Professional Documents
Culture Documents
nakladnik
Bernardica Milinovi, dipl. ing. agr. Tvrtko Jelai, dipl. ing. agr. Tiskanje dovreno u lipnju 2011. ISBN 978-953-56035-2-8
dr. sc. Predrag Vujevi Bernardica Milinovi, dipl. ing. agr. Tvrtko Jelai, dipl. ing. agr. Dunja Halapija Kazija, dipl. ing. agr. Danijel iek, dipl. ing. agr. dr. sc. Ante Biko Ljubica Juki, dipl. ing. agr.
recenzenti
jabuka kruka
skupina autora
2011
Zagreb, 2011.
Sadraj
UVOD
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 5 8 10 11 12 16 17 19 22 24 25 31 33 37 39 40 42 44 47 48 60 61 68 72 73 77 78 78 82 83 95 96 99 100 104
JABUKA
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
vrijeme dozrijevanja sorti jabuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Fenoloke faze jabuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sorte ranijeg vremena dozrijevanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
SKUPINA GALA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA ELSTAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja ranijih sorti jabuke (2008. 2010.). . . . . . . . Sorte srednjeg vremena dozrijevanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA CRVENI DELIES . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA JONAGOLD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA ZLATNI DELIES . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja sorti jabuke srednjeg vremena dozrijevanja (2008. 2010.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sorte kasnog vremena dozrijevanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA BRAEBURN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SKUPINA FUJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja kasnih sorti jabuke (2008. 2010.) . . . . . . . Sorte jabuke u introdukciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja sorti jabuke u introdukciji . . . . . . . . . . . . . . Sorte otporne na fuzikladij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ostale sorte otporne na fuzikladij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja otpornih sorti jabuke (2008. 2010.) . . . . . CatS stupolike sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
KRUKA
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Fenoloke faze kruke (2009. 2010.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rezultati pomolokih mjerenja u 2010. god. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
NAPOMENE.
4
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
UVOD
Pokualite Donja Zelina osnovano je sredstvima iz kapitalnog projekta Zavoda za voarstvo pod nazivom: Osnivanje matinih nasada i formiranje introdukcijskoga i selekcijskog centra (KP568052), koji je 2003. godine odobrilo Ministarstvo po ljoprivrede i umarstva (sada: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja). Projekt se provodi i danas, nakon to je 2009. godine Zavod za voarstvo prestao s ra dom i reorganizirao se u sklopu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Odjel za voarstvo trenutno djeluje u okviru Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i voarstvo, a ima dva odsjeka: Odsjek za introdukciju, selekciju i kolekciju, priznavanje sorti i zatitu sorti vonih vrsta, i Odsjek za projektiranje, kontrolu kakvoe i tehnoloko odravanje nasada. introdukcija stranih, zanimljivih sorti s kojima hrvatsko trite jo nije upoznato, a dobro su prihvaene na tritu u Europi, suradnja u razmjeni iskustava vezano za tehnologije proizvodnje u voarstvu.
Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka
Od poetka aktivnog djelovanja Zavod za voarstvo je zapoeo aktivnosti vezane za ostva rivanje suradnje sa stranim institucijama iz podruja voarstva, ije su djelatnosti iste ili sline onima Zavoda te oplemenjivakim tvrtkama. Nastojala su se ostvariti dva cilja:
Research and Breeding Institute of Pomology, Holovousy, Republika eka; Artus Group, Marketinggesellschaft fr Obstneuheiten mbH, Njemaka; Snc Elaris, DL-Davodeau Ligonniere, Angers, Francuska; Better3Fruit NV, Haverlee, Belgija; Fresh Forward Marketing BV, Wageningen, Nizozemska; C.I.V. Consorzio Italiano Vivaisti, San Giuseppe di Comacchio, Italija; Prof. dr. Silviero Sansavini i Dipartimento di Colture Arboree, Universita di Bo logna, Italija; Cameo Europe / Pepinieres du Valois, Francuska. Odjel je i u sklopu Hrvatskog centra nastavio uspjenu suradnju s oplemenjivakim tvrt kama i istraivakoznanstvenim institucijama na introdukciji novih sorti vonih vrsta. Aktivno se radi i na uvoenju u sortne pokuse novih vonih vrsta, kao to su: kupina, malina i breskva. Vanost edukacije i informiranja strunjaka i proizvoaa voara i da lje ostaje jedan od prioriteta Odjela za voarstvo, koji u tu svrhu organizira dane otvo renih vrata, s naglaskom na pojedine vone vrste, gdje voari mogu vidjeti i poblie se upoznati s pojedinim sortama. Istraivanja u introdukciji sorti dijele se na dvije faze: predintrodukciju, i introdukciju.
U razdoblju od 2005. do 2009. godine Zavod je uspostavio suradnju sa sljedeim insti tucijama i oplemenjivakim kuama:
Predintrodukcija podrazumijeva provoenje fenolokih, pomolokih i organolepti kih opaanja na 510 stabala odabranih selekcija i/ili sorti. Nakon obrade rezultata iz predintrodukcijskih pokusa zapoinje proces introdukcije u smislu detaljnijih istra ivanja na veem broju sadnica onih sorti koje su se pokazale perspektivne i pogodne za uzgoj u naim uvjetima, tonije do 100. Proizvodnosortni pokusi podrazumijevaju opsenije istraivanje pomolokih i gospodarskih parametara odreene sorte na vie od 100 sadnica. U ovoj knjizi prikazani su opisi i rezultati istraivanja sorti jabuke i kruke posaenih u predintrodukcijskim, introdukcijskim i proizvodnosortnim pokusima na pokualitu u Donjoj Zelini. Sorte su opisane po vremenu dozrijevanja, dok su sorte u introdukciji zasebno opisane. Uz nazive sorti dodana su imena robnih marki pod kojim se odreene sorte mogu pronai na tritu.
Zbog sve vee potranje potroaa, a i zbog stroe zakonske regulative ija primjena nas oekuje s ulaskom u Europsku uniju, izdvojili smo i sorte jabuke otpornih na bolesti i tetnike koje su pogodne za integrirani i ekoloki uzgoj (tzv. Re-sorte nazvane po prva dva slova imena sorti) iz oplemenjivakog programa Julius Khn Instituta (prije Dres denPilnitz Institut). Resorte su rezultat jednog od prvih oplemenjivakih programa, iji je cilj bio selekcioniranje otpornih sorti jabuke. Naglaavamo da se u posljednje vrijeme na tritu mogu pronai otporne sorte jabuke iznimnih organoleptikih svojstava i dobre skladine sposobnosti vodeih oplemenji vakih kua. Plan Odjela za voarstvo je u 2011. godini introducirati nove otporne sorte
Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka
koje su zanimljive i do sada su pokazale dobar potencijal za daljnji rast na europskom tritu.
Iako istraivanja sorata vonih vrsta u predintrodukciji i introdukciji podrazumijevaju praenje, biljeenje i mjerenje itavog niza pomolokih parametara, ukupnog uroda te tehnolokih mjera, prijeko potrebnih da bi pojedina sorta uspjela dostii svoju punu gospodarsku vrijednost, ovdje je prikazan samo dio rezultata pomolokih mjerenja za znaajnije sorte jabuke. Odjel za voarstvo
Nadamo se da e ova publikacija pomoi zainteresiranima u izboru odgovarajuih sorti pri podizanju novih i pomlaivanju starih nasada jezgriavog voa.
Fenologija je znanstvena disciplina unutar biologije koja se bavi prouavanjem ivotnog ciklusa, tj. ciklusa rasta i razvoja biljaka i ivotinja potaknutih klimatskim i okolinim imbenicima. U voarstvu fenoloke faze povezujemo s primjenom zatitnih sredstava u cilju sprjeavanja primarnih infekcija bolesti i poetka razvoja tetnika. Opaanja i mjerenja fenolokih faza imaju dugu tradiciju, pa se u literaturi mogu pro nai podaci o opaanjima koja su izvrena prije 3000 godina u Kini. Prva sustavna bi ljeenja fenofaza u novijoj povijesti zapoeo je N. N. Troitzki 1925. godine, prouavajui korelaciju izmeu pojave i kontrole jabunog cvjetara (Anthonomus pomorum L.) i fe nolokog razvoja cvjetnih pupova. On je podijelio razvoj pupa u tri glavna stadija i 12 faza. Na temelju rada Troitzkog, J. Fleckinger je 1948. godine opisao fenoloke razvojne faze jezgriavog voa. Glavne faze nazvao je velikim slovima od A do K, a pojedinane faze diferencirao brojevima od 1 do 4. Ovo razvrstavanje upotrebljavalo se u znanosti i praksi sve do 1994. godine.
Radi jednoobraznosti i pojednostavljenja elektronike obrade podataka dobivenih opa anjem fenofaza, razvijen je kodni sustav BBCH za sve monokotiledone i dikotiledone. Slubeno, BBCH je kratica za Biologische Bundesanstalt, Bundessortenamt und Chemis che Industrie, dok se neslubeno smatra da ova kratica predstavlja etiri agrokemijske komapnije (Bayer, BASF, CibaGeigy i Hoechst) koje su sponzorirale poetni razvoj ovog sustava. Internacionalizaciji sustava pomoglo je i njegovo priznavanje od strane EPPOa 8
(Europske organizacije za zatitu bilja), koja je 2006. g. primjenu ovog sustava uinila obveznim u svim slubenim pokusima, povezanim sa zatitom bilja.
S prvim fenolokim opaanjima u Hrvatskoj zapoeo je na Hvaru 1864. g. prirodoslovac Grgur Bui, koji je jo 1858. g. osnovao hvarsku meteoroloku postaju. Smatra se da je Poljoprivredni institut u Zagrebu 1946. g. prvi zapoeo sa sustavnim i organiziranim fenolokim opaanjima. Ipak, prijelomnica za razvoj fenoloke djelatnosti u Hrvatskoj je 1950. g., kada se poinje organizirati mrea fenolokih postaja u okviru hidrometeoro loke slube. Od godine 1951. podaci se objavljuju u fenolokim godinjacima kao redni brojevi dana od poetka kalendarske godine. 0 1 3 5 6 7 8 9 klijanje / razvoj pupa razvoj lista rast izboja (mladica) pojava cvata cvatnja razvoj ploda zrioba ploda i sjemena starenje ploda, poetak dormantnosti
Kodni sustav BBCH razlikuje 8 osnovnih razvojnih faza oznaenih brojevima (od 00 dormantni pup, do 99 plodovi spremni za berbu) za jezgriavo voe:
U voarstvu je jo uvijek u irokoj primjeni biljeenje fenofaza prema Fleckingeru, gdje kod jabuke i kruke razlikujemo sljedee fenofaze: A B C D E F G H I J mirovanje vegetacije (zimski pup) poetak vegetacije (bubrenje pupova) faza mijih uiju (otvaranje pupa) pojava cvjetnih pupova pojava crvenih glavica (ruiasti pup, faza balona) poetak i puna cvatnja poetak kraja cvatnje (propadanje sredinjeg cvijeta) kraj cvatnje rast ploda (plodovi veliine 10 mm)
T-faza
plodovi veliine 2025 mm (od ove faze rauna se potreban broj dana do berbe) plod veliine oraha
JABUKA
10
srpanj
III IV
kolovoz
II III IV
rujan
II III IV
listopad
II III IV
studeni
III
11
JABUKA
12
C3
D
Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka
D3
13
JABUKA
JABUKA
E2
F2
H
Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka
14
"T"
15
JABUKA
JABUKA
25. 3.
29. 3.
31. 3. 1. 4.
30. 3.
29. 3.
26. 3.
25. 3.
30. 4.
26. 3.
13. 4.
29. 3. 1. 4.
26. 3.
27. 3.
12. 4.
13. 4.
12. 4.
12. 4.
14. 4.
13. 4.
13. 4.
14. 4.
11. 4.
17. 4.
17. 4.
17. 4.
15. 4.
19. 4.
24. 3.
13. 4. 9. 4.
10. 4. 12. 4.
12. 4.
16. 4.
17. 4.
16. 4.
17. 4.
18. 4.
18. 4.
18. 4.
18. 4.
18. 4.
19. 4.
19. 4.
19. 5.
18. 4.
18. 4. 17. 4.
11. 5. 4. 5. 8. 5.
14. 5. 8. 5.
11. 5. 9. 5.
10. 5.
8. 5.
17. 5.
7. 5.
26. 8.
10. 9.
26. 8.
111
117
112
17. 9.
17. 9. 17. 9.
15. 5. 14. 5.
12. 5.
17. 9. 30. 9.
130
127 133
154 155
16
17
JABUKA
JABUKA
Stark Jon Grimes x Zlatni delies Uzgojena u rasadniku Delbard, Francuska, u proizvodnji od 1982. g. Robna marka: Delbarestival
DeLCorF
Snanog rasta, jake provodnice i oputenih po krajnjih grana, slabo razgranata u sredini stabla. Cvatnja rana do srednje rana, srednje osjetljiva na izmrzavanje. Produktivnost srednja do ve lika, rano ulazi u rod. Vrlo osjetljiva na krasta vost, slabo do srednje osjetljiva na pepelnicu, osjetljiva na napad crvenog pauka.
Stablo
Punog okusa, veliina i boja vrlo promjenljivi; osnovna boja utozelena, lagano proarana svi jetlocrvenom bojom. Meso ploda svijetlouto, srednje vrsto, sono, slatko s dobro uravnote enim kiselinama, specifine arome koja pod sjea na anis. Optimalno obojenje se pojavljuje kratko pred berbu.
Plod
McIntosh Zlatni delies Selekcioniran je u Istraivakoj stanici Sum merland, BC, Kanada
SUMMerreD
Rana, ljetna sorta. Berba sredinom kolovoza; tijekom sunih razdoblja mogua pojava opa danja plodova. Moe se skladititi u hladnjaa ma sve do studenog.
Berba
Oprauju je Zlatni delies, Fuji, Idared. Najra irenija ljetna sorta u proizvodnji u Hrvatskoj. Nije jako osjetljiva na fuzikladij i pepelnicu.
Stablo
Srednje veliine, atraktivne tamnocrvene boje s izraenim bijelim lenticelama. Meso je vrsto, bijele boje, slatkokisela okusa. U toplijim godinama plod brzo prezrije.
Plod
Berba
18
SKUPINA GALA
Mutacija standarda Gale (Zlatni delies Kids Orange Red), Novi Zeland, 1974. g.
Prvi klon standarda Gale, od kojeg su mutaci jom pupa selekcionirani noviji klonovi. Stablo srednjeg vigora, rairenog rasta, razgra nato, vrlo produktivno i redovite rodnosti. Po trebno je prorjeivanje. Cvatnja srednje rana.
Stablo
Srednje veliine, atraktivan. Gotovo potpuno crveno obojenje s lagano tamnijim i irim pru gama. Koica ploda tanka, vrsta i sjajna. Moe dati neto vee plodove od standarda, potreb no je brati u vie navrata. Neto vie arome od Imperial Gale, ponekad se moe pojaviti izbije ljeni izgled koice. Sona, slatka jabuka.
Plod
Kasna ljetna jabuka. Berba od sredine kolovoza. Vrlo dobro se skladiti, u odgovarajuim uvje tima sve do proljea.
Berba
Slino kao i Royal Gala. Dobri opraivai su joj Alkamene, Braeburn, Delcorf, Elstar. Oprauje Bramley, Cox. Klon Gale pogodan je za sjevernija podruja gdje su uvjeti za obo jenje izvrsni (velika razlika izmeu nonih i dnevnih temperatura). Plod srednje veliine, ranije se oboji od Royal Gale. Plodovi prugasti, intenzivne jednako mjerne karmin crvene boje (obojenost na 3/4 povrine ploda), vrlo slatki, aromatini, soni.
Plod
Berba
19
JABUKA
JABUKA
Mutacija standarda Gale, Waimea Nursery, Novi Zeland Vlasnik licence: The Wislang Family Trust, Novi Zeland
Brzi ulazak u prvi rod, srednje bujnosti. Cvat nja srednja do kasna; oprauju je Braeburn, Granny Smith, Cox, Fuji, Zlatni Delies, Idared. Vrlo produktivna i stabilna, slabo podlona al ternaciji. Osjetljiva na fuzikladij i rak stabla.
Stablo
Plod okrugli, mali do srednji, puno obojenje na 80100% povrine. Intenzivne crvene boje na svjetlijoj osnovnoj boji, vidljivih lenticela. Slat ka, teksture kao Royal Gala.
Plod
Berba
Jakog vigora, stablo je poluspur tip, rodi na iz bojima 13 godine starosti kao Zlatni. Diploidna sorta s polenom dobre kvalitete, cvatnja sred nja, nije podlona alternaciji. Opraivai: Ida red, Coxs Orange Pippin, Zlatni delies, Granny Smith, Elstar, Gloster, Crveni delies, Fuji, Brae burn, Florina, Akane. Stablo je srednje osjetljivo na bakterijsku pale i fuzikladij.
Stablo
Spljotenokonini, vrlo pravilan i rebrast kao i kod standarda, prugaste tamnocrvene boje koja pokriva gotovo u potpunosti povrinu ploda na utonaranastoj osnovnoj boji. Meso ploda je vrsto, sono, uto. Izvrsna sor ta, obojenija od standarda, lako se uzgaja, po trebno je kontrolirano prorjeivanje.
Plod
Bere se 1015 dana prije Zlatnog deliesa; vi sokih i redovitih prinosa. Dobro se skladiti.
Berba
20
Mutacija Tenroy Gale Razvijena u rasadniku Brookfield New Zealand Ltd Vlasnik licence: Brookfield New Zealand Ltd
irokog habitusa, umjerene bujnosti. Izdrljiva i produktivna sorta dobre otpornosti na bolesti i tetnike. Puna cvatnja srednjekasno. Zbog ra nijeg obojenja nije potrebna viekratna berba.
Stablo
Slinog oblika i veliine kao Royal Gala, ujed naen. Osobitog je izgleda kojega karakterizira proaranost tamnocrvenim prugama na svije tloutoj osnovnoj boji, s brojnim lenticelama. Slatkog okusa sa slabo izraenom kiselinom, suptilne arome. Meso je bijelo, sono i hrskavo.
Plod
Berba
Mutacija pupa Royal Gale Pronaena u vonjaku Schnitzer, Juni Tirol, Italija Vlasnik licence: Schniga GmbH od 2007. g.
Srednje snanog rasta, dobre produktivnosti. Dobri opraivai su: Braeburn, Delblush, El star, Fuji, Zlatni delies, Granny Smith, Pinova, Crveni delies. Srednje kasna cvatnja, dva dana prije Zlatnog deliesa.
Stablo
Vrlo atraktivan, srednje veliine. Jedna od naj obojenijih sorti iz skupine Gala. Vrlo rano se potpuno oboji, zbog ega je potreban manji broj berbi, a moe se i ranije brati od ostalih klonova. Plod proaran dopunskom, intenziv no tamnocrvenom bojom na itavoj povrini ploda.
Plod
Berba
21
JABUKA
JABUKA
SKUPINA ELSTAR
Zlatni delies x Ingrid Marie Elstar je nastao na Institutu CPRO DLO u Wa geningu u Nizozemskoj U proizvodnju je uveden 1972. g.
eLStar
Srednje do veliko stablo, snanog vigora, guste kronje. Diploidna je sorta, podlona alterna ciji. Cvate kasno, oprauju je Jonathan, Idared, Gloster.
Stablo
Osnovna boja ploda uta, a dopunska svijetlo crvena. Meso je limunuto, intenzivne arome s dosta kiseline. Plod srednje velik do velik, jednolik, konina oblika, irok. Kratke, debele peteljke. Sklon je pojavi krastavosti, kalifornij ske titaste ui i jabune krvave ui.
Plod
Mutacija Elstara Selekcionirao ga je F. J. Elshof, Nizozemska Vlasnik licence: Stichting Dienst Landbo uwkundig Onderzoek PPO/PRI, Nizozemska
Dozrijeva sredinom rujna, odmah nakon Gale. Vrlo dobro se i dugotrajno skladiti.
Berba
Snana vigora, potrebno jako prorjeivanje. Cvatnja srednje rano, polen dobre kvalitete, no potrebni su dodatni opraivai (Jonathan, Gloster, Idared, Braeburn, Gala, Zlatni delies). Rano ulazi u rod, dobre produktivnosti; sred nje podlona alternaciji.
Stablo
Srednje veliine, okrugli, ravnomjerne tamno crvene boje. Izvrsna okusa, karakteristine arome; meso krem boje, sono i vrsto.
Plod
Bere se od sredine pa sve do kraja rujna; po trebne su 23 berbe. Dobro se skladiti (u ULO hladnjaama sve do travnja).
Berba
22
reD eLStar
Srednje produktivnosti, snana vigora, naroi to pri vrhu stabla. Cvate srednje, polen dobre kvalitete. Oprauju je Fuji, Gala, Granny Smith, Jonagold, Idared, Summerred. Rano ulazi u rod, potrebno je prorjeivanje.
Stablo
Manji od standarda, gotovo potpuno crveni, po nekad uz slabu pojavu ute boje. Meso je krem boje, sono, vrsto, kiselkasto slatkasta okusa, vrlo dobre arome.
Plod
Berba
eLStar SChraMa
Stablo Plod
Bolje obojenje od standarda, pa ak i u godi nama kada klimatske prilike ne omoguavaju razvoj boje. Nije potrebna viekratna berba zbog ranijeg obojenja. Boja je jarko crvena, u obliku pruga, na vrhu stabla boja moe biti ta mnije crvena. Plodovi su vri od standarda u vrijeme berbe.
Poetak, sredina rujna. Izvrsnog potencijala za skladitenje, nije pod lona napadu plijesni tijekom skladitenja.
Berba
23
JABUKA
JABUKA
176,7
171,5
171,7
66,2
182,6
66,5
171,9
64,6
74,0
191,0
67,1
72,5
178,7
66,0
73,0
7,1
186,1
68,7
74,0
7,2
183,6
62,4
72,5
7,4
13,3
168,0
63,9
75,2
7,3
12,7
64,3
78,3
7,2
13,1
61,6
79,3
7,0
13,7
78,9
6,6
13,9
76,8
6,7
13,8
5,8
15,1
6,7
15,6
15,2
15,9
24
25
JABUKA
JABUKA
Gala Maigold Vlasnik licence: Station Federale RAC (Agros cope ChanginsWdenswil), vicarska
Srednjeg vigora, dobre razgranatosti, vitko stablo. Cvatnja srednje kasna, oprauju ga: Braeburn, Milwa, Elstar, Gala, Zlatni delies, Idared, Cripps Pink. Rano ulazi u rod, dobre i redovite rodno sti, neto slabije od Zlatnog deliesa. Slabo podloan raku stabla.
Stablo
Srednje velik do velik; okruglog oblika. Osnovna boja zelenkastouta, dopunska svijetlocrvena do smeecrvena, kompaktna i mramorirana. Koi ca ploda mat boje, bez votane prevlake (maka). Meso ploda je ukasto bijelo, vrsto, sono, aro matina i kiselkasta okusa u vrijeme berbe.
Plod
Mutacija pupa sorte Rafzubin pvr Rubinette (Zlatni delies x Coxs Orange Pippin) Vlasnik licence: Promo Fruit AG, vicarska
Nekoliko dana prije Zlatnog deliesa. Dobre skladine sposobnosti, u ULO hladnjai se moe uvati sve do lipnja.
Berba
Slabije do srednje bujnosti. Potrebna je dobra gnojidba i jaka rezidba te prorjeivanje. Nije sklona alternaciji. Dobri opraivai su: James Grieve, Idared, Gala, Zlatni delies.
Stablo
Mali do srednje velik. Boja ploda je rustikalna, povrina je prekrivena blijedo crvenonaran astim prugama. Ima izraene lenticele. Meso je uto, srednje vrsto, fine teksture, okus je stabilan i ne ovisi o godini. Iznimno ukusna sorta, izraenih vonih aroma i idealnog odnosa eera i kiselina.
Plod
Berba
26
Clivia x Undine Vlasnik licence: Land Sachsen, Schsisches Landesamt fr Umwelt, Landwirtschaft und Geologie Licencom upravlja: GEVO GmbH
PiLot
Srednje snanog rasta, lagano razgranata. Cvatnja srednjerana, srednje visoka do visoka, redovita. Srednje osjetljiva na mraz, diploidna, dobar opraiva. Oprauju ga: Zlatni delies, Elstar, Melrose, Idared, Pinova, Remo i Rewe na. Brzo ulazi u rod, visokih i redovitih prinosa. Pogodna i za toplije i hladnije agroekoloke uvjete.
Stablo
Srednje velik, lagano spljoten, dugake petelj ke. Osnovna boja ploda uta do naranasta, do punska crvena u obliku pruga (obojenje 70%). Meso ploda vrsto, sono i slatkokiselkastog okusa, aromatino, lagano oraaste arome.
Plod
Visokoproduktivna plantana sorta, lako se odrava. Redovite rodnosti. Oprauju je: Zlatni delies, James Grieve, Granny Smith, Jonathan, Vista Bela. Jedna od najrairenijih sorti u uzgo ju u Republici Hrvatskoj.
Jonathan Wagener Selekcionirana na Poljoprivrednoj istraiva koj stanici Sveuilita u Idahu, SAD, 1942. g.
iDareD
Stablo
Velik, okrugli i lagano spljoten, intenzivne crvene dopunske boje. Osnovna boja uka stozelena. Meso ploda bijelo, vrsto, hrskavo, sono, slatkokiselkaste arome. Pogodna za konzumaciju u svjeem stanju kao i za preradu (kuhanje, peenje, sok).
Plod
Krajem rujna, poetkom listopada. Izvrsnog potencijala za skladitenje, zadrava kvalitetu sve do sijenja, a u prikladnom skladitu moe se uvati sve do lipnja.
Berba
27
JABUKA
JABUKA
naJDareD
Slabog do srednjeg vigora; sferine kronje, gu sto stablo, grane lagano vise prema dolje s broj nim rodnim granicama. Opraivai: Elstar, Gol den, Ligol, Pinova, Szampion, Reno 2, Evereste, Golden Hornet, Profesor Sprenger. Oprauje: Eli se, Gala, Gloster, Zlatni, Jonagold, Red Jonaprince, Piros, Pinova, Szampion Reno. Niska otpornost na mraz. Srednje podlona napadu krastavosti, vrlo podlona napadu pepelnice i plamenjae.
Stablo
Veliina srednja do velika, sferina, lagano spljo tena u aki i peteljci. Koica vrlo sjajna, zele nouta, prekrivena zamagljenim, intenzivnim crvenim preljevom, koje se pojavljuje vrlo rano (poetak rujna); izraenijeg okusa od Idareda. Moe se brati tjedan dana ranije od standarda.
Plod
Srednje snanog rasta. Cvatnja srednje kasna, kao i u Zlatnog, izvrsno zametanje plodova, slabo osjetljiva na mraz u vrijeme cvatnje. Oprauju je Alkamene, Brae burn, Elstar, Gala, Zlatni delies, Idared. Rano ulazi u rod, visokoga i redovitog uroda. Potrebna redovita rezidba. Zamijeena sklonost naknadnoj cvatnji u istoj vegetaciji. Otporna na fuzikladij.
Clivia (Coxs Orange Pippin Duchess of Olde nburg) Zlatni delies Vlasnik licence: GEVO GmbH Robne marke: Sonata i Corail
Pinova
Berba
Stablo
Srednje veliine, dugoljasto okrugli, ujednaen, potrebno je prorjeivanje. Osnovna boja Zlatno uta, dopunske ruiaste boje (na 70%), vidlji vih lenticela. Ima vrsto, ukasto meso, sona i vrlo ukusna jabuka.
Plod
Poetkom listopada.
Berba
28
Slino kao i standard, srednjeg do snanog vigo ra. Cvatnja srednje kasna i obilna. Dobri oprai vai su: Elstar, Gloster, Zlatni delies, Idared.
Stablo
Evelina ima bolju obojenost od Pinove vie od 80% ploda je prekriveno jarkom crvenom bojom u obliku pruga ili preljeva. Obojenost je dobra i na sjenovitoj strani stabla. Za razliku od pinove, zbog dobre i rane oboje nosti potreban je manji broj berbi.
Plod
Berba
Zlatni delies Indo Selekcionirana u Istraivakoj stanici Aomori, japan Robna marka: Crispin
MUtSU
Veliko stablo, snanog rasta. Triploidna sorta, treba dva opraivaa. Oprauju je sorte Gala i Fuji. Sklona je pojavi alternacije. Osjetljiva je na mraz i na fuzikladij. U SADu poznata i kao jabuka od milijun dolara zbog visokih cijena koje je nekada postizala.
Stablo
Velik, skoro valjkast s definiranim rebrima. u tozelene osnovne boje s laganim naranastim preljevom. Meso je vrsto, sono, sitno zrnasto i slatko. Pogodno i za konzumiranje u svjeem stanju te za preradu. Nema pojave mreavosti na plodu, no osjetljivo je na ozljede tijekom berbe.
Plod
Berba
29
JABUKA
JABUKA
Glockenapfel Richared Delicious Selekcionirana 1951. g. u Istraivakoj stanici Jork, Altes Land, Njemaka Sinonimi: Gloster 69 (godina kada je prvi put stavljena na trite)
gLoSter
Nije posebno zahtjevno u odravanju. Dobri opraivai su: Zlatna Zimska Parmenka, Jona than, James Grieve. Osjetljivo na napad fuzi kladija. Potrebno je redovito navodnjavanje i prihrana. U plantanom uzgoju ova sorta nije znaajno zastupljena.
Stablo
Osnovna boja ploda je zelenoukasta. Do punska boja purpurno crvena, vidljivih lenti cela. Meso sono, naglaenih kiselina.
Plod
Krajem rujna. Nije pogodna za dugotrajno skladitenje. Kao i Zlatni, za dugotrajno skla ditenje potrebno ga je brati prije nego razvije punu aromu i okus, a to negativno utjee na njegovu prihvaenost kod potroaa.
Berba
30
Snano, uspravnog rasta. Srednje rana cvatnja. Oprauju je Zlatni delies, Jonathan, Granny Smith, Idared, Gala. Neredovitog uroda.
Stablo
Obojenost ploda priblino 92% povrine ploda. Unutar standardnih mutacija, Hapke jedina ima potpuno obojene i jednoobrazne plodove. Meso je zelenkasto bijelo, kompaktno, hrskavo, sono, s visokim sadrajem eera i izvrsnom aromom. Potrebno je dugo razdoblje zrenja za dobivanje arome. Velik plod s izraenim rebrima, glatke koi ce, proarane tamnocrvenom dopunskom bojom.
Plod
Od sredine rujna (kad i Zlatni delies). Dugo razdoblje skladitenja, sve do proljea, no samo uz osigurano skladite s reguliranom atmosferom.
Berba
Umjerenoga do slabog rasta, sa spur znaaj kama. Stablo uspravno u obliku vaze. Grane debele, glatke, crvenkastosmee do sive boje. Redovitih i visokih priroda. U sluaju regresi je mogu se pojaviti problemi sa spur sortama, nije neuobiajeno da tijekom rasta mutira na trag u standard.
Stablo
Srednje velik, duguljast, manji od ostalih klonova Crvenog deliesa. Plodovi jednoobrazni, lagano rebrasti, s pet istaknutih rebara. Osnovne zelene boje i tamnocrvene dopunske boje (indeks boje: 97%). Koica ploda sjajna, glatka i debela. S obzi rom na boju i oblik, Red Chief je jedan od najpri vlanijih klonova. Okusom je na neki nain ispod ostalih klonova zbog niskog sadraja eera.
Plod
Berba
31
JABUKA
JABUKA
Srednje snanog rasta, visoko, uspravno, do bre produktivnosti. Preporueni opraivai su: Elstar, Gala, Zlatni delies, Granny Smith, Ida red. Early Red One je izvrsna sorta koja vrlo brzo ulazi u rod. Definitivno je jedna od boljih sorti Crvenog deliesa. Skraeno stoastog oblika, simetrian s rebri ma, kao i kod sorti Crvenog. Vrlo rani, ujedna eni, tamnocrveni plodovi, plod razvije boju gotovo mjesec dana ranije od ostalih klonova Crvenog deliesa. Meso je vrlo vrsto i sono, finog okusa. Tamnocrvene do crnoljubiaste boje, itava povrina ploda je pokrivena slabo primjetnim prugama. Homogena je oblika, ak i u unutranjosti stabla. Vrlo atraktivna.
Plod
Krajem rujna.
Berba
TOP RED
Uspravno, snanoga, rairenog rasta. Srednje rana cvatnja. Slabije produktivnosti od standarda. Redovite rodnosti.
Stablo
Atraktivniji oblik i plod u usporedbi s Hapke Delicious, no nije jednolik u svim uzgojnim po drujima. Slabije obojenje od standarda; svije tlocrvene boje, slabo vidljivih pruga. Glatka, slabo votana koica s brojnim pruga ma koje su crvene, esto i slabo hraste boje, srednje veliine. Zelenkastobijelo, sono, hr skavo meso s niskim sadrajem kiselina i viso kim sadrajem eera.
Plod
Sredina rujna.
Berba
32
SKUPINA JONAGOLD
Jonathan Zlatni delies Selekcioniran je na istraivakoj stanici Gene va, New York. U proizvodnji od 1968. g.
JonagoLD
Meso je sono, hrskavo, zelenoukaste boje, velikih plodova koji mogu teiti i do pola kilogra ma. Okus je kiselkastosladak, sklon je razvoju gorkih pjega i oegotina od sunca. Osnovne boje utozelene, s crvenom proaranom dopunskom bojom, slabo vidljivih lenticela.
Visoko produktivna sorta, snanog rasta. Cvate u vrijeme Zlatnog deliesa. Triploidna je sorta i zato je lo opraiva. Oprauju ga Alk mene, Elstar, Idared, Granny Smith. Potrebna su mu dva dobra opraivaa. Iako je izvrstan opraiva veine sorti jabuke, Zlatni delies nije dobar opraiva Jonagolda. Pogodan za uz goj u hladnijim i toplijim agroekolokim uvjeti ma. Osjetljiv na napad fuzikladija.
Stablo
Plod
Berba
JonagoLD novaJo
Stablo Plod
Velik do vrlo velik, zlatnout s crvenom do punskom bojom, soan s izvrsnim odnosom eera i kiselina. Jedan od jae obojenih klono va Jonagolda. Dozrijeva krajem rujna, poetkom listopada.
Berba
33
JABUKA
JABUKA
Snanog vigora, dobroga vodoravnog raspore da grana. Cvatnja srednje kasna. Dobri opraivai su: Braeburn, Cox, Delcorf, Elstar, Gala, Idared, Ju nami, Pinova, Wellant. Izvrsne i redovite pro duktivnosti, slaba tendencija alternaciji.
Stablo
Vrlo velik, tamnocrvene osnovne boje. Kod sla bijeg obojenja ono moe biti proarano.
Plod
Nema razlike u odnosu na standardni Jona gold, meutim, mogua je ranija berba zbog ranijega i boljeg obojenja ploda. Dobrog potencijala za skladitenje, dobrog i vota na polici.
Berba
King JonagoLD
Dobri opraivai su: Arlet, Alkmene, Discovery, Elstar, Delbarestivale, James Grieve, Gloster, Idared.
Stablo
Plod
U vrijeme standarda.
Berba
34
Mutacija Jonagolda Vlasnik licence: Boerekamp & Bukkems, Nizo zemska Produktivnost na istoj razini kao i u standarda i ostalih virusfree klonova. Stabilan mutant.
Stablo Plod
Plodovi dobivaju jarko crvenu boju ve po etkom rujna; obojenost 7080% na zelenoj osnovnoj boji s izraenim bijelim lenticelama. Gotovo svi plodovi se mogu brati u jednom na vratu. vrstoa, sadraj eera i kiselina je vii nego u ostalih Jonagold klonova. Rano dozrijeva, u prvoj polovini rujna. Izvrsno se skladiti; i nakon dugog skladite nja zadrava svojstvenu boju, vrstou i okus.
Berba
Snanog rasta. Dobri opraivai su: Elstar, Zlat na Zimska Parmenka, James Grieve.
JonagoLD WiLMUta
Stablo Plod
Slabije obojen od ostalih klonova Jonagolda, obojenje u obliku pruga. Sklon pojavi himera. Manje produktivnosti od Early Queena i Jona goreda. Zbog slabije obojenosti potrebno je vie berbi, a i u prvom prolazu esto se ubere do 50% uroda. U vrijeme standarda.
Berba
35
JABUKA
JABUKA
Mutacija pupa Jonagolda Uveden u proizvodnju 1985. g. esto se tretira kao samostalna sorta.
JonagoreD
Berba
Klon Jonagolda koji daje jo tamnije obojenje od klona Novajo. Plodovi ujednaeni, veliki, okrugli do okruglokonini. Koica glatka, sjajna, sred nje debljine. Osnovna boja uta, dopunska cr vena, u ranijim fazama razvoja karakteristino smekaste boje.
Srednjeg do snanog vigora, uspravnog rasta, rano ulazi urod, redovite rodnosti. Deblo glat ko, tamnije boje nego u standarda. Osjetljiv na fuzikladij, vrlo osjetljiv na pepelnicu i slabo podloan napadu raka stabla. Cvatnja srednje kasna. Dobri opraivai su Elstar i Gala.
Stablo
Plod
36
Opraivai su: Crveni delies, Jonathan, Idared, Gloster, Granny Smith, Braeburn, Gala. Sorta je diploidna i sama je dobar opraiva. Zlatni delies se esto koristi u oplemenjivanju i roditelj je mnogih sorti kao to su: Crispin (Mutsu), Elstar, Delbarestivale, Gala, Jonagold, Cripps Pink, Rafzubex, i dr. Sklon alternaciji.
Stablo
Grimes Golden i Zlatni delies su izgledom vrlo sline sorte duge peteljke, no razliitog okusa. Okus ploda je blag i vrlo sladak, meso je vrsto, hrskavo i sono. Koristi se za jelo u svjeem stanju i za kuhanje. Osnovna boja je zeleno ukasta, dopunska je preteno uta. Plodovi su skloni pojavi mreavosti.
Plod
Berba
Cvate srednje kasno, oprauju ga: Crveni de lies, Granny Smith, Gala, Fuji, Reine des Rei nettes, Cox, Elstar, Idared, Red Pippin. Dobar opraiva za Crveni delies, Fuji, Elstar. Vrlo rani ulazak u prvi rod, izvrsne produktiv nosti na pogodnim poloajima. Niska podlo nost alternaciji.
Stablo
Glatke koice ploda, slabo vidljivih lenticela. Slian standardu, ali bez pojave mreavosti. Meso sono i slatko, dobro uravnoteenih ki selina i eera. Izvrsnog okusa kada se uzgaja na pogodnim tlima.
Plod
Berba
37
JABUKA
JABUKA
Stablo
Gladak, s vrlo malo mreavosti, lagano vidlji vih lenticela, atraktivan. Plod je sladak s malim sadrajem kiselina. Neto manje arome i manji urodi nego u standarda. Koica nije jako debe la, lagano je presvuena voskom. U odnosu na standard i ostale mutacije izdvaja se po manjoj osjetljivosti na mreavost ploda.
Plod
Berba
38
taBeLa 3. rezultati pomolokih mjerenja sorti jabuke srednjeg vremena dozrijevanja (2008. 2010.)
sorta Jonagold Jonagored Jonagold Early Queen Jonagold Decosta Jonagold Novajo King Jonagold Jonagold Wilmuta Reinders Smoothee Mutsu Rafzubex La Flamboyante Top Red Erovan Camspur Hapke Delicious Idared Pinova RoHo 3615s masa ploda (g) 252,8 286,0 visina ploda (mm) 76,3 78,3 obujam ploda (mm) 84,8 89,0 vrstoa ploda kg/ cm2 6,0 5,8 topiva suha tvar (Brix) 16,6 15,6
195,1
211,2
226,9
294,8
254,3
280,3
256,9
241,9
170,1
300,3
197,8
205,2
255,9
280,8
242,1
264,3 250,7
70,7
71,8
70,5
77,7
75,0
79,6
77,9
71,0
65,5
77,7
70,9
71,5
74,4
74,4
71,4
76,5 71,4
78,2
80,1
85,0
87,7
84,3
87,6
84,9
82,8
74,8
87,7
77,2
78,1
84,7
88,4
83,5
85,9 84,3
6,7
6,3
6,8
7,2
7,4
7,5
6,9
6,7 8,9
8,8
7,0
6,9
6,0
6,1
5,9
5,9 5,8
15,7
15,7
14,8
15,3
14,2
13,9
15,6
17,3 15,1
14,1
16,4
14,9
16,3
16,1
16,2
16,5 16,7
39
JABUKA
JABUKA
40
Sluajni sjemenjak divlje jabuke kojeg je uzgo jila Maria Ann Smith, 1860., Australija.
grannY SMith
Diploidna je sorta i dobar opraiva. Dobro je oprauju Jonathan, Zlatni delies, Idared, Gloster. Najbolje uspijeva u blagim klimatskim uvjeti ma gdje su topli dani i noi. U agroekolokim uvjetima s toplim danima i hladnim noima ra zvija nepoeljni crveni preljev na plodu. Osjetljiva je na pepelnicu.
Stablo
Osnovna boja ploda je zelena. Ima vrlo vrsto meso i naglaenu kiselinu, osvjeavajua. Plod srednje velik.
Plod
Poetkom do sredine listopada. Dobro se uva u hladnjai, ali je osjetljiva na pale koice.
Berba
Zlatni delies Lady Wiliams Selekcionirana je u Australiji, a introducirana u proizvodnju 1997. g. Vlasnik licence: Western Australian Agricultu re Authority
Ima vrlo dugako razdoblje dozrijevanja (170 200 dana nakon cvatnje). Potrebna suma inak tivnih temperatura iznosi 400 sati. Pogodna za uzgoj u toplim klimatskim uvjetima. Bujna je sorta te se u uzgoju preporuaju ljetna rezidba i kontrolirana gnojidba. Opraivai su joj Gra nny Smith, Crveni delies.
Stablo
Meso je vrlo vrsto i sono. Okus je sladak s na glaenom kiselinom. Osnovna boja ploda je zelena, a dopunska in tenzivnoga ruiastog preljeva.
Plod
Berba
41
JABUKA
JABUKA
SKUPINA BRAEBURN
Braeburn je sluajni sjemenjak pronaen na Novom Zelandu 1952. Ime je dobio po vonja ku u kojem su ga prvi put komercijalno uzgojili. Smatra se da je krianac Granny Smith i Lady Hamilton, no nije dokazano.
BraeBUrn
Srednjeg rasta i vigora. Kronja rairenog, pada jueg habitusa. Oprauju ga: Elstar, Gala, Zlatni delies, Idared, Pinova, Topaz. Sklon alternaciji.
Stablo
Osnovna boja je svijetlozelena, a dopunska cr venonaranasta koja prekriva plod u obliku pruga. Jedna je od prvih dvobojnih (bikolor nih) sorti. Ima izraenu aromu koja podsjea na starije sorte jabuka. U okusu je dominantna kiselina koju prati visoka koliina eera. Ima sklonost prema gorkim pjegama.
Plod
Mutacija pupa Braebruna Vlasnik licence: Enzatree Ltd. Robne marke: Aporo, Eve
Berba
Srednjeg do snanog rasta, otvoreno razgrana to. Sklon pojavi alternacije. Cvatnja je srednja, u isto vrijeme kad i Jonagold i Elstar. Preporueni opraivai su: Delcorf, Ida red, Pinova, Golden Hornet i Professor Spren ger. Dobre rodnosti.
Stablo
Osnovna boja utozelena. Intenzivno je cr vene dopunske boje koja gotovo u potpunosti prekriva plod, ak i na sjenovitoj strani. Boja mesa je bijela. Ima dobar odnos eera i kise line. Meso je hrskavo, vrsto i sono, visokog sadraja eera.
Plod
Berba
42
Snanog rasta, guste kronje s kratkim rodnim drvom. Cvate 46 dana nakon Zlatnog deliesa. Urod visok, slabo podlona alternaciji.
Stablo
Obojeniji klon od standarda. Plod srednji do ve lik, nepravilno koninog oblika; crvene boje na utozelenoj osnovnoj boji. Nije podloan pojavi mreavosti. Okus aromatian s dobrim sadra jem eera i kiselina; meso vrsto, sono i hrska vo.
Plod
Dozrijeva krajem listopada. Dobro se skladiti. U skladitu sklona posmee nju koice ploda.
Berba
Rast stabla je neto sporiji od ostalih klonova. Cvate kad i Granny Smith, dva dana prije Zlat nog deliesa. Oprauju ga: Granny Smith, Gala, Crveni delies, Idared. Dobar opraiva Gale, Zlatnog deliesa, Elstara, Granny Smitha. Vrlo brzi ulazak u prvi rod, vrlo dobre produktiv nosti. Niska podlonost alternaciji, vrlo lako se prorjeuje. Prosjena osjetljivost na fuzikladij.
Stablo
Plod srednje velik, od standarda se razlikuje po punijoj obojenosti. Obojenost ploda tamno crvenom osnovnom bojom 6080%, s izrae nim prugama i makom. Vidljivih lenticela. Ko ica ploda glatka, nije masna i srednje vrsta. Meso ploda zelenkasto. Zbog ranijega i punog obojenja berba se moe obaviti u manje proho da. Podloan je pojavi gorkih pjega kod niskih uroda.
Plod
Berba
43
JABUKA
JABUKA
SKUPINA FUJI
Crveni delies Ralls Janet Selekcionirana je 1939. g. u Istraivakoj stanici Tohoku, Fujisaki, Aomori, Japan. U proizvodnji od 1962. g. Omiljena je sorta jabuke u Japanu, a veina proizvodnje smjetena je u prefekturama Nagano i Aomori, od kuda i potjee veina klonova. Sa sve veim prihvaanjem europskih potroaa ove jabuke, i u Europi se posljednjih godina po javljuju nove selekcije Fujia, a posebice otpornih na fuzikladij i manje podlonih alternaciji.
FUJi
Oprauju ga: Elstar, Gala, Zlatni delies, Granny Smith. Vrlo podloan alternaciji i teko se prorje uje.
Stablo Plod
Srednje krupan, teine oko 200 g. Osnovna boja ploda je zelenouta s ruiastocrvenim dopunskim preljevom. Dopunska boja se mijenja ovisno o klonu, a po tipu obojenja klonovi su podijeljeni u tri skupine: A, B i C. Skupina A predstavlja proarane tipove, skupina B ukljuuje tipove s proaranim preljevom, a skupina C ukljuuje potpuno obojene tipove u obliku preljeva. Obojenje koje imaju klonovi iz skupine A je najpoeljnije, dok oblik obojenja C nije poeljan, te se uglavnom ne koriste u daljnjoj selekciji. Do punska boja esto nije stabilna, pa klonovi koji su klasificirani kao proarani mogu dati i plodove s obojenjem u obliku preljeva i obrnuto. Meso je vrsto, vrlo sono, slatko, krem boje. Vrlo ukusna jabuka. Zbog velike koliine eera sklo na je pojavi staklavosti plodova. Dozrijeva sredinom do kraja listopada. Osjetljiva na koliinu CO2 u hladnjaama.
Berba
U ovu skupinu se ubrajaju klonovi selekcioni rani u istraivakoj stanici u prefekturi Naga no, Japan, a to su:
FUJI NAGA-FU 2 FUJI NAGA-FU 6 FUJI NAGA-FU 12 FUJI RAKURAKU FUJI BRAK pvr KIKU8
FUJi naga-FU 2
44
FUJi naga-FU 6
Pripada skupini B (proarani preljev). Oboje nje je jasno vidljivo. Najstabilniji od svih klonova iz Nagafu serije. Po kazao se pogodan za razliita uzgojna podruja.
FUJi naga-FU 12
45
JABUKA
JABUKA
Mutacija standarda Klon vrlo slian Fuji Kiku8 po obliku stabla i obojenju. Proaran priguenom crvenom bojom.
FUJi raKUraKU
Mutacija standarda
Stablo
Pripada skupini A. Rubincrvenog, sjajnog pre ljeva. Dobra obojenost na plodovima koji se nalaze u sjeni, to nije primijeeno kod ostalih klonova. Meso aromatino, svjee, sono slatko.
Plod
Berba
46
240,8
177,1
208,6
217,4
227,7
215,4
218,2
191,7
182,7
71,0
69,6
67,3
67,1
69,2
68,1
69,2
66,1
65,1
82,3
74,3
78,5
81,3 75,8
79,3
79,0
74,9
73,3
7,6 7,9
7,6
6,3 7,4
6,2
7,2
8,7
8,9
17,5
16,8
16,3
16,9 16,6
16,4
14,8
14,4
14,7
47
JABUKA
JABUKA
48
BETTER3FRUIT, Belgija
Vrlo rodna, srednjeg do jakog vigora. Vrijeme cvatnje: kasno. Opraivai: Golden Hornet, Golden Gem, Hillieri.
Veliki plodovi (70/85) dobroga, ujednaenog oblika. Glatka, zelena koica s istaknutim bi jelim lenticelama. Okus je otriji s dobro urav noteenim slatko kiselim okusom i delikatne arome. Visokog sadraja eera, bogat vitaminom C, vrlo vrst i soan. Osobito otporna na pojavu smee boje kod rezanja.
Plod
Poetkom listopada (priblino dva tjedna prije Braeburna). Izvrstan ivot na polici, izvrstan potencijal skladitenja.
Berba
49
JABUKA
JABUKA
Gala x Braeburn
niCoter pvr
Vrlo rodna, srednjeg do jakog vigora. Vrijeme cvatnje: rano. Opraivai: Malus Evereste, Professor Spren ger, Golden Hornet, Idared, Granny Smith.
Stablo
Veliki plodovi (70/80), lagano stoasti. Vrlo karakteristine glatke koice i ujednaene rui astocrvene boje. Dobro uravnoteenoga slat kokiselog okusa, izvrsne arome, vrlo hrskavi i soni.
Plod
Vrijeme berbe kraj rujna (u vrijeme ili malo ka snije nego Zlatni). Izvrstan ivot na polici, izvrsnog potencijala za skladitenje.
Berba
Elstar x Delbarestival
Srednje veliine (70/80), okruglostoasti. Svi jetlocrvene prugaste boje (75%) na utozele noj osnovnoj boji s bijelim lenticelama. Sladak, delikatne arome. Vrlo hrskav i izrazito soan. Vrijeme berbe krajem kolovoza (priblino tje dan dana nakon Delbarestivala, u vrijeme Gale). Izvrstan ivot na polici i dobra sposobnost skladitenja.
Berba
50
Idared x Elstar
BeLLiDa pvr
Umjerenog rasta, stablo lagano za odravanje. Cvate 4 dana prije Zlatnog deliesa; opraiva i su: Ecolette, Prima, Goldrush, Santana, Cox, Braeburn, Elstar.
Stablo
Zelenouta jabuka proarana dopunskom cr venom bojom (5075%), moe se usporediti s Idaredom, no plod je kod Bellide neto vei. Kvaliteta dobra, lagano slatka jabuka, vrsta i vrlo sona.
Plod
Tjedan do deset dana nakon Elstara, u nekim godinama prije Zlatnog deliesa. Produktiv nost vrlo dobra, bolja nego kod Zlatnog delie sa. Dobro se uva i skladiti, bolje nego Elstar.
Berba
51
JABUKA
JABUKA
Santana je selekcionirana 1978. g. i ima Elstar u svom pedigreu. Otporna je na krastavost, slabo podlona raku stabla, receptivna na pepelnicu. Pogodna za ekoloki uzgoj.
Santana pvr
Slabo prirodno razgranato, vrstoga, snanog rasta, manji rast izboja i provodnice nego kod Elstara. Dobro cvate, dan ranije od Zlatnog deliesa. Preporuuje se opraivanje s odgovarajuim otpornim opraivaima kao to su otporne ukrasne jabuke ili neke od sorti otpornih na krastavost (Ecolette). Dobre je produktivnosti, slina Elstaru, slaba sklonost alternaciji.
Stablo
Relativno velik, utozelene osnovne boje sa svijetlim do tamnocrvenim laganim prugama. Plod je vrst, soan i osvjeavajue, ugodne arome. Plod lako dobiva boju.
Plod
Za kratka razdoblja skladitenja, bere se tjedan dana nakon, a za dua razdoblja skladitenja tjedan dana prije Elstara. Sposobnost skladi tenja je dobra, 6 mjeseci, moe se uskladititi u kombinaciji s Elstarom i Jonagoldom. Osjet ljiva na diskoloraciju mesa kada se skladiti due razdoblje. Razinu CO2 potrebno drati to je mogue niom i nikad viom od 3%.
Berba
52
Klon Delcorfa
DaLiLi pvr
Otvoreno stablo, srednjeg vigora, dobre pro duktivnosti, sklonost alternaciji, slabo podlono opadanju plodova, cvate 5 dana prije Zlatnog.
Stablo
vrst, soan, sladak, izraenih kiselina, izvrsne arome i kvalitete mesa. Plod veliine 7580 mm, crvenonaranaste boje (obojenost 5070%), proaran crvenka stom bojom na naranastoutoj osnovnoj boji. Skraenostoastog oblika, kratke peteljke 12 cm. Plod je vrlo ujednaenog oblika, vrlo atrak tivan. Izvrsna ljetna sorta.
Plod
Poetkom do sredine kolovoza. Standardno vrijeme skladitenja (dranja u hladnjai) je kratko, 12 mjeseca.
Berba
53
JABUKA
JABUKA
Klon Elstara
DaLiStar pvr
Snanog rasta, slabe propusnosti, dobre pro duktivnosti. Vrlo sklona alternaciji, nije pod lona opadanju plodova. Cvate dva dana nakon Zlatnog.
Stablo
vrst, osvjeavajui, soan s dosta izraenom kiselinom. Dobre arome i kvalitete mesa. Plod srednje veliine (7075 mm), prevladavajue crvenoruiaste boje (obojenost 7090%). Prugasti tip obojenosti na zelenoutoj osnov noj boji. Okrugla je oblika, kratke peteljke (12 cm).
Plod
Dozrijeva krajem kolovoza. Standardno vrijeme skladitenja (dranja u hladnjai), srednje od 3 do 4 mjeseca.
Berba
DL 11
Stablo slabog rasta, otvoreno, srednje produk tivnosti, srednja sklonost alternaciji, srednje osjetljiva na opadanje plodova, cvate dva dana prije Zlatnog deliesa.
Stablo
Srednje veliine (7580 mm), prevladavajue dopunske crvenoruiaste boje (obojenost 2050%). Tip obojenosti crvenkast, s prugama na utoj osnovnoj boji. Okrugla oblika, kratke peteljke (12 cm). Sona jabuka, izraene kise losti, vrsta, izvrsne kvalitete.
Plod
Dozrijeva poetkom rujna, tjedan dana nakon Gale. Standardno vrijeme skladitenja (dranja u hladnjai), dobra od 4 do 5 mjeseci.
Berba
54
Clivia x Rubin Vlasnik licence: SEMPRA PRAHA a. s. Pogodna za ekoloke sustave proizvodnje. Otporna na bolesti i fizioloke poremeaje.
rUBinStePpvr PiroUette
Stabla na slabobujnim podlogama rastu dosta slabo i pogodna su za moderne uzgojne obli ke. Rano ulazi u rod, visokog je i stalnog uroda. Vrlo je tolerantna na krastavost i umjereno ot porna na ostale bolesti i skladine bolesti (npr. diskoloraciju).
Stablo
Plodovi su srednje veliine, kuglastostoastog oblika. Osnovna boja koice je uta, s 3070% povr ine pokrivene jarko naranastocrvenom do punskom bojom, koja je rairena uglavnom u obliku mramora ili pruga. Meso je ute boje, hrskavo, vrsto i sono. Okus je slabo kiselo sladak, ugodne arome, izvrstan.
Plod
Vrijeme dozrijevanja je 12 tjedna prije Zlat nog deliesa. Plodovi se mogu uvati u hladnjai sve do trav nja. Sorta se vrlo dobro uva i u ULO hladnjai. Plodove odlikuje dobar ivot na polici.
Berba
55
JABUKA
JABUKA
Sluajni sjemenjak Pretpostavlja se da je krianac izmeu Zlatno ga i Crvenog deliesa Vlasnik licence: Caudle Apple Inc., WA, SAD Licencom upravlja: Ppinires du Valois S.A.R.L., Francuska
Stablo prosjenog vigora, lagano rairenog habitusa, debelih grana koje se savijaju pod plodovima. Plod se zamee na jednogodinjim, dvogodinjim i trogodinjim izbojima, kao i na kratkim izbojima (spur tip). Cvate u isto vrijeme kad i Zlatni delies. Opra ivai: Gala, Braeburn, Granny Smith. Izvrsnog je potencijala rodnosti i uglavnom za htijeva prorjeivanje za to se preporuuje ko ritenje Gala programa. Ipak, i uz 23 ploda po cvatnom pupu i dalje se moe oekivati dobra veliina plodova.
Stablo
Potrebne viekratna berba, prva u vremenu do zrijevanja izmeu Zlatnog i Braeburna koristei sljedee kriterije: boja: 40% karmin crvene/naranaste s os novnom bojom izmeu zelene i ute; krob: (C.T.I.F.L kod krobjod indeks) za dugotrajno skladitenje (do 6 mjese ci), brati izmeu indeksa 4 i 5, za 45 mjeseci skladitenja, brati izme u indeksa 6 i 8, do indeksa 8, mogue je uvati plod do foto: F. Davidson 3 mjeseca.
Okrugli do konini, lagano izdueni. Atraktivna dvobojna sorta, jarkih naranastocrvenih pru ga preko utozelene osnovne boje. Meso krem boje, fine i vrste teksture, vrlo sono i slatko. Kvaliteta arome slina Gali.
Plod
Berba
56
Starkrimson x Zlatni delies Oplemenjivai: S. Sansavini, M. Ventura, Uni versity of Bologna, Italija Vlasnik licence: C.R.P.V. Centro Ricerche Pro duzioni Vegetali Societ Cooperativa, Italija
Slino Zlatnom deliesu. Spur tip, srednjeg vi gora, kompaktan, rano ulazi u rod. Vrlo produktivna sorta, nema opadanja plodo va prije berbe.
Stablo
Srednje velik do velik, okruglastokonian kao Crveni delies. Koica glatka, uta, pokrivena ruiastom bojom 1020%. Nema mreavo sti. vrstog mesa, sona, slatkokisela, dobrog okusa kao Zlatni delies.
Plod
Bere se 615 dana nakon Zlatnog deliesa. Vrlo dobro se skladiti: 56 mjeseci.
Berba
57
JABUKA
JABUKA
renoir pvr
Srednjeg vigora, rairenog habitusa. Srednje visoke produktivnosti.
Stablo
Srednje velik, pravilna okrugla, lagano spljote na oblika. Osnovna boja koice zelena, s crvenom dopun skom bojom na 20% povrine, i mreavosti na 80% povrine ploda. Meso je ukaste boje, hr skavo, sono i dobre vrstoe. Okus vrlo dobar, uravnoteen i aromatian.
Plod
Berba
58
B8a3 323
Srednjeg vigora, otvorenog habitusa i kratkih grana. Za uzgoj ne zahtijeva posebne tehnolo ke mjere, velike produktivnosti i brzog ulaska u punu rodnost.
Stablo
Srednje veliine produenoga pravilnog oblika. Dopunska boja koice je jarko crvena na itavoj povrni, osnovna boja je zelenouta. Meso fine teksture, krem boje, hrskavo i sono. Okus dobar, vrlo slatka s ugodnom razinom ki selosti.
Plod
Berba
gaia pvr
Srednjeg vigora rairenog habitusa i dobrog ula ska u puni rod. Srednje velike produktivnosti.
Stablo
Srednje velik, pravilnoga skraenokoninog oblika. Osnovna boja je zelenouta, s crvenim nahukom na 80% povrine s jasno izraenim prugama. Meso je fine teksture, krem boje, hrskavo, so no i otapa se u ustima. Dobrog okusa, vrlo slat ka, kao Gala, ali intenzivnije arome.
Plod
Berba
59
JABUKA
JABUKA
Elstar Gala
Stablo
Vrlo atraktivan, proaran jarkom crvenom bo jom na osnovnoj utozelenoj podlozi. Okusom je slina Gali, no ipak s vie arome; uravnoteenoga slatkokiselog okusa. Sona i hrskava, vrste teksture, izvrsna.
Plod
Berba
285,7
218,4
154,3
195,8
225,9 175,3
60
76,0
66,2
62,5
62,6
70,8 62,1
86,3
78,9
69,6
80,0
80,0 75,0
8,7
7,9
8,4
7,0
7,0 8,1
14,2
13,7
12,1
13,5
14,2 18,5
61
JABUKA
JABUKA
Apollo x BX 44,2
retina Stablo
Snanog rasta, vrlo dobre razgranatosti. Opra ivai: Remo, Reglindis, Rewena, Zlatni delies, Idared, Piros, James Grieve. Viestruko otporna na tetnike i bolesti: na fu zikladij i vonoga crvenog pauka; slabo sklona napadu pepelnice, palei i izmrzavanju cvjeto va. Kao kvalitativno visokovrijedna i rana sorta spada u suvremene sorte pogodne za integri rani i bioloki uzgoj. Tamnocrveni veliki plodovi, bez mreavosti, ujednaenog izgleda i veliine. Meso ukasto, punog okusa, s izraenim kiselinama.
Plod
Kasna ljetna stolna sorta, dozrijeva u vrijeme Gale. Kratko se skladiti, do rujna.
Berba
62
reMo
Jedna od prvih peterostruko otpornih sorti iz njemakog uzgoja: otporna na pale, pepelnicu, fuzikladij i zimsko izmrzavanje; relativno otpor na na smrzavanje cvjetova. Uzgoj je mogu bez upotrebe fungicida. Takoer je pogodna za trav njake vonjake. Rano ulazi u rod, redovito i obilno rodi. Stablo slaboga do srednjeg rasta, lagano razgranato. Dobar opraiva. Oprauju ga: Reglindis, Retina, Rewena, Reanda, Rene, James Grieve, Idared, Zlatni delies, Piros, Pinova i Pilot.
Stablo
Izrazita motenka; kiselkasta jabuka. Sorta pogodna za preradu koja se zahvaljuju i velikoj koliini kiselina moe preraivati do listopada. U godinama s puno sunca i u junim podrujima (vinogradarski poloaji) daje plodo ve vrlo dobre kvalitete.
Plod
Berba
Clivia x BX 44,14
reSi
Slabog rasta. Cvatnja srednje rana do srednje kasna; vrlo dobar opraiva. Dobre produktiv nosti, potrebno je prorjeivanje plodova. Otporna na fuzikladij, slabo osjetljiva na pla menjau, bakterijska pale (Erwinia amylovora) i pepelnicu.
Stablo
Srednje veliine; intenzivno blistave crvene boje vidljivih lenticela. Meso ploda vrsto i sono; po okusu najbolja Resorta. Skladnog okusa slatka s ugodnim kiselinama.
Plod
Srednje rana sorta, dozrijeva krajem rujna. Mogunost uvanja u hladnjaama do oujka (ne ispod 3 C!).
Berba
63
JABUKA
JABUKA
regLinDiS Stablo
Srednjeg do snanog vigora, gusto razgranato stablo. Viestruko otporna na nametnike: na fuzikla dij i crvenog pauka; manje osjetljiva na napad pepelnice i plamenjae. Jednako je pogodna za intenzivne nasade i za integriranu proizvodnju. Sorta jabuke prikladna za svjeu uporabu i sok. Plod je ugodne crvene boje, esto samo na osunanoj strani ploda, glatke koice. Meso je fine teksture, sono, slatkokiselkasto. Neredo vitog uroda.
Plod
Berba
reBeLLa Stablo
Srednjeg vigora, oputenoga, irokog habitusa. Cvate srednje rano, oprauju je: James Grieve, Idared, Pia, Piflora, Pingo, Pinova, Pirol, Rean da, Reglindis, Retina i Rewena. Daje vrlo visoke i redovite urode; rano ulazi u rod. Viestruka otpornost na fuzikladij, pepelnicu i crvenog pauka. Velik, plameno crvene boje. Meso ploda vrsto, s vrlo dobrim, finim, slatkokiselkastim okusom.
Plod
Berba
64
Clivia x BX 44,14
reanDa Stablo
Otpornost na fuzikladij i pepelnicu. Nije osjetlji va na izmrzavanje cvjetova. Perspektivna sorta, znaajna nadopuna sortimenta otpornih jabuka. Rano ulazi u rod, redovitog uroda.
Velik s karmincrvenom dopunskom bojom na utoj osnovnoj boji i lagano rebrast. Duge pe teljke. Meso ploda sono, sitnozrnate teksture. Ugodnog okusa aromatian s povoljnim odno som eera i kiselina.
Plod
Srednje kasna sorta, bere se krajem rujna. Izvrsno se skladiti, u ULO hladnjai sve do oujka.
Berba
Clivia x BX 44,9
regia Stablo
Otporna na fuzikladij i bakterijsku pale; po godna za integrirani ekoloki uzgoj u travnja kim vonjacima kao i za amaterski uzgoj. Stablo slabog do srednje bujnog rasta i pro zranog habitusa; daje rane i redovite prinose. Srednje velik do velik, rebrasti plodovi sa svi jetlocrvenom dopunskom bojom (pokrivenost 80%) na svijetloutoj osnovnoj boji. Meso plo da vrsto, sono, fine teksture; slatko s laga nom kiselinom.
Plod
Berba
65
JABUKA
JABUKA
reWena Stablo
Cvate srednje kasno do kasno, dobar oprai va. Otpornost na fuzikladij, pepelnicu, bakte rijsku pale i (relativno) na izmrzavanje cvje tova. Rewena se moe uzgajati bez primjene fungicida. Pogodna za travnjake vonjake. Velikih, duguljastih plodova. Osnovna boja ru iastocrvena. Redovitoga i visokog uroda. Ugodnog okusa; aromatina, sona, kiselo slatka sorta. Pogodna i za preradu.
Plod
Srednje kasna sorta jabuke berba poetkom listopada. Uskladitenje do veljae/oujka (uitna zre lost od studenog do veljae).
Berba
Undine x BX 44,14
reLinDa Stablo
Snanog vigora, dobre razgranatosti, iroke kronje s tankim granicama. Redovitog uro da. Habitus karakterizira iznimno zdravo lie, pa ima vrijednost i kao sorta za uljepavanje krajobraza. Izrazita otpornost na fuzikladij; ot porna i na pepelnicu i bakterijsku pale. Aromatina kasna sorta, koja se zahvaljujui poveanom sadraju kiselina uzgaja za preradu.
Plod
Berba
66
Kurzcox x BX 44,14
regine Stablo
Slabog rasta, rijetke kronje; sklono je ogolja vanju (ako ga se ne orezuje). Cvate srednje kasno. Oprauju je: James Grie ve, Idared, Pinova, Remo i Rewena. Dobrog i redovitog uroda.
Tamnocrvene dopunske boje, srednje veliine, lagano spljoten i asimetrian. Osnovna boja uta, vidljivih lenticela. Meso ploda vrsto; okus je kiselosladak i aromatian.
Plod
Kasna sorta jabuke, berba poetkom listopada. Uitna zrelost od prosinca do lipnja. Dobro se skladiti.
Berba
67
JABUKA
JABUKA
68
JULia
Okrugli, lagano spljoten. Koica ploda vrsta, glatka. Osnovna boja zelenkastokrem, dopun ska boja tamnocrvena. Meso ploda srednje vr sto do vrsto, ukasto, sono, slatko s ugodnim kiselinama, skladno aromatino.
Raste srednje bujno, iroko uspravno, srednje gusto razgranato s kratkim internodijima. Ot porna na fuzikladij, manje podlona napadu pepelnice.
Stablo
Plod
Rana sorta jabuke dozrijeva od sredine do kraja srpnja. Kratko se skladiti, do dva mjeseca u hladnjai.
Berba
Stablo raste bujno i daje srednje visoke prinose. Otporna na fuzikladij, slabo podlona napadu lisnih uiju, ali nema otpornost na pepelnicu. Najzanimljivija sorta prve generacije otpornih sorti.
Stablo
Srednje velik, lijep, tamnocrveno obojen. Meso ploda sono, skladno slatkokiselkasto s finom jabunom aromom.
Plod
kasna sorta dozrijeva od sredine do kraja li stopada. Kratko vrijeme skladitenja (do kasne zime).
Berba
69
JABUKA
JABUKA
TESER
Srednje bujno do bujno i daje rane i visoke pri nose. Zahvaljujui otpornosti na fuzikladij i manjoj sklonosti napadu pepelnice ubraja se u sorte koje najvie obeavaju za ekoloki odnosno in tegrirani uzgoj.
Stablo
Srednje veliine, ute boje s cca. 50% crvene dopunske boje. Meso ploda vrsto, sono i svjee s vrlo dobrom aromom.
Plod
Srednje rana jesenska sorta, dozrijeva sredi nom rujna. U prikladnim uvjetima moe se uskladititi do Boia.
Berba
toPaZ
Srednje velik; kuglast, utonaranaste boje s laganim crvenim prugicama. Koica glatka, la gano masna i esto hrava na mjestu udubljenja peteljke. Meso ploda vrlo vrsto i sono; slatka stokiselkastoga aromatinog okusa. Okusom je jedna od najboljih sorti otpornih na fuzikladij.
Srednje bujno, vrlo debelih, kompaktnih, rijet kih grana, ali dobro ispunjenih. Topaz daje rane, srednje visoke i redovite urode; velikim dijelom se sam prorjeuje. Trenutno najrairenija sorta otporna na fuzi kladij u ekolokoj proizvodnji.
Stablo
Plod
Srednje rana sorta, dozrijeva sredinom rujna. Uskladitenje do kraja sijenja u CA hladnjai. Za direktnu potronju treba je ostaviti na sta blu do pune zrelosti.
Berba
70
BaUJaDe
Vrlo otporna na fuzikladij i manje podlona na pepelnicu i bakterijsku pale. Bujnost i rast stabla je srednje snano.
Stablo
Svjee zelene boje. Aroma i okus su bolji od Gra nny Smitha. Meso ploda je neto slae i aroma tinije; odnos eera i kiselina skladniji.
Plod
Berba
Zlatni delies x Coop 17 (SAD) Vlasnik licence: Purdue Research Foundation, IL, SAD Licencom upravlja: Pepinieres du Valois, Fran cuska
Vrlo osjetljiva na pepelnicu i crvenilo lenticela; manje osjetljiva na bakterijsku pale. Slabe do srednje bujnosti; stabla je lako odravati. Rani ulazak u rod; dobrih uroda. Podlona je alterna ciji pa je nuna pravilna i redovita rezidba. Treba vrlo dugo vegetacijsko razdoblje. Zbog kasnog dozrijevanja moe se uzgajati samo u posebno povoljnim klimatskim uvjetima.
Stablo
Zlatnoute boje s laganim crvenilom na osuna noj strani. Meso ploda svijetlouto, vrlo vrsto, svjee i hrskavo. Nakon mjesec do dva uskladi tenja razvija pun, izvrstan okus.
Plod
Kasna sorta, berba od sredine do kraja listopada. Uskladitenje do kraja travnja u hladnjai; vrlo dobra sposobnost skladitenja.
Berba
71
JABUKA
JABUKA
162,74
162,46
163,26
158,10
56,35
67,29
64,39
65,13
76,80
73,80
76,00
73,20
7,7
7,1
8,0
8,7
14,70
15,14
13,24
14,06
214,78
165,86
196,24
71,03
71,64
73,50
80,00
73,80
79,20
7,5
8,3
14,28
15,34
72
73
JABUKA
JABUKA
Podrijetlo stupolikih formi jabuke (engl.: "columnar apples") vee se uza sluajnu mu taciju sorte McIntosh izuzetno kompaktnog rasta. Stupolik rast temelji se na vrlo kratkim internodijima i postranim granicama preobra enim u plodno drvo. Na taj nain plodovi rastu direktno na deblu bez grana. Prva iskustva s takvim stupastim stablima pokazala su vrlo visoki prinos, ali s negativno ocijenjenom unutarnjom i vanjskom kvalitetom plodova. Uslijedile su nove selekcije iz East Mallinga etiri nove poboljane sorte Waltz, Bolero, Polka i Maypole koje su na trite plasirane pod zatienim imenom Ballerina. Vrlo visoka osjetljivost na fu zikladij, umjerena sposobnost uskladitenja i slabija kvaliteta plodova za uzgoj jabuka naveli su mnoge oplemenjivae da dalje kriaju ovaj zanimljiv oblik rasta s novim sor tama jabuke.
Nekoliko zanimljivih novih sorti jabuke (Proficats) dolazi iz selekcije dr. Helmuta Jaco ba iz Geisenheima, Njemaka. Prema njegovim istraivanjima, ove sorte nisu podlone napadu krastavosti, pepelnice, raka, branjave ui i drugih lisnih uiju te su stoga pogod ne za ekoloki uzgoj.
74
Waltz x NN
SUnCatS
Sorta prilagodljiva razliitim agroekolokim uvjetima, srednjeg rasta. Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune zelene ui i drugih lisnih uiju. kvalitetna ranojesenska sorta pogodna za ekoloki uzgoj.
Stablo
Bolero x Elstar
StarCatS Stablo
Oblikom i bojom podsjea na Pinovu. Dopun sko crveno obojenje na zelenoutoj osnovnoj boji, dobrog okusa, blago izraenih kiselina.
Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune zelene ui i drugih lisnih uiju. Srednje bujnog rasta; preporuene podloge: MM106, P14, M7, M25; MM111. Oblikom, bojom i okusom slian Elstaru; svi jetlocrvena dopunska boja koja se javlja rano u fazi dozrijevanja.
Plod
Plod
rana jesenska sorta dozrijeva sredinom rujna. Ima dugo razdoblje berbe. Ograniena sposobnost uskladitenja.
Berba
Berba
Waltz x AK174994
reDCatS Stablo
Slabog rasta; preporuene podloge: MM106, P14, M7, M25; MM111. Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune krvave ui i drugih lisnih uiju. Kvalitetna jabuka pogodna za ekoloki uzgoj.
greenCatS Stablo
Oblik i boja ploda slino kao Gala; dopunske crvene boje. Meso ploda vrsto, vrsto se dri za stablo. Vrlo dobrog okusa; slatka s naglaenim kise linama.
Plod
Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune pepeljaste ui i drugih lisnih uiju. Sorta srednje bujnog rasta; preporue ne podloge: MM106, P14, M7, M25; MM111. Oblikom i bojom podsjea na Granny Smith boja koice zelena. vrsta jabuka; vrlo dobrog okusa, slatka, so na, aromatina. Oteana berba zbog vrstih i kratkih peteljki.
Plod
Berba
Dozrijeva sredinom rujna; vrlo dugo razdo blje berbe. Dobro se skladiti.
Berba
75
JABUKA
goLDCatS Stablo
Nije podlona napadu fuzikladija, pepelnice, raka, jabune pepeljaste ui i drugih lisnih uiju. Stablo srednjeg rasta; preporuene podloge: M26, P60, MM106, P14, M7
Oblik i boja ploda slina Zlatnom deliesu s crvenim preljevom. Meso ploda vrsto, vrlo dobrog okusa, nagla enih kiselina.
Plod
Berba
76
KRUKA
KRUKA
78
C3
D
Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka
D3
79
KRUKA
KRUKA
E2
F2
H
Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka
80
81
KRUKA
KRUKA
25. 3.
23. 3.
22. 3.
24. 3.
25. 3.
24. 3.
23. 3.
24. 3.
24. 3.
26. 3.
26. 3.
13. 4.
13. 4.
14. 4.
14. 4.
14. 4.
13. 4.
14. 4.
14. 4.
14. 4.
13. 4.
13. 4.
14. 4.
14. 4.
13. 4.
12. 4.
17. 4.
17. 4.
18. 4.
17. 4.
16. 4.
14. 4.
15. 4.
15. 4.
15. 4.
14. 4.
14. 4.
19. 4.
19. 4.
19. 4.
19. 4.
18. 4.
17. 4.
18. 4.
17. 4.
18. 4.
17. 4.
16. 4.
18. 4.
26. 8. 8. 9.
15. 10.
15. 10.
4. 10.
4. 10.
4. 10.
21. 9.
21. 9.
9. 9.
8. 9.
8. 9.
82
Sorte kruke
83
KRUKA
KRUKA
iSoLDa Stablo
Osjetljiva na bakterijsku pale, nije primijee na zaraza krastavosti i pepelnice. Rodnost velika i redovita. Diploidna; dobri opra ivai su: Viljamovka, Klapov ljubimac, Confe rence, Paris, Tongern i Anjou.
Krukolik, srednje velik do velik, osnovna boja koice je utozelena, dopunska crvena boja pre kriva oko 30% ploda, meso je kremasto bijelo, fino, topljivo, sono, aromatino i kiselkasto slatkog okusa, plodovi su ocijenjeni vrlo dobro do odlino.
Plod
KLaPov LJUBiMaC
Od poetka do sredine kolovoza. Nije primjerena za due skladitenje, u hlad njai izdri 12 tjedna.
Berba
Srednje visoka i redovita rodnost. Diploidna, cvate kasno, dobra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Viljamovka, Gijoova, Fetelova, Conference, Drutvenka, Gelertova, Dobra Lu iza, Boskova boica, Hardenponova, Trevuka, Kleroova i Parika grofica. Osjetljiva na bakterijsku pale i krastavost, pod lona napadu krukine buhe. Nije kompatibilna s dunjom pa se primjenjuje meupodloga.
Stablo
Srednje velik do velik, krukolikog oblika, osnov na boja koice je svijetlozelena, a dopunska kar minsko crvena s neto tamnijim crvenim pruga ma. Meso je ukastobijele boje, srednje vrsto, fine teksture, vrlo sono, potpuno topljivo, do brog odnosa eera i kiseline, ugodne arome, blagog mirisa; slatkokiselkast i osvjeavajui.
Plod
Od kraja 3. dekade srpnja do druge dekade kolovoza, oko 17 dana prije Viljamovke. Dobro podnosi transport, u hladnjai se moe uvati do mjesec dana.
Berba
84
rodnost visoka i redovita. Diploidna, cvate sred nje kasno do kasno, dobra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Viljamovka, Klapov ljubimac, Starkrimson, Conference, Drutvenka, Kleroo va, Boskova boica i Gelertova. Malo je osjetlji va na krastavost, osrednje na krukinu buhu, a jako na bakterijsku pale. Nije kompatibilna s dunjom pa se primjenjuje meupodloga.
Francuska sorta, 1870. Sinonimi: Jules Guyot, Docteur Jules Guyot, Kruka dr. Julija Gujota
giJoova
Stablo
Srednje velik do velik, krukolikog oblika, os novna boja koice je svijetlozelena, dozrijeva njem postaje svijetlolimunskouta, na suna noj strani moe se nai malo mramoriranog crvenila, meso je gotovo bijele boje, fine tekstu re, vrlo sono, topljivo, kiselkastoslatkog nedo voljno punog okusa, jer sadri premalo eera i kiseline, aroma i miris slabo su izraeni.
Plod
Polovina kolovoza, od poetka 1. do poetka 2. dekade kolovoza, 14 dana prije Viljamovke U skladitu se moe uvati do 2 tjedna, u hlad njai do 4 tjedna, u CA hladnjai 23 mjeseca.
Berba
Conference x Gute Luise Selekcionirana u Institutu za oplemenjivanje u voarstvu, Geisenheim, Njemaka Sinonimi: Schne Helene
LiJePa heLena
Diploidna sorta, cvate srednje kasno, nema na knadne cvatnje. Rodnost velika i redovita, rano ulazi u prvi rod. Vrlo slabo osjetljiva na kra stavost, hru i ostala gljivina oboljenja, slabo osjetljiva na bakterijsku pale.
Stablo
Duguljast, osnovna boja koice je zelena s do punskom crvenom bojom. Meso je kremasto bijelo, slatko, aromatino. Izvrsnog ivota na polici.
Plod
Berba
85
KRUKA
KRUKA
Engleska sorta, 1770. Sinonimi: Viljamovka uta, Williams, Williams Christbirne, Williams Bon Chrtien, Bartlett
viLJaMovKa
Srednje velik do velik, krukolikog oblika, osnov na boja koice je svijetlozelena, a dospijevanjem prelazi u limunskoutu s ruiastim crvenilom na osunanoj strani. Meso je ukastobijele boje, vrlo fine teksture, sono, potpuno topljivo, mazivo, slatkokiselkastoga, skladnoga i punog okusa sa specifinom, prilino jako izraenom plemenitom mukatnom aromom i mirisom.
Diploidna sorta, cvate srednje kasno do kasno, dobra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Gi joova, Klapov ljubimac, Cascade, Gnral Leclerc, Hardenponova, Highland, Rogue Red, Packam's Triumph, Boskova boica, Drutvenka, Krasanka, Conference, Concorde, Kalifornija, Anjou, Geler tova, Vjenka. Visoke i redovite rodnosti. Vrlo je osjetljiva na bakterijsku pale, krastavost i krukinu buhu, a prilino je osjetljiva na toplin ski udar. Kod Viljamovke se pojavljuje virus pear vein yellow koji izaziva uenje nervature lista. Nema zadovoljavajui afinitet s dunjom pa tre ba koristiti meupodlogu.
Stablo
Plod
Trea dekada kolovoza, kraj kolovoza (poetak rujna). U hladnjai se moe skladititi 23 mjeseca, u CA hladnjai 35 mjeseci.
Berba
86
Mutacija pupa sorte Williams (Bartlett), SAD, 1938. Sinonimi: Max Red Bartlett, Rote Williams
viLJaMovKa Crvena
Urodi su manji nego kod Viljamovke (oko 20%) i skloniji alterniranju. Cvate oko dva dana kasni je od standarda i spada u skupinu kasnocvatu ih sorti, a oploditi je mogu iste sorte kao i stan dard. Kompatibilnost s dunjom je slabija nego kod Viljamovke i zahtijeva meupodlogu.
Stablo
Srednje velik do velik, krukolikog oblika, osnov na zelena boja koice prekrivena je na gotovo cijeloj povrini karminskim crvenilom, dospije vanjem ploda zelena boja prelazi u utu, a crvena postane svijetlocrvena, slina kao kod plodova brusnice. Meso je neto vie ukaste boje, a ima i tragova crvene pigmentacije, neto manje je sona i sadri neto manje kiseline.
Plod
Oko 5 dana nakon Viljamovke, krajem kolovo za, od poetka do kraja 3. dekade kolovoza. Skladina sposobnost kao i u Viljamovke.
Berba
87
KRUKA
KRUKA
Francuska sorta, 1778. Sinonimi: Gute Luise, Avranaka, Dobra Vjeko slava od Avranchesa, Louise Bonne d Avran ches, Bonne Louise
DoBra LUiZa
Rodnost srednje visoka, pojava alternacije, ako se u prethodnim godinama ne obavlja prorje ivanje plodova. Cvate srednje rano do kasno, diploidna, dobra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Conference, Srpanjska arena, Ge lertova, Gijoova, ifarova, Vjenka, Krasanka, Hardenponova, Madam Vert. Vrlo je osjetljiva na krastavost, a srednje na bakterijsku pale. Uvrtena je u skupinu sorti fakultativno inkom patibilnih s dunjom. Kod nas je treba iskljuivo uzgajati na dunji s meupodlogom jer je kod nje prisutan naknadni inkompatibilitet.
Stablo
Od poetka do kraja 1. dekade rujna, 17 dana nakon Viljamovke, oko 15. rujna. Skladina spo sobnost: u hladnjai 25 mjeseci, u CA hladnjai 47 mjeseci, plodovi dobro podnose transport.
Malen do srednje velik, krukolikog oblika. Os novna boja koice svijetlozelena koja prelazi u zelenkastoutu, na sunanoj strani prekrive na crvenilom. Meso je gotovo bijele boje, sred nje vrsto, srednje fine teksture, vrlo sono, to pljivo, slatkokiselkastoga, punoga, specifinog okusa i arome.
Plod
Berba
88
ConFerenCe
Rodnost visoka i redovita. Cvatnja i oplodnja: cvate srednje rano do srednje kasno, diploid na, plodovi su skloni opadanju prije berbe, do bra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Ge lertova, Dobra Luiza, Boskova boica, Gnral Leclerc, Drutvenka, Krasanka, Vjenka, Vilja movka, Gijoova, Klapov ljubimac, Highland. Slabo je podlona krastavosti i napadu kruki ne buhe, a vrlo jako bakterijskoj palei i toplin skom udaru. Ako su sadnice uzgojene na dunji bezvirusne i ako se nasad podie na vrlo po voljnom stanitu, onda ne treba meupodloge, a u suprotnom su potrebne.
Stablo
Srednje velik do velik, krukolikog, odnosno oblika izduene tikvice. Osnovna boja koice je mutno zelena, prekrivena rastrganom hrom, dozrijevanjem osnovna boja postaje svijetloze lenkastouta, a hra svijetlobronana. Meso je ukastobijelo, fine teksture, vrlo sono, pot puno topljivo, kiselkastoslatkog okusa s tek primjetnom finom kiselinom, specifine jae izraene lagane arome i mirisa.
Plod
Od poetka do kraja 2. dekade rujna, oko 26 dana nakon Viljamovke, krajem rujna. Skladi na sposobnost: u hladnjai 67 mjeseci, u CA hladnjai 78 mjeseci.
Berba
89
KRUKA
KRUKA
Nordhuser Winterforelle x Claps Liebling Vlasnik licence: Land Sachsen, Schsisches Lan desamt fr Umwelt, Landwirtschaft und Geologie
hortenSia
Rast srednje jak do jak. Diploidna sorta, dobri opraivai: Viljamovka, Klapov ljubimac, Confe rence, Paris i Anjou. Rodnost velika i redovita. Osjetljiva na bakterijsku pale, nije primijee na zaraza krastavosti i pepelnice.
Stablo
Srednje velik do velik, osnovna boja koice je zelenouta, 3060% ploda prekriva dopunska naranastocrvena boja. Meso je kremasto bijele boje, fine i topljive teksture, sono, mi risno, aromatino i kiselkastoslatkog okusa. Plodovi su vrlo atraktivni.
Plod
Belle Angevine x Viljamovka, Australija, 1896. Sinonimi: Pakamov trijumf, Pakamova, Willi ams d Automne
PaCKhaMS triUMPh
Berba
Cvate srednje rano do srednje kasno, diploidna, dobra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Viljamovka, Drutvenka, Fetelova, Conference, Boskova boica, Krasanka, Gelertova, Vjenka. Rodnost visoka i redovita. Srednje je osjetljiva na krastavost lista i ploda te na krukinu buhu, vrlo je osjetljiva na bakterijsku pale. S dunjom nije zadovoljavajue kompatibilna pa je treba uzgajati s bujnijom meupodlogom.
Stablo
Srednje velik do velik, krukolikog oblika, po vrina ploda je neravna s izboinama. Osnov na boja koice je svijetlozelene boje u vrijeme berbe, a slamnatoute u dospjelosti. Meso je gotovo bijele boje, vrlo fine teksture sa sitnim sklerenhimskim zrncima, vrlo je sono, toplji vo i polumazivo, slatkokiselkastog, prilino punog okusa, ugodne arome i mirisa.
Plod
Pred kraj 2. do pred kraj 3. dekade rujna, oko 34 dana nakon Viljamovke, krajem rujna. Skla dina sposobnost: u hladnjai 3 mjeseca, u CA hladnjai 78 mjeseci.
Berba
90
Francuska sorta, 1793., (Belgija, 1807.) Sinonimi: Boskova tikvica, Boskova staklenja a, Boskova, Boscs Flaschenbirne, Beurr Bosc, Kaiser Alexander, Kaiserkrone
BoSKova BoiCa
Srednje velik do velik, karakteristinoga kru kolikog oblika poput tikvice, koica je hrapava osnovne svijetlozelene boje u vrijeme berbe, koja dospijevanjem prelazi u svijetloutu. Sla bo je vidljiva jer je veinom na cijeloj povrini ploda prekrivena najee slivenom, a ponegdje i mreastom, sivosmeom finom hrom, koja dospijevanjem poprimi karakteristian cimeta sti ton. Meso je ukastobijele boje, fine tekstu re sa sitnim sklerenhimskim zrncima ispod ko ice i u sredini mesa, vrlo sono, topljivo, kisel kastoslatkoga, punoga, ali nedovoljno skladnog okusa jer manjka kiseline. Vrlo fine, specifine i vrlo izraene plemenite arome i mirisa.
Rodnost visoka i redovita. Cvate kasno, diploidna, dobra kao opraiva, a dobri su joj opraivai: Drutvenka, Gelertova, Dobra Luiza, Hardenponova, Gijoova, Vilja movka, Vjenka, Klapov ljubimac, Fetelova, Con ference, Pakhams Triumph. Slabo je osjetljiva na krastavost ploda, a jo manje lia, osjetljiva je na krukinu buhu, poprilino na toplinski udar, a vrlo jako na bakterijsku pale. Pripada najosjetljivijim sortama na virus pear stony pit koji uzrokuje deformiranost plodova. S dunjom je izrazito inkompatibilna i bez me upodloge se na njoj ne moe uzgajati.
Stablo
Plod
Od poetka do kraja 3. dekade rujna, oko 36 dana nakon Viljamovke, polovinom rujna. Skla dina sposobnost: u hladnjai 4 mjeseca, u CA hladnjai 57 mjeseci.
Berba
91
KRUKA
KRUKA
Gijoova x Drutvenka (Jules guyot x Vereinsdechant = Doyenn du Comice) Vlasnik licence: Land Sachsen, Schsisches Lan desamt fr Umwelt, Landwirtschaft und Geologie Licencom upravlja: GEVO GmbH
DaviD
Srednje velik, zvonastog oblika. Osnovna boja koice je utozelena, a 3060% ploda prekriva naranastocrvena dopunska boja. Meso je bije lo, fino, topljivo, sono, blago zrnato, po okusu je slatko, prazno, vodeno, srednje aromatino. Plodovi su ocijenjeni kao dobri do vrlo dobri.
Slabog do srednjeg rasta, slabe razgranatosti, tankih grana. Tip rasta stabla je piramidalni, s vie grana u sredini kronje. Diploidna sor ta, dobri opraivai: Viljamovka, Conference i Anjou. Potrebne su vie temperature u vrijeme cvatnje za dobro zametanje plodova. Rodnost srednje velika i redovita. Osjetljiva na bakterijsku pale, nije primijee na zaraza krastavosti i pepelnice.
Stablo
Plod
Od poetka do sredine listopada. Skladina sposobnost: plodovi se dobro uvaju do ouj ka, kakvoa uskladitenih plodova je dobra.
Berba
92
Madame Verte x Boskova boica Vlasnik licence: Land Sachsen, Schsisches Lan desamt fr Umwelt, Landwirtschaft und Geologie Licencom upravlja: GEVO GmbH
Uta
Rast slab do srednji s dosta postranih grana. Tip rasta tipino piramidalni. Rodnost velika i redovita. Cvatnja izvrsna i stabilna, kod jae cvatnje pre poruuje se prorjeivanje. Diploidna, dobri opraivai: Viljamovka, Klapov ljubimac, Con ference, Paris i Tongern. Slabo osjetljiva na bakterijsku pale, nije pri mijeena zaraza krastavosti i pepelnice. Po godna i za ekoloki uzgoj.
Stablo
Velik do vrlo velik, okruglasto krukolikog obli ka. Osnovna boja koice je zelena, a potpuno je prekriva hrasta prevlaka. Meso je bijelo, fino, to pljivo, sono, mirisno, aromatino i blago zrnato; plodovi su ocijenjeni kao vrlo dobri do odlini.
Plod
Od sredine do kraja listopada. Skladina sposobnost: plodovi se mogu skladi titi do veljae i oujka. Izvrsno podnosi tran sport.
Berba
93
KRUKA
KRUKA
ShinSUi
Malen do srednje velik, 100180 g (u Japanu 292 g), spljotenookruglast, koica ploda je jantar nobronane boje s gusto rasprostranjenim veli kim svijetlim lenticelama. Meso ploda je vrsto, njene teksture, sono, svojstvene arome; kvali teta okusa je dobra.
Rodnost dobra, ali ponekad nije zadovoljavajua. Cvate rano, diploidna, dobri opraivai su: Ho sui, Nijisseiki i Shinseiki. Srednje osjetljiva na bakterijsku pale, osjetlji va na Pseudomonas syringae i Alternariu ku kushianu.
Stablo
Plod
Krajem kolovoza, oko 2 dana nakon Viljamovke. Skladina sposobnost: plodovi se mogu jesti odmah nakon berbe, a mogu se i skladititi u hladnjai 24 mjeseca.
Berba
94
253,64
257,41
258,51
267,64
243,27
163,47
253,64
202,73
232,58
307,94
248,77
221,95
77,92
78,67
79,80
75,80
77,90
81,00
72,90
64,30
76,40
70,50
75,20
80,30
22,61
17,68
29,62
29,59
16,72
21,36
37,25
11,83
31,44
20,07
15,05
16,44
14,26
13,73
15,29
16,68
15,31
16,27
12,12
10,85
95
KRUKA
KRUKA
Podloge kruke
96
50% QuC
55% QuA
60% Pyrodwarf
70% BA 29
75% Fox 11
100% Sjemenjak
Viljamovka na BA 29
Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka
97
KRUKA
KRUKA
QUinCe C
Selekcionirana u East Malling Research Station, UK Slabo rairena u proizvodnji. Stablo slabo do srednje bujno 35 metra. Sli nog vigora kao i QuA sve do prvog roda kada poinje zaostajati u rastu. Rani ulazak u rod prije od QuA. Plodovi neto manji nego na QuA. Otporna na mikoplazmu, visoko tolerantna na napad vunaste ui, otporna na napad root leasion nematode, pepelnicu i rak korijena. Pod lona napadu bakterijske palei. Osjetljiva na nie temperature. Najloija kompatibilnost sa sortama u proiz vodnji.
Viljamovka na QuC
Dunja iz angersa Selekcionirana u East Malling Research Station, UK Rairena u proizvodnji. Stablo srednje bujno, visine 36 metra. Dobro podnosi rezidbu. Otporna na mikoplazmu, visoko tolerantna na napad vunaste ui, otporna na napad root leasion nematode, pepelnicu i rak korijena. Pod lona napadu bakterijske palei. Osjetljiva na niske temperature. Kompatibilnost sa sortama kruke dobra, osim s Viljamovkom, Boskovom boicom i Packams Triumphom.
QUinCe a
Viljamovka na QuA
Sorte vonih vrSta 2011 | Pokualite Donja Zelina | jabuka kruka
98
Viljamovka na Fox11
251,80
194,78
248,38
214,85
91,34
82,14
75,60
71,00
23,39
19,41
13,98
14,95
99
KRUKA
KRUKA
100
Stablo Plod
Srednje veliine. Zelene koice sa svijetlocrve nosmeim obojenjem; krukolika oblika. Meso bijelouto, lako se topi u ustima i sono; fine teksture. Vrlo dobroga i slatkog okusa. Zadnja dekada srpnja poetak kolovoza. Dobro se skladiti.
Berba
101
KRUKA
KRUKA
Stablo Plod
Velik, ute koice; duguljasto krukolika obli ka. Meso bijelouto, topljivo i sono; fine tek sture. Dobre slatkoe i aromatinog okusa. Prvih 10 dana rujna. Dobro se skladiti.
Berba
Stablo Plod
Velikih plodova. Crvene boje koice koja pokri va vie od 80% povrine, krukolikog oblika. Meso bijelouto, hrskavo i sono; srednje fine teksture. Dobre slatkoe i kiselosti, aromatino. Sredinom rujna. Dobro se skladiti.
Berba
102
Stablo Plod
Plod velik, ute boje koice; oblik duguljasto krukolik. Meso bijelo, topljivo i sono, fine teksture. Okus dobar, slatka kruka. Posljednja dekada kolovoza.
Berba
Stablo Plod
Velik, ute boje koice; krukolikog oblika. Meso bijelo, hrskavo i sono; srednje fine teksture. Dobrog okusa, plod sladak. Prva dekada u rujnu.
Berba
103
KRUKA
NAPOMENE
Kratice
pvr sel
plant variety rights sorta zatiena oplemenjivakim pravom za iju je distribuciju potrebno platiti licencu zatiena robna marka selekcija
Vezano za pravo umnoavanja sorti i podloga vonih vrsta te proizvodnju voa na tri tu sadnog materijala, danas razlikujemo etiri vrste sorti:
1. slobodne sorte/kultivari/podloge sorte koje (vie) nisu zatiene te se mogu slobodno umnoavati i proizvoditi na svjetskom tritu (npr. Zlatni delies); 2. zatieni kultivari (pri UPOVu, odnosno CPVO za Europu) umnoavanje (rasad niari) mogue samo pod licencnim ugovorom, odnosno uz plaanje naknade vla sniku sorte; 3. klupske sorte umnoavanje, proizvodnja i prodaja rezervirana za lanove klu ba licenca za sadni materijal i za svaki kilogram proizvedenih jabuka (npr., Pink Lady), naglasak na kvaliteti (voe viega cjenovnog razreda); 4. poluotvoreni koncept prodaje zatiena robna marka (npr. KIKU8) naglasak na kvaliteti, prepoznatljivosti robne marke i povjerenju potroaa (voe viega cje novnog razreda). Oplemenjiva moe zatititi biljnu sortu pri: Uredu za zatitu biljnih sorti Zajednice (CPVO Community Plant Variety Office, An gers, Francuska); i bilo kojoj zemlji lanici UPOVa (LUnion internationale pour la protection des obten tions vgtales Meunarodna unija za zatitu novih biljnih sorti, eneva, vicarska).
Nain i postupak zatite sorti poljoprivrednog bilja, postupak stjecanja oplemenjivakog prava i zatita nositelja oplemenjivakog prava u Republici Hrvatskoj regulirani su Za konom o zatiti biljnih sorti (NN 131/97, 62/00, 67/08). Zakon je usklaen s UPOVom Konvencijom iz 1991. g. Republika Hrvatska je punopravni lan UPOVa od 1. rujna 2001.
Stjecanje oplemenjivakog prava u Hrvatskoj ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi Odjel za priznavanje i zatitu novih biljnih sorti pri Zavodu za sjemenarstvo i rasadniar stvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Zatita biljnih sorti trenutno je mo gua za 15 vrsta (penica, jeam, zob, kukuruz, obian suncokret, soja, uljana repica, e erna repa, krumpir, lucerna, graak, krmni kelj, kruka, topola i vrba). Od 1. rujna 2011. zatita e biti mogua za sve biljne rodove i vrste (ukljuujui i sve vone vrste). Oplemenjivako pravo stjee se u sluaju kad je sorta nova, razliita (Distinct), ujednaena (Uniform) i postojana (Stable), a koja se utvruju DUS testovima sukladno tehnikim vodiima UPOVa. 105
Oplemenjivako pravo za novu sortu daje nositelju ekskluzivno pravo proizvodnje za prodaju i prodaju reproduktivnog materijala te sorte. Kod vrsta koje se vegetativno raz mnoavaju, sorte voa i ukrasno bilje, oplemenjivako pravo daje vlasniku dodatno ek skluzivno pravo da reproducira zatienu sortu u svrhu komercijalne proizvodnje voa, cvijea ili drugih proizvoda sorte. Nositelj oplemenjivakog prava moe ovlastiti druge da proizvode za prodaju i da pro daju reproduktivni materijal zatiene sorte. Nositelj oplemenjivakog prava naplauje naknadu (licenciju) od komercijalizacije svojih zatienih sorti. Kao i kod drugih slua jeva vlasnikih prava, nositelj oplemenjivakog prava moe tubom kod nadlenog suda pokrenuti postupak protiv osobe koja je povrijedila njegovo pravo. Primjerice, nositelj oplemenjivakog prava moe traiti sudsku zabranu, ili traiti odtetu od druge osobe koja bez doputenja vlasnika oplemenjivakog prava namjerno prodaje sjeme ili biljke zatiene sorte. Takoer, vlasnik oplemenjivakog prava moe pokrenuti postupak pro tiv nekoga tko prodaje reproduktivni materijal jedne sorte istog roda ili vrste, koristei ime odobreno za zatienu sortu. Poljoprivredni reprodukcijski materijal sorti vonih vrsta moe se proizvoditi, prijaviti za struni nadzor te uvoziti i/ili staviti na trite u Republici Hrvatskoj ukoliko je sorta upisana u Popis sorti vonih vrsta, a sukladno Pravilniku o upisu sorti u popis sorti vo nih vrsta (NN 98/09). Ako sorta nije registrirana, potrebno je uputiti zahtjev za upis sorte Ministarstvu po ljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH. Na temelju dostavljenog zahtjeva i ostalih uvjeta propisanih Pravilnikom, Povjerenstvo za rasadniarstvo ocjenjuje je li udovolje no uvjetima za upis sorte u Popis.
106
107
nakladnik
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zagreb, Hondlova 2/11 Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voarstvo Jandrieva 42, 10000 Zagreb, Hrvatska; tel.: +385 1 4629 212; fax.: +385 1 4629 224; e-mail: zvvv@hcphs.hr; www.hcphs.hr
publikaciju uredio
Odjel za voarstvo
tisak