1.) Pet l j a st r uj e kvar a kod TN si st ema zat i t e j e dat a na sl i ci i spod.

Napon dodi r a se j avl j a

izmeu dostupnog vodljivog dijela (mase) M i take O, pa se uzima da je napon dodira jednak
padu napona na povr at nom vodu, dok se ost al i ot por i koj i nast aj u od uzeml j enj a i dr ugi h
vodia u kolu zanemaruju. To zanemarivanje dovodi do toga da se kod prorauna struje
kvara Id ima neto vei stvarni otpor petlje kvara (jer nema paralelnih otpora), to daje
manju struju kratkog spoja, a to daje neto dua vremena iskljuenja zatitnog ureaja.


Opasnost i pr i mj ene zat i t ne st r uj ne skl opke
Ako se upotrebljava pojedinana zatita potroaa zatitnim strujnim sklopkama, ne
smije postojati spoj izmeu nultih vodia iza sklopki (gledano u smjeru toka energije). Ako
ova veza postoji onda u sluaju kvara na jednom potroau iskljuuju se sve sklopke
iji su nulti vodii spojeni. Time je izgubljena svrsishodnost postavljanja pojedinane
zat i t e.

Razl i ka i zmedu TN-S i TN-C si st ema
Kod TN-S sistema, zatitni vodi je potpuno neovisan od ostalih vodia strujnog kruga, on u
ci jeloj instalaciji povezuje u jednu cjelinu sve metalne mase, ime je izvreno i izjednaenje
potencijala u cijeloj instalaciji. Nulti i zatitni vodi spojeni su jedino u zvjezditu izvora.


TN-S si st em
Kod TN-C si st ema, kao t o se vi di na sl i ci , nul t i i zatitni vodi su dati u jednom provodniku
PEN. Nulti i zatitni vodi su objedinjeni u cijeloj instralaciji, osim u sluaju prikljunih vodia,
gdj e su r azdvoj eni i zavr avaj u se u uko utikau.

TN-C si st em

TN-C si st eme ni j e dozvol j eno kor i st it i u pr ost or i j ama ugr oeni m poar om i l i ekspl ozi j om. TN-
S si st emi se kor i st e u poar no i ekspl ozi vno ugr oeni m pr ost or i j ama.
Kod TN-S i kod TN-C sistema je dozvoljena upotreba : prekostrujnog zatitnog ureaja, te
strujnog zatitnog ureaja, kod TN-C si st ema dozvol j ena j e upot r eba j o naponskog zat i t nog
ureaja.


2.) Kvalitet elektrine energije je sloen pojam koji se moe definirati kao obiljeje elektrine
energije u odreenoj taki elektroenergetskog sistema promatrano u usporedbi s
r ef er ent ni m t ehnikim parametrima. Tehniki se parametri odreuju preporukama koje se
donose na meunarodnoj razini i mogu, ali ne moraju, biti zakonski obavezujue.
Kvalitet elektrine energije se oituje kroz slijedee parametre:
- uestanost i trajanje prekida
- i znos i val ni obl i k napona
- f r ekvenci j a napona
- f l i ker .

EM C El ekt r omagnet na kompat i bi l nost je sposobnost jednog elektronikog ili elektrinog
ureaja ili sistema da radi u svojoj elektromagnetnoj okolini tako da ne izazove nedozvoljenu
degradaciju u funkciji drugih ureaja ili sistema u istoj okolini, ili da sam ne bude ometan do
t e mj er e da se por emet i nj egova osnovna f unkci j a.

Vi i har moni ci nastaju usljed rada razliitih potroaa (ispravljaa, elektrolunih pei, te
drugih nelinearnih potroaa). Strujni ispravljai (usmjerivai) trebaju induktivnu reaktivnu
snagu i oni pr oi zvode vi e har monike.Vii harmonici poveavaju ukupne gubitke u mrei
smanjujui efikasnost sistema pa se primarna oprema mora dimenzionirati za vee snage.
prisustvo viih harmonika utie na:
- pr egr i j avanj e t r ansf or mat or a,
- dodatne gubitke zbog histereze, ime smanjuju f akt or snage,
- izoblienje talasnog oblika napona i struje,
- nepouzdan rad elektronike opreme i generatora,
- zbog poveanih gubitaka energije poveavaju se i rauni za struju,
- dodat ne t r okove odr avanj a opr eme
- mogu i zazvat i r ezonanci j e u mr ei .


3.) Statiki elektricitet je jedna vrsta elektrine energije koja za razliku od elektrine struje
mi r uj e, a definiran je kao elektrini naboj uzrokovan neravnoteom elektrona na povrini
mat er i j al a.
Neravnotea elektrona proizvodi elektrino polje koje moe bi t i mj er eno i moe ut i cat i na
dr uge obj ekt e u okol i ni . Elektrostatski naboj se u veini sluajeva stvara dodirom i
odvajanjem dva slina ili razliita materijala. Kada se dva materijala stave u poloaj da se
dodi r uj u, a onda se odvoj e, negat i vno nabij eni el ekt r oni pr el aze sa povr i ne j ednog na
povr i nu dr ugog mat er i j al a. Koj i mat er i j al gubi el ekt r one a koj i dobi va ovi si o pr i r odi
mat er i j al a.

4.) Pet l j a st r uj e kvar a kod TT si st ema zat i t e od napona dodi r a se zatvara kroz fazni vodi,
kuite elektrinog ureaja, zatitni vodi, zatitno uzemljenje elektrinog ureaja, zemlju,
radno uzemljenje izvora. Vodi za kruto uzemljenje zvjezdita transformatora mora biti
dovoljno velikog presjeka da ne utie na veliinu struje greke koja kroz njega protie.

sl i ka: Pet l j a st r uj e kvar a kod TT si st ema zat i t e od napona dodi r a

Opasnost i pr i mj ene zat i t ne st r uj ne skl opke kod TT si st ema
Da bi se mogl a upot r i j ebi t i st r uj na zat i t na skl opka, st r uj a odvoda, zbog nesavr enost i
i zol aci j e, mor a uvi j ek bi t i manj a od nazi vne di f er enci j al ne st r uj e skl opke. U pr ot i vnom,
skl opka i skl apa i kad nema kvar a.
Ako se koristi pojedinana zatita potroaa strujnim zatitnim sklopkama, ne
smije postojati spoj izmeu nultih vodia iza sklopki. Ako ova veza ipak postoji,
u sluaju kvara na jednom potroau, mogu se iskljuiti obje sklopke.

5.) Ovi snost dodi r nog napona o vr emenu t r aj anj a st r uj e kvar a U
d
= f (t (s)) j e dat a na
di j agr amu.


Odnos izmeu dodirnog napona i struje kroz ovjeka jeste impedansa ovjeijeg tijela.
Impedansa ovjeka ovisi o dva elementa:
- najvjerovatnijeg puta prolaska struje kroz ovjeije tijelo
- uvjeta okoline sa aspekta prisustva vode i kontakta ovjeka sa zemljom.
Dozvol j eni dodi r ni napon unut ar TS j e 125 V, a i zvan TS, on i znosi 65 V.


6. Metodologija prorauna-odredjivanja osiguraa
-objasnit i na konkret nom primjeru st ana.
9.1.3.Izbor osi gur aca u ni skonaponski m i nast al aci j ama
St r uj a pr ovodni ka pr i nor mal nom r adu el ekt r i cne i nst al aci j e ( I
B
) mor a bi t i manj a od
nazi vne st r uj e osi gur aca i l i nazi vne vr i j ednost i st r uj e dj el ovanj a ur edaj a za zat i t u od
pr eopt er ecenj a st r uj nog kol a pr ovodni ka ( I
n
), a t a vr i j ednost mor a bi t i manj a od t r aj no
dozvol j ene st r uj e pr ovodni ka ( I
z
).
Radna kar akt er i st i ka nadst r uj nog zat i t nog ur edj aj a (osi gur aca), koj i t i t i vod od
pr eopt er ecenj a, mor a i spuni t i dva uvj et a:
IB I
n
Iz , i
I
2
1.45 Iz ,
gdj e su IB pogonska st r uj a st r uj nog kr uga,
In nazi vna st r uj a zat i t nog ur edj aj a,
Iz t r aj no podnosi va st r uj a voda, i
I2 st r uj a koj a osi gur ava pouzdano dj el ovanj e zat i t nog ur edj aj a (veca i spi t na
st r uj a).
Za gl -osi gur ace i LS pr eki dace t i pa L st r uj a I2 j e def i ni r ana u Tabel i 9.7.

Tabel a 9.7. Ispi t na st r uj a za osi gur ace
Struja I
2
u (A) za gL osigurae i LS prekidae tipa L
Nazivna struja I
N
(A) Vea ispitna struja I
2
(A)
do 4 2.1 I
N
od 4 do 10 1.9 I
N
od 10 do 25 1.75 I
N
od 25- 1.6 I
N


Primjer st ana
Od potroaa u stanu uzeti:
-snaga el ekt r i nog por et a j e 4500 W,
-j edan kl i ma ur edj aj snage 2500 W,
-boj l er 1000 W,
-gr i j al i ca u kupat i l u 1000 W,
-utinice snage 500 W.
U uvodnom dijelu treba napomenuti da se nominalne struje raunaju kako slijedi:
-monofazni potroa I
B
=
P
ins
0
]cz

-trofazni potroa I
B
=
P
ins
30
lin

Uobiajena praksa je da se odabiraju presjeci kablova od bakra (PP 00) za instalaciju u
st anovi ma : -za st r uj ne kr ugove r asvj et e s=1.5 mm
2
-za ost al e st r uj ne kr ugove s=2.5 mm
2

Pot o se pol ae od RO st ana 15 par al el ni h vodova (r azvoda t i pa C) za kor ekci one f akt or e se
uzi ma k
p
=0.7 i k
t em
=1.
Iz t abl i ca se odr edi t r aj no dozvol j ena st r uj a za pr esj ek s=1.5 mm
2
( I
z
=18.5 A) i
s=2.5 mm
2
(I
z
=23 A).
Proraun za poret
I
B
=
4500
1.73 220
= 11,8
Biramo osigura 16A uz presjek kabla 2,5 mm
2
IB I
n
Iz , 11,81623 (A), i
I
2
1.45 Iz , iz tabele imamo da je I
2
=1,75I
n
, pa j e I
n
1,45*Iz/1,75=19 (A) odakle vidimo da su
relacije zadovoljene. Isti postupak ponovimo i za ostale ureaje

7. Kako izgleda raspodjela pot encijala na povrini zemlje ( pot encijalni lijevak) ?
Koja je def inicija napona dodira, napona koraka i ref erent ne zemlje?
Koja je razlika izmedju radnog i zatitnog uzemljivaa?
-Napon dodi r a j e di o pot enci j al a uzeml j enj a zbog zeml j ospoj a, koj i moe pr emost i t i
ovjek, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu
(vodor avni r azmak od dost upnoga di j el a j e 1m).

-Napon kor aka j e di o pot enci j al a uzeml j enj a zbog zeml j ospoj a koj i moe pr emost i t i
covj ek pr i kor aku od 1(m), uz pr edpost avku da st r uj a kr oz l j udsko t i j el o t ece od j ednog
st opal a pr ema dr ugom st opal u.

-Ref er ent na zeml j a j e di o zeml j e i zvan podr ucj a ut j ecaj a uzeml j i vaca i l i si st ema
uzeml j enj a gdj e se i zmedu bi l o koj i h dvi j u t acaka, ne poj avl j uj e ni kakav napon zbog
st r uj e pr ema zeml j i . Opceni t o se smat r a povr i nom zeml j e.
Razlika izmeu radnog i zatitnog uzemljenja:
-Radno uzeml j enj e j e uzeml j enj e di j el a pogonskog st r uj nog kr uga koj i m se
osi gur ava el j ena f unkci j a i r adne kar akt er i st i ke st r uj nog kol a, dok j e zat i t no uzeml j enj e
uzeml j enj e met al ni h dj el ova koj i ne pr i padaj u st r uj nom kr ugu ni t i su posr edno u el ekt r inom
kont akt u sa nj i m, al i u sl uaj u kvar a mogu da dou pod napon.


8. Koji su osnovni element i gromobranske inst alacije?
t a je t o vanjska gromobranska zat it a i kako se def inira ekvivalent na zat it na
povrina?
Kako se def iniraju spojni provodnici kod zat it e od at mosf erskih pranjenja?

Osnovni djelovi spoljanje zat it ne inst alacije su:
pr i hvat ni si st em
spusni si st em
si st em uzeml j enj a.

Vanjski sist em gromobranske inst alacije nami j enj en j e pr i hvat anj u di r ekt ni h
at mosf er ski h pr anj enj a ( ukl j ucuj uci i bocne udar e u obj ekt e) , pr ovodj enj e st r uj e gr oma
od t acke udar a do zeml j e i nj eno odvodj enj e u zeml j u spr i j ecavanj em ot ecenj a
obj ekt a (t er mi cki h, mehani cki h, el ekt r i cni h, i t d) ukl j ucuj uci iskr enj e i opasne napone
dodi r a i kor aka po l j ude u obj ekt u

Ekvivalent na prihvat na povrina objekt a def i ni r a se kao povr i na t l a koj a i ma i st u
f r ekvenci j u di r ekt ni h udar a gr oma kao i obj ekt .
Spojni provodnici se definiraju kao provodnici koji spajaju prihvatne vodie i uzemljenje.

9. Kako se definira zatita od statikog elektriciteta?
Koje grane industrije su interesantne sa aspekta pojave i zatite od statikog
el ekt r i ci t et a?
Statiki elektricitet predstavlja gomilanje elektrinog naboja na povrini nekog tijela. Statiki
naboj e ostati na povrini tog tijela sve dok se uzemlji ili dok se ne izvri neutraliziranje
pr anj enj em.
Zatita od statikog elektriciteta se izvodi:
1. Uzeml j enj em;
2. Odravanjem odgovarajueg nivoa vlage u vazduhu;
3. Joni zaci j om vazduha;
4. Antistatikom preparacijom;
5. Poveanjem provodnosti loe provodljivih materijala;
6. Odvoenje statikog elektriciteta influencom.

Gr ane i ndust r i j e koj e su i nt er esant ne sa aspekta pojave i zatite od statikog elektriciteta:
Naf t na i ndust r i j e
Pirotehnika industrija
Avi o i ndust r i j a
I ost al e gr ane u koj oj post oj i vi soka koncent r aci j e ekspl ozi vni h par a i zapal j i vi h mat er i j al a

10. Def inirat i granice dozvoljenog napona dodira i koja je razlika izmedju oekivanog
i dozvoljenog napona dodira?
U opci m pr i nci pi ma ove vr st e zat i t e konst ant uj e se da dozvol j eni napon dodi r a UL u
r edovni m uvj et i ma j e bi l o koj a vr i j ednost napona i spod 50 V ef ekt i vne vr i j ednost i i zmj eni cne
struje ili ispod 120 V istosmjerne struje bez izmjenine komponente ( bez valovitosti ).

Razlika izmeu oekivanog i dozvoljenog napona dodira je u tome to je oekivani napon
dodi r a napon vodl j i vi h dj el ova pr i zeml j ospoj u kada se oni ne dodi r uj u a dozvol j eni napon
dodi r a j e napon koj i se smi j e poj avi t i na vodl j i vi m dj el ovi ma pr i zeml j ospoj u.


11. Koje su f unkcije i uloge radnog i zat it nog uzemljenja u dist ribut ivnim TS 10/ 0. 4
kV?
Kada ova dva uzemljenja moraju biti elektriki razdvojena?
Kada se moe rei da je ovo razdvajanje efikasno uradjeno?

Specificnost TS 10/0,4 kV je u tome to je niskonaponska mrea u pravilu direktno
spojena s radnim uzemljenjem. Radno uzemljenje dimenzionira se s obzirom na uvjete
rada u niskonaponskoj mrei i moguci proboj izmedu visokonaponskog i niskonaponskog
namotaja transformatora. U TN sistemima tacka uzemljenja sistema i svi vodljivi dijelovi
kucita elektricnih uredaja su, preko neutralnog vodica, medusobno galvanski povezani.
U slucaju kvara u mrei 10 kV potencijal uzemljivaca moe se prenijeti direktno u
niskonaponsku mreu, ako su radno i zatitno uzemljenje spojeni, to jest ako je izvedeno
zdrueno uzemljenje. U tom slucaju, moraju se poduzeti posebne mjere da se ne dozvoli
pojava opasnih napona dodira u niskonaponskoj mrei.
U nekim slucajevima bice potrebno razdvajanje radnoga i zatitnoga uzemljenja, to nije
uvijek moguce izvesti.

Kada se uzemljivaci radnoga i zatitnoga uzemljenja stupne ili prigradske
slobodnostojece DTS izvode posebno, moraju biti na medusobnom rastojanju od
najmanje 20 (m). Ako postoje uvjeti za zdrueno uzemljenje, u DTS se galvanski
povezuju neutralni provodnik NN mree i glavni prikljucak (sabirnica) zatitnog
uzemljenja.

Radno i zatitno uzemljenje su efikasno razdvojeni, u smislu vaecih propisa, ako se na
jednom uzemljenju ne moe da pojavi potencijal vii od 40% potencijala drugog
uzemljenja, pri cemu na uzemljivacu zatitnog uzemljenja ne smije da se pojavi napon
vii od 1200 (V).

12. Uzemljenje DTS 10/ 0. 4 kV se realizira preko inst aliranja osnovne kont ure
(pocinana elina traka 25x 4 mm) koja se postavlja na rastojanju od 1.0 m od
ivice t emelja TS na dubini npr 0. 8 m. Druga kont ura, koja se korist i, je t emeljni
uzemljiva ( pocinana traka ili eljezna armatura poloene u temelj TS) kao i
met alne cijevi pobijene na uglovima vanjske kont ure kao vert ikalni uzemljivai. Na
kraju se koriste i trake ili metalni kabelski platevi poloeni u zemlju na sve etiri
st rane od TS.
Koliki je doprinos pojedinih elemenat a uzemljenja TS na:
-vrijednost prelaznog ot pora ukupnog uzemljenja TS, i
-smanjivanju napona dodira unut ar TS.

Element i uzemljenja sa slike:
1 -temeljni uzemljivac TS
3- vertikalni uzemljivaci;
6 -glavni prikljucak (sabirnica) za uzemljenje;
13- uzemljivac radnoga uzemljenja

Da ne bi dolo do naponskih razlika izmedju pojedinih metalnih dijelova isti se
medjusobno povezuju sa sabirnim vodiem za izjednaenje potencijala. Kao sabirni vodi
koristi se pocinana elina traka FeZn 25x4 mm.
Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednaavanje potencijala IP izvedena je u vidu
bakrene ine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN elija u cijeloj
duini.

Spoj ove ine na temeljni uzemljiva izvodi se pomou pocinane trake
preko rastavnog mjernog apoja, koji se nalazi na bonom zidu NN elije.
Na ovu sabirnicu spajaju se . nul taka transformatora preko sabirnice; nul taka
dizel elektrinog agregata; metalna konstrukcija transformatora; zatitno uzemljenje NN
postrojenja u TS; ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima
ali u sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira.
Tlo oko TS je betonirano pa je i to jedna od zatitnih mjera. Unutar TS korisno je ispod
VN i NN postrojenja postaviti gumeni tepih. ?????

13. Neka su poloene uzemljivake trake sa svih strana TS razliitih duina.
Kakva je raspodjela pot encijala na povrini zemlje koja je dominant na za
odredjivanje napona koraka?
Kakav ut jecaj ima post avljanje ovih t raka na iznoenje pot encijala iz TS?

????

t a je t o iznoenje pot encijala?

Zbog velikih struja zemljospoja u mrei 110 kV, postoji opasnost pojave visokih potencijala
na uzemljivaima nekih TS 110/10(20) kV. Ovi potencijali mogu da se prenesu preko
metalnih plateva, elektrinih zatita i/ili armature energetskih kabela 10(20) kV do TS
10(20)/0.4 kV u NN mreu i dalje preko neutralnog provodnika u instalacije potroaa
izazivajui napone dodira koji bi u nekim sluajevima mogli da budu vii od dozvoljenih
napona dodira.

14. Objasniti postupak odredjivanja napona dodira i oekivanog napona dodira
koristei dijagram U
d
=f ( t ) .
Koja je def inicija napona dodira i napona koraka t e koji su naini sniavanja ovih
napona?
Koja je razlika izmedju oekivanog napona dodira ( napona kvara u dodirnom
krugu) i dodirnog napona?
Objasniti ekvivalentnu elektrinu emu kod definiranja napona dodira.
Koliki ut jecaj na vrijednost napona dodira ima smjer- put zat varanja st ruje kvara
kroz ovjeka.

Kod prorauna prvo se odrenuje
duina vremena trajanja kvara prema
struji.
Ukoliko to nije sluaj, uzima se realna
vrijednost vremena trajanja kvara.
Potom se sa dijagrama na Slici 4. ili iz
tabele. odredi vrijednost UD.
Ako se zna vrijednost dodirnog
napona, onda se prema tabeli moe
odrediti vrijednost ukupne impedanse
ovjeijeg tijela. Po definiciji, struja
kroz ovjeije tijelo je:
I=Ud/R .Na kraju je ukupan napon,
koji ima funkciju naponskog izvora u
ekvivalentnom strujnom
krugu napona dodira, jednak:


Napon dodira je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja, koji moe premostiti ovjek,
uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu (vodoravni razmak
od dostupnog dijela je 1m).

Napon koraka je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja koji moe premostiti ovjek
pri koraku od 1m, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od jednog stopala prema
drugom stopalu.

Radi sprijeavanja pojave previsokih napona dodira u instalacijama objekata (zgrada), usled
unoenja opasnih potencijala, potrebno je u objektima (zgradama) sprovesti mjere
izjednaavanja potencijala.
Kao zatitne mjere od previsokih napona dodira u niskonaponskim mreama primenjuju se:
-nulovanje,
-zatitno uzemljenje,
-zatitno izoliranje,
-zatitne strujne sklopke ili
-zatitne naponske sklopke.

Oekivani napon dodira je napon napajanja, koji postoji u dodirnom krugu pri zemljospoju,
kad se ti dijelovi ne dodiruju.

struja kroz ovjeije tijelo je:
I=Ud/R





Na ovoj shemi je:
U napon (potencijalna razlika), koji ima funkciju naponskog izvora u
ekvivalentnom strujnom krugu napona dodira,
RS + ROB prijelazni otpor stajalita + otpor obue. Ako se ne uzima u obzir prijelazni
otpor obue umjesto napona U, u proraunu se uzima napon UD sa dijagrama na
Slici 10.8.,
R ukupna impedansa ovjeka,
I struja kroz ovjekovo tijelo mora biti manja od datih vrijednosti u Tabeli 10.3.,
UD dodirni napon (V),
tF vrijeme trajanja greke (s).

Mnogo je vea opasnost pri prolazu struje kroz mozak i srce nego pri prolazu kroz udove.
Do toga dolazi kada struja prolazi putem rukaruka ili rukanoga. 90% smrtnih sluajeva
nastupilo je pri dodiru dijelova pod naponom jednom rukom dok je druga ruka ili noga bila u
kontaktu sa uzemljenjem.

15. Koji se met ali korist e kod realiziranja uzemljenja TS?
Koji su minimalni presjeci, za svaki metal kao uzemljiva, posebno?
Navesti donje vrijednosti prema vaeim standardima.
Kako se u zemlju postavlja pocinana traka?

16. Kod dimenzioniranja uzemljivaa TS o kojim osnovnim zahtjevima treba voditi
rauna obzirom na vijek trajanja, sigurnost instalacije, itd.? Pokuati objasniti u
krat kim crt ama svaki uvjet - tehniki zahtjev posebno.
Na koji se nain ovi zahtjevi definiraju kroz propise?
Kako utjee specifini elektrini otpor na svaki zahtjev posebno?

Uzeml j i vac, kao osnovni el ement zat i t e od napona dodi r a i kor aka, zaht i j eva da se
posebna panj a posvet i nj egovom pr avi l nom i zbor u vec u f azi pr oj ekt i r anj a nekog
el ekt r oener get skoga obj ekt a, kako bi i st i zadovol j i o sve pr opi sane kr i t er i j e.Posebno j e vano
obl i kovanj e naponskog l i j evka pr eko odgovar aj uceg r aspor eda uzeml j i vacki h t r aka.
Pr oj ekt si st ema uzeml j enj a nekoga obj ekt a el ekt r oener get skog si st ema mor a zadovol j i t i
cet i r i osnovna zaht j eva:

1.osi gur at i mehanicku cvr st ocu i ot por nost na kor ozi j u;
2. osi gur at i t opl ot no podnoenj e naj vece st r uj e kvar a (koj a se odr eduj e
pr or acuni ma);
3. osi gur at i da nece doci do ot ecenj a opr eme i i movi ne; i
4.osi gur at i si gur nost l j udi obzi r om na napone koj i se na si st emi ma uzeml j enj a
j avl j aj u pr i naj veci m st r uj ama zeml j ospoj a.

Osnovni par amet r i mj er odavni za di menzi oni r anj e si st ema uzeml j enj a nekog obj ekt a
el ekt r oener get skog si st ema su: vr i j ednost st r uj e kvar a, t r aj anj e st r uj e kvar a, i kar akt er i st i ke
t l a.

1. Di menzi oni r anj e s obzi r om na kor ozi j u i mehani cku cvr st ocu

Buduci da su uzeml j i vaci u di r ekt nom dodi r u s t l om, mor aj u bi t i od mat er i j al a koj i su
ot por ni na kor ozi j u . Kao mat er i j al za uzeml j i vace moe se kor i st i t i :
- cel i k t opl o poci ncan i l i pr evucen bakr eni m pl at om,
- bakar gol i i l i poci ncan.
Lahki met al i se ne upot r ebl j avaj u za i zr adu uzeml j i vaca.
Izbor mat er i j al a i pr esj eka uzeml j i vaca pr edmet j e pr opi sa,a koj i cemo kor i st i t i ovi si od vr st e
i nst al aci j e i l i post r oj enj a. Upot r i j ebl j eni mat er i j al i naci n i zvodenj a mor aj u bi t i t akvi da
uzeml j i vac i zdr i mehanicka napr ezanj a i nakon dj el ovanj a kor ozi j e, zbog cega uzeml j i vac ne
smi j e bi t i manj eg pr esj eka od ut vr denog.

2. Di menzi oni r anj e s obzi r om na t opl ot no napr ezanj e

Pr i l i kom odvoenj a st r uj e sa uzeml j i vaca u zeml j u zagr i j ava se okol no zeml j i t e t o
dovodi do pr omj ene nj egovi h el ekt r icni h kar akt er i st i ka. Pr i povecanj u t emper at ur e do
100 oC osl obodena t opl ot a dovodi do r azl aganj a poj edi ni h or ganski h spoj eva t o
smanj uj e speci f icni ot por t l a. M edut i m, kod t emper at ur a veci h od 100 oC dol azi do br zog
i sui vanj a zeml j e u neposr ednoj okol i ni uzeml j i vaca, a sami m t i m i do povecanj a
speci f icnog el ekt r i cnog ot por a odnosno ukupnog ot por a r aspr ost i r anj a uzeml j i vaca.
Izmedu gust oce st r uj e odvodenj a s povr i ne uzeml j i vaca i t emper at ur e t l a post oj i veza koj a
vazi za svaki obl i k uzeml j i vaca:

gdj e j e c - speci f icna t opl ot a mat er i j al a (J/ kg0C),
- speci f icna t ei na mat er i j al a (kg/ m3),
t - t r aj anj e odvodenj a st r uj e (s),
- speci f icni ot por t l a (m),
F, I t emper at ur a t l a nakon i pr i j e odvodenj a st r uj e (0C).
St r uj a kr at kog spoj a, koj a se poj avi u bi l o koj oj t acki st r uj nog kol a, mor a bi t i pr eki nut a
u gr ani cama vr emena koj e dovodi vodice do doput ene gr anicne t emper at ur e. Za st r uj e
kvar a, koj i t r aj u do 5 (s) pr esj ek zeml j ovoda i l i uzeml j i vaca mor a se i zr acunat i pr ema
sl j edecem i zr azu:


gdj e j e: S popr ecni pr esj ek zeml j ovoda i l i uzeml j i vaca (mm2),
I st r uj a odvodenj a (st r uj a kr at kog spoj a) u A,
t t r aj anj e st r uj e kvar a (s),
K konst ant a mat er i j al a,
i nver zni t emper at ur ni koef i ci j ent ot por nost i za vodi ce, (oC),
I, F pocet na i konacna t emper at ur a (oC).
U mr eama s neut r al nom t ackom, koj a j e uzeml j ena di r ekt no i l i pr eko i mpedanse, sabi r ni
zeml j ovod i zeml j ovodi di menzi oni r aj u se pr ema t r anzi j ent noj st r uj i j ednof aznog
zeml j ospoj a. St r uj e mj er odavne za pr or acun uzeml j enj a su:
-t r ost r uke nul t e komponent e st r uj a koj e u t r anzi j ent nom per i odu t eku u t r of azni m
el ement i ma el ekt r oener get skog si st ema(gener at or i , ener get ski t r ansf or mat or i , vodovi ) pr i
zeml j ospoj u u post r oj enj u.

3. Di menzi oni r anj e s obzi r om na napon dodi r a i kor aka

Za pr or acun doput eni h vr i j ednost i napona dodi r a u el ekt r oener get ski m post r oj enj i ma
evr opski st andar d HD 637 S1: 1999 uzi ma sl i j edece pr et post avke:
- st r uj na st aza j e od j edne r uke do nogu,
- 50% vj er oj at nost i mpedanse t i j el a,
- 5% vj er oj at nost vent r i kul ar ne f i br i l aci j e,
- nema dodat ni h ot por a.
Kako bi se dobi o mj er odavan doput eni napon dodi r a, pot r ebno j e odr edi t i ukupnu
i mpedansu l j udskog t i j el a. Ta i mpedansa ovi si o naponi ma dodi r a i st r uj noj st azi .
Oko poj edi ni h di j el ova post r oj enj a, koj i se ne nal aze u kr ugu uzeml j i vaca post r oj enj a i
spoj eni su s t i m uzeml j i vacem (npr . st upovi j avne r asvj et e), t r eba pr edvi dj et i uzeml j i vac
za obl i kovanj e pot enci j al a. Post avl j a se oko di j el ova post r oj enj a na udal j enost i od oko 1(m) i
na dubi ni od 0,2 (m).Gr anicni napon dodi r a za svaku vr i j ednost t r aj anj a kvar a se i zr acunava:
- za oceki vano vr i j eme t r aj anj a kvar a t oci t amo vr i j ednost Udd;
- za t ako dobi j eni napon dodi r a oci t a se i vr i j ednost i mpedanse
l j udskog t i j el a;
- dodat ni ot por Rd r acuna se kao Rd = Rd1 + Rd2 = Rd1 + 1,5 . Uobicaj ena
vr i j ednost za Rd1 j e 1000 ().
- na osnovi t i h podat aka pr or acuna se oceki vani napon
dodi r a Udoc.


17. Kako se realizira dobar uzemljiva ( uzemljiva sa malim prelaznim otporom) na
podrujima gdje je izmjerena velika vrijednost specifinog otpora?
Koja se uzima vrijednost za specifini elektrini otpor ako se isti nije izmjerio (
prema st andardima) ?
Kako se realizira izjednaenje pot encijala u samoj TS?
Pod uzeml j enj em podr azumj eva se ost var i vanj e vodl j i ve veze i zmedu di j el ova
el ekt r oener get ski h post r oj enj a i zeml j e. Osnovne su kar akt er i st i ke uzeml j i vaca ot por
r aspr ost i r anj a, maksi mal an pot enci j al uzeml j i vaca u post r oj enj u i maksi mal an pot enci j al na
povr i ni zeml j e unut ar i l i i zvan post r oj enj a. Ot por r aspr ost i r anj a uzeml j i vaca ovi si o
speci f icnom el ekt r icnom ot por u zeml j e.
R = k
gdj e j e: speci f i cni el ekt r icni ot por t l a (Wm),
k koef i ci j ent ovi san o geomet r i j i uzeml j i vaca (m
-1
).


Pr euvel icavanj em speci f icnog el ekt r icnog ot por a t l a dobi j aj u se nepot r ebno vel i ki i skupi
uzeml j i vaci , dok se sa suvi e mal i m speci f icni m el ekt r icni m ot por om dobi vaj u uzeml j i vaci
koj i ne pr uaj u dovol j nu si gur nost od napona dodi r a. Sr ednj e vr ij ednost i speci f icne
el ekt r icne ot por nost i t l a koj e se usvaj aj u pr i pr oj ekt i r anj u si st ema uzeml j enj a post r oj enj a
nazi vnog napona do 110 kV.

Za t l o se moe r eci da j e homogeno, uz pr i hvat l j i ve gr ani ce pogr eke, ako su r azl i ke naj manj e
i naj vece vr i j ednost i speci f icnoga ot por a t l a na nekom podr ucj u manj e od 30%. U t om
sl ucaj u moe se uzet i da j e speci f icni el ekt r icni ot por homogenog t l a j ednak sr ednj oj
vr i j ednost i speci f icnoga ot por a t l a.
-Ako se vr i j ednost speci f i cnog ot por a ni j e i zmj er i l a uzi ma se da j e 100 m.

-U kabel skoj DTS i zvodi se zdr ueno uzeml j enj e, t ako t o se i zvede uzeml j i vac
zat i t noga uzeml j enj a i na nj ega neposr edno pr i kl j uci neut r al ni vodic NN mr ee.
Na zat i t no uzeml j enj e DTS, koj e i ma ul ogu zdr uenog uzeml j enj a, vezuj u se j o:
kuci t e ener get skog t r ansf or mat or a, met al ni pl at evi , el ekt r icne zat i t e i ar mat ur e kabel a,
sekundar na st r uj na kol a mj er ni h t r ansf or mat or a, odvodni ci pr enapona, kao i svi ost al i
met al ni di j el ovi opr eme i apar at a koj i ne pr i padaj u st r uj ni m kol i ma. Na ovaj naci n vr i se
i zj ednacenj e pot enci j al a unut ar DTS, pa sa st anovi t a i spunj enj a uvj et a zat i t e od
napona dodi r a ni j e pot r ebno post avl j anj e i zol aci oni h t epi ha.

18. Kolike se uzimaju vrijednost i st ruja zemljospoja u SN mreama ako je neut ralna
taka SN mree dobro uzemljena?
ta utjee na vrijednost dozvoljenog napona dodira?
Kolike mogu bit i vrijednost i redukcionog f akt ora r SN voda i koja je njegova
def inicija u t rof aznim mreama?

-Vr i j ednost st r uj a zeml j ospoj a u SN mr ezama ako j e neut r al na t acka uzeml j ena pr eko
ni skoomske i mpedanse uzi ma se naj vi se 300A.
-Napon dodi r a j e di o pot enci j al a uzeml j enj a usl j ed zeml j ospoj a, koj i moe pr emost i t i ovj ek,
uz pr et post avku da st r uj a kr oz l j udsko t i j el o t ee od r uke pr ema st opal u (vodor avni r azmak
od dostupnog dijela je 1m). Na vrijednost dozvoljenog napona dodira utie vrijeme trajanja
st r uj e gr eke. Dozvol j eni napon dodi r a UD kao f unkci j a t r aj anj a st r uj e kvar a t F .

- Redukci oni f akt or j e f akt or koj i m se obuhvat a ut i caj met al ni h pl at eva vi sokonaponski h
kabel a i ost al i h met al ni h di j el ova koj i se vezuj u na uzeml j enj e t r af ost ani ce, na r aspodj el u
st r uj e kvar a u t r af ost ani ci . Za nadzemne vi sokonaponske vodove bez zat i t nog uet a
r edukci oni f akt or i znosi
r = 1. Za kabel ske vodove i nadzemne vodove sa zat i t ni m uet om j e r < 1. Tana vr i j ednost
r edukci onog f akt or a odr euj e se mj er enj em. Za pr or aun r edukci onog f akt or a kabel a mogu
se uzet i i podaci pr oi zvoaa kabel a, kao i r ezul t at i mj er enj a izvr eni h u sl ini m uvj et i ma.
Ukol i ko ogr anicenj e st r uj e j ednopol nog kvar a u VN mr ei i znosi 150 A a dozvol j eni
napon dodi r a i znosi 65 V uz pr et post avl j eni nepovol j ni sl ucaj da j e VN dal ekovod
i zveden bez zat i t nog uet a (r =1) ot por r aspr ost i r anj a zdr uenog uzeml j enj a mor a bi t i :

Izuzet no j e dozvol j eno da se u TS 110/ 10(20) kV i zol i r aj u el ekt r ine zat i t e kabel a sa
nepr ovodni m pl at em . Pr i t ome se mor a uzet i u obzi r da r edukci oni f act or voda 10(20) kV
post aj e r =1 umj est o r =0.5 t o znai da si st em uzeml j enj a svi h TS 10(20)/ 0.4 kV koj e su
pr i kl j uene na t aj vod t r eba da se di menzi oni r a na dvost r uko veu vr i j ednost st r uj e
zeml j ospoj a, i da i zost aj e ef ekt smanj enj a ukupne ot por nost i (i mpedanse) si st ema uzeml j enj a
TS zbog pr eki da gal vanske veze uzeml j i vaa susj edni h TS


19. Sigurnosni razmaci kod visokonaponskih vodova
Vi sokonaponski vod j est e vod i j i nazi vni napon pr emauj e 1000 V.
Si gur nosni r azmak j e naj manj i dozvol j eni r azmak i zmenu di j el ova el ekt r oener get ske mr ee
koj a j e pod naponom i uzeml j enog di j el a mr ee, za odgovar aj ui nazi vni napon;
Si gur nosna vi si na j e naj manj a dozvol j ena ver t i kal na udal j enost pr ovodni ka i nekog dr ugog
el ement a koj i u r adni m uvj et i ma ni j e pod naponom, odnosno di j el ova mr ee pod naponom
od zeml j e i l i nekog obj ekt a u t emper at ur nom i nt er val u od + 40oC, do - 5oC ukl j ui vo
nor mal no dodat no opt er eenj e, bez vj et r a.

Si gur nosna udal j enost j e naj manj a dozvol j ena udal j enost pr ovodni ka, odnosno di j el ova
mr ee pod naponom od zeml j e i l i nekog dr ugog obj ekt a u bi l o kom pr avcu pr i t emper at ur i
+40oC i opt er eenj u od vj et r a od nul e do punog i znosa.

20. Zat it na zona ispod zat it nog uet a kod odredjivanja ut jecaja od at mosf erskih
prenapona

Zat i t no ue j est e uzeml j eno ue koj e sl ui za zat i t u voda od at mosf er ski h i pogonski h
pr enapona.


21. Prelazak VN vodova i njihovo pribliavanje raznim objekt ima
- nepristupana mjesta, mjesta nepristupana za vozila
-mjesta pristupana vozilima, zgrade, zgrade pogonskih postrojenja
- zgrade sa zapaljivim krovom, naseljena mjest a

2.Nepristupana mjesta

Za nepr i st upana mj est a (npr . gudur e, st i j ene, nepl ovne r i j eke, movar e i sl .) si gur nosna
vi si na i si gur nosna udal j enost i znose:
1) si gur nosna vi si na 4,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 3,0 m.

3. M jest a neprist upana vozilima

Za mest a nepr i st upana vozi l i ma si gur nosna vi si na i si gur nosna udal j enost i znose:
1) si gur nosna vi si na 5,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 4,0 m.


4. M jest a prist upana vozilima
Za mj est a pr i st upana vozi l i ma (oko nasel j eni h podr uj a, i znad pol j a u koj i ma i oko koj i h
se nal aze pol j ski put evi , i znad l i vada i or ani ca, i znad pol j ski h put eva i umski h put eva),
si gur nosna vi si na i si gur nosna udal j enost i znose:
1) si gur nosna vi si na 6,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 5,0 m.

5. Zgrade

8. Pr el azak dal ekovoda pr eko zgr ada, koj e sl ue za st al an bor avak l j udi , moe se i zvest i ako
su zadovol j eni uvj et i i z t aaka 9. do 13. ovog i zvoda i z pr opi sa.
Smat r a se da vod pr el azi pr eko zgr ade i kad j e r ast oj anj e hor i zont al ne pr oj ekci j e naj bl i eg
vodia u neot kl onj enom pol oaj u od zgr ade manj e od 3,0 m za vodove nazi vnog napona do
20 kV i manj e od 5,0 m za vodove nazi vnog napona vi eg od 20 kV.

9. Za nepr i st upane di j el ove zgr ade (kr ov, di mnj ak i sl .) si gur nosna udal j enost i znosi 3,0 m.

10. Za st al no pr i st upane di j el ove zgr ade (t er asa, bal kon, gr anevi nske skel e i sl .) si gur nosna
vi si na i si gur nosna udal j enost i znose:
1) si gur nosna vi si na 5,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 4,0 m.

11. Ver t i kal na udal j enost i zmenu VN vodova i di j el ova zgr ade i spod vodova (sl j eme kr ova,
gor nj a i vi ca di mnj aka, i t d.), za vodove sa vi sei m i zol at or i ma i znosi naj manj e 3,0 m i u
sl uaj u kad u r asponu ukr t anj a post oj i nor mal no dodat no opt er eenj e, a u susj edni m
r asponi ma nema t og opt er eenj a.

12. Za vodove i znad zgr ada pot r ebna j e poj aana el ekt r ina i zol aci j a, a za vodove i znad
st ambeni h zgr ada i zgr ada u koj i ma se zadr ava vei br oj l j udi (npr . kol e, vr t ii , i t d.)
pot r ebna j e i mehaniki poj aana i zol aci j a.

13. Na st ambeni m zgr adama ni j e dozvol j eno post avl j anj e zi dni h konzola i l i zi dni h i kr ovni h
nosaa za noenj e VN vodova.

6. Zgrade pogonskih post rojenja

14. Si gur nosne vi si ne i si gur nosne udal j enost i od zgr ada koj e pr i padaj u i st om pogonskom
post r oj enj u i j i j e i el ekt r oener get ski vod (el ekt r ane, t r ansf or mat or ske st ani ce, r azvodna
post r oj enj a), a ne sl ue za st anovanj e, mogu bi t i i manj e od vr i j ednost i koj e su navedene u
t aki 8. ovog i zvoda ako se pr edvi de odgovar aj ue zat i t ne mj er e za spr j eavanj e sl uaj nog
dodi r a VN vodova (npr . post avl j anj e ogr ade, l ahko uol j i vi h nat pi sa za upozor enj e i sl .).

7. Zgrade sa zapaljivim krovom
Za zgr ade sa kr ovom pokr i veni m zapal j i vi m mat er i j al om, r adi zat i t e od VN vodova od
ot eenj a, si gur nosna vi si na i si gur nosna udal j enost i znose, bez obzi r a na napon voda:
1) si gur nosna vi si na 12,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 5,0 m
8. Objekt i u kojima se nalazi lahko zapaljiv mat erijal

Ni j e dozvol j eno post avl j anj e vodova pr eko nadzemni h obj ekat a u koj i ma se nal azi l ahko
zapal j i v mat er i j al (skl adi t a benzi na, ul j a, ekspl ozi va i sl .).
Na pr i j el azu pr eko i l i por ed t akvi h obj ekat a, hor i zont al na si gur nosna udal j enost j ednaka j e
vi si ni st upa uveanoj za 3,0 m, a mor a i znosi t i naj manj e 15,0 m.

9. Naseljena mjest a

17. Za vodove u nasel j eni m mj est i ma si gur nosna vi si na i znosi 7,0 m.
Izol aci j a mor a bi t i el ekt r ino poj aana.

36. U gust o nasel j eni m mj est i ma, si gur nosna vi si na voda mor a da i znosi 7,0 m.

37. Izol aci j a mor a bi t i el ekt r ino poj aana, a na mj est i ma ukr t anj a sa ul i cama i l i put evi ma i
mehaniki poj aana.

38. Dozvol j eno napr ezanj e (nor mal no i izuzet no) VN vodia i zat i t ni h uadi smanj uj e se na
75% od vr i j ednost i navedeni h u t abel i (t aka 18).

39. U r asponu ukr t anj a vodova sa put evi ma u gust o nasel j eni m mj est i ma ni j e dozvol j eno
nast avl j anj e vodia, odnosno zat i t ni h uadi , a u susj edni m r asponi ma dozvol j en j e samo
j edan nast avak po vodiu, odnosno zat i t nom uet u.
Ugao ukr t anj a ne smi j e bi t i manj i od 30o .

40. Ako j e r ast oj anj e hor i zont al ne pr oj ekci j e naj bl i eg VN voda u neot kl onj enom pol oaj u
manj e od 5,0 m, i zol aci j a mor a bi t i mehaniki i el ekt r ino poj aana.


22. Prelazak TK voda preko nadzemnog elekt roenerget skog voda
- pribliavanje i ukrt anje podzemnih TK i elekt roenerget skih vodova

28. Ukrt anje nadzemnog elekt roenerget skog voda sa t elekomunikacionim vodom i
njihovo menusobno pribliavanje

67. Na mj est u ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom
si gur nosna vi si na i zmenu naj ni eg vodi a el ekt r oener get skog voda i naj vi eg vodia
t el ekomuni kaci onog voda i znosi :
1) za vodove napona 400 kV 5,5 m;
2) za vodove napona 220 kV 4,0 m;
3) za vodove napona od 35 kV do 110 kV 3,0 m;
4) za vodove napona od 1 kV do 35 kV 2,5 m.

68. U r asponu ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom
i zol aci j a mor a bi t i mehaniki i el ekt r ino poj aana.


69. Na mj est u ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom
ni j e dozvol j eno post avl j anj e zat i t ne mr ee i znad t el ekomuni kaci onog voda.

70. U r asponu ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom
ni j e dozvol j eno nast avl j anj e vodia, odnosno zat i t ni h uadi .

71. Na st upovi ma r aspona ukr t anj a el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom
ni j e dozvol j ena upot r eba i skoni h i kl i zni h st ezal j ki .

72. Ugao ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci onom vodom, po
pr avi l u, ne smi j e bi t i manj i od 45o , s t i m da se i zuzet no moe smanj i t i do 30o .

73. Ako el ekt r oener get ski vod nema zat i t no ue, na st upovi ma t el ekomuni kaci oni h vodova
koj i se nal aze na kr aj evi ma r aspona ukr t anj a sa nadzemni m el ekt r oener get ski m vodom
mor aj u se post avi t i gr omobr ani i j e uzeml j enj e, po pr avi l u, t r eba da i ma el ekt r inu ot por nost
manj u od 25 _.

74. U zat eznom pol j u ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m
vodom naj manj i dozvol j eni pr esj eci vodia i zat i t ni h uadi i znose:
1) za bakar i el i k 16 mm2 ;
2) za Al-el i k 25 mm2 ;
3) za al umi ni j um i l egur e al umi ni j uma 35 mm2 .
Upot r eba j ednoini h vodia i zat i t ni h uadi ni j e dozvol j ena.

75. Raspon ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom,
po
pr avi l u, manj i j e od susj edni h r aspona, i l i se st upovi u r asponu ukr t anj a pr or aunavaj u za
vei r aspon.

76. Na mj est i ma pr i bl i avanj a vodova, hor i zont al na udal j enost i zmenu naj bl i i h vodia oba
voda mor a bi t i j ednaka vi si ni vi i h st upova, uveanoj za 3,0 m.
Izuzet no od pr edhodne odr edbe, dozvol j ena j e hor i zont al na udal j enost j ednaka si gur nosnoj
vi si ni i z t ake 67, s t i m da i zol aci j a voda bude mehaniki i el ekt r ino poj aana.

77. Pr i pr i bl i avanj u vodova na kr i vi nama mor aj u se pr eduzet i mj er e za spr i j eavanj e dodi r a
ot ki nut i h vodia, i t o:
1) r aspon se mor a smanj i t i t ako da ot ki nut i vodi spol j nj eg voda ost ane udal j en naj manj e
3,0 m od naj bl i eg vodia unut ar nj eg voda; i l i
2) uvr i vanj e vodia na pot por ni m i zol at or i ma (si gur nosni st r emeni i l i sl ino) mor a se
poj aat i .

78. Odr edbe t aaka 76 i 77 ovog i zvoda pr i mj enj uj u se i na t el ekomuni kaci one vodove za
koj e su upot r ebl j eni nadzemni (vazduni ) kabel i .

79. Tel ekomuni kaci oni kabel i pol oeni u zeml j u mor aj u se udal j i t i od st upova
el ekt r oener get ski h vodova naj manj e 10,0 m za nazi vne napone do 110 kV; 15,0 m za nazi vni
napon 220 kV, a 25,0 m za nazi vni napon 400 kV.
Ako se ne mogu i spuni t i uvj et i i z pr edhodnog st ava, dozvol j eno j e da se t el ekomuni kaci oni
kabel i pol oe naj manj e na 1 m od st upova el ekt r oener get ski h vodova nazi vnog napona do 35
kV.

80. Post avl j anj e t el ekomuni kaci oni h vodova na st upovi ma nadzemni h el ekt r oener get ski h
vodova ni j e dozvol j eno, osi m ako t aj t el ekomuni kaci oni vod sl ui za si gnal i zaci j u i
t el ekomuni kaci j e u el ekt r oener get ski m mr eama.

81. Hor i zont al na udal j enost naj bl i eg vodia el ekt r oener get skog voda do st upa
t el ekomuni kaci onog voda ne smi j e i znosi t i manj e od 5,0 m. Taj uvj et mor a bi t i i spunj en ako
vi si nska r azl i ka i zmenu naj bl i i h vodia oba voda i znosi naj manj e 10,0 m.
Hor i zont al na udal j enost st upa el ekt r oener get skog voda od naj bl i eg vodia
t el ekomuni kaci onog voda ne smi j e bi t i manj a od 2,0 m.

82. Ako su na mj est u ukr t anj a t el ekomuni kaci oni vodovi i zvedeni kao kabel ski , hor i zont al na
pr oj ekci j a udal j enost i naj bl i eg vodi a nadzemnog el ekt r oener get skog voda od naj bl i eg
st upa koj i nosi t el ekomuni kaci one vodove, odnosno i zvod t el ekomuni kaci onog kabel a mor a
bi t i naj manj e j ednaka vi si ni st upa el ekt r oener get skog voda na mj est u ukr t anj a, poveanoj
za 3,0 m.


21. Prelazak VN vodova i njihovo pribliavanje raznim objekt ima
- nepristupana mjesta, mjesta nepristupana za vozila
-mjesta pristupana vozilima, zgrade, zgrade pogonskih postrojenja
- zgrade sa zapaljivim krovom, naseljena mjest a

Neprist upana mjest a

Za nepr i st upana mj est a (npr . gudur e, st i j ene, nepl ovne r i j eke, movar e i sl .) si gur nosna
vi si na i si gur nosna udal j enost i znose:
1) si gur nosna vi si na 4,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 3,0 m.

M jest a neprist upana vozilima

Za mest a nepr i st upana vozi l i ma si gur nosna vi si na i si gur nosna udal j enost i znose:
1) si gur nosna vi si na 5,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 4,0 m.

M jest a prist upana vozilima
Za mj est a pr i st upana vozi l i ma (oko nasel j eni h podr uj a, i znad pol j a u koj i ma i oko koj i h
se nal aze pol j ski put evi , i znad l i vada i or ani ca, i znad pol j ski h put eva i umski h put eva),
si gur nosna vi si na i si gur nosna udal j enost i znose:

1) si gur nosna vi si na 6,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 5,0 m.

Zgrade

Pr el azak dal ekovoda pr eko zgr ada, koj e sl ue za st al an bor avak l j udi , moe se i zvest i ako
su zadovol j eni uvj et i i z t aaka 9. do 13. ovog i zvoda i z pr opi sa.
Smat r a se da vod pr el azi pr eko zgr ade i kad j e r ast oj anj e hor i zont al ne pr oj ekci j e naj bl i eg
vodia u neot kl onj enom pol oaj u od zgr ade manj e od 3,0 m za vodove nazi vnog napona do
20 kV i manj e od 5,0 m za vodove nazi vnog napona vi eg od 20 kV.
Za nepr i st upane di j el ove zgr ade (kr ov, di mnj ak i sl .) si gur nosna udal j enost i znosi 3,0 m.
Za st al no pr i st upane di j el ove zgr ade (t er asa, bal kon, gr anevi nske skel e i sl .) si gur nosna
vi si na i si gur nosna udal j enost i znose:
1) si gur nosna vi si na 5,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 4,0 m.

Ver t i kal na udal j enost i zmenu VN vodova i di j el ova zgr ade i spod vodova (sl j eme kr ova,
gor nj a i vi ca di mnj aka, i t d.), za vodove sa vi sei m i zol at or i ma i znosi naj manj e 3,0 m i u
sl uaj u kad u r asponu ukr t anj a post oj i nor mal no dodat no opt er eenj e, a u susj edni m
r asponi ma nema t og opt er eenj a.
Za vodove i znad zgr ada pot r ebna j e poj aana el ekt r ina i zol aci j a, a za vodove i znad
st ambeni h zgr ada i zgr ada u koj i ma se zadr ava vei br oj l j udi (npr . kol e, vr t ii , i t d.)
pot r ebna j e i mehaniki poj aana i zol aci j a.
Na st ambeni m zgr adama ni j e dozvol j eno post avl j anj e zi dni h konzol a i l i zi dni h i kr ovni h
nosaa za noenj e VN vodova.

Zgrade pogonskih post rojenja
Si gur nosne vi si ne i si gur nosne udal j enost i od zgr ada koj e pr i padaj u i st om pogonskom
post r oj enj u i j i j e i el ekt r oener get ski vod (el ekt r ane, t r ansf or mat or ske st ani ce, r azvodna
post r oj enj a), a ne sl ue za st anovanj e, mogu bi t i i manj e od vr i j ednost i koj e su navedene u
t aki 8. ovog i zvoda ako se pr edvi de odgovar aj ue zat i t ne mj er e za spr j eavanj e sl uaj nog
dodi r a VN vodova (npr . post avl j anj e ogr ade, l ahko uol j i vi h nat pi sa za upozor enj e i sl .).
Zgrade sa zapaljivim krovom
Za zgr ade sa kr ovom pokr i veni m zapal j i vi m mat er i j al om, r adi zat i t e od VN vodova od
ot eenj a, si gur nosna vi si na i si gur nosna udal j enost i znose, bez obzi r a na napon voda:
1) si gur nosna vi si na 12,0 m;
2) si gur nosna udal j enost 5,0 m.
Za ove zgr ade vae i odr edbe t aaka 8. do 13. ovog i zvoda i z pr opi sa.
Objekt i u kojima se nalazi lahko zapaljiv mat erijal
Ni j e dozvol j eno post avl j anj e vodova pr eko nadzemni h obj ekat a u koj i ma se nal azi l ahko
zapal j i v mat er i j al (skl adi t a benzi na, ul j a, ekspl ozi va i sl .).
Na pr i j el azu pr eko i l i por ed t akvi h obj ekat a, hor i zont al na si gur nosna udal j enost j ednaka j e
vi si ni st upa uveanoj za 3,0 m, a mor a i znosi t i naj manj e 15,0 m.


Naseljena mjest a
Za vodove u nasel j eni m mj est i ma si gur nosna vi si na i znosi 7,0 m.
Izol aci j a mor a bi t i el ekt r ino poj aana.

U gust o nasel j eni m mj est i ma, si gur nosna vi si na voda mor a da i znosi 7,0 m.
Izol aci j a mor a bi t i el ekt r ino poj aana, a na mj est i ma ukr t anj a sa ul i cama i l i put evi ma i
mehaniki poj aana.
Dozvol j eno napr ezanj e (nor mal no i i zuzet no) VN vodia i zat i t ni h uadi smanj uj e se na
75% od vr i j ednost i navedeni h u t abel i (t aka 18).

U r asponu ukr t anj a vodova sa put evi ma u gust o nasel j eni m mj est i ma ni j e dozvol j eno
nast avl j anj e vodia, odnosno zat i t ni h uadi , a u susj edni m r asponi ma dozvol j en j e samo
j edan nast avak po vodiu, odnosno zat i t nom uet u.
Ugao ukr t anj a ne smi j e bi t i manj i od 30o .
Ako j e r ast oj anj e hor i zont al ne pr oj ekci j e naj bl i eg VN voda u neot kl onj enom pol oaj u
manj e od 5,0 m, izol aci j a mor a bi t i mehaniki i el ekt r ino poj aana.

22. Prelazak TK voda preko nadzemnog elekt roenerget skog voda
- pribliavanje i ukrt anje podzemnih TK i elekt roenerget skih vodova

Prelazak t elekomunikacionog voda preko nadzemnog elekt roenerget skog voda
Pr el azak t el ekomuni kaci onog voda pr eko nadzemnog el ekt r oener get skog voda ni j e
dozvol j en.

Tel ekomuni kaci oni kabel i pol oeni u zeml j u mor aj u se udal j i t i od st upova
el ekt r oener get ski h vodova naj manj e 10,0 m za nazi vne napone do 110 kV; 15,0 m za nazi vni
napon 220 kV, a 25,0 m za nazi vni napon 400 kV.
Ako se ne mogu i spuni t i uvj et i i z pr edhodnog st ava, dozvol j eno j e da se t el ekomuni kaci oni
kabel i pol oe naj manj e na 1 m od st upova el ekt roener get ski h vodova nazi vnog napona do 35
kV.
Hor i zont al na udal j enost st upa el ekt r oener get skog voda od naj bl i eg vodia
t el ekomuni kaci onog voda ne smi j e bi t i manj a od 2,0 m.
Ako su na mj est u ukr t anj a t el ekomuni kaci oni vodovi i zvedeni kao kabel ski , hor i zont al na
pr oj ekci j a udal j enost i naj bl i eg vodi a nadzemnog el ekt r oener get skog voda od naj bl i eg
st upa koj i nosi t el ekomuni kaci one vodove, odnosno i zvod t el ekomuni kaci onog kabel a mor a
bi t i naj manj e j ednaka vi si ni st upa el ekt r oener get skog voda na mj est u ukr t anj a, poveanoj
za3,0 m.

23. TN sist em

Kod ovih sistema svi izloeni vodljivi dijelovi instalacije spojeni su zatitnim vodiima sa
uzemljenom takom sistema napajanja. Zatitni vodi mora biti uzemljen kod svakog
ener get skog t r ansf or mat or a i l i i zvor a napajanja instalacije. Uzemljena taka je obino
neutralna taka. Treba razlikovati tri tipa TN mrea: TN S , TN C i TN C/ S. Pr avi l nom
izvedbom instalacije i zatite postie se da kod greke na izolaciji ( potpuni spoj sa kuitem )
put em nadst r uj ni h zatitnih organa doe do iskljuenja unutar propisanog
vremena.Dozvoljena su vea vremena iskljuenja u odnosu na ona koja su data u
odgovarajuim tabelama, ali ni u kom sluaju ne smije se prekoraiti vrijeme od 5 s.
Ogranienje od 5 s je konvencionalno. Ovo vrijeme pokriva veinu sluajeva u kojima su
potrebna vremena iskljuenja dua npr. za napojna strujna kola i za strujna kola motora.
kod TN mrea, zvjezdite transformatora, generatora i mase meusobno su povezane
zatitnim vodiem, kroz koji e u sluaju kvara protei struja kvara koja mora dovesti do
iskljuenja napajanja ureaja kod kojeg je nastala greka
Kada zvjezdite transformatora nije dostupno moe se jedan fazni vodi uzemljiti u transfor-
matorskoj stanici. U tom sluaju ne smiju se neutralni i zatitni vodi spajati.
Da se osigura da se potencijal zatitnog vodia, a time i potencijal masa spojenih sa njim, u
sluaju greke to manje razlikuje od potencijala zemlje, treba zatitni vodi spojiti sa
zemljom na to je mogue vie mjesta koji su ravnomjerno rasporeeni, da bi ukupni otpor
uzemljenja bio to je mogue manji.

-opi uvjeti za primjenu ovog sistema

Zatitni vodi treba paralelno povezati kroz cijelu mreu. On je povezan sa zvjezditem
transformatora. Presjek vodia treba tako proraunati i odabrati zatitne ureaje da u
sluaju kratkog spoja izmeu faznog vodia i zatitnog vodia ili jedne na njega prikljuene
mase iskljuenje nastupi najmanje za propisano vrijeme.

Praktino je ovaj uvjet ispunjen ako vai:


Kada se ovaj uvjet ne moe ispuniti mora se sprovesti dodatno izjednaenje potencijala.

Zatitni vodi treba u blizini svakog transformatora ili generatora uzemljiti. Ako se mogu
realizirati dobri spojevi sa zemljom preporuljivo je na to vie mjesta prikljuiti zatitni vodi
na uzeml j enj e.

U izuzetnim sluajevima, u kojima se moe pojaviti direktna greka izmeu faznog vodia i
zemlje (u mreama sa nadzemnim vodovima), moraju se ispuniti sljedei uvjeti da bi se
izbjeglo da zatitni vodi i sa njim spojene mase kod dozemnog spoja faznog vodia dou
pod napon prema zemlji koji je vei od UL ((413.1.3.7. IEC 60 364-4-41):



-struja iskljuenja
St r uj a i skl j uenj a (Ii ) zat i t nog ur eaj a t r eba da obezbj edi dovol j no br zo i skl j uenj e kvar a.
Ii = kIn st r uj a i skl j uenj a (A)
Fakt or (k) odnosi se na spol j ne vodove (vazdune i kabel ske), ukl j uuj ui kuni pr i kl j uak i
i nst al aci one osi gur ae gl avni h r azvodni h vodova u gl avnom r azvodnom or mar u i i ma
vr i j ednost i :
k 1,25 za aut omat ske pr eki dae sa el ekt r omagnet ni m oki dai ma,
k 2,5 za osi gur ae (t opl j i ve i l i aut omat ske).


-granina duina NN voda kada je efikasna zatita nulovanjem
Gr anina dui na ni skonaponskog voda do koj e j e zat i t a nul ovanj em ef i kasna moe da se
or i j ent aci ono pr oci j eni i z uvj et a:

gdj e su:
L - gr ani na dui na voda (m),
Uf - napon f aznog pr ovodni ka pr ema zeml j i (V),
Ii = kIn st r uj a i skl j uenj a (A),
Sf i Sn - pr esj eci f aznog, odnosno nul t og pr ovodni ka (mm2),
A i B - par amet r i koj i i maj u vr i j ednost i pr ema t abel i 1.

- provjera uvjet a nulovanja
Pr ovj er a osnovnog uvj et a za pr i mj enu nul ovanj a t r eba i zvr i t i mj er enj em i mpendanse pet l j e
(Z) na mj est u pr i kl j uenj a nul ovani h obj ekat a, bez obzi r a na vel i i nu pr ocj enj ene gr anine
dui ne (L) ni skonaponskog voda pr or aunat e pr ema pr edhodnoj f or mul i .
Ova pr ovj er a vr i se na obj ekt i ma koj i su naj vi e udal j eni od t r af ost ani ce. Nul t i pr ovodni k
ni skonaponske mr ee t r eba obavezno uzeml j i t i kod napoj ne t r af ost ani ce i na vi e mj est a u
ni skonaponskoj mr ei . Svaki novi obj ekt (zgr ada) t r eba, po pr avi l u, da i ma t emel j ni
uzeml j i va sa koj i m se povezuj e nul t i pr ovodni k ni skonaponske mr ee, i me se dobi j a mal a
ukupna ot por nost uzeml j enj a i pr i nepovol j ni m el ekt r ini m kar akt er i st i kama t l a.

24. Zat it no uzemljenje

Zat i t no uzeml j enj e j e uzeml j enj e met al ni h dj el ova koj i ne pr i padaj u st r uj nom kr ugu
ni t i su posr edno u el ekt r i cnom kont akt u s nj i m, al i u sl ucaj u kvar a mogu doci pod napon.
Zat i t no uzeml j enj e smanj uj e ovaj napon, kao i pot enci j al ne r azl i ke dodi r a i kor aka
koj i ma mogu bi t i i zl oeni l j udi i na t aj naci n i h t i t i .

- uzemljenje pomou zajednikog uzemljivaa
U veci ni post r oj enj a ni j e dovol j no post avi t i poj edi nacne uzeml j i vace, vec se uzeml j enj e
i zvodi s vi e medusobno spoj eni h uzeml j i vaca.Ot por r aspr ost i r anj a povr i nski h uzeml j i vaca s
hor i zont al ni m el ement i ma, koj i su medusobno povezani kako bi ci ni l i mr eu koj a
domi nant no ovi si o ukupnoj povr i ni koj u uzeml j i vac zahvat a, a u manj oj mj er i od ukupne
dui ne el emenat a i dubi ne ukopavanj a. Obl i kovanj em mr ee uzeml j i vaca post i e se
r avnomj er na r aspodj el a pot enci j al a i ni ski gr adi j ent i na povr i ni t l a, ci me se u odr edenoj
mj er i mogu ogr ani ci t i naponi dodi r a i kor aka. Kod ver t i kal ni h uzeml j i vaca ot por
r aspr ost i r anj a uzeml j i vaca ovi si , u osnovi , od dui ne el emenat a i nj i hovog medusobnog
r ast oj anj a, t o j est zahvaceni m vol umenom. Uzeml j i vaci saci nj eni od kombi naci j e
hor i zont al ni h i ver t i kal ni h uzeml j i vaca odl i kuj u se vecom st abi l nocu ot por a pr ema
kl i mat ski m pr omj enama, i po pr avi l u nemaj u mnogo ni i ot por od uzeml j enj a koj i bi se
post i gao samo s hor i zont al ni m i l i samo s ver t i kal ni m el ement i ma.


- uzemljenje pomou pojedinanog uzemljivaa
Ako su u j ednoj ni skonaponskoj mr ei obj ekt i t ieni zat i t ni m uzeml j enj em pomou
poj edi nani h uzeml j i vaa, onda se na i st u mr eu mogu poj edi nano pr i kl j ui t i obj ekt i u
koj i ma j e zat i t a i zvedena nul ovanj em, ako svaki nul ovani obj ekt i spunj ava sl i j edee uvj et e:
-da j e i nst al aci j a u svakom nul ovanom obj ekt u i zvedena sa posebni m zat i t ni m pr ovodni kom,
-da svaki nul ovani obj ekt i ma t emel j ni uzeml j i va na koj i se vezuj e nul t i pr ovodni k, i da j e
spr ovedena mj er a i zj ednaavanj a pot enci j al a. Ako ni j e i spunj en ni j edan od pr edhodna dva
uvj et a, t ada se u ni skonaponskoj mr ei i i nst al aci j ama pot r oaa u koj i ma j e spr ovedeno
nul ovanj e, zabr anj uj e upot r eba zat i t nog uzeml j enj a pomou poj edi nani h uzeml j i vaa bez
spoj a nul t og pr ovodni ka sa t i m zat i t ni m uzeml j enj em.

29. Periodini pregledi, mjerenja i ispitivanja na elektroenergetskim postrojenjima

- pojam elektroenergetskog postrojenja, elektrini uredjaj, elektrine instalacije

Napravu koja se za svoj rad koristi elektrinom energijom nazivamo elektrinim prijemnikom.
Elektrini prijemnik u radu mora biti vezan na izvor elektrine energije. Uopteno
posmatrano, veza prijemnika sa izvorom elektrine energije ima tri dijela: prvi dio nalazi se u
mjestu proizvodnje elektrine energije, u elektrinoj centrali (elektani) i naziva se elektrinim
post rojenjem, dr ugi di o vezuj e mj est o pr oi zvodnj e sa mj est om pot r onje to je elektrina
mrea, trei dio se nalazi na mjestu potronje i omoguiva koritenja prijemnika po potrebi.
Ovaj trei dio u uem smislu naziva se elektrinom instalacijom. Elektrina instalacija j e
elektrini ureaj koji slui da se elektrini prijemnik prikljui na elektrinu mreu.

- ko moe obavljati periodine preglede ( uvjeti koje pravno lice mora ispuniti)
Sve kont r ol e t okom gr adnj e vr i nadl ena i nspekci j a i l i dr uga sl uba, podr azumj eva se da
posjeduju poloen struni ispit.

- na ta se odnose periodini pregledi

i spi t i vanj a i mj er enj a r adova, mat er i j al a, opr eme (vi zuel ni pr egl ed opr eme i mat er i j al a,
pr emj er i kont r ol a i skopa, mj er enj a na i nst al aci j ama, mr eama i t d.) podat ke o r ezul t at i ma
uni j et i u dnevni k zaj edno sa podaci ma o t ome ko j e i zvr i o kont r ol u i l i i spi t i vanj e;

i l i

Pravilnikom propisuju se postupak i rokovi preventivnih i periodinih pregleda i ispitivanja
opreme za rad, opreme line zatite i preventivnih i periodinih ispitivanja uslova radne
sr edine, odnosno hemijskih, biolokih i fizikih tetnosti (osim jonizujuih zraenja),
mi kr okl i me, el ekt r oi nst al aci j a i gr omobr anski h i nst al aci j a.

- mjerna oprema ( uvjet i koje mora ispunit i )
Mjerna oprema se bira u skladu sa vaeim propisima.




31. ta je to izjednaavanje potencijala.

Izj ednacavanj e pot enci j al a t j . ekvi pot enci j al no povezi vanj e post i e se medj usobni m
spaj anj em si st ema gr omobr anske i nst al aci j e sa met al ni m el ement i ma konst r ukci j e
obj ekt a i sa el ekt r i cni m , si gnal nim i TK i nst al aci j ama u t i cenom obj ekt u.
M et ode medj usobnog povezi vanj a su:
- pr eko vodi ca za povezi vanj e (pr emot avanj e ) t amo gdj e ni j e obezbj edj en
el ekt r i cni kont i nui t et , i
- val nom zat i t nom opr emom gdj e ni j e dozvol j en di r ekt an spoj sa vodi ci ma za
povezi vanj e.

Kako se provjerava efikasnost mjera za izjednaavanje potencijala.
Ef i kasnost mj er a i zj ednaavanj a pot enci j al a pr ovj er ava se mj er enj em. Izj ednaavanj e
pot enci j al a j e uspj eno spr ovedeno ako se mj er enj em ot por nost i i zmenu zat i t nog kont akt a
el ekt r ine i nst al aci j e i met al ni h di j el ova dr ugi h i nst al aci j a dobi j e vr ednost manj a od 2_ u ma
koj oj pr ost or i j i obj ekt a (zgr ade). Za vee obj ekt e (zgr ade) dovol j no j e i zvr i t i mj er enj a u
pr ost or i j ama koj e su naj udal j eni j e od mj est a gde j e i zvr eno gal vansko povezi vanj e, na
pr i mj er mj er enj em na posl j ednj em spr at u obj ekt a (zgr ade). Pr i mj er enj u ot por nost i U/ I
met odom, napon mj er enj a ne smi j e da pr ene 65 V, pr i emu st r uj a mj er enj a t r eba da bude
vea od 5 A.

32. Kada je dozvoljeno povezivanje neut ralnih provodnika susjednih niskonaponskih
izvoda ist e TS?

Ako su u j ednom t r ansf or mat or skom r eonu ni skonaponske mr ee obj ekt i t ieni
nul ovanj em, aukupna ot por nost uzeml j enj a nul t og pr ovodni ka i znosi Ro 0,20 , ovaj nul t i
pr ovodni k moe sevezat i za neut r al ne (nul t e) pr ovodni ke susj edni h t r ansf or mat or ski h r eona
neovi sno od t oga kakav j e si st em zat i t e u nj i ma pr i mj enj en, ako su pr esj eci nul t i h
(neut r al ni h) pr ovodni ka j ednaki i l i i maj u vr i j ednost dva susj edna st andar dna pr esj eka. Uvj et
Ro 0,20 mor a bi t i i spunj en pr i j e povezi vanj a nul t og pr ovodni ka sa neut r al ni m (nul t i m)
pr ovodni ci ma susj edni h t r ansf or mat or ski h r eona.


33. Koji su t o posebni uvjet i za nulovanje u nadzemnoj niskonaponskoj mrei ?

Nul t i pr ovodni k nadzemne ni skonaponske mr ee uzeml j uj e se kod t r af ost ani ce i na svakom
r adi j al nom ogr anku duem od 200 m. Pr i t ome ukupna ot por nost uzeml j enj a nul t og
pr ovodni ka ni skonaponske mr ee, mj er ena u t r af ost ani ci bez odvaj anj a uzeml j enj a
t r af ost ani ce, ne smi j e bi t i vi a od 5 . Uzeml j enj e svakog r adi j al nog ogr anka mr ee dueg od
200 m i zvodi se pomou j ednog uzeml j i vaa na kr aj u ogr anka, i l i sa vi e uzeml j i vaa
r aspor eneni h na dui ni od naj vi e 200 m, gl edano od kr aj a ogr anka. Pr i t ome ukupna
ot por nost uzeml j enj a ovi h uzeml j i vaa ne smi j e bi t i vi a od 10 .

Izuzet no, ot por nost uzeml j enj a moe bi t i i vi a od 10 ako se na kr aj evi ma r adi j al ni h
ogr anaka nal aze obj ekt i (zgr ade) u koj i ma su i zvedeni t emel j ni uzeml j i vai i ako j e
spr ovedena mj er a i zj ednaavanj a pot enci j al a.
Ako u j ednom di j el u ni skonaponske mr ee ni su i spunj eni uvj et i za nul ovanj e, t ada se u ovoj
mr ei moe pr i mj eni t i nul ovanj e ako su u obj ekt i ma na pomenut om di j el u mr ee
pr i mj enj ene
zat i t ne st r uj ne i l i zat i t ne naponske skl opke. Raspor ed pr ovodni ka na gl avi st upa t r eba da j e
t akav da nul t i pr ovodni k bude u i st oj r avni i l i i spod f azni h pr ovodni ka.
Ist i r aspor ed pr ovodni ka i i st i pol oaj neut r al nog pr ovodni ka na gl avi st upa t r eba da bude i
kod nenul ovani h ni skonaponski h mr ea.

Gdj e god j e t o mogue, pr ovodni ci za opu pot r onj u i j avnu r asvj et u vode se na i st i m
st upovi ma pr i emu se upot r ebl j ava zaj edniki nul t i pr ovodni k.
M et al ni st upovi ni skonaponske mr ee, pr i kl j une kut i j e i kabel ske gl ave na kabel ski m
pr i kl j uci ma na nadzemnu mr eu, ne nul uj u se, ni t i se pr i mj enj uj u dr uge zat i t ne mj er e. Ist o
vai i u sl uaj u da se u ni skonaponskoj mr ei i i nst al aci j ama pot r oaa pr i mj enj uj e zat i t no
uzeml j enj e pomou poj edi nani h uzeml j i vaa.

Izuzet no, ako se el ement i ni skonaponske mr ee nal aze na povr i nama kao t o su kupal i t a,
i gr al i t a, kol ska dvor i t a, kampovi , i sl . pr i mj enj uj e se j edna od sl i j edei h zat i t ni h mj er a:
-zat i t no i zol i r anj e (kor i enj em kabel ski h pr i kl j uni h kut i j a, kabel ski h gl ava i sl . sa
si nt et ikom i zol aci j om),
-i zol i r anj e st aj al i t a i r i ne naj manj e 1,25 m (asf al t i r anj em i l i posi panj em kr upni m sl abo
pr ovodni m l j unkom),
-obl i kovanj e pot enci j al a (pol aganj em uzeml j i vaa na r azdal j i ni od 1m i na dubi ni od 0,5 m),
-vezi vanj e za neki bl i ski zaj edniki uzeml j i va,
-zat i t a pomou st r uj ni h zat i t ni h skl opki na di j el u ni skonaponskog voda u kome se nal aze
ovi el ement i .
Ako se na i st i m st upovi ma nal aze pr ovodni ci vi sokog i ni skog napona, zat i t ne mj er e od
pr evi sokog napona dodi r a i kor aka pr i mj enj uj u se u skl adu s vaei m pr opi si ma o t ehniki m
nor mat i vi ma za i zgr adnj u nadzemni h el ekt r oener get ski h vodova t r et i r aj ui st upove kao
di j el ove vi sokonaponskog voda, bez obzi r a da l i j e u ni skonaponskoj mr ei pr i mj enj eno
nul ovanj e i l i neka dr uga zat i t na mj er a.

36. ) Za t i t a od d o di r a d el ova na pr ava i vo do va po d n ap on om u t r a f o st a n ici .

Po IEC standardima, zatita od elektrinog udara postie se primjenom odgovarajuih
mj er a, i di j el i se na:
- i st ovr emenu zat i t u od di r ekt nog i i ndi r ekt nog dodi r a;
- zat i t u od di r ekt nog dodi r a;
- zat i t u od i ndi r ekt nog dodi r a.

Pod di r ekt ni m dodi r om di j el ova pod naponom podr azumi j eva se di r ekt ni (neposr edni )
kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima elektrinih ureaja, koji su u normalnoj upotrebi
pod naponom, ukljuivo i neutralni vodi (N), ali po pravilu ne i zatitni (PE) vodi.
Pod i ndi r ekt ni m dodi r om di j el ova pod naponom podr azumi j eva se di r ekt ni (neposr edni )
kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima elektrinih ureaja, koji u normalnom pogonu nisu
pod naponom, ali su u sluaju kvara pod naponom. Ovaj napon se nazi va napon gr eke .


37. ) Nabrojati i objasniti mjere za spreavanje skupljanja statikog elektriciteta u
p r o i zvod n im pr oce si m a .

38.) Dozvoljeni pad napona izmedju take napajanja elektrine instalacije i bilo koje
druge take.

Dozvoljeni pad napona od take napajanja elektrinih instalacija i najudaljenije take ne
smije biti vei od:
1.za rasvjetu 3(%), a za ostale potroae 5(%) pri napajanju iz niskonaponske mree, i
2.za rasvjetu 5(%), a za ostale potroae 8(%) pri napaj anj u di r ekt no i z TS 20(10)/ 0.4
kV.
Za duine voda vee od 100 (m) dozvoljava se poveanje 0,005 (%) po metru duine,
al i naj vi e do 0,5 (%).
Navedena ogranienja vrijede za padove napona odnosno odstupanja napona od
nazi vnog napona.

39. ) Def inirat i udar ni ot por uzem lj ivaa; zem lj ospoj; dvost r uki zem ljospoj ; kapacit ivna
st r uja zem lj ospoja i pr eost a la st r uj a zem lj ospo j a.

Kapaci t i vna st r uj a zeml j ospoj a j e st r uj a koj a nast aj e pr i zeml j ospoj u u el ekt r oener get skoj
mr ei koj a ni j e uzeml j ena.

Pr eost al a st r uj a zeml j ospoj a nast aj e ako j e vi sokonaponska mr ea sa kompenzi r anom
st r uj om zeml j ospoj a.

40. ) Objasnit i ope uvjet e projekt iranja i inst aliranja elekt roenerget skih post rojenja sa
aspekt a ispravnog rada i sigurnost i lica zaposlenih u njihovom rukovanju o odravanju t e
okoline.

Tehnika dokumentacija , prema redosljedu izrade, dijeli se na sljedee vrste projekata:
- i dej ni pr oj ekt ,
- gl avni pr oj ekt ,
- i zvedbeni pr oj ekt , i
- pr oj ekt i zvedenog st anj a.
Prikljuivanje poslovno-st ambeni h,i ndust r i j ski h i dr ugi h obj ekat a na
el ekt r oener get sku mr eu r eal i zuj e se u dvi j e et ape:
- i zdavanj e el ekt r oener get ske sagl asnost i , i
- prikljuivanje na elektroenergetsku mreu.

Zaht j ev za i zdavanj e el ekt r oener get ske sagl asnost i se podnosi u pi smenom obl i ku,
na obr ascu l okal ne el ekt r odi st r i buci j e.

U ci l j u zat i t e l j udi i obj ekat a, u smi sl u opt e zat i t e na r adu, svi r adovi na i zgr adnj i i l i
sanaci j i el ekt r oener get ski h obj ekat a mor aj u se i zvodi t i pr ema odr edbama pr opi sani m u
Zakonu o zat i t i na r adu i ost al i m Pr avi l ni ci ma koj i obuhvat aj u ovu pr obl emat i ku.


46. Raspored i izvoenje uzemljivaa (lokacija izvoenja uzemljivaa, nain
polaganja uzemljivaa, trakasti uzemljivai, tapni uzemljivai, ploasti uzemljivai)

Uzemljivai su vodii koji se pol au u t l o i l i u konst r ukci j u koj a j e po vel i koj povr i ni u dodi r u
sa t l om kao t o j e bet onska i l i ar mi r anobet onska konst r ukci j a u t l u.

Hor i zont al ni (povr i nski ) uzeml j ivai su sastavljeni od horizontalno poloenih vodia koji su
ukopani u t l o na manj oj dubi ni .
Vertikalni (dubinski) uzemljivai su sastavljeni od jednog ili vie tapnih uzemljivaa okomito
poloenih u odnosu na tlo na veim dubinama i meusobno povezani.
Kosi uzemljivai su u osnovi tapni uzemljivai poloeni pod uglom u odnosu na tlo.






47. Izvoenje zemljovoda (kako se polau, najmanji dozvoljeni presjeci, strujno
optereenje)

Zemljovod je vodi koji dio postrojenja, koji treba uzemljiti, spaja s uzemljivaem ili
koji meusobno spaja uzemljivae.
Zeml j ovodi se post avl j aj u van zeml j e i l i se i zol ovani pol au u zeml j u.
Naj manj i doput eni pr esj eci za zeml j ovode su:
- 50 (mm2 ), za pocinani elik,
- 16 (mm2 ), za bakar ,
- 35 (mm2), za al umi ni j .
Veliina struje koja protie kroz zemljovod do uzemljivaa i kroz sam uzemljiva ovisi
o nainu uzemljenja neutralne take mree. Prolaskom struje kroz uzemljiva u zemlju
povrina zemlje dolazi pod napon pa izmeu pojednih taaka vlada razlika potencijala.


48. Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivaa, grupe uzemljivaa ili cjelokupnog
sist ema uzemljenja

Otpor uzemljenja (otpor rasprostiranja uzemljivaa) je otpor zemlje izmeu uzemljivaa i
referentne zemlje. Otpor rasprostiranja uzemljivaa u homogenoj zemlji moe se, u opem
sluaju, odrediti pomou izraza:

R
E
k
specifini elektrini otpor tla (m),
k koeficijent ovisan o geometriji uzemljivaa (m
-1
).
Otpor rasprostiranja uzemljivaa dakle ovisi o specifinom elektrinom otporu zemlje, t e
dimenzijama i izvedbi uzemljivaa
Otpor rasprostiranja povrinskih uzemljivaa s horizontalnim elementima, koji su
meusobno povezani kako bi inili mreu dominantno ovisi o ukupnoj povrini koju
uzemljiva zahvata, a u manjoj mjeri od ukupne duine elemenat a i dubi ne ukopavanj a.
Kod vertikalnih uzemljivaa otpor rasprostiranja uzemljivaa ovisi, u osnovi, od duine
elemenata i njihovog meusobnog rastojanja, to jest zahvaenim volumenom.
Uzemljivai sainjeni od kombinacije horizontalnih i vertikalnih uzemljivaa odlikuju se
veom stabilnou otpora prema klimatskim promjenama, i po pravilu nemaju mnogo
ni i ot por od uzeml j enj a koj i bi se post i gao samo s hor i zont al ni m i l i samo s ver t i kal ni m
el ement i ma.


49. Zat it na uzemljenja u elekt roenerget skim post rojenjima ( t a se sve uzemljava i
kako)

Zat i t no uzeml j enj e j e uzeml j enj e met al ni h di j el ova koj i ne pr i padaj u st r uj nom kr ugu
niti su posredno u elektrinom kontaktu s njim, ali u sluaju kvara mogu doi pod napon.
Zat i t no uzeml j enj e t r af ost ani ce sast oj i se od uzeml j i vaa zat i t nog uzeml j enj a na koj i se
vezuj u:
-svi met al ni di j el ovi vi sokonaponski h i ni skonaponski h napr ava i kui t a t r ansf or mat or a
snage,
-met al ni pl at evi i ekr ani ener get ski h kabel a,
-sekundar na st r uj na kol a mj er ni h t r ansf or mat or a,
-uzeml j enj e vi sokonaponski h namot aj a j ednopol no i zol i r ani h naponski h t r ansf or mat or a,
-vent i l ni odvodni ci pr enapona,
-neut r al ni (nul t i ) pr ovodni k ni skonaponske mr ee, ako se zat i t no uzeml j enj e kor i st i kao
zdr ueno uzeml j enj e,
-ost al i uzeml j i vai koj i mogu da ut j eu na smanj enj e ukupne ot por nost i zat i t nog
uzeml j enj a.
Na ovaj nain, vri se izjednaavanje potencijala unutar TS i oblikovanje potencijala oko TS.





50. Dim enzioniranje uzemlj enja elekt roenerget skih post rojenja ( mree sa
izoliranom neutralnom takom, mree sa kompenziranom strujom zemljospoja, mree sa
neutralnom takom uzemljenom preko otpora )

Ako j e neut r al na t aka vi sokonaponske mr ee na koj u j e pr i kl j uena t r af ost ani ca uzeml j ena
pr eko mal e ot por nost i za ogr ani enj e st r uj e dozemnog kr at kog spoj a, onda se u t r af ost ani ci ,
po pr avi l u, i zvodi zdr ueno uzeml j enj e.
Ukupna ot por nost zdr uenog uzeml j enj a (Rezdr ), ur aunavaj ui ut j ecaj vi sokonaponski h
kabel a sa
pr ovodni m pl at em kao uzeml j i vaa, kao i ut j ecaj uzeml j i vaa susj edni h t r af ost ani ca i
obj ekat a
(zgr ada) koj i su vezani za nul t i (neut r al ni ) pr ovodni k ni skonaponske mr ee, t r eba da zadovol j i
uvj et :



Ud - dozvol j en napon dodi r a (V),
Ix - di o st r uj e dozemnog kr at kog spoj a koj i i de kr oz uzeml j enj e t r af ost ani ce i zeml j u (A),
r - r edukci oni f akt or i Ik - ukupna st r uj a dozemnog kr at kog spoj a (A).

Ako vi sokonaponska mr ea na koj u se pr i kl j uuj e t r af ost ani ca r adi sa i zol i r anom neut r al nom
t akom i l i sa kompenzi r anom st r uj om zeml j ospoj a, po pr avi l u, u t r af ost ani ci se i zvodi
zdr ueno
uzeml j enj e.
Ukupna ot por nost zdr uenog uzeml j enj a (Rezdr ) t r eba da zadovol j i uvj et :


gdj e j e:
Iz - ukupna kapacit i vna st r uj a zeml j ospoj a gal vanski povezani h vodova vi sokonaponske
mr ee sa
i zol i r anom neut r al nom t akom, odnosno pr eost al a st r uj a zeml j ospoj a ako j e vi sokonaponska
mr ea sa kompenzi r anom st r uj om zeml j ospoj a,
Ud - dozvol j eni napon dodi r a ukol i ko se zeml j ospoj i skl j uuj e dj el ovanj em zeml j ospoj ne
zat i t e.