TEORIJA FUNKCIJA

KOMPLEKSNE PROMENLJIVE
1. Kompleksni brojevi
z = x +iy, i
2
= 1 algebarski oblik
x = Re z, y = Imz
z=x+iy
x

r
=
|
z
|
[z[ =
_
x
2
+y
2
z = x iy
z = (cos +i sin ) trigonometrijski oblik
=
_
x
2
+y
2
= [z[
tan =
y
x
(cos = x/, sin = y/)
arg z
def
= , 0 < 2 ( < )
z = (cos( + 2k) +i sin( + 2k)) , k Z
Arg z
def
= + 2k = arg z + 2k, k Z
z
n
=
n
(cos n +i sin n)
z
1/n
=
1/n
_
cos
+ 2k
n
+i sin
+ 2k
n
_
,
k = 0, . . . , n 1
Primer:
z = 1 +i; x = 1, y = 1, [z[ =

1 + 1 =

2 =
tan =
1
1
= 1, (cos = sin =
1

2
> 0) =

4
arg z =

4
, Arg z =

4
+ 2k, k Z
z =

2(cos

4
+i sin

4
) z
3
= 2

2(cos
3
4
+i sin
3
4
),
z
1/4
= 2
1/8
(cos
/4 + 2k
4
+i sin
/4 + 2k
4
),
k = 0, 1, 2, 3
z = e
i
- eksponencijalni oblik
e
i
= cos +i sin - Ojlerova formula
Domaci: Napisati z = 1 u trigonometrijskom i ek-
sponencijalnom obliku. Naci sve vrednosti
5

1.
2. Pojam funkcije kompleksne promenljive
okolina: V

(z
0
) = z C : [z z
0
[ <
z = x +iy, z
0
= x
0
+y
0
[z z
0
[ =
= [(x x
0
) +i(y y
0
)[ =
_
(x x
0
)
2
+ (y y
0
)
2
z
0
e
[z z
0
[ < (x x
0
)
2
+ (y y
0
)
2
<
2
Tacka z
0
je unutrasnja tacka skupa S C ako
postoji > 0 takvo da je
U

(z
0
) S.
x
y
Tacka z
0
je granicna tacka skupa S C ako u
svakoj -okolini tacke z
0
postoje tacke koje pripadaju
S, a takodje i tacke koje ne pripadaju S.
Skup svih granicnih tacaka skupa S obrazuje granicu
skupa S.
Otvoren skup je skup cija je svaka tacka unutrasnja.
Zatvoren skup je skup koji sadrzi svoju granicu.
Povezan skup je skup cije se svake dve tacke mogu
povezati poligonalnom linijom koja pripada tom skupu.
x
y
Oblast je otvoren i povezan skup.
Primeri:
S
1
= z : [z[ < 2 - otvoren
S
2
= z : [z[ 2 - zatvoren
x
y
S
G
1
2
1
S S = U
G = z : [z[ = 2 - granica za S
1
i S
2
- zatvoren
S
3
= z : [z[ 2, Imz > 0 - ni otvoren ni zatvoren
x
y
Denicija: Funkcija f : D F, D, F C je funkcija
kompleksne promenljive.
w = f(z), z D, w F
z
w=f(z)
D F
Razdvajanjem realnih i imaginarnih delova slika i ori-
ginala,
z = x +iy w = u +iv
u +iv = f(x +iy) u = u(x, y), v = v(x, y),
dobijaju se dve realne funkcije od dve realne promenljive.
Primer : w = z = x iy u = x, v = y
w =
1
z
=
1
x +iy

x iy
x iy
=
x
x
2
+y
2
+i
y
x
2
+y
2
u =
x
x
2
+y
2
, v =
y
x
2
+y
2
x
y
u(x,y)
v(x,y) w=f(z)
F = w C : w = f(z), z D
f : D F, f
1
: F D
f
1
(w) = z D : f(z) = w inverzna funkcija -
-moze biti viseznacna
3. Elementarne funkcije kompleksne promenljive
1

P(z) = a
0
z
n
+a
1
z
n1
+ +a
n
, a
i
C polinom
2

R(z) =
P(z)
Q(z)
racionalna funkcija; P, Qpolinomi
3

e
z
= e
x+iy
def
= e
x
(cos y +i sin y) eksponencijalna f-ja
Vazi: e
z
1
e
z
2
= e
z
1
+z
2
; e
z
1
/e
z
2
= e
z
1
z
2
4

sin z =
e
iz
e
iz
2i
, cos z =
e
iz
+e
iz
2
Vazi: sin
2
z + cos
2
z = 1
sin(z) = sin z, cos(z) = cos z
sin(z
1
z
2
) = sin z
1
cos z
2
cos z
1
sin z
2
e
iz
= cos z +i sin z, (e
i
= cos +i sin )
5
n

z =
n
_
[z[(cos
arg z + 2k
n
+i sin
arg z + 2k
n
),
k = 0, . . . , n 1
Viseznacna funkcija, n grana, inverzna za z = w
n
6

w = Lnz - inverzna funkcija za z = e

w
, z ,= 0
z = [z[e
i arg z
, w = u +iv
[z[e
i arg z
. .
z
= e
u+iv
= e
u
e
iv
. .
e
w

e
u
= [z[, tj. u = ln [z[
v = arg z + 2k = Arg z
_
w = Lnz = ln [z[ +i Arg z -viseznacna funkcija
-beskonacno mnogo grana
ln z = ln [z[ +i arg z, z ,= 0, 0 arg z < 2
(glavna grana) ( arg z < )
Domaci: Izracunati e
1i
, sin(1 i), Lni, ln i u al-
gebarskom obliku.
3. Granicna vrednost i neprekidnost
Denicija: w
0
= lim
zz
0
f(z)
( > 0)(() > 0)(0 < [zz
0
[ < [f(z)w
0
[ < )
x
y
x
y
z
0
w
0
z
f(z)
d
e
Teorema: Neka je z = x + iy, z
0
= x
0
+ iy
0
, w
0
=
u
0
+iv
0
i f(z) = u(x, y) +iv(x, y). Tada:
lim
zz
0
f(z) = w
0

lim
(x,y)(x
0
,y
0
)
u(x, y) = u
0
,
lim
(x,y)(x
0
,y
0
)
v(x, y) = v
0
.
Primer:
lim
z0
e
z
= lim
x+iy0
(e
x
cos y+ie
x
sin y) = lim
(x,y)(0,0)
e
x
cos y+
+i lim
(x,y)(0,0)
e
x
sin y = 1.
Denicija: Funkcija f je neprekidna u tacki z
0

lim
zz
0
= f(z
0
)
Teorema: Funkcija f(z) = f(x + iy) = u(x, y) +
+iv(x, y) je neprekidna u tacki z
0
ako i samo ako su
funkcije u(x, y) i v(x, y) neprekidne u tacki (x
0
, y
0
).
Teorema: Ako su f
1
if
2
neprekidne funkcije, onda su
f
1
f
2
, f
1
f
2
, f
1
/f
2
(f
2
,= 0)
takodje neprekidne funkcije.
5. Izvod funkcije kompleksne promenljive
Denicija:
f
t
(z
0
) = lim
.z0
f(z
0
+.z)f(z
0
)
.z
Denicija: Funkcija f je diferencijabilna u tacki z
0
ako postoji f
t
(z
0
).
Denicija: Funkcija f je analiticka u tacki z
0
ako pos-
toji > 0 takvo da je f diferencijabilna z U

(z
0
).
z
0
D
e
Denicija: Funkcija f analiticka na oblasti D ako je
diferencijabilna u svakoj tacki te oblasti.
Primer: f(z) = z
n
, n N
lim
.z0
(z
0
+.z)
n
z
n
.z
= lim
.z0
z
n
+(
n
1
)z
n1
.z++(.z)
n
z
n
.z
=
= nz
n1
(z
n
)
t
= nz
n1
z
n
je analiticka na C
Teorema: Ako su f i g analiticke na D, onda je:
1

(f(z) g(z))
t
= f
t
(z) g
t
(z)
2

(cf(z))
t
= cf
t
(z)
3

(f(z)g(z))
t
= f
t
(z)g(z) +f(z)g
t
(z)
4

_
f(z)
g(z)
_
t
=
f
t
(z)g(z) f(z)g
t
(z)
(g(z))
2
, g(z) ,= 0
5

f(g(z))
t
= f
t
g
(g(z))g
t
z
(z)
6

(f(z))
t
=
1
(f
1
(w))
t
, ako je f
1
jednozn. f-ja
Teorema (neophodni uslovi diferencijabilnosti): Ako
je f(z) = u(x, y) + iv(x, y) diferencijabilna u tacki
z
0
= x
0
+iy
0
, tada postoje parcijalni izvodi
u
x
(x
0
, y
0
),
u
y
(x
0
, y
0
),
v
x
(x
0
, y
0
),
v
y
(x
0
, y
0
)
i pri tome vaze Kosi-Rimanovi uslovi:
(KR)
u
x
(x
0
, y
0
) =
v
y
(x
0
, y
0
),
u
y
(x
0
, y
0
) =
v
x
(x
0
, y
0
)
Dokaz: f
t
(z
0
) = lim
.z0
f(z
0
+.z)f(z
0
)
.z
=
lim
.x+i.y0
u(x
0
+.x,y
0
+.y)+iv(x
0
+.x,y
0
+.y)u(x
0
,y
0
)iv(x
0
,y
0
)
.x+i.y
Specijalno, za .x = 0:
f
t
(z
0
) = lim
.y0
_
u(x
0
,y
0
+.y)u(x
0
,y
0
)
i.y
+i
v(x
0
,y
0
+.y)v(x
0
,y
0
)
i.y
_
=
=
v
y
(x
0
, y
0
) i
u
y
(x
0
, y
0
). (
1
i
= i)
Takodje, za .y = 0 imamo:
f
t
(z
0
) = lim
.x0
_
u(x
0
+.x,y
0
)u(x
0
,y
0
)
.x
+i
v(x
0
+.x,y
0
)v(x
0
,y
0
)
.x
_
=
=
u
x
(x
0
, y
0
) +i
v
x
(x
0
, y
0
).
Izjednacavanjem realnih i imaginarnih delova u dobi-
jenim izrazima za f
t
(z
0
) dobijamo (KR) uslove.
Primer: f(z) = z = x iy
u = x, v = y;
u
x
= 1,
v
y
= 1
(KR) uslovi nisu zadovoljeni ni za jedno z, pa funkcija
nije diferencijabilna ni za jedno z.
Teorema:(dovoljni uslovi za diferencijabilnost): Ako
su funkcije u(x, y) i v(x, y) diferencijabilne u tacki
(x
0
, y
0
) i ako su u toj tacki zadovoljeni (KR) uslovi,
onda je funkcija f(z) diferencijabilna u tacki z
0
=
x
0
+iy
0
.
Dokaz:
u(x
0
+.x, y
0
+.y) u(x
0
, y
0
) =
=
u
x
(x
0
, y
0
).x +
u
y
(x
0
, y
0
).y +
1
.x +
1
.y,
(
1
0,
1
0)
v(x
0
+.x, y
0
+.y) v(x
0
, y
0
) =
=
v
x
(x
0
, y
0
).x +
v
y
(x
0
, y
0
).y +
2
.x +
2
.y,
(
2
0,
2
0)
f(z
0
+.z)f(z
0
)
.z
=
=
u
x
.x+
u
y
.y+
1
.x+
1
.y
.x+i.y
+i
v
x
.x+
v
y
.y+
2
.x+
2
.y
.x+i.y
=
=
u
x
.x
v
x
.y+
1
.x+
1
.y
.x+i.y
+i
v
x
.x+
u
x
.y+
2
.x+
2
.y
.x+i.y
=
=
u
x

.x+i.y
.x+i.y
+i
v
x

.x1/i.y
.x+i.y
+

1
.x +
1
.y
.x +i.y
. .
0
+
+i

2
.x +
2
.y
.x +i.y
. .
0
, .x 0, .y 0. Obzirom da
je
1
i
= i, konacno se dobija
lim
.z0
f(z
0
+.z) f(z
0
)
.z
=
u
x
(x
0
, y
0
)+i
v
x
(x
0
, y
0
)
Napomena: Iz prethodnog slede formule
f
t
(z
0
) =
u
x
(x
0
, y
0
) +i
v
x
(x
0
, y
0
)
=
v
y
(x
0
, y
0
) i
u
y
(x
0
, y
0
)
Primer: f(z) = e
z
= e
x
(cos y +i sin y)
u = e
x
cos y, v = e
x
sin y ( diferencijabilne na R
2
)
u
x
= e
x
cos y
u
y
= e
x
sin y
_,

v
x
= e
x
sin y
v
y
= e
x
cos y
(KR) uslovi vaze na R
2
pa je e
z
diferencijabilna funkcija
i
(e
z
)
t
=

x
(e
x
cos y) +i

x
(e
x
sin y) =
= e
x
cos y +ie
x
sin y = e
x
(cos y +i sin y) = e
z

Stavise, C je otvoren skup, pa je e

z
analiticka na C
Primer: f(z) = x
4
+iy
4
u = v = x
4
, dif. na R
2
u
x
= 4x
3
u
y
= 0
_,

v
x
= 0
v
y
= 4y
3
(KR) uslovi vaze za x = y,
x
y
G
f(z) je diferencijabilna na G = x+iy : x = y, f
t
(z) =
4x
3
, ali f(z) nije analiticka ni za jedno z.
Domaci: Ispitati diferencijabilnost i analiticnost funkcije
f(z) = zz
2
.
6. Primena Kosi-Rimanovih uslova
1

Ako je f(z) = u(x, y)+iv(x, y) analiticka funkcija,

tada u i v zadovoljavaju uslove
(1)

2
u
x
2
+

2
u
y
2
= 0 (2)

2
v
x
2
+

2
v
y
2
= 0
Dokaz:
u
x
=
v
y
,
u
y
=
v
x

_
_
_

2
u
x
2
=

2
v
yx
,

2
u
y
2
=

2
v
xy


2
u
x
2
=

2
u
y
2
(1)

2
u
xy
=

2
v
y
2
,

2
u
yx
=

2
v
x
2


2
v
y
2
=

2
v
x
2
(2)
2

Ako je data diferencijabilna funkcija u(x, y) tako

da vazi (1) i ako je f(z) = u(x, y)+iv(x, y) analiticka
funkcija, onda se funkcija v(x, y) moze odrediti do na
nepoznatu konstantu.
Treba naci v tako da je
v
x
=
u
y
,
v
y
=
u
x
tj. funkciju ciji je totalni diferencijal poznat:
(
u
y
. .
P
)dx+(
u
x
..
Q
)dy (
P
y
=
Q
x
zbog (1))
Primer: u(x, y) = x
2
y
2
x

2
u
x
2
+

2
u
y
2
= 2 2 = 0, vazi (1);
v
x
=
u
y
= 2y v =
_
2y dx +(y) = 2xy +(y)
v
y
=
u
x
: 2x +
t
(y) = 2x 1 (y) = y +C
v(x, y) = 2xy y +C
f(z) = x
2
y
2
x+i(2xyy+C) = z
2
z+iC, (C R)
7. Izvodi elementarnih funkcija
1

f(z) = z
n
, f
t
(z) = nz
n1
, analiticka na C
2

f(z) =
1
z
, f
t
(z) =
1
z
2
, anal. na D = z : z ,= 0
3

f(z) = e
z
, f
t
(z) = e
z
, analiticka na C
4

f(z) = sin z =
e
iz
e
iz
2i
f
t
(z) =
ie
iz
+ie
iz
2i
=
e
iz
+e
iz
2
= cos z, anal. na C
5

f(z) = cos z, f
t
(z) = sin z, analiticka na C
6

f(z) = ln z, w = ln z z = e
w
w
t
z
=
1
z
t
w
=
1
(e
w
)
t
=
1
e
w
=
1
z
, analiticka na
D=z : < argz <
8. Singularne tacke
Denicija: Tacke u kojima funkcija f(z) nije analitic-
ka su singularne tacke.
Denicija: Singularna tacka z
0
je izolovani singulari-
tet ako postoji -okolina U

(z
0
) tacke z
0
koja ne sadrzi
druge singularitete osim z
0
.
z
0
e
f je analiticka na U

(z
0
)/z
0

Primeri: 1. f(z) =
1
z
- ima izolovani sing. z
1
= 0
2. f(z) = z - je singularna na C, nema izolo-
vanih singulariteta
Tipovi izolovanih singulariteta:
1

otklonjivi singularitet
2

pol
3

esencijalni singularitet
Denicija: Izolovani singularitet z
0
je otklonjivi sin-
gularitet ako postoji
lim
zz
0
f(z) = w
0
.
Pokazuje se da je tada funkcija
f
1
(z) =
_
f(z), z ,= z
0
w
0
, z = z
0
analiticka u z
0
.
Primer: Vazi: lim
z0
sin z
z
= 1 (i ovde vazi Lopitalova
teorema). Sledi da je z = 0 otklonjivi singularitet.
Funkcija
f
1
(z) =
_
sin z
z
, z ,= 0
1, z = 0
je analiticka na C.
Denicija: Izolovani singularitet z
0
je pol ako je
lim
zz
0
f(z) =
Napomena: lim
zz
0
f(z) = lim
zz
0
[f(z)[ =
Specijalno, pol z
0
je pol reda n ako je
lim
zz
0
(z z
0
)
n
f(z) = w
0
,= 0
Primer: f(z) =
1
(z1)
2
ima pol reda 2 u z = 1:
lim
z1
(z 1)
2

1
(z 1)
2
= 1
Denicija: Izolovani singularitet z
0
je esencijalni sin-
gularitet ako ne postoji granicna vrednost lim
zz
0
f(z)
(konacna ili beskonacna).
Primer: Funkcija f(z) = e
1/z
ima esencijalni singu-
laritet u z = 0.
9. Integral funkcije kompleksne promenljive
x(t), y(t) - neprekidne funkcije, a t b
C : z(t) = x(t) +iy(t)
je neprekidna kriva koja spaja tacke A = z(a), B =
z(b).
x
y
A
B
A=B
Zatvorena kriva: A = B
Prosta zatvorena kriva: ne sece sebe
nije prosta kriva
Glatka kriva: x(t), y(t) su diferencijabilne funkcije
z
t
(t) = x
t
(t) +iy
t
(t)
Deo po deo glatka kriva: Sastoji se od konacno
mnogo glatkih delova
Kontura: prosta, zatvorena, deo po deo glatka kriva
A=z
0
z
1
z
2
z
n-1
z
n
B=
z
z
z
1
2
n
x
y
a = t
0
< t
1
< < t
n
= b
z
0
= A, z
1
= z(t
1
), . . . , z
n
= z(t
n
) = B
z

k
z
k1
z
k
S
n
=
n

k=1
f(z

k
).z
k
, .z
k
= z
k
z
k1
Denicija: Ako je f neprekidna na

AB, onda je
_

AB
f(z) dz = lim
n
max [.z
k
[ 0
n

k=1
f(z

k
).z
k
Napomena:
_

AB
=
_
C
z
k
= x
k
+iy
k
, z

k
= x

k
+iy

k
.x
k
= x
k
x
k1
, .y
k
= y
k
y
k1

.z
k
= .x
k
+i.y
k
S
n
=
n

k=1
(u(x

k
, y

k
) +iv(x

k
, y

k
))(.x
k
+i.y
k
) =
=
n

k=1
(u(x

k
, y

k
).x
k
v(x

k
, y

k
).y
k
) +
+i
n

k=1
(v(x

k
, y

k
).x
k
+u(x

k
, y

k
).y
k
)
_
C
f(z) dz =
_
C
udx vdy +i
_
C
vdx +udy
. .
krivolinjski integrali druge vrste
Napomena: Ako je C :
x = x(t)
y = y(t), a t b
onda je
_
C
P(x, y)dx +Q(x, y)dy =
=
b
_
a
P(x(t), y(t))x
t
(t)dt +
b
_
a
Q(x(t), y(t))y
t
(t)dt
Osobine: 1

_
C
cf(z) dz = c
_
C
f(z) dz
2

_
C
(f(z) +g(z))dz =
_
C
f(z)dz +
_
C
g(z)dz
3

_
AB
f(z)dz =
_
BA
f(z)dz
4

_
C
1
+C
2
=
_
C
1
f(z)dz +
_
C
2
f(z)dz
5

_
C
f(z)dz =
b
_
a
f(z(t))z
t
(t)dt, C : z = z(t),
a t b
Primer:
_
C
dz
zz
0
, C : kruznica pol. sa centrom u
z
0
x
y
y
x
x
0
0
z
0

r
t
(x,y)
Parametarska jednacina kruznice:
z(t) = x(t) +iy(t)
x(t) = x
0
+ cos t
y(t) = y
0
+ sin t, 0 t 2
z(t) = x
0
+ cos t +i(y
0
+ sin t) =
= x
0
+iy
0
+(cos t +i sin t) =
= z
0
+e
it
, 0 t 2
dz = ie
it
dt
_
C
dz
zz
0
=
2
_
0
ie
it
e
it
dt = i
2
_
0
dt = 2i
10. Kosijeva teorema
Pozitivan obilazak konture: suprotan kretanju kazaljke
na satu
C C
+
_
Pozitivan obilazak granice oblasti D: oblast ostaje
s leve strane
D
D
C
C
+
_
Jednostruko povezana oblast: Svaka kontura se
moze deformisati u tacku bez napustanja oblasti
nije
jednostruko
povezana jednostruko povezana
Visestruko povezana oblast: Ogranicena spolja sa
C
0
, iznutra sa C
1
, . . . , C
n
D
C
C
C
1
2
n
C
0
Pozitivan obilazak granice oblasti D : C
+
0
, C

1
, . . . , C

n
Kosijeva teorema (za jednostruko povezanu oblast):
Ako je funkcija f(z) analiticka na jednostruko povezanoj
oblasti D i njenoj granici C, tada je
_
C
+
f(z)dz = 0
Dokaz: literatura
Posledica 1:
_
G
+
f(z)dz = 0, G - kontura u D
G
C
Posledica 2:
_
AB
f(z)dz je nezavisan od puta koji
spaja tacke A i B
A
B
G
2
_
-
G
2
+
A
B
G
2
-
G
2
+
G
1
Dokaz: C : G
1
+G

2
- je kontura, pa je
_
C
f(z)dz = 0,
tj.
_
G
1
+G

2
f(z)dz =
_
G
1
f(z)dz +
_
G

2
f(z)dz = 0
_
G
1
f(z)dz =
_
G

2
f(z)dz =
_
G
2
f(z)dz
Kosijeva teorema (za visestruko povezanu oblast):
Neka je visestruko povezana oblast D ogranicena spolja
konturom C
0
, a iznutra sa C
1
, . . . , C
n
. Ako je f(z)
analiticka na D i C = C
0
+ +C
n
, tada je
_
C
+
f(z)dz = 0
G
G
1
n
C
C
C
1
n
0
Dokaz: Ako se dodaju zaseci G
1
, . . . , G
n
, dobija se
jednostruko povezana oblast

D sa granicom

C. Obzirom
da se zaseci obilaze dva puta u suprotnim smerovima,
to je
_

C
+
f(z)dz = 0, tj.
0 =
_
C
+
0
+
_
G
+
1
+
_
G

1
+ +
_
G
+
n
+
_
G

n
+
_
C

1
+ +
_
C

n
=
=
_
C
+
0
+
_
C

1
+ +
_
C

n
=
_
C
+
Posledica:
_
C
+
0
=
_
C
+
1
+ +
_
C
+
n
11. Neodredjeni integral
Neka je funkcija f(z) analiticka na jednostruko povezanoj
oblasti D i neka z
0
, z D.
z
z
0
D
Tada integral
_
z
0
z
f(z)dz ne zavisi od puta, pa mozemo
pisati
F(z) =
z
_
z
0
f(z)dz
Teorema: Funkcija F(z) je analiticka i pri tome je
F
t
(z) = f(z), z D
Denicija: Primitivna funkcija funkcije f(z) je svaka
funkcija sa svojstvom F
t
(z) = f(z)
Denicija: Neodredjeni integral
_
f(z)dz je skup svih
primitivnih funkcija funkcije f(z).
Primeri:
_
z
n
dz =
z
n+1
n + 1
+C
_
e
z
dz = e
z
+C
_
cos zdz = sin z +C
_
sin z = cos z +C
_
dz
z
= ln z +C
Osobine:
1

_
(f
1
(z) f
2
(z))dz =
_
f
1
(z)dz +
_
f
2
(z)dz
2

_
cf(z)dz = c
_
f(z)dz
3

z
2
_
z
1
f(z)dz = F(z)[
z
2
z
1
= F(z
2
) F(z
1
)
(Njutn-Lajbnicova formula)
Primer:
1i
_
1+i
sin zdz=cos z

1i
1+i
=cos(1+i) cos(1
i) = cos 1(e +e
1
) = 2 cos 1 ch1
12. Kosijeve formule
Ako je poznata vrednost analiticke funkcije na konturi
oko z
0
, onda je vrednost funkcije u samoj tacki z
0
jed-
noznacno odredjena.
z
0
C
C
x
y
z
Osobina ne vazi za funkcije dve promenljive
Teorema: Ako je f(z) analiticka funkcija na jednos-
truko povezanoj oblasti D i ako je G D kontura
oko z
0
D, onda je
f(z
0
) =
1
2i
_
G
+
f(z)
zz
0
dz
Dokaz: Neka je:
- krug radijusa oko z
0
, D
t
;
D
t
- visestruko povezana oblast ogranicena spolja
sa G, a iznutra sa .
z
0
G
g
D
Tada je funkcija
f(z)
zz
0
analiticka na D
t
i G+, pa je,
prema posledici Kosijeve teoreme za visestruko povezane
oblasti,
_
G
+
f(z)
z z
0
dz =
_

+
f(z)
z z
0
dz =
_
_
z = z
0
+e
i

o 2
dz = ie
i
d
_
_
= i
2
_
0
f(z
0
+e
i
)e
i
e
i
d
lim
0
_
G
+
f(z)dz
z z
0
dz
. .
ne zavisi od
= i lim
0
2
_
0
f(z
0
+e
i
)d

_
G
+
f(z)
z z
0
dz = if(z
0
)
2
_
0
d = 2if(z
0
).
Posledica: Neka je funkcija f(z) analiticka na jednos-
truko povezanoj oblasti D ogranicenoj konturom C i
na konturi C. Tada z
0
D:
f(z
0
) =
1
2i
_
C
+
f(z)
zz
0
dz prva formula
Teorema: Neka je funkcija f(z) analiticka na jednos-
truko povezanoj oblasti D ogranicenoj konturom C i
na konturi C. Tada na D postoje svi izvodi funkcije
f, z
0
D:
f
(n)
(z
0
) =
n!
2i
_
C
+
f(z)
(zz
0
)
n+1
dz druga formula
Kosijeve formule se mogu primeniti na racunanje in-
tegrala.
Primer:
_
C
+
e
z
(z1)
3
dz, C : [z 1[ = 3
1
x
y
0
f(z) = e
z
je analiticka, n + 1 = 3 n = 2, z
0
= 1
_
C
+
e
z
(z 1)
3
dz =
2i
2!
f
tt
(1) = ie
13. Reziduum funkcije kompleksne promenljive
Denicija: Neka je z = z
0
izolovani singularitet funkcije
f(z). Tada je
Res[f(z), z
0
]
def
=
1
2i
_
C
+
f(z)dz
gde je C kontura oko z
0
koja pripada oblasti u kojoj
je funkcija f(z) analiticka i koja u svojoj unutrasnjosti
nema drugih singulariteta osim z
0
.
z
0
C
Racunanje reziduuma:
1

Ako je z
0
otklonjiv singularitet, onda je
Res[f(z), z
0
] = 0
2

z
0
je pol prvog reda: lim
zz
0
(z z
0
)f(z) ,= 0.
Tada je f
1
(z) =
_
(z z
0
)f(z), z ,= z
0
lim
zz
0
(z z
0
)f(z), z = z
0
analiticka
pa je, prema prvoj Kosijevoj formuli,
f
1
(z
0
)
. .
lim
zz
0
(zz
0
)f(z)
=
1
2i
_
C
+
f
1
(z)
z z
0
dz =
1
2i
_
C
+
(z z
0
)f(z)
z z
0
dz
. .
Res[f(z),z
0
]
tj.
Res[f(z), z
0
] = lim
zz
0
(z z
0
)f(z)
Primer: f(z) =
z
2
(z1)(z+1)
z = 1, z = 1 polovi prvog reda
Res[f(z), 1] = lim
z1
(z 1)
z
2
(z1)(z+1)
=
1
2
Res[f(z), 1] = lim
z1
(z + 1)
z
2
(z1)(z+1)
=
1
2
3

z
0
je pol ntog reda: lim
zz
0
(z z
0
)
n
f(z) ,= 0
Tada je f
1
(z) =
_
(z z
0
)
n
f(z), z ,= z
0
lim
zz
0
(z z
0
)
n
f(z), z = z
0
analiticka
pa je, prema drugoj Kosijevoj formuli,
f
(n1)
1
(z
0
)
. .
lim
zz
0
((zz
0
)
n
f(z))
(n1)
=
(n 1)!
2i
_
C
+
f
1
(z)
(z z
0
)
n
dz =
=
(n 1)!
2i
_
C
+
(z z
0
)
n
f(z)
(z z
0
)
n
dz
. .
(n1)!Res[f(z),z
0
]
tj.
Res[f(z), z
0
] =
1
(n1)!
lim
zz
0
_
((z z
0
)
n
f(z))
(n1)
_
Primer: f(z) =
z
2
(z+1)
2
z = 1 je pol drugog reda
Res[f(z), 1] =
1
1!
lim
z1
_
((z + 1)
2
z
2
(z+1)
2
)
t
_
=
= lim
z1
2z = 2
Teorema: Neka je jednostruko povezana oblast D
ogranicena konturom C i neka je f(z) analiticka na
D i C, osim u singularnim tackama z
1
, . . . , z
k
D.
Tada je
_
C
+
f(z)dz = 2i
k

i=1
Res[f(z), z
i
]
Dokaz:
C
g
g
1
k
z
z
1
k
Neka su
i
krugovi oko z
i
takvi da
i
D. Tada je
f(z) analiticka na visestruko povezanoj oblasti D
t
koja
je spolja ogranicena konturom C, a iznutra konturama

i
, i = 1, . . . , k. Prema posledici Kosijeve teoreme za
visestruko povezane oblasti je
_
C
+
f(z)dz =
_

1
f(z)dz + +
_

k
f(z)dz =
= 2i
_

_
1
2i
_

1
f(z)dz + +
1
2i
_

k
f(z)dz
_

_
=
= 2i
k

i=1
Res[f(z), z
i
].
Domaci: Izracunati
_
C
+
e
z
(z
2
+
2
)
2
dz, gde je C : [z[ = 4