UPRAVLJANJE BANKAMA 1. kolokvij 1.

. UPRAVLJANJE SUVREMENIM BANKAMA Banka ne posluje samo u bankovnoj ve u financijskoj servisnoj industriji (FSI) tako da joj konkuriraju druge banke, ali sve vaniji su joj konkurenti nebankovne financijske institucije pa ak i nefinancijska poslovna podu ea (npr! telekomunikacijske tvrtke)! Banke su se danas pretvorile u financijske konglo e!a"e ("oldin i, korporacije, grupe) sa specijali iranim subsidiarijama (bankama, #tedionicama, financijskim kompanijama, tvrtkama a poslovanje s vrijednosnicama, osiguravateljnim dru#tvima, leasing kompanijama!!!) u svom sastavu! $eina bankovni" konglomerata danas moe pruati sve financijske usluge % dobar primjer su amerike korporacije &'iticorp( ili njemake &allfinan ( institucije koje pruaju sve financijske usluge &na jednom mjestu i pod jednim krovom(! )anas se moe govoriti o upravljanju i#oli!ani "!a$icionalni %anka a specijali iranim prema vrsti komitenata (gra*ani, velika podu ea), emljopisnom podruju (lokalne, regionalne, nacionalne, internacionalne), &veleprodajnim( (+"olesale) ili &maloprodajnim( (retail), o upravljanju bankama koje su podrunice % s&%si$ia!ije sloeni" financijski" konglomerata % 'o%o"nica ali i o &(!avljanj& financijski )%ankovni * konglo e!a"i a! ,ovo (dana#nje) bankarstvo determinirano je vanim promjenama u okruenju kao. dinaminim i promjenjivim ekonomskim, socijalnim i politikim okolnostima . promjenjivim akonskim i regulatornim okruenjem (deregulacija % reregulacija) % to bankama stalno otvara nove mogunosti ali i donosi sve vi#e novi" ri ika (financijska liberali acija jaa konkurenciju ali i a"tjeva uinkoviti management da bi se preivjelo u i ra ito kompetitivnom okruenju) . novo bankarstvo, u adravanje tradicionalni" poslova i naina poslovanja, asniva se i na elektronikoj distribuciji bankovni" proi voda potpomognutoj informatikom te"nologijom i telekomunikacijama % to a"tjeva odgovarajue prilagodbe u upravljanju bankama (direktno bankarstvo, dvostruki kanali distribucije usluga!!!) . konkurencijom institucionalni" investitora (mirovinski" fondova, investicijski" fondova, osiguravatelja ivota) % oni im u imaju depo ite stanovni#tva . ostalim vanim promjenama kao #to su internacionali acija, sveopa sekuriti acija, konglomeri acija, financijske inovacije!!! Bankovni manageri moraju se prilagoditi dinaminim promjenama u okruenju (dana#nja kretanja u bankarstvu ne potvr*uju te u da e banka nestati ali upuuju na budunost be tradicionalni" banaka, ali sa bankarstvom)! B/,01$,I 2/,/3424,5 ima adau sloiti optimalnu kombinaciju teorije i prakse koja e banci omoguiti da opstane u promjenjivom regulatornom, financijskom, te"nolo#kom i gospodarskom okruenju, i ostvari interese svoji" vlasnika! ,ema jedinstvene teorije upravljanja bankama ali prevladava stav da je to vje+"ina asnovana na iskustvu i na po#tivanju odre*eni" naela i ope pri"vaeni" postupaka! 1vako uopeno definiranje bankovnog managementa proi la i i injenice da postoje male i velike banke, dravne i privatne, nacionalne i internacionalne!!! svaka sa drugaijim ciljevima i determinantama! 6a liite su im aktive, i vori sredstava, opseg i vrste usluga pa i same uprave koje moraju ostvarivati suprostavljene ciljeve (dobit, likvidnost, sigurnost)! 7bog svega ovoga poslovna politika i upravljanje bankama nuno obu"vaa i uavanje okruenja u kojem na#e banke djeluju i cjeline bankovnog sustava (makrora ina) i uobiajeno i uavanje politike, metoda i te"nika upravljanja na ra ini pojedinane banke (mikrora ina)! ,. -ILJEVI BANAKA I BANK.VN./ MENA01MEN2A I! 8oslovne banke osnivaju osobe koje raspolau kapitalom kako bi banke financirale (kreditirale) one osobe koje ne raspolau novanim kapitalom! 2otiv vlasnika banke je dobit tj! uveavanje uloenog kapitala! Funkcija poslovne politike banaka i vodi se i ovako definiranog cilja, tj! 'I9: ;86/$9:/,:/ B/,0/2/ je utvr*ivanje takvi" 819I5I0/ I 81S5;8/0/ koji e maksimali irati bogatsvo dioniara! 0ratkorono, taj se cilj ostvaruje maksimali iranjem dividende a dugorono uveavanjem neto vrijednosti banke % e<uit= kapital! )ugoroni cilj se moe definirati i kao maksimali iranje 'I:4,4 )I1,I'/ banke! 8onekad se cilj dinamiki definira kao &maksimali iranje S/)/>,:4 $6I:4),1S5I budui" primitaka(! Ispunjavanju ciljeva potpomae (lani!anje kojim se ra vija s"!a"egija #a (os"i#anje ciljeva! 8laniranje u bankama predstavlja kvan"ifici!anje i$eja i (!og!a akcije #a (os"i#anje ciljeva ! 86/$I9/ u bankarstvu slue utvr*ivanju odre*eni" i konani" aktivnosti u odre*enim situacijama! 7dadaa upravljaa bankama je utvrditi bankovne potencijale, uvjete u okruenju, definirati ciljeve i formulirati politike a ostvarivanje ciljeva! 'iljevi banke mogu se ostvariti samo ako se ostvaruju

temeljne funkcije banke- a) funkcija mobili iranja sredstava (ue- depo itna funkcija), b) funkcija plasmana (kreditna i investicijska funkcija), c) osiguranje plaanja i pruanja drugi" financijski" usluga! II! 1stvarivanje ciljeva i funkcija banke moe oteati injenica da management i aposlenici banke mogu imati vlas"i"e ciljeve koji su sukobljeni cilju maksimali iranja dobiti vlasnika! /ko postoji sukob ciljeva banka moe na tri#tu vrijediti manje nego objektivno vrijedi, cijene dionica biti e nie od realni" i moe doi do preu imanja banke! $lasnici moraju disciplinirati upravu i apolenike i privoljeti i" da slijede nji"ove interese (managementu i aposlenicima se nude dionice banke kro povoljnu kupnju ili kro preci no ra ra*en sustav kompen acija ime cilj maksimiranja dobiti vlasnika postaje i nji"ov cilj)! III! S1'I:/9,I 'I9:4$I B/,04 nisu primarni interes privatni" vlasnika ili bankovni" uprava no banka je i &javno dobro(, ispunjava mnoge javne interese i odgovara na a"tjeve ajednice u kojoj djeluje! ,ajbolji doprinos banaka ostvarivanju socijalni" ili opegospodarski" ciljeva je nji"ova stabilnost, sigurnost, cjenovna efikasnost pa i profitabilnost jer banka tada plaa pore e kojima se financiraju i socijalni ciljevi! Socijalni ciljevi banaka su i- osigurati svima bankovni servis, onemoguiti individualnu diskriminaciju, voditi rauna o interesima lokalne ajednice, omoguiti kredite i financijski servis podruju na kojem prikupljaju depo ite, pruati potporu stambenom brinjavanju i financirati namjene od &javnog interesa(, i sl!! 0ao monetarna institucija poslovna banka pridonosi ostvarivanju vani" gospodarski" interesa jer je najvanija institucija transmisijskog me"ani ma novane politike sredi#nje banke! ;prava banke nastoji uskladiti sve ove ciljeve, a u sluaju potrebe i bora me*u njima odluiti e se a interese vlasnika jer je duna astupati nji"ove interese (&teorija astupanja()! 3. 2E.RIJA BANK.VNE 2VR2KE 4A52. BANKA P.S2.JI6 Banke posluju na tri#tu i kao sva druga profitna podu ea naplauju svoje usluge! ,a tro#ak primljeni" depo ita i drugi" i vora dodaju kamatnu maru pa tako korisnici bankovni" kredita imaju vee tro#kove financiranja nego #to bi i" imali be posrednike uloge banaka! 0amatna mara na prvi je pogled nepotrebni tro#ak kojeg su, me*utim, komitenti banaka spremni platiti pa je logino pitanje zato to ine! 1vo pitanje au ima jedno od sredi#nji" mjesta u tradicionalnoj teoriji bankarstva , a odgovor na njega apravo je odgovor na pitanje a#to banke postoje i kako opstaju unato ra vijenim modalitetima suvremenog neposredovanog financiranja! Ilustraciju intermedijacijske funkcije banke i odgovor na pitanje a#to banke postoje prua prika jednostavnog modela kreditnog tri#ta . JE0N.S2AVNI M.0EL KRE0I2N./ 2R1I52A

il i$- bankovna kamatna ra lika i me*u kreditnog (i l) i depo itnog (id) kamatnjaka kao tro#ak bankovnog posredovanja S$- krivulja ponude depo ita Sl- krivulja ponude kredita 0l- krivulja potranje a kreditima .2- veliina kredita koje trae komitenti .B- i nos kredita koje trae komitenti pri kamatnjaku koji ne ukljuuje tro#kove bankovnog posredovanja i7- kamatna stopa koja ne ukljuuje tro#ak bankovnog posredovanja

1komica poka uje visinu kamatni" stopa, tj! cijenu kredita i tro#ak depo ita! 0amatnjaci su eg ogeno odre*eni na tri#tu ili regulacijom ( akonske kamatne stope) i na nji"ovu visinu pojedinana banka ne moe utjecati! ?ori ontala poka uje veliinu kredita i depo ita koji se nude ili trae! 7a banku vrijedi koso u diua krivulja ponude depo ita S(d) i isto takva krivulja S(@) koja poka uje da banke poveavaju ponudu kredita kada kamatne stope rastu! 0rivulja ponude kredita pri odre*enoj visini kamatnjaka postaje diskontinuirana jer s porastom kamatnjaka kredite trae sve ri iniji komitenti! $i#a kamatna stopa i skuplji krediti prisiljavaju kreditne dunike da preu imaju sve ri inije poslove s vi#im potencijalnim prinosima koji e omoguiti otplatu skuplji" kredita! $odei o tome rauna, banke se su dravaju od kreditiranja takvi" komitenata! ; !avno"e8no s"anj& na "!8i+"& %ankovni' k!e$i"a banke plaaju pasivnu kamatnu stopu i(d) i naplauju aktivnu kamatnu stopu i(@)! $eliina depo ita i kredita predstavlja 15 jer banke nude 15 kredita! 6a lika i me*u i(@) i i(d) je kamatna mara koju banka araunava a svoje posredovanje! 'ijena koju plaaju kreditni dunici i(@) jednaka je broju cijene ko#tanja i vora sredstava i(d) i kamatne mare (i(@)Ai(d))! ; sluaju kada nema intermedijacijskog tro#ka, tj! kada nema bankovnog posredovanja, ponuda depo ita adovoljila bi potranju a kreditima pri niem tri#no utvr*enom kamatnjaku iB, a obujam poslovanja bi se poveao na 1B! 8ri i ravnom odnosu i me*u deponenata i trailaca kredita, be posredovanja banaka, povealo bi se kreditiranje, a sni ili bi se individualni i dru#tveni tro#kovi financiranja (no, to je samo prividno ili u rijetkim sluajevima tono jer je bankovno posredovanje zapravo jeftinije od direktnog financiranja i u tome je osnovni razlog zato banke postoje i zato opstaju na tritu)! )irektno financiranje tako*er ima tro#kove, a najvei je tro#ak ri iko premije koju po ajmljivai moraju araunati u ajmljivaima kako bi se a#titili od gubitka bog neplaanja dunika! 0reditni ri ik, a time i premiju ri ika, po ajmljiva moe smanjiti pribavljanjem informacija, vlastitim kreditnim anali ama, ugovaranjem instrumenata osiguranja vraanja kredita, praenjem kredita i poslovanja dunika i svim onim aktivnostima koje inae kro svoju posredniku funkciju obavljaju banke % samo #to i" banke kao specijalisti obavljaju jeftinije i bolje! 0 tome, poslovne banke mogu obavljati i ronu transformaciju, odravati likvidnost tri#ta, kvalitetnije upravljati ri icima, i sl!! 'ijena bankovni" kredita osim pasivne kamatne stope nuno obu"vaa i kamatnu maru kojom banka financira svoje tro#kove intermedijacije! 5akvi nedepo itni tro#kovi koji se ukljuuju u cijenu kredita su tro#ak vlasnike glavnice, tro#kovi premija ri ika, tro#kovi praenja, nad ora i mogue prisilne naplate kredita, obve nog osiguranja depo ita, pore ni i operativni tro#kovi poslovanja, i sl!! 0omitenti su spremni plaati navedene tro#kove bankovnog posredovanja jer im je direktno financiranje skuplje, ri inije ili im nije dostupno! I u etak su velika, visokorangirana podu ea koja mogu jeftinije pribaviti sredstva na direktnom tri#tu! 9. P.SEBNE KARAK2ERIS2IKE BANKE : %anke se s a"!aj& ;javni $o%!o < A ispunjavaju javne adae, adovoljavaju javne interese i osim ostvarivanja motiva svoji" vlasnika ostvaruju i uinke na dobrobit ajednice : %ankovni s&s"av &"je=e na s"a%ilnos" cijelog financijskog> a naj=e+?e i sve&k&(nog gos(o$a!skog i $!&+"venog s&s"ava % povremene kri e bankovni" sustava i propadanja banaka uvijek i a ivaju o biljne i ravne novane #tete bog gubitka ali i negativne #ire ekonomske posljedice (&negativne eksternalije() kao #to su smanjenje ponude kredita privredi, astoji ili kolaps platnog sustava, i sl! pojave koje proi vode kri e u privredi : "!o+kovi (!o(a$anja %anaka &vijek s& ve?i #a $!&+"ven& #aje$nic& nego #a nji'ove vlasnike je! %anke (osl&j& s "&@o i ovino % ato je dravna vlast uvijek ainteresirana a stanje u bankovnom sektoru pa im osigurava povlastice i a#titu ali i nad njim uspostavlja vrstu regulaciju, sustavni nad or i podu ima mjere kako bi ga disciplinirala i osigurala njegovu stabilnost : (oslovne %anke s& e@&so%no (ove#ane k!e$i"i a koje je$na $!&goj o$o%!avaj& #a o$!8avanje svako$nevne likvi$nos"i> (la"ni (!o e"o > $evi#ni (oslovanje i $!. o%lici a s&!a$nje % bog toga se problemi i olirani" banaka lako prenose na druge, inae drave banke, bog ega je u bankovnom sektoru snano prisutan ;sis"e ski !i#ik< (banke asluuju poseban status u odnosu na nefinancijska podu ea jer su od nji" osjetljivije na sistemski ri ik i #okove i okruenja) : %anke &(!avljaj& najve?i $ijelo nacionalne financijske i ovine i o$govo!ne s& #a nje#in& !acionaln& &(o"!e%& % glavnina financijske imovine koncentrirana je u bankama pa o njima ovisi ekonomska sigurnost i dobrobit obitelji i pojedinaca (javni interes drava poka uje tako #to posebno skrbi a a#titu mali" #tedi#a, primjerice, uspostavljanjem sustava osiguranja depo ita) : & i#vo!i a s!e$s"ava %anaka o%ve#e (!e a nefinancijsko sek"o!& vi+es"!&ko na$ a+&j& nji'ov vlas"i"i )eA&i"B* ka(i"al (o =e & se one %i"no !a#lik&j& o$ $!&gi' (oslovni' (o$&#e?a % visoki udjel tu*i" sredstava u odnosu na vlastiti kapital ( visoka financijska (ol&ga) u rok je nji"ove

posebne i loenosti ri icima, nestabilnosti nji"ovi" pri"oda i arada, osjetljivosti na i nenadne promjene novane politike sredi#nje banke, visoke promjenjivosti nji"ove tri#ne vrijednosti bog promjena kamatni" stopa i prinosa na financijskom tri#tu! i sl!! : %anke o$ (o$&#e?a (!e&#i aj& i kon"!oli!aj& k!e$i"ne i $!. !i#ike koji nas"aj& & !ealno sek"o!&> "e i (o a8& & &(!avljanj& os"ali !i#ici a % time smanjuju i vlastitu i loenost ri icima : %anke )kao i $!. financijski (os!e$nici* i aj& alo a"e!ijalne i ovine (a je ko$ nji' o$nos fiksne i ovine (!e a os"aloj i ovini )o(e!a"ivna (ol&ga* ni8i nego ko$ nefinancijski' (o$&#e?a % one imaju onaj minimum materijalne imovine koji im omoguava uspje#no trgovanje financijskom imovinom : %anke se og& o(isa"i i kao (o!felj> "j. kao ko %inacija likvi$ni' o%ve#a & (asivi i nelikvi$ne i ovine & ak"ivi i ovinske %ilance )s gle$i+"a !o=nos"i %anka je asi e"!i=na ins"i"&cija* % o%ve#e poslovni" banaka su k!a"ko!o=ne, pa dospijevaju bre, moraju se prilago*avati promjenama tri#ni" uvjeta u kratkom roku, a depo iti po vi*enju uvijek su podloni naglom povlaenjuC (las ani banaka su $&go!o=ni te su manje osjetljivi na kratkorone tri#ne oscilacije i naplativi su tek u duem roku, pa spomenuta asimetrija moe i a vati probleme bankama kao npr! &juri# na banke( u kri nim situacijama : %anke sl&8e kao kanal i oslonac nov=ane (oli"ike s!e$i+nje %anke i ekono ske (oli"ike #e lje % bog toga su u svom pona#anju primorane prilago*avati se nji"ovim promjenama C. ASIME2RIDNE INE.RMA-IJE I M.RALNI FA4AR0 ,edostatak financijskog i bankovnog tri#ta su asi e"!i=ne info! acije jer jedna strana od drugoj nema dovoljno informacija ili su one nejednake pa se pojavljuje problem donoenja ispravnih odluka ! 0reditni dunici naje#e imaju bolje informacije o potencijalnim ri icima i moguoj dobiti i projekata nego banka od koje trae kredit a njegovo financiranje! Sama banka bolje od svoji" deponenata ili kupaca adunica nade kako je plasirala nji"ova sredstva, da li ima problematini" i nenaplativi" kredita ili ak da li je pred kolapsom! 1dluke upravljaa bankama ograniene su nji"ovom sposobno#u i vlastitim procjenama s jedne strane i ogranienim informacijama s druge strane #to moe dovesti do problema u upravljanju bankama! ,edostatak informacija pojavljuje se prije i poslije akljuivanja posla! a* PRIJE transakcije nedostatak informacija moe dovesti do 06I$I? 1)9;0/ (81364>,4 S4940'I:4)! 8rimjerice, banka, bog nedostataka informacija, ne moe lako selekcionirati one najri inije komitente (koji &naje#e( trae kredit jer im je on adnja prilika) od oni" dobri" pa rje#enje pronala i u su dravanju od kreditiranja, pri emu odustaje i od dobri" kredita (komitenata) iako moda tri#te i nije posebno ri ino! ; takvim prilikama lo#i dunici e moda i lak#e dobiti kredit jer su agresivniji u traenju ili e pri visokim kamatnim stopama samo oni traiti kredit! %* NAK.N transakcije asimetrinost informacija moe i a vati M.RALNI FA4AR0! ; kreditnom poslovanju banaka moralni "a ard je opasnost da dunik nakon #to mu je odobren kredit moe poslovati na nain koji je a kreditora nepoeljan (nemoralan) jer takve njegove aktivnosti mogu dovesti u pitanje otplatu kredita! Banke e se, u takvim situacijama, su dravati od kreditiranja ak i ako se i takvi" ri ini" poslova ostvaruje i visoka dobit (cijena tako ostvarene dobiti je gubitak reputacije dunika)! 8osljedice nepotpuni" informacija i moralnog "a arda jo# su vee na tri#tu $8Aa pa je to jedan od ra loga a#to su bankovni krediti vaniji u financiranju podu ea! Mo!alni 'a#a!$ pojavljuje se i & kon"eks"& osig&!anja %ankovni' $e(o#i"a ato #to uprave banaka preu imaju nedopustivo visoke ri ike pri plasiranju #tednje jer im sustav osiguranja depo ita preu ima ri ike i nadokna*uje #tednju uloenu u lo#e plasmane (uprave banaka ne snose punu cijenu gubitka bog neodgovornog preu imanja ri ika)! 7bog osiguranja depo ita #tedi#e ne vode rauna o dravlju banke kojoj povjeravaju depo ite pa im je svejedno kakvoj banci povjeravaju novac jer sve nude jednake kamatne stope! 9o#e banke, suoene s moguno#u propadanja mogu ak nuditi i vi#e pasivne kamatne stope i podu imati ri ine plasmane kako bi i bjegle steaj, a da to #tedi#e ne naju! ;kupni gubici u bankovnom sektoru bit e vei nego da nema osiguranja depo ita! 2eo!ija #as"&(anja pola i od toga da su upravljai bankama samo astupnici (agenti) vlasnika koje je 7akon ovlastio da vode poslove banke a dioniare! ;prava je posrednik i me*u dioniara i tri#ta! 7bog nesuradnje vlasnika i managementa i asimetrini" informacija moe doi do nepotrebni" tro#kova u poslovanju banke! 5ome pridonose i ponekad sukobljeni ciljevi vlasnika i uprave! )a bi se i bjegli nepotrebni tro#kovi astupanja potrebno je ostvariti otvorenu komunikaciju i me*u vlasnika i uprave, birati asne, otvorene i komunikativne managere i ra raditi sustav nagra*ivanja lanova uprave i aposlenika (kompen acijske planove) koji sprjeavaju negativne posljedice asimetrini"

informacija! Iste uinke ima i ra vijanje odnosa povjerenja i me*u kreditora (banke) i nji"ovi" komitenata, a posebno kreditni" dunika! 8roblem asimetrini" informacija rje#ava se@) 8rofesionalnom, privatnom i ne avisnom proi vodnjom informacija od strane kreditni" agencijaC D) )ravnom regulacijom koja obve uje na poveavanje kvantuma informacija (&ra otkrivanje( banaka i komitenata)C E) 5raenjem odgovarajui" instrumenata osiguranja vraanja kredita i anali om neto vrijednosti dunikaC F) 8raenjem i br om naplatom problematini" kreditaC G) 8reci nim ugovaranjem i ugovornim restrikcijama! G. 0EEINIRANJE BANKE A ne postoji jedinstvena i opepri"vaena definicija banke koja bi saeto odre*ivala banku A ekono ske )"!8i+ne* $efinicije banaka teorijski obja#njavaju karakteristike, funkcije i ulogu banaka u ekonomiji i u ukupnom dru#tvu A #akonski $efinicija a nastoji se preci no definirati banke kako bi se i praktini" ra loga ra graniila nji"ova posebna ovla#tenja u odnosu na nebankovne financijske institucije i na nefinancijska poslovna podu ea A dana#nje banke su pro#le (S/)), prola e (4uropa) ili su tek otpoele (:apan, Srednja i Istona 4uropa) prola iti kro procese regulatornog i funkcionalnog redefiniranja i sveobu"vatnog organi acijskog, informatikog pa i kadrovskog restrukturiranja A prvu preci niju akonsku definiciju banke dao je ameriki 7akon o bankovnim "olding kompanijama (@HGI, @HJK) koji je banku definirao kao instituciju koja & prima depozite koje depozitori zakonski imaju pravo povlaiti na zahtjev i ... istodobno odobrava poslovne kredite ( . ova &definicija prema poslovima( kojom se status banke odre*uje prema karakteristinim poslovima koje institucija obavlja, jasno upuuje na 3 (ose%ne ka!ak"e!is"ike %anke1. Banka (!i a nov=ane $e(o#i"e o$ naj+i!e javnos"i A primanje depozita od najire javnosti je povlastica banaka i njihova temeljna odrednica jer je to svim drugim podu eima abranjeno (i u etak su depo itne #tedne institucije, npr! #tedionice, koje primaju depo ite od dijela javnosti % stanovni#tva) A me*u obve ama svoje imovinske bilance banke imaju i t v! monetarne obve e u obliku depo ita na transakcijskim raunima % raunima plaanja (tekuim, iro, ekovnim raunima) koji su osnova nji"ove emisijske funkcije jer na osnovi nji" banke obavljaju sekundarnu emisiju depo itnog % knjinog novca A prijenos #tednje funkcija je svi" financijski" posrednika, a pravo na vo*enje transakcijski" rauna i multipliciranje depo ita re ervirano je samo a depo itne institucije A ako se apstra"iraju #tedionice, sposobnost kreacije novca je najvanija posebna osobina banaka po kojoj se one razlikuju od svih drugih novarskih institucija ( bog ove injenice banke su svugdje podvrgnute monetarnoj kontroli nacionalni" sredi#nji" banaka) ,. Najva8niji ak"ivni (osao %anaka je o$o%!avanje k!e$i"a A banka je kreditno poduzee i odobravanje kredita je njezina nezaobilazna karakteristika ali kredite odobravaju i sve ostale financijske institucije pa ak i poslovna podu ea A unato tome, odobravanje kredita smatra se jednom od osnovnih bankovnih funkcija jer su one institucije koje stalno, a ne povremeno, te profesionalno primaju depo ite i odobravaju kredite A te"niki promatrano, pravna osoba mora obavljati i depo itne i kreditne poslove da bi imala status banke 3. Banke s& ins"i"&cije (la"nog (!o e"a A dana#nji platni promet je be gotovinski i obavlja se prijenosom depo itnog novca s rauna na raun A kako druge financijske institucije (osim #tedionica) nemaju pravo voditi transakcijske raune na kojima se nala i depo itni novac, obavljanje plaanja najee se istie kao trea specifina karakteristika banaka 777A navedene E karakteristike ine liniju u ra likovanju banaka od drugi" financijski" institucija % banke obavljaju i ni drugi" poslova na financijskom tri#tu ali te poslove u pravilu smiju obavljati i druge institucije

5IRE 0EEINIRANJE KRE0I2NE> EINAN-IJSKE> M.NE2ARNE I NEM.NE2ARNE EINAN-IJSKE INS2I2U-IJE A br e promjene u financijama i deregulacija financijskog sektora nakon LKAti" godina pro#log stoljea br o uklanjaju tradicionalne ra like i me*u banaka i njima vrlo slini" #tedni" depo itni" institucija (#tedionice, kreditne unije, kooperative, "ipotekarne #tedionice, po#tanske #tedionice i specijali irane dravne kreditne institucije) A ove bankama srodne institucije tako*er primaju depo ite, odobravaju kredite, vode transakcijske raune, vode platni promet i obavljaju dr! poslove koji su bliski bankovnim, pa se danas ajedno s bankama objedinjavaju u #iroj grupi ;k!e$i"ni' ins"i"&cija< H KRE0I2NE INS2I2U-IJE su podu ea (MundertakingsN) iji je posao primanje depo ita ili drugi" sredstava s obve om vraanja od javnosti i odobravanje kredita a vlastiti raun A EINAN-IJSKE INS2I2U-IJE su podu ea kojima je abranjeno primati depo ite ili ostala sredstva s obve om vraanja, tj! one su podu ea koja nisu kreditne institucije ve im je osnovni posao stjecanje udjela ili obavljanje jednog ili vi#e poslova kao #to su- uvanje i administriranje $8Aa, usluge po kreditima i usluge uvanja i skrbi (poslovi koje smiju obavljati banke ali i ostale nebankovne financijske institucije) A uvaavajui promjene i pojavu novi" institucija, 4; je uvela i #ire ka"ego!ije Mone"a!ni' financijski' ins"i"&cija (2FI) i Ne one"a!ni' financijski' ins"i"&cija (12FI) pri emu 2FI ine &sektor emisije novca u euro podruju( BANKA P.2PUNE USLU/E I BANK.VNI K.N/L.MERA2I A prisiljene prilago*avati se novim okolnostima i i a ovima u okruenju, banke su se u posljednja dva desetljea preoblikovale od tradicionalni" depo itnoAkreditni" institucija u %anke ;(o"(&ne &sl&ge< ili u financijskoHse!visne ;cl&s"e!e< sposobne pruiti svaku financijsku uslugu i na domaem i na me*unarodnom financijskom tri#tu A prilagodba banaka odvijala se dvosmjerno- prvo, pritiskom na regulatorna tijela kako bi se uklonila akonska ogranienja i abrane bog koji" su banke bile u neravnopravnom poloaju u odnosu na nebankovne konkurente i drugo, proaktivnom tri#nom strategijom preu imanja svi" poslova na financijskom tri#tu A deregulacija, promjene u poslovnoj filo ofiji i u upravljanju, te sveobu"vatno restrukturiranje banaka doveli su do toga da su suvremene banke bitno drukije od tradicionalni" banaka od prije DKAtak godina A europske banke, primjerice, tradicionalno su univer alne ali je deregulacija natno pro#irila mogunosti poslovanja pa se raspon nji"ovi" poslova kree od tradicionalni" depo itni" i kreditni" aktivnosti do pri"vaanja svi" poslova univer alne banke . preuzimanje novih, netradicionalnih bilannih poslova, a posebno porast izvanbilannog poslovanja i nekamatnih prihoda predstavljaju kljune imbenike oporavka banaka u zadnjem desetljeu A dana#nje banke su se preoblikovale u slo8ene financijske konglo e!a"e % financijske "obotnice sa pipcima u svim tradicionalnim bankovnim, nebankovnim pa ak i u pomonim financijskim poslovima A suvremeno akonodavstvo S/)Aa, 4; i :apana danas omoguava jo# #ire i slobodnije pove ivanje banaka u financijski 'ol$ing ko (anija a )EF-* u okviru koji" se mogu obavljati ne samo bankama &bliski( ve i oni poslovi koji su samo &komplementarni( bankovnim ili predstavljaju pomone bankovne usluge . a potrebe supervi ije suvremeno akonodavstvo definiralo je i pojam ;g!&(e %anaka< tako da je danas u potpunosti omogueno vlasniko i upravljako pove ivanje banaka i drugi" pravno ne avisni" financijski" institucija u financijskim konglomeratima ( akonodavci su omoguili bankama obavljanje gotovo svi" financijski" poslova) A avr#etkom tog procesa moe se smatrati dono#enje Zakona o modernizaciji financijskih usluga A !"# Zakon iz $%%%.g. &'()* . time je konano avr#en proces preobra be tradicionalni" banaka u ;financijske ins"i"&cije (o"(&ne &sl&ge< I. .0N.S BANKE I PRIVRE0E ; odnosima banaka i privrede mogu se i dvojiti 3 o$elaa* AN/L.AMERIDKI M.0EL A oslanja se na tri#te kapitala, ra vijene banke ali i na sektor sve vaniji" nebankovni", stari" i novi" institucija A alokaciju kapitala osigurava ra vijeno, otvoreno, informirano, kompetitivno i uinkovito financijsko tri#te A tri#na disciplina i primjena komercijalni" kriterija odre*uju racionalnu upotrebu kapitala pa tako i odnos banaka i podu ea

%* NJEMADKI ;FAUSBANK< M.0EL A osniva se na posebnom i vr#em oslanjanju podu ea na jednu glavnu (kunu) banku i nje ino kreditno financiranje A podu ea komitenti dre kod svoji" &kuni"( banaka dionice &u depo itu( i prepu#taju bankama glasaka prava koja i nji" proi la e . banke esto kontroliraju veliki dio glasaki" prava i nameu svoje predstavnike u uprave ili u nad orne odbore podu ea A ve a i me*u banaka i podu ea je vrlo vrsta jer banke kontroliraju tvrtke i nji"ovu dioniku vrijednost, bolje po naju podu ea i, smatra se, lak#e procjenjuju nji"ove potrebe a kreditima banaka i ri inost svoji" plasmana c* JAPANSKI M.0EL KEIRE2SU M.0EL A japanske banke i industrijska podu ea pove ana su u neformalne 04I645S; konglomerate (&keiretsu( % poslovna grupa) A keiretsu grupu ine banke i druge financijske institucije i industrijska podu ea koja se me*usobno posjeduju i vrsto su poslovno pove ana A banke i podu ea u ajamno pove uju manji ili vei vlasniki udjeli A tako se uspostavlja vrsta dugorona pove anost banaka i keiretsu podu ea . banke imaju bolje informacije o podu eima % lanovima grupe nego o onima i van grupe, mogu nad irati nji"ovo poslovanje i utjecati na odluke uprave ( bog toga im je olak#ano ocjenjivanje ri inosti nji"ovog financiranja pa se lak#e i e#e odluuju odobravati im kredite nego nelanovima grupe) A japanski model decentrali iranog bankarstva i vrste vlasnike, financijske i upravljake isprepletenosti podu ee i banaka trai konsen us managementa podu ea, banaka a esto i politike vlasti, ali omoguava nji"ovu kontinuiranu me*usobnu kontrolu i nad or 777H b) i c) poka ali su se u pro#losti dobrim modelima, posebno u kri nim prilikama kada su se podu ea mogla oslanjati na banke, me*utim ovi modeli u svoje prednosti sa sobom nose i odre*ene probleme . slabosti su se nakon @HLK!g! u :apanu poka ale kao birokrati acija sustava koja je onemoguavala inicijativu, inovacije i prilagodbu promjenama, slabost kontrolni" me"ani ama, neefikasnost banaka, netri#no odre*ivanje cijena i posebno olako odobravanje kredita lanicama grupe #to je dovelo do lo#i" plasmana i nenaplativi" kredita J. 0.K2RINE U UPRAVLJANJU BANKAMA A naje#e se filo ofija upravljanja bankom svodi na upravljanje nje inom 064)I5,12 /05I$,1>O; ili ne#to #ire, na upravljanje cjelokupnom /05I$12 A nema &prave( (jedne) teorije o upravljanju bankom, me*utim, sve teorije podra umijevaju da je 0$/9I545/ ;86/$4 odluujua a uspje#nost upravljanja bankama 1. 0.K2RINA K.MER-IJALNIF KRE0I2A );Real %ill< 0.K2RINA* A na iva se i 5416I:/ FI,/,'I6/,:/ 01246'I:/9,I? 81S91$/ ili )1056I,/ 5631$I,S0I? 8/8I6/ A ovo je najstarija doktrina i pove uje likvidnost i aradu A banovne uprave uvijek se nala e u dvojbi &likvidnost % arada( . jedna je krajnost odravanje apsolutne likvidnosti, a druga je odobravati kredite a najri inije podu"vate A bankari su rje#enje prona#li u t v! ;sa olikvi$i!aj&?i k!e$i"i a< . kreditiraju se oni dunici koji e i kredita financirati proi vodnju i prodaju robe ijom se naplatom osigurava vraanje kredita % likvidnost je predvidiva, a naplata sigurna pa su se tako financirali komercijalni poslovi u alog robe do njene prodaje i naplate A ne$os"acia) ako se banke usmjere samo na ovakve kratkorone kredite sa malo ri ika i osigurane robom one e biti visokolikvidne ali e morati pri"vaati manji prinos ( aradu) i takvog poslovanja b) ako bi sve banke tako radile pojavili bi se ekonomski problemi jer ako padne potranja a takvom robom, banke nee moi odobravati kredite pa e im se arada opet smanjiti A i olirane banke mogu slijediti ovu doktrinu ali sve banke ne mogu (u kri nim ra dobljima bi i banke i privreda do#le u pote#koe) . a prakticiranje ove doktrine, vanom se poka ala uloga sredi#nje banke kao &po ajmljivaa u krajnjoj nudi( jer ona u kri nim vremenima odrava likvidnost banaka ,. 2E.RIJA PREBA-IVANJA );s'if"a%ili"B<* A to je kompromisno rje#enje jer se dio i vora sredstava upotrebljava a kratkorone i likvidne kredite, a drugi dio usmjerava se u profitabilnije dugorone plasmane koji su i manje likvidni A da bi nadoknadile gubitak likvidnosti banke dio sredstava plasiraju u visokolikvidne sek&n$a!ne !e#e!ve likvi$nos"i (npr! dravne ili agencijske vrijednosnice) % slue kao dopuna primarnim re ervama likvidnosti ili likvidnim kratkoronim kreditima

A ovakvom politikom banke kreiraju svojevrsni &miP( od likvidni" kratkoroni", nelikvidni" ali profitabilni" dugoroni" kredita i likvidni" sekundarni" re ervi likvidnosti (pravi kontrabalans dugoronim kreditima su likvidne vrijednosnice) A ne$os"aci )(!o%le i*A u kri i sve banke nastoje prodavati vrijednosnice pa ne mogu sve banke pronai kupce, a u to gube na pri"odu bog pada cijena vrijednosnica . na taj nain nije mogue odrati ili poveati likvidnost bankovnog sustava u kri nim ra dobljima jer nema dovoljno potranje A i ovdje je vana uloga sredi#nje banke . ona, naime, kro politiku otvorenog tri#ta otkupljuje ponu*ene vrijednosnice od jedne, vi#e ili od svi" banaka, ime pu#ta novac u optjecaj i odrava likvidnost bankovnog sektora 3. 2E.RIJA PRE0VIKEN./ ).DEKIVAN./* 0.F.2KA A prema ovoj doktrini bankari gledaju na svoje kredite kao na kreditni portfolio koji e biti i vor likvidnosti banke A to je filo ofija upravljanja bankama koja nalae da banka poveava likvidnost odobravanjem o%!o=ni' k!e$i"a koji se otplauju na rate A time kreditni portfolio automatski postaje likvidniji bog ne(!ekin&"og "oka o"(la"e k!e$i"a koji se tako obnavljaju kao novi i vori likvidnosti i kreditiranja . likvidnost se osigurava i mjeseca u mjesec kako dospijevaju otplatne rate A ovakvi se krediti ato mogu lak#e i prodati na sekundarnom tri#tu 9. 0.K2RINA .BJE0INJAVANJA E.N0.VA )I4V.RA* A ovaj pristup daje prednost sigurnosti i likvidnosti pred kratkoronom profitabilno#u A prema ovoj doktrini svi se i#vo!i "!e"i!aj& kao je$an i#vo! be ob ira na ra like me*u njima A i takvog jedinstvenog i vora sredstva se usmjeravaju uI! )io a 86I2/6,; 9I0$I),1S5 (gotovina, obve na re erva) II! )io a S40;,)/6,; 64746$; 9I0$I),1S5I (kratkorone, visokolikvidne vrijednosnice do godinu dana) . kada je osigurana dovoljna likvidnost najvei dio preostali" i vora usmjerava se u III! )obre i profitabilne 064)I54 koji se ne smatraju i vorom likvidnosti i na kojima e banka ara*ivati, i I$! 2anji dio preostali" i vora usmjerava se u dugorone adunice kojima se podupire likvidnost ali ostvaruje i pri"vatljiva arada A ne$os"aci )(!o%le i*a) kako odrediti standarde dovoljne likvidnosti b) treba ocijeniti utjecaj ra liiti" i vora na likvidnost c) naglasak je na likvidnosti a ne na aradi, a arada je uvjet dugorone stabilnosti i sigurnosti banke d) anemaruje se likvidnost koja proi la i i danas uobiajene obrone otplate kredita e) ne pove uje pojedine i vore s pojedinim plasmanima te utjecaj te pove anosti na likvidnost i aradu (taj prigovor je ra rije#en u sljedeoj doktrini) C. 0.K2RINA P.VE4IVANJA I4V.RA I PLASMANA A ovaj pristup nalae da se poveu pojedinani i vori i njima financirani plasmani A prema njemu, (oje$ini (las ani financi!aj& se i# "o=no o$!e@eni' i#vo!a sli=ne !o=nos"i . kako i vori odre*uju plasmane tako se npr! kratkoroni i vori uglavnom usmjeravaju u kratkorone plasmane i dijelom u druge plasmane sline ronosti A naglasak je je kod ove doktrine na profitabilnosti, kamatne mare su a#tiene, a isto tako a#tien je kratkoroni kreditni portfolio od ri ika promjena kratkoroni" kamatni" stopa (tako je, primjerice, veliki dio osjetljivi" depo ita po vi*enju alociran u primarne i sekundarne re erve likvidnosti, a i vori pribavljeni emisijama dugoroni" adunica u dugorone kredite) G. 0.K2RINE USKLAKIVANJA I4V.RA I PLASMANA .VISN. . PR.MJENAMA KAMA2NJAKA S2RA2E/IJE ;JA4A< A ova filo ofija sastoji se u tome da %anke &skla@&j& ak"iv& s (!o jenjivi ka a"njaci a )APK* i o%ve#e s (!o jenjivi ka a"njaci a ).PK* A mogue su 3 s"!a"egije ja#a (&gapAa() kojima se upravlja aktivom i pasivom i mjeri osjetljivost neto kamatni" arada na promjene tri#ni" kamatnjakaA. S2RA2E/IJA NEU2RALN./ JA4A A &(!ava %anke i#je$na=ava %an=ine (las ane i o%ve#e s (!o jenjivi ka a"njaci a . primjerice, ako FKQ i vora banke ugovoreno s promjenjivim kamatnjakom i FKQ plasmana bit e ugovoreno s promjenjivim kamatnjakom A tako se minimi ira ri ik promjene tri#ni" kamatni" stopa jer se istodobno mijenjaju i pasivne (na obve e) i aktivne (na plasmane) kamatne stope pa e neto kamatni pri"od banke biti stalan, tj! a#tien

B. S2RA2E/IJA P.4I2IVN./ JA4A A &(!ava %anke vi+e (lasi!a & k!e$i"e s (!o jenjivi ka a"njaci a nego i a o%ve#a s (!o jenjivi ka a"njaci a (npr! FKQ aktive, a samoDKQ obve a) A ako tri#ne kamatne stope padaju istovremeno e padati i pri"odi od kredita s promjenjivim kamatnjacima i tro#kovi takvi" obve a, ali e pri"od padati vi#e pa se smanjuje neto kamatni pri"od A banka istovremeno ima i IKQ kredita, a ak LKQ obve a s fiksnim kamatnjacima . kada padaju kamatnjaci sada#nja vrijednost ovi" obve a i potraivanja banaka raste (jer su im kamatnjaci fiksni pa se ne mijenjaju i ostaju vi#i) R neto vrijednost banke opada i to e se poka ati na tri#tu u padu cijena njeni" dionica A ako tri#ne kamatne stope rastu dio aktive s promjenjivim kamatnjacima donijet e vi#e pri"oda nego #to e rasti tro#kovi i vora i koji" je financirana A udjelu aktive s fiksnim kamatnjacima (IKQ) manje e padati vrijednost nego obve ama s fiksnim kamatnjacima (LKQ) R u cjelini gledajui, neto vrijednost banke e rasti -. S2RA2E/IJA NE/A2IVN./ JA4A A %anka $!8i o je! APK i &k&(ne ak"ive anji o$ .PK i &k&(ni' o%ve#a A bog toga je omjer aktive s fiksnim kamatnjacima i ukupne aktive vei od omjera obve a s fiksnim kamatnjacima i ukupni" obve a A ova strategija se primjenjuje kada uprava banke oekuje pad tri#ni" kamatni" stopa . ako se to ostvari, neto kamatni pri"od i neto vrijednost banke e se poveati . ako banka slijedi strategiju negativnog ja a, a tri#ne kamatne stope porastu, nje ina e dobit opasti, a posljedino i neto vrijednost banke BBBA strategije ja a omoguavaju baninoj upravi da sama odre*uje (komponira) strukturu svoji" plasmana i i vora, jer oni nisu i vana adani, i da aktivno utjee na vlastitu profitabilnost . kada eli zadrati istu razliku izme+u kamatnih prihoda i trokova , uprava banke bira strategiju neutralnog ja a, a ako eli preuzeti vei rizik , slijedit e strategiju po itivnog ja a (ako oekuje porast tri#ne kamatne stope), odnosno strategiju negativnog ja a (ako oekuje pad tri#ne kamatne stope) L. S2RA2E/IJE JA4A A jo# se na ivaju i )1056I,/2/ ;S09/SI$/,:/ I7$16/ I 89/S2/,/ 1$IS,1 1 8612:4,/2/ 0/2/5,:/0/ A ova filo ofija sastoji se u tome da %anke &skla@&j& ak"iv& s (!o jenjivi ka a"njaci a )APK* i o%ve#e s (!o jenjivi ka a"njaci a ).PK* A mogue su 3 s"!a"egije ja#a (&gapAa() kojima se upravlja aktivom i pasivom i mjeri osjetljivost neto kamatni" arada na promjene tri#ni" kamatnjakaA. S2RA2E/IJA NEU2RALN./ JA4A A &(!ava %anke i#je$na=ava %an=ine (las ane i o%ve#e s (!o jenjivi ka a"njaci a . primjerice, ako FKQ i vora banke ugovoreno s promjenjivim kamatnjakom i FKQ plasmana bit e ugovoreno s promjenjivim kamatnjakom A tako se minimi ira ri ik promjene tri#ni" kamatni" stopa jer se istodobno mijenjaju i pasivne (na obve e) i aktivne (na plasmane) kamatne stope pa e neto kamatni pri"od banke biti stalan, tj! a#tien B. S2RA2E/IJA P.4I2IVN./ JA4A A &(!ava %anke vi+e (lasi!a & k!e$i"e s (!o jenjivi ka a"njaci a nego i a o%ve#a s (!o jenjivi ka a"njaci a (npr! FKQ aktive, a samoDKQ obve a) A ako tri#ne kamatne stope padaju istovremeno e padati i pri"odi od kredita s promjenjivim kamatnjacima i tro#kovi takvi" obve a, ali e pri"od padati vi#e pa se smanjuje neto kamatni pri"od A banka istovremeno ima i IKQ kredita, a ak LKQ obve a s fiksnim kamatnjacima . kada padaju kamatnjaci sada#nja vrijednost ovi" obve a i potraivanja banaka raste (jer su im kamatnjaci fiksni pa se ne mijenjaju i ostaju vi#i) R neto vrijednost banke opada i to e se poka ati na tri#tu u padu cijena njeni" dionica A ako tri#ne kamatne stope rastu dio aktive s promjenjivim kamatnjacima donijet e vi#e pri"oda nego #to e rasti tro#kovi i vora i koji" je financirana A udjelu aktive s fiksnim kamatnjacima (IKQ) manje e padati vrijednost nego obve ama s fiksnim kamatnjacima (LKQ) R u cjelini gledajui, neto vrijednost banke e rasti -. S2RA2E/IJA NE/A2IVN./ JA4A A %anka $!8i o je! APK i &k&(ne ak"ive anji o$ .PK i &k&(ni' o%ve#a A bog toga je omjer aktive s fiksnim kamatnjacima i ukupne aktive vei od omjera obve a s fiksnim kamatnjacima i ukupni" obve a A ova strategija se primjenjuje kada uprava banke oekuje pad tri#ni" kamatni" stopa . ako se to ostvari, neto kamatni pri"od i neto vrijednost banke e se poveati . ako banka slijedi strategiju

negativnog ja a, a tri#ne kamatne stope porastu, nje ina e dobit opasti, a posljedino i neto vrijednost banke BBBA strategije ja a omoguavaju baninoj upravi da sama odre*uje (komponira) strukturu svoji" plasmana i i vora, jer oni nisu i vana adani, i da aktivno utjee na vlastitu profitabilnost . kada eli zadrati istu razliku izme+u kamatnih prihoda i trokova , uprava banke bira strategiju neutralnog ja a, a ako eli preuzeti vei rizik , slijedit e strategiju po itivnog ja a (ako oekuje porast tri#ne kamatne stope), odnosno strategiju negativnog ja a (ako oekuje pad tri#ne kamatne stope) 1M. 2RI-K A suvremene banke posluju u uvjetima br i" promjena u nji"ovom okruenju, bog ega se i one same moraju mijenjati . teorija upravljanja bankama bavi se okruenjem koje utjee na dono#enje odluka (upravljanje bankom predstavlja trajno prilago*avanje dinaminim promjenama u okolini i i bor prioriteta i me*u brojni" mogunosti odluivanja) A prilago*avanje banaka promjenama kao #to su institucionali acija (konkurencija institucionalni" investitora), sekuriti acija, globali acija, privati acija, moderni acija i dr! &i acije( odvija se danas kao 01,S19I)/'I:/ banaka kro spajanja i pripajanja, ili ;,;56/>,:/ 64163/,I7/'I:/ i 40S8/,7I:/ kro subsidiarije metodom stjecanja drugi" banaka i nebankovni" financijski" institucija A brojni su imbenici koji odluujue utjeu na dana#nje banke i o kojima treba voditi rauna pri upravljanju bankama (primjerice, promjenjive stope inflacije i kamatnjaci, regulatorne promjene, promjene pore ne regulacije, te"nolo#ki napredak, ra ina gospodarske aktivnosti, nanstveni i struni napredak!!!) A SinkeB kljune % kritine imbenike koji danas utjeu na opstanak banaka u visokokonkurentskoj financijskojAservisnoj industriji, a o kojima poslovna politika banaka mora voditi rauna jer su odluujui a maksimiranje dobiti, upravljanje ri ikom i strategijsko planiranje, svodi na 2RI-K : 2 2!ans(a!encB N .2V.REN.S2 A otvorenost banke (prozirnost , jasnost ) podra umijeva da banke danas na tri#tu javnosti pruaju sve vi#e podataka o vlastitom financijskom stanju i razotkrivaju informacije koje omoguavaju nji"ovo tri#no vrednovanje, ocjenjivanje uprave, uvid u uvjete i nain poslovanja, nad or i disciplinu kreditora i dunika i sl! A to je napredak od dosada#njeg tradicionalno atvorenog i tajnovitog poslovanja banaka A otvorenost nalae puno ra otkrivanje kako bi javnost imala uvid u poslovanje banke #to pomae vrednovanju, stvaranju povjerenja i odravanju reputacije banke A spajanjem banaka stvara se nova institucija o kojoj komitenti i javnost ne naju dovoljno . ra otkrivanjem se pridobivaju opre ni i nepovjerljivi komitenti, a banka se predstavlja kao potena institucija koja nita ne skriva od javnosti R Risk eO(os&!e N I4L.1EN.S2 RI4IKU A i loenost ri iku upuuje na veliko naenje ra voja metoda upravljanja ri icima u bankama . banke preuzimaju rizike pa ih poveana rizinost okruenja prisiljava da stalno inoviraju metode risk managementa A osim tradicionalnog upravljanja pasivom i aktivom (/T9) i kreditni" anali a, banke preu imaju sofisticirane te"nike a#tite od ri ika kro futures, for+ard, opcijske ugovore i podjelu ili prebacivanje ri ika na druge sekuriti acijom aktive A dosada#nji imbenik ri ika odnosio se samo na kamatni ri ik, a novi ga pro#iruje na i loenost banke svim i posebno novim ri icima I Info! a"ion "ec'nologB N INE.RMA2IDKA 2EFN.L./IJA A u novoj ekonomiji (a posebice sutra u &umreenoj ekonomiji(), informatika te"nologija banku pretvara u instituciju angairanu u proi vodnji i preradi informacija (slino telekomunikacijskim tvrtkama, banke pomou informacijske te"nologije prikupljaju, obra*uju i distribuiraju informacije a svoj i a raun komitenata) A primjena informatike te"nologije dramatino mijenja proizvode i kanale distribucije u bankarstvu A najvei dio banaka primjenjuje usporedno tradicionalnu % preko poslovnica i elektroniku distribuciju usluga (viekanalna strategija ), ali ve postoje i iste Internet bankovne tvrtke ( ,-banke) - -o (e"i"ion fo! c&s"o e!s N K.NKUREN-IJA 4A K.MI2EN2E A konkurencija a komitente nalae banci stalnu brigu o . najvanija elementa konkurentnosti/ cijeni, dostupnosti i povjerenju kako bi adrala postojee komitente i pro#irila komitentsku ba u A ve a sa prva E elementa 56I'0Aa moe se formulirati tako da komitenti banke od nje oekuju inovativne proi vode i usluge, ponu*ene na otvoren nain, lako dostupne primjenom moderne informatike te"nologije pri emu banka umjesto nji" preu ima upravljanje ri icima K Ka(i"al a$aA&acB N A0EKVA2N.S2 KAPI2ALA A adekvatnost kapitala propisuju regulatorne agencije kako bi osigurale & dravlje( i sigurnost banke

10

A pove ujui veliinu banke i ri inost nje ini" plasmana s veliinom kapitala, regulatori discipliniraju banke i osiguravaju nji"ovo ra borito poslovanje A s druge strane, upravljanje kapitalom i nunost stalnog udovoljavanja kapitalnim standardima jedna je od najvaniji" aktivnosti bankovni" uprava 777 0omponente 56I'0Aa ne treba promatrati i olirano ve u nji"ovom me*udjelovanju jer jedna utjee na drugu! Stalna briga o elementima 56I'0Aa preduvjet je opstanka banaka na dana#njem financijskom tri#tu ali istovremeno su ove komponente i nje ine &pokretake snage(, koje udruene s nastojanjem uprave banke da ostvari ra umnu dobit, vode inovativnom pona#anju, tj! 2RI-K P RA4UMNA VLAS2I2A K.RIS2 : IN.VA-IJE A 56I'0 je stoga mogue s"vaati i kao model (okvir) a anali u utjecaja promjena i financijski" inovacija na suvremene banke i kao kriterij vrednovanja uspje#nosti uprava A elementi 56I'0Aa grupiraju se kaoa) UI2B4,I'I 106;V4,:/- I b) UI2B4,I'I 56VI>5/- 5, ' c) FI,/,'I:S0I UI2B4,I'I- 6, 0 11. 4A0A-I BANK.VNE UPRAVE 1snovna adaa bankovne uprave je os"va!iva"i $o%i" i k!o# "o (os"i#a"i s"!a"egijski cilj (ove?avanja ne"o v!ije$nos"i %anke! ;spje" bankovne uprave mjeri se vrijedno#u banke jer e s nje inim poveanjem biti adovoljeni interesi vlasnika ali i svi" drugi" osoba ainteresirani" a nje ino poslovanje! )ividendni pri"od vlasnika moe biti kratkoroni cilj ali iskustvo poka uje da se u bankovnoj industriji i ra ito mali dio ostvarene dobiti raspore*uje u dividende, a najvei dio kao adrana dobit pridonosi uveavanju vrijednosti banke! S gledi#ta upravljanja, dioniari su adovoljni ako im pojedinane odluke uprave poveavaju vrijednost nji"ovog ulaganja u e<uit= banke! $6I:4),1S5 B/,04 moe se iska ati s"a"i=ki i $ina i=kiC S5/5IU0I . ,451 $6I:4),1S5 B/,04 (,45? W165?) R $6I:4),1S5 I21$I,4 % 1B$474 B/,04 A ili drukije, imovinu banke ine krediti i investicije, a pasivu ine obve e i e<uit= kapital, pa je 0 X I R 1 X ,$ . ,$ R (0XI) A 1 A ,451 $6I:4),1S5 predstavlja vrijednost dionikog kapitala (vlasnika glavnica) koji se ra likuje od kapitala banke )I,/2IU0I . A potpunije i mnogo sloenije A sadanja &diskontirana* vrijednost svake stavke I21$I,4, tj! kvaliteta aktive mjerena sposobno#u da donosi aradu nasuprot 1B$47/ koje nose ras"ode, gledajui i" kao diskontiranu vrijednost buduih priljeva, snagu imena banke, snagu nje inog gospodarskog okruenja i budui" makroekonomskih uvjeta rasta i ra voja okruenja banke /ko odluke uprave trebaju maksimirati neto vrijednost banke, tada se f&nkcija cilja )#a$a"ak* %ankovne &(!ave moe definirati i simbolima prika ati kao MaO V N f )P> I> 0*, tj! aksi i!anje v!ije$nos"i %anke )V N v!ije$nos"* odre*eno je odlukama uprave o (las ani a )P N &(!avljanje (las ani a> ak"ivo *, i#vo!i a s!e$s"ava )I N &(!avljanje i#vo!i a> financija a* i o $ivi$en$a a )0*! ;prava banke ispunjava svoje adatke i uveava vrijednost vlasnika banke ako s& inves"icije sa (!inosi a ve?e o$ "!o+kova (!i%avljanja i#vo!a i# koji' "e inves"icije financi!a ! ;prave banaka stalno su i me*u tri#ta i ciljeva poslovanja banke % oni kupuju i prodaju financijsku imovinu s ciljem ostvarivanja dobiti i poveanja neto vrijednosti banke, kako bi astupajui interese vlasnika uveale nji"ovo bogatstvo! S tim ciljem, upravljai banaka donose 3 glavne sk&(ine (!os&$%i i o$l&ka1. .0LUKE . PLASMANIMA )&laganji a inves"icija a* A koliko investirati u koji oblik &vrstu* financijskih plasmana0 . to su o$l&ke o s"!&k"&!i!anj& ko (oni!anj& (o!"felja i njima je odre*ena $49IUI,/ I 012817I'I:/ /05I$4 B/,04 A ra like u strukturi aktive odre*uju i strukturu pri"oda i tro#kova i veliinu dobiti pa se uspje" ili neuspje" uprave najjednostavnije mjeri prema tome kako je, u iste ostale parametre, strukturirala svoja ulaganja ( ato je mogue rei da se sutina upravljanja bankama svodi na upravljanje aktivom ) ,. .0LUKE . I4V.RIMA SRE0S2AVA )financijske o$l&ke* A kako, iz kojih izvora i uz koje uvjete pribavljati dodatne izvore pogodne za plasmane0 A ovdje se, dakle, odluuje kako postii najniu cijenu (tj! tro#ak) i vora, kako i" kombinirati da bi se postigao najnii granini tro#ak, kako upravljati ri icima i vora i sl!

11

A u obje ove grupe odluka sadrano je i odluivanje o cijeni (pasivni kamatnjaci na depo ite i aktivni kamatnjaci na kredite) 3. .0LUKE . 0IVI0EN0I )i #a$!8avanj& $o%i"i* A odluke o visini dividendni" isplata (koje odre*uju i veliinu adrane dobiti), odluke o dividendnim isplatama po dionici jer (neupueni) time esto mjere uspje" banke i uprave 777A ove . grupe odluka odre+uju da li je maksimalizirana vrijednost banke jer utjeu na profitabilnost ali i na veliinu preuzetih rizika Svaka odluka bankovni" managera ukljuuje E imbenika- novac, v!ije e i !i#ik! ,ji"ov je adatak (!e&#i anje !i#ika #a &lo8eni novac & v!e en&! ;prava se koncentrira na budua kretanja novani" vrijednosti na tri#tu! 8o#to su budua kretanja neizvjesna problem se svodi na ocjen& )(!ocjen&* nov=ani' k!e"anja i !i#ika koje ona nose & %&$&?nos"i ! ; ostvarivanje dobiti, uprava banke moe imati i dodatne ciljeve a koje vjeruje da podupiru ostvarivanje glavnog cilja (npr! posti anje tri#ne koncentracije bog ostvarivanja monopolaB)! B 1onopolska pozicija omoguava banci kontrolu cijena (vi#e cijene) ili prilagodbu ri ika jer se ri ik manje preu ima u monopolskoj, nekonkurentskoj nego u konkurentskoj sredini! Banke se u monopolskoj situaciji pona#aju rastro#no % vi#ak aposleni", vi#e su plae i naknade, uprava je openito &lak#a( na tro#kovima, monopol osigurava &miran ivot( (banke nee ula iti u ri ine plasmane, &i abirat( e poslove i ri ike, a to nije korisno niti a banku niti a ajednicu)! ,erijetko uprave kao cilj odre*uju aksi ali#i!anje veli=ine %anke kro br i rast jer e veliina i njena steena reputacija naknadno omoguiti poveanje dobiti i e<uit=Aa! )ana#nja regulacija kapitala ograniava rast bog &rasta( i neumjerene tenje uprava da se banka br o &penje( na rang listama mjereno veliinom aktive! 1stvarivanje ciljeva uprave banke pod utjecajem je 3 najva8nije $e"e! inan"e@! 81,/>/,:4 I 1)9;04 S/24 ;86/$4 D! 864F464,'I:4 $9/S,I0/ B/,04 E! S1'I:/9,1 106;V4,:4, koje se iska uje kao a) 401,12S01 106;V4,:4 b) 643;9/516,1 106;V4,:4! BB; uvjetima djelovanja ova tri imbenika, uprava svoje ciljeve ostvaruje kro G (oli"ikaP.LI2IKE 4A P.S2I4ANJE -ILJEVA@! ;86/$9:/,:4 2/6V/2/ D! 01,5619/ 561>01$/ E! ;86/$9:/,:4 9I0$I),1>O; F! ;86/$9:/,:4 0/8I5/912 G! ;86/$9:/,:4 81647I2/ I! ;86/$9:/,:4 I7$/,BI9/,U,I2 /05I$,1S5I2/! <<< 77NADEL. MAKSIMIRANJA VRIJE0N.S2I BANKE . i abrani ciljevi odre*uju i politike kojima se ti ciljevi nastoje ostvariti i aktivnosti u odre*enim prilikama i ra dobljima! 1,. VRIJE0N.S2 BANKE $6I:4),1S5 B/,04 moe se iska ati s"a"i=ki i $ina i=kiC S5/5IU0I . ,451 $6I:4),1S5 B/,04 (,45? W165?) R $6I:4),1S5 I21$I,4 % 1B$474 B/,04 A ili drukije, imovinu banke ine krediti i investicije, a pasivu ine obve e i e<uit= kapital, pa je 0 X I R 1 X ,$ . ,$ R (0XI) A 1 A ,451 $6I:4),1S5 predstavlja vrijednost dionikog kapitala (vlasnika glavnica) koji se ra likuje od kapitala banke )I,/2IU0I . A potpunije i mnogo sloenije A sadanja &diskontirana* vrijednost svake stavke I21$I,4, tj! kvaliteta aktive mjerena sposobno#u da donosi aradu nasuprot 1B$47/ koje nose ras"ode, gledajui i" kao diskontiranu vrijednost buduih priljeva, snagu imena banke, snagu nje inog gospodarskog okruenja i budui" makroekonomskih uvjeta rasta i ra voja okruenja banke /ko odluke uprave trebaju maksimirati neto vrijednost banke, tada se f&nkcija cilja )#a$a"ak* %ankovne &(!ave moe definirati i simbolima prika ati kao MaO V N f )P> I> 0*, tj! aksi i!anje v!ije$nos"i %anke )V N v!ije$nos"* odre*eno je odlukama uprave o (las ani a )P N &(!avljanje (las ani a> ak"ivo *, i#vo!i a s!e$s"ava )I N &(!avljanje i#vo!i a> financija a* i o $ivi$en$a a )0*! ;prava banke ispunjava svoje adatke i uveava vrijednost vlasnika banke ako s& inves"icije sa (!inosi a ve?e o$ "!o+kova (!i%avljanja i#vo!a i# koji' "e inves"icije financi!a !

12

13. NADELA BANK.VN./ P.SL.VANJA ,esolidno, nesigurno, nelikvidno i nerentabilno poslovanje banaka nuno je sprijeiti bog same banke, bog komitenata i bog dru#tvene ajednice u kojoj djeluje! 7ato se u poslovanju banaka primjenjuju ne aobila na naela po kojima se ona ravna! 5a su se naela iskristali irala kro stoljetnu praksu ali i" dijelom namee i akon! .snovna na=ela %ankovnog (oslovanja su- NADEL. LIKVI0N.S2I, NADEL. SI/URN.S2I, NADEL. REN2ABILN.S2I te NADEL. P.SL.VN.S2I I URE0N./ P.SL.VANJA! : likvi$nos" i sig&!nos" % obino propisuje drava ali je i prioritetna briga uprave banke : !en"a%ilnos" % briga uprave i vlasnika ali sve vi#e pod utjecajem regulacije i nad orom drave : (oslovnos" i &!e$no (oslovanje % briga je banke I* NADEL. LIKVI0N.S2I A najva8nije je na=elo jer samo likvidna banka moe primjenjivati sva druga naela A a likvidnost banke ainteresirani su deponenti, regulatori, uprava banke, neovisni financijski analitiari, a bog sistemskog ri ika i druge banke i naj#ira javnost A ono se svodi na vjerovanje javnosti % deponenata, kreditora ali i dunika banke da u svakom trenutku mogu podii svoje depo ite ili da e banke platiti svoje obve e u skladu s ugovorom A su#tina naela likvidnosti je u obvezi svakog sudionika gospodarske aktivnosti pa i banke da u svakom trenutku bude sposoban u cijelosti izvriti preuzete, a dospjele novane obveze (ako nije u stanju svakog trenutka udovoljiti svojim obve ama i loit e se nestabilnosti bog nepovjerenja javnosti) A banka je u obvezi prema svojim vjerovnicima- deponentima (ulagaima), kupcima adunica (obve nica, komercijalni" papira, #tedni" certifikata), kreditorima (drugima bankama, sredi#njoj banci), korisnicima kredita (mora i" &staviti u teaj(), garancija, akreditiva i openito sudionicima u platnom prometu, vlasnicima $8Aa ili povjerbeni" sredstava u &custod=( i povjerbenim (&trust() poslovima, i sl! A u odravanju likvidnosti naelno vrijedi pravilo da i#vo!i o$!e@&j& (las ane, tj! kratkoroni izvori plasiraju se u kratkorone plasmane, a dugoroni izvori u dugorone plasmane (i#vo!i i (las ani "!e%aj& %i"i &skla@eni (o !o=nos"i i veli=ini . svaka obve a mora biti pokrivena odgovarajuom imovinom (potraivanjem)) A uskla*ivanje i vora i sredstava u bilanci banke nije jednostavna matematika operacija brajanja i odu imanja jer u ronost treba u imati u ob ir iC a) dinamiku, opseg i strukturu priljeva i odljeva novanih sredstava koji ovise o prometnom procesu ali i o ni u individualni" odluka, b) objektivne imbenike izvan utjecaja banaka koji utjeu na priljev sredstava A (oli"ika likvi$nos"i (o$ &"jecaje je i#vo!a i (las ana %anaka . (ona+anje nosi"elja financijski' s!e$s"ava moe biti takvo da ga banka- a) dobro po naje, moe ga predvidjeti i utjecati na njega (stalni komitenti), b) dobro po naje ali na njega ne moe utjecati (odljev depo ita sa transakcijski" rauna ili rauna #tednje po vi*enju a Boi, novogodi#nje pra nike!!!), c) ne po naje i ne moe utjecati na njega jer se ovdje radi o dono#enju samostalni" i nepredvidivi" odluka (&#okovi( i a vani neoekivanim odlukama sredi#nji" banaka, ograniavanja aduivanja u ino emstvu, i sl!) A slomovi i bankovne kri e poka ali su da kri a banaka apoinje s nelikvidno#u i a koje se obino skrivala duboka nesolventnost . ato je legitimno pravo drave da akonima ili preko sredi#nje banke namee obve u odravanja likvidnosti . tako se propisuju o je!i )koeficijen"i* likvi$nos"i koji poka uju stupanj likvidnosti banaka <<< : MINIMALNI K.EEI-IJEN2I LIKVI0N.S2I ili K.EEI-IJEN2I MINIMALNE LIKVI0N.S2I N ) o$nos likvi$ni' s!e$s"ava Q $e(o#i"i (o vi@enj& i &lo#i na +"e$nj& (o vi@enj& * R 1MM A poka uje (!i a!n& likvi$nos" %anke A ?,B likvidnost banaka utvr*uje praenjem slobodni" kunski" i devi ni" novani" sredstava, kori#tenjem sekundarni" i vora likvidnosti, stanja upisani" vlastiti" blagajniki" apisa i tre orski" apisa . stanje primarne likvidnosti banaka prati preko: S2.PE PRIMARNE LIKVI0N.S2I N ) jese=ni (!osjek s"anja slo%o$ni' nov=ani' s!e$s"ava Q jese=ni (!osjek $e(o#i"a koji =ine osnovic& #a o%!a=&n o%ve#ne !e#e!ve * R 1MM : JE0N.S2AVNI K.EEI-IJEN2 LIKVI0N.S2I N S ) "ek&?a ak"iva "ek&?e o%ve#e* Q &k&(na ak"iva T R 1MM A u odnosu na i vore sredstava banka treba po navati svoje komitente, opseg i kretanja nji"ovi" sredstava na iro i drugim raunima kako bi mogla procjenjivati povlaenje i priljeve depo ita A tri#te bankovni" kredita karakteri ira neograniena potranja i ogranieni i vori u kreditnom potencijalu banke . da bi odrale likvidnost, banke moraju po orno i abrati kredite koji e se urednim vraanjem obnavljati u likvidnom % novanom obliku II* NADEL. SI/URN.S2I I EEIKASN.S2I ULA/ANJA A (o$!a#& ijeva- a) sigurnost u izvravanju posla onako kako je ugovoren, b) sigurnost plasmana banke da e komitent izvriti preuzete obveze onako kako je zakljueno

13

A u praksi se sigurnost postie k!e$i"ni anali#a a i ocjeno %oni"e"a $&8nika i $!&gi' (oslovni' (a!"ne!a . u to, ovo naelo namee i po navanje- a) prilika na tritu, b) gospodarskih uvjeta, c) komitenata iz prethodnih odnosa, njihove likvidnosti i rentabilnosti poslovanja , te d) stanja u grani &sektoru* privrede A ovo naelo namee postavljanje kriterija selekcije ko i"ena"a, i#%o! ins"!& ena"a osig&!anja v!a?anja k!e$i"a, oslanjanje na #$!ave $&8nike, (!avno osig&!anje i ak"ivnos"i oko (!isilne na(la"e k!e$i"a A efikasnos" &laganja pove ana je u alokativnu funkciju banaka i a"tijeva posti anje najboji" re ultata u i boru strukture ulaganja po vrstama privredne aktivnosti, produktivnosti, primjeni novi" te"nologija!!!ime se ostvaruju i profitni motivi i uinci III* NADEL. REN2ABILN.S2I A je osnovni> a (oneka$ i je$ini o"iv osnivanja %anaka . ostvaruje se u ajednici sa drugim naelima A (o$!a#& ijeva- a) rentabilnost banke i njezinih dijelova (profitni centri), b) profitabilnost pojedinog posla (sve #ire primjenjivani pristup mjerenja profitabilnosti svakog segmenta bankovnog poslovanja), c) profitabilnost ukupnog poslovanja s pojedinim komitentima A danas stabilnost i likvidnost banke pretpostavljaju rentabilnost na kratki rok IV* NADEL. P.SL.VN.S2I I URE0N./ P.SL.VANJA A o%&'va?a !a#%o!i"os" $ono+enja o$l&ka> vo@enja !a=&na o $ina ici kolanja s!e$s"ava i (!e$vi@anje "okova (!iv!e$ni' i financijski' k!e"anja A !a#%o!i"os" nalae da se odluke ne donose br opleto, da se ne preu imaju neumjereni ri ici, da se ne donose pod pritiskom bilo koje vrste, da se ne tri a lakom aradom i slino pona#anje A odluke se moraju donositi utemeljene na s"!&=ni anali#a a koje e omoguiti !ealne (!ocjene i ocjen& financijski' !e#&l"a"a A $ina ika ci!k&li!anja s!e$s"ava ima svoje akonitosti . izvori moraju biti najracionalnije koriteni i ne smiju neplodno mirovati A (!e$vi@anje "okova je visokostruni posao koji a"tijeva specifina makroekonomska i financijska nanja pa banke danas apo#ljavaju analitiare (specijaliste) i uvode po iciju glavnog ekonomista A ;&!e$no (oslovanje< nije samo formalni a"tjev, ve upuuje na o biljnost i odgovornost u poslu . obu"vaa struno i ekspeditivno obavljanje poslova, pridravanje bankovnih uzanci i obiaja, potivanje moralnih kodeksa, uvanje bankovne tajne, razotkrivanje uvjeta poslovanja, uvanje reputacije, ugleda zemlje, i sl! 19. 4A0A2AK I SA0R1AJ P.LI2IKE UPRAVLJANJA BANKAMA A poslovna politika banke ima adatak da vodei rauna o kljunim faktorima koji utjeu na nje ino poslovanje na tri#tu (56I'0) utvr*enim politikama, postupcima i aktivnostima, osig&!a os"va!ivanje osnovni' f&nkcija %anke (prikupljanje sredstava, financiranje komitenata, pruanje financijski" usluga) i in"e!esa vlasnika banke koji se ogledaju u ostvarenju dobiti te uveanju vrijednosti nji"ovi" dionica tj! dionica banke A ppb se temelji na naelima bankovnog poslovanja- na=elo likvi$nos"i, na=elo sig&!nos"i i &=inkovi"os"i &laganja, na=elo (!ofi"a%ilnos"i, na=elo (oslovnos"i i &!e$nog (oslovanja A potreba za jasno formuliranom i odre+enom poslovnom politikom raste s porastom autonomije banaka (koja se ogleda kro privatno vlasni#tvo i odsustvo pritisaka koji su bili vrlo karakteristini u dravnim bankama koji" je, stoga, sve manje), decentrali acije te veliine banke U AU2.N.MIJA je preduvjet efikasnog poslovanja u tri#noj privredi i pretpostavka tri#nog pona#anja bankovne uprave . ona osigurava najbolju alokaciju dru#tvenog kapitala koncentriranog u bankama jer omoguava iskljuivo primjenu komercijalni" kriterija (autonomija banke odre*ena je akonima, vlasni#tvom i formalnim spora umima % ugovorima koje banka akljuuje) A dosta toga u bankovnom poslovanju odre*eno je 643;9/'I:12 tj! determinirano je od strane drave . u eksternoj regulaciji bankovnog sustava drava utjee na broj banaka, veliinu, teritorijalni raspored, strukturu vlasni#tva i sl! . na pojedinane banke drava utjee nameui im pravila ra boritog poslovanja uspostavljanjem nad ora nad i borom uprave banke, odre*ivanjem do voljivi" poslova ime im ograniava strukturu bilance i pri"oda, pravilima o raunovodstvenim postupcima i i vje#ivanju javnosti!!! A dravno vlasnitvo nad bankama nije se poka alo dobrim rje#enjem pa je svugdje u svijetu primjetan proces ubr ane privati acije dravni" banaka ili oni" koje je ona stekla u brojnim sanacijskim postupcima . u upravljanju dravnim bankama autonomija uprave komponirana je obve om da ispunjava socijalne funkcije i ostvaruje politike ciljeve koje drava (esto) nade nametati (drava u takvim bankama postavlja upravu banke i utjee na kadrovsku politiku, namee nekomercijalne kriterije plasmana i subvencioniranja javni" interesa (podu ea) kro nie kamatne stope od tri#ni",

14

prisiljava banke na preu imanje previsoki" ri ika #to re ultira nevraanjem ili produavanjem rokova vraanja kredita) . privatne banke imaju #iru autonomiju ali to nade biti i problematino bog opasnosti od odobravanja kredita pod posebno povoljnim uvjetima osobama pove anim s bankama (krediti &related parties( ili &organkrediti( A njem!) A poslovna politika i upravljanje bankom determinirani su i vanim imbenicima na koje uprava banke ne moe aktivno utjecati ali im se moe razliito prilago+avati pa jo# uvijek ima dosta prostora da manageri banaka iskau ili da pokau slabosti unutar adani" okvira . iskustvo poka uje da je dosta toga u poslovanju banaka, ipak odre*eno pona#anjem uprava banaka A poslovnu politiku banke oblikuje, pismeno formulira te nad ire nje ino provo*enje stariji &top * management U VELIDINA BANKE A u malim bankama ppb je esto ve ana u osobuYe manageraYvlasnika te se stoga i rijetko pismeno formulira, premda je to danas i akonska obve a . upravljanje malim bankama esto je personalizirano i individualizirano, a upravljai se oslanjaju na vi iju i osobnu kreativnost, na osjeaj da su sposobni rukovoditi, na osobni i bor i upravljanje kadrovima, na osjeaj a ri ike i upravljanje ri icima i sl! . #to je banka vea, ono postaje impersonalno (timsko) i ovisi oveliini banke i broju podrunica, strukturi komitenata, stilu starijeg managementa, konkurenciji i regulaciji !!! U 0E-EN2RALI4A-IJA A dana#nje banke su univer alne financijske institucije, organi acijski vrlo sloene ali upravljaki decentrali irane (s profitnim i tro#kovnim centrima) pa je upravljanje vierazinsko, s jasno odre+enim odgovornostima i pravima (limiti) pri emu su top manageri u takvim konglomeratima sve manje kompozitori aktive, a sve vie dirigenti sloenog orkestra 1C. U2JE-AJ RE/ULA-IJE NA P.SL.VANJE BANAKA A po#to je banka javno dobro u privatnom vlasni#tvu, drava nastoji zatiti javne interese nameui joj vru regulaciju nego obinim poslovnim poduzeima A regulacijom se utjee na eks"e!no ure*enje i strukturu bankovnog sektora - . na %!oj %anaka u nekoj emlji (odre*ivanjem lak#eg i teeg &ulaska( na tri#te), . na veli=in& %anaka (regulacijom 2T/ okrupnjivanja, #tienjem mali" banaka), . na "e!i"o!ijaln& !as(!os"!anjenos" % pokrivenost tri#ta (regulacija #irenja mree ogranaka), . na vlasni=k& s"!&k"&!& (obve ne suglasnosti nad orni" organa a stjecanje naajnijeg vlasni#tva banke, ogranienja a strane osobe), . mogue je favo!i#i!a"i (os"oje?e %anke ( abrana novi" licenciranja) ili . (ove?a"i konk&!en"nos" %ankovnog sek"o!a (ograniavanjem ili ak ukidanjem i ravni" konkurentski" institucija) A in"e!no, regulacija utjee na &s(je' ili ne&s(je' %anaka, ele en" je ko (e"i"ivnos"i i o$&(i!anja na!asloj konk&!enciji A o$!e@ivanje $o#voljivi' (oslova drava bankama daje vie ili manje prilika na tritu da obavljaju profitabilne poslove, da preuzimaju vie ili manje rizika, ime im odre*uje strukturu bilance, veliinu i strukturu pri"oda i ras"oda i utjee na profitabilnost . iste uinke ima i !eg&lacija visine ka a"ni' s"o(a, o%ve#ni' !e#e!vi!anja #a (o"encijalne g&%i"ke , (!o(isivanje o%ve#nog &s je!avanja (las ana, (o!e#ni "!e" an, (o+"ivanje o$!e@eni' s"an$a!$a & (oslovanj& , i sl! . veliki utjecaj ima i ne%ankovna !eg&lacija i &=inkovi"os" s&$s"va (neuinkovitost sudstva, nedovoljna a#tita vjerovnika i i ostanak odgovarajui" sankcija mogu vrlo negativno utjecati na stanje banaka) A -ILJEVI RE/ULA-IJE BANAKA, mogu bitia* osig&!anje #$!avog %ankovnog s&s"ava i &=inkovi"os" nov=ane (oli"ike s!e$i+nje %anke %* ja=anje (ovje!enja javnos"i & %anke (posebno onog dijela javnosti (male #tedi#e) koji nije samostalno u stanju procijeniti ri inost banaka) c* one og&?avanje koncen"!acije & %anka!s"v& koja $ovo$i $o ono(ola i (osk&(ljenja %ankovni' &sl&ga $* s(!je=avanje no(ola %anaka & o$nos& na ne%ankovni $io financijskog sek"o!a e* one og&?avanje neo$govo!nog (ona+anja %anaka (preu uimanje preveliki" ri ika, nu*enje previsoki" pasivni" kamatni" stopa!!!) f* #a+"i"a sa i' %anaka i nji'ovi' vlasnika o$ lo+i' o$l&ka %ankovni' &(!ava g* osig&!avanje (!i'va"ljivi' socijalni' ciljeva (bankovne usluge svima pod jednakim uvjetima, pravedna alokacija kredita, dovoljno stambeno kreditiranje, i sl!) A najva8niji cilj je o=&vanje (ovje!enja & %ankovni s&s"av . ovdje je vana uloga draveYsredi#nje banke (?,B, primjerice, propisuje obve ne suglasnosti a imenovanje rukovodei" kadrova i i bor kvalitetne uprave) A dobra vremena . liberalnija regulacija, lo#a vremena . vr#a regulacija kao odgovor na kri u

15

A banke su strogo regulirane ali im drava prua a#titu i daje povlastice (bitno je napomenuti da, me*utim, kretanja u bankarstvu esto nisu praena prilagodbama akonskog definiranja banaka pa nade dola iti do kri a) A $e!eg&lacija )!e!eg&lacija* je proces uklanjanja oni" regulatorni" odredbi koje vi#e nisu (bile) u skladu s novonastalim stanjem na financijskom tri#tu . neka ogranienja koja su vrijedila a banke stavljena su i van snage, a druga, neodgovarajua, amijenjena su novim pravilima koja su bankama dala vi#e tri#ne slobode . proces reregulacije banaka uglavnom je ve avr#en A banke posluju unutar regulatornog okvira pa je on jedna od kljuni" determinanti i ogranienja bankovnog managementa 1G. .BLI-I I ME2.0E P.VE4IVANJA BANAKA A o"ivi a vlasniko, upravljako ili ugovorno pove ivanja banaka mogu biti ra novrsni, a neki od naj anaajniji" su- elja banaka da u+u u sve segmente financijskih usluga , posebice u one poslove koji su im bili dugo vremena abranjivani ili ogranieni, a koji su vrlo profitabilniC drugi motivi su- rast kroz stjecanje drugi" banaka i nebankovni" financijski" institucija, regionalna ekspanzija na domaem i na tri#tima drugi" emalja, podizanje ope uinkovitosti i profitabilnosti kro smanjivanje tro#kova, racionali aciju i druge sinergijske uinke udruivanja, ostvarivanje poreznih olakica kro ra like u pore nom tretmanu lanica u ra liitim emljama, podjela rizika kroz subsidiarije ili preuzimanje vie rizika nego to prudencijalna regulacija doputa pojedinanim bankama , podizanje konkurentnosti, uspjenije prikupljanje sredstava, uvo+enje novih proizvoda, lake udovoljavanje prudencijalnoj regulaciji, i sl! : .BLI-I .KRUPNJAVANJA BANAKA su- %ankovni 'ol$ing, kon#o!cij& , %ankovni sin$ika", &l"inacionalna %anka A kako bi zaobile strogu regulaciju i ule u sve financijske poslove (poput leasinga, osiguranja, potro#akog kreditiranja, poslovanja s vrijednosnicama, financijskog i pore nog savjetovanja, povjerbeni"Ytrust poslova, factoringa, forfeitinga, i sl!), banke su se, osim s bankama, pove ivale i sa nebankovnim financijskim institucijama A %ankovni 'ol$ing )BF-* je pogodan pravni oblik a pro#irivanje poslovanja i na spomenuta bankama srodna podruja, ali suvremeno akonodavstvo u S/)Au, :apanu, 4; pa i "rvatsko omoguava #ire i slobodnije udruivanje i u okviru financijski' 'ol$inga financijski' 'ol$ing ko (anija )EF-* u okviru koji" se mogu obavljati ne samo bankama &bliski( ve i oni poslovi koji su samo &komplmentarni( bankovnim . financijski holding prema hrvatskom zakonu je pravna osoba koja nije banka ija je glavna djelatnost stjecanja ili vlasni#tvo udjela ili pruanje ostali" financijski" usluga i kojoj je podre*ena najmanje jedna banka ili brokerska kua (time je omogueno formiranje financijski" konglomerata a pruanje svi" financijski" i parafinancijski" usluga) A g!&(a %anaka postoji kada je pojedinana banka ili financijski "olding nadre*eno dru#tvo u odnosu na jednu ili vi#e banaka ili financijski" "oldinga, drugi" financijski" institucija ili dru#tava a pomone bankovne poslove : ME2.0E P.VE4IVANJA BANAKA A kao najprikladnije, u bankovnoj industriji, poka ale su se metode- s(ajanja i s"jecanja )MVA ; e!ge!s an$ acA&isi"ions<*, #aje$ni=ka &laganja );join" ven"&!e<* i s"!a"egijski save#i );s"!a"egic alliance<* : s(ajanja ) e!ge!* A predstavlja punu integraciju dvije ili vie samostalnih banaka u jedinstvenu novu banku ili se jedna ili vie banaka pripajaju postojeoj banci pri emu pripojene banke gube pravni individualitet A tijekom masovnog restrukturiranja i konsolidacije banaka tijekom HKAti" godina (kada sa tri#ta nestaju brojne male ali i neke velike banke), spajanje se poka alo kao osnovna metoda udruivanja A u praksi se spajanjem na iva me*usobna potpuna integracija (fu ija, stapanje) dvije ili vi#e banaka iste ili pribline veliine dok se pripajanjem na iva sluaj kada se manje banke prikljuuju veoj i pri tome gube svoj pravni identitet i nestaju s tri#ta : s"jecanje )acA&si"ion* A takva je poslovna kombinacija u kojoj jedna banka preuzima kontrolni paket obinih dionica druge banke (be spajanja ili pripajanja) ali nad njom nadre+ena banka stjee jasnu kontrolu (pri emu ova moe adraati pravni identitet) A stjecanje se u bankarstvu provodi zamjenom ili kupovinom dionica, a primjenjuje se kod formiranja bankovni" "oldinga A mogua je i varijanta djelomine akvizicije kada banka preu imatelj ne stjee potpunu, ve samo djelominu kontrolu nad drugom bankom, pa se kro pojaanu suradnju nastoje ostvariti zajedniki interesi i ograniiti me+usobna konkurencija

16

A openito, spajanjem se ostvaruje vei stupanj kontrole nego stjecanjem ( ato je stjecanje pogodnija metoda udruivanja banaka ako postoje operativni, geografski ili akonski ra lo i da se adri odvojena korporativna struktura) 777A spajanja, pripajanja i stjecanja predstavljaju povezivanje banaka kroz "!ansfe! vlasni+"va u odricanje od kontrole vlastitog poslovanja a podre*ene banke, strategijski save i i ajednika ulaganja omoguavaju im vr#u suradnju i ostvarivanje ajedniki" ciljeva u adravanje kontrole vlastitog poslovanja : #aje$ni=ka &laganja )join" ven"&!e* A postoje kada dvije ili vi#e banaka osnivaju ili ajedniki kontroliraju treu financijsku instituciju radi ostvarivanja ciljeva od obostranog interesa ili obavljanja odre*enog ajednikog posla, po prestanku kojeg, prestaje i joint venture : s"!a"egijski save#i )s"!a"egic alliance* A ovdje se uspostavlja suradnja i me*u banaka radi ostvarivanja preci no odre*eni" obostranokorisni" aktivnosti A odnosi strategijske suradnje mogu se uspostavljati i kada postoje akonske ili druge prepreke a vr#u suradnju ili kada su tro#kovi 2T/ previsoki a oekivane koristi H strategijski save i, kao i djelomine akvi icije, naje#e predstavljaju poetnu fa u pove ivanja banaka na putu do nji"ovog vr#eg udruivanja u 2T/ procesima 777A sve nevedene metode ne primjenjuju se samo kod udruivanja banaka ve i pri nji"ovom udruivanju sa svim ostalim financijskim institucijama 1I. P.VE4ANE .S.BE A povezane osobe su osobe kod kojih je ispunjen najmanje jedan od sljedeih navedenih uvjeta 1. dvije ili vi#e pravni" ili fi iki" osoba koje predstavljaju jedan rizik za banku jer je$na o$ nji' i a i#!avno ili nei#!avno kon"!ol& na$ $!&go ili $!&gi a ,. dvije ili vi#e pravni" ili fi iki" osoba koje predstavljaju jedan rizik za banku jer je$na o$ nji' i a> i#!avni ili nei#!avni> #na=ajan &"jecaj na $!&g& ili $!&ge 3. dvije ili vi#e pravni" ili fi iki" osoba i# e@& koji' ne (os"oji o$nos kon"!ole ili #na=ajan &"jecaj, ali koje predstavljaju jedan rizik za banku jer su e@&so%no (ove#ane "ako $a (os"oji velika vje!oja"nos" $a &slije$ (ogo!+anja ili (o%olj+anja gos(o$a!skog i financijskog s"anja je$ne oso%e $o@e $o (ogo!+anja ili (o%olj+anja gos(o$a!skog i financijskog s"anja $!&ge oso%e , jer se i me*u nji" provodi ili postoji mogunost prijenosa gubitaka, dobiti, kreditne sposobnosti, i sl! 9. (ovje!enik i oso%a #a =iji !a=&n $jel&je A povezane osobe su i osobe koje su me+usobno povezane kao @) lanovi ue obitelji D) lanovi uprave ili ,1Aa i lanovi ue obitelji ti" osoba E) osobe aposlene na temelju ugovora o radu s posebnim uvjetima sklopljenog s dru#tvom u kojem su aposlene kao i lanovi ue obitelji ti" osoba A 7akon posebno tretira i oso%e & (ose%no o$nos& s %anko prema kojima bi nastala ili se poveala i loenost banke, a to su@! dioniari banke s G ili vi#e Q dionica banke s pravom glasa (t v! veliki dioniari) D! lanovi uprave i ,1Aa, te prokuristi E! osobe s posebnim ugovorima o radu F! lanovi ue obitelji osoba od @! do E! G! pravne osobe u ijem kapitalu osobe od @! do F! imaju vi#e od DKQ udjela I! pravne osobe u ijem kapitalu banka ima vi#e od DKQ udjela ili i" kontrolira 1J. 4A52I2A P.2R.5ADA K.MI2ENA2A BANAKA A (o"!o+a= je svaka fi ika osoba (gra*anin), koja je korisnik bankovni" usluga i ostali" financijski" usluga koje prua banka A o pruanju pojedine bankovne usluge, banka je duna s potro#aem sklopiti ugovor i predoiti mu sve bitne uvjete ugovora i koji" su vidljiva sva prava i obveze pojedine ugovorne strane A ugovor se akljuuje u pisanoj formi, a jedan je primjerak banka obve na predati potro#au . ugovor moe biti akljuen i uporabom elektronikog potpisa, ako i riito akonom nije odre*ena uporaba vlastorunog potpisa u dokumentima na papiru ili ovjera vlastitog potpisa A banka je tako*er duna na vidljivom mjestu &u svojim poslovnim prostorijama* uiniti dostupnim sve informacije o uvjetima pruanja usluga potroaima . informacije koje se odnose na odobravanje kredita i primanje depo ita su- vaee godi#nje nominalne kamatne stope i uvjeti nji"ovi" eventualni" promjena, efektivne kamatne stope, visina ate ni" kamata, koji je nain obrauna kamata, visina

17

naknadaYprovi ija, rokovi otplate kredita, broj i visina otplatni" obroka, instrumenti osiguranja!!!informacije koje se odnose na odobravanje kredita su i i nos otplate glavnice i kamate (ukljuujui i druge tro#kove) a prepostavljeni i nos kredita, rokovi otplate, broj i visina otplatni" obroka, uvjeti #tednje ili novanog pologa kod banke ako je to uvjet a odobravanje kredita, mogunosti i uvjeti prijeboja kredita i #tednog pologa, odnosno novanog pologa i pret"odne toke, instrumenti osiguranja otplate kredita i dr! uvjeti koje postavlja banka ( a depo ite se objavljuju osnovne informacije o osiguranju uloga odnosno depo ita) A u sluaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, o promjenama je banka duna obavijestiti potro#aa prije no #to se one ponu primjenjivati, putem sredstava javnog informiranja ili na drugi odgovarajui nain A ukoliko potro#a smatra da se banka ne pridrava ugovorni" uvjeta o pruanju bankovni" i ostali" financijski" usluga, moe staviti prigovor odgovorajuoj organi acijskoj jedinici unutar banke, unutarnjoj revi iji u banci, udru i a a#titu potro#aa, nadlenoj ispostavi podrune jedinice )ravnog inspektorata, i sl! . ?,B nije duna rje#avati pojedinane prigovore (reklamacije) komitenata banke, no ona provodi nad or nad bankama i provjerava pridrava li se banka ,openito, dobri" poslovni" obiaja, objavljeni" opi" uvjeta poslovanja i ugovora koje je sklopila sa svojim klijentima, i sl! A a#tita prava klijenata banke (fi iki" osoba), provodi se tako*er na temelju posebnog akona kojim se ure*uje a#tita potro#aa, pri emu je potrebno postupati sukladno odredbama ovoga akona koje se odnose na obve u uvanja bankarske tajne 1L. BANKARSKA 2AJNA A banka je financijska institucija ije se poslovanje asniva na povjerenju . ona je $&8na, i na temelju dobri" poslovni" obiaja, ali i silom akona, =&va"i (ovje!ljivi (o$a"ke o (oje$ina=ni +"e$ni &lo#i a> os"ali $e(o#i"i a %anke> s"anj& i (!o e"& (o "!ansakcijski !a=&ni a> "e sve (o$a"ke> =injenice i okolnos"i koje je sa#nala na "e elj& (!&8anja &sl&ga klijen"i a i & o%avljanj& (oslova s (oje$ina=ni klijen"o A s tim u sve i, lanovi tijela banke, zaposlenici banke, dioniari banke i druge osobe koje imaju pristup ovim povjerljivim podacima ne smiju ih priopiti treim osobama, iskoristiti ih protiv interesa banke i njezinih klijenata ili omoguiti treim osobama da ih iskoriste A obve a uvanja bankarske tajne ne prestaje po prestanku radnog odnosa ili svojstva dioniara ili lanstva u tijelima banke A pravo S/)Aa i 4;Aa po naje abranu kori#tenja povjerljivi" podataka a trgovanje ( abrana t v! &inside tradingAa() A sl&=ajevi na koje se ne o$nosi o%ve#a =&vanja %anka!ske "ajne su. kada se klijent pismeno i riito suglasi da se odre*eni povjerljivi podaci mogu priopiti, . u sluaju provo*enje ka nenog postupka i postupka koji mu slijedi, a kada to pismeno atrai ili naloi nadleni sud, . a potrebe ;reda a spreavanje pranja novca, a na temelju akona kojim se regulira sprjeavanje pranja novca, . u sudskom sporu i me*u banke i klijenta a utvr*ivanje pravnog odnosa i me*u banke i klijenta, . a potrebe ostavinskog ili drugog imovinskopravnog postupka na temelju pisanog a"tjeva nadlenog suda, . a potrebe provedbe ovr"e nad imovinom klijenta banke, a to pisanim putem atrai ili naloi nadleni sud, . u sluaju priopavanja povjerljivi" podataka ?,BAu, )evi nom inspektoratu ili drugom nad ornom tijelu a potrebe nad ora koji oni obavljaju i svog djelokruga, u okviru svoji" akonski" ovlasti, a na temelju pisanog a"tjeva, . u sluaju priopavanja povjerljivi" podataka pravnoj osobi, odgovarajueg oblika organi iranja, koju mogu osnovati banke s ciljem prikupljanja i pruanja podataka o ukupnom i nosu, vrstama i urednosti i vr#avanja obve a fi iki" i pravni" osoba, nastali" po bilo kojoj osnovi, . ako su povjerljivi podaci potrebni pore nim tijelima u postupku koji oni provode u okviru svoji" akonski" ovlasti, a priopavaju se na nji"ov pisani a"tjev, . ako se povjerljivi podaci priopavaju a potrebe institucija a osiguranje uloga, a na temelju akona kojim se regulira osiguranje uloga ,M. P.SL.VNE KNJI/E> EINAN-IJSKA I4VJE5WA> K.N2R.LA I REVI4IJA A banka mora voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovo$s"vene is(!ave, v!e$nova"i i ovin& i o%ve#e i sastavljati financijske i#vje+"aje u skladu s vaeim propisima i standardima struke (u

18

obliku koji propisuje ?,B, koja moe a potrebe javnog objavljivanja propisati vrstu, oblik i sadraj i vje#a, kako i nain i rokove nji"ova objavljivanja) A mora organi irati &n&"a!nj& !evi#ij& % kontrolu i pregled poslovanja % koja e neovisno i objektivno obavljati svoje poslove te koja e svojim savjetima i preporukama pridonositi unapre+enju poslovanja banke . ona obavlja unutarnje revidiranje poslovanja u skladu sa strukovnim naelima i standardima unutarnjeg revidiranja, kodeksom strukovne etike unutarnji" revi ora te pravilima djelovanja unutarnje revi ije koja usvaja nad orni odbor . unutarnja revi ija mora uskladiti metode svojeg rada s radom vanjskih revizora banke koji revidiraju godi#nja financijska i vje#a! A a obavljanje unutarnje revi ije banka mora aposliti najmanje jednu osobu sa vanjem revi ora ili unutarnjeg revi ora! Osoba koja obavlja zadatke unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove u banci . nad orni odbor usvaja godinji program rada unutarnje revizije u pret"odno mi#ljenje uprave banke . unutarnja revi ija, na temelju godi#njeg programa rada, donosi operativne planove rada za polugodinja ili kraa vremenska razdoblja . unutarnja revi ija sastavlja izvjea sukladno rokovima utvr+enim operativnim planom rada unutarnje revizije, a najmanje jedanput polugodinje (ona svoja i vje#a o radu, mora dostavljati upravi i nad ornom odboru banke) . ako unutarnja revi ija tijekom ispitivanja pojedini" segmenata poslovanja banke utvrdi pojave nezakonitog poslovanja i krenja pravila o upravljanju rizicima bog ega banci prijeti nelikvidnost, nesolventnost ili je time ugroena sigurnost poslovanja, mora odmah o tome obavjestiti upravu i 23 banke A go$i+nja financijska i#vje+?a %anke , konsoli$i!ana go$i+nja financijska i#vje+?a g!&(e %anaka i konsoli$i!ana go$i+nja financijska i#vje+?a cijele g!&(e , ukoliko su lanovi grupe i nefinancijske institucije, moraju revidirati ovlateni revizori (reviziju izvjea obavljaju 4 ili vie fizikih osoba za obavljanje revizije) A banka je duna 52#-u dostaviti !evi$i!ana go$i+nja financijska i#vje+?a, !evi$i!ana konsoli$i!ana go$i+nja financijska i#vje+?a g!&(e %anaka i !evi$i!ana konsoli$i!ana go$i+nja financijska i#vje+?a cijele g!&(e . ista revi orska tvrtka ne moe preu eti niti joj banka moe povjeriti obavljanje revi ije financijski" i vje#a banke ukoliko je dotina revi orska tvrtka u pret"odnoj godini vi#e od polovine svoji" ukupni" pri"oda ostvarila na temelju obavljene revi ije financijski" i vje#a te banke . ista revi orska tvrtka moe u istoj banci u astopno obaviti najvi#e F revi ije financijski" i vje#a . ista revi orska tvrtka ne moe istovremeno odnosno u istoj godini obavljati revi iju financijski" i vje#a banke i pruati kon ultantske usluge istoj banci . ukoliko ista revi orska tvrtka obavi revi iju financijski" i vje#a banke suprotno bilo kojoj odredbi, 52# nee prihvatiti izvjee o reviziji financijskih izvjea banke za tu godinu A u postupku revi ije ovla#teni revi ori posebno ispituju i daju mi#ljenje odnosno ocjenu o- bilanci, 6)i!-a, promjenama u kapitalu, novanom toku, biljekama uz financijska izvjea, visini i promjenama u posebnim rezervama i otpisanim trabinama , visini izvanbilannih obveza, pridravanju pravila o upravljanju rizicima , funkcioniranju unutarnje revizije, informacijskom sustavu banke u skladu s me+unarodno priznatim standardima za reviziju informacijskih sustava , pravilnosti, tonosti i potpunosti izvjea za potrebe 52#-a, i sl! A u sluaju da ?,B odbije i vje#e o obavljenoj revi iji, ?,B u naredni" G godina nee pri"vaati i vje#a o revi iji banaka koje je i radila ta revi orska tvrtka o emu e je unaprijed obavjestiti ,1. P.SEBNA UPRAVA A o imenovanju posebne uprave odluku donosi 52# u sluaju1* kada je banci naloeno poduzimanje mjera u cilju smanjenja trokova, ili ograniavanja rasta imovine i izvanbilannih rizinih stavki, a banka ih nije poela provoditi ili ih nije provela u roku odre+enom za njihovo provo+enje ,* kada stopa adekvatnosti kapitala padne ispod 7 minimalne stope 3* ?,B moe imenovati posebnu upravu i ako dioniar koji ima kvalificirane udjele u vlasnitvu banke, ne smanji taj udjel za postotak koji utvrdi 52# (u tom sluaju ?,B moe provesti prodaju dionica banke takvi" dioniara) A ukoliko ?,B procijeni da imenovanje posebne uprave ne bi re ultiralo pobolj#anjem stanja banke, moe odmah podnijeti zahtjev za pokretanje steajnog postupka nad bankom A posebna uprava ima naj anje , =lana koje imenuje i ra rje#uje Savjet ?,BAa na prijedlog institucije nadlene a osiguranje uloga . o$l&ka o i enovanj& posebne uprave &(is&je se & s&$ski !egis"a! . tijekom ra doblja pod posebnom upravom na$le8nos"i N.Ha o%avlja (ose%no "ijelo i enovano o$ s"!ane FNBHa

19

A danom dostave odluke o imenovanju posebne uprave & %anci (!es"aj& sve na$le8nos"i i ovlas"i $osa$a+nji' =lanova &(!ave> na$#o!nog o$%o!a %anke i na$le8nos"i glavne sk&(+"ine $ioni=a!a %anke A posebna uprava mora naj anje je$an(&" & 3 jeseca $os"avi"i FNBH& i#vje+?e o financijsko s"anj& i &vje"i a (oslovanja %anke (o$ (ose%no &(!avo , a najkasnije G jeseci nakon i enovanja> (ose%na &(!ava o!a (o$nije"i i#vje+?e FNBH& o financijsko s"anj& i &vje"i a (oslovanja %anke> #aje$no s (!ocjeno njene ekono ske s"a%ilnos"i i og&?nos"i a #a nje#ino $aljnje (oslovanje A &koliko na temelju i vje#a posebne uprave FNB (!ocijeni $a je radi osiguranja minimalnog kapitala banke ili minimalne stope adekvatnosti kapitala ili radi otklanjanja u roka nelikvidnosti iYili nesolventnosti banke (o"!e%no (!oves"i $oka(i"ali#acij& (poveati temeljni kapital), uslijedit e sazivanje glavne skuptine dioniara banke s tim prijedlogom , a &koliko se on o$%ije ili ne &s(ije e isija $ionica, organizirat e se prodaja postojeih dionica na javnoj drabi zainteresiranim ulagaima koji ponude najviu cijenu iznad poetne A ukoliko 'avjet 52#-a procijeni da je dolo, za vrijeme trajanja posebne uprave, do (o%olj+anja financijskog s"anja %anke- dosegnut minimalni kapital i minimalna stopa adekvatnosti kapitala, redovno ispunjavanje dospjeli" obve a, i sl!, sa#iva se glavna sk&(+"ina $ioni=a!a te se %i!a novi na$#o!ni o$%o!, ime prestaju ovlasti posebnog tijela . na$#o!ni o$%o! ?e (o s&glasnos"i FNBHa i enova"i &(!av& %anke (danom imenovanja uprave prestaju ovlasti posebne uprave) A ukoliko se, pak, financijsko s"anje & %anci nije (o%olj+alo , 'avjet 52#-a $onosi o$l&k& o (ok!e"anj& (!isilne likvi$acije ili o$l&k& o &"v!@ivanj& !a#loga #a (o$no+enje (!ije$loga #a (ok!e"anje s"e=aja %anke ,,. LIKVI0A-IJA I S2EDAJ BANKE A glavna sk&(+"ina $ioni=a!a banke moe donijeti o$l&k& o (!es"ank& %anke % RE0.VNA LIKVI0A-IJA BANKE . prije dono#enja odluke, uprava i ,1 banke moraju obaviti kon ultacije s ?,BAom (o$l&k& je banka duna objaviti u 2arodnim novinama i najmanje dva dnevna lista u 65 ) A na postupak redovne likvidacije banke primjenjuju se odredbe Zakona o trgovakim drutvima o likvidaciji dionikog drutva, osim ako nije drukije ure*eno ovim akonom A banka mora imati najmanje , likvi$a"o!a (likvidatorom banke moe biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za lana uprave banke* A likvidatori su duni, ako utvrde da imovina banke u likvidaciji nije dovoljna a isplatu svi" potraivanja vjerovnika banke u likvidaciji, be odlaganja podnijeti prijedloge za otvaranje steajnog postupka i o tome odmah obavijetiti 52# A FNB donosi odluku o pokretanju PRISILNE LIKVI0A-IJE u sljedeim sluajevima1* ako na temelju i vje#a procijeni da se tijekom ra doblja pod posebnom upravom financijsko stanje banke nije pobolj#alo ,* ako glavna skup#tina dioniara banke odbije prijedlog odluke, ako ne uspije prva prodaja dionica na temelju odluke koju je glavna skup#tina dioniara usvojila na prijedlog, ako ne postoje uvjeti a ostvarenje prava otkupa ili uvjeti a pokretanje steajnog postupka 3* ako je banci odu eto odobrenje a pruanje bankovni" usluga 9* ako ocijeni da bi provo*enje redovne likvidacije moglo i a vati #tetu a vjerovnike banke C* ako je lanu uprave odu eta suglasnost a obavljanje funkcije lana uprave, ako je lan ra rije#en ilia ko lan uprave ne obavlja funkciju lana uprave vi#e od I mjeseci, a ,1 nije u roku od daljnja E mjeseca imenovao novog lana uprave te banka bog toga nema najmanje D lana uprave A 52# mora donijeti odluku o pokretanju prisilne likvidacije u roku od najkasnije EK dana te za likvidatora imenuje ins"i"&cij& na$le8n& #a osig&!anje &loga (kada utvrdi da postoje uvjeti u odluku o pokretanju prisilne likvidacije istodobno donosi rje#enje o odu imanju odobrenja a rad) A o$l&k& o (ok!e"anj& (os"&(ka (!isilne likvi$acije ?,B objavljuje u 2arodnim novinama , u najmanje dva dnevna lista u 65, te ju dostavlja nadlenom trgovakom sudu kao i instituciji nadlenoj za osiguranje uloga u roku od E dana od dana njenog dono#enja . institucija nadlena a osiguranje uloga duna je odmah po primitku odluke poduzeti sve radnje neophodne za zatitu prava vjerovnika banke, te u roku od L dana po primitku odluke, imenovati 4 ili vie likvidatora A danom dono#enja odluke o prisilnoj likvidaciji prestaju sve nadlenosti i ovlasti lanova uprave i ,1Aa banke te ovlasti glavne skup#tine dioniara (tijekom postupka prisilne likvidacije nadlenosti ,1Aa banke i glavne skup#tine dioniara obavlja institucija nadlena a osiguranje uloga) A FNB donosi odluku o utvr*ivanju ra loga a podno#enje (!ije$loga #a (ok!e"anje S2EDAJN./ P.S2UPKA u sljedeim sluajevima1* ako je prilikom obavljanja nad ora nad bankom utvrdila da je banka nesolventna ,* ako na temelju i vje#a posebne uprave procijeni da je banka nesolventna

20

3* ako u postupku likvidacije utvrdi da imovina banke u likvidaciji nije dovoljna a isplatu svi" trabina vjerovnika banke, a likvidator nije postupio A ?,B mora nadlenom sudu predati (!ije$log #a (ok!e"anje s"e=ajnog (os"&(ka u roku od E radna dana nakon dono#enja odluke o utvr*ivanju ra loga a pokretanje steajnog potupka u pisanom obliku (prijedlog a pokretanje steajnog postupka nad bankom mogu podnijeti i vjerovnici i sama banka) A u postupku steaja nad bankom s"e=ajna &(!ava ima najmanje , =lana . steajnu upravu imenuje sud na prijedlog institucije nadlene za osiguranje uloga . osobe imenovane u steajnu upravu moraju ispunjavati uvjete potrebne za imenovanje steajnog upravitelja sukladno Steajnom zakonu . na lanove steajne uprave banaka ne primjenjuju se odredbe o listi steajni" upravitelja i o nagradama a rad i naknadama tro#kova steajni" upravitelja i Steajnog akona (nagradu a rad i naknadu tro#kova steajne uprave utvr*uje institucija nadlena a osiguranje uloga, a na teret tro#kova steaja) A !ok #a (!ijav& "!a8%ina, odre*en rje#enjem o otvaranju steajnog postupka, ne moe biti dui od 48 dana . rje#enjem o otvaranju steajnog postupka steajno vijee e aka ati !o=i+"e vje!ovnika na kojem se ispituju prijavljene trabine (is(i"no !o=i+"e) A s"e=ajni &(!avi"elj je duan provesti unovenje u dijelovima imovine banke u steaju u roku 9 godina raunajui od dana otvaranja steajnog postupka . pod imovinom banke u smislu ovoga stavka podra umijevaju se svi pojavni oblici imovine koji ine aktivu banke u steaju, osim novanih sredstava . ako se sva imovina banke u steaju ne unovi u roku , na prijedlog steajnog upravitelja steajno e vijee u roku daljnji" EK dana odrediti da se pokrene (os"&(ak (!o$aje i ovine %anke & s"e=aj& kao cjeline ( a dono#enje odluke i ovoga stavka nije potrebna suglasnost vjerovnika banke) . steajni upravitelj podu ima potrebne radnje a prodaju imovine banke u steaju kao cjeline putem javne $!a8%e (ako na javnoj drabi nitko ne pri"vati poetnu cijenu, tada se poetna cijena sniava a @KQ i nastavlja se sniavati a isti postotak poetne cijene sve dok jedan od kupaca ne pri"vati ponu*enu cijenu A ako nakon okonanja steajnog postupka i namire svi" dugova ostanu sredstva u steajnoj masi, ta se sredstva dijele dioniarima banke. ,3. S2ANJE U FRVA2SK.M BANK.VN.M SEK2.RU A 0rajem DKKI! godine u 6? poslovale su 33 %anke pa je nji"ov broj u odnosu na DKKG! smanjen a jednu banku! Broj banaka u veinskom stranom vlasni#tvu DKKI! godine povean je na @G, a broj banaka u domaem vlasni#tvu smanjen je na @L! Broj banaka u 6? prpolovljen je od @HHL!, kad je poslovalo IK banaka! A Ak"iva %anaka u veinskom je stranom vlasni#tvu s udjelom od H@Q u ukupnoj aktivi banaka na kraju DKKI! ; odnosu prema kraju DKKG! godine udjel strani" banaka se ne natno smanjio ( a K,EKQ), iako je trend rasta bio neprekinut od @HHL! (I,JQ @HHL!, EH,H @HHH!, LF,@Q DKKK!, H@,EQ DKKG!) A In$eks koncen"!acije banaka u 6? mjeren udjelom dvije i etiri najvee banke u ukupnoj aktivi svi" banaka i nosi F@Q a dvije najvee i IFQ a etiri najvee banke i nema tendenciju pada! A Uk&(na ak"iva %anaka u 6? DKKI! i nosila je EKF,H milijardi kuna! A Uk&(ni k!e$i"i %anaka na kraju DKKI! i nosili su @LJ,L milijardi kuna i predstavljali su I@,IQ ukupne aktive! $rijednosni papiri imali su udjel @K,IQ, gotovina i depo iti kod ?,BAa i bankovni" institucija DF,LQ i materijalna imovina @,GQ! A 0rajem DKKI! i dalje je vei udjel kredita stanovni#tvu (FH,DQ) nego kredita trgovakim dru#tvima (FK,FQ), slijede dravne jedinice (J,G@Q), financijske institucije (D,@KQ), nere identi i neprofitne institucije! 1mjer dani" kredita i primljeni" depo ita banaka na kraju DKKI! i nosio je HD,GQ! A ;djel depo ita u &k&(noj (asivi svi" banaka bio je krajem DKKI! godine II,IQ te su depo iti s ukupni" i nosom od DKE milijarde kuna i nadalje inili najvei dio pasive banaka! 0apital banaka sudjelovao je @K,EQ, a udjel kredita @LQ u ukupnoj pasivi banaka! Ino emni krediti inili su @D,FQ ukupne pasive, a nji"ov udjel u primljenim kreditima i nosio je I@,IQ! A ; sektorskoj distribuciji $e(o#i"a najvi#e je depo ita stanovni#tva s udjelom GF,FQ u ukupnim primljenim depo itima banaka! )evi ni depo iti i nosili su na kraju DKKI! godine @KL,H milijardi kuna ili GE,JQ ukupni" depo ita! A 0oncem DKKI! godine &k&(ni ka(i"al %anaka i nosio je E@,F milijarde kuna! ;kupni kapital sastoji se od- dionikog kapitala (GD,HQ), statutarnih i ostalih kapitalnih rezervi (D@,EQ), dobiti tekue godine (@@,@Q), zadrane dobiti (@@,HQ) i zakonskih rezervi (D,LQ)! Uk&(ni ja s"veni ka(i"al svi" banaka i nosio je EK,G milijardi kuna! A S"o(a a$ekva"nos"i ka(i"ala na kraju DKKI! godine i nosila je @E,D@Q i u stalnom je padu od DKKK! godine! A 0o%i" (!ije o(o!e#ivanja i nosila je F,D milijarde kuna A U$jel ka a"ni' (!i'o$a u ukupnim pri"odima banaka krajem DKKI! godine i nosio je JEQ

21

A P!ofi"a%ilnos" (!osje=ne %!&"o ak"ive i nosila je @,GQ, a (!ofi"a%ilnos" (!osje=nog ka(i"ala @D,IQ

,9. .R/ANI4A-IJA SUPERVI4IJE U FNBHa : A. SUPERVI4IJA BANAKA A mjere poduzete od strane vlade da bi se osigurala likvidnost bankovnog sustava i smanjili rizici bankovnih operacija A ciljevi supervi ije banaka su- zatita depozitara, ouvanje povjerenja javnosti u bankovni sustav , te promoviranje stabilnosti i rast nacionalne ekonomije A ona je neop"odna da bi a#titila vjerovnike (u prvom redu depo itare), da bi se uinkovito provodila intermedijacija, a djelotvoran platni sustav i bri gospodarski ra voj A o=ekivani !e#&l"a"i uspje#ne supervi ije su vea raspoloivost kreditni" proi voda, djelotvornija alokacija resursa, nova radna mjesta, vei nacionalni do"odak A u 6?, 52# provodi superviziju nad poslovanjem banaka koja ima jasno definirane ciljeve, ovla#tenja te odgovornost a stabilnost i sigurnost bankovnog sustava . regulatorni okvir obu"vaa akone, pod akonske propise i akte supervi ije A je!e (!e a %anka a mogu biti- $. zapisnik o obavljenom nadzoru, 4. formalne mjere, .. neformalne mjere, :. suradnje supervizori ; interni i eksterni revizori : B. .R/ANI4A-IJA SUPERVI4IJE A supervi ija banaka obu"vaa- licenci!anje, offHsi"e i onHsi"e s&(e!vi#ij& 1. LI-EN-IRANJE A licenciranje se odnosi na davanje odobrenja i suglasnosti bankama za pruanje bankovnih i financijskih usluga, davanje odobrenja za financijske usluge, davanje suglasnosti lanovima uprave, davanje odobrenja za spajanje, pripajanje i preuzimanje, osnivanje podrunica u zemlji i inozemstvu, za stjecanje kvalificiranih udjela &iznad $8<* druge banke A pret"odna suglasnost je potrebna- a stjecanje kvalificiranog udjela (preko @K, DK, EE, GK i JGQ dionica banke), kod ulaganja u druga trgovaka dru#tva koja prela e @KQ jamstvenog kapitala, kod stjecanja veinskog udjela % kontrole ,. .EEHSI2E SUPERVI4IJA A offAsite supervi ija podra umijeva kontinuirani nadzor, sistematinost u nadzoru, primjenu usvojenih metodologija rada, analiza podataka i pokazatelja, kontinuirano kontaktiranje s bankom, korektivne mjere, te rangiranje banaka A (os"&(ci kod offAsite supervi ije. prijem financijskih izvjea, kontrola roka i potpunosti, . logina kontrola i raunska kontrola, . kontrola primjene zakona i propisa (adekvatnost kapitala, i loenosti, ogranienja ulaganja, itd!), . =(," analiza financijskih izvjea (' % kapital, / % kvaliteta aktive, 4 % arada, 9 % likvidnost), . korektivne mjere koje mogu biti u obliku- rje#enja a otklanjanje nepravilnosti i ne akonitosti, mjera i preporuka a pobolj#anje stanja u banci i pismo upo orenja % mjere i preporuke pri"vaene od uprave banke % a pobolj#anje stanja u banci, . komponentno rangiranje (ocjene od @ do GC kompo itni rang od @ do G nije uvijek aritmetika sredina) 3. .NHSI2E SUPERVI4IJA A onAsite supervi ija obu"vaa i ravnu kontrolu organi acije banke, politika i procedura, drugi" intern" akata, utvr*ivanja odgovorni" osoba, kontrola ispravnosti i akonitosti poslovanja (poslovne knjige, isprave i dokumenti, i vje#a) A pripremne radnje se odnose na- odabir tima i voditelja i ravnog nad ora, anali u financijski" i vje#a % offAsite, offAsite mjere i kontakti s bankom, anali u pret"odnog i ravnog nad ora, anali u i vr#enja mjera ?,BAa, planiranje on site supervi ije, podjelu poslova me*u lanovima tima A (os"&(ak onAsite supervi ije obu"vaa- . ovlatenje guvernera, . nalog izravnog nadzora, . planiranje i pripreme za izravni nadzor, . proces izravnog nadzora, . rjeenje u tijeku izravnog nadzora, . nacrt zapisnika, . zapisnik o izvrenom izravnom nadzoru , . korektivne mjere % neformalne ili formalne A fo! alne je!e su- odu imanje suglasnosti upravi banke, nalog dioniaru da proda dionice, imenovanje povjerenika, podu imanje drugi" mjera i lanka JH! 71BAa, imenovanje privremenog upravitelja, odu imanje odobrenja a rad A likvidaciju H nefo! alne je!e primjenjuju se kada utvr*eni problemi nisu o biljni, kada nema kr#enja akona i propisa ili su kr#enja ne natna i ne ugroavaju banku, kada je uprava banke pri"vatila utvr*ene

22

nepravilnosti, ne akonitosti i slabosti, te kada uprava i ,1 ele sura*ivati kod provo*enja korektivni" mjera A "ijek (os"&(ka obu"vaa- slanje pisma upo orenja banci, a"tjev a sastanak s upravom, a"tjev a sastanak s ,1, a"tjev a sa ivanje glavne skup#tine banke, memorandum o ra umijevanju . nema formalne prisile kod provo*enja mjera A fo! alne je!e FNBHa su- . rjeenje u tijeku izravnog nadzora , . rjeenje za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti i poboljanje stanja , . rjeenje za nepravilnosti i nezakonitosti kod upravljanja rizicima : -. IN2ERNA REVI4IJA A interni revi ori % supervi ori % $efinicija in"e!ne !evi#ije % BIS . >netrna revizija jest aktivnost neoviosnog, objektivnog uvjeravanja i konzultiranja, osmiljena kako bi se poveala vrijednost organizacije i poboljalo njezino poslovanje. ?omae organizaciji da ostvari svoje ciljeve tako to unosi sustavan i discipliniran pristup vrednovanju i poboljanju djelatnosti procesa upravljanja rizikom, kontrole i upravljanja. A nuna je visoka ra ina kvalitete rada interne revi ije . supervi ori se oslanjaju na rad % kvalitetu interni" kontrola u banci . i vje#a interni" revi ora su vaan i vor a utvr*ivanje problema u banci . odravaju se redovne kon ultacije s internim revi orima, a tako*er se potie suradnja i kon ultacije vanjski" revi ora i unutarnji" revi ora ,C. RASP.REKIVANJE PLASMANA PREMA VISINI KRE0I2N./ RI4IKA A KRE0I2NI RI4IK je rizik neispunjenja dunikove obveze prema vjerovniku ; banci . odnosi se na procjenu plasmana i i vanbilanni" potencijalni" obve a i provo*enje re erviranja a pokrie identificirani" i neidentificirani" gubitaka . ra likuje se- )1* !i#ik (!eko je!ne i#lo8enos"i i ),* i#nos svi' "!a8%ina (o k!e$i"i a i $!&gi osnova a> &laganja & VP i (!e&#e"e o%ve#e (!e a je$noj oso%i A ra ina kapitala mora odgovarati opsegu ivrstama usluga koje banka prua i ri icima kojima je i loena u pruanju usluga % to je A0EKVA2N.S2 KAPI2ALA A RASP.REKIVANJE PLASMANA I P.2EN-IJALNIF .BVE4A BANAKA : AK2IVA se raspore*uje na aktivu koja se raspore+uje u rizine skupine % stavke na osnovu koji" je banka i loena kreditnom ri iku aktivu koja se ne raspore+uje u rizine skupine % stavke na osnovu koji" je banka i loena tri#nim i ostalim ri icima (imovina i financijski instrumenti koji se dre radi trgovanja ili kao imovina raspoloiva a prodaju) : raspore*uju se i I4VANBILANDNE S2AVKE potencijalne obve e koje banka i ravno preu ima (npr! okvirni kredit) potencijalne obve e koje banka preu ima prema vjerovniku neke osobe (npr! garancija,!!!) ne raspore*uju se posebne i vanbilanne stavke na osnovi koji" je banka i loena tri#nim ri icima (i vedeni financijski instrumenti) : RI4IDNE SKUPINE / % 8158;,1 ,/)10,/)I$I 89/S2/,I B % ):4912IU,1 ,/)10,/)I$I 89/S2/,Io B@ nadoknadivost od JK do @KKQ o BD nadoknadivost od EK do JKQ o BE nadoknadivost od @K do EKQ ' % 8158;,1 ,4,/)10,/)I$I 89/S2/,I A je$inica !as(o!e@ivanja % svaki pojedinani plasman (dosada ukupna i loenost prema jednom duniku) A k!i"e!iji !as(o!e@ivanja(@) dunikova kreditna sposobnost (naglasak na buduim novanim tijekovima), (D) dunikova urednost podmirivanja obveza i (E) kvaliteta instrumenata osiguranja trabine banke A navedeni kriteriji ne vrijede a male kredite, budui da banka sukladno posebnoj 1dluci formira portfelj mali" kredita koji se raspore*uju iskljuivo po kriteriju urednosti podmirivanja- (@) skupina B IK dana ka#njenje ili E rate (D) skupina ' @LK dana ili I rata kredita A sa !e#e!vi!anje se apoinje ako se kasni vi#e od IK dana ili E obroka . plasman se raspore*uje u ri inu skupinu, a kamatni pri"odi se re erviraju u cijelosti

23

A & anjenje v!ije$nos"i u visini gubitka bog nemogunosti potpune naplate, evidentira se kao gubitak tekueg ra doblja A gubitak je ra lika i me*u i me*u knjigovodstvenog i nosa plasmana i sada#nje vrijednosti oekivani" budui" novani" tokova po tom plasmanu dio koji predstavlj ra liku i me*u knjigovodstvenog i nosa plasmana i oekivani" budui" naplata dio gubitka koji se sastoji od diskonta nastalog svo*enjem oekivani" budui" naplata na nji"ovu sada#nju vrijednost (utvr*uje se diskontiranjem u primjenu efektivne kamatne stope) A neidentificirani gubici % latentni gubici koji nisu posebno identificirani i ne mogu se pripisati odre*enom plasmanu ili potencijalnoj obve i . provode se na teret ras"oda, a u bilanci se formiraju na posebnom raunu re ervi u pasivi osnovica ,G. S2RUK2URA I A0EKVA2N.S2 KAPI2ALA : A0EKVA2N.S2 KAPI2ALA A omjer jamstvenog kapitala i zbroja kapitalni za tjeva za pojedine vrste rizika/ kreditni rizik, valutni rizik, trini rizici &kamatni, robni, rizik ulaganja u vlasnike @?, rizik pozicije u opcijijama*, rizik namire i rizik druge ugovorne strane : JAMS2VENI KAPI2AL A BRU2. JAMS2VENI KAPI2AL A zbroj osnovnog (temeljnog) kapitala i dopunski kapitala ! i "# $akon umanjenja bruto jamstvenog kapitala za odbitke dobije se jamstveni kapital A .SN.VNI KAPI2AL se sastoji od- uplaenih obinih i povlatenih dionica (osim kumulativni" povla#teni" dionica), rezervi formiranih na teret dobiti nakon oporezivanja , steenih vlastitih dionica, zadrane dobiti i dobiti tekueg razdoblja, kapitalne dobiti , gubitaka proteklih i tekue godine, kapitalnih gubitaka, nematerijalne imovine, rezervi za vlastite dionice te neotplaenog iznosa kredita koji je banka izravno ili posredno odobrila za kupnju dionica banke, odnosno izdala jamstvo za takve kredite A 0.PUNSKI KAPI2AL 1 ine- uplaene kumulativne povlatene dionice, hibridni i podre+eni instrumenti, posebne rezerve za neidentificirane gubitke, steene vlastite kumulativne povlatene dionice, posebne rezerve za neidentificirane gubitke koje se ne ukljuuje u )A$, potraivanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim ili podre+enim instrumentima, te neotplaeni iznos kredita koji je banka izravno ili posredno odobrila za kupnju kumulativnih povlatenih dionica banke, odnosno izdala jamstvo za takve kredite A 0.PUNSKI KAPI2AL , ine podre+eni instrumenti koji su izdani radi prikupljanja sredstava (moraju biti raspoloivi kako bi mogli postati dio osnovnog kapitala i tako apsorbirati gubitke ako stopa adekvatnosti kapitala padne ispod K,JGQpropisane akonom) dakle, JAMS2VENI KAPI2AL . .SN.VNI KAPI2AL % i ravna i posredna ulaganja u kapital financijski" institucija u i nosu veem od @KQ 0.PUNSKI KAPI2AL 1 % i ravna i posredna ulaganja u kapital financijski" institucija u i nosu do @KQ i koja prela e @KQ :0 banke 0.PUNSKI KAPI2AL , % potraivanja i potencijalne obve e prema pravnim osobama koje banka kontrolira ili je s njima u posebnom odnosu .g!ani=enjaA osnovni kapital mora iznositi minimalno %&' ukupnog jamstvenog kapitala . ogranienje % minimalno DL,GQ kapitalni" a"tjeva a tri#ne ri ike mora biti pokriveno osnovnim kapitalom koji se ne koristi a pokrivanje ostali" ri ika A ,a ivnik omjera a A$ekva"nos" ka(i"ala sadri 7B61: 0/8I5/9,I? 7/?5:4$/ 7/ 8106IO4kreditnog ri ika, valutnog ri ika, tri#nog ri ika, ri ika namire, ri ika druge ugovorne strane, ri ika prekoraenja dopu#teni" i loenosti A KRE0I2NI RI4IK je ponderirana rizina aktiva i izvanbilanne rizine aktive /ktivne ri ine stavke se ponderirajuZ stope pondera ri ika- K, DK, GK, JG, @KK i @DG Z i vanbilanne stavke % kreditni konver ijski faktor Z ponderi JG i @DG a stavke s neuskla*enom devi nom po icijom ,1$1 % obu"vat derivativni" instrumenata jer nose odre*eni kreditni ri ik

24

A VALU2NI RI4IK je ri ik kojem su "rvatske banke naajno i loene (prati se od @HHF! godine na dnevnoj ra ini prema i dvojenim pod akonskim aktima, a sada je integriran u odluku a adekvatnost, te ukljuuje svu devi nu imovinu i obve e, valutne for+arde i valutne opcije) A 2R1I5NI RI4I-I se i raunavaju samo kod banaka koje prela e minimalni obujam aktivnosti u knji i trgovanja (relativni i apsolutni kritriji). speci(ini A ri ik gubitka bog promjene cijene, a ve ano u i davatelja, . op)i A odra kretanja cijena na tri#tu I raunavaju ga samo one banke koje prela e minimalni obujam aktivnosti u knji i trgovanja A 0ERIVA2I ((inancijske izvedenice) A podlijeu pozicijskim rizicima jer se nji"ova vrijednost mijenja prema promjeni utvr*ene kamatne stope, cijene $8Aa, cijene robe, teaja valuta, indeksa ili sline varijable S je!nice #a &(!avljanje (oje$ini v!s"a a !i#ika ,ovi oblici prudencijalnog reguliranjaZ smjernice a adekvatno upravljanje ri ikom eksternali acije Z smjernice a upravljanje informacijskim sustavom u cilju smanjenja operativnog ri ika Z smjernice a upravljanje valutno induciranim kreditnim ri ikom Z smjernice a upravljanje kreditnim ri ikom koji proi la i i plasmana stanovni#tvu I rada regulative sukladne novim kapitalnim a"tijevima i direktivama 4;Z novi metodolo#ki okvir procjene kapitalni" a"tjeva % Basel D Z koncept ekonomskog kapitala % banke e ovisno o kvantifikaciji svog ri inog profila poslovanja utjecati na visinu kapitala Z koncept Basel D uvaava individualna obiljeja profila i loenosti ri iku i ra vijenost sustava kontrole i upravljanja ri icima pojedine banke a utvr*ivanje minimalnog regulatornog kapitala Z poloaj banke u bankarskoj grupaciji bitno odre*uje nje inu ulogu kod uvoe*nja ovog koncepta Z odnos matina bankaYpodrunica 2jere podu ete od strane ?,B a !eklasifikacij& s&kla$no MRS 3L i i#!a=&navanje a$ekva"nos"i ka(i"ala po novomZ bitno preure*enje kontnog plana (26S EH)A financijsko sredstvoYobve a koji se dri a trgovanje A financijska imovina raspoloiva a prodaju A ulaganja koja se dre do dospijea A financijska imovina koju je kreirala banka Z definiranje knjige trgovanja % sve stavke koje su sukladno 26S EH svrstane u kategoriju financijskog sredstva ili obve e koja se dri radi trgovanja Z svi financijski instrumenti u knji i trgovanja se dnevno iska uju po tri#noj vrijednosti Z redefiniranje postojei" i vje#a! ,I. -AMELS ME2.0A A sustav dijagnostikog ispitivanja i ocjenjivanja (rangiranja) banaka A ?,B od @HHF! poinje uvoditi '/249S metodu u reduciranom obliku '/49 A svakoj financijskoj instituciji, pa i bankama, dodjeljuje se kompozitni rang utemeljene na ocjeni G klj&=ni' (o$!&=ja koji svaki a sebe odraava stanje % & dravlje( institucije, a time i sustava . nakon rangiranja po komponentama daje se kompozitni rang kao ukupna ocjena : - A0EKVA2N.S2 KAPI2ALA )ca(i"al a$eA&acB* A kapital je trajno ulaganje vlasnika u banku i on je najkvalitetniji i vor A kapital se ne duguje nikome, njime se pokriva ri ik gubitaka % to su sredstva a koja ne postoji obve a povrata bilo kome A financijska institucija ima adekvatan kapital a sigurno i stabilno poslovanje A a$ekva"nos" ka(i"ala % globalna sposobnost banke da pokrije rizike poslovanja A ka(i"al %anke- :/2S5$4,I 0/8I5/9 R 54249:,I 0/8I5/9 X )18;,S0I 0/8I5/9 A f&nkcije ka(i"ala- @! osnivaka funkcija, D! kapital je i vor financiranja i omoguava fluktuacije profita i E! jamstvena funkcija A uprava mjeri i kontrolira ri ike . kapital se mjeri u odnosu na ri inost aktive A naje#i je kreditni ri ik a kojeg se i dvajaju re erve u poseban fond evebtualni" gubitaka A rangiranje @AG (@ najbolji, G najlo#iji) : A KVALI2E2A AK2IVE )asse" A&ali"B*

25

A procijeniti kvalitetu aktive nai utvrditi stupanj naplativosti potraivanja, odnosno utvrditi kolika je stvarna vrijednost potraivanja ili imovine u odnosu na iska anu nominalnu vrijednost u knjigama, utvrditi i loenost ri icima i vanbilanni" stavki, koncentraciju kredita, adekvatnost interni" kontrola i sustava informiranja uprave, pridravanja akona A kvaliteta aktive odraava@! koliinu postojei" i potencijalni" ri ika u kreditnom i investicijskom portfelju, te ostaloj aktivi steenoj po osnovi kolaterala i i vanbilannim stavkama, D! sposobnost uprave da mjeri, kontrolira i upravlja ri icima i aktivom A rangiranje kvalitete aktive temelji se na procjeni adekvatni" procedura i postupaka kod odobravanja kredita i investicija, ra ine trenda, dive ifikaciji po granama i podrujima, odnosa dobre i lo#e aktive, koliine restrukturirani" i reprogramirani" kredita i i nosa kredita koji ne donosi pri"ode, adekvatnosti re ervi a potencijalne gubitke po aktivi i sl! A rangiranje @AG (@ najbolji, G najlo#iji) : M SP.S.BN.S2 UPRAVE ) anage en"* A uprava banke utvr*uje, mjeri, nad ire i kontrolira ri ike koji se pojavljuju u poslovanju A poslovanje uprave kao i kvaliteta upravljanja ri ikom, rangira se na temelju@! procjene ra ine i kvalitete nad ora nad aktivnostima institucije od strane lanova uprave, D! na temelju procjene lanova uprave prema koristoljublju, E! sklonosti odobravanja kredita po povoljnijim uvjetima odre*enim korisnicima, F! sposobnosti lanova da planiraju i obu"vate ri ike koji mogu nastati uslijed promjene uvjeta poslovanja, G! tonost, pravovremenost i djelotvornost upravljanja informacijama, I! adekvatnost i po#tivanje interni" politika i kontrola, J! sposobnost odgovaranja na preporuke dane od strane revi ora i superrevi orski" vlasti, L! obujma u kojem lanovi ,1 djeluju, H! ra umnosti politike ve ane u kompen acije A rangiranje @AG (@ najbolji, G najlo#iji) : E KVALI2E2A I RA4INA 4ARA0E )ea!nings* A odraava ne samo kvantitetu arade, nego tako*er imbenike koji mogu natno utjecati na kvalitetu arade A banka moe opstati na dugi rok jedino ako kontinuirano ostvaruje dobit i ima mogunost da osigura adekvatan kapital A odraavaZ adekvatnost proraunskog sustava, postupaka predvi*anja, Z i loenost kreditnom ri iku i adekvatnost i dvajanja a gubitke po kreditima i leasingu, Z i loenost tri#nim ri icima, te o ra ini po#tivanja akona i regulativa, 61/, 614!!! A rangiranje @AG (@ najbolji, G najlo#iji) : L LIKVI0N.S2 )liA&i$i"B* A likvidnost banke o naava sposobnost i vr#avanja svoji" obve a o roku dospijea i udovoljavanje ra umnim kreditnim a"tjevima okruenja u kojima banka posluje A likvidnost banke ostvaruje se upravljanjem i na strani aktive i na strani pasive A gleda se pristup tri#tu novca i drugim i vorima financiranja, stupanj oslanjanja na kratkorone i vore sredstava, trend i stabilnost depo ita, kompetentnost uprave A rangiranje @AG (@ najbolji, G najlo#iji) : S I4L.1EN.S2 2R1I5NIM RI4I-IMA )sensi"ivi"B* A odraava stupanj u kojem kamatne stope, devi ne stope (teaj), cijene robe ili kapital mogu utjecati na aktivu, aradu, pasivu i kapitalne vrijednosti financijske institucije Z ri ik je nuno pratea pojava u bankarstvu Z bankarstvo je posao upravljanja ri icima Z tri#ni ri ik . ri ik gubitka na bilannim i i vanbilannim po icijama usred promjena cijena ni a imbenika na tri#tu Z tri#ni ri ik R kamatni ri ik X ri ik cijena X devi ni ri ik Z ri ici- ri ik cijena, ri ik reputacije, suvereni ili politiki ri ik, kreditni ri ik, kamatni ri ik, devi ni ri ik, ri ik likvidnosti, strate#ki ri ik, ri ik globalnog bankarstva!!! K.MP.4I2NI RAN/.VI RAN/ 1 % $o%!e, #$!ave ins"i"&cije, sve komponente su @ ili D, manje slabosti su rje#ive, supervi ija je minimalna RAN/ , & osnovi #$!ave ins"i"&cije , komponentni rang nije lo#iji od E, adovoljavajue stanje, nije esta supervi ija RAN/ 3 sla%os"i o$ & je!eni' $o veliki', treba nad irati

26

RAN/ 9 nesig&!na i ne#$!ava, o#%iljne financijske sla%os"i, nepo#tivanje akona, nad iranje offA site i onAsite RAN/ C i#&#e"no ne#$!ava ins"i"&cija, lo#i re ultati, stalna supervi ija, mogunost propasti ,J. BANKA KA. BILAN-A A ovdje se pola i od s"vaanja banke kao portfolija e<uit=Aja, obve a i imovine % kao bilance A strukture bilanci banaka se ra likuju (S/), 4uropa, :apan) po regionalnim ili ak nacionalnim specifinostima jer su poslovi koje banke smiju obavljati odre*eni regulacijom, ali na nji" utjeu povijesne odrednice, tradicija i specijali acija! A regulacija propisuje &do voljive( ili &dopustive(, eksklu ivno bankovne poslove, ali banke mogu obavljati i nebankovne ili financijske poslove ako im to odobri institucija nadlena a licenciranje (obino sredi#nja banka) A osnovna s"!&k"&!a (asive imovinske bilance banke (tj! ukupni i vori banke) mogu se grupirati uK% P 0k P Ps, pri emu suC (0b) % kapital banke, ()k) % depo iti komitenata, te (8s) % pribavljena sredstva (me*ubankovni i vori) A i vori sredstava plasiraju se u k!e$i"e )k!e$i"na ak"iva* i u inves"icije koji ine (las ane )i ovin&* %anke A ag!egi!ana %ilanca Mone"a!ni' financijski' ins"i"&cija & e&!o (o$!&=j& (dominantno banaka i #tednodepo itni" institucija) upuuje na manjeAvi#e tipinu strukturu bilance banaka u razvijenim zemljamaAK2IVA . krediti ine GH,GQ aktive, adunice @F,HQ aktive, . ostala ulaganja obu"vaaju [ imovine banke, a fiksna aktiva obu"vaa samo K,JQ ukupne aktive! )ionice i udjeli predstavljaju samo F,FQ aktive (#to nai da europske banke nisu vlasnici europske privrede) PASIVA . depo iti GEQ, adunice @I,EQ, kapital i re erve G,IQ (navedeno je standardno najvanije u aktivi) A eksterna aktiva i pasiva (osoba i van euro podruja, nere idenata) nije dekomponirana na strukturne elemente A u %ilanci %anaka & SA0H& krediti imaju vi#i udjel (GL,LQ), isto i adunice, a u pasivi dominiraju specifini oblici sekuriti irani" depo ita, depo itne inovacije (JKQ) i sredstva pribavljena od drugi" banaka! A s"!&k"&!a %ilance '!va"ski' %anaka na kraju DKKI! poka uje visoki udjel depo itni" i vora (II,IQ) i i ostanak adunica u pasivi te nisku ra inu kreditiranja (I@,IQ) aktive A strukture bilanci pojedinani" banaka otkrivaju velike ra like koje odraavaju nji"ove specifinosti . udjel kredita i depo ita u manjim bankama je redovito vi#i pa se openito moe rei da krediti ine oko IKQ, a investicije FKQ aktive banaka, dok depo iti sudjeluju od IK do JGQ u nji"ovim i vorima sredstava! 7bog ovi" ra lika banke se ra vrstavaju i uspore*uju unutar grupa banaka iste veliine (&per group( anali a) ili se uspore*uju s prosjekom industrije! 777 P.SL.VI BANAKA U RF B/,01$,4 ;S9;34 @! 8rimanje ,1$U/,I? )4817I5/, odobravanje 064)I5/ i drugi" plasmana, i davanje sredstava plaanja u obliku 4940561,S013 ,1$'/ 1S5/94 FI,/,'I:S04 ;S9;34 D! I davanje 3/6/,'I:/ i drugi" :/2S5/$/, E! F/'516I,3, F! 94/SI,3 (financijski najam), G! 064)I5I6/,:4 (ukljuujui 81561>/U04, ?I81540/6,4 kredite), financiranje komercijalni" poslova (ukljuujui F16F/I5I,3), I! 5rgovanje a vlastiti raun i raun komitenata/! Instrumentima 56VI>5/ ,1$'/ i ostalim prenosivim $8, B! Stranim S64)S5$I2/ 89/O/,:/ ukljuujui mjenjake poslove, '! Financijskim 5462I,S0I2 ugovorima i 18'I:/2/, )! $alutnim i kamatnim instrumentima, J! 1bavljanje 89/5,13 861245/, L! ;sluge I,F162I6/,:/ 1 064)I5,1: S81S1B,1S5I, H! 8rodaja 819I'/ 1SI3;6/,:/, @K! I davanje i upravljanje I,S56;24,5I2/ 89/O/,:/, @@! I najmljivanje S4F1$/, @D! 8osredovanje pri sklapanju financijski" poslova, @E! ;sluge ve ane u $6I:4),1S,4 8/8I64, u skladu s odgovarajuim akonom,

27

@F! ;pravljanje 2I61$I,S0I2 ili I,$4S5I'I:S0I2 fondovima, @G! Savjetovanje u pogledu strukture kapitala, poslovne strategije, stjecanja dionica i poslovni" udjela, @I! 1stale sline usluge u skladu s odobrenjem B I druge usluge ako su im nekim drugim akonima (&leP specialis() do voljene I mjenama akona o bankama DKKI!, bankama je do voljeno obavljati i poslove 7/S5;8/,:/ ; 1SI3;6/,:; 0.4V.LJENI BANK.VNI P.SL.VI U EU @! 8rimanje )4817I5/ i ostali" novani" sredstava od javnosti s obve om vraanja, D! 064)I5I6/,:4, ukljuujui potro#ake i "ipotekarne kredite, factoring i forfaiting, E! Financijski 94/SI,3, F! ;sluge 89/5,13 861245/, G! I davanje i rukovo*enje sredstvima plaanja (kreditne kartice, putni ekovi, bankovne mjenice), I! I davanje garancija i drugi" obve a, J! 5rgovanje a vlastiti raun ili a raun komitentaI! Instrumentima novanog tri#ta (ekovi, mjenice, certifikati o depo itu, itd!), II! )evi ama, III! Financijskim futures i opcijskim ugovorima, I$! )evi nim i kamatnim instrumentima, $! 8renosivim vrijednosnim papirima, L! Sudjelovanje pri i davanju dionica i usluge u sve i s takvim i danjima, H! Savjetovanje pri a"vatima u kapitalnu strukturu, industrijsku strategiju i s tim pove anim aktivnostima, savjetovanje i usluge u sve i sa spajanjima i kupovinom podu ea, @K! 8osredovanje u trgovini novcem, @@! ;pravljanje portfeljem i savjetovanje, @D! Uuvanje i rukovo*enje vrijednosnim papirima, @E! ;sluge po kreditima, @F! ;sluge uvanja i skrbi ,L. EINAN-IJSKI I KRE0I2NI P.2EN-IJAL> KRE0I2NA BILAN-A A mobili acija i koncentracija sredstava u banci predstavlja pasivne njene poslove . pribavljaju se ugovorima s deponentima, krediima drugi" banaka i sredi#nje banke, ulaganjem dioniarskog i dopunskog kapitala A u pasivi bilance banke su obve e (tu*a sredstva) i kapital banke . i vori sredstva se ra likuju prema ronosti, namjeni, valuti, i nosima!!!nisu sva sredstva u pasivi bilance banke slobodna a plasmane . opre i sredi#nja banka nalau i dvajanje jednog dijela i vora u re erve likvidnosti! A sve #to je prikupljeno, pribavljeno, uloeno u banku ne moe biti i plasirano, stoga se ra likuju kategorijeA* EINAN-IJSKI P.2EN-IJAL )EP* A predstvalja iznos svi sredstva akumulirani u banci, tj# sva mobilizirana sredstva pasive bez ikakvi odbitaka za rezerve A EP N K% P 0k P Ps, gdje su)K%* ka(i"al %anke R dioniarska glavnica X dopunski (0b) )0k* $e(o#i"i ko i"ena"a R depo iti nebankovni" subjekata )Ps* (!i%avljena s!e$s"va R me*ubankovni krediti (8s ili 20 % me*ubankovni krediti) B* KRE0I2NI P.2EN-IJAL )KP* A je maksimalni iznos kredita koji banka moe odobriti u odre*enom trenutku, a da pritom ostane likvidna, tj! i nos svi" raspoloivi" i vora sredstva u pasivi bilance banke koje moe slobodno koristiti a odobravanje kredita (ili investicije) u adravanje svoje likvidnosti A KP N )K% P 0k P Ps* ).R P RI* A &A?* je razlika izme+u financijskog potencijala banke &pasive* i obveznih rezervi i rezervi likvidnosti A kao S2A2IDKA VELIDINA k!e$i"ni (o"encijal predstavlja presjek bilance na odre*eni dan) A ra liiti su utjecaju ra ni" i vora na 08Z porast me*ubankovni" kredita i e<uit= kapitala banke imaju najvei uinak na 08 banke (na nji" nema obve e i dvajanja re erve likvidnosti), Z porast depo ita ima ra liit utjecaj na 08 banke (po vi*enju i 16 i 19, a oroeni samo 16, a ponegdje niti ona) H 0INAMIDKI )KP* poka uje kojiki je maksimalni i nos koje jedna banka moe odobriti u odre*enom ra doblju ukljuujui pritom sve imbenike koji utjeu na 08 u tom ra doblju (to je dio F8 koji stalno cirkulira tijekom ra doblja)

28

A =i %enici koji &"je=& na visin& KP %anke@! zadravanje sredstva odobrenog kredita u banci, D! stope rezervi i njihove promjene, E! veliina kreditnog multiplikatora . rade se posebne i dvojene bilance k!a"ko!o=nog i $&go!o=nog k!e$i"nog (o"encijalaX K2K KP N &k&(ni k!a"ko!o=ni i#vo!i & (asivi %ilance (16 i 19), 0U/ KP N &k&(ni $&go!o=ni i#vo!i & (asivi %ilance (16 i 19) -* BANK.VNA KRE0I2NA BILAN-A )(isani $ok& en"* H je poseban nain planiranja bilance banke pri planiranju bankovnog 08 A projekcija pojedini izvora sredstva +, na strani pasive bilance banaka i projekcija angairanja sredstva +, na strani aktive bilance A u njoj se pomou brojani" financijski" poka atelja obavlja potpuno objedinjavanje bankovne poslovne politike a odre*eno vremensko ra doblje . to je (lan k!e$i"ne %ilance A osnovni #a$a"ak % procjena kretanja tokova novani" sredstava i plasmana u nekom vremenskom ra doblju radi sagledavanja opsega likvidni" sredstva slobodni" a usmjeravanje u planirane plasmane (gleda se koliko e se sredstva osloboditi % vratiti, koliki je novi priljev sredstva u buduem ra doblju i koliki su odljevi) A e"o$e. e"o$a %ilan=nog s"anja )%!&"o s"a"i=na e"o$a* A utvr*uje se stanje i vora sredstava i plasmana (pasive i aktive kreditne bilance) na poetku planskog ra doblja i na kraju u na naku ra like (indeksa) poveanja ili smanjenja pojedini" oblika i vora sredstava 08 A ova metoda daje stanje pojedinih oblika izvora sredstava A? bez podataka o promjenama kod pojedinih oblika izvora sredstava u planskom razdoblju . e"o$a %ilan=ni' "okova )ne"o s"a"i=kog (lani!anja* A utvr*uje se stanje i vora sredstava i plasmana na poetku planskog ra doblja, priljev sredstava tokom planskog ra doblja, odljev sredstava i stanje na kraju planskog ra doblja A temelj i rade 0B po ovoj metodi ine posebni planovi % podbilance pojedini" kategorija

29