SOCIOLOGIJA PRAVA prva parcijala sociologija prava odgovara na pitanje kako se pravo primjenjuje , sociologiju prava mogue je definirati

i i kao primjenu empirijskih sociolokih metoda na pravne probleme

Socioloski metod sluzi prvenstveno za proucavanje drustvenih pojava Prema tome sociologija kao znanstvena disciplina ima za predmet svog izucavanja i pravo kao stvarnost odnosno specificnu drustvenu pojavu Monteskje: Iako pripada istoriji politicke i socioloske filozofije vise nego istoriji filozofije prava treba ukazati na jednog mislioca koji se i ako je zivio u vrijeme punog sjaja prosvetiteljske kulture pa je cak i slijedio neke naucne ideale prosvetiteljstva udaljava od njegovih uobicajnih istorigrafskih sema odbijajuci prosvetiteljski aspekt apstraktni racionalni jusnaturalizam Poznata djela su mu Persijska pisma i Duh zakona Persijska pisma su vise knjizevno i moralisticko djelo nego filozofsko i kulturno ali ne nedostaju ni osvrti na politicko i filozofsko pravne probleme Pravda je odnos saglasnosti koji realno postoji izmeu dvije stvari taj odnos je uvjek isti ma koje bice da ga posmatra Friedrich Karl von Savigny smatra pogrenim stajalite da je pravo mogue stvoriti ljudskim razumom; pravo se stvara u narodnom ivotu i duhu

Baltazar Bogii Bio je izraziti predstavnik povijesne pravne kole. Utemeljio je svoj pristup narodnom pravu na koncepcijama njemacke pravno povjesne skole koju su nakon Hugoa razvili Savigny i Puchta oni su se suprostavljali jusnaturalizmu i pretenzijama ka stvaranju univerzalnih kodifikacija zastupajuci evolucionisticki pristup koji se usredotocuje na istrazivanje nacionalne povjesti
Skola prirodnog prava

kola prirodnog prava prethodi graanskim revolucijama. Osniva kole je Nizozemac Hugo Grotius koji je 1625. objavio rad ' O pravu rata i mira ', kola tei otkrivanju temeljnih zakona, istie vjenost i nepromjenjivost prava, te tvrdi da pored pozitivnog postoji i prirodno pravo.
Hans Kelsen austrijski pravnik Tvorac normativistike iste teorije prava, prema kojoj je pravna zanost liena svakog vrednovanja i svake ideoloke svrstanosti te sociolokih, politolokih i psiholokih elemenata. Napisao je velik broj znanstvenih radova koji su uvelike utjecali na suvremenu garansku teoriju prava i drave. Takvu normativnu istu dravu identificira s pravom i s pravnim poretkom koji u njoj vrijedi. Pravo i pravne norme zatvorena su cjelina koja postoji i razvija se po vlastitim zakonima.