UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ

SEMINARSKI RAD IZ SAOBRAAJNE GEOGRAFIJE

Malezija Drumski i eljezniki saobraaj

STUDENTI: Osmi Edin 236/10 Heri Denis 240/10 Gruji Igor 178/10 Baldi Igor 247/11 Doboj, 28.11.2012.

Mentori: Prof. dr Milovan Pecelj

Opis drave
Malezija- je ustavna monarhija u jugoistonoj Aziji i sastoji

se od trinaest drava i tri federalne teritorije, sa ukupnom povrinom kopna od 329 845 kvadratnih kilometara. Glavni grad Kuala Lumpur, dok je Putrajaya sjedite federalne vlade. Drava je Junim Kineskim morem razdvojena u dva regiona: poluostrvsku Maleziju i Malezijski Borneo, poznat i kao Istona Malezija. Malezija granii sa Tajlandom, Indonezijom i Brunejom. Na elu Malezije je "Yang di-Pertuan Agong", birani monarh, a na elu vlade je Premijer. Vlast je modelirana po uzoru Westminsterski parlamentarni sistem. Malezija kao jedinstvena drava nije postojala prije 1963. .Reljef je planinski, a najvii vrh 4100 m. Klima topla, ekvatorijalna ali je na planinama neto drugaija.

Privreda
Veliki uticaj u privredi Malezije imaju stranci ali u posljednje vrijeme imaju i domai kapitalisti uglavnom zbog jeftine radne snage. Imaju visoko razvijenu privredu, sa industrijalizacijom. Rude; gvoe, nafta, bakar, volfram, boksit, kolumbita,,,.Industrija; visoko razvijena; metalurgija, elektroindustrija, hemijska, brodogradnja, prehrambena. Poljoprivreda; bila u vlasnitvu stranog kapitala ali se smijenilo te je u domaem vlasnitvu (ali ima jo uticaj stranaca).; kauuk, biber, palmino ulje, kokosov orah, banane, ananas, eerna trska, duhan, aj,...

Plantaa aja

Stanovnitvo
Malezija ima 28 miliona stanovnika i tri osnovne grupe naroda. Malajci muslimani cine 60% stanovnitva, Kinezi koji su se naselili u osamnaestom vijeku 30% ispovijedaju uglavnom budizam, Indijci takodjer doseljenici oko 10%.

Saobraaj u Maleziji
Prijevoz u Maleziji poeo se razvijati tijekom britanske

kolonijalne vladavine, a njena saobraajna mrea je sada raznolika i razvijena. Veina saveznih cesta na Malajskom poluotoku graene su tijekom britanske kolonijalne ere prije 1957. U tom trenutku, britanska vlada je izgradila ceste kako bi im se omoguio prijevoz robe. Malezijska cestovna mrea je opsena, obuhvaa 63.445 km. Glavna autocesta u zemlji prostire se na 800 km, dosegnuvi tajlandsku granicu iz Singapura. Mrea cesta Malajskog poluotoka je visokog kvaliteta, dok je cestovni sistem u istonoj Maleziji nije tako dobro razvijen. Glavni naini transporta na Malajskom poluotoku ukljuuju autobuse, vozove, automobile i do odreenog stupnja avione. Veina cesta u malezji su dvotrane, na brdovitim predjelima se radi jos jedan dodatna traka za spora vozila kao sto su kamioni i autobusi. Postoje narano i Federalne ceste koje imaju 4 trake.

Drumski saobraaj u Maleziji

Malezijska cestovna mrea pokriva 98.721 km, od kojih 80.280 km je asfaltirana, a 1.821 su ostale ceste. Najdua cesta u zemlji, sjever-jug autocesta, prostire se na 800 km izmeu tajlandske granice i Singapura. Putevi u Sabahu i Sarawaku su manje razvijeni i slabije kvalitete u odnosu na onaj Malajski poluotok . Vonja na lijevoj strani je obvezna od uvoenja vozila u

Federalnu Malajsku Dravu 1903 tijekom britanske kolonijalne ere.

 Autoput u Maleziji je jedan od najboljih autoputeva u Jugoistonoj

Aziji. Postoji ukupno 27 autoputeva kroz cijelu dravu ukupne duine 1.630 km i jo 219,3 km koji su u izgradnji.
Sjever-Jug autoput prolazi kroz sve glavne gradove i velegradove u

zapadnoj Maleziji, kao to su Penang, Ipoh, u Klang doline i Johor Bahru. Pan Borneo autoput povezuje malezijske drave Sabah i Sarawak s Bruneja.

 Kuala Lumpur-Karak autoput (Savezni put) je sagraen izmeu 1976

i 1979. Prvi tunel kroz koji je prolazio autoput je Genting Sempah Tunnel duine 900 m i sagraen je izmeu 1977 i 1979. Tunel je slubeno otvoren 1979 od strane tadanjeg ministra radova i komunikacija, Dato 'Abdul Ghani Gilog.

 Historija autoputa u Klang Valley zapoeo je nakon odvajanja

Singapuru od Malezije 9. Augusta 1965, kada je malezijska vlada odluila napraviti Port Swettenham (sada Port Klang) Malezijsku nacionalnu luku u zamjeni za onu u Singapuru.

 Historija autoputeva u Johor Bahru zapoeta je 1980-te kada je Johor

Bahru postao glavni juni pristupnik u Maleziju nakon odvajanja Singapura.

Kempas Highway, je dravni put izgraen sa dvije trake. Malezija Singapur Drugi prelazak poslije Johor mosta je otvoren za saobraaj 18. Aprila 1998.

 Penanang Brige (Penang most) je bio prvi autoput u Penang-u. Historija Penang mosta zapoeta 1970-te kada je savezna vlada odluila

graditi istoimeni most koji povezuje Seberang Perai na Penang otoku.

 Sungai Johor Most (Malajski: Jambatan Sungai Johor) preko kojeg prelazi autoput Senai-Desaru je najduzi rijeni most sa duinom od 1.7 km.

 Predhodno smo prikazali neke znaajnije autoputeve Malezije i bitnu infrastrukturu putne mree. Sledeom slikom emo prikazati cjelokupnu putnu mreu Malezije.

eljezniki saobraaj Malezije

eljeznice u Maleziji se poele razvijati zbog potreba za

prijevoz kositra iz rudnika u zaleu drave zapadne obale Malezijskog poluotoka. Prva eljeznika pruga koja je otvorena 1 Juna 1885,duga oko 13 km i prostirala se izmeu Port zavara i Taipinga. Druga linija otvorena je godinu dana kasnije povezivala je Kuala Lumpuru i sredite rudarskih aktivnosti u Klang dolini i Klang i potom Port Swettenham(dananji Port Klang ).

Vaniji datumi eljeznikog saobraaja: 1885-Prva eljeznika pruga 1886-Otvaranje linije izmeu Kuala Lumpura i Klang 1888- Juli prvi sudar vozova u zemlji 1900-Otvaranje eljeznikog mosta ( Victoria)

 eljezniki saobraaj u Maleziji obuhvaa teke eljeznice (ukljuujui i brzu eljeznicu),laku eljeznicu (LRT),Monorail i liniju uspona.Teka eljeznica se uglavnom koristi u meugradskom putnoikom i teretnom saobraaju.Dok se

LRT-s koristi za javno gradski prijevoz i neke posebne upotrebe.Tu je jedan high-speed eljeznika pruga sa dva high-speed voza koji povezuju Kuala Lumpur s Kuala Lumpur international Airport. eljeznika mrea pokriva veinu drava u Malajskom poluotoku. Mrea je takoer povezana sa Tajlandskom eljeznicom.

 Mrea meugradskih eljeznica na Malajskom poluotoku sastoji se od

dvije linije: Zapadna obala izmeu Singapura i Padang Besar,Perlis na MalezijskoTajlandskoj granici. Istona obala linija izmeu GEMAS u Negeri Sembilan i Tumpat u Kelantan.

 Mrea je povezana sa Tajlandskom eljeznikom mreom u Padang

Besar i Rantau Panjang. Ukupno 332 km dvokolosjene elektrificirane mree.Oni ukljuuju dijelove linije zapadne obale izmeu Seremban i Iphon i cijele Kuala Lumpur-Port Klang ogranka,linija s eprotee izmeu Kuala Lumpura i Sentul podrunice.

 Malezijsko nacionalno preduzee PETROLEUM posjeduje eljezniku

prugu koja povezuje svoj kompleks rafinerije nafte u oblinjem gradu. Linija se uglavnom koristi za prijevoz naftnih proizvoda ali nedavno je otvorena pruga za opu upotrebu teretnog eljeznikog saobraaja.

Zakljuak
Istraivanjima na zadatu temu doli smo do saznanja da Malezija

ima jednu od naj razvijenijih putnih mrea u Jugoistonoj Aziji. Zbog velike populacije gradova isto tako i eljezniki saobraaj je dosta razvijen posebno putniki. Za saobraaj u Maleziji moemo rei da je s vremenom uznapredovao. Uzimajui u obzir da ima 27 javnih autoputeva i da je eljeznica od 1885 god. poela se razvijati pa sve do danas gdje imamo moderne vozove kako za teretni tako i putniki transport koji savladavaju i neke brdske dionice. Bitno je spomenuti eljezniku komunikaciju Malezije sa Tajlandom gdje se odvija meudravni prijevoz.