Veleuilite u Slavonskom Brodu

Poljoprivredni odjel

Seminarski rad iz kolegija :AGROEKONOMIKA

DISTRIBUCIJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Izradila:Elizabeta Bonjak

Nositelj kolegija:Milan Stani, univ.spec.oec.

Slavonski Brod, oujak, 2014.

Sadraj
1. UVOD..........3
2.DISTRISBUCIJA.....................................................................4
2.1 Aspekti distribucije........................................................................................................4
2.2 Kanali distribucije i fizika distribucija.........................................................................4
3.TRITE JABUKA......................................................6
3.1 Potronja i potranja.................7
3.2 Struktura brane........8
4. ZAKLJUAK..............................................................................................................................9
5. LITERATURA..........................................................................................................................10

1. UVOD
Ni najkvalitetnija i najbolja roba nee bit uspjeno prodana ako se ne omogui njezina
dostupnost na mjestima gdje ju potroai ele kupiti. Distribucija predstavlja aktivnost koja ima
zadatak da robu na vrijeme isporui od proizvoaa do potroaa te u formi primjerenoj za
upotrebu. Svrha joj je da omogui irok izbor proizvoda i usluga koje su kupci spremni platiti po
zadovoljavajuoj cijeni. Distribucija podrazumijeva promet gospodarskog dobra izmeu
proizvoaa i potroaa, tj. kretanje od proizvoaa do konanog kupca. Sustav distribucije
predstavlja ukupnost svih gospodarskih jedinica koje su povezane s distribucijom i koje
sudjeluju u tokovima realnih i nominalnih dobara te informacija [1]. U distribuciji su vrlo vani
distributeri posrednici, iji je zadatak uiniti poljoprivredni proizvod dostupnim.

2. DISTRIBUCIJA
Distribucija je vana jer nije dovoljna samo potranja robe, ve je bitno i da roba distribucijskim
kanalima doe do potroaa.
U distribuciji poljoprivrednih proizvoda na veliko uglavnom se u lancu distribucije pojavljuje i
veletrgovac kao posrednih izmeu proizvoaa i maloprodavaa. To je osobito izraeno kod
malih proizvoaa koji nemaju izravan pristup maloprodajnim lancima, pri emu veletrgovac
obavlja posredniku ulogu ali takoer i poskupljuje cijenu proizvoda [7].
Distribucija hrane igra vanu ulogu u razvoju ekonomije. Ona je podruje gospodarstva koje
doivljava najvee promjene. Domaa konkurencija jaa, dolaze mnogobrojni strani konkurenti,
te dolazi do velikog broja preuzimanja tvrtki, trgovina te se javljaju novi oblici maloprodaje i
e-trgovine [6].

2.1

Aspekti distribucije

Distribucija se moe sagledati sa dva aspekta:

1. Ope gospodarski aspekt pod distribucijom se podrazumijevaju sve aktivnosti koje
slue raspodjeli proizvedenih dobara kupcima.
2.Aspekt pojedinanog gospodarskog subjekta distribucija se odnosi na sve
poduzetnike odluke i radnje koje su vezane uz kretanje proizvoda do kupca.

2.2. Kanali distribucije i fizika distribucija

Distribucijski kanali predstavljaju put robe od proizvoaa do potroaa,a fizika distribucija je
nain dostavljanja robe, skladitenja i uvanja iste [3], [4].

Postoje izravni i neizravni kanali distribucije.

Izravni kanali su oni putem kojih proizvoai sami prodaju svoje proizvode krajnjim
potroaima. Prednosti izravnih kanala su neposredan kontakt s kupcima, kontrola nad
proizvodima i vea prodajna cijena. Meutim, izravna prodaja zahtijeva i vea ulaganja novca i
rada, manje slobodnog vremena i poznavanje pravnih propisa.
3

Neizravni kanali se koriste u veini sluajeva jer veina gospodarstava nije financijski u
mogunosti da samostalno organizira prodaju, te je preputa drugim poduzeima.

Neizravni kanali mogu se podijeliti na:

Maloprodaja predstavlja distribuciju i prodaju robe krajnjem potroau. Trgovac na malo
nalazi se na kraju lanca prodaje i u neposrednom je kontaktu s kupcima. On robu kupuje od
proizvoaa ili u veleprodaji. Maloprodaja predstavlja i velike supermarkete i male trgovine.
Izmeu nje i proizvoaa u lancu mogu se pojaviti i agenti prodaje [8].

Veleprodaja ine ju posrednici koji kupuju od proizvoaa i zatim prodaju u maloprodaji ili u
drugim veleprodajama. I oni prodaju krajnjim potroaima ali vrlo male koliine robe.
Veleprodaja postoji zbog toga to one mogu kupovati vee koliine robe i dobiti popuste na
koliinu te je prodavati po veoj cijeni i zaraivati. Izmeu nje i proizvoaa u lancu prodaje
mogu se javiti i agenti prodaje.

Agenti prodaje su ljudi koji rade usluge za odreenu proviziju od prodajne cijene. Mogu biti
zaposleni i od strane prodavaa i od strane proizvoaa.

3.TRITE JABUKA
Prema strunim procjenama u Hrvatskoj se godinje proizvede oko 40 000 tona jabuka.
Proizvodnja je ograniena vremenskim nepogodama kao to su tua, mraz, kia i sua. U
Hrvatskoje je najzastupljenija sorta Idared (65%) , a zatim slijede Jonagold (15%) i Zlatni
Delies (10%) a ostalih 10% su razne sorte.

Grafikon 3.1. Prosjena godinja proizvodnja jabuka u RH [13]

Od domaih proizvoaa, najzastupljenije su jabuke iz Zagrebake upanije, te iz Meimurja i

Slavonije.
Meutim, dio jabuka namiruje se i iz uvoza. Oko 90% uvezene jabuke uvozi se iz Poljske,
Slovenije, Italije i Austrije. Najvie se uvozi od sredine veljae do sredine rujna, jer je u tome
razdoblju ponuda jabuka iz Hrvatske smanjena.
Jabuke iz uvoza su bolje kvalitete, pakiranje, dok su prednosti domae jabuke domae podrijetlo
i blizina trita.
Otkup jabuka od hrvatskih proizvoaa obavljaju veletrgovci. Prije otkupa se utvruje kvaliteta
jabuke jer se otkupljuju samo jabuke 1. klase. U Hrvatskoj je koliina jabuka 1. klase jako mala.
U svijetu je 2005. godine proizvedeno oko 62 milijune tona jabuka, od ega je najvei
proizvoa Kina (38%), a zatim slijede SAD, Poljska...

Tablica 3.1. Najvei proizvoai jabuka u svijetu [13]

Slika 3.1. Sorte jabuka: Idared (1), Fuji (2), Granny Smith (3), Elstar (4) [11]

3.1. Potronja i potranja

U Hrvatskoj potronja jabuka iznosi 15 kilograma po stanovniku godinje, od ega 80% otpada
na trinu potronju
Od prodaje jabuka godinje se zaradi oko 370 milijuna kuna.
6

Jabuka se najvie kupuje u jesenskim i proljetnim mjesecima, a na potronju jabuka utjee i

razno sezonsko voe kao to su breskve, kruke, nektarine, jagode, trenje i dr.
Veina kupaca je sklona kupnji domaih jabuka, iako mali postotak njih poznaje sorte jabuka.
Prema strunim miljenjima kupci odabiru jabuke prema sljedeim karakteristikama:
-

kvaliteti

cijeni

podrijetlu

ambalai i izlaganju

nainu proizvodnje

Hrvatske jabuke su srednje kvalitete, a najvie se prodaju Idared, Zlatni Delies, Jonagold,
Granny Smith te ostale jesenske sorte, dok se ljetne sorte prodaju u manjim koliinama.
Prosjena potronja jabuka u svijetu je oko 8,5 kg po stanovniku, dok Austrija biljei najveu
potronju sa ak 50 kg. [10]

Tablica 3.1.1. Godinja potronja jabuka u pojedinim zemljama [13]

3.2. Struktura brane

Najvei veletrgovci na tritu jabuka su Konzum, Fragaria, Vrni, Gomolava i PZ Zagrebaki
vonjaci. [9]
Cijene jabuka na trnicama su u prosjeku vie nego u trgovinama, to bi znailo da su trnice
bile najvanija grana maloprodaje. Meutim trgovaki lanci su preuzeli vodstvo i imaju udjel do
40% prodaje.

4.ZAKLJUAK
Na temelju dostupnih podataka bilo je lako uoiti neorganiziranost proizvoaa jabuka.
Uvezene jabuke su vrlo esto vikovi stranih zemalja a i sami trokovi proizvodnje su mnogo
jeftiniji nego kod nas. Strani proizvoai nude jabuke po mnogo niim cijenama nego li je
otkupna cijena domaih proizvoaa.
Iako su uvezene jabuke jeftinije i imaju bolje uvjete skladitenja i prijevoza, po nutritivnim
vrijednostima su puno loije od naih. alosno je to to su ba te uvezene jabuke jeftinije na
domaem tritu, od domaih, svjeih jabuka. Upravo to predstavlja veliki udarac domaim
proizvoaima.
Domai proizvoai ne mogu sniziti cijene jer su trokovi proizvodnje kod nas preveliki.

5.LITERATURA
INTERNET:
[1] http://www.definiraj.com/1104/distribucija (26.3. 2014. 15:31)
[2] http://www.definiraj.com/1164/distributivna-trgovina/
[3] http://www.definiraj.com/1270/distribucijski-kanali/
[4]

http://www.definiraj.com/1283/fizicka-distribucija/

[5]

http://www.definiraj.com/1285/kanali-distribucije/

(26.3.2014. 15:33)
(26.3.2014. 15:34)
(26.3.2014. 15:34)

(26.3.2014. 15:35)

[6] http://www.focus-balkans.org/res/files/upload/file/Poster%201OS_Croatia.pdf (26.3.2014.

20:05)
[7]

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=531513 (26.3.2014. 16:53)

[8]

http://limun.hr/main.aspx?id=518535&Page= (26.3.2014 17:26)

[9]

http://hcpm.agr.hr/docs/hrjabuka.pdf (26.3.2014. 19:06)

[10] http://hcpm.agr.hr/docs/svjabuka.pdf (26.3.2014. 19:50)

[11]

http://www.gospodarski.hr/Publication/2013/10/ekoloki-uzgoj-jabuka/7817 (26.3.2014.

19:00)
[12]

http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx (26.3.2014. 19:55)

[13]

http://www.dzs.hr/

(26.3.2014. 20:00)

10