu jednom u 9 godina.

124

Poenta svega ovoga je da ako dozvolite telu da se bori protiv slabosti, ono ce izgraditi prirodnu odbranu i imunitet i ostecene celije bice zamenjene. Telo ce se prirodnim putem vratiti u ravnotezu. Kada osoba dodje kod lekara i zali se na umor i neraspolozenje, on se odmah masi za olovku i prepise antidepresive ili sedative. U Rusiji gde je izdavanje lekova ograniceno cesto se prepisuju vezbe za depresiju, anksioznost i druge psihijatrijske poremecaje. Neki naucnici takodje tvrde da su sposobni da lece takve poremecaje promenom ishrane. Kad sam prvi put posetio doktora, zaleci se na simptome anksioznosti prepisao mi je benzodijazepine da maskiraju moj problem, dok je koren problema ostao. Isprva sam se osecao mnogo bolje, ali kako je moje telo pocelo da se oslanja na lekove da bi se osecalo dobro, razvio sam fizicku ovisnost. Ovo je samo deo problema, kako vase telo trazi sve vise lekova, kad trenutna doza postane nedovoljna, upadate u apstinentsku krizu. U pocetku je blaga, dok su doze relativno niske, ali kako doktori povecavaju doze da bi imale terapeutski ucinak, apstinentska kriza postaje teza. Benzodijazepini su namenjeni kratkorocnoj primeni, ali neki lekari ne obracaju paznju na tu cinjenicu, sretao sam ljude koji su bili na benzodijazepamima preko dvadeset godina. Apstinentska kriza nije ista za svakoga i ne zavisi od doze. Neko ko uzima 5 mg 3 meseca, moze iskusiti dramaticnije simptome nego neko ko je godinama uzimao mnogo vise doze, ne postoji formula kojom se ovo moze predvideti. Ovisnost o lekovima ne pogadja svakoga. Lekovi takodje mogu sadrzati supstance na koje je korisnik alergican, i da pokusaj da se prestanu uzimati moze izazvati apstinentsku krizu. Ovi simptomi mogu biti slicni alergijskim reakcijama. Kada bih mogao popraviti poslednjih osam godina svog zivota, ucinio bih to bez lekova. Moje iskustvo moze zvucati extremno ili izolovano, ali mnogi ljudi sa kojima sam pricao imali su gotovo ista iskustva. Upoznao sam mnogo ljudi koji su
125

koristili benzodijazepame, neki od njih bili su svesni mog interesovanja vezanog za upotrebu lekova, a neki ne, prepoznao sam svoju bolest, u vecoj ili manjoj meri kod mnogo njih. Uzorak tretmana i simptoma vezanih za to bio je identican mom. Sirom sveta, benzodijazepinski apstinentski sindrom, predmet je istrazivanja, na web-u i u literaturi. Nicu organizacije za podrsku ugrozenima, obezbedjuju linije za pomoc i literaturu koja objasnjava sta im se desava i podrzava ih u apstinenciji. Ako ovaj sindrom ne postoji, zasto bi ovi izvori bili tako rasprostranjeni? Ako bi lekari priznali gresku, priznali da su pogresno tumacili simptome, pogresili u dijagnozi i prepisivali pogresne lekove, otvorili bi branu za milione ljudi sirom sveta, da podignu tuzbe i dovedu u pitanje kredibilitet sveta medicine. Mojoj poznanici prepisan je Diazepam za anksioznost pre 2 godine. Od tada je razvila mnoge uznemirujuce simptome apstinencije, a sada apstinira od visih doza koje joj je prepisao lekar uz instrukciju da uzme kad god oseti potrebu. Njen psihijatar mi je priznao da apstinencija od dijazepama moze biti odgovorna, ali njoj je nasamo rekao da je to dvojbeno. Nazvala me, nakon sto se videla sa njim, zabrinuta da je on bio u pravu i da boluje od neke mnogo ozbiljnije bolesti, sto je bio njen najveci strah. Ova situacija je mogla biti vrlo stetna za njen napredak, jer je strah za zdravlje bio glavni uzrok njene anksioznosti na pocetku bolesti. Rekao sam joj sta mislim o njegovoj dijagnozi, dodajuci: zasto bi ti doktor rekao da lekovi izazivaju to stanje, ako misli da bi ti rekla ostalim pacijentima, od kojih vecina uzima benzodijazepine, da su i oni bolesni od lekova. Nastavila je sa apstinencijom i sada je na veoma niskoj dozi. Vecina njenih najtezih simptoma se umirila; opet je pocela da se oseca dobro, da se sminka i uredjuje kosu i vise izlazi. Izasla je iz bolnice i planira da se vrati na posao. Kakva promena! Ne zelim da umanjujem znacaj lekova u terapiji mnogo ozbiljnijih slucajeva, ali mislim da bi trebalo zapamtiti da kada normalna zdrava osoba postane anksiozna i depresivna, njen pogled na samu sebe i sopstvenu situaciju je preuvelican do tacke ocaja. Previse je lako prihvatiti dijagnozu i lekove u mesavini
126

poverenja i ocaja i kako nisu predocene sve opcije, lekovi se cine jedinim odgovorom. Kada ste ocajni i osecate se bolesnima, uzimanje lekova koje vam je doktor prepisao, cini se kao najbolje resenje. Kada osoba pored toga postaje sve bolesnija i bolesnija, treba pazljivo razluciti kakav efekat oni imaju na pacijenta, lekari su ovo izbegavali dugo. Nova porodica antidepresiva, nazvanih selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina, ili SSRI uglavnom su prepisivani za depresivna stanja, kao sto im i ime kaze; Prozac je najpoznatiji od njih. Ovaj lek se sada koristi i za lecenje anksioznosti, ali je vazno zapamtiti da je njegova primarna upotreba da olaksa simptome depresije, njegova ucinkovitost kao leka za ublazavanje anksioznosti je ogranicena, nemojte ocekivati carobnu pilulu. SSRI navodno ne izazivaju ovisnost, ali uglavnom imaju sporedne efekte, od kojih je vecina blaga. SSRI su u poredjenju sa benzodijazepinima definitivno manje od dva zla. Uvek je najbolje pokusati poboljsati svoje stanje bez lekova. Preziveo sam najgore sto anksioznost moze dati i verujem van svake sumnje, da bi mi bilo bolje bez ikakvih medicinskih intervencija, ali ako osecate da vi to zaista ne biste mogli, SSRI bi mozda pomogli u vasem slucaju. Ja sam uzimao Prozac i Zispin, lek slican prozacu, za koji se zna da ima vise sporednih efekata. Uzimao sam oba neko vreme, tokom apstinencije, da bih olaksao teze apstinencijalne simptome. Prozac je bio efikasniji u tretiranju anksioznosti, ali sam imao nuspojave u vidu debljanja i letargije. Osecao sam da oba ova leka imaju blagi histaminski efekat. Pri tome mislim da sam se osecao malo umrtvljen i pospan, ugladao sam kraj svojoj anksioznosti, mada nisu potpuno izlecili ni eliminisali moje panicne napade ni simptome visoke anksioznosti. Mnogo su istrazivani i efekti Zolofta, siroko rasprostranjenog leka za anksioznost kao i nekih drugih antidepresiva, na zdravoj test grupi. Desetoro je dobijalo Zoloft, a desetoro ne-SSRI antidepresive.
127

Dr. David Healy, cenjeni strucnjak za lekove u psihijatriji, provodio je testove u kontrolisanim uslovima, kako bi izmerio reakcije na lekove kod 20 dobrovoljaca. Dvoje od testiranih koji su uzimali Zoloft, odmah su poceli da se osecaju lose, oboje su bili ekstremno uznemireni i imali su suicidalne osecaje. Dr. Healy je bio zamoljen da bude strucni svedok u gradjanskoj parnici protiv proizvodjaca Zolofta i dobio je pristup dokumentima kompanije. Otkrio je da je prethodno, slicno istrazivanje, bilo prekinuto posle 4 dana, posto su svi kojima je davan Zoloft poceli da se zale na uznemirenost i strepnju. Jedna od testiranih bila je potpuno zdrava tridesetogodisnja zena koja je postala opsednuta zeljom da se ubije skokom ispred auta. Dr. Healy je rekao To se desavalo kada nije bilo nicega izmedju nje i auta pod koji je zelela da se baci. Nije mislila na svog partnera ni decu. Dr. Healy je zakljucio da su lekovi izazvali suicidalne misli. Primeceno je da Zoloft izaziva mnoge sporedne efekte, mnogo vise nego sto se obicno misli. Koliko je jos lekova koji ovako deluju? Mnogi anksiozni ljudi su primetili da im lekovi ovekovecili njihovo stanje... moje jesu. Benzodijazepini izazivaju ovisnost i mogu izazvati mnoge teske sporedne efekte i simptome apstinencije (cak i dok ih jos uzimate!) STA SU BENZODIJAZEPINI? Ispod se nalaze imena najcescih benzodijazepina, njihovi komercijalni i hemijski nazivi, jer lekari ponekad koriste oba tokom konsultacija. Hemijski nazivi su oni koji se koriste na kutijama lekova ili bocicama. Postoje i drugi sedativi izvan benzodijazepinske grupe. Kada su benzodijazepini prvi put predstavljeni, pre oko trideset godina, medicinski svet je odahnuo sa olaksanjem, misleci da je konacno dostupan sedativ koji nece izazivati ovisnost i sporedne efekte. Trideset godina kasnije, postali smo malo mudriji. Ovi lekovi imaju sporedne efekte i medju onima su koji izazivaju najacu ovisnost, kako fizicku, tako i psihicku. Efekti ovih lekova na ogromnom broju ljudi sirom sveta bili su razorni.
128

Pojedinci su uzimali prepisane doze i patili od dugotrajne i teske bolesti tokom ovisnosti i apstinencije. Neki ljudi su ih uzimali dvadeset godina ili duze. Benzodijazepami su prepisivani ne samo za psihicke poremecaje, vec i za fizicke bolesti, da opuste misice, na primer. Razgovarao sam sa nekim ljudima kojima su benzodijazepini dati da im opuste misice nakon povrede i postali su anksiozni, a doktori su ih naveli da poveruju da su za to odgovorni psiholoski problemi. Dok lekari ne postanu svesni problema koje ovi lekovi mogu izazvati, nastavice da prepisuju ih prepisuju. Doktori su poceli da shvataju da postoji problem, i poceli su da menjaju nacin na koji prepisuju benzodijazepine. Sedamdesetih je clanak novinarke Esther Rantzen otvorio oci ljudima za opasnost od zloupotrebe benzodijazepina. Ubrzo nakon sto je ovaj clanak objavljen, zahtevano je da doktori sirom UK prepisuju tacne doze za odredjene simptome. Benzodijazepini deluju tako sto blokiraju nervne receptore u mozgu otklanjajuci neprijatan osecaj do kog dolazi usled anksioznosti. Problemi se javljaju kada se telo navikne na odredjenu dozu i zahteva vecu kolicinu leka za isti terapeutski efekat. Kada telo prepozna ovu potrebu, automatski upada u apstinentsku krizu, stvarajuci simptome apstinencije iako jos uvek uzima lek. Pacijent misli da mu se anksioznost pogorsala i doktor povecava dozu da bi je drzao pod kontrolom. Ovo ima kratkotrajan efekat i ponavlja se iznova do potpune ovisnosti. Pacijent postaje nesposoban da se nosi sa sve tezom anksioznoscu bez lekova i oseca se bolesnim dok ih uzima, zbog sve tezih apstinencijalnih simptoma. Kada pacijent shvati situaciju u kojoj se nalazi i pokusa da ostavi lekove, blokada stvorena izmedju mozga i nerava pomocu benzodijazepina, koja je trebala da zaustavlja anksioznost je uklonjena i izaziva eksploziju osecaja i simptoma koji preplavljuju telo. To je kao da zacepite bocu sampanjca, protresete je i otcepite. Pacijent oseca da gubi kontrolu nad svojim telom, iznenadni talas ekstremnih telesnih senzacija izaziva preopterecenje osecajima, koje se naziva odskok anksioznosti. Ovo nije opasno,
129

ali je neverovatno neprijatno, narocito ako pacijent nije svestan sta mu se zapravo desava. Ako razmatrate apstinencijalni program, a mislite da niste ovisni o lekovima, veoma je preporucljivo da postepeno smanjujete dozu, za svaki slucaj. Retko se desava, ali grcevi su dokumentovani u slucajevima naglog prestajanja uzimanja lekova. Da biste izbegli ovo, jednostavno pratite program postepenog odvikavanja u poglavlju o odvikavanju. Budite svesni da vam pametan i postepen program odvikavanja moze pomoci da sprecite ovu ekstremnu anksioznost i apstinencijalni sindrom. LEKOVI KOJI SE MOGU NABAVITI BEZ RECEPTA Kao sto sam vec pominjao, sada zagovaram oporavak koristenjem vlastitog imunog i regenerativnog sistema. Medjutim, osecam da prirodni i homeopatski tretmani imaju veoma znacajnu ulogu u povratku snage i davanju potpore nasim telesnim mehanizmima. Dosao sam do zakljucka kroz iskustvo, da pojedini homeopatski tretmani i prirodna hrana i pripravci mogu biti veoma korisni u uspostavljanju ravnoteze i olaksavanju simptoma anksioznosti i stresa. Ispod sam naveo tretmane za koje mislim da su najefikasniji. Molim vas, probajte ovo pre nego sto pocnete lecenje konvencionalnim lekovima, mozete na vreme otkriti da su jednako efikasni. St. Johns Wort (kantarion, gospina trava) Kantarion cesto nazivaju prirodnim prozakom, jer ima slican efekat na mozak. Njegov aktivni sastojak je hipericin, prirodni sastojak koji se takodje nalazi u caju od kamilice. Clanak u British Medical Journal u avgustu 1996. zakljucio je da je kantarion jednako efikasan kao propisani antidepresivi i da ima manje sporednih efekata. Zabelezeno je da je 1994. u Nemackoj, gde je prirodno lecenje mnogo rasprostranjenije, izdato 66 miliona recepata za kantarion, bez ijednog zabelezenog nezeljenog delovanja. Kao i SSRI, kantarion se uzima u obliku tableta i efekat mu
130

je kumulativan kroz 2-4 nedelje, bas kao kod prozaka. Moze biti veoma efikasan i dobro je ispitan i dosta koristen alternativni lek, bez sintetickih elemenata koje sadrzi prozak. Vazno je napomenuti da je najbolje konsultovati strucnjaka pre uzimanja bilo kakvog leka, kantarion moze uticati na usvajanje drugih lekova, moze izazvati fotosenzibilnost i druge nezeljene efekte. Arnica Arnica se moze nabaviti u formi tableta, i veoma je efikasna u eliminisanju tezih simptoma anksioznosti kad se vec pojave. Takodje se moze uzimati kod insomnije i fizicke iscrpljenosti. Veoma brzo deluje, olaksanje nastupa vec nekoliko minuta po uzimanju. Mozete je uzimati onoliko cesto koliko zelite, sto je cini idealnom da je nosite sa sobom i uzimate samo onda kada se osecate anksioznima. Kao i kod svih lekova, postoji opasnost od psihicke ovisnosti, ali bolje je biti ovisan o bezopasnim prirodnim supstancama, nego o sintetickim lekovima, koji menjaju stanje uma. Bahov cvetni pripravak i spasonosni pripravak Doktor Bach smislio je ove pripravke, koji su spravljeni koristenjem minimalnih kolicina biljnih ekstrakata, rastvorenih u vodi i alkoholu. Teorija je da odredjeni biljni ekstrakti mogu biti uzimani u minimalnim kolicinama; terapeutski ucinak se ispoljava kada supstanca stupi u interakciju sa telesnim mehanizmima da bi uklonili simptome. Uzimaju se u obliku kapi na jezik, sadrze tuce razlicitih biljnih ekstrakata za borbu protiv razlicitih bolesti. Spasonosni pripravak je mesavina biljnih ekstrakata i koristi se prvenstveno za borbu protiv stresa, anksioznosti i stanja soka. Otkrio sam da je ovo veoma efikasan nacin za olaksavanje ekstremnih osecaja vezanih za paniku i najbolje je uzimati ih kad osetimo da se panicni napad blizi. Caj od kamilice

131

Sta da kazem o caju od kamilice? Ono sto ovde zelim da istaknem je da je on bio i ostao najbolji nacin za prevladavanje anksioznosti. Ako se vratimo u dobra stara vremena, videcemo da je zenama koje su patile od anksioznosti cesto davan caj od kamilice. Od 1600. Evropljani koriste caj od kamilice za tretiranje: nervoze u stomaku, pms, nesanice, neuralgije, bola u ledjima i reumatizma. Bilo je spasonosno kad sam se suocio sa stresnim situacijama i otkrio njegovo mesto na policama svih mojih prijatelja i rodjaka kao kucno resenje za sve brige. Cvetovi kamilice se beru i suse da bi se proizveo ovaj aromaticni caj, koji se moze kupiti upakovan u vrecice i cesto se sladi medom, posto mu je prirodni ukus malo blazi. Kamilica, kao i kantarion, sadrzi aktivne sastojke koji deluju kao sedativ i moze se piti bilo kada, a narocito je efikasan za poboljsanje sna i definitivno sprecava anksioznost. Tri ili cetiri soljice dnevno je sasvim dovoljno, vise od toga moze vas uciniti tromim i pospanim, takodje utice i na kratkorocno pamcenje. PROGRAM ZA ODVIKAVANJE KOJI ZAISTA DELUJE Vreme... jedini lek za anksioznost. Pre nego sto zapocnete odvikavanje od benzodijazepina, konsultujte lekara. Iako vas doktor nema moc da vas natera da ucinite nesto, uvek je preporucljivo da dobijete odobravanje i saradnju, posto vam oni prepisuju lekove. Mnogi lekari nisu sigurni kako da se nose sa odvikavanjem od benzodijazepina, i oklevaju da preporuce pravi metod. Recite svom doktoru kako nameravate da nastavite po svom programu. Mozda je dobra ideja da mu date napismeno smernice koje su objavljene u ovom poglavlju. Takodje moze biti korisno da vas doktor dobije neke informacije o benzodijazepinskoj apstinenciji, mozete mu pokazati ovaj deo programa, ako zelite. Obezbedite odgovarajucu psiholosku podrsku. To moze biti vas partner, porodica, prijatelj. Bilo bi idealno kada bi to bio neko ko razume ne samo vase stanje, nego i
132

proces odvikavanja, ili je bar spreman da o tome nesto procita i nauci. Vazno je da koristite moj vizualizacioni CD sto je cesce moguce tokom ovog procesa. Moje vezbe disanja takodje ce biti od velike pomoci. Aromaterapijske masaze i lagane ritmicne Qi Kung vezbe, takodje mogu biti korisne. Dovedite sebe u odgovarajuce stanje uma. Smelost Izdrzali ste najgore sto je anksioznost mogla svaliti na vas. Mozete osetiti neku povratnu anksioznost, ali sada imate snage, znanja i znate kako da prevazidjete uznemirujuce osecaje i misli. Strpljenje Nemojte zuriti, bez obzira na to koliko se dobro osecate, prodjite kroz apstinenciju lagano, na ovaj nacin cete postici potpuno odvikavanje uz minimum povratne anksioznosti i apsitinencijalnih simptoma. Nije vazno ako vam za to treba nekoliko meseci. NEMOJTE ZURITI I NEMOJTE POKUSAVATI DA PREKINETE ODJEDNOM! Preuzmite kontrolu Izaberite kako, kojom brzinom i kada. Neki centri za odvikavanje zagovaraju brz program odvikavanja; ovo nije uvek najbolji metod za sve ljude. Da bist se pravilno odvikli, uz minimum nepovoljnih efekata, kljucno je da izgradite alternativne vestine za suocavanje sa povratnom anksioznoscu ili bilo koji simptomom odvikavanja sa kojim se suocite. Lagano odvikavanje u vasem okruzenju daje vam vremena za fizicko i psihicko prilagodjavanje, dopusta vam da nastavite sa normalnim zivotom, da prilagodite odvikavanje vasem zivotnom stilu i da usvojite alternativne strategije za zivot bez lekova. Tokom mnogo meseci pokusavanja da pronadjem pravu formulu za odvikavanje, izbegavajuci najteze simptome, verujem da sam pronasao tajnu uspeha.

133

MOLIM

VAS,

POTRAZITE

SAVET

DOKTORA

PRE

NEGO

STO

ZAPOCNETE SA PROGRAMOM Tajna uspesnog odvikavanja je ono sto ja zovem vremenom prekida. Ovo je period plato doziranja, nakon redukcije lekova. Ovo je najvazniji period odvikavanja, daje vasem telu vreme koje mu je potrebno da uravnotezi ili popravi neravnotezu stvorenu lekovima koja je rezultirala povratnom anksioznoscu i apstinencijalnim sindromom. Pravovremeno zapocinjanje ove faze moze biti korisno za uzimanje predaha od apstinencijalnih simptoma i anksioznosti koje mozete da iskusite. Morate regulisati svoje doze bar tri nedelje pre nego sto pokusate sa odvikavanjem, nemojte menjati doze, uzimati po malo kad mislite da vam treba, jednostavno uzimajte redovne doze u istoj kolicini, u isto vreme, svaki dan tokom tri nedelje, bez obzira na to kako utice na vas. Ako ste uzimali 10 mg dnevno, ostanite pri toj dozi, ako znate da ste menjali doze izmedju 10 i 15 mg npr. odaberite najvisu dozu (15 mg) i ostanite pri njoj tokom 3 nedelje. Nakon sto je proslo 3 nedelje, izbacite doze, npr. 2 mg 4 puta dnevno postaje 1 mg 4 puta dnevno. Morate uzimati ovu dozu tri nedelje, u isto vreme. Mozete osetiti neke simptome apstinencije ili pojacanu anksioznost, ona vam nece nauditi, proci ce vremenom. Primenjujte vezbe disanja i taktike odvracanja misli da biste umanjili znacaj anksioznosti. Mozda necete doziveti nikakve simptome; neki ljudi imaju veoma blage simptome apstinencije, ili ih nemaju uopste. Nakon jos dve nedelje, redukujte ponovo dozu za , ostanite tako 3 nedelje pa ponovite. Period od 3 nedelje moze se ciniti kao mnogo vremena, ali je neophodan. Neki ljudi preporucuju brze odvikavanje, ali verovatnije je da cete iskusiti teze simptome apstinencije, ako ne date svom telu dovoljno vremena izmedju smanjenja doza. Kada dodjete do faze kad uzimate samo tablete u svakoj dozi, morate odluciti koja je doza najmanja koja vam je potrebna i zaustavite se na njoj. Vecini ljudi jutarnja doza pomaze da zapocnu dan, a vecernja im pomaze da zaspe, zato
134

zapocnite izbacivanjem dnevnih doza i ponavljajte dok ne ostanete samo na vecernjoj dozi a zatim konacno i nju izbacite. Ispod se nalazi program odvikavanja u formi tabele. Pretpostavlja se da uzimate tablete 3 puta dnevno. Visina doze je nebitna za ovaj program. week 1,2,3 4,5,6 7,8,9 dose1 1 tablet tablet dose2 1 tablet dose3 1 tablet daily total 3 tablets

tablet tablet 2 tablet

tablet tablet tablet 1 tablet tablet tablet none tablet none

10,11,12 tablet tablet tablet tablet 13,14,15 tablet none tablet 16,17,18 19 none none none none

Sada bi trebalo da ste oslobodjeni sedativa. Bice potrebno neko vreme da se vase telo potpuno normalizuje, nemojte postati uznemireni zbog bilo kog osecaja ili misli koji se mogu javiti; to je potpuno normalno i poboljsace se vremenom. Vreme koje ce biti potrebno vasem telu da se normalizuje, zavisi od doze i vremena uzimanja leka. Pronadjite nesto cime cete potpuno okupirati misli, neki hobi ili honorarni posao. Slusajte muziku, bilo sta sto ce vam odvratiti misli. Obratite paznju na ishranu i uzimajte vise malih obroka umesto obilnih. Radite vezbe disanja i idite u setnju svakodnevno, povecavajuci razdaljinu svake nedelje dok ne budete sposobni da predjete nekoliko kilometara bez bilo kakvih simptoma, ovo nece popraviti samo vasu kondiciju i disanje, nego i cirkulaciju. Nemojte izbegavati situacije, izlazite sto vise cak i ako vam nije do toga. Mozete naprimer zamoliti partnera ili prijatelja ili rodjaka, da vrse blazi pritisak na vas kad se opirete
135

da izlazite i zivite zivot. Nakon nekog vremena pocecete da uzivate u izlascima i uocicete da se vasi strahovi povlace. Sledi lista mogucih simptoma odvikavanja koji su primeceni tokom apstinencije. Mozete doziveti samo neke od ovih simptoma, a moguci su i simptomi koji nisu navedeni. -povecana napetost ili napadi panike -nesanica -depresija -osecaj da cete poludeti -suicidne misli -agorafobija -nocne more -izlivi besa -stomacne tegobe (bol u stomaku, mucnina, proliv, zatvor, nadimanje) -simptomi slicni gripi -trnci u sakama, stopalima ili usnama -otezano gutanje -halucinacije -zadihanost -zamucen vid -vrtoglavica -vidljivi nemir -znojenje -hiperaktivnost -drhtavica (vidljiva i unutrasnja) -bolovi u grudima, brzi otkucaji srca, preskakanje, sporo kucanje srca -stezanje u grudima -osecaj da vas gura ili zanosi sa strane od napred ili nazad
136

-osetljivost ociju -bledilo ili rumenilo -gubljenje ili poremecena cula (ukusa, dodira, njuha, sluha) -bolovi u misicima, narocito vrata i ramena -tezina u misicima -zvonjenje u usima -problemi sa sinusima -drhtanje nogu -glavobolje i migrene -nerazgovetnost -osip, narocito na licu -impotencija ili promena osecaja i/ili misli vezanih za seks -trnci -osecaj hladnoce ili toplote -hormonalni problemi (narocito poremecen menstrualni ciklus) -neuralgije na licu, narocito oko vilice i usiju -problemi sa stitnom zlezdom Ako dozivite neki od ovih simptoma tokom apstinencije, ostanite uvereni da su prolazni. Iako su veoma neprijatni, oni su alatke na putu do oporavka, to su sve simptomi da se vas nervni sistem vraca u zivot, a vase telo trazi vise lekova. Kako vas program bude napredovao, dozivljavacete sve vise simptoma, medjutim, mozda ih necete prepoznati tokom odvikavanja. Kako se budete priblizavali zavrsnoj fazi odvikavanja, pocecete da nazirete bljeske normalnosti, moze biti cudno u pocetku, kad pocnu da se vracaju stari osecaji, misli i emocije. Mozda cete poceti vise da sanjate ili da vidite stvari koje nisu prisutne, ovo je normalno i nemate zbog cega brinuti. Vazno je zapamtiti da su svi ovi simptomi samo osecaji, telesne manifestacije odvikavanja, ne mogu vam nauditi bez obzira na to koliko su
137

intenzivni. Mozete osecati probavne smetnje, ili otkriti da ne podnosite odredjenu hranu, procitajte poglavlje o ishrani koje ce vam objasniti ovu pojavu. DUGOTRAJAN BENZODIJAZEPINSKI APSTINENCIJALNI SINDROM Ne postoji tacna definicija simptoma ovog stanja, koje se cesto naziva postapstinencijalni sindrom. Ovo stanje moze trajati mesecima pa i godinama i javlja se u proseku kod 10-15% slucajeva. Ovo stanje moze izazvati pojavu fizickih i psihickih simptoma koji cine kompleksi skup neprijatnih osecanja, vezane za cula i generalno gastrointestinalne probleme. -anksioznost bi trebala nestati tokom prve godine -nesanica u toku prvih 6-12 meseci -depresija obicno nakon par meseci -smetnje u opazanju: zvonjenje u usima, bol u misicima i ekstremitetima -simptomi vezani za motorne neurone: bol u misicima, slabost, napetost, bolni grcevi, drhtavica, napadi drhtanja, trnjenje Gastrointestinalni simptomi obicno nestaju nakon 6-12 meseci, iako mogu biti i trajni. Malo o ovom stanju je do sada shvaceno. Cinjenica da postoji, i da se njime moze objasniti mnostvo simptoma, do nedavno je bila ignorisana kao povratak anksioznosti ili apstinencijalni sindrom. Cinjenica da je identifikovan kao zasebno stanje je ogromna uteha ugrozenima. Oni se cesto vracaju svojim doktorima, mesecima nakon odvikavanja, zaleci se na simptome slicne anksioznosti, samo da bi im prepisali jos antidepresiva, anksiolitika i sedativa. U vecini slucajeva, ovo stanje traje nedeljama ili mesecima, a retko moze trajati i godinama. Nije poznato zasto su neki osetljiviji, ali moguce je da je to zbog hemijske preosetljivosti ili alergije. Ako osetite da bi ovo moglo biti povezano sa vasim stanjem, morate se konsultovati sa svojim doktorom ili psihologom. Ako vas doktor nije dovoljno ili
138

misli i

senzacija. Vecina ovih simptoma se vezuje za anksioznost, nesanicu, neke smetnje

uopste upoznat sa ovim stanjem, odsek za psihofarmakologiju Univerziteta Newcastle upon Tyne u UK, poseduje dokumente o ovome, koje je napisala prof. Heather Ashton, DM, FRCP. Dr Ashton je vodeci autoritet za stanja izazvana upotrebom benzodijazepina, a njen sajt sadrzi mnostvo informacija vezanih za ovu temu. Sajt mozete naci na: http://www.benzo.org.uk/profash.htm Jos zanimljivih informacija o benzodijazepinima, ovisnosti i bitkama da se zabrani njihova dostupnost, nalazi se na: http://www.benzo.org.uk/

139

8. PREHRANA
Postoje etiri glavna podruja vezana za prehranu za koje mislim da su vezani sa anksioznou. Prvo anksioznost moe biti uzrokovana promjenom naina prehrane, drugo prehrana moe utjecati na na nivo anksioznosti, tree anksioznost moe utjecati na to kako tijelo prima hranu i etvrto uporaba sedativa moe u tijelu izazvati promjene uzrokujui tako neprihvaanje hrane ili druge probavne tegobe. Identificirao sam oitu vezu izmeu promjene naina prehrane (dijete) i zaetka i razvijanja anksioznosti. Znanstvenici su poeli shvaati neto vie o ulozi prehrane u psihikim bolestima. Prepoznali su npr., da anoreksija ne mora biti u potpunosti vezana za sliku koju osoba ima o sebi, ve je i posljedica promjena koliine nekih kemikalija u mozgu, ukljuujui otputanje histamina nakon jela, to moe biti uzrok neugodnih simptoma. Histamin je kemikalija koja se esto povezuje sa alergijskim reakcijama; njegovo neodgovarajue otputanje u krvotok moe uzrokovati i simptome poput anksioznosti. Znanstvenici su postali svjesni kako hrana moe biti uzrokom cijelog spektra bolesti, te se rade istraivanja kako bi se izoliralo koje bolesti se mogu lijeiti ili drati pod kontrolom pomou dijete. Tu se poseban naglasak stavlja na bolesti vezane za psihu koje su izgleda najvie pogoene neprihvaanjem hrane i alergijama. Misli se takoer da su i neke druge bolesti poput izofrenije ili teke depresije mogu biti tretirane ili kontrolirane pomou dijete. Znanstvenici u ovom trenutku tretiraju psiholoke poremeaje pomou dijete i postiu iznimne uspjehe. Znanstvenici u Londonu su nali jaku vezu izmeu mentalne bolesti i prehrane, posebno vezano za nedostatak omega-3masnih kiselina, koji izravno utjee na razinu seratonina u mozgu i time uzrokuje depresivno stanje. Rani stadij depresije u Novom Zelandu je npr. mnogo ei

140

nego u Japanu jer japanci konzumiraju prehranu bogatu masnom ribom koja sadri te masne kiseline, dok se u Novom Zelandu prehrana bazira na crvenom mesu. Kad sam prvi put patio od anksioznosti promijenio sam dva aspekta ivota. Prestao sam puiti i bio na strogoj dijeti kako bih izgubio neto teine. Vjerujem da ovi faktori pridonose anksioznosti. Postoji i sumnja da koliina eera u krvi ima odreenu ulogu kod anksioznosti. Kako se moja anksioznost poveavala primijetio sam kako odreena hrana pojedena u odreeno vrijeme moe drastino utjecati na ono to sam osjeao. Ubrzo sam zakljuio kako kontrolirajui ono to jedem mogu smanjiti svoje simptome. Ovo nije psihosomatski simptom anksioznosti, poprilino je realno i utjee na variranje stupnja anksioznosti. Ovaj efekt je uzrokovan poremeajem sustava koji kontrolira proizvodnju inzulina u guterai i zove se hipoglikemija. Inzulin je kemikalija koja regulira zdravu razinu eera u krvi. Mislilo se da je ovaj problem povezaniji sa koritenjem Benzodiazapina, povlaenja ili pretjeranog rasta Candide, nego sa samom anksioznou. Mnogi vjeruju da konzumacija slatkog (eera, ugljikohidrata) im pomae da ostanu aktivni ili zaustave umor, ne znajui da je zapravo obrnuto. Najvia razina eera u krvi nakon obroka pada kako bi tijelo upotrijebilo novonastalu energiju. Ako jedete hranu iznimno bogatu eerom razina eera e vrlo naglo rasti, no odmah potom isto tako padati, uzrokujui tim padom simptome hipoglikemije. Kombinirano sa neprilagoenom proizvodnjom inzulina tijekom anksioznosti moe vas dovesti do toga da se osjeate zaista loe. Kad jedemo, hrana se pretvara u eer (tj. ugljikohidrati), a inzulin bi trebao razinu tog eera u krvi drati konstantnim. Kad smo anksiozni ili na odvikavanju od droge/alkohola/cigareta/sedativa guteraa moe proizvoditi premalo ili previe inzulina to dovodi do poveanja ili opadanje eera u krvi izvan normalnih granica. Ta pojava moe izazvati simptome koji se lako mogu zamijeniti sa anksioznou ili depresijom.

141

Moda otkrijete kako odreena hrana utjee na to kako se osjeate, te u tom sluaju je preporuljivo posavjetovati se sa imunologom (za alergo-test) ili nutricionista koji bi vas savjetovao o prehrani vie prilagoenoj vaim potrebama. U periodu odvikavanja, kada tijelo pokuava ostvariti ravnoteu, vrlo je est sluaj da postane va ivani sustav. Prehrana koja ukljuuje dosta voa i cjelovitih vrlo osjetljivo na odreenu hranu ili kemikalije. Ovo je rezultat izmjena u imunolokom sustavu koje je uzrokovala uporaba droga/lijekova. Iako svakome preporuam da se posavjetuje i sa strunom osobom, prilaem nekoliko osnovnih smjernica kako bi mogli drati razinu eera u krvi na konstantnoj vrijednosti, te takoer koliinu vitamina, minerala i vlakana. Uravnoteena prehrana trebala bi se sastojati od ugljikohidrata, bjelanevina, masti, vitamina, minerala, vode i vlakana, i to u pravilnom omjeru. Svaki od ovih sastojaka je iznimno vaan za odravanje zdravog tijela. Hrana koju jedete utjee na to kako izgledate, kako se osjeate i kako djelujete. Ona vas opskrbljuje sa: energijom potrebnom za kretanje, te ispunjen i aktivan ivot sirovinama potrebnim vaem tijelu kako bi izgradilo nove stanice i popravilo stare (oteene) sirovinama potrebnim vaem tijelu kako bi proizvelo sastojke potrebne za kontroliranje tjelesnih funkcija (ukljuujui inzulin i adrenalin) Nekoliko savjeta u prehrani: # Kompleksni (sloeni) ugljikohidrati djeluju smirujue jer poveavaju razinu seratonina, neurotransmitera koji smiruje va ivani sustav. Npr. prehrana bogata voem i cjelovitim itaricama ima takav uinak. # Triptofan prethodnik seratonina ima takoer smirujui uinak. Puretina i mlijeko sadre veliku koliinu triptofana. # Kofein vas moe initi razdraljivima i anksioznima, zato zamijenite aj (ovdje se misli na indijski koji sadri kofein) i kavu koju pijete kroz dan sa biljnim ajevima. Posebno mjesto tu zauzima kamilica koja ima vrlo blag sedativni uinak.
142

# Kronina dehidracija, kolikogod mala, moe uzrokovati anksiozne osjeaje. Pijte velike koliine vode, po elji iscijedite sok od limuna ili limete. # esti, ali manji obroci mogu vam pomoi kako bi odravali stalnu razinu eera u krvi. Smanjite ili izbjegavajte rafinirane (preraene) ugljikohidrate (bijeli kruh, bijeli eer, slatkii, okolada, kolai, keksi, gazirana i slatka pia), a jedite nepreraene (cjelovite itarice, riu, jeam, penicu, griz, te proizvode od njih npr. pahuljice, kruh ili tjestenine). Jedite vie voa i povra, oni su puni vitamina, minerala i odlian izvor vlakana. Jedite vie bjelanevina (riba, perad, meso, jaja, mlijeko, sir, jogurt, oraasti plodovi, sjemenke, lea, graak i grah). Imajte na umu da neki ljudi mogu postati preosjetljivi ili alergini na neke od nabrojanih sastojaka tijekom anksioznosti ili odvikavanja, pa ako je to va sluaj posavjetujte se sa doktorom ili nutricionistom koji e vam preporuiti alternativni izvor potrebnih sirovina kojih zbog toga ne moete konzumirati. to se tie masti i ulja, izbjegavajte punomasnu hranu, ona e vam poveati tjelesnu teinu i preopteretiti probavu. Izbjegavajte takoer masno meso. No masti i ulja nije dobro ni u potpunosti izbaciti iz prehrane preporua se riba (koja je bogata omega-3 masnim kiselinama) i maslinovo ulje (naravno, ne u pretjeranim koliinama). Vitamini su vrlo bitan dio prehrane, iako ih je potrebna sasvim malena koliina u svakodnevnoj prehrani. Oni su organski sastojci koji sudjeluju kao katalizatori (ubrzavaju procese, ponekad i omoguuju) u naem tijelu. Ljudi sa manjkom odreenog vitamina su skloniji odreenim bolestima, npr. prije 200-tinjak godina znalo se da manjak vitamina C uzrokuje bolest poznatu pod nazivom skorbut. Poznajemo 13 vrsta vitamina, od kojih su najvaniji vitamini A, B, C, D i E. Tijekom anksioznog stanja manjak vitamina mogao bi postati oit, no pazite da ne
143

prekoraujete dnevno preporuene doze. Multi-vitaminske tablete su lako dostupne u ljekarnama i trgovinama zdravom hranom. Pripazite da ne uzimate previe vitamina E jer to moe izazvati dodatnu nervozu. Ovdje je popis vitamina i u kojoj se hrani mogu nai: Vitamin A (Retinol): sadri ga hrana poput jaja, maslaca, mlijeka, povra i jetrice. Nalazi se u narani, utom povru i vou, tamnozelenom lisnatom povru. Topljiv je u masti i dugo se vrijeme skuplja u organizmu tako da se uzimanjem dodataka vitamina A mogu postii nuspojave kao to su glavobolja, munine, povraanje, poremeaji vida, suha i perutava koa te nateena jetra. Manjak ovog vitamina uzrokuje nono sljepilo i suhu kou. Inae, neophodan je za dobar vid, za zdravu kou, kosu i sluznice grla, nosa i dinog i probavnog sustava. Vitamin B1 (Tiamin): Osigurava prijenos ivanih signala, pridonosi zdravom teku, miinom tonusu i poboljava psihiko zdravlje. Alkohol sprjeava apsorpciju vitamina B1. Manjak vitamina B1 moe izazvati umor, muninu, gubitak teka, anemiju i este promjene raspoloenja. Moemo ga nai u vou, povru, ribi, oraastim plodovima (ljenjaci, orasi, pistaccio), te cjelovitim itaricama Vitamin B2 (Riboflamin): za zdravu kou, kosu, nokte i sluznicu. Nuan je za rad ivaca, oiju i adrenalnih lijezda. esto se primjenjuje sa lijeenje akni, anemije, mrene i depresije. Iznutrice, obogaen kruh i brano, sir, jaja, bademi, sojini proizvodi i lisnato zeleno povre dobri su izvori vitamina B2. Ove namirnice treba drati na tamnom mjestu budui da se vitamin B2 razgrauje na sunevu svjetlu. Znaci nedostatka vitamina B2 su masni i ljuskavi osip, koe, ranice osobito na usnama i kutovima ustiju, nateen, crven i bolan jezik, osjetljivost na svjetlo i crvenilo, svrbe i peenje oiju. Vitamin B3 (Niacin) -pomae u pretvaranju hrane u energiju, stvaranju crvenih krvnih stanica, proizvodnji hormona masnih kiselina i steroida, obnavljanju koe, ivaca i krvnih ila, radu probavnog trakta, stabiliziranju psihikog zdravlja i neutraliziranju toksinih djelovanja nekih lijekova i kemijskih tvari u organizmu.
144

Hrana bogata niacinom su jetra, perad, nemasno meso, riba, orasi, maslac od kikirikija i obogaeno brano. Znakovi nedostatka vitamina B3 su probavne tegobe, proljev, slabost u miiima, gubitak teka, ranice u ustima, crven i upaljen jezik, glavobolja, razdraljivost, tjeskoba. Niacin je toksian u velikim koliinama. Vitamin B5 (Pantotenska kiselina) - u iznutricama, tamnoj puretini, lososu, itaricama, pivskom kvascu, smeoj rii, lei, orasima, grahu, kukuruzu, graku, krumpiru i jajima. Nedostatak ovog vitamina nije zabiljeen u ljudi osim kod velikog izgladnjivanja. Vitamin B6 (Piridoksin) - Zdravom prehranom se u organizam unose dovoljne koliine. Banane, avokado, cjelovite itarice, kukuruz, orasi, riba, perad, nemasno meso i smea ria su bogat izvor vitamina B6. Teki nedostaci vitamina B6 su rijetki, a kod blagog pomanjkanja kao posljedica se javlja nesanica, razdraljivost, munina, umor, depresija, miina slabost, akne i upala koe. Vitamin B9 (Folna kiselina) - Nalazimo ga u jetri, bubrezima, avokadu, mahunarkama, repi, celeru, jajima, ribi, lisnatom zelenom povru, orasima, graku, soku od narane i obogaenim itaricama. Manjak folne kiseline uzrokuje megaloblastinu anemiju iji su simptomi: bljedoa, umor, gubitak teka, nesanica, proljev i crven i upaljen jezik. Vitamin B12 (Kobalamin) - ima vanu ulogu u pretvaranju masti, ugljikohidrata i bjelanevina u energiju te sudjeluje u proizvodnji crvenih krvnih stanica. Presudan je za proizvodnju genetskog materijala RNK i DNK kao i mijelina, masne tvari koja tvori zatitni omota oko ivaca. Ne nalazi se u hrani biljnog podrijetla nego ga dobivamo iz hrane ivotinjskog podrijetla kao to su iznutrice, riba, jaja i mlijeni proizvodi. Manjak ovog vitamina dovodi do perniciozne anemije koja uzrokuje umor, bljedou lica, sklonost krvarenjima, ukoenost ruku i nogu, bolove u trbuhu, razdraljivost i depresiju. Smatra se netoksinim i u dozama nekoliko puta veim od preporuljive.

145

Vitamin C (Askorbinska kiselina) - U sluajevima stresa mogu biti potrebne vee doze od preporuljivih. Izvor C vitamina je citrusno voe, ipak, paprika, jagode, brokula, rajice i lisnato zeleno povre. Vitamin C se razgrauje najbre od svih vitamina tako da je voe i povre najbolje jesti svjee. Vitamin C je topljiv u vodi tako da se viak izluuje mokraom i zbog toga se mogu uzimati i velike koliine bez straha od nuspojava. Vitamin D (Holekalciferol, Ergokalciferol) - Masna riba kao to je sle, losos, i tuna te mlijeni proizvodi su najbolji izvor vitamina D. Isto tako sunanje omoguuju tijelu proizvodnju ovog vitamina, deset minuta sunanja osigurava oko pola dnevne potrebe ovog vitamina. U odraslih osoba manjak ovog vitamina moe izazvati nervozu, proljev, nesanicu, greve miia, slabljenje kostiju i moe pogorati osteoporozu. Prevelike koliine vitamina D podiu razinu kalcija u krvi to moe izazvati glavobolje, munine, gubitak teka, neutaivu e, slabost miia i ak oteenje srca, jetre ili bubrega jer se kalcij taloi u mekom tkivu. Topljiv je u mastima tako da se njegov viak taloi u tijelu. Toksian je u velikim koliinama tako da se ne bi smjeli uzimati dodaci bez preporuke lijenika. Vitamin K: Potreban je u malim koliinama, ali nunim za proizvodnju bjelanevina koje su vane za zgruavanje krvi, rad bubrega i metabolizan kostiju. Crijevne bakterije proizvode oko pola potrebne koliine, a ostatak se dobija iz hrane. pinat, kupus, brokula,listovi repe i drugo lisnato povre, govea jetra, zeleni aj, sir i zob su dobar izvor ovog vitamina. Nedostatak ovog vitamina se jako rijetko pojavljuje u odraslih osoba. Minerali kao i kod vitamina, tijelo ih zahtjeva u malim koliinama. Za razliku od ostalih prehrambenih proizvoda, vitamini i minerali ne moraju se probaviti, ve se direktno apsorbiraju u krvotok. Npr. eljezo je bitno pri prenoenja kisika kroz krvotok, potrebno u proizvodnji hemoglobina, te zasluno za crvenu boju krvi. Smanjenjem razine eljeza, takoer se smanjuje razina hemoglobina u krvi to dalje uzrokuje smanjenu opskrbu kisikom koja vodi do vrtoglavice i nesvjestice.
146

Mineral Bor

Nalazimo ga u: Vou, povru, oraastim plodovima, vinu, jabukovai ili jabunom soku, pivu Tamnom zelenom povru, mlijeku, siru, jogurtu, koljkama, srdelama, lososu, jetrici i bademima

Simptomi manjka: Smanjen rast, osteoporoza

Vanost U apsorpciji ostalih minerala

Kalcij

Bol u leima, nogama i miiima, preskakanje srca, lomljive kosti, nesanica, kvarljivi zubi Nisu ustanovljeni

U razvoju zdravih i jakih kostiju i zubi, te vezivnog tkiva, uloga kod zgruavanja krvi, prijenosa ivanih impulsa, te miinih funkcija (ukljuujui srce) Za energiju, funkcioniranje mozga, prevenciju raka

Cezij

Hrana proizvedena na tlu bogatom mineralima pivskom kvascu, jetri, nemasnom mesu, peradi, cjelovitim itaricama, jajima i siru, koljkama, kukuruznom ulju Meso, perad, mlijeko, kamenice, jetra Plodovi mora, iznutrice, orasi,

Krom

Arteroskleroza, nizak rast, netoleranciju kod dijabetiara

Poveava efekt inzulina, stimulira enzime kod metabolizma energije, za zdravu cirkulaciju, sintezu masnih kiselina, kolesterola i bjelanevina

Kobalt

Smanjen rast,

Pomae u stvaranju crvenih ivano tkivo Dio je mnogih enzima, s vitaminom C tvori elastin,

perniciozna anemija krvnih zrnaca i obnavlja Openita slabost, osjetljivost koe,

147

Bakar

sjemenke, zeleno povre, crni papar, kakao, soja Jod Gljive, riba, alge, plodovi mora, kuhinjska sol

nepravilno disanje

koristan u formiranju crvenih krvnih zrnaca, boju koe i kose, dobar za formiranje kostiju Regulira proizvodnju energije i brzinu metabolizma, sastavni dio nekih hormona titnjae, potreban u prevenciji gue, dobar za zdravu kosu, kou, nokte i zube. Manjak je iznimno rijedak. Kod stvaranju hemoglobina metabolizma bjelanevina, kod otpora prema bolesti i stresu, za zdrave zube, kou, nokte i zube Kod endokrinolokog sustava, u funkciji mozga, promotor glavnog sastojaka kod istegnutih miia

Pretilost, iziritiranost, suha koa, nervoza, hladne ruke i noge

eljezo

Sok od borovnice, jetrica, jaja, riba, perad, plodovi mora, zeleno lisnato povre, sueno voe

Slabost, potekoe zatvor, krhki nokti

pri disanju, anemija, i mioglobina, kod

Litij

Hrana uzgojena na tlu bogatom litijem

Smanjen rast, smanjena plodnost, smanjen ivotni vijek, depresija

aktinskog filamenta Magnezij Riba, zeleno lisnato Pretjerana aktivnost Katalizator kod koritenja povre, mlijeko, orasi, sjemenke, med, juhe od mesne kosti
148

miia i grevi, konfuzija, nervoza,

ugljikohidrata-mastibjelanevina, fosfora, kalcija, moda i kalija; dobar za energiju, odravanje zdravih kostiju,

itarice punog zrna, tremor

Mangan

banane, narane, dinja, itarice punog zrna, smea ria, orasi, penine klice, celer, grah, graak i jagode

Gubitak kose, (miia)

arterija, srca i zubi Kod aktivacije enzima, spolnih hormona, pomae u razgradnji ugljikohidrata i masti, staninom disanju, pomae pri stvaranju vitamina E Za valjano funkcioniranje mozga, te za metabolizam amino-kiselina

vrtoglavica, atrofiju odrava proizvodnju

Molibde n

Mlijeko, organsko meso, graku, grahu, itaricama, tjestenini, lisnatom povru, kvascu, mlijeku i iznutricama okolada, suhi grah, orasi

Smanjen rast, gubitak apetita, smanjena plodnost (reproduktivnost)

Nikal

Smanjen rast, dermatitis Gubitak teine, gubitak apetita, nepravilno disanje poveanje teine, nervoza, pretilost, osjetljivost i povlaenje zubnog mesa Slabi refleksi, suha koa, nervoza, usporen rad srca, nesanica, potekoe
149

Optimalan rast, zdravu kou, strukturu kostiju, poboljava alkalni fosfat Zajedno s kalcijem tvori kosti, zube; za rast i obnovu stanica, razgradnji ugljikohidrata-mastibjelanevina, za kontrakcije srca, aktivnost ivaca

Fosfor

mesu, peradi, jajima, ribi, orasima, mlijenim proizvodima, itaricama punog zrna i bezalkoholnim napicima Nemasno meso, morski plodovi, sirovo voe i povre, osobito

Kalij

Kontrolira rad sranih miia, ivanog sustava, bubrega, brzi rast, kontrakciju miia,

citrino voe, krumpir Brokula, luk, tuna, cjelovite itarice, paroge, enjak, jaja, gljive, nemasno meso i Silicij plodovi mora Nepreraene itarice bogate od ita, korjenasto Vanadij povre itaricama punog zrna, orasima, korjenastom povru, jetri, ribama, biljnim uljima, crnom Cink papru, gljivama nemasnom mesu, plodovima mora, jajima, soji, kikirikiju, peninim klicama, siru, kamenicama, jetrici, pinatu, suncokretovim

disanja, guenje i rada srca Prerano starenje

umirenje ivaca

banane i avokado te krajnje prestanak Selen S vitaminom E odrava elastinost tkiva, te pri preradi bjelanevina

Nepravilno formatiranje kostiju (smanjen sadraj kolagena) Sklonost pobaaju, smanjen rast, kolesterol u plazmi, lipida i fosfolipida

Nuan za oporavak, odravanje i formiranje zdravog veznog tkiva

vlaknima, proizvodi i hrskavice

U regulaciji proizvodnje energije, srijeava sintezu kolesterola, pomae u formiranju kostiju i zubi

Sterilnost, kanjenje Pomae u probavi i kod spolnog razvoja, gubitak okusa, slab apetit, slabost, smanjen rast metabolizmu fosfora i bjelanevina, sadri ga inzulin i sperma, pomae u zacjeljivanju rana i opeklina; kod prostate i probave ugljikohidrata

150

sjemenkama Uvijek je vrlo bitno posavjetovati se sa strunjakom prije prilagoavanja prehrane. Voda je od vitalne vanosti za zdravlje. Ona prenosi sastojke poput kisika, hormona, vitamina i minerala kroz krvotok. Ona je takoer lubrikant (tj. podmazuje) u zglobovima, te pomae u regulaciji tjelesne temperature. Pomae tijelu kako bi se oistilo od vika, nekorisnih produkata i toksina. Gubimo mnogo vode mokrenjem i znojenjem i ona se mora nadomjestiti pijenjem. Dehidracija uzrokuje nekoliko simptoma anksioznosti. Vlakna igraju veliku ulogu u uspjenoj probavi. Nalazi se u vou, povru i proizvodima od cjelovitih itarica. Ne probavljaju se u crijevima, ve iste probavni sustav. Ako patite od zatvora ili diareje, vlakna vam mogu pomoi da pomognete svom probavnom sustavu. PRETJERAN RAST KANDIDE Svi smo svjesni zagaenja koja prijete svijetu oko nas, ali samo su neki u potpunosti svjesni koliko to ima utjecaj na ljudski organizam. Zagaenje ne mora biti u obliku kemikalije, moe se takoer nai u obliku hrane, tekuina, lijekova i kozmetike. Mogu imati velik utjecaj na ljudsko tijelo, posebno ako je u stanju anksioznosti ili odvikavanja od ovisnosti. Jedan od najneugodnijih efekata uporabe benzodiazapina pri procesima odvikavanja moe biti pretjeran rast kandide u trbuhu i ostalim unutarnjim organima. To je parazitska gljiva koja je prisutna u ljudskom tijelu od roenja i najpoznatija po tome to uzrokuje infekcije u ustima i vagini. Moe izazvati razne simptome ukljuujui psiholoke poremeaje poput anksioznosti i depresije. Oduvijek je poznato kako antibiotici, kontracepcijske pilule, steroidi i drugi antibakterijski preparati mogu uzrokovati Candidu Albicans da se pretjerano razmnoava i tako ubija korisne bakterije u ljudskom organizmu koje bi joj trebale
151

onemoguiti pretjeran rast. Primijeeno je da se takav razvoj dogaa esto u procesu odvikavanja, no nejasno je zato. Kandida je gljiva koja najee ivi u mraku, hrani se eerom i odgovara joj vlana okolina, tako da je utroba savreno mjesto za njen pretjeran razvoj. Ona takoer uzrokuje fermentiranje alkohola na nain da uzima eer (iz vina ili pive), slian proces se dogaa u crijevima to uzrokuje mnoge simptome poput napuhanosti, diareje i zatvora. Kandida uzrokuje upalu u najjednostavnijem obliku, koja uzrokuje neprijatno svrbuckanje na sluznici, npr. u ustima ili na genitalijama. Vee pretjerano razmnoavanje kandide moe lako prei u micelijalnu kandidu koja je mnogo progresivnija i ima nastavke duljine prsta koji su poznati kao ''uplja utroba''. Ovo stanje omoguava toksinima da slobodno prelaze iz probavnog trakta u krvotok, to uzrokuje brojne tjelesne simptome. Evo nekoliko eih simptoma : slabort, premorenost, depresija, bol ili slabost miia, krutost zglobova, bol u glavi i leima, neugoda u trbuhu, esto jedenje, snana potreba za hranom, zatvor ili diareja, napuhnutost, podrigivanje, isputanje plinova, iziritiranost tankog i debelog crijeva, este vaginalne upale, grevi, menstrualne tegobe, pms, napadi panike, paranoja, pospanost, zaboravljivost, preskakanje srca, stezanje u grudima, hipotireoza (kod titnjae), problemi imuno-sustava, este prehlade, problemi sa prostatom, munina ili drhtanje od gladi, vrtoglavica, nesanica i poremeaju spavanja, vodenaste oi, pukotine u kutovima usnica, osip u ustima, osjetljivost na mlijeko ili itarice, svrbe u rektumu ili vagini, suha usta, lo zadah (ak i nakon pranja zubi), vonj (neugodan) tijela ili nogu koji se ne uklanja kupanjem, suha koa, psorijaza ili osip, uestalo mokrenje, peckanje pri mokrenju. Ako osjeate etiri ili vie gore navedenih simptoma, postoji mogunost da se pretjeran rast kandide dogaa kod vas. To se moe tretirati na mnogo naina, pri emu je najbolje posavjetovati se sa lijenikom ope prakse koji e vas uputiti strunjaku. Specijalisti se takoer vrlo lako mogu nai preko zdravstvenih centara i nutricionista. Obino doktor prepie anti-gljivini lijek, ali je uvijek bolje rjeenje
152

ako koristite prirodne naine. enjak nije samo efektan pri odravanju zdravog srca, ve takoer ima antibakterijska i anti-gljivina svojstva. Moe se uzimati u prirodnom obliku, ali takoer i u obliku kapsula. Vano je da te kapsule sadre Alicin koji se katkad uniti pri proizvodnji kapsula. Neki su primijetili kako enjak smanjuje razinu njihove anksioznosti, te podie razinu energije. Postoje mnoge informativne knjige na tu temu. JESTE LI HIPOGLIKEMINI? Patite li od sljedeih simptoma? velika potreba za eerom ili slatkom hranom osjeaj letargije (slabosti, bezvoljnosti, umrtvljenosti) brzo dobivanje na teini vrtoglavica alergije ili preosjetljivost udljivost i iziritiranost, razdraljivost plakanje bez odreenog razloga gubitak libida nesanica anksioznost i panini napadi zamagljen vid hladan znoj suhe oi depresija uestale glavobolje slabo pamenje gubitak samopouzdanja nagle varijacije emocija hladne ruke i noge
153

Kada jedete obrok pun ugljikohidrata, primjerice krumpire, riu ili tjesteninu, eer u krvi odmah raste. Ovaj eer se upotrijebe ili za proizvodnju energije ili se pohranjuje u masnom tkivu ili u jetri ili miiima, da se iskoristi po potrebi. Guteraa proizvodi inzulin, hormon koji pomae prelasku glukoze iz krvi u masno tkivo, pri emu pomae odravati stalnu razinu eera u krvi. Lako je shvatljivo kako konzumirajui iznimno slatku hranu naglo povisujemo eer u krvi, a tu dolazi do izraaja vitalna funkcija inzulina koji viak tog eera alje u masne stanice. Taj proces moe uzrokovati pretilost. Prehrana bogata bjelanevinama i mastima, najee nije uzrok pretilosti, ve ugljikohidrati! Kad tijelo ne moe proizvesti dovoljno inzulina nastaje stanje nazvano dijabetes. Tada eer u krvi ostaje stalno na visokoj razini. Obrnuto se moe dogoditi da tijelo proizvodi previe inzulina pri emu se razina eera jako smanji i uzrokuje stanje nazvano hipoglikemija. Hipoglikemija prvenstveno utjee na mozak i ivani sustav uzrokujui simptome poput konfuzije i smanjene intelektualne sposobnosti. Moete li vidjeti gdje to vodi? Veza kad smo pod stresom, proizvodi se adrenalin i ulazi u krv. Ovo moe uzrokovati simptome anksioznosti i paninih napada, ali takoer potie jetru na osloboivanje pohranjenog eera (glikogena), ime se opet podie razina eera u krvi. Guteraa tada lui inzulin da bi to kompenzirala i time uzrokuje hipoglikemiju. Opet djeluju nadbubrene lijezde proizvodei adrenalin i cijeli se proces vrti ukrug. Tijelo se navikava na ovaj ciklus i postaje sve tee i tee ga prekinuti. Moje osobno iskustvo je bilo uasavajue. Jedini nain na koji sam mogao drati koliinu eera u krvi stabilnom i osjeati se dobro je bio taj da sam vrlo paljivo birao to u jesti i kada. Hipoglikemija je vrlo ozbiljno stanje, no svakako, kladio bih se da bi 90% lijenika ope prakse na ovo se samo nasmijalo, a ostalih 10% bi upirali prstom i rekli ''eer u krvi ti je dobar, nastavi uzimati lijekove, to je anksioznost!'' ono to oni ne znaju je da stres moe uzrokovati ili potpomagati
154

hipoglikemiju direktno i posredno, inei pritom velike oscilacije razine eera u krvi. Bez obzira na to to smatrate da se hranite dobro, ovo je jedna od najvanijih stvari kada vas mori anksioznost, napadi panike ili ostali simptomi stresa, u stvari kad bolujete od bilo kakve bolesti. Kako ete znati jeste li hipoglikemini? Prvo, pogledajte nabrojene simptome. Ova je metoda vrlo jednostavna i sigurna. Sljedei put kad imate napad panike, popijte malu au vode sa dvije lice eera. Ako se napad nakon toga smanjuje moda ste hipoglikemini. Budite svjesni injenice da voda sa eerom nije trajno rjeenje za vae napade panike, i kratkotrajnog je uinka. Zatim pokuajte uzeti 1 gram topivog kalij-klorida pri sljedeem napadu panike (nabavite u ljekarni ili trgovinama zdravom hranom). Ovo ima isti uinak kao zaeerena voda, ali ne uzrokuje putanje inzulina, pa time ni nagli pad eera poslije. Konzultirajte se sa ljekarnikom oko toga, jer ovaj sastojak neki ljudi ne mogu podnijeti. Ako patite od hipoglikemije, nije kraj svijeta i poprilino je rairena pojava meu anksioznim osobama. Ako ste osjetljivi na nain prehrane, ne preskaite obroke, jedite malo i esto, te izbjegavajte prevelik unos ugljikohidrata, pa ete se vrlo brzo osjeati mnogo bolje. Sljedei je primjer prehrane koja bi drala stalnom razinu eera u krvi, no treba nastojati biti strpljiv, te je to bolje slijediti, pa e se upornost na duge staze isplatiti. Guteraa i svi ostali organi e se oporaviti, ali samo ako pratite sve navedeno i izbjegavate slatku hranu. Moje preporuke: 1. BEZ EERA 2. obrok bogat bjelanevinama svaka 2-4 sata 3. izmeu obroka pojedite zdrave grickalice orasi, sjemenje, bademi, povre 4. bez meda ili kroba 5. izbjegavati hranu sa dodanim eerom (itajte reklamacije) 6. bez bijelog, rafiniranog brana i eera (kod tjestenina, rie, kruha) 7. na poetku bez kofeinskih napitaka. Kasnije ih moete ponovno uvesti.
155

8. na poetku bez voa. Nakon stabilizacije takoer uvesti. 9. bez krumpira. Opet ih polako uvoditi u prehranu nakon stabilizacije. Slijedi popis stvari koje moete jesti: Meso: piletina, janjetina, govedina, u stvari sve vrste Riba: svjea tuna je zaista ukusna i zasitna Jaja: odlina skuhana i posluena sa riinim kolaiima Moete pripremati zaista ukusne umake od svjeeg povra, piletine, te dodavajui svjeu (ili konzerviranu ili njen umak) rajicu, sa zainima. Moete dodati i masline. Bilo koja vrsta sira sa riinim keksima je dozvoljena. Za salate svjee povre ili kuhano na pari. Moete takoer jesti grah, leu, oraaste plodove i sjemenke, riine krekere (pripazite da ne sadre dodatni eer), marmite umak (slian kocher umaku) miksajte i otkrijte to vam se svia!!!

156

9. PUENJE I ALKOHOL
Mitovi o puenju: Mnogi puai vjeruju da im puenje pomae smanjiti stres. Iz tog razloga takoer vjeruju da: 1. ljudi uzimaju pauzu kako bi zapalili. Pauza im pomae da se opuste, no oni cigaretu smatraju ''zaslunom'' i na taj nain uspostavljaju podsvjesnu povezanost puenja i relaksacije. 2. puenje zahtjeva duboko disanje i na taj nain smanjuje ansu za hiperventilaciju ili nepravilno disanje. No uzrok tome je samo duboko disanje. 3. puenje se povezuje sa oputenim socijalnim dogaanjima i oputenijom atmosferom i iz tog razloga proizvodi osjeaj sree. 4. nakon to pua postane ovisan o nikotinu, puenje mu je uitak jer ga ''brani'' od simptoma odvikavanja. Suprotno uvrijeenom miljenju, nikotin je jak stimulans i zapravo je jai od kave. Proizvodi vrlo veliku razinu psihikog okruenja koje se mogu aktualizirati kao anksioznost. Nikotin takoer ubrzava puls, te proizvodi okruenje u organizmu koje je pogodno za razvoj anksioznog poremeaja . Proteklih nekoliko godina susretao sam sve vie i vie ljudi koji su kroz anksiozne faze prolazili dok su bili puai ili se odvikavali od nikotina. Prvo nisam uoio vezu ali nakon nekog vremena primijetio sam uzorak koji se ponavlja i sad gledajui unazad vidim da ljudi koji pate od anksioznosti, a pue ili su puili, veinom osjete prve napade panike kad pokuavaju prestati. Ljudi uglavnom misle da simptomi koje osjeaju prilikom odvikavanja (treskavica, osjeaj nervoze i tjeskobe, dobitak na teini i sl.) su uzrokovane samim odvikavanjem od nikotina. Po mojem iskustvu, anksioznost se znatno pojaala kad sam pokuao se odviknuti
157

od cigareta, te su se dodatni simptomi smanjili im sam opet poeo puiti. Istraivanje u Americi pokazalo je da oko pola cigareta kupljenih i potroenih u SAD-u konzumiraju upravo ljudi sa psihikim poremeajima. To ne dokazuje da puenje vodi do mentalnog poremeaja, ili obrnuto, ali u svakom sluaju doktori bi trebali obratiti pozornost na simptome anksioznosti kod ljudi koji pue. ''Postoji vrlo jaka veza, ali ne moemo odrediti koji je zapravo uzrok'', kae vodei istraitelj na tom projektu, dr. Karen Lasser (Harward Medical School, lanak je izaao u studenom 22/29 Jurnal of the American Medical Association). ''Nemaju svi puai neki mentalni poremeaj'', no 9 od 10 ljudi koji pue vie od 24 cigarete na dan pate od nekog psiholokog poremeaja depresije, anksioznosti, napada panike, fobija ili drugih emocionalnih problema, pokazalo je istraivanje. Ovo to slijedi je isjeak iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje (NIMH) i radi se o uinku koje puenje ima na adolescente. Takoer sa Nacionalnim institutom za zlouporabu droga (NIDA) dokumentirali su kako kronino puenje cigareta kroz razdoblje adolescencije moe poveati podlogu koja se u procesu odrastanja razvijaju u cijeli niz simptoma anksioznosti, ukljuujui razvoj same anksioznosti, kao i panine napade, te razne fobije (npr. agorafobiju strah od otvorenih prostora). Na Kolumbijskom sveuilitu, te New York State Psihijatrijskoj instituciji objavljuju svoja istraivanja u osmom izdanju Journal of the American Medical Association (JAMA), u studenom. Znanstvenici su svjesni jake povezanosti izmeu napada panike i problema sa disanjem kod odraslih osoba. Iznijeli su hipotezu kako se puenje takoer moe povezati sa rizikom od paninih poremeaja kod djece i odraslih, upravo preko efekta disanja. To je omoguilo daljnje dokazivanje o slinosti anksioznog poremeaja kod djece i odraslih, kako kae dr. Daniel Pine. Istraivai su ispitali 688 mladih i njihovih majki, od 1985. do 1986., te od 1991. do 1993. Otkrili su da ak iznenaujuih 31% od adolescenata koji su puili vie od 20 cigareta na dan imaju anksiozne poremeaje
158

tijekom odrastanja. Od onih koji su svakodnevno puili i imali anksiozan poremeaj tijekom adolescencije, 42% je poelo puiti prije nego im je dijagnosticiran poremeaj anksioznosti, dok je samo 19% bilo prvo dijagnosticirano, a tek naknadno su poeli puiti svakodnevno. Znanstvenici svakim danom znaju sve vie o vezi izmeu puenja i anksioznosti, to potvruje da se tu ne radi o pukoj sluajnosti. Ako ste pua koji ima anksiozni ili depresivni poremeaj, te razmatrate da li biste prestali puiti, NEMOJTE. Znam da se ovaj savjet protivi zdravom razumu, ali ima konkretan znanstveni razlog. Dok puite, umjetno podiete razinu eera u krvi, iako je nejasno koliko jedna cigareta ''vrijedi'', misli se ak da je ekvivalentna (jednaka) jednoj lici eera. Da je to sluaj moete vidjeti na nain da ako puite npr. 15 cigareta na dan eer u krvi vam je kao da ste pojeli 15ak lica eera. Kad oduzmete tu umjetno izazvanu koliinu eera u krvi, za rezultat dobijete simptome hipoglikemije koji su iznenaujue slini i mogu se lako zamjeniti sa anksioznim poremeajem. Hipoglikemija je stanje iznimno niske razine eera u krvi to moe izazvati drhtanje, vrtoglavicu, tjeskobu, ubrzan puls, klonulost i depresiju. Prelako je tada prepisati lijek za anksioznost kad pravi problem lei negdje drugdje. U paru sa injenicom da anksioznost utjee na proizvodnju inzulina (kemikalije koja kontrolira razinu eera u krvi tj. smanjuje je kako bi postigla idealnu razinu), nizak eer u krvi moe izazvati vrlo neugodne simptome. Tako da kad vaem tijelu treba cigareta, ono zapravo vapi za eerom, pa ako ne puite poseete za keksima i sl., te dobivate na teini, to je jedan od najprepoznatljivih nuspojava prestanka puenja! Ne branim nezdrav nain ivota, kao kronini pua, ve samo savjetujem kako (u sluaju da ne morate iz medicinskih razloga odrei se odmah cigarete) i mislim da bi bilo preporuljivo postupno smanjivati koliinu popuenih cigareta, pa tek kad se osjeate sigurni potpuno prestati, ALI POLAKO. Ako ste ve prestali puiti ali ste poeli osjeati napade panike otprilike u isto vrijeme, ili vam se anksioznost poveala, bilo bi
159

preporuljivo da odgodite prestanak puenja za vrijeme kad ete biti sposobniji i jai za boriti se s time. Alkohol je vrlo bogat eerom, ali takoer daje onome tko pije laan osjeaj oputenosti. Iako moda leite i osjeate se oputeno, to je zapravo obrnuto od onoga to se odvija u vaem tijelu. Istraivanja pokazuju kako alkohol u veim koliinama ozbiljno moe naruiti vae zdravlja. Izmeu ostaloga, moe: smanjiti koliinu vitamina od ivotne vanosti ozbiljno omesti sposobnost tijela da koristi kisik, probavlja hranu i apsorbira vitamine a to dovodi do: vee osjetljivosti na stres simptomi poput depresivnih koji svakodnevni ivot ine teim, to moe dovesti i do anksioznog poremeaja slabe komunikativne i socijalne sposobnosti, slabih radnih navika, slabih privatnih veza, financijskih problema, koji zaista mogu izazvati depresiju i anksioznost. Alkohol djeluje depresivno jer potiskuje. Mnogi ljudi koriste alkohol da bi postigli osjeaj oputenosti. Bilo kako bilo, to moe takoer utjecati na vau sposobnost pamenja, shvaanja i donoenja odluka. Poput puenja, naglo odvikavanje od alkohola, ne samo da je popraeno raznim i neugodnim nuspojavama, ve takoer uzrokuje pad eera u krvi. Kao to je izneseno kod dijela o puenju, taj pad koliine eera u krvi rezultira simptomima anksioznosti. Ako planirate prestati konzumirati alkohol (kao i bezalkoholne napitke bogate eerom), uinite to polako, a ne naglo!

160

10. NASTAVAK PUTOVANJA

Povlaenje & preokret u anksioznosti Tijekom mog oporavka, mnogo puta sam osjeao da idem unazad, da mi se ponovno pogorava stanje. Ubrzo poslije, moje povlaenje je zavrilo i poeo sam se osjeati bolje i sposobnije za suoavanje sa svijetom. Odluio sam se zaposliti na par manjih poslova da bi ispunio prazno vrijeme u kojem sam se suoavao sa samim sobom. Prilino dobro sam se u to vrijeme osjeao, najvjerojatnije zato to sam prolazio hiperaktivnu fazu povlaenja. Mnogi ljudi brkaju hiperaktivnost s dobrim raspoloenjem, to ona sigurno nije. U tom periodu od otprilike dva mjeseca mislio sam da sam mnogo sposobniji nego to sam uistinu bio. Vrlo ubrzo sam poeo raditi puno radno vrijeme i osjeao sam snaan umor od rada (radio sam ak i naveer), ali sam se osjeao iznimno dobro, za promjenu. Ne mogu shvatiti zato sam se osjeao toliko ivim, ali nakon nekon vremena me svladala totalna iscrpljenost. Jedva sam stajao na nogama, imao sam jako lupanje srca i vrtoglavicu pa sam na kraju zavrio leei na sofi, dva tjedna. Posao mi je zbog toga patio i na kraju sam se moram suoiti s injenicom da jo ne mogu normalno funkcionirati. Mnogo vremena, ak godina, mora proi dok se ne ponite sve promjene koje je Vae tijelo pretrpjelo tijekom anksioznosti, ovisnosti ili povlaenja. ivani sustav se mora odmoriti. Da bi se vratio u svoju prirodnu funkciju, morate mu dopustiti da to radi u svoje vrijeme. Lagana vjeba, pravilna prehrana i svjei zrak su najbolji recept za ubrzanje cjelokupnog oporavka, ali nemojte pretjerivati!

161

Takoer sam uz pomo svojeg psihologa primjetio da sam se praktiki oslanjao na svoju anksioznost i napade panike te ih koristio kao izgovor da se ne suoavam sa svijetom, svojim stresorima i potencijalnim rizicima koje nosi ivot. Mislio sam i ako se iznenada izlijeim da e me moji voljeni ostaviti s objanjenjem da se ja vie ne trebam oslanjati na njih. Skoro sam osjeao da jedva ekaju da se oporavim, tako da bi mogli biti slobodni. To se posebno odnosilo na moju djevojku, koja mora da je preivjela pakao tijekom moje bolesti. Kad sam shvatio da moja sudbina ovisi samo o jednoj osobi meni i da moji voljeni ne ekaju samo da me ostave, odluio sam napraviti neke promjene u ivotu. Uz pomo psihoterapeuta, poeo sam izazivati svoje stahove i sumnje i ubrzo se moj obrazac ponaanja poeo mijenjati. Moj opi pogled na ivot se proistio i osjeao sam da prolazim kroz neku vrstu prosvjetljenja (stanje razumijevanja, znanja i zadovoljstva). Iznanada je sve postalo jasno. Osjeao sam se jaim zbog svojeg iskustva i poeo sam shvaati sebe, ostale i openito ivot, mnogo jasnije.To je bila udna, ali ugodna senzacija koja traje i dan danas. Vi ste u nadlenosti samog sebe. Bez obzira kako na to gledate, postoji samo jedna osoba na ovom svijetu na koju moete svaliti svu odgovornost. Vi ste jedini ije djelovanje moete kontrolirati, jedini u kojeg se u potpunosti moete pouzdati, bez pitanja. Vi drite klju uspjeha da budete ono to elite biti. Vi ste sebe uinili bolesnima, svjesno ili nesvjesno, ali Vi moete svjesno napraviti neto da se ponovno osjeate dobro. Sada znam da sam bio u krivu kad sam govorio: ''Nikada neu biti dobro''. Sada jesam, a moete biti i Vi.
162

Ako ste patili od anksioznosti, napadaja panike, depresije, ovisnosti o sedativima ili povlaenja, postoji jedna stvar koju Vam mogu garantirati Vi moete i Vi ete biti bolje. Iz dubine beznaa, boli i bolesti, uspio sam si ponovno spojiti ivot, a moete i Vi. Gledao sam ljude koji su bili mnogo godina vezani za kuu kako prestaju piti lijekove, ponovno rade i ive sretnim i ispunjenim ivotima, ak i oni koji su na poetku rekli da nema anse. ALI svi oni imaju jednu zajedniku stvar svi su oni, bez iznimke uinili tono ono to mojih Devet Pravila govore da treba. Svatko od njih je prilagodio moje principe vlastitim ivotima i krenuo naprijed, uvodei nove i uzbudljive aspekte u svoj anksioznou ispunjeni ivot, prikazujui svoje dotadanje navike zastarjelima, zamjenjujui ih novima, ne - anksioznima, zadovoljavajuima i zanimljivima. Vi imate mo napraviti to za SEBE, SADA!

163

11. PRAVILNO DRANJE

Veina ljudi zanemaruje pravilno dranje tijela i na kraju tek kasnije u ivotu osjeti negativne posljedice najee su to bolovi u leima i bolovi u vratu. Ako osoba koja pati od anksioznosti ima nepravilno dranje tijela, to moe imati vrlo jak uinak na simptome anksioznosti. Ve smo ranije spomenuli da je disanje jedan od vanih faktora u Svetom Gralu anksioznih poremeaja. Ako uspostavite pravilno disanje, jaina anksioznosti e se smanjiti. Pravilno dranje ima vrlo jak uinak na disanje. Anksioznost i depresija mogu uzrokovati da osoba zauzima obrambeni poloaj, tj. podsvjesno osjea da se mora zatititi od nekakve opasnosti. Poput uplaenog jea koji se sklupa u loptu da bi zatitio svoj mekani, ranjivi stomak, tako i mi kad smo anksiozni ili depresivni teimo tome da sjedimo s prekrienim rukama, nogama priljubljenim uz tijelo i ramenima savijenim prema struku. Ova poza se inae zauzima nesvjesno, ali je izuzetno nezdrava; dolazi do pritiskanja unutarnjih organa ukljuujui srce i plua to slabi cirkulaciju i uzrokuje bol u miiima, ivcima i tetivama. Ako ste se prepoznali u ovome, potrudite se to ispraviti; to ste svjesniji o svojim nezdravim pozama, to vie moete vjebati pravilno dranje. Ako je potrebno, zamolite prijatelje i rodbinu da vas upozore kada se naete u gore opisanom poloaju, jer ako to uspijete promijeniti, osjetiti ete gotovo trenutno poboljanje.

164

U dananje uurbano doba sve manje stojimo, hodamo i trimo. U zadnjih sto godina ljudske navike su se izmijenile bre nego ikad prije u povijesti; sve je vie stresnih situacija, ivot je openito bri, skuplji i svakako je sve izraenije i rivalstvo. Naa se pak tijela nisu dovoljno razvila da podnesu sve ove promjene u ivljenju; ovo moe dovesti do neusklaenosti izmeu fiziolokog izgleda i aktivnosti. Tijekom perioda provedenim pod fizikim i psihikim pritiskom uzrokovanim ovim neusklaenostima, mogu se razviti fiziki problemi i manifestirati se kao stres. Fizika aktivnost pridonosi boljoj cirkulaciji, jaim miiima, zdravlju kardiovaskularnog sustava i zdravijim pluima. Manjak vjebanja, loe dranje i niska kvaliteta zraka u prostoriji mogu biti vrlo tetni. Prosjena osoba koja radi u uredu sjedi oko 5-6 sati na dan i kree se samo do aparata za kavu, gdje odlazi po brzu dozu stimulansa, da si malo pokrene adrenalin. Sjedenje u uredskom stolcu nije loe samo po sebi, ali se treba prakticirati samo u kratkim periodima izmeu perioda aktivnosti. Sjedei poloaj pritie torzo i organi iznad oita se poguruju gore prema prsima, optereujui srce i plua. Ako ste prekomjerne teine, ovo dodatno komplicira problem. Diete kratkim, plitkim udisajima, i nivoi kisika i ugljik dioksida u krvi su ugroeni. Veinu svog posla obavljam sjedei za raunalom. Nedavno sam kupio stolicu za kleanje, ali i dalje se osjeam grozno ako sjedim dui period. Neugodnost od sjedenja nije uvijek odmah bila vidljiva, ali nekad bi me pratila jo i sljedeeg dana, pokazujui da se disanje moe drastino izmijeniti kroz dui period.

165

Nepravilno dranje pritisak na prsnu upljinu uzrokuje kratke, oteane udisaje i kompresiju unutarnjih organa

166

Pravilno dranje prsa izbaena, lea ravna, plua i unutarnji organi u prirodnom, slobodnom poloaju Smatram da bi pogreno disanje i dranje moglo objasniti mnoge simptome koji se javljaju prilikom obavljanja stresnog posla. Nije potrebno dugo da se ovjekov prirodni ritam disanja promijeni u tolikoj mjeri da uzrokuje neugodne simptome, ukljuujui anksioznost, panini poremeaj ili depresiju. Nepravilno dranje, radijacija iz monitora raunala, slaba kvaliteta zraka ili ugraenih klima ureaja, nedostatak svjeeg zraka, centralno grijanje, pijenje kave, dugi sati i ljuti ef lako moemo vidjeti zato se iri epidemija bolesti vezane uz obavljanje stresnog posla. Da bismo ispravili dranje, vano je nabaviti stolicu koja e drati lea ravno, i pokuajte se ne naslanjati na stol ispred sebe. U takvom poloaju je prsna upljina svoje optimalne veliine dok sjedite. Fizika aktivnost odrava dobru cirkulaciju, i protee kostur, miie i ostala tkiva, razgibava zglobove i omoguuje tijelu da die. Pokuajte izbjei ispijanje kave i aja u velikim koliinama, jer su oboje stimulansi. Pobrinite se da dobijete dovoljnu koliinu kvalitetnog, svjeeg zraka, ako moete otvorite prozor ili izaite iz zgrade za vrijeme pauze na poslu, ako je to ikako mogue. Ako osjeate da ste pod stresom zbog pretrpanosti poslom, razgovarajte o tome sa efom ili se obratite sindikatu, ako ste lan. Moete se obratiti i lijeniku koji vas moe uputiti savjetniku za kontrolu stresa. Ne dozvolite si da se razbolite zbog preoptereenosti poslom, ako treba uzmite godinji odmor, jer stres ne smije biti opcija, vi uope ne biste trebali biti pod stresom.

167

Tehnika Alexander
Tehnika Alexander je metoda koja ispravlja pogreno disanje, dranje i kretanje; izmislio ju je australijski glumac Frederic Alexander. Alexander je shvatio da njegovo dranje utjee na njegove glumake sposobnosti, te je stoga izmislio tehniku kojom je poboljao ne samo dranje i disanje, nego i ravnoteu i koordinaciju. Tehnika vas ui koliko tono truda morate uloiti u koju aktivnost, tako da vam to vie energije ostane i za ostale vae aktivnosti. Ova metoda nije niz tretmana ili vjebi, nego je to vie reprogramiranje uma i tijela. Tehnika Alexander je metoda koja moe pomoi da naete novu tjelesnu ravnoteu otputanjem nepotrebnih napetosti. Moe se odnositi na sjedenje, leanje, stajanje, hodanje, dizanje, i ostale dnevne aktivnosti. Pretjerane napetosti u vaem tijelu mogu uzrokovati cijeli niz neugodnih simptoma kao npr. bol u leima, vratu i ramenima, letargiju, nesanicu i sl. Ljudi svih dobi i ivotnih stilova koriste ovu tehniku u svrhu poboljanja kvalitete svog ivota. Ova se tehnika nauava due od stoljea, tisue ljudi irom svijeta unaprijedilo je svoje zdravlje prakticirajui ovu tehniku.

168

12. VANJSKI FAKTORI

Osim dijete, pritiska na poslu, puenja I upotrebe alkohola, postoje I drugi faktori na koje nailazimo svakodnevno koji takodje utiu na kvalitet naeg ivota. Mi potcenjujemo, ili smo potpuno nesvesni pozitivnih ili negativnih spoljnih faktora koji mogu uticati na nae telo. Elektromagnetna polja iveo sam u Nemakoj nekoliko godina I postao sam svestan toga koliko Nemci ozbiljno uzimaju u obzir uticaj elektromagnetnog zagadjenja. Naunici okrivljuju elektromagnetni tetan uticaj za niz bolesti od depresije do leukemije. Nervni sistem ljudskog organizma oslanja se na elektrine nervne impulse koji prenose nervne signale od nervnih zavretaka do mozga. Mozak obradjuje impulse, gde uestvuju i senzori i misli, tako to otvara i zatvara prekidae u mozgu. Kao kod komjutera, ovi prekidaci I informacije koje oni primaju su napravljeni od elektrinih impulsa. Svi elektromagnetni procesi emituju elktromagnetnu radijaciju EMR (Elektro Magnetna Radijacija deo svetlog spektra), I to je vie prisutna to je elektromagnetno polje ire I jae. Postaete svesni da u zidovima vae kue postoji elektrina mrea (sklop), koja se ne mea sa ljudskim telom, ali ije je polje iroko I snanog uticaja, I dugotrajna izloenost istom menja nae sopstveno elektromagnetno polje, to izaziva bolest. Posmatrajui to sa pozitivne strane, naunici jos uvek tragaju za odgovorom kako ovo moze biti upotrebljeno kao nain
169

leenja. Smatra se da na isti nacin na koji elektromagnetna polja imaju negativan uticaj, ona isto tako mogu uticati u pozitivnom smeru na reavanje problema. Na primer, elektrini kablovi I elektrina konstrukcija mogu snano uticati na onoga ko ivi ispod njih.Elektrina konstrukcija nosi hiljade volti u domove irom planete, I elektromagnetna polja oko kablova stvaraju odredjenu udaljenost medju njima, ak I kad se zemlja nalazi izmedju njih. Elektrine utinice, ulazi I prekidai u naem domu, slino, mogu imati iroko elektromagnetno polje, to se najbolje moe primetiti tamo gde su ice koje formiraju krug izmedju dva elektrina izlaza. Na primer, ako imate lampu za itanje koja je prikljuena u dve raziite utinice, u svaku sa razliitih strana kreveta, ukrtanje elktromagnetnih polja dve utinice deavae se iza poloaja vae glave na krevetu. Spavanje u elektromagnetnom polju moe izazvati tano izmerljivu koliinu elektromagnetizma, ali efekti ovoga na ljudski organizam jos nisu tano poznati; mogu drastino varirati od osobe do osobe. Nije upote trenutak da odmah trite po kui, ludaki premetajui nametaj, samo budite svesni toga da pokuate da nadjete I odredite mesto koje vam najvie odgovara za odmor, gde se najbolje odmarate. Npr: krevet, omiljena stolica itd., to dalje od utinice ili nekog drugog izvora elektrine energije. Mnoge alternativne klinike za zdravlje mogu vas posavetovati u vezi ovoga I rei da li je to problem u vaem slucaju.

VDU ( Video Display Unit) Ekrani

170

Bilo koji od VDU ekrana emituju pozitivne jone, I smatra se da to pogadja ljudski organizam tako to ga puni pozitivnim jonima. Veina elektrinih uredjaja emituje pozitivne jone to izaziva reakciju razliitog stepena kod ljudi. Mnogi ljudi koji ive u zonama gde je poveana koncentracija pozitinih jona, pate od razliitih simptoma, kao sto su: glavobolje, anksioznost, depresija, promena raspoloenja, iritacija, problemi sa sinusima, nemogunost spavanja, nedostatak koncentracije, prehlade, alergije I drugo. Smatra se da VDU ekrani snano doprinose sindromu nastajue munine, stanju koje pogadja ljude koji rade dugo u modernim radnim okruenjima. Kompjuterske radnje prodaju filtere za VDU ekrane, koji pomau da se minimalizuje koliina pozitivnih jona emitovanih iz ekrana. Takodje pomae ako kupite jonizator, koji pomae da se koriguje disbalans pozitivnih I negativnih jona. Oni se mogu kupiti u veini radnji elektrine opreme. Poeo sam da provodim sve vie vremena na internetu tokom oporavka, I shvatio sam da mi treba sve vie I vie vremena za odmor od rada za raunarom; osim izbegavanja zamora oiju, ukoenog vrata I oteanog disanja, primetio sam da izbegavanje dugotrajnog gledanja u ekran spreava pojavu oseaja munine I vrtoglavice.

171

13. ANKSIOZNOST I DECA

Tipovi deije anksioznosti

Trihotilomania Trihotilomania je poremeaj koji se javlja u impulsima i nagoni decu da upaju vlasi kose kao reakciju na stres i anksioznost. Ta deca takoe mogu upati obrve, trepavice, u stvari, sa bilo kog dela tela. Impulsno kontrolisani poremaaj se karakterie kao nemogunost deteta da se kontrolie i odupre iskuenju (impulsu) da uini neto tetno i kodljivo sebi ili nekoj drugoj osobi. Trihotilomania se ubraja u OCD (obsesivno kompulsivni poremeaj).

Panini poremeaj

Panini poremeaj je jedan od najmunijih anksioznih poremeaja. Deca, kao i odrasli, sa paninim poremeajem doivljavaju iznenadne neoekivane i ponavljajue periode intezivnog straha. Tipini simptomi ukljuuju: ubrzano kucanje srca, znojenje, vrtoglavicu, oseanje da pogoena osoba gubi kontrolu i da e umreti. Kada se ovi simptomi dogode zajedno, oni prouzrokuju panini napad i on moe potrajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Panini napadi se ponavljaju u intervalima, pojavljuju se iznenada bez upozorenja.

Socijalno anksiozni poremeaj

172

Socijalna fobija, esto nazvana socijalno anksiozni poremeaj, ukljuuje neprikladan preteran strah koji pogodjena osoba doivljava kada treba da se nae u nekoj socijalnoj situaciji i stalno misli da e ispasti glupa i zbunjena pred drutvom te da e je drugi ljudi zadirkivati i ismevati zbog toga. Veina dece sa socijalnom fobijom imaju oseaj da ih drugi stalno posmatraju i boje se da e napraviti neku greku ako pokuaju neto da uine. Deca se esto oseaju uplaeno i bespomono u veini socijalnih situacija, i to je neto sasvim uobiajeno u deijem uzrastu, problem je to neprikladan nivo anksioznosti moe prouzrokovati da dete postane ekstremno stidljivo i povueno. Socijalno fobina deca izbegavaju situacije koje ih mogu dovesti u centar panje.

Selektivna mutavost

Selektivna mutavost (ranije zvana izabrana mutavost) je poremeaj karakterisan konstantnim odbijanjem deteta da govori pred ljudima u odreenim socijalnim situacijama.

Specifina fobija

Specifina fobija je strah od specifinih objekata, mesta ili situacija. Potpuno je uobiajeno da dete ima jednu ili vie specifinih fobija, svaka fobija prouzrokuje anksiozni odgovor kada se dete konfrortira sa prouzrokovaem fobije. Deca sa specifinom fobijom mogu usvojiti vrlo manipulativno ponaanje u nameri da izbegnu anksiozno provokativne situacije.

173

Anksioznost zbog odvajanja

Anksioznost zbog odvajanja je neprikladno anksiozno stanje koje se razvija kao odgovor na geografsku odvojenost od mesta ili osobe u koje imamo poverenje i pored koje se osecamo sigurno i bezbedno.

Generalizovani anksiozni poremeaj

Generalizovani anksiozni poremeaj je najei anksiozni poremeaj koji se javlja u detinjstvu. Deca sa ovim poremeajem oseaju zabrinutost celo vreme. Ona mogu takoe oseati konstantan stres i napetost. Konstantna zabrinutost kod deteta dominira njegovim ivotom i pravi mu probleme i kod odraivanja normalnih dnevnih aktivnosti.

Obsesivno- kompulsivni poremeaj

U Sjedinjenim amerikim dravama , 1 od 50 odraslih trenutno imaju obsesivnokompulsivni poremeaj a duplo vie ga je iskusilo u nekom dobu svoga ivota. Kod dece, obsesivno- kompulsivni poremeaj je karakterisan kao prinuda na primer kao to su stalno proveravanje i prebrojavanje.

Post traumatsko stresni poremeaj

Anksiozni poremeaj koji se razvija kao odgovor na epizode ekstremnog stresa kao to su na primer doivljena nesrea ili sudelovanje u situacijama koje su mogle dovesti do gubitka ivota.
174

Anksioznost uzrokovana odvojenou

Veina dece doivljava odlazak u kolu sa uzbuenjem i uivanjem. Neka deca su prestraena, i iznalaze najrazliitija reenja kako bi izbegla odlazak u kolu. Roditelja treba da budu uvereni da deca koja redovno govore da su bolesna i da ne mogu ii u kolu, zapravo to ine sa ciljem da izbegnu anksiozna oseanja koja bi tamo mogla doiveti. Naravno veina dece ponekad ne voli da ide u kolu; to se obino deava u godinama kada su deca suoena sa tekim kolskim aktivnostima ili ispitima. Neka deca pate i imaju strah od naputanja sigurnosti koje pruaju roditelji i kua. Ovaj period u ivotu deteta nije samo uznemirujui i straan za dete ve je takoe frustrirajui i zabrinjijavajui i za roditelje deteta. Anksioznost uzrokovana odvojenou moe se predstavljati na vie naina. - konstantne misli i briga o sigurnosti za sebe i roditelje - odbijanje odlaska u kolu - esti bolovi u stomaku i drugi fiziki problemi - preterana zabrinutost i strah ako dete treba da prespava van kue - preterana privrenost roditeljima - paninost i zlovolja u vreme provedeno odvojeno od roditelja - problemi pri spavanju i none more U 13 godini, ja sam proao kroz period socijalne fobije. Postao sam iracionalno anksiozan, depresivan i straljiv. Redovno sam traio pomo kolske sestre, zvao
175

mamu da doe po mene i krio se od druge dece. Takav nain ivota za dete je zastraujui, ono je neprestano uplaeno i osea se konfuzno, u tom dobu dete mnogo mata i kada iznenada shvati da ivot nije samo igra i zabava, i da je pun odgovornosti, izazova i briga sve to izaziva veliki ok kod njega. Deca otkrivaju smrtnost, osecaju promene koje donosi pubertet, sve to stvara ogroman pritisak na psihu deteta i moze da izazove probleme ako dete nije pravilno vodjeno od strane roditelja ili staratelja. Uvek je teko za dete da napusti kuu posle dueg provedenog vremena u kui za vreme raspusta ili bolovanja. Faktori kao to su promena mesta boravka, razvod ili gubitak roditelja mogu prouzrokovati ogroman stres i uznemirenost, anksiozno ponasanje koje dovodi do anksioznosti uzrokovane odvojenou. Strategija zasnovana na izbegavanju koju deca koriste kada se obicno prave da su bolesna... ona znaju kako je to uspeno oruje za manipulaciju kada su ona stvarno bolesna. Takav nain ponaanja vremenom postane oigledan, nestaje tokom dana i ponovo se javlja sutradan ujutru. U nekim sluajevima, deca prosto mogu da odbiju da napuste kuu. (Trebalo bi da ispitate dete o njegovim specifinim problemima i mukama koje ih mue. Pokuajte da razgovarate sa njim na neutralnom terenu kada je dete oputeno i smireno, to e pomoi detetu da se otvori prema vama.) Dete sa anksioznou uzrokovanom odvojenou moe da iskusi itav niz problematinih situacija, ovde su navedene neke najee od njih. Na primer: - oseanje nelagodnosti kada je dete samo u sobi
176

- preterana privrenost prema roditeljima - preterana zabrinutost da se neto ne desi roditeljima ili samom detetu - stalno praenje mame i tate po kui - tekoe pri odlasku na spavanje - none more - preterivanje i nerealan strah od ivotinja, udovita, provalnika - strah od mraka - potekoe koje proizilaze kada je dete primorano da ide u kolu (Razgovarajte sa uiteljem vaeg deteta oko promena u ponaanju tokom boravka u koli) Anksioznost uzrokovana odvojenou moe da dovede do razliitih implikacija i problema. U vrlo dugom periodu, moe dovesti do anksioznosti i paninog poremeaja u odraslom dobu, ali u kratkom periodu moe dovesti do socijalne izolovanosti, problema u obrazovanju i komunikaciji. Konflikt izmeu roditelja i deteta oko odbijanja odlaska u kolu moe uzrokovati jaz u meusobnim odnosima. Od vrlo velike je vanosti da dete odmah primi odgovarajuu panju. Stim da se problem vie tie samog odlaska u kolu a ne i boravka tamo, vrlo je vano da dete proe kroz odgovarajue vebe kako bi prolo kroz njegove iracionalne strahove. Radei kroz devet postulata i prolazei kroz vebe relaksacije u ovom programu dete e prevazii svoje probleme. Vrlo je vano da dete bude voeno od strane roditelja ili strunog lica. Elementi ovog programa su dizajnirani za starije osobe; postoje neki elementi koji mogu voditi do poveanja deije anksioznosti.

177

Svako doivi anksioznost u nekom dobu svoga ivota; to je integralni deo naeg odbranbenog sistema. Deca na primer mogu da pokau anksiozno ponaanje kada su odvojena od roditelja, to je sve normalno i ne prouzrokuje bigu, to je uobiajen deo procesa kroz koje dete prolazi kako bi bilo spremno za izazove koje svakodnevni ivot donosi. Neka deca na primer mogu imati strah od mraka, pasa ili nepoznatih ljudi, sve ovo je uobiajeno i jedino opstaje i u kasnijem periodu ivota ako su ovi problemi ostali nerazreeni ili ako se vraaju na neki nain. Nedavano sam naiao na jedan ovakav primer kada je majka priala o sinovljevom strahu od pasa. Odluio sam da toj familiji pokaem moga psa, bezopasnog i vrlo draesnog terijera zvanog maki, dete je bilo zabrinuto i izgledalo je vrlo uplaeno na prvi pogled ali njegov otac je reagovao kao preplaeno dete, vritao je i nekontrolisano mahao rukama unaokolo. Ostali lanovi familije nisu bili uznemireni njegovim ponaanjem i bilo je vrlo jasno odakle je doao sinovljev strah od pasa. Generalizovana anksioznost moe da se manifestuje na razliite naine, ovde su navedeni neki od njih: - mnoge brige oko stvari pre nego to se one i dogode - konstantna zabrinutost vezana za kolu, drugove, ili sport - ponavljajue misli ili akcije (obsesija) - strah i uznemirenje da se ne uradi neto pogreno - nizak nivo samopouzdanja Deca obino menjaju svoje raspoloenje kada su anksiozna; ovo vam dozvoljava da protumaite njihovo stanje. Ona su esto napeta i uznemirena i bez dovoljno samopouzdanja da uzmu uee u normalnim aktivnostima. esto, anksiozna deca
178

odaju utisak da su tiha, povuena, ovo esto ini prepoznavanje problema prilino teko. Budite upoznati sa navikama vae dece i pokuajte da podrite njihove potrebe. Nikada ne podcenjujte deiju zabrinutost nipodatavajui njihovu vanost, to se vama ini trivijalno za dete moe biti vrlo neprijatno i uznemirijue. Vrlo je vano da se izborite da doprete do vaeg deteta, ako ono doivi vas kao nepristupanog oko nekih naroitih problema, vrlo esto ona e pokuati da umanje problem i povui se kako bi izbegla konfrontaciju i potekoe. U svakom sluaju vrlo je vano za vas da primite profesionalnu procenu o stanju zdravlja vaeg deteta. Ako se oseate zabrinuti oko bilo ega u vezi njegovog zdravlja. Brinui se za ukupno detetovo stanje zdravlja, bilo fiziko ili psihiko, vrlo je vano da dobijete korektnu ocenu od strane kvalifikovanog lekara. Imajte na umu, da je davanje lekova detetu na zadnjem mestu, ako ba druge metode ne budu uspene. Ja ne smatram da se leenje psihickih bolesti treba vriti uvek sa lekovima, veina ljudi kojima sam proteklih godina pomogao oporavila su se bez lekova. Reavajte problem direktno sa vaim detetom, pitajte ga direktna pitanja i pruite mu komfor i podrku koju ono treba kako bi se otvorilo prema vama i izloilo vam svoje brige i strahove, kao bi vam se pruila prilika da detetu pruite praktino, logino i pomirljivo reenje. Imajte u vidu sledee:
179

- Opisivanje sadanjih problema i simptoma - Informacije oko deijeg odrastanja i razvoja - Informacije o koli i drugovima - Informacije o odnosima u porodici - Miljenje deteta o ovim temama

Opsesivno-kompulsivni poremeaj kod dece i adolescenata

Opsesivno-kompulsivni poremeaj, obino poinje u adolescenciji ili detinjstvu i pogaa 1 od 200 dece i adolescenata. Opsesivno-kompulsivni poremeaj se karakterie kao ponavljajua obsesija i/ili kompulzija iji je intezitet toliki da prouzrokuje teko podnoljivu nelagodnost. Obsesije se pokazuju kao ponavljajue i dugotrajne misli, impulsi, ili neeljene slike koje prouzrokuju anksioznost i uznemirenje. Ove kompulzije su esto nerealne i irecionalne. One nisu samo obine prekomerne brige oko dnevnoivotnih problema ili preokupacija kao kod generalizovanog anksioznog poremeaja. Kompulzija se definie kao ponavljajue ponaanje ili ritual kao to je pranje ruku, slaganje i dranje stvari u redu, ponavljanje neega iznova i iznova, stalno prebrojavaje neega, tiho ponavljanje rei, izbegavanje izvesnih situacija i objekata. Obseseje ili kompulzije prouzrokuju znaajnu anksioznost i uznemirenje, i utiu na deiju normalnu rutinu, akademsku sposobnost, socijalne aktivnosti, i odnose sa ljudima.

180

U male dece moe se javiti strah da e se desiti neka povreda njima ili njihovim lanovima porodice, na primer da e neko provaliti u kuu kroz nezakljuana vrata ili prozor. Deca mogu kompulzivno proveravati sva vrata i prozore dok roditelji spavaju kako bi se osigurali i privremeno olakali njihovu anksioznost. Deca mogu oseati strah da su roditelji u meuvremenu sluajno otkljuali prozor ili vrata, i obsesivni ciklus poinje nanovo i deca proveravaju prozore i vrata da li su zakljuani. Ovo se moe ponavljati mnogo puta. Starija deca koja su vie u skladu sa okolnim svetom i imaju vee razumevanje o opasnostima koje se mogu desiti u njihovom okruenju mogu imati strah da e se inficirati sa nekim virusom, sidom, ili kontanimiranom hranom. ivljenje sa ovakvim oseanjima, kod dece moe razviti rituale karakterisane ponaanjem ili aktivnostima koje se ponavljaju mnogo mnogo puta. Ponekad su obsesije i kompulzije povezane, deca misle da ako ne uine neku izvesnu stvar odreen broj puta da e im se neto loe desiti. Deca esto oseaju stid i uznemirenost oko njihovog opsesivno-kompulsivnog poremeaja, tako da je vrlo bitno za njihove roditelje da imaju u vidu stanje u kojem se njihova deca nalaze i da pokuaju da nastupe to oseajnije i da bez podcenjivanja pristupe reavanju problema. Moj program se odnosi na probleme koji se tiu opsesivno-kompulsivnog poremeaja i pruaju pravila devet postulata. Ovo vam pomae da pripremite plan, da dete pone pozitivnije da razmilja kako bi prekinulo ponavljajue opsesivno-kompulsivne rituale.

181

Opsesivno-kompulsivni poremeaj je smeten u mozgu kao serija steenih navika u formi neuronskih putanja, na isti nain mi moemo biti odueni od procesa koji izazivaju anksioznost i panini poremeaj, mi moemo biti odueni od kompulsivnog ponaanja. Sa decom to je malo vie kompleksno i ona trebaju vau podrku i vostvo ka njihovom oporavku.

Post traumatsko stresni poremeaj

Sva deca i adolescenti doive stresove koji mogu uticati na njih kako emocionalno tako i psihiki. Veina dece je sposobna da se brzo oporavi od stresnih dogaaja. Neka deca koja su doivela ktastrofe i nesree mogu razviti dugorone probleme zvane post traumatsko stresni poremeaj. Obino, dogaaji ukljuuju situacije gde je ivot ugroen, ili dete takoe moe biti svedok nemilih dogaaja kao to su fiziko ili seksualno nasilje, automobilska nesrea, ili dijagnoza teke bolesti. Rizik od razvoja post traumatsko stresnog poremeaja i bilo kojim godinama je povezan sa ozbiljnou proivljene traume, da li se trauma ponavlja, koliko je dete povezano sa traumatskom epizodom, i njegov odnos sa rtvom ili rtvama. Deca mogu inicijalno pokazivati buntovno ili konfuzno ponaanje nakon svih ovih dogaaja. Ona mogu takoe iskazivati emocionalni strah, bespomonost, ljutnju, tugu, ili negiranje. Neka deca su sposobna da potpuno blokiraju i umrtve oseanja koja su iskusila i doivela, ovo se naziva odvajanje, deca imaju sposobnost da se ponaaju kao da se njima nita i nije dogodilo. Deca sa post traumatsko stresnim poremeajem esto razvijaju strategiju kako bi izbegla situacije i mesta koja bih ih mogla podseati na proivljenu traumu. Ona takoe pokuavaju da postanu manje
182

emocionalno otupela, depresivna, povuena, i primetno vie odvojena od njihovih oseanja. Deca sa post traumatsko stresnim poremeajem esto pokazuju neke od sledeih simptoma: - brige oko smrtnosti i umiranja - gubljenje interesa za neto to bi normalno trebalo da ih interesuje - fiziki simptomi - neodgovarajua reakcija na normalne situacije kao to je napad ljutnje - nesanica - izlivi ljutnje - problemi koncetrisanja na odreeni zadatak - nezrelo ponaanje - poveana osetljivost prema njihovom okruenju Post traumatsko stresni poremeaj moe trajati vrlo dugo ako se na vreme ne pone sa leenjem. Savetuje se da se brzo potrai pomo dok dete jo nije razvilo simptome u tolikoj meri da ih je vrlo teko otkloniti. Podrka od roditelja, kole i drugih ljudi vezanih za dete je od vitalnog znaaja u implementaciji programa koji e dozvoliti detetu da ostane u normalnim aktivnostima i potrebno ja da dete ima podrku kad god je to potrebno. Post traumatsko stresni poremeaj moe biti vrlo uspeno leen koristei devet postulata, ali, kao i sa drugim anksioznim poremeajima vrlo je vana podrka od strane roditelja. Procesi koji dovode do negativnih misli uzrokovanim post traumatsko stresnim poremeajem mogu se otkloniti, samo leenje iziskuje dosta vremena, strpljenja i istrajnosti.

183

14. CRTICE KOJE VALJA UZETI U OBZIR

Ove crtice slue kao naputci za poticanje razmiljanja o vaem stanju. Ako nakon to proitate listu ne naete nijednu crticu koja bi se ticala vas ili vaeg stanja, ne brinite, one se ne moraju odnositi na svakoga. Ljudi koji se bave medicinom, ukljuujui farmaceute, psihijatre i psihologe, jo uvijek ue, prouavaju i usvajaju neke probleme izneene u ovoj knjizi. Ako smatrate da ste od svog lijenika dobili nezadovoljavaju odgovor na pitanje koje ste mu postavili, nemojte se ustruavati zatraiti i drugo miljenje. Npr. lijenik koji se bavi lijeenjem na prirodan nain je mnogo bolje informiran o prirodnom lijeenju i fiziologiji i moi e vam dati velik broj savjeta s tog podruja, a ako vi to elite, i odgovarajuu terapiju. - Da li ste bili, ili ste sad pod stresom, bilo na poslu, bilo kod kue? Jer to je vrlo est uzrok paninog poremeaja i depresije. Stoga ako ste pod stresom, odmah konzultirajte svog lijenika ili potraite pomo obiteljskog savjetnika. - Jeste li ikad bili suoeni s nekom ivotnom promjenom, npr. nekom nereom ili moda bolnim gubitkom i sl.? Ako jeste, to bi moglo biti vrlo vano za vae stanje i lijeenje. - Da li ste se nedavno odrekli pia ili puenja? Ako jeste, ili to planirate uiniti, molim vas proitajte poglavlje o toj temi. - Jeste li nedavno bili na dijeti ili ste mijenjali svoje prehrambene navike? Ovo moe imati dramatian uinak i na vae psihiko i na vae fiziko zdravlje. Ako
184

eliminirate neku hranu iz svoje prehrane, tijelo moe izgraditi nesnoljivost prema toj vrsti hrane. Ponovno uvoenje te vrste hrane u prehranu tada moe rezultirati alergijskim reakcijama i osjetljivostima koje vode u anksioznost i depresiju. Proitajte poglavlje o prehrani i konzultirajte lijenika ako mislite da bi to mogao biti va problem.

- Da li ste nedavno uzimali kakve lijekove, bilo na recept ili bez recepta? Ili moda neke droge kao to su marihuana, ecstasy ili kokain? Droge imaju vrlo dubok uinak na zdravlje. ak i lijekovi na recept mogu biti krivo propisani i zloupotrebljavani. Ako je to va problem, budite iskreni s vaim doktorom, traite pomo, zato su doktori ovdje.
- Jeste li ikad prije ili moda sad, bili predmetom bilo kojeg oblika zlostavljanja? Ako se osjeate zlostavljano, obavezno potraite profesionalnu pomo za rjeavanje tog problema. Va doktor e vam dati imena i adrese ljudi koji vam mogu pomoi. Ne dozvolite da vam ovakva situacija izmakne kontroli. - Da li osjeate mrnju, ljutnju, imate li tajne? Razdire li vam to um? Ove stvari mogu biti izuzetno destruktivne, i mogu uzrokovati fizike i psihike probleme koji mogu ostaviti posljedice za cijeli ivot. Jedan od uinkovitih naina kako se nositi s tim problemom je taj da to podijelite s drugom osobom. Pokuajte podijeliti vae misli s vama bliskim prijateljem, savjetnikom ili psihologom. - Bojite li se da vam je doktor dao pogrenu dijagnozu? Uvijek moete zatraiti drugo miljenje, ali imajte na umu da ako vam je va doktor dijagnosticirao
185

anksiozno panini poremeaj, tada je vjerojatno u pravu s obzirom da ovaj poremeaj ima vrlo karakteristine simptome. Ipak, ako vam je doktor prepisao neku terapiju lijekovima, npr. diazepam, tada je najbolje potraiti i drugo miljenje ili se raspitati kod svog farmaceuta o propisanoj terapiji. - Vjerujete li u svoju dijagnozu? Ako vam je doktor rekao da bolujete od anksioznosti, morate mu vjerovati. Ako ne prihvaate dijagnozu mislei da je doktor pogrijeio, samo ete nepotrebno oduiti svoje stanje. Vjerujte svom doktoru i koncentrirajte se na ovu metodu. - Kada za vrijeme paninog napada imate osjeaj da umirete, morate razumjeti da se i trebate tako osjeati. Tijelo se tada ponaa normalno, zato nemojte davati simptomima pozornost jer oni to uope ne zasluuju. - Lijekovi za anksioznost su napravljeni tako da samo prikriju simptome, a ne da ih izlijee. Budite svjesni da svaki lijek moe imati nuspojave, zatim simptome skidanja s lijeka, te ponovnu pojavu anksioznosti, obino jae nego na poetku. Ako uspijete kontrolirati svoju anksioznost bez medikamenata, osigurat ete si bri i trajniji oporavak. - Ne podcjenjujte mo oputanja. Disciplinirajte se dovoljno da izvodite moje vjebe oputanja i vizualizacije barem dva puta dnevno. - Ne dozvolite drugim ljudima da manipuliraju vama. Vi ste u ovom trenutku najvanija osoba. Nauite rei ne! - Nije dobro ne rei drugim ljudima o svom stanju. Oni vas moda nee razumjeti u potpunosti, ali ako im sakrivate svoje stanje samo ete sebi osigurati dodatni
186

stres. Iznenadit ete se kad vidite koliki broj ljudi e vam priznati svoju anksioznost nakon to vi njima priznate svoju, i to ljudi od kojih to nikad ne biste oekivali. Samo nemojte dvojiti oko svog stanja da ga dodatno ne oduljite. - To to ste uli za ljude koji su bolovali od anksioznosti godinama, ne znai da ete i vi to prolaziti tako dugo. Jer neki ljudi dobiju pogrenu terapiju ili savjete, nailaze na nerazumijevanje, te se stoga bore sami godinama. Va napredak je u vaim rukama. - Bit e vam bolje. Neete umrijeti, izgubiti kontrolu ili poluditi. - Iracionalni strahovi koje prije niste imali su normalna pojava kod anksioznosti. Ako se bojite nekog dogaaja koji je za vas neizbjean, tada bih vam preporuio hipnoterapiju to je odlian nain da naete kompromis sa svojim strahovima. Mnogi ljudi su osjetili veliko olakanje nakon hipnoze. Ja sam za vrijeme svoje bolesti razvio strah od odlaska zubaru; nakon samo jedne seanse hipnozom ponovo sam sa mogao nositi sa situacijom posjete zubaru.

187

15. UPUTE ZA PARTNERE!

Uvod
Elizabeth Linden, Charlesova ena Kau ljubav sve pobjeuje. Tko god je napisao taj sentiment nikad nije volio osobu sa kronicnim poremecajem anksioznosti. esto sam sjedila na svojoj strani kreveta, glava u rukama, prepuna suza, skrivajuci bol, moje strahove i moj oaj. Moja ljubav prema Charliju nikad nije dolazila u pitanje. Znala sam da ga volim, ali ipak sam cesto sumnjala u svoju izdrzljivost. Da ste me pitali prije 3 godine, gdje cu biti za tri godine, nikad nebi pomislila da cu imati malog djecaka i biti sretno udana za Charlija! Kao i veina ljudi, i ja vjerujem da rjesenje Charlijeve anksioznosti lezi u lijekovima ili psiholoskoj terapiji ili u oboje. Svake noci budila bi se iz dubokog sna. Bila sam konstantno premorena. Charlie bi imao none more i uspravno bi sjedio na krevetu vritei na sav glas. Imao je panine napadaje. Trudila sam se drati ga i tjeiti, ali odgurivao bi me i traio da zovem hitnu pomo. Ni sama ne znam koliko sam puta pomislila da ima srani udar. Ovaj put je drugaije, rekao bi uvijek, Ovo nije panini napad. Naravno, znala sam da je panini napad, znala sam sve znakove. Prolazio je prstima kroz kosu i drao se za prsa. Kad bi smirio disanje, otisao bi u kupaonu i umio se hladnom vodom. Protrljala bi mu lea i tjeila ga dok je on zurio u ogledalo, ne prepoznajui osobu u odrazu. Bio je uvjeren da umire. Osjeala sam se tako bespomono. Zeljela sam mu pomoi, ali nisam uspjevala. Radila sam puno radno vrijeme. Bila sam Studio manager odgovorna za 50 ljudi. U to vrijeme sam se osjeala posebno bespomona. Uvijek je izgledao
188

prestraen, a to me inilo tunom i frustriranom. Moja podrka pri pomoi Charliju je bila da ga odvedem kod doktora, u ambulantu ili neki drugi medicinski centar, osjeala sam se kao njegovateljica, a to sam u stvari i bila. U isto vrijeme sam se osjealo iskoriteno i nevoljeno, Charlijevo stanje mi je bilo vanije od svega u njegovom ivotu, ali i u mom ivotu, iz njegovog kuta gledanja. Ljudi u anksioznosti postaju vrlo sebini, rijetko misle na druge kao nekad. INTERNALISING THEIR THOUGHTS je esta pojava u anksioznosti, ali izvana izgleda kao sebinost. Anksiozni manipuliraju okolinom prilagoavajui ju sebi, bez imalo brige za ljude koje e to pogoditi. Znam da je njegova bol bila nemjerljiva, ali i mene je boljelo. Moj ivot je bio na ekanju. Oajno sam eljela obitelj,bila sam sve starija i moj bioloki sat je otkucavao. Krivila sam Charlijevu bolest, ona me spreavala da nastavim sa svojim ivotom. Nemogu nabrojati koliko smo puta krenuli autom, samo da bi se vratili i prije nego smo dosli do ceste ili koliko sam puta vodila Charlija usred noci u ambulantu. Tokom dana sam radila, primajui 10-12 Charlijevih poziva u kojima je zvuao uplaeno i oajno. Moj ivot je bio istroen njegovim stanjem. U to vrijeme nismo bili vjenani i makar sam ga jako voljela i bila upoznata sa svime to proivljava, esto sam se zapitala zato troim, to bi trebale biti najbolje godine moga ivota, kada stanje koje ga troi uope nije moje. Bila sam nemona uiniti ita da bi pomogla Charliju. Sjedio bi za raunalom traei odgovore, te mi ponekad pokazujui ta je otkrio. Traio je da skupljam medicinske knjige, knjige o samopomoi, medicinske i alternativen terapije, to i jesam nadajui se da bi neto moglo pomoi. Sjeam se dana kad mi je Charlie rekao da misli da je naao rjeenje svojih problema. Nemam pojma ni gdje ni kako je pronaao svoj Sveti Gral, kako ga on zove. On kae da je to bio trenutak inspiracije, temeljen na znanju kojeg je skupio tokom istraivanja, te onome to je vidio na grupnim terapijama na koje je ponekad iao.
189

Promjenu na Charliju sam primjetila gotovo odmah. Mislim da je on stvarno vjerovao da je naao odgovor i to ga je ispunilo obnovljenom sigurnosti. Odluio je prestati sa lijekovima, to me jako zabrinulo, ali im je krenuo sa smanjivanjem lijekova, bilo mu je bolje i to vrlo brzo. Tu i tamo je imao lo dan, gdje mu se inilo da mu se stanje pogoralo, ali je ostajao optimistian. Odluio je kupiti fotoaparat i poeo je slikati sve to je mogao nai oko kue. Slikao je sve ee i bila sam iznenaena koliko je bio zanesen i fokusiran na taj hobi, ustvari nisam ga mogla odvojiti od toga. Islo mi je to na ivce, ali sam ga podravala, izgledao je puno bolje i njegova anksioznost je zauzimala drugo mjesto. Jo uvije je imao napadje panike i ponekad trenutke oaja, ali s vremenom su postajali sve rijei. Tri mjeseca od odluke da pokua sa svojim nainom terapije bio je bez likeova i slikajui sve to je mogao. Ponovo je poeo primjeivati ljepotu i traio me daga vozimna lijepa mjesta gdje bi mogao fotografirati. U poetku mu je bilo vrlo teko, bilo je to oito, ali izgledao je odluan da ponovo ivi. Svakim danom mu je bivalo sve bolje i bolje. Svi su primjetili promjenu i niko nije biovie okiran od njegovog doktora i psihoterapeuta Kada sam razgovarala snjima, bili su totalno zaueni da je Charlie bio sve bolje i eljeli su saznati koja je tajna. Sve to sam mogla rei bilo je Bez lijekova i fotoaparat. Charlie se upisao na teaj za fotografe u lokalnom koleu i isprva mu je bilo vrlo teko. Charlie se tokom slijedeih devet mjeseci totalno promijenio i poeo je primati narudbe da fotografira za plau. asopis je vidio neke njegove fotografije i poeo je slikati za njih, a uskoro i pisati lanke. Za manje od godine dana, Charlie je poeo ponovo raditi, ponekad se brinuoto mora ii daleko od kue na posao, ali kako je vrijeme prolazilo imao je sve vie samopouzdanja. Uskoro je sam putovao autom. Kupio je mobilni telefon, to mu je puno pomoglo, te je poeo sam voziti na posao!

190

Charlie danas fotografira i pomae ljudima da nau svoj Sveti Gral. Jako sam ponosna na njega to je naao odgovor i na hrabrost i uvjerenje da taj odgovor proslijedi do kraja. A najvie od svega sam ponosna na to to eli pomoi drugim ljudima, iako su svi bjeali od njega i prepisivali mu lijekove. Puno sree elim ljudima u slinoj situaciji kao mojoj, da pronau ono to smo mi nali. Ne odustajte, prebrodit ete vi to kao jae i bolje osobe, a i patnik sa vama. Sve Najbolje Elizabeth Linden Podrumski koraci

Mi kroimo kroz ivot zaboravljajui to nas eka. Veina ljudi prelazi ivotne prepreke ne razmiljajui o opasnostima koje nas ekaju iza svakog kuta. Ljudi koji pate od panike i anksioznosti, otvorili su podrumska vrata, ulaz u podrum STRAHA. Jednom otvorena vrata, mogu se ponovo zatvoriti prije nego pacijent pone padati u podrum, ali to zahtjeva uvid i znanje da bi se problem mogao identificirati i brzo nai rjeenje istog. Jednom kada pone pad, stanje se pogorava sve dok se pacijent velikom brzinom ne srusi prema dolje, totalno van kontrole, udarajui u svaku hladnu stepenicu uz uznemirujue i uasne simptome. Potrebno je vrlo kratko vrijeme da pacijent dodje do dna podruma, izoliran, uplaen i pun modrica. Stepenice se visoko uzdiu prema vratima koja su toliko daleko da ih pacijent vie nemoe vidjeti. Veina ljudi neznajui to im se dogodilo sjedit e u podrumu, sami i
191

uplaeni, moda e i potraiti pomo, ali sve to e im doktori dat su lijekovi koji e blokirati tamu, trenutno maskirati situaciju, ali kada se djelovanje istroi, podrum je i dalje u tami. Uz potrebno znanje i podrku mogue se ponovo popesti tim stepenicama. Stepenice su strme, hladne i dugake, ali neki ljudi se uspiju popesti bez tue pomoi, oni koji to ne uspiju trebaju pomo. Ovaj odlomak je posveen tim ljudima. VAA ULOGA!

Evo par stvari na koje treba obratiti panju: 1. Budite maksimalno predvidljivi. Ako dogovorite susret, OBAVEZNO DOITE! Ako odluite reagirati na odreenu naviku, drite se toga, mijenjajui planove usporavate oporavak 2. Nemojte pretpostavljati da znate to oboljelom treba, uvijek ih je bolje pitati. Zajedno odluite kako se postaviti prema svakom problemu 3. Neka oboljeli odredi brzinu oporavka. Oporavak moe biti bri ili sporiji, ali nemojte forsirati 4. Uvijek pokuajte nai neto pozitivno u svakom pokuaju napredovanja. ak i ako pokuaj propadne ili uspije samo polovino, pokuajte na to gledati kao na uspjeh. Pokuajte slaviti ono to je uinjeno, a ne gledati na ono to nije 5. Nemojte omoguiti oboljelom da olako izbjegava svoje strahove, ali NIKAKO ih ne forsirajte da rade ono to misle da nemogu napraviti. Pokuajte tada nai neki kompromis i pokuajte ponovo slijedei put.

192

Postepeno moete prestati sudjelovati sa prisilom i izbjegavanjem navika. Nemojte postati suuesnik u njihovim djelovanjima 6. Ne dozvolite da vam ivot oboljelog postane optereenje, niti da utjee na va ivot. Nauite rei NE, ukoliko je zahtjev nepravedan, nepristojan ili kontraproduktivan 7. Izbjegnite biti emotivni prilikom napadaja panike. Suosjeajte sa oboljelim, jer su napadaji UASNI! Prihvatite, ali se ne usredotoujte na simptome. 8. Pokuavajte davati pozitivne izjave poput: Ponosan sam na tebe, dii polako, to su samo osjeaji. Ne govorite: Nemoj paniariti, Ne budi smijean i sl. 9. Nauite maksimalno o anksioznosti. Biti partner, obitelj ili njegovatelj oboljelim od anksioznosti, zna biti vrlo umarajue, frustrirajue i obeshrabrujue. Niko nemoe,osim ukoliko je i sam patio od anksioznosti, ikad shvatiti razmjere patnje, frustracije, bola i neugodnosti koje osjea oboljeli. Inteligentni, sposobni i vrsti ljudi u trenu bez upozorenja su pogoeni poremeajem, postajui uplaeni, slabi i ovisni o ljudima koji ih okruuju. Nemojte prepostavljati da je osoba sa tim poremeajem slaba ili smijena, ljudi koji to govore nikad nemogu shvatiti koliku tetu ine oboljelom tim ponaanjem. Oboljeli postaje frustriran i povrijeen jer eli biti bolje, ali nita ta oni sami ili doktori naprave ne pomae. Zapeli su izmeu ekia i nakovnja. Svijet je veliko i strano mjesto kada patite od anksioznosti. Svaki novi korak stvara mogunost nove anse za napadajem i fobijama dok oboljeli ne prihvati da je najbolji nain izbjegavati sve to bi moglo izazvati napadaj i tako poinju limitirati svoje ivote. Agorafobija (strah od izlaska iz kue, samoe) se razvija vrlo brzo, ponekad preko noi, tako da oboljeli prestaje sudjelovati u normalnim aktivnostima. Mnogi misle da je Agorafobija strah od otovoreno prostora, mada je dio upravu, neki oboljeli imaju taj strah gotovo posvuda. Va partner ili pripadnik obitelji
193

prolazi kroz najgore mogue traume koje biste mogli zamisliti, ne podcijenjujte snagu misli. Svaki put za vrijeme napadaja ili visoke tjeskobe, oboljeli proivljava jake i uestale psihike i fizike podraaje i simptome koji kada popuste ostavljaju oboljelog u stanju kao da je pretrao maraton bjeei od najgorih i najstranijih uasakoji se mogu zamisliti. Znai vrlo su intenzivni! Konstatno proivljavanje anksioznih simptoma i misli, uzrokuju da oboljeli postaje osiromaen u svakom moguem pogledu. Psiholoke posljedice mogu biti duboko ukorijenjene i oboljelom se ini da kree prema neodgodivom ludilu. Iskrivljeno razmiljanje o agresiji, seksualnoj perverziji i samoozljeivanje, moe oboljelog dovesti do zakljuka da nikad nee ozdraviti. Psiholoko osiromaivanje moe utjecati na svaki unutarnji organ, sustav i kemijski proces u tijelu. Dolazi do hormonalnog poremeaja, probavni i dini sustav umaraju se proizvodei mnotvo vrlo ekstremnih simptoma. Ne zaboravte da svaki milimetar tijela, svaki organ, krvna ila, ona koica, ui i nos su okrueni ultra osjetljivim nervnim osjetilima, koji su usljed napadaja jos vise pojaani anksioznik kemikalijama i krivim modanim porukama. Kada postaju aktivni gotovo ih je nemogue okrenuti. ONI NEE POVRIJEDITI OBOLJELOG! Stvarno nee, ali oboljeli to nezna i koliko god ih uvjeravali, oni vam jednostavno nece vjerovati. Logika im govori da sve to govorite je istina, ali njihovi simptomi govore im da to nije tako. Iskustvo nam je pokazalo da same rijei nisu dovoljne za promjenu ponaanja. Dokazi za to su nam isto eksperimentalne naravi. Jednom kada razbijete ciklus i misli okrenete ka produktivnijim procesima, kao napr hobi,
194

tijelu je dana ansa da se oporavi, oboljeli moe osjeati oporavak koji e ih pokrenuti prema tome da se bolje osjeaju. Uredu, sad vam kad sve ima neki smisao, imate ideju kako je oboljelom, znate da vam njihovo vienje stvari govori da si oni nemogu pomoi i znate da im govorei Saberi se i sve e biti uredu je kontraproduktivno, pa ta onda moete napraviti?

PODRKA! Pomaui oboljelom tako da mu glumite taku moe biti kontraproduktivno. Jednog dana te take nee biti i oni e pasti na glavu. Uz sve probleme kojima se suoavaju, glumiti taku oboljelom je i loe za oboljelog jer im daje mogunost da na vas natovare neke svoje odgovornosti, ustvari takva podrka im dokazuje da nemogu sami. Ako sami oboljeli ita ove retke, i pita se kako bi se najbolje mogao rijeitit ove knjige, pa da onemogui njegovatelja u promjeni svojega stanja, neka dobro razmisli ta eli postii. To je isto kao i skrivanje boce rakije ispod sudopera, dok sudjelujete na lijeenju od alkoholizma, u najmanju ruku kontraproduktivno. Pa njegovatelji, partneri i rodbino, gdje smo stali? ta je najbolje napraviti? Kad vam neka osoba pone vikati POMOZI MI, MOLIM TE POMOZI MI, naravno da ete to i uraditi, ali to napravite, staloeno i logiki. Proitajte ovu knjigu i nauite tehnike kontroliranja panike i nauite dati prostora oboljelom, na guite ga zagrljajima, osim ukoliko oni to sami ne ele. Dopustite im da sami odlue to ele, a vi napravite ono to vi ZNATE da im treba. Naprimjer dajte im hladni flanel za lice, to e proizvesti ronilaki
195

refleks i povratiti normalno disanje. Mozda im dajte vrecicu da disu u nju i smireno ih uvjerite da im se nita nee desiti, da i sami znaju ta im se dogaa i da e uskoro zavriti. Naravno primjenite podrku ovisno o situaciji koristei informacije koje ste proitali u ovoj knjizi. Mogao bih napisati stranice i stranice informacija o tome to napraviti i to ne napraviti u odreenim situacijama, ali garantiram vam da se nikad ne ponavljaju iste situacije. Ponekad je ljudima teko biti suosjeajan i davati podrku, ali ma koliko to teko bilo, nije nemogue. Morali bi biti vrlo hladna i bezosjeajna osoba, da biste mogli gledati nekoga da pati i da mu jo pogorate stanje. Najvaznija stvar koju moete napraviti za oboljelog je da ih ohrabrite da trae vie. Popunite njihove ivote sa aktivnou, zauzmite im misli koliko god je to mogue. NE FORSIRAJTE IH da naprave neto, nego ih njeno ohrabrujte. Upotpunosti se upoznajte sa DEVET STUPOVA, oni e vam pomoi da pomognete oboljelom. Vano je da budu dobro upraksirani raditi ono to DEVET STUPOVA trae od njih, to je mogue tonije. Ono to im pomae, zapiite i nastavite raditi na tome. Kad oboljeli osjea tjeskobu, provedite ih kroz svaki glagol i naglasite koliko su oni vani. Recite im koliko napreduju i koliko su uoljive promjene na njima. Video vjeba je vrlo vaan alat. Ona omoguuje tijelu odmor kroz vjebu, ali i unaprijeuje dobro dranje, disanje, a pomae i u obnavljanju miia i izdrljivosti. Pokuajte ohrabriti oboljelog na redovite vjebe, ako elite, moete se i vi pridruiti, jer to pomae tijelu, a to nikad nije loe. Radei vjebe sa oboljelim ne samo da ih ohrabruje na vjebu, nego ih uvjerava da im elite pomoi. Nekome sa anksioznosti to vrijedi milion dolara. Mene je takva

196

ponuda ugodno iznenadila, znajui da neko ipak eli biti pored mene uprkos svemu. Oputajui/samohipnotski CD sadri i neke korisne poruke, te intrevjue koji bi vam mogli biti zanimljivi. Oputanje moe, sa vremenom, omoguiti dramatina oputanja, probajte i sami da osjetite kroz ta sve prolazi oboljeli. I ovu vjebu moete provodit zajedno sa oboljelim da bi ih ohrabrili i dali im podrku. Glavni cilj u davanju podrke oboljelom nije davanje ramena za plakanje i take na koju bi se naslonio, nego da im pokaete da nisu sami. Anksiozni simptomi su vrlo usamljujui, oboljeli se osjea izolirano, uplaen i tuan, pokuajte im pokazati da je svijet jo uvijek na istom mjestu, da imaju jo uvijek puno za ponuditi i napraviti i da sa podrkom i pratei savjete ove knjige, mogu se vratiti u taj svijet kao puno bolje i jae osobe nego prije. Veina ljudi kojima sam pomogao proteklih godina, redovno me obavjetavaju o svojem napretku. Jedna stvar koju svi govore, je da nakon pretpljene anksioznosti osjeaju da su puno jai i sposobniji nego ikad prije. Govore mi neto to sam i sam osjetio, a ini se da nam je to zajednika osobina, taj nevjerojatan osjeaj da je sve puno bistrije, kao da smo nekako dobili mogunost da nauimo o sebi vie nego ostali. Ljudi mi esto govore da osjeaju kako mogu bolje prosuditi neiji karakter, lake itati ljude i analizirati situacije, te da im se svijet ini veim, bidtrijim i puno zanimljivijim nego ikad prije. Moda su ivci tokom ivciranja postali jae osjetljivi na neke stvari na nain koji niti jedan koji nije obolio od anksioznosti nemoe osjetiti ili je moda um proien od smea i pauine ivota. Ma ta biloda bilo osjeaj je dobar, a moda smo i samo zahvalni to smo ponovo zdravi. Svi oboljeli od anksioznosti koje ja znam u ovih desetak godina idu ka ozdravljenju, mnogi ponovo rade i brinu se za svoju djecu. Mnogi su
197

zapoeli novi ivot, obnovili svoje veze, imaju djecu, odselili u inozemstvo ili se jednostavno vratili u normalu. Kakav god bio izbor oboljelog, on moe ponovo izabrati i sretno i potpuno ivjeti.

NEKOLIKO UPUTA - pokuajte biti suosjeajni i davati podrku bez da guite ili umanjujete problem oboljelog - ako oboljeli ima napad jer ste ga negdje poveli, ne osjeajte se krivim, nego probajte ponovo slijedei put - nemorate uvijek pomoi oboljelom, nekad moete i rei NE kako biste saavli svoje mentalno zdravlje - nikad ne govorite oboljelom da je njihovo stanje neto to su zamislili u glavi , to se moda vama ini logino, ali oboljelom to govori da im neto nije uredu sa mozgom i da e poludjeti - kada oboljeli ima napadaj, podsjetite ih da su se ve i prije tako osjeali i da nisu pogrijeili. Uvjerite ih da ne umiru i da nemaju srani napadaj - zahtjeve oboljelog shvaajte doslovno. Ako ne ele ostati sami, ne ostavljajte ih same, ako ele da ih drite za ruke, napravite to. Ignorirajui njihove specifine zahtjeve, ustvari naputate njihove elje. To ih moe dovesti do panike - ako oboljeli eli pomaknuti svoje granice, dok ste negdje vani, dozvolite im, ali se dogovorite gdje ete se nai, i BUDITE TAMO - oboljelom dajte podrku ako zaeli isprobati neke nove aktivnosti, kao napr voziti negdje. Moete ih pratiti u drugom autu ili im dati da vas zovu na mobilni telefon

198

- zatraite dodatne informacije od oboljelog kad osjea tjeskobu. S time mislim da vam kau to im je potrebno tog trena da bi se osjeali bolje, bilo da li ele otii negdje gdje se osjeaju sigurnije, neto popiti ili da im samo drzite ruku. Mogu reagirati iracionalno ili rei neto to e vas povrijediti, ali budite strpljivi i shvatite da prilikom napadaja, logine reakcije na njihovu situaciju ili prema vama su skoro nemogue.Anksioznost moe pobuditi estoke reakcije i misli. Nemojte se uvrijediti ili reagirati agresivno, jednostavno se povucite i ekajte da oboljeli vama prie, ali ih ne naputajte - shvatite da je osjeaj prijetnje vrlo relativan. Ono to mnogi shvaaju normalnim, oboljelog moe jako uplaiti Ponekad promjene temperature, mrak, glasna buka ili radoznali pogled mogu biti dovoljni za panini napadaj - budite svjesni da e oboljeli imati veliku utjehu znajui da kako se god osjeao ili kako god reagirao, da ste vi pored njega i da mu dajete podrku bez kritiziranja ili ljutnje - veina ljudi se srami i ljuti ih to postaju ovisni o nekome. Da bi ste sprijeili takav osjeaj, potraite neto u svojem ivotu za to vam treba pomo. Time ete postii dvije stvari, izjednait ete osjeaj ovisnosti i ponititi dio osjeaja srama i krivice koju oboljeli osjea - pokuajte pomoi oboljelom skreui mu pozornost, to im moe pomoi da ne preanaliziraju svoje misli, da se ne koncentriraju na to kako se osjeaju. Odvraanje pozornosti je klju svega, ali to mora biti ugodno za oboljelog - kada razmiljate o izlasku ili nekom dogaaju, imajte na umu kako bi se oboljeli mogao osjeati u toj situaciji. Ako to zahtjeva, izvidite situaciju prije svega da biste mogli znati, da li je to pogodno za oboljelog - pomozite im da vjebaju DEVET STUPOVA
199

PROGRAM

Ovaj program sadri sva sredstva koja su potrebna da bi oboljeli ozdravio. Prua vam klju oporavka. Jedino to nedostaje u svemu je neto to nemoe biti ogranien ili uhvaeno, a to je volja osobe za ouvanjem i uspjehom. Sam bog zna da kad bi to uspio, bio bih bogat ovjek. U nekim sluajevima ja sam u prednosti, jer sam u mogunosti uzeti nekoga za ruku i povui ga iz anksioznosti na ulicu i biti s tom osobom dok ne povrati svoju staloenost i krene dalje. Volio bi kad bi bio u mogunosti to napraviti svakoj osobi koja je kopirala ovaj program, ali nemogu. Mnogi su ljudi otili sa ovim programom poveli sami sebe kroz rehabilitaciju, neki ljudi nisu imali obitelj koja bi im pomogla... uskoro ete nauiti da ste sami u svojim strahovima i da jedina osoba koja vam moe pomoi da ih prevladate ste vi sami. Nemorate biti svetac. Jednostavno morate biti gdje vas oboljeli treba i dati mu podrku i inspiraciju, ohrabrujui ih da to iskoriste maksimalno koliko mogu, da itaju i shvate ovu knjigu, da napreduju u svom oporavku kako bi ponovo bili SVOJI Pozdravi i najljepe elje Charlie

200

16. ZAKLJUAK
Nadam se da vam je ova knjiga pomogla i razuvjerila kako sam i htio. Strah koji sam osjetio me nagnao da napiem ovu knjigu. elim da i drugi ljudi povrate snagu pomou mojih iskustava i informacija koje sam otkrio usporeujui svoje stanje sa drugima i nadam se pomoi vam da se ne osjeate usamljeno. Nesmijete sumnjati u svoju sposobnost za oporavkom, tanka je crta izmeu oboljelog i zdravog, va povratak ka ozdravljenju je tek poeo. Bilo mi je potrebno osam godina od dijagnoze mojih problema, pa do mog povratka ka ozdravljenju i totalnog oporavka. Jo uvijek ne ivim normalnim ivotom, veinom zbog ostataka simptoma skidanja sa BENZODIAZAPINA. Zaostaci aksioznosti, ovisnost i skidanjesa lijekova, razliiti su meu oboljelima zbog razlike u doziranju i ovisnosti. Ponekad ljudi koji su patili od anksioznosti mogu se vrlo brzo oporaviti im postanu uvjereni u mogunost oporavka. Ja vie nemam panine napadaje, anksioznost ili agorafobiju. Puno sam jai i sposobniji suoiti se sa stresnim ivotom nego ikad prije. Nikad nisam pomislio da bi ponovo mogao raditi uobiajene stvari koje bi radio ovjek mojih godina. Danas ponovo zaraujem za ivot, oenjen sam i imam predivnog malog sina. Anksioznost je jako strano stanje; ini vam se da ste sami i oajni. Podraaji koje osjeamo ine nas , ne samo depresivne, nego depresivne i usamljene. Mi smo robovi svojih misli, kad bi nauili podesiti misaoni proces, kad bi postali pozitivniji u prezentaciji nas samih prema drugima, s vremenom bi to postalo uobiajeno, ustvari mogli bi zadrati misli da bi ozdravili.
201

Emocije su po mojoj teoriji alarmni signali razuma. Kad um ili tijelo postanu ugroeni, naa podsvjest reagira emocijama. Ljutnja, tuga, mrnja, ljubav, samilost sve su to emocije koje uoavamo da bi mogli pravilno reagirati u odreenim situacijama. Kada doivimo previe emocija, naa tijela doivljavaju stres, tjelesne funkcije postaju poremeene i onda to utjee na nae razmiljanje. Upravo u tim trenucima anksioznost, panika i depresija dobivaju mogunost da se razviju. Vrlo esto je dovoljno imati samo pozitivan pogled na svijet da bi se prebrodila kriza. Pri tome ne mislim samo lano nasmijeen hodati po svijetu i govoriti da mi nije nita. Preispitajte svoj ivot, posao, stil ivota, gdje ivite i sve ostale stvari koji bi mogle utjecati na vas i na vae zdravlje. Zadovoljite se samo sa najboljim, imate samo jedan ivot, pa ako vam se neto ini krivim, obino je tako. Vano je zapamtiti da tijekom stresa, anksioznosti ili bolesti, manje je vjerojatno da e te doivjeti svijet onakvim kakav je. Donositi odluke o promjenama u ivotu dok ste u takvom stanju je nepreporuljivo. Ako ipak osjeate da vam je potrebna promjena, pozovite prijatelja, voljenu osobu ili savjetnika da vam pomogne i vodi vas do vae odluke. Obratite panju na vae hobije i aktivnosti koje vas interesiraju, bit ete iznenaeni kako vam upoznavanje sa novim stvarima mogu dati novi pogled na ivot. Kad sam otkrio fotografiju, ponovo sam se osjeao ivim, makar i kroz objektiv. Poeo sam gledati na stvari iz drugog kuta i svijet je opet izgledao predivno. Puno vanije je bilo to to mi je bilo drago da je predivan jer prije za to nisam mario. Jo se nisam osjeao najbolje, ali sam se tjerao odlaziti u prirodu i koled fotografirati. Tjerajui se sve vie i vie, novi neuroloki putevi u mom mozgu su bili stvarani, pozitivni koji e ponititi stare negativne i anksiozne. Fotografija mi je uskoro postala strast i od tada nisam ni pogledao unazad, toliko mi ona znai!

202

Kad osjetite da je ivot protiv vas i da nikada neete ozdraviti, zapamtite ovo: Anksiozni simptomi su samo podraaji i osjeaji, niko nikad od toga nije umro. Panika je normalna, samo je vrlo neugodna. Netrebate puno sna koliko vam se ini da trebate. Srce vam nee stati ukoliko diete brzo ili sporo ili vam preskoi koji otkucaj. Ublaavajui osjeaji ili nedostatak zraka vas nee uguiti. PONOVO E TE BITI BOLJE! Sve nejbolje u vaem putovanju ka ozdravljenju. ivite po uputama DEVET SUPOVA Charles Linden

203