NORMATIVI I STANDARDI RADA U GRAEVINARSTVU

12/17/2009
voditelj kolegija: doc. dr.sc. Nives Ostoji komrlj, dipl. ing. gra.

Norme i normizacija Pojam graevinske norme Podjela normi Namjena normativa Kako se dobivaju normativi Stanje normativa u praksi

Norme i normizacija
Norma (lat.) - pravilo, uzor, mjerilo, tip
Norma je hrvatski naziv za dokument koji se naziva:
standard (engleski) norme (francuski) Norm (njemaki)

Normizacija je hrvatski naziv za djelatnost koja se naziva:

standardization (engleski) normalisation (francuski) Normung (njemaki)

Normizacija je djelatnost iji je rezultat norma

Zato su potrebne norme? Moemo li uope zamisliti svijet bez normi?

Pojam graevinske norme

Tehniko normiranje proces kojim se normira proizvod, proces ili materijal

Norma je skup odredbi koje definiraju redoslijed i nain izvoenja radnih operacija, alate i strojeve, normalne uvjete okruenja pod kojima se normativ moe ostvariti, uz normalno zalaganje i zamor radnika.

Podjela normi
Normative treba zasnivati na provjerenim rezultatima znanosti, tehnike i iskustva Norme dijelimo po proizvodnim resursima kao: A. norme ljudskog rada, B. norme strojnog rada i C. norme materijala.

Ad A; norme ljudskog rada,

Norma je vrijeme potrebno odreeno obuenom ovjeku, da po odreenom postupku i redoslijedu radnih operacija, odreenom vrstom materijala, odreenim alatima i strojevima, .. u normalnim uvjetima okruenja, ..... uz normalno zalaganje i zamor

izvri tono odreeni posao.

Moe se rei da je normativ rada radnika utroak vremena (rada) radnika po jedinici proizvoda (npr. h/m3, h/m, h/t). Prirunik: Normativi i cijene u graditeljstvu, autor: prof. G. Buar Struktura i nain definiranja normativa rada i materijala

Struktura norme ili Nain definiranja normativa (primjeri) Pripremni radovi P.01.503. Izrada i skidanje ograda oko gradilita od drvenih stupova 12 x 12 cm, na razmaku od 2,0 m i pocinane bodljikave ice
NORMATIV RADA Opis radne operacije 1. Izrada ograde 2. Skidanje ograde NORMATIV MATERIJALA 1. Stupovi 12 x 12,0 cm 2. Gredice 6 x 8 cm 3. Pocinana bodljikava ica 4. avli sati/m2 m3/m2 m3 m3 kg/ m1 kg PKR 0,120 0,025 KVR 0,250 0,050 VKR Ukupno 0,370 0,075

0,015 0,014 2,050 0,100

Zemljani radovi ZE-02.104. Iskop rovova i trakastih temelja irine od 1,0 do 2,0 m i dubine do 4,0 m odbacivanjem iskopanog materijala do 2 m od jame ili utovarom u vozilo, u tlu I.-VI. kategorije
NORMATIV RADA Opis radne operacije 1. Runi iskop u tlu I-II. kategorije 2. Runi iskop u tlu I-II. kategorije 3. Runi iskop u tlu III. kategorije 4. Runi iskop u tlu III. kategorije 5. Runi utovar u kamion 6. Runi utovar u kamion Dubine 0-2 m Dubine 2-4 m Dubine 0-2 m Dubine 2-4 m Dodaje se za I.-II. ktg. Dodaje se za III. ktg. sati/m3 PKR 1,500 2,200 2,500 3,400 0,280 0,400 KVR VKR

Ukupno 1,500 2,200 2,500 3,400 0,280 0,400

Prethodno rastresena tla strojnim ekiima ili eksplozivom 1. Runi iskop u tlu IV. kategorije 2. Runi iskop u tlu IV. kategorije 3. Runi utovar u kamion Dubine 0-2 m Dubine 2-4 m Dodaje se za IV. ktg. 2,880 3,000 0,600 2,880 3,000 0,600

Prethodno razorena tla strojnim ekiima ili eksplozivom 1. Runi iskop u tlu V. kategorije 2. Runi iskop u tlu V. kategorije 3. Runi iskop u tlu VI. kategorije 4. Runi iskop u tlu VI. kategorije 5. Runi utovar u kamion Dubine 0-2 m Dubine 2-4 m Dubine 0-2 m Dubine 2-4 m 3,900 5,800 5,700 6,800 3,900 5,800 5,700 6,800

Dodaje se za V.-VI. ktg. Tlo sa ilama i korijenjem k=1,20

Tesarski radovi TE.03.606. Izrada oplate vertikalnih serklaa na zidovima, srednji i kutni, za betonske povrine gdje je predvieno naknadno bukanje ili oblaganje. oplata se izrauje na mjestu graenja od drvene grae s oplatnom plohom od: 1. Dasaka 24 mm 2. Vodootpornom perploom debljine 15 mm.
NORMATIV RADA Opis radne operacije 1. Izrada oplate vertikalnih serklaa od drvene grae i daske 24 mm 2. Izrada oplate vertikalnih serklaa od drvene grae i oplatnom plohom od perploe NORMATIV MATERIJALA 1.Oplatna ploha od daske 1. Daska 24 mm 2. Drvene letve i gredice 3. avli 4. ica paljena 5. Ulje za premaz 2.Oplatna ploha od perploe 1. perploa 15 mm 2. Drvene letvice i gredice 3. avli 4. ica paljena 5. Ulje za premaz 0,002 m3 0,006 m3 0,150 kg 0,100 kg 0,150 kg 0,008 m3 0,006 m3 0,150 kg 0,100 kg 0,150 kg po m2 oplate sati/m2 PKR 0,350 0,300 KVR 0,450 0,450 VKR 0,720 0,700

Ukupno 1,52 1,45

KE.09.100. OBLAGANJE ZIDOVA KERAMIKIM PLOAMA

KE.09.101. Nabavka i oblaganje zidova zidnim keramikim ploicama 15 x 15 cm svih klasa i povrinskih obrada, u cementnoj buci 1 : 3 s: 1. nenaglaenim sljubnicama, 2. naglaenim sljubnicama, visine do 1,65 m.

Zidarski radovi ZI.06.1402. Zidarsko ugraivanje slijepih jednostrukih dovratnika kao podloga za suho ugraivanje stolarije istovremeno s zidanjem veliine: 1. otvori do 2,0 m2, 2. otvori vie od 2 m2.

Struktura radnog vremena I

RADNO VRIJEME

Pripremno-zavrno (10-15%)

Pomono (15-25%)

Tehnoloko (40-60%)

Dodatno (10-15%)

Pripremno-zavrno vrijeme To je vrijeme koje se utroi pri poetku i zavretku rada, tj. za pripremu za rad, te zavrne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa Pomono vrijeme Pomono vrijeme nije izravno proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje, npr. itanje nacrta, provjere dimenzija, uspravnosti, horizontalnosti, upiti poslovoi i sl. Iznosi 15-20 % ukupnog normativa.

Tehnoloko vrijeme
Proizvodno vrijeme koje iznosi 40 60 % ukupnog normativa.

Dodatno vrijeme
To je vrijeme potrebno za odmor tokom rada. Sastoji se od kraih odmora iza odreenih zahvata, te glavnog dnevnog odmora na polovici radnog vremena. U dodatna vremena ubrajaju se i nepredvieni prekidi u radu zbog kvarova, nestanka elektrine energije i sl. U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada radnika zbog nediscipline i sl. Dodatna vremena u normativu rada uestvuju s 20-25 %.

Grafiki prikaz strukture vremena u normativu rada

D

B C N

B Glavni dnevni odmor

A pripremno- zavrno vrijeme B- pomono vrijeme C- tehnoloko vrijeme D dodatna vremena N ukupni vremenski normativ rada

Sluaj A; Radno vrijeme 8 sati: uinak radnog vremena 100 Sluaj B; Radno vrijeme 10 sati: uinak radnog vremena 106-108, ne 125 Rad u smjenama takoer smanjuje uinak radnika: Prijepodnevna smjena uinak 100 Popodnevna uinak 90 Nona uinak 80

Kod ovjeka je osnovno potaknuti zanimanje i volju za neki rad, kao i osigurati povoljne radne uvjete za njihovo izvrenje Klasifikacija pojedinih initelja
a) b) c)

utjecaj vanjskih initelja utjecaj subjektivnih initelja u vezi s prirodom ovjeka utjecaj initelja vezanih za organizaciju proizvodnje

ad a) utjecaj vanjskih initelja

Klimatsko-meteoroloki uvjeti Temperatura, vlanost, propuh Osvjetljenje na radnom mjestu Buka i umovi Praina Ostali tetni initelji

ad b) utjecaj subjektivnih initelja u vezi s prirodom ovjeka

Spol i starost radnika Umor Monotonija (jednolinost) Nepovoljan poloaj tijela tijekom rada

ad c) utjecaj initelja vezanih za organizaciju proizvodnje

Trajanje radne smjene i raspored rada i odmora Vrijeme rada Radni ritam Pretjerano naprezanje

Ad B; norme materijala
Norme materijala utvruju tonu; vrstu materijala kvalitetu materijala za pojedine radne procese i utroak materijala za izradu jedinice proizvoda
Pod utrokom materijala je obuhvaen i neophodni otpad materijala u procesu. Napr. - za zidanje 1m3 zida opekom normalnog formata, 6,5 x 12 x 25 cm, po normi se utroi 385 kom opeke i 0,32 m3 buke. Stvarno se u m3 zida sa sljubnicama buke debljine 1 cm moe ugraditi 370 do 375 komada opeka, a predvieni lom i otpadak je 10 do 15 opeka. Pri dobroj kvaliteti opeke i obuenom radniku otpadak moe biti i znatno manji, ali norma je uvijek prosjek.

Ad C; norme strojnog rada

Norma strojnog rada: utroak strojnog rada po jedinici proizvoda (usluge), esto prikazuje i uinkom

1 Us = ns
Us uinak stroja ns normativ rada stroja Norma definira vrstu i karakteristike stroja, nain i uvjete rada stroja

Namjena normativa Za planiranje broja radnika i odreivanje kvalifikacijske strukture Za odreivanje koliine materijala po vrstama i kvaliteti Za odreivanje broja strojeva po vrstama Utvruje se proizvodna i prodajna cijena graevinskih radova i cijele graevine Na izvedenim radovima provjeravaju se koliine utroenih sati radnika, strojeva i koliine materijala Normativi osiguravaju traenu kvalitetu radova Zatiuju radnike od prekomjernog iscrpljivanja i osiguravaju normalne uvjete okruenja

Za planiranje broja radnika i odreivanje kvalifikacijske strukture

Kako?

Ako je zadano: t = 6 dana Q=90 m2 iz izraza:

Q nv t= 8 n
Slijedi:
n= Q nv 90 2,00 = = 3,75 = 4 8t 86

RG=(1PKR+1VKR)

Dva osnovna pristupa dimenzioniranja radnih grupa: 1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenu 2. Prema maksimalnim radovima u jednom danu Osnovna formula za broj radnih gupa (n)

Q ukupna koliina radova nv norma vremena radnika rv radno vrijeme u satima t trajanje aktivnosti

Q nv n= rv t

Ad 1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenu

Primjer:

Treba dimenzionirati radnu grupu tesara (sastav RG i njihov broj) na izradi i montai oplate ravnih zidova. Oplatna ploha se radi od vodootporne perploe 15 mm. Potrebno je postaviti 980 m2 oplate u 10 dana.
nvPKR=0,8 h/m2 nvKVR=0,15 h/m2 nvPKR/nvKVR=5,3 RG = 5PKR+1KVR Ukoliko ne elimo da PKR bude nezaposlen vei dio vremena izvoenja aktivnosti, i u tom sluaju mjerodavno vrijeme kojim ulazimo u proraun je vee vrijeme od nvPKR/5=0,16 nvKVR=0,15

Ad 1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenu

Uzevi u obzir da je jo zadano Q=980 m2 rv = 8 h (trajanje radnog dana od 8 sati) i t = 10 dana dozvoljeno trajanje aktivnosti, Slijedi da je
n= 980 0,16 = 1,96 = 2 grupe(5 PKR + 1KVR ) 8 10

1 grupa = 5 PKR + 1 KVR, to znai da bi tijekom 10 dana svakodnevno 12 ljudi bilo angairano na postavljanju 980 m2 oplate Kada ne bi usklaivali normative vremena unutar radne grupe, tada bi trebali zaposliti:
n= 980 0,80 = 9,8 = 10 grupa (1PKR + 1KVR ) 8 10

to znai da bi tijekom 10 dana svakodnevno 20 ljudi bilo angairano na postavljanju 980 m2 oplate

Ad 2. Prema maksimalnim radovima u jednom danu

Za prethodni sluaj, gdje je zadano:

nvPKR=0,8 h/m2 nvKVR=0,15 h/m2 nvPKR/nvKVR=5,3 Q=980 m2 rv = 8 (trajanje radnog dana od 8 sati) i t = 1 dan,

Potrebno je proraunati minimalno potreban broj radne snage! Radna grupa se opet sastoji od - 1 grupa = 5 PKR + 1 KVR Zato to je nvPKR/nvKVR=5,3, a mjerodavno vrijeme je vee vrijeme izmeu nvPKR/5=0,16 i nvKVR=0,15

Iz izraza:

Q nv 560 0,16 156,8 n= = = = 19,6 rv t 8 1 8

to znai da ukoliko taj posao elimo zavriti u samo jednom danu i uz pretpostavku da je to tehnoloki mogue izvesti, broj potrebnih grupa je 20, s time da se jedna grupa sastoji od 5 PKR i 1KVR, to znai da bi toga dana samo na toj aktivnosti bilo angairano 20x(5+1)=120 ljudi Primijetimo: u prethodnom sluaju 12 radnika obavilo je posao za deset dana. Kada smo broj raspoloivih dana podijelili sa deset, isto toliko puta poveao se i broj potrebnih radnika za istu koliinu posla.

Zadatak za vjebu I
Odrediti broj i sastav radnih grupa (grupe) za aktivnost ZI.06.904; Q= 120 m2, ukupno raspoloivo 6 radnih dana

Zadatak za vjebu II

Izraunajte potreban broj dana za oblaganje 600 m2 poda prirodnim kamenom. Raspolaete sa 2 radne grupe izniveliranog sastava (izjednaeni normativi vremena) KA.08.105. Nabavka i oblaganje podova prirodnim kamenim ploama od vapnenca, pjeara mramora i umjetnog kamena, debljine 20 mm, u cementnoj buci 1: 3. m2

Napomena: Normativ podrazumijeva da su svi materijali dopremljeni do radnog mjesta.

Za odreivanje koliine materijala po vrstama i kvaliteti

Ka

o? k

Za stavku: Izrada oplata ravnih zidova od drvene grae s oplatnom plohom od dasaka 24 mm, Q= 560 m2 izradi tablicu iskaza materijala

R. B.

Daska 24 (m3)
Jed. Uk.

Gredice (m3)
Jed. Uk.

ica paljena (kg)

Jed. Uk.

avli (kg)
Jed.

Klanfe (kg)

Br.GN.

J.M.

Opis
Izrada oplata ravnih zidova od drvene grae s oplatnom plohom od dasaka 24 mm

Kol.

Uk. Jed. Uk.

TE.03.201. 01

560

m2

0,005

2,8

0,0035

1,96

0,035

19,6

0,15

84

0,07

39,2

1.

Ukupno

2,8

1,96

19,6

84

39,2

Zadatak za vjebu III

Izraunaj potrebnu koliinu materijala (tablica iskaza materijala) za zidanje 140 m2 pregradnog zida od opeke debljine 7 cm, u produnoj buci 1:2:6. Kolika je potrebna koliina cementa?

Za odreivanje broja strojeva po vrstama

Ako je zadano: t = 10 dana Q=12 000 m3 uinak rada dozera= 20 m3/h iz izraza:

Kako?
ZAPAMTI ! Uinak rada stroja i normativ vremena rada stroja su obrnuto proporcionalni! Odn:

t=
slijedi da je:

Q nv rv n

Us =

0 n = 1200010 , 05 = 7,5 8

1 ; nv 1 h m3

m3 / h =

odabiremo 8 strojeva

Utvruje se proizvodna i prodajna cijena graevinskih radova i cijele graevine

Kako?

Analiza cijene za spravljanje produne buke 1:1:5 s hidratiziranim vapnom u malim mijealicama, obraun po m3
ZI.06.108. (broj norme) A1 Materijal Cement Hidr. Vapno Pijesak Voda 270 kg 110 kg 0,95 m3 0,28 m3 0,6 kn 0,6 kn 80 kn 5 kn 162 66 76 1,4 305,4 kn/m3 125,0 kn/m3 41,8 kn/m3

Ukupno materijal A2 Mijealica B Rad 0,5h/m3 x 250 kn/h = 1,9h/m3 x 22 kn/h =

Cukupno = A1 + A2 + B *f

f=5

Cukupno = 305,4 + 125 + 41,8 *5 =639,4 kn/m3

Na izvedenim radovima provjeravaju se koliine utroenih sati radnika, strojeva i koliine materijala

Kako?

Napr. Izvoa je ozidao 120 m2 zida openim upljim blokovima, debljine 19 cm, koristei produnu buku 1:2:6, i kae da je za taj posao utroio 6 radnih dana, 3127 blokova i 700 kg cementa. RG=(1PKR+2KVR) Kako provjeriti tonost te tvrdnje? Koristit emo dvije tablice Iz prve tablice (ZI.06.302 Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm koristimo slijedee podatke: ZI.06.302 Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm u buci razmjera 1. produna buka 1:2:6 2. produna buka 1:3:9 3. cementna buka 1:3
NORMATIV RADA Opis radne operacije 1. Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm NORMATIV MATERIJALA 1. openi blokovi 29x19x14 cm 2. produna buka 1:2:6 ili 1:3:9 3. cementna buka 1:3 Po m3 zida kom m3 m3 sati/m3 PKR 1,1 123 0,14 0,14 KVR 3,4 VKR Ukupno 4,5 -

NORMATIV RADA Opis radne operacije 1. Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm NORMATIV MATERIJALA 1. openi blokovi 29x19x14 cm 2. produna buka 1:2:6 ili 1:3:9 3. cementna buka 1:3

sati/m3 PKR Po m3 zida kom m3 m3 1,1 123 0,14 0,14 KVR 3,4 VKR Ukupno 4,5 -

Prvo emo provjeriti koliki bi trebao biti utroak blokova? 120 m2 zida = 120x0,19=22,8 m3; Koliki je utroak radnih sati (dana)? npkr=1,1 nKVR=3,4/2 =1,7 (ega?) dakle 22,8 x 123 = 2804,4 kom < 3127

Q nv 22,8 1,7 = 4,85K dana t= = rv n 8 1

Jo trebamo provjeriti koliinu utroenog cementa za taj isti posao. U tu svrhu koristit emo se slijedeom tablicom: ZI.06.106. Runa izrada produne buke gaenim vapnom na gradilitu i to
1. cement: vapno: pijesak 1:1:5 2. cement: vapno: pijesak 1:2:6 3. cement: vapno: pijesak 1:3:9
NORMATIV RADA Opis radne operacije sati/m3 PKR 4,7 1,9 po m3 buke Vapna Vapna Vapna 0,20m3 0,29m3 0,31m3 Pijeska 0,95 m3 Pijeska 0,87 m3 Pijeska 0,93 m3 Vode 0,28 m3 Vode 0,27 m3 Vode 0,24 m3 KVR VKR

Ukupno 4,7 1,9

1. Runa izrada produne buke 1-3

2. Runo sijanje buke NORMATIV MATERIJALA 1. Cementa 270 kg 210 kg 146 kg

2. Cementa 3. Cementa

Obraun u normativima dan je za m3 materijala, dakle prvo moramo izraunati ukupnu koliinu buke:
(iz tablice ZI.06.302)

Q = 22,8 x 0,14 = 3,19 m3 buke

120x0,19=22,8 m3

Iz tablice ZI.06.106 oitavamo da je za 1m3 buke potrebno 210 kg cementa, to ukupno ini 210 x 3,19 = 669,9 kg cementa

Zadatak za vjebu IV

Provjeri tvrdnju da su na izradi 150 m2 dvostrane oplate tankih zidova bile zaposlene dvije radne grupe radnika kroz 4 radna dana. Sastav radne grupe 3PKR+2KVR+2VKR i da su pri tome potroena 3 m3 drvene grae.

Zadatak za vjebu V
Provjeri tvrdnju da je na zidanju 150 m2 zida lomljenim kamenom s jednom vidnom stranom, debljina zida 30 cm, koristei produnu buku 1:2:6, zidar utroio 20 radnih dana, 80 m3 lomljenog kamena i 3700 kg cementa. RG=(1PKR+1KVR)

Kako se dobivaju normativi? kronometarskim mjerenjem i statistikom obradom podataka Kronometraa - mjerenje trajanja radnih operacija pomou kronometra (sekundomjera) usporednom analizom normativa iz vie izvora i utvrivanjem normativa za nae uvjete

Znaajnije svjetske institucije koje se bave normiranjem:

-

DIN Deutsches institut fur normung ANSI American National Standard Institute ISO International Organisation for Standardisation BSI British Standard Institution

Stanje normativa u praksi

- interni graevinski normativi - dogovorni normativi - Normativi i standardi u graevinarstvu- prilagoeni DIN normativi - Prirunik za graevinsko poduzetnitvo i normativi graevinskih radova (1999.g.) Kako su dobiveni normativi Na temelju analize postojeih inozemnih i domaih normativa, provjerenih u praksi Najee konzultirani njemaki normativi zato to je praenje normativa povjereno stalnoj instituciji koja prati kontinuirani razvoj tehnologije te se postojei normativi esto nadopunjuju i auriraju Veliku pomo mogue je dobiti i od proizvoaa opreme(pozor! U pravilu sadre vremena koja su 10-15% nia od realnih)