Andr Kostolany

I Z A Z O V BURZE

Andr Kostolany

IZAZOV BURZE

LMN Zagreb, 1998.

Biblioteka INVESTIRANJE Izdava LMN d.o.o. Zagreb, Poljika ulica 19 Tel./faks: 615 15 15 Jerina Maleevi Andr Kostolany: Kostolanys Brsen-seminar (Fr Kapitalanleger und Spekulanten)

Uredila Naslov izvornika

Prijevod s njemakoga Lana Koreni Jerina Maleevi Redaktura i prijelom Korektura Dizajn korica Tisak Mirko Banjeglav Boris Mihi Designsystem, Zagreb OffsetKrajnovi, Zagreb

I. izdanje Copyright by E C O N Taschenbuch Verlag GmbH, Dsseldorf Sva prava pridrana 1998. LMN d.o.o. Zagreb

ISBN 953-96892-4-4

Andr Kostolany

IZAZOV BURZE

LMN Zagreb, 1998.

Kazalo

Rije Predgovor. Uvod Pitanja i odgovori

unaprijed.

7 8
11

15 151 168 169 171 172 174 177

Razmiljanja o burzi i novcu Kostolanyjev test Kostolanyjeva pitanja Rezultati Kostolanyjev komentar Pogovor Indeks imena i pojmova

O knjizi " Voltaire je rekao: 'Puno je lake o novcu pisati nego ga stvarati'. Ja sam radio suprotno. Najprije sam novac morao zaraditi, a tek sam tada o njemu mogao pisati. U prvom redu zato to sam postao neovisan, a potom zato to sam nauio to novac znai, te to su pekulacija i burza. Veina onih koji danas piu o novcu ne znaju to je trite. " Uz tri velika S (Sredstva, Strpljenje, Srea) za uspjeh na burzi potrebni su i odreeno iskustvo i znanje, to se kod Kostolanyja vie moe interpretirati kao umjetnost. Jednom rijeju, od ovakvoga se autora moe oekivati samo iskriavi dijalog, pun ale i ironije, koji itatelja na jednostavan nain uvodi u veliki svijet internacionalnih novanih poslova. Gotovo je beskrajan popis Kostolanyjevih pitanja. U ovoj knjizi pronai e se svi koji raspolau potrebnim sredstvima - a poznato je da ima i malih dioniara, koji skromno poinju.

O autoru Kada se Andr Kostolanyja, roenog 1906. godine, pita to je po zanimanju, odmah bez oklijevanja odgovara - pekulant. Kod njega se pekulacija ne treba tumaiti kao makinacija radi brzog stjecanja novca ili igra hazardera, nego se ta rije odnosi na obrazovanog avanturistu kojemu vlastita mudra glava namee odreeno dostojanstvo i oprez, a oni, na kraju, vode do uspjeha. Maar Kostolany ima ameriku putovnicu, stanuje u Parizu i na Azurnoj obali. Na najveim svjetskim burzama uvijek se osjea kao kod kue, dri predavanja i seminare, te pie struno, zabavno, ali i dovoljno informativno.

Rije unaprijed

U ivotu redovito ne znamo to nam donosi budunost. Tako je i u investiranju. Djelujemo na temelju informacija i iskustva. Informacije mogu biti pogrene, a iskustvo se, poput mode, moe pokazati neodgovarajuim i neprikladnim. Ostaju samo naela. Upravo o njima, i to na podruju investiranja, pie Andr Kostolany. Neka nam razmiljanje na temelju tih naela postane navika i dovede do uspjeha i dobitka. Kostolanyjev mudar nain razmiljanja uvijek je koristan, primjenjiv i nije ogranien vremenom ili trendom. Ovaj koncizan i informativan brevijar burze, pun humora, knjiga je za svakoga. Za mali broj itatelja bit e podsjetnik, a za veinu otkrie i izazov novog podruja te put u poveano samopouzdanje pri investiranju. Andr Kostolany, burzovni majstor i internacionalni financijski ekspert, opisuje irokim potezima i nasmijanim oima svoje dobitke i gubitke ostvarene investiranjem i pekuliranjem na gotovo svim svjetskim burzama. Za njega je to gimnastika duha, sport, zabava, umjetnost, avantura i - najljepi posao na svijetu! Preivio je dva svjetska rata i 15 burzovnih kriza. S pedeset godina mu je bilo dosadno ivjeti od steenoga kapitala te postaje pisac, novinar i predava. Savjetuje: "Moje knjige itajte devet puta. Ako ih ni nakon toga ne razumijete, nauite ih napamet." Za profit je, smatra on, vanija dobra strategija nego tono predvianje. Navikavajmo se razmiljati o strategijama ouvanja onoga to imamo i postizanja profita (i) putem burzovnih transakcija. Razmiljanje moe biti lako i uspjeno, ako nam postane navikom i ako ga, po inerciji, ne zamjenjujemo naoko hitnom rutinom. Ova knjiga moe posluiti i kao putokaz razmiljanju o investiranju. Posluajmo savjet Andr Kostolanyja: "Zaboravite savjete i pustite mati na volju. Nikada u restoranu ne naruujte ono to vam preporuuje konobar."

Mi smo ono to stalno ponavljamo. Odlika nije in, ve navika.

(ARISTOTEL)

Jerina Maleevi

Predgovor
Kostolanyjeve burzovne i ivotne mudrosti

Ovom knjigom Kostolany ispunjava moju stani elju da ispria ono to je tijekom dinaminog ivota pohranio u svoj PC (osobni kompjutor), kako on to duhovito kae, a povezano je s praktinim znanjem i iskustvom. Istodobno odgovara na mnoga pitanja koja su mu posljednjih 12 godina postavljali na burzovnim seminarima. Kostolanyja sam prvi put susreo koncem 1969. godine na savjetovanju o investiranju u Bavarskoj hipotekarnoj banci (Bayerische Hypothekenbank). Savjetnik iz bonskog Ministarstva za gospodarstvo objanjavao je zatitnu funkciju novog zakona o investiranju u inozemstvu i istaknuo korisnost fonda kao instrumenta ulaganja. Pri tome je slikovito usporedio male tedie, koji ulau u fond jer ne mogu ili ne ele kupiti pojedinane dionice, s onima koji se voze javnim prijevozom jer si ne mogu priutiti vlastiti automobil. "Ali, znate li uope, imaju li inozemni vozai u javnom prometu vozaku dozvolu?", pitao je neki gospodin iz publike. Njegovo lice mi je bilo poznato jer mi je za vrijeme boravka u New Yorku upala u oi slika Kostolanyja, urednika rubrike u asopisu Kapital, koji sam ponekad kupovao. Iskoristio sam priliku da ga nakon savjetovanja osobno upoznam. Jednom je napisao da Nijemcima nedostaje 30 godina iskustva u investiranju jer inae ne bi nasjeli na IOS-zbrku', a bio je jedan od rijetkih koji je na to stalno upozoravao. Ne samo da sam dijelio njegovo miljenje, nego mi je imponirao njegov izravan nain. Postavio sam mu pitanje, bi li bio spreman svoje, tada etrdesetogoIOS - International Organisation for Standardization (Meunarodna organizacija za standardizaciju). Sve napomene u tekstu, oznaene rednim brojevima, dodale su prcvoditcljice (nap. ur.)
1

IZAZOV BURZE

dinje iskustvo, ukljuivi i krah 1929. godine, primijeniti u svakodnevnoj praksi i time, moda, pomoi Nijemcima da ublae nedostatak vlastitog iskustva. Odgovorio je da bi se toga vrlo rado prihvatio s pravim partnerima jer, zapravo, kada ve ulae trud i svakodnevno razbija glavu za sebe, moe to uiniti i za druge. To je bio poetak naih zajednikih aktivnosti, danas bi se reklo - naeg "joint venturea". Kada je Kostolany poeo svoju drugu karijeru, bio je u umirovljenikoj dobi (kao i Adenauer kad je po prvi put postao Saveznim kancelarom). Poeli smo s politikom privatnih individualnih depozita, izuzetno vanom za privatnog bankara, a tada jo nepoznatom u Njemakoj. Ubrzo se rodila ideja da organiziramo seminare o burzi. Prvi smo odrali u listopadu 1974. u Miinchenu. Dolo je jedva 30 sudionika. Atmosfera na seminaru bila je jadna: uetverostruena cijena nafte, galopirajua inflacija, trend investiranja u zlato i nekretnine, Dow Jones2 je pao na 580, a FAZ-indeks3 na 160. Glavna tema bila je "rasprodaja" Zapada naftnim magnatima i velika kriza 1929. godine. Atmosfera sudnjeg dana. Ali ono to je dolazilo s podija bilo je sve drugo samo ne pesimistino. Parola je glasila: "Sada treba pomalo poeti kupovati." Savjet je bio dobar. Ve nakon dva mjeseca poeo je uspon tijekom kojeg je, primjerice, Dow Jones porastao na 1.000. Tada nismo mogli ni sanjati da je seminar u Miinchenu bio znaajan poetak, jer je nakon njega odrano priblino 100 seminara s 10 puta veim brojem sudionika. Kao borac za isti kapitalizam i protiv stroge ozbiljnosti, Kostolany je, kao enfant terrible establimenta, sam stvarao svoju publiku. On je profesor burze i do teorije je doao kroz praksu. Svoja je
2 Pokazatelj kretanja cijena dionica na burzi, koji predstavlja vaganu aritmetiku sredinu cijena odreene "koare" dionica to ih izdaje 30 reprezentativnih (blue chip) kompanija u SAD. Indeks sc vodi od 1884. godine; objavljuje se dnevno i smatra se specifinim pokazateljem privredne aktivnosti 3

Indeks Komercijalne banke u Njemakoj - poput Dow Jones indeksa u N e w Yorku

Andr Kostolany

iskustva skupljao vlastitim novcem, to je suprotno veini koja do prakse dolazi preko teorije i iskustvo skuplja tuim novcem. Prije mnogo godina, Kostolany je, priajui o Nijemcima, citirao bekog komiara: "Nijemci ne rade samo mnogo, nego i rado. Neka dobiju ono to su zasluili." Ali u posljednje vrijeme dri da nas je napao virus dekadencije, jer mislimo samo na slobodno vrijeme i prijevremenu mirovinu. Ovom knjigom autor ini sebi uslugu. Vie ne iskuava strpljenje odgovarajui na dugaka pitanja. Onoga tko pita moe prekinuti i jednostavno rei: "Dragi prijatelju, proitajte moju knjigu i tamo ete sigurno nai odgovor na svoje pitanje, isto kao i odgovore na pitanja koja vam do sada jo nisu ni pala na pamet!"

Mnchen, lipanj 1986. Gottfried Heller*

* Dugogodinji autorov suradnik

10

Uvod

"Ako ima prijatelja, pokloni mu ribu, ali ako ga zaista voli, naui ga pecati!" Ta kineska izreka moj je odgovor onima koji me pitaju za savjet. Savjeti su "ribe" koje moramo sami loviti. Savjeti koji se dobivaju na poklon izravna su reklama kojom se mami kupca na papire koje neka skupina, sindikat ili financijski institut ele utrapiti javnosti. Javnost, opskrbljena savjetima, kupuje papire i time znatno povisuje cijenu. To privlai sljedee kupce i tako uspijeva planirana transakcija odreene skupine. U veini sluajeva to je cilj savjeta. eli li se biti uspjean, ne smije se trati za savjetima, ve treba samostalno dolaziti do ideja, dosjetki, misli, a to znai da treba suvereno razmiljati i hvatati savjete, ba kao to dobar i iskusan ribi lovi ribe. Obvezno treba poznavati mehanizam pada i uspona na burzi da bi se moglo odluiti treba li kupovati, prodavati ili nita ne poduzimati. Moji savjeti ne temelje se na izuavanju ekonomije, nego na vlastitim iskustvima. Ono malo to znam o gospodarstvu i financijama nisam nauio na sveuilitu niti iz strunih knjiga, ve u dungli. To me je sve, sigurno, stajalo vie novaca nego to bih trebao za Internacionalnu poslovnu kolu na Harvardu. Mojem ezdesetpetogodinjem iskustvu pridonijeli su i moji kontakti na 78 razliitih burzi (burze vrijednosnih papira i robe) i sa 73 brokerske tvrtke svih vrsta. Ne mogu vie ni izraunati koliko sam transakcija (to uspjenih, to neuspjenih) poduzeo svih tih godina.
11

Andr Kostolany

pekulirao sam i kratkorono - ponekad na dvadesetetiri sata, i dugorono - ak i na pet godina. Od 1924. nisam ni jedne veeri legao u krevet bez kakvoga burzovnog angamana i bez razmiljanja o tome kako postupiti u danom trenutku. Radio sam odmah - "kassa" - i na termin (to znai na kredit), i obveznicama, dionicama "bluechips", ali i sa zlatnim rudnicima bez zlata i vrijednosnicama nafte bez nafte, s vrijednostima drutava koja su bila gotovo pod steajem. Radio sam s opcijama svih vrsta i u svakom smjeru - u vrijeme kada se na Wall Streetu jo nije znalo to su opcije - i sa svom robom s kojom se moe pekulirati. esto su me smatrali guruom na burzi, strunjakom kojeg se ne moe osporiti. Unato tome, nekoliko sam puta bankrotirao i zapao tako duboko u dugove da sam razmiljao o samoubojstvu. Trebalo mi je mnogo hrabrosti, lukavosti, energije, izdrljivosti i, naravno, sree da bih preivio svoje dramatine avanture. Moe se, zapravo, rei: pravi ovjek burze je onaj koji uvijek stoji na nogama. Morao sam proi velike i male ratove, revolucije, graanske ratove, inflacije, deflacije, uspone i padove, burzovne euforije i brutalan pad cijena. Sve sam to uspio preivjeti. Da, teko je trgovati na burzi. Teajevi nisu onakvi kakve oekujemo. U sve se to umijea i vrag, da bi ljudima dokazao da nije tako lako ni iz ega stvoriti mnogo. Burza je udljiva i nepredvidiva. Dogaaji dolaze i prolaze. Nije dovoljno samo predvidjeti ih, mora se pogoditi i reakcija publike. A to nije lako! elio sam objasniti anatomiju burze, moje teze i metode, i to na sasvim jednostavan nain (koji nije ex cathedra; nita nije razumnije i korisnije nego dati kratak, jasan odgovor na kratko, jasno pitanje. Svoje sam odgovore izbrusio kroz osobna iskustva, a na njih sam traio pitanja. Na oko 100 seminara (s 15.000 sudionika), na brojnim predavanjima na sveuilitima, u bankama i poduzeima (od Bank of America, preko Deutsche Bank do malih tedionica, 12

IZAZOV BURZE

od IBM-a preko DuPonta, Nixdorf Axel Springera do tvornice za pseu hranu), postavljali su mi tisue pitanja. Za ovu knjigu odabrao sam ona koja biste mi, sigurno, i vi postavili. Zbog jasnoe, pazio sam da se moje analize ne utope u mnogim anegdotama i "priicama" kojima sam sklon, i koje imaju vanu ulogu u moje etiri dosad objavljene knjige. Htio sam pomoi itatelju i konkretno mu savjetovati kako da se ponaa u odreenim sluajevima. Tisue je mogunosti onoga to se moe dogoditi na burzi, ali je nemogue analizirati sve zamislive sluajeve. I tako, ja ne serviram gotova jela, nego kuharske recepte, da biste sami mogli pripremiti ono to elite. Uvjeren sam da e vam to i uspjeti. Dobar tek! Andr Kostolany

13

Odrastao sam u saraju i za mene tajni nema.

JEAN BAPTISTE RACINE

Pitanja i odgovori

to je burza i emu slui? Burza je trite kapitala, sastajalite (simbolino reeno) onih koji ele uloiti svoj novac u vrijednosne papire ili za njih ponovno dobiti novac. to su vrijednosni papiri? Vrijednosni papiri su, kako ih Francuzi nazivaju, valeurs mobilieres (pokretnine) za razliku od nekretnina. Vrijednosni papiri se mogu kupiti na burzi, u svako vrijeme, u bilo kojoj koliini, i to po cijeni koja u danom trenutku odgovara ponudi i potranji. Potranja i ponuda obavljaju se javno - glasno se izvikuju, i svatko zainteresiran moe to pratiti. Na Njujorkoj burzi ponude za kupnju se ne izvikuju, nego se tzv. ticker-tapeom (pokretnom trakom) registrira svaka transakcija - cijena i koliina. Ta se pokretna traka vidi u cijeloj Americi, pa i u brokerskim uredima veih gradova Europe. Vidi se to i u povijesnim scenama mnogih amerikih filmova, kada neka poznata linost trijumfalno, preko Broadwaya, ulazi u New York. S prozora nebodera u kojem su smjeteni brokerski uredi, namjetenici bacaju ticker-tapes na one koji ulaze u grad. Popularnost osobe odreuje se prema tome koliko je tona trake utroeno na odreenu paradu. Na mnogim burzama, npr. u Parizu, Zrichu, Dsseldorfu, Frankfurtu, osobito Chicagu, tolika je galama, da bi netko, tko ova15

Andr Kostolany

mo dolazi prvi put, mogao pomisliti da se nalazi u ludnici. U Londonu je tie. Tamo je trgovanje vrijednosnim papirima pod kontrolom specijaliste kojeg nazivaju Jobber. On neprekidno daje informacije o cijenama svojih specijalnih vrijednosnih papira, navodi cijene po kojima je spreman kupiti ili prodati. U Stockholmu je burza ve prije rata (tridesetih godina) bila opremljena raunalima; stroj je obraunavao kupovne i prodajne naloge, kao to to i danas radi odreeni broker na Njujorkoj burzi, i to unosi u svoje biljeke. to se ubraja u pokretnine, odnosno u vrijednosne papire? Sve obveznice (takoer poznate i kao obligacije i bondovi) tuzemnih ili inozemnih vlada, komuna i zemalja, kao i dionice najrazliitijih veih privatnih poduzea. Pod dionicama se misli na potvrde o vlasnitvu nad dijelovima poduzea koje se naziva dioniarsko drutvo. Trguje se i zajmovima s promjenljivim uvjetima otplate, opcijama, razliitim ostalim vrijednosnim papirima koji predstavljaju vie ili manje mjeavinu dionica i obveznica. Trite svih tih vrijednosnih papira je burza vrijednosnih papira (ponekad se naziva i burza efekata). Koju ulogu imaju burze? One omoguuju tediama kupnju vrijednosnih papira ako imaju viak kapitala i njihovu prodaju ako kapital ponovno zatrebaju. tedia moe dobiti ili upisati dionice ve pri osnivanju drutva. Ako to eli uiniti kasnije, nakon to su dionice javno plasirane - a to vrijedi i za onoga koji ima dionicu i hoe je prodati - moe to uiniti samo putem burze. Vrijednosni se papiri ne oglaavaju kao stari automobili u lokalnim novinama ili na plakatima. Npr., elim kupiti 100 Siemensovih dionica ili prodati 100 dionica DaimlerBenza. U tu svrhu zainteresiranom je na raspolaganju burza.

16

I Z A Z O V BURZE

Kakav je promet tih vrijednosnih papira na burzi? To ovisi o odreenoj burzi i odreenom vremenu; naravno da je promet na Njujorkoj ili Tokijskoj burzi znatno vei nego npr. u Milanu ili Madridu. U velikoj mjeri ovisi o tome koliko je sudionika aktivno na burzi. Jer na burzi nisu samo ulagai, ve i pekulanti i meetari koji vrijednosne papire ne kupuju dugorono, ve vrlo kratkorono (ponekad na nekoliko dana, ili ak samo na 24 sata). Ove bih pekulante, zapravo, nazvao burzovnim "parazitima". Oni ele samo uzeti dio cijene, ponekad u 24 sata ili kroz nekoliko mjeseci. Svoj novac nemaju namjeru ulagati u poduzetnitvo. Ti su "paraziti" neopisivo vani za dobro funkcioniranje burze. Kada ih ne bi bilo, morali bi se izmisliti. Oni kupuju, prodaju, kupuju, prodaju - i svojim transakcijama poveavaju promet. I to je jako vano - jer to je vei promet, to je vee jamstvo za stvarnog ulagaa da svoj novac, zaleen pri kupnji dionice, moe u svakom trenutku odlediti. Na burzi s velikim prometom mogu se prodati ili kupiti vee koliine dionica a da se pri tome bitno ne utjee na cijene. Na maloj burzi, s malim prometom, to ne bi bilo mogue jer bi se zbog kupnje i prodaje vee koliine vrijednosnih papira znatno promijenio i teaj. Na burzi s velikim prometom dolazi nova roba na trite pri svakom poveanju cijena veem od jedne etvrtine poena. Kada cijene padaju, dolazi do potranje za svaki papir pri cijeni nioj za etvrtinu poena. To je isto kao i kod motora benzinca, koji sa 16 cilindara radi mnogo tie od motora s etiri cilindra. "Udarci" se amortiziraju. emu slue dionice? Sve dionice jednog poduzea ine kapital dioniarskog drutva. Kupnjom dionica tedie stavljaju svoj novac na raspolaganje velikim poduzeima. Bez tog se novca na slobodnom tritu ne bi mogao zamisliti cjelokupni ekonomski razvoj 19. i 20. stoljea: eljeznice, plovidbe, Sueski kanal, otvaranje rudnika i naftnih nalazita, velike moderne industrije - kao autoindustrija, industrija zrakoplova, kompjutora, elektronike itd. 17

Andr Kostolany

Kako je u socijalistikim dravama? I one imaju takvu industriju. Socijalistika se drava moe potpuno odrei dioniarskog drutva i burze jer jedino ona daje novac poduzeima. Drava je jedini kapitalist i ona povjerava vodstvo poduzea svojim slubenicima, znai birokratima. To nazivamo monokapitalizmom. Treba li se tome sustavu diviti ili ga treba odbaciti, stvar je ukusa. Na slobodnom tritu (nazovimo taj sustav jednostavno kapitalizmom) dioniarsko drutvo je temelj sustava i pekulacije, odnosno burza je njezin motor. Njeno gorivo je uteeni kapital. Samo nada u porast poduzea, u dobitak, a ne kamate, moe iz depa tedia izmamiti novac potreban za gospodarsku ekspanziju. Samo je stremljenje prema dobitku radi avanture i spremnost na rizik poduzea, u obliku individualne inicijative i slobodne konkurencije, pogon koji svijet tjera divovskim koracima naprijed. Kredo kapitalizma su elje za avanturom i spremnost na rizik, slobodna konkurencija i nada u dobitak. Fiksne kamate na uloenu tednju mogu se dobiti i u socijalistikim zemljama. Moe li se ta teorija dokazati? Teorijski i znanstveno ne, ali iskustvo posljednjih 60 godina govori tome u prilog. Ne bih mogao navesti bolje primjere da dokaem vanost burze i burzovne pekulacije za razvoj zemlje od primjera zemalja koje su naginjale socijalizmu ili su mu jo uvijek blizu - horribile dictu4 - koje i danas tvrde da su socijalistike: Francuska pod socijalistikim reimom od 1981. do 1986. uz sudjelovanje moskovsko-komunistikih ministara, Maarska, autentino komunistika zemlja istonog bloka, i Austrija. U Austriji je 70% gospodarstva u vlasnitvu drave. U Francuskoj je za vrijeme socijalistike vladavine gospodarstvo podravljeno za 30%. No zbog toga nije prestala podrka vlade na burzama Pariza i Bea. tediama su pri kupnji dionica jamene
18
4

"Strano jc rei" (lat.)

IZAZOV BURZE

porezne olakice. Vlade nikada nisu pokazale neprijateljsku gestu prema burzi i nikada nisu donijele uredbu za spreavanje pekulacije. Nasuprot tome, bilo je oigledno da podravljene banke u tim zemljama podravaju burze. ee je dolazilo do pada teajeva zbog nepovoljnog dogaaja ili alarmantne vijesti. U tom bi sluaju banke (koje, zapravo, ovise o dravi) dobile nalog da ponu poveavati ponudu za kupnju. Kada sam se iz bilo kojeg razloga bojao da e cijene pasti, esto sam na pitanje: "Kako je?", od burzovnih profesionalaca dobivao odgovor: "Nema opasnosti - tu je policija!" To znai da su banke i njihovi predstavnici bili spremni podrati cijene masovnom kupnjom. Je li to i u Americi mogue? U Americi se drava sigurno ne mijea u burzovne transakcije. Odreene pojedinane skupine podupirale bi trite dionica koje su u njihovoj sferi interesa i, ako je to u njihovom interesu, njima bi manipulirale. Kasnije u objasniti kako bi se takva manipulacija odvijala. Unato svemu, uvjeren sam da se predsjednika Ronalda Reagana svaki dan informira o stanju na burzi i da on tome poklanja veliku pozornost. A kako je u Saveznoj Republici Njemakoj? Tamo je pomalo kao u Francuskoj, samo to se ovdje ne mijeaju ni drava niti dravna banka, ve samo velike privatne banke i financijski instituti kojima je u interesu da se ne narui dobro raspoloenje. Takve manipulacije cijenama mogue su u SR Njemakoj ili Francuskoj i na drugim tritima, ali ne i u SAD, jer je trite tamo preveliko. to je burza manja, to je lake utjecati na teaj. To je kao i na konjskim trkama: to je via cijena za jednu trku, to je manja opasnost manipulacije ili podmiivanja dokeja da nekom drugom prepuste pobjedniko mjesto. Visoka nagrada za pobjednika previe je privlana. Kada je nagrada beznaajna, njome se esto 19

Andr Kostolany

manipulira jer se kod klaenja dobiva vie od novca investiranog u mito. U SR Njemakoj je npr. posljednjih godina bio velik interes banaka da oive burze i odre dobro raspoloenje. Prvo, zato jer su i same imale velike pakete dionica koje su eljele prodati; drugo, da bi olakale poveanje kapitala, jer su ljudi spremni preuzeti nove dionice samo u sluaju povienja cijena; tree, da bi tediama mogle prodati dionice novoosnovanih drutava. Za sve to potrebno je izuzetno dobro raspoloenje na burzi. Interes za povienjem temeljnog kapitala poduzea pogoduje takoer razvoju gospodarstva. Jesu li financijski instituti uvijek zainteresirani za odravanje toga dobrog raspoloenja? Ne, ne uvijek. Ima i razdoblja kada banke ne zanima raspoloenje na burzi. Sedamdesetih je godina bilo razdoblje rastuih kamata, u kojem su banke vie bile zainteresirane da od stranaka dobiju novac na oroenje negoli da ih puste kupovati dionice. Razlika u kamatama na oroeni novac i na novac koji je strankama odobren u vidu kredita, bila je prevelika. Strankama se na alterima banaka savjetovalo da uloe novac u tednju umjesto da ga utroe na dionice, iako su tada dionice bile podcijenjene, na izuzetno niskoj razini, i cijene su bile izrazito niske. Tada su banke bile zainteresirane da same kupuju dionice. Kada se promijenila njihova politika? U naglom burzovnom usponu posljednjih godina, od 1984. do 1986., bilo je drugaije. Novani instituti bili su zainteresirani da potaknu optimizam na burzi kako bi graani kupovali dionice. Oni su htjeli povisiti kapital za poduzea pod svojim nadzorom i mnoga privatna poduzea pretvoriti u dioniarska drutva. Namjera im je bila da graanima "uvale" vlastite dionice ili vee koliine vrijednosnih papira po visokoj cijeni. Staro je pravilo da ljudi kupuju samo onda kada cijene rastu, a prodaju kada cijene padaju. Da od20

IZAZOV BURZE

jednom nije dolo do strastvene elje za kupnjom dionica, ne bi moglo doi do takvog poveanja kapitala i osnivanja dioniarskih drutava. Nema nita lake od prodavanja vrijednosnih papira javnosti ako se moe pokazati da im je cijena ve porasla i ako se ljude moe uvjeriti da e cijene i dalje rasti istim ritmom. tedie, koji sedamdesetih i poetkom osamdesetih godina nisu eljeli ni uti za dionice, odjednom su promijenili miljenje i bili su spremni posluati svaki savjet samo da uu na burzu. Milijuni obinih ljudi, koji do prije pet godina nisu imali pojma to je to dionica, odjednom su htjeli sudjelovati u ivotu burze. SR Njemaka nije izolirani sluaj, ve se u cijeloj zapadnoj Europi razvio optimizam koji u vezi s dionicama do tada nije postojao. Taj se fenomen uoava u Milanu, Madridu, Beu, a u posljednje vrijeme i u Helsinkiju. Takva se promjena raspoloenja javlja esto. tedie se ponaaju kao alkoholiari: rano ujutro su mamurni jer su prethodnu veer previe popili, zaklinju se da nikada vie nee popiti ni aicu, no u 7 uveer spremni su posegnuti za cocktailom, u 8 ih privlai aa vina, u 10 whisky itd. U pono su isto tako pijani kao to su bili veer prije. To je zatvoreni krug, stalna mjena, ba kao oseka i plima. No, ni najpametniji ekonomisti, naalost, ne mogu procijeniti kada e doi do promjene, za razliku od oceanografa koji mogu izraunati gibanja mora tono u sekundu. Koji su ekonomski razlozi za takvu promjenu raspoloenja? Nisu, zapravo, ekonomski razlozi ili motivi ti zbog kojih dolazi do histerinih preokreta. To su preteno tehniki ili psiholoki utjecaj, ili oba, koji najvie utjeu na kratkoroni ili srednjoroni razvoj teaja; pri tome likvidnost igra vanu ulogu.

Da i ne. Zapravo, dionice bi trebale sluiti tediama kao dugoroan ulog, i to stoga jer su one tada u poduzeu zamrznute. Burza 21

Andr Kostolany

pri tome slui, kao to sam ve rekao, samo da odleuje taj zamrznuti kapital kada tedii zatreba. John Maynard Keynes postavio je ak i teoriju, da dioniar mora biti povezan s dionicama kao daje u neraskidivom braku (nije ni pomiljao na mogunost razvoda). Vrag je uvijek prisutan i od homo sapiensa je napravio homo ludensa. Kada je homo ludens otkrio da kod dionica ima velikih oscilacija cijena, poeo je iz toga izvlaiti profit. Tako se burzovna igra sve vie razvijala, pa i zbog toga to je bilo sve vie ljudi koji su raspolagali nekim uteenim kapitalom. U davna se vremena govorilo da trgovac gubi razum sa svojih zadnjih 10.000 guldena. U dananje vrijeme tedia gubi razum sa svojih prvih 10.000 DEM. On postaje histerian jer ga brine kako taj novac uloiti, zatititi od inflacije, sakriti od poreznika i na kraju, ali ne manje vano - kako novac oploditi daljnjim ulaganjem. On luta naokolo skupljajui prave savjete i preporuke. Takvom se publikom lako moe manipulirati, moe je se dovesti do panike, zastraiti, uiniti je gramzljivom i pridobiti za pekulacije dionicama. Kada na burzi teaj raste, tisue ljudi eli uskoiti u jurei vlak da ne bi (Boe sauvaj!) neto propustili. Nema nita bolnijega nego promatrati uspon burze a da se u tome ne sudjeluje; to je bolnije nego kupovati papire i gubiti. U skladu s ovom tezom moglo bi se povjerovati da se banke i novani instituti nepoteno ponaaju prema ljudima. Je li to stvarno tako? Ne. Nepoteno sigurno ne. Ali esto postoji neodgovornost, njihovi slubenici i predstavnici ne posjeduju dovoljno znanja i iskustva. Skloni su ponaati se u skladu s vlastitim interesima. Napokon, financijeri i burzovni meetari nisu siroad, a banke i novani instituti i sami su poduzea koja ele ostvariti profit, te rade prije svega zato da zadovolje svoje dioniare, da im predoe najbolje bilance i isplate najviu dividendu. Ali to ne znai da ele raditi samo u svoju korist. Gostioniar nije neiskren kada preporuuje neko jelo vie od drugoga zbog toga to ga se eli rijeiti istoga dana. Jedno je sigurno: popularnost dionice koja raste zahvaljujui promidbi u
22

IZAZOV BURZE

medijima i rastuim cijenama, makar one bile i manipulirane, u interesu je cjelokupnoga gospodarstva.
J6SU li gubici, nastali zbog pada cijena, tetni za gospodarstvo?

Samo do odreene mjere, U povijesti burze izmjenjivali su se usponi i padovi. Ako doe do kraha, tisue tedia ostaju na cjedilu, ali veina novca uloenog u dionice ipak odlazi u poduzee. U boomu se pojavljuju mnoga nova poduzea koja nestaju u krahu. Ali jo vie ih se uspije odrati i postaju neophodna za gospodarski razvoj. Do tog fenomena osobito esto dolazi u modernoj, revolucionarnoj industriji, kod inovacija i razvoja, pri emu se novoosnovana poduzea, zahvaljujui pekulaciji, pojavljuju kao gljive nakon kie! Taj se rizik svakako mora ukalkulirati. Ranije ste spomenuli Maarsku da biste pokazali od koje je vanosti pekulacija u jednoj socijalistikoj zemlji. Zato? Maarska vlada i njezini savjetnici otkrili su, nakon mnogo godina loeg iskustva, daje privatno poduzetnitvo, unato nekim manama, puno produktivnije od ortodoksnog socijalizma. Osim toga, vlada je htjela stati na kraj tednji koja se preteno nalazila u rukama naroda (veinom u bankama i na raunima), a koja bi mogla prouzroiti inflaciju. Sukladno tome, nacionalizirana su poduzea izdavala obveznice na razliite rokove i s kamatama viim nego to se dobivalo na tednim ulozima, a javnost ih je masovno kupovala. Toje bio prvi korak u smjeru ulaganja u vrijednosne papire.
; Drugi korak je da poduzea prodaju samo takve obveznice koje, osim kamata, omoguuju i udio u dobitku poduzea. To je ono to tt na Zapadu zovemo - povlatene dionice. One donose fiksne kaJKate i dividendu, znai uveanje kapitala. Trenutano specijalisti u Maarskoj pokuavaju izdati takve obveznice koje ne donose kalate, ve samo omoguuju sudjelovanje u dobitku. Jezikom Zapada to bi bile dionice s dividendama. Takvim ulozima vlada eli noVac s rauna tedia prenijeti u poduzea i tamo ga zamrznuti, to

23

Andr Kostolany

je lake kada se radi o niim kamatama nego o dividendama, ako poduzee dobro zarauje. Svaki tedia mora dobro razmisliti pri kojim investicijama postoji mogunost porasta dividendi, a pri kojim opasnost da poduzee uope ne zarauje, nego gubi. U tom bi sluaju ostao pri svojim neprofitabilnim obveznicama - ve i zato to e im cijena u tom sluaju pasti. Razmiljanje o tome u to uloiti novac naziva se "pekulacija", isto kao to se to radi i u Njemakoj i Americi. Ukratko - potie se elja za pekuliranjem. U toj socijalistikoj zemlji jo nema dioniarskih drutava? Ne, ali klica dioniarskih drutava ve postoji jer se vie partnera moe udruiti u neko poduzee. Zakon dozvoljava poduzetniku zaposliti maksimalno 10 radnika, jer bi, prema tamonjem shvaanju, vei broj radnika predstavljao njihovo iskoritavanje. Prema tome, ako se u jednom poduzeu udrui pet partnera, oni zajedno mogu imati 50 radnika. Igra s brojkama. Korak dalje, tih pet partnera mogu imati dijelove svoga poduzea i prodavati ih, u naelu, kao dionice. I sve to u jednoj komunistikoj dravi istonoga bloka. Postoji li bolji dokaz o ulozi dioniarskih drutava u gospodarstvu nego kada drava daje vie slobode privatnoj inicijativi? Ne radi se o obveznici ili tednoj knjiici - one postoje i u ortodoksnim socijalistikim dravama - nego o dionici koja je tipina za slobodno trino orijentirano gospodarstvo. Ako tedia investira svoj novac u dionice poduzea, nije mu prije svega stalo do kamata, ve do toga da sudjeluje u dobitku poduzea i njegovu razvoju, a to se odraava u rastuoj cijeni dionica. Ukratko, burza je bojno polje uloenog kapitala usmjerenog prema dobitku i zbog toga e uvijek postojati u bilo kojem obliku - bilo na uglu ulice, ispod drveta, u kavani ili burzovnoj hali, uz mogunost odluivanja ili bez njega, s privatnim ili poludravnim kapitalizmom - i to tako dugo dok postoji bar mali dio privatnoga gospodarstva. Bez dionica nema slobodnog trita, bez slobodnog trita dioniarsko drutvo nema opravdanja, ali bez burze nema dioniarskih drutava.
24

IZAZOV BURZE

Tko su dioniari? Kao to sam ve rekao, to su ljudi koji imaju vie ili manje novca na raspolaganju i to ele, iz bilo kojih razloga, uloiti u vrijednosne papire. Meu njima ima malih, srednjih i velikih tedia, znai kapitalista. Meu njima postoje i oni koji iz dana u dan ele nainiti rez i slijediti "vrue" savjete; zapravo, oni hazardiraju. Istodobno ima i pekulanata koji ele oploditi svoj ulog, ime elim rei da povremeno mijenjaju svoje vrijednosne papire, ovisno o konjunkturi i procjenama oscilacije teaja u srednjoronom razdoblju. Naglaavam rije "pekuliraju", a ne hazardiraju. Te se pekulacije temelje na razliitim osnovama: razvoju kamata, gospodarskoj i financijskoj politici vlade, tehnikim imbenicima itd. to nazivate srednjoronim? Jednu do tri, eventualno pet godina. A dugoronim? Tko dugorono ulae, spreman je zadrati vrijednosne papire godinama; vrlo esto prati cijene na duge pruge. Njegovi motivi usmjereni su na razdoblje od mnogo godina i nada se stalnom rastu poduzea. Dioniari IBM-a, koji su izdrali vie godina, ustostruili su svoj prvobitni ulog. Koji su odluujui imbenici kratkorone tendencije na burzi? Kratkorono gledano, ekonomsko stanje ili kvaliteta poduzea uope nemaju utjecaja na cijenu. Puno vie to imaju dnevni dogaaji, kratke vijesti i sl., ak i tra, jer mnogi sudionici i po tome zakljuuju o daljnjem slijedu dogaaja. To je u veini sluajeva pogreno ili zavarava, jer takve su pretpostavke neutemeljene. Nisu stvarni dogaaji ti koji utjeu na cijene, ve je presudna psiholoka reakcija.

25

Andr Kostolany

Tipian je primjer kada je 1939., nakon Mnchenskog sporazuma i cijepanja ehoslovake, na europskim burzama vladalo dobro raspoloenje jer je Hitler svijetu obeao tisuu godina mira. Njemaki se voa sloio s Mnchenskim sporazumom. Engleski premijer Chamberlain je u Donjem domu, na agresivno pitanje i predbacivanje jednog lana parlamenta za izdaju ehoslovake, odgovorio da nema razloga sumnjati u gospodina Hitlera, i da je mir osiguran. To znai da nije bilo udno to je na burzama vladalo dobro raspoloenje - ukljuujui i Pariku burzu. Tada je dolo do velikog iznenaenja kada su, 15. oujka 1939., Hitlerove trupe zaposjele jo postojeu malu ehoslovaku, zajedno s Pragom. Svijet je bio konsterniran. Premijer Chamberlain pojavio se ponovno u Donjem domu i smrtno ozbiljno izjavio da se osjea strano prevarenim jer je gospodin Hitler prekrio svoju rije. Izjavio je takoer, sasvim jasno i otro naglasivi, da e Velika Britanija, u sluaju da gospodin Hitler napadne Danzig ili Poljsku, priskoiti svim svojim snagama manu militari5 u pomo. Ta je izjava zvuala gordo. Time su, naravno, oslabile europske burze. Sruena je nada u tisuu godina mira. Takva se tendencija pada nastavila mjesecima. Strah od rata stalno je rastao. Bilo je jasno da se ljudi boje, da pomalo prodaju svoje vrijednosne papire i da, za svaki sluaj, radije u rezervi imaju gotovinu. Razumljiva i logina reakcija. Razumljivo je bilo pitanje o tome tko su kupci u takvom trenutku. Kao to sam ve rekao, na burzi uvijek postoje kupci i prodavai. Kupovali su prije svega optimisti, koji su bili uvjereni da do rata nee doi i da e se Hitler povui. Bilo je i onih koji su mislili da e rat, ako i izbije, trajati kratko. Vladalo je miljenje da je Njemaka gospodarski jako oslabljena, da Hitler blefira, da e nakon nekoliko mjeseci rata moliti za mir. Bilo je i onih koji su mislili da su cijene ionako toliko niske da se, bez obzira na rat, mora kupovati. Bilo je institucija koje su ulagale jer su morale plasirati svoju gotovinu, osobito stoga to su im se cijene inile tako povoljne. Druga su
26
5

Vojnom silom

IZAZOV BURZE

drutva, naprotiv, bila likvidna i pri tako niskim cijenama ponovno su kupovala svoje dionice. Cijene su pomalo padale. Pri svakoj Hitlerovoj prijetnji cijene su sve vie padale, a osobito nakon 23. kolovoza kada su ministar vanjskih poslova Molotov i von Ribbentrop potpisali rusko-njemaki pakt. Mnogi su smatrali da je time zapeaena sudbina Europe jer su saveznici eljeli izmeu sebe podijeliti Poljsku. inilo se da je rat ante portas. Stanje na burzi je iz dana u dan bilo sve loije. Ve se pomiljalo na sve najgore do gega bi dolo u sluaju rata. Zatvorena burza, banke, moratorij za sva plaanja itd. U svakom sluaju, trebalo je skupiti mnogo hrabrosti da se kupe francuske dionice. Ne samo da je Parika burza bila slaba, nego su takoer bile slabe i Njujorka i Londonska. I ja sam se pripremio za ono najgore. Je li se moglo zamisliti neto gore od rata? I tada je, nakon nervoznih dana, 1. rujna dolo do napada na Poljsku i Danzig, a 3. rujna Francuska i Engleska su objavile rat njemakoj Vladi. No, tada je za nas burzovnjake i financijske menadere dolo do velikog iznenaenja: banke se nisu zatvorile, nije dolo do moratorija, burza je radila, ak i to se tie deviza; nije uveden fiksni devizni teaj. Najvee je iznenaenje bilo to to je na burzi dolo do preokreta i to su cijene vrtoglavo porasle. Tko bi mogao zamisliti procvat burze kao reakciju na izbijanje rata? A to je bio uzrok? Bilo je razliitih obrazloenja. Na primjer, tehniko shvaanje trita i fenomen fait accompli, na to u se vratiti kasnije. Postoji konkretno objanjenje koje zvui sasvim logino. Ljudi su mjesecima strahovali i eljeli se doepati gotovine. I tako je zapoelo novo poglavlje. Bio je rat, sa svim gospodarskim posljedicama. Rat je, ljudi su to znali iz iskustva, znaio inflaciju. Inflacija, obezvrijeenje novca, podsjeala je na Prvi svjetski rat. Htjelo se zamijene gotovinu za neke vrijednosti, i to to je bre mogue. Nekretnine se ne mogu kupovati na brzinu. Znai, nametala se kupnja dionica. To je u oima ljudi bilo bolje nego gotovina. Takav vrtoglavi uspon trajao je sve do poetka njemake ofenzive na Nizozemsku. Tada je dolo do kraha burze. Odjednom je javnosti i 27

Andr Kostolany

burzovnim meetarima postalo jasno da je poeo pravi rat. Taj dramatini pad trajao je do sredine lipnja, kada su njemake trupe zaposjele Pariz. Burza je zatvorena i iz okupiranog Pariza premjetena u Vichy, dio Francuske koji nije bio pod okupacijom. To je, naravno, bila samo sjena burze, s minimalnim prometom i djeliem prijanjih teajeva. To je burza! Ona reagira nepredvidivo, histerino; ini se suprotno svakoj logici, osobito svakodnevnoj, koja nije identina logici burze. Koji su odluujui imbenici za srednjoronu tendenciju burze? Kamate i likvidnost na tritu kapitala imaju velik utjecaj na jaanje ponude ili potranje dionica u iduim mjesecima, dakle srednjorono. Kamata, osobito dugorona, ima izravan utjecaj na trite obveznica. Ako je prihod od kamata manji, na trite dionica dolazi vie tekuih sredstava, ali se to djelovanje kamata na dionice primjeuje tek nakon izvjesnog vremena. est do dvanaest mjeseci nakon pada na tritu ulaganja, dolazi do pada cijena dionica. Kada se to, zbog euforinog raspoloenja jedno vrijeme odgaa, onda do toga dolazi odjednom i iznenada, kao grom iz vedra neba. Ne moe se utvrditi vremensko razdoblje izmeu pada trita obveznica i dionica jer je ovdje u igri vie imbenika. Najvaniji imbenik je tehniki ustroj trita. to to znai, objasnit u kasnije. A za dugoronu tendenciju burze? Psihologija investitora i ulagaa nije odluujua dugorono. Tko moe ve danas predvidjeti strahove, nade, predrasude i reakcije na unutarnjopolitike i vanjskopolitike dogaaje iduih godina? Isto tako, raspoloenje javnosti moe vie godina utjecati na trite, kao to je to inio entuzijazam u vezi sa zlatom. Kretanje kamata takoer se ne moe dugorono predvidjeti. ak se misli i tvrdi da predsjednik saveznih bankovnih rezervi u Americi upravlja kamatama. U odreenom smislu to je istina. No niti on ne zna na koji e nain odreivati kamate za tri mjeseca, jer ne zna kako e se situacija razvijati, to e se bitno dogoditi u vezi 28

IZAZOV BURZE

s rastom ili padom kamata. On ne moe dugorono predvidjeti ponaanje ulagaa, poduzetnika i korisnika bez obzira na sva iznenaenja, kao to su tenzije ili velika iznenaenja u unutarnjoj ili vanjskoj politici. Ako se razvija psihoza inflacije, ona e povisiti kamate. Ako se poduzetnici suzdravaju od investiranja i ako poslovi stagniraju, kamate e se sniziti. Kretanje kamata najvie utjee na tendenciju burze. Drutveni poloaj, trite rada, novi trgovaki ugovori s inozemstvom, monetarna dogaanja u drugim zemljama, sve se to odraava na poslovanje Federal Reserve Bank6. Nije dovoljno promatrati ulagae samo u neko odreeno vrijeme. Mora se moi procijeniti i budui razvoj. Ukratko, proroanstva bi, zapravo, bila pretpostavka na kvadrat, a to znai pretpostavka pretpostavke. ak ni predsjednik Federal Reserve Systems7 ne moe u tom sluaju precizno prognozirati. Vie od uloge diktatora on igra ulogu kormilara koji upravlja brodom po inflaciji i deflaciji, krizi i konjunkturi, optimizmu i pesimizmu. Odluujuu ulogu u dugoronom predvianju imaju razvoj ekonomije, razvoj poduzea po pojedinim granama, njihove anse, njihova budua zarada, njihov rast. Postaje li burza sve transparentnija zbog sve savrenije medijske tehnike? Transparentnost raste, no zakljuci koje svatko za sebe stvara nisu bolji. Samo onome tko sam raspolae brzim informacijama, one su neprocjenjiv kapital. Informacije, vijesti o dogaajima koje znaju svi, na burzi su potpuno bezvrijedne, a to je danas najei sluaj. Uvijek kaem: "Ono to zna svatko, nije ba slatko". Vano je interpretirati vijesti, jer to na kraju ee zavrava loe nego dobro. Najopasnija je pogrena interpretacija vijesti.

Sustav federalnih rezervi

29

Andr Kostolany

Jedan sektor burzovnih poslova, koji je gotovo potpuno unitila brza telekomunikacija, svakako je arbitraa, a to znai iskoritavanje razlike cijena na razliitim burzama. Prije 20 godina cvjetao je arbitrani posao izmeu New Yorka, Londona, Pariza, Frankfurta i drugih burzi. Razlike u valuti izmeu dva mjesta bile su 2-3 posto i profitirao je onaj tko je prvi za to saznao; na jednom je mjestu kupovao, a na drugom prodavao za 1-3 posto skuplje. Danas su burze u stalnoj telefonskoj vezi. Razlike u teajevima mogu se odrati samo nekoliko sekundi, i zatim se odmah izjednaavaju. Nekada je bila umjetnost dobiti telefonsku vezu s nekim drugim mjestom minutu prije konkurencije. Nadobudni arbitraeri traili su vezu na telefonskoj centrali. Vrlo davno, kada telefon jo nije bio automatski, arbitraeri su sklapali prijateljstva s telefonisticama. Mitili su ih parfemima ili bombonima, izvodili van, kako bi imali prednost kod spajanja na centrali. Poznavao sam arbitraera koji je "hofirao" telefonistici, a kasnije ju je ak i oenio. Neki pjeva u kabaretu je pjevao: "Halo, slatka telefonska vilo, halo, reci kako stoji burza"? Arbitraeri koji su iz navedenih razloga izgubili posao danas su, umjesto arbitraera u prostoru, postali arbitraeri u vremenu. Oni vie ne profitiraju zbog razlika u cijenama na dva razliita mjesta, nego zbog razlika cijena od danas do sutra. To vie nije zanimanje, nego igra. U emu se igra razlikuje od pekulacije? Igra nema dublju motivaciju; on eli, kao to sam to spomenuo, brzo napredovati, od danas do sutra, maksimalno za nekoliko dana ili tjedana. Misli i postupa kratkorono; brzo slijedi prie koje krue, zadovoljavaju ga mali uspjesi, ne obraa pozornost na teajeve koji eventualno rastu i ponaa se kao igra ruleta koji tri od stola do stola da bi dobio nekoliko novia ulaui ih na crveno ili crno. Ne ponaa se intelektualno, nego emocionalno. Igrai plivaju u masi. Ne mogu se oduprijeti opem raspoloenju jer su i sami djeli mase. Kupuju zato jer kupuje njihov susjed, a ovaj to isto radi jer vidi svog susjeda, i obrnuto: on prodaje jer susjed prodaje.
30

IZAZOV BURZE

Takvi igrai predstavljaju 90 posto ljudi na burzi. Oni ine masu ije su psiholoke reakcije razliite od razmiljanja pekulanata. Igraa bi prije mogao analizirati strunjak za psihologiju mase nego gospodarstvenik. Kada bi se u jednu prostoriju zatvorilo stotinu o s o b i t o inteligentnih ljudi, ta masa nee biti inteligentna, nego e reagirati iracionalno. Ako u punom, tamnom kinu netko vikne: "Vatra!", doi e do panike u kojoj e biti povrijeenih, a moda i mrtvih, iako u cijeloj prii nije bila zapaljena ni ibica. Isto se dogaa i na burzi: ako previe igraa pekulira s dobitkom i ako su zatrpani dionicama, onda psihologija mase djeluje upravo suprotno. Gospodin Isaac Newton, slavni fiziar, strastveni igra na burzi koji je izgubio cjelokupni imetak u londonskom krahu "South-SeaBubble"8, najbolje je okarakterizirao fenomen masovne psihologije: "Mogu na centimetar i u sekundu izraunati putanju nebeskih tijela, ali ne mogu izraunati kamo luda masa vodi teaj na burzi". Ranije ste govorili o savjetima. to pod tim mislite? Moje miljenje o savjetima je negativno. Diite ruke od toga. Devedeset posto savjeta nije nita drugo nego reklama, ak manipulacija. Bilo koja financijska skupina, sindikat ili novani institut, pokuavaju nametnuti javnosti odreene papire putem tiska ili usmenom reklamom da bi primamili publiku. Sve veom kupnjom, cijene rastu. Privlai se sve vie kupaca, jer kako sam ve rekao: nita nije jednostavnije nego javnosti prodati papire ija vrijednost stalno raste. U starom Beu se to nazivalo "cjepidlaenjem". Ta se javnost lako manipulira, a manipulacije postoje otkad postoji i burza. Na najstarijoj burzi, u Amsterdamu, takav je postupak bio poznat ve u 17. stoljeu; zeca se namamilo u kuu i zatim ga se odralo. Rekli ste da pekulant radi intelektualno. to pod tim mislite? Da radi intelektualno, znai da radi promiljeno, a ne emocionalno. Ne mislim "inteligentno", jer razmiljanje moe biti neinteli8

trine cijene daleko iznad njihove vrijednosti (konkretno za tvrtku South Sea Company, 1720.

31

Andr Kostolany

gentno ili pogreno. Ali on ima predodbu, ideju ili orijentir to je tono a to netono, i ne ponaa se emocionalno pod utjecajem mase. Njegove su predodbe najee srednjorone ili dugorone i poduprte argumentima. Argumenti mogu biti pogreni, ali to su ipak argumenti, a ne isto psiholoke reakcije na bilo koju vijest ili dogaaj. Je li to sva razlika? Ne. Kao to sam ve rekao, igra je orijentiran na kratkorone dobitke. Nasuprot tome, pekulant poduzima transakcije i rauna s veim oscilacijama teaja, ponekad godinama, sve dok se njihove pretpostavke ne potvrde. pekulant procjenjuje cijene objektivno, neovisno o tome dobiva li ili gubi - jer su cijene na burzi takoer neovisne od njegovoga osobnog poloaja. Naravno da se moe i prevariti i ne ostvariti dobitak. Tko je bio uspjeniji u prolosti, igrai ili pekulanti? Tvrdim da su pekulanti bez sumnje bili uspjeniji. Postoji armada malih i velikih igraa - kao to sam rekao, 90% sudionika na burzi - ali njihovi su uspjesi ogranieni. Ponajprije zato to igrai nita ne mogu uiniti protiv konsenzusa. U starom se Beu govorilo o "mladim burzovnjacima, starim icarima". Dobar pekulant suprotstavlja se konsenzusu, ako za to ima argumente i motive. Ne tvrdim da svaki pekulant djeluje protivno opem miljenju jer je i meu pekulantima mali broj onih koji su za to sposobni. Procjenjujem da ih je maksimalno 10% jer je jako teko oduprijeti se opem raspoloenju. Moete li vi to uiniti? Da, ali doi do toga nije bilo lako. Moje teorije i naela postavio sam tek nakon dugogodinjeg iskustva. No, bilo je to osobito teko ostvariti u praksi.

32

IZAZOV BURZE

Zato, ako ste u to vjerovali? Sasvim jednostavno. Svaki put kada sam trebao kupiti, kada su drugi prodavali ili kupovali, kada su svi ostali savjetovali da se kupuje, mislio sam da su moje teorije ispravne i da moram ii nasuprot masi. Ali ovaj put, rekao sam samom sebi, moglo bi biti sasvim drugaije. Tek sam kasnije otkrio da niti ovog puta nije bilo drugaije i da se dogodilo onako kako sam predviao zahvaljujui svojoj teoriji. Nakon puno vjebe i puno utroenog novca za uenje, danas mogu napraviti neto upravo suprotno od onoga to je u trendu - ako ni zbog ega drugog, a ono iz prkosa. Mnoge sam anegdote o tome ve i objavio. Kao dokaz tome rado, kao primjer, citiram uspjeh velikog slikara Pabla Picassa; njegove su slike vrijedne milijune, iako on crta lica tako da su oi ponekad dolje, a nos gore. Dakle, mislim da se i na burzi mora biti nekonformistian, ak i antikonformistian, jer ope miljenje na burzi nije vrijedno niti koliko crno pod noktom. to je jo potrebno da se postane nekonformist? Mora se biti nepovjerljiv, cinian i pomalo umiljen da bi se sebi moglo rei: "Vi ste budale, a znam samo ja, ili - u svakom sluaju znam bolje nego vi!" Jedan okorjeli pekulant ne smije vjerovati ni vlastitom ocu, a osobito ne bankarima, tisku, medijima ili brokerima, te svim ostalim arlatanima. Osobito se treba uvati brokera koji smatraju burzu samo strojem za proviziju. Ne znaju vie od ostalih koji razmiljaju i znaju to pie u novinama - oni ak nemaju ni vremena o tome razmiljati. Pate od intelektualne deformacije jer misle samo na to kako poveati promet i naplatiti proviziju. Unato svim pisanim ili usmenim savjetima, ne znaju nita vie od malog djeteta. Oni me podsjeaju na koloraturu iz Verdijevog "Maskenbala", koju pjeva pa Oskar: "Oskar zna, ali ne govori"; a ja sam to izmijenio u: "Broker kae, ali ne zna!"

33

Andr Kostolany

Ve sam davno skovao izreku: "Svaki je broker neprijatelj svoga klijenta a da toga nije svjestan". Svejedno je kupuje li ili prodaje - najvanije je da trguje. Njegov klijent iz snova nije ulaga nego igra. esto kaem da broker voli igraa, ali da mu nikada ne bi dao svoju kerku za enu. No unato svemu, ne moemo svoje burzovne transakcije obavljati bez brokera. Valja ih dobro odabrati. Ovdje elim navesti jedan sluaj: Jedna od najboljih stranaka velike brokerske kue, koja ima investicijski fond vrijedan milijarde, nazvala je i rekla da eli prodati znaajnu koliinu amerikog elika i za to kupiti istu koliinu betlehemskog elika. Stranka je zamolila brokera za najpovoljnije rjeenje. Brokerska tvrtka je nakon toga tisuama stranaka poslala brzojav u kojem preporuuje kupnju amerikog i prodaju betlehemskog elika, dakle upravo suprotno od onoga to je trebalo napraviti za fond. Dala je prednost eljama "velike stranke", a nautrb malih. Moda ovaj savjet i nije bio lo za male muterije jer se fond mogao prevariti i moda je bilo pogreno zamijeniti ameriki za betlehemski elik. S etikog se stajalita postupak brokera nikako ne bi mogao prihvatiti. Koje osobine treba imati dobar pekulant? Razboritost, intuiciju, fantaziju. Razboritost - znai razumjeti uzajamne odnose i razlikovati logino od neloginog. Intuicija - to nije nita drugo nego podsvjesna logika koja je rezultat dugogodinjega burzovnog i ivotnog iskustva. Fantazija - doputa da se sve uzme u obzir: sve dobro i sve loe. Mora se imati i samokontrolu i elastinost da bi se priznalo, i to esto, da smo se prevarili i pogreno razmiljali. U tom sluaju moraju se odmah povui konzekvence. Dobar pekulant mora biti strpljiv i imati ivaca dok se ne ostvare njegove pretpostavke. Nakon svakog uspjeha ili neuspjeha mora 34

I Z A Z O V BURZE

razmisliti emu mora zahvaliti takav rezultat. Kada uspije, ne smije se umisliti, ve mora ostati ravnoduan i sam sebi priznati daje imao sreu. Sigurno je da svoj uspjeh ne smije razglasiti na sva zvona, jer istina je to tvrde iskusni ljudi o burzi: novac dobiven na burzi samo je posuen novac, koji se moda ve kod idueg koraka mora otplaivati uz velike kamate. Burza je veliki lihvar. Uspjeh ili neuspjeh - pekulant, u svakom sluaju, mora iz toga neto nauiti. Koje su najgore osobine pekulanta? Kao to je fleksibilnost dobra osobina da bi se iz neuspjeha neto nauilo, tako su nefleksibilnost i tvrdoglavost loe osobine. Mora se vjerovati, ali u danom trenutku, kada se zabluda otkrije, treba iskoiti iz broda. Pod zabludom ne mislim na pad cijene dionice sa 100 na 90, nego na to kada se otkrije pogreka u sustavu argumentacije ili kada se primijeti dramatini neoekivani dogaaj; zato dobar pekulant uvijek mora ukalkulirati nepredvidivosti. Kojem zanimanju najvie slii zanimanje pekulanta? Najvie lijenikom pozivu, pomalo i odvjetnikom, politikom i trgovakom. Uope ne inenjerskom ili ekonomskom. Zato slinosti s lijenikim pozivom? Burzovnjak, kao i lijenik, mora najprije postaviti dijagnozu; Zato je na burzi loe ili dobro? Zato vrijednost dionice pada ili je stabilna? Iz dijagnoze se zakljuuje o terapiji, prognozi i razmilja se to dalje. Burzovnjak mora poput lijenika korigirati svoje postupke ako vidi daje krenuo pogrenim smjerom i donijeti nove odluke. Medicina i pekulacija nisu znanost. To je umjetnost, kao to to kae i sama njemaka rije: Heilkunst - umjetnost ozdravljenja. Razmiljanje inenjera ili gospodarstvenika je drugaije: oni su matematiki orijentirani. Njih ni u kom sluaju ne vodi sluajna intuicija, koja je samo u odreenoj mjeri doputena, ak i potrebna 35

Andr Kostolany

Burzovnjak fantazira - inenjer rauna. Kod odvjetnika je neto drugaije: on mora imati i fantaziju i intuiciju, no on je ipak okovan vrstim okvirom zakona. Na koju igru najvie podsjea pekulacija na burzi? Bez sumnje, najvie podsjea na kartanje, skat, brid ili poker, ali nikako na ah ili rulet. Spekulant na burzi mora stalno prilagoavati svoje poteze situaciji koja se neprekidno mijenja, kao to to ini karta - svoju igru prilagouje kartama koje trenutano dri u ruci. Dogaaji za pekulanta mogu biti povoljni ili nepovoljni, isto kao i karte koje igra izvue. Dobar pekulant se iz kripca izvlai kao i dobar karta: s dobrim kartama dobiva puno, s loim gubi malo. S povoljnim dogaajima burzovnjak profitira mnogo, a zbog dogaaja koji su suprotni njegovim interesima gubi to je mogue manje. ah je igra iste kombinatorike. Pri tome srea ne igra nikakvu ulogu. Rulet je ista igra na sreu i pri tome je iskljuena bilo kakva pekulacija. Samo ovisnici o igri ponekad umiljaju da mogu nai neki sustav. pekulacija na burzi mjeavina je jednoga i drugoga: pola je srea, ovisno kako se niu dogaaji i dolazi do nepredvidivosti, a pola su kombinacija, procjena i strategija, kao kod aha. Kako se mora ponaati pekulant? pekulacija je vrsta filozofije - stalno vaganje pro i contra i eventualno (naglaavam eventualno, a ne sigurno), stvaranje tonih zakljuaka. I matematiki mozak odgovara burzovnoj pekulaciji, ali ne zato to se burza temelji na matematici, ve zato to je matematika sigurna vjeba za logino razmiljanje. Ekonomija i tehnika najvei su neprijatelji burzovne logike, koja nije identina sa svakodnevnom logikom. to je na burzi logino, obinim ljudima ini se nelogino. Gospodarstvenik sigurno ima odreenu ulogu u analizi nekog poduzea, tj. analizira bilancu. No, bilance su ionako najee po36

I Z A Z O V BURZE

grene, lane ili namjetene, a kada bi ak i bile potene i tone, one su tempi passati. Papiri ne dobivaju i ne gube na vrijednosti zato to su dobri ili loi, nego zato to bi, prema odreenim pretpostavkama ili konstelacijama, mogli biti dobri ili loi. esto treba kupiti dionicu zbog loe bilance, ako postoje pretpostavke da bi razvoj mogao poi u dobrom smjeru. Tko bi, dakle, mogao kupiti neku dionicu koja je gotovo propala ako se pri razmiljanju slui svakodnevnom logikom? Pri kupnji niti jedne dionice ne moe se tako profitirati kao pri kupnji dionice poduzea koje je na prekretnici (turn-around) jer je mara izmeu bankrota i solventnosti nekog poduzea puno vea od one izmeu poduzea kada stoji dobro i kada stoji neto bolje. Isto vrijedi i za dionice poduzea. Ako poduzee koje stoji jako loe ipak ne bankrotira, njegove dionice viestruko dobivaju na vrijednosti. Ako nekom poduzeu nakon dobrog razdoblja ide sve bolje, to e se manje oitovati u teajevima. Veliki se profiti mogu takoer ostvariti i neotplaenim (neamortiziranim) obveznicama (to mogu biti dravni dugovi, dugovi grada ili poduzea) koje zbog nekog preokreta postaju isplative. Ne mogu nai niti jedan primjer njemakih inozemnih obveznica, obveznica njemakih gradova, pokrajina itd., koje su izdane prije rata u najrazliitijim valutama, poput dolara, funte, vicarskog franka, nizozemskog guldena, francuskog franka itd. koje su vraane nakon londonskog sporazuma 1952./53. godine u punom iznosu i s kamatama uz petogodinju odgodu. Koritenje zajma (Young obveznice) odobrenog u francuskim francima vraala je Adenauerova vlada, ne u francuskim francima, nego revalorizirane u dolarima. Ukratko, obveznica od 1.000 franaka nominalne vrijednosti koju sam na Parikoj burzi 1947. godine kupio za 250 franaka, tri godine nakon toga isplaivala se, prema dogovoru, 35.000 franaka. To je bio najvei koeficijent koji sam ikada doivio. Trebalo je puno fantazije i predvianja da bi se skupilo hrabrosti za kupnju njemakih obveznica u dolarima, francima itd. u trenutku kada je nova Savezna Republika kotirala nisko i nije raspolagala devizama. Kada sam ih kupovao, bilo je malo nade da Savezna Re37

Andr Kostolany

publika to jednoga dana honorira. No, upravo je to burza, a pekulirati znai neke stvari predvidjeti godinama unaprijed. Navedite mi primjer jednog naizgled neloginog argumenta na burzi koji ipak moe biti logian. Vlada miljenje da je veliki gospodarski napredak neminovno povoljan i za teaj na burzi. Pogreno! Gospodarski boom treba mnogo kapitala za izravne investicije i usisava veliki dio tednih uloga. Ne ostaje puno za ulaganje u vrijednosne papire. Banke teko udovoljavaju zahtjevima za kreditom, tim vie to sredinja banka uveava kamate da bi zaustavila eventualno inflatorno djelovanje booma. Povoljne posljedice gospodarske euforije ispoljavaju se tek kasnije. Kada popusti konjunktura zbog pritiska visokih kamata, odgaaju se mnoge planirane investicije. Odjednom ima vie novca u optjecaju u bankama, i kamate padaju. Sredinja banka vie ne mora koiti; dionice mogu rasti. Tim vie to prijanje nove investicije donose plodove s vie dobiti. Dogaa se da teajevi na burzi padnu unato cvatuoj ekonomiji s rastuim prinosima prije negoli se pokau njene povoljne osobine. Kako je u krizi? Isto je tako logino i obrnuto. U recesiji burza poinje rasti, jer se kod mlitavih poslovnih i investicijskih ulaganja raspoloivi kapital i novac upotrebljavaju samo djelomino. Novac lei u bankama i dosauje se. Moe se uloiti na konto, ali kamate su nie nego prihod od uloenog kapitala ili dividendi dionica. U ekonomskoj konjunkturi dolaze nove dionice na trite - djelomino zbog poveanja kapitala ili novoosnovanih poduzea - to ini opasnu konkurenciju starim dionicama na burzi. Tamo je kao na tritu rabljenih automobila. Ako tvornice automobila zbog velike potranje ne mogu na vrijeme isporuivati automobile, cijene rabljenih automobila rastu i ponekad premauju cijene novih. Ako tvornice ponude osobite pogodnosti, poput popusta ili poklona, trite rabljenih automobila opada. 38

IZAZOV BURZE

I Sto se

iz

toga moe zakljuiti?

Mora se djelovati anticikliki i ne obazirati se na ope miljenje publike na burzi. Koji su jo imbenici, osim raspoloenja, odluujui za tendenciju burze? Da bi burza rasla, moraju biti pozitivna oba najvanija imbenika: likvidnost i raspoloenje ulagaa. Ako publika moe i eli kupovati papire, burza raste. Ako tedite nemaju mnogo novaca niti volje da kupuju papire, burza opada. esto dolazi do situacije daje jedan imbenik pozitivan, a drugi negativan. U tom sluaju ne dolazi do veih promjena, nego samo do manjih oscilacija. To bi bilo idealno trite za dnevne igrae koji trguju od danas do sutra, gore, dolje, gore, dolje. I tako bi to trajalo dok oba imbenika ne postanu pozitivna ili negativna. Ako su oba pozitivna, dolazi do rasta, ak i do euforije: rasta u nebesa. Ako se oba imbenika razvijaju u negativnom smjeru, dolazi do dramatinog obrata, do panike - razoarani su do smrti. Likvidnost i raspoloenje mogu djelovati jedan na drugoga: nie kamate mogu poboljati raspoloenje i obrnuto - loe raspoloenje moe ograniiti likvidnost. Ako npr. strah od svjetske krize ili od napetosti ima negativan utjecaj na trite jer interesenti ne ulau dugorono, ve, naprotiv, obveznice radije ele prodavati, tada kamate rastu kao posljedica straha. Znaajniju ulogu ima likvidnost, a mi to na burzi lake slijedimo, jer je kamatna politika vlade ope poznata (barem kratkorona). Apsolutno je nepredvidiva psiholoka reakcija. Jeste li esto u praksi doivljavali ove fenomene? Naravno. Ve moga prvog dana na burzi (1924. na velikoj Parikoj burzi), obratio mi se neki stariji ovjek: "Mladiu, nisam vas ovdje jo vidio, jeste li novi?" "Da, ja sam praktikant kod firme XY". "A tako", odvratio je. "Va ef je moj dobar prijatelj. Ukratko 39

Andr Kostolany

u vam objasniti sve to se ovdje dogaa. Sve ovisi samo o tome ima li papira vie od glupana ili glupana vie od papira". Ova reenica mi jo i danas zvoni u uima. To je, zapravo, Kolumbovo jaje za analizu burzovne tendencije. Stariji kolega moda je bio malo otar u svojoj definiciji; moda je imao esto loa iskustva s dionicama, ali definicija je, ustvari, opravdana. Danas bi tu istinu izrazio drugim rijeima. Sve ovisi o tome to je vanije i hitnije: za onoga tko ima papire da ih proda, ili za onoga tko ima novac da ih kupi. Mislite li i danas tako? Svakako! Ne odluuje kvaliteta papira hoe li oni rasti ili padati, ve intenzitet ponude i potranje. pekulant, dakle, mora analizirati odakle dolazi ponuda ili potranja. Tko su glupani? Hvala Bogu, ima ih mnogo. to bi bila burza bez glupana? Rado odlazim u burzovne hale (svejedno u kojoj zemlji) jer se nigdje ne moe sresti toliko glupana na kvadratni metar, ljudi koji ive daleko iznad onoga to im doputaju njihove umne sposobnosti. Vano je takoer poznati ih i sluati kako analiziraju svjetske i ekonomske dogaaje, kao to i dobar karta, osobito pokera, mora shvatiti nain razmiljanja svoga partnera. Dakle, moe li pekulant profitirati od gluposti drugih? Apsolutno, jer od gluposti drugih pekulant moe profitirati vie nego od svoje vlastite mudrosti. Od glupana se moe neto nauiti, osobito ono to se ne smije raditi. Onda bi kompjutor, kao osobito inteligentan, morao biti najbolji burzovni pekulant? Ne, zbog toga to njegova mudrost ovisi samo o tome kako je programiran. Amerikanci kau: Garbage in - garbage out (smee
40

I Z A Z O V BURZE

unutra - smee van). Kompjutor je samo neobino korisna pomo pekulantu u dolaenju do eljenih podataka. Umjesto da trai informacije meu tisuama stranica tiskanog materijala i knjiga u knjinici, on sve moe saznati pritiskom na dugme. Najvea amerika brokerska tvrtka imala je prije 30 godina knjinicu i 30 zaposlenih. Danas ima samo 20 zaposlenih i jedan kompjutor koji zamjenjuje ogromnu knjinicu. Kompjutor nema mate, a ona je najvanija osobina pekulanta. Nepredvidivosti, kao i unutarnji i vanjs k o p o l i t i k i razvoj zemlje ili razvoj tehnologije, nisu ugraeni u kompjutor. Da je kompjutor barem mogao predvidjeti svoju ulogu u dolazeem stoljeu! Gdje je u vaoj kalkulaciji mjesto likvidnosti? Kao to sam rekao, likvidnost uvijek ima vodeu ulogu jer je psihologija javnosti promjenjiva. Ona se u sekundi moe promijeniti iz jednog ekstrema u drugi. Razvoj likvidnosti moe se kratkorono slijediti, ali ne i na due vrijeme. Postoje odluke sredinje banke i znakovi u kreditnoj politici velikih banaka na temelju kojih se mogu donijeti odreeni zakljuci. Burza ne moe rasti bez likvidnosti. Ona se ponaa kao i ciganski svirai u staroj Maarskoj, koji su stalno ponavljali: "Koliko para - toliko muzike!" Novac je muzika ili pogonsko gorivo burze. Najbolje bih mogao ilustrirati vezu izmeu burze i trita kapitala sljedeim primjerom: Zamislite veliku i malu kadu, jednu pored druge; velika je cjelokupni ekonomski novani lonac, a mala je burza. Ako puno vode tee u veliku kadu zahvaljujui kreditnoj politici, uteevinama, deviznim priljevima, trgovakoj bilanci, dotoku kapitala iz inozemstva i sl. i ako istodobno otie, ali polako, zbog malene potrebe kapitala u industriji, javnih i privatnih budeta i niih poreza, onda razina vode u velikoj kadi raste. Kada se voda prelije, otie u malu kadu, burzu, i die teajeve u visinu. To je bio sluaj u SR Njemakoj posljednje tri godine.

41

Andr Kostolany

Obrnuto: Ako voda iz vee kade otie bre nego to se ona puni, onda za manju kadu - burzu - ne ostaje nita, i teajevi padaju. Zbog toga se stalno mora promatrati razina vode u velikoj kadi. Postoje li jo neki preduvjeti ili imbenici koji utjeu na burzovnu tendenciju? Naravno. Osobito vano za uspon i pad je tehniko stanje trita. Pod tim mislim na situaciju kada se velika masa papira, nakon dugog razdoblja uspona ili pada, nalazi u rukama onih vrstih ili onih kolebljivih. to podrazumijevate pod vrstim i kolebljivim. To je moja sasvim osobna i specifina definicija, moda za mnoge nerazumljiva, ali ja je se pridravam: onaj vrsti posjeduje etiri S - spoznaju, strpljenje, sredstva i, naravno, sreu (to se podrazumijeva). Spoznaja - to znai da zainteresirani mora imati predodbe, ideje i uvjerenja. Mora imati strpljenje, znai dobre ivce, i ne smije odustajati brzo ako papiri, koje je kupio za 100, padnu na 80 ili ako mu papir dosadi. Njegovo je uvjerenje bilo da papir mora rasti. Ako njegova dijagnoza svede opadanje na nebitan razlog, onda on, dapae, treba kupovati po 80, jer ako je teaj od 100 ocijenio povoljnim, onda je onaj od 80 jo povoljniji. Naravno da mora imati i dovoljno novca da bi mogao ustrajati. Pod novcem ne smatram apsolutno veliki, nego relativno veliki iznos. Ako mali tedia koji ima 10.000 DEM kupi papire za samo 6.000 DEM, onda on ima "novaca"; ako neki multimilijuner ima 10 milijuna DEM, i kupi papire za 30 milijuna, a zadui se za 20 milijuna, onda on nema dovoljno novaca (on uope nema novaca, nego samo "saldo") da bi ostao strpljiv; jer ako vrijednost njegovih papira padne, svome jamcu mora dati daljnje pokrie, a ako to ne moe, onda jamac (banka ili broker) prodaje papire, unato njegovome strpljenju. Malom tedii, koji ima vie novaca od onoga uloenog u papire, to se ne moe dogoditi. 42

IZAZOV BURZE

Kolebljiv j e onaj kojem nedostaje jedno od ona prva tri S. Ako

nema sredstava, nije dovoljno da ima strpljenja. I ako ima novaca nee imati strpljenja ako nije uvjeren - ako nema spoznaju. Ako ima sredstva i uvjerenje, a nema strpljenja, ni tada nee moi izdrati. Naravno da ima mjeavine izmeu vrstih i kolebljivih. Moe se biti vie ili manje vrst i vie ili manje kolebljiv. Od vrstog se moe izroditi i kolebljiv, ali od kolebljivog rijetko postane vrst, a ako ve i postane, onda tek nakon dugotrajnog treninga. Ako se papiri uglavnom nalaze u vrstim rukama, trezorima ili napunjenim depoima, takvo trite nazivam "preprodanim" (engleski: oversold). Ako se, nasuprot tome, velika koliina novca nalazi u rukama kolebljivih i ako je on optereen dugovima, takvo trite nazivam "prekupljenim" (engleski overbought). Koje su posljedice "prekupljenog trita"? "Prekupljeno" trite, optereeno kreditima, izuzetno je opasno i postoji veliki rizik da u svakom trenutku propadne, ak i onda ako za to nema nikakva povoda. To je tipino "baby trite": veliki je broj neiskusnih, kolebljivih posjednika dionica koji su pod utjecajem raspoloenja i ele brzo uskoiti u jurei vlak. Ako zaboravimo da nemaju iskustva ni ivaca, nisu smjeli kupovati dionice, ve i zbog svoje financijske situacije. Za to su upotrijebili novac koji su morali drati u rezervi za druge potrebe, a istodobno su kupovali na kredit. Kako je s "preprodanim tritem"? Ako je veina papira u trezorima ili u vrstim rukama, "preprodano" trite moe rasti i unato loim vijestima. Kada doe dobra vijest, pa bila ona i najskromnija, trite strelovito raste. to je vie papira u rukama vrstih, to e biti vea eksplozija. Postoji jo jedan imbenik koji preprodano trite ini jo "preprodanijim": kada su na tritu bili aktivni medvjedi 9 i ako je prije toga bilo velikih terminskih burzovnih poslova.
9

Oni koji na burzi raunaju s padom - pesimistino raspoloeni

43

Andr Kostolany

Na burzi SR Njemake poslovi s prodajom na kratko10 su nemogui iz tehnikih razloga, ali su uobiajeni u New Yorku, Londonu, Zrichu i osobito Parizu. U Parizu, ak to vie, postoji terminsko trite s rokom isporuke krajem mjeseca, koji se takoer sine die11 moe iz mjeseca u mjesec produivati. U Americi postoji veliko aktivno terminsko trite samo za odreene dravne obveznice i, naravno, robno-terminsko trite. Kako se moe utvrditi je li trite "prekupljeno" ili "preprodano"? Za to postoje premise i simptomi. Pri dijagnozi se mora uzeti u obzir kako se odvijao promet u proteklim mjesecima i godinama. Ako cijene kroz due vrijeme stalno rastu - uzmimo kroz vie mjeseci - onda se moe pretpostaviti da je veliki broj papira preao iz ruku vrstih u ruke kolebljivih; to je promet bio vei, to vie. Pri rastuim cijenama kupuju samo kolebljivi. vrsti prodaju robu kojom su napunili svoje trezore u vrijeme padajuih cijena, dakle prodaju samo u sluaju rasta teaja. Takvo gibanje traje dotle dok se velika masa papira ne nae ponovno u rukama kolebljivih koji ekaju da ostali, takoer kolebljivi (ali spori), od njih kupe. Tada vrsti raspolau gotovinom i ekaju trenutak kada kolebljivi poinju prodavati svoje papire. Oni ele prodati svoje dionice po vioj cijeni, ali kada im to ne uspije, snizuju cijene iz nekog psiholokog ili tehnikog razloga, ponekad ak i zbog nestrpljivosti, ali tada vie nema kolebljivih spremnih za kupnju. I to se uvijek dogaa; nakon euforije uvijek dolazi do otrenjenja. Moe se pojaviti zakanjeli sloj kupaca, osobito kada vlada uz pomo sredinje banke kroz mnoge kanale (porezno-politike, kreditno-politike i dr.) puta u optjecaj sve vie novca, koji industriji i gospodarstvu, zapravo, ne treba. Dakle, vie vode utjee iz velike

10 Njem. Leerverkauf; engl. short selling - prodaja na kratko; prodaja s kratkoronom pozicijom ili kratka prodaja

44

IZAZOV BURZE

cijeli instrumentarij propagande da publiku uine ovisnom o burzi. Kupnja papira savjetuje se na alterima banaka, nude se povoljni krediti, jer banke ne mogu na bolji nain iskoristiti svoju likvidnost. Nakon to kolebljivi kupe papire, oni ekaju da se pojave novi kolebljivi. Onda dolazi trenutak kada tako dalje ne ide. Teajevi stagniraju i malo se snizuju. Mnogi dioniari gube strpljenje. Za njih je to neugodno iznenaenje. Kada su kupili dionice bili su uvjereni (kako su im obeavali oni koji su vukli konce), da e teaj sigurno rasti. Ako burza stagnira ili pada, smatraju to osobnom uvredom i veleizdajom. Devedeset posto publike koja izaziva burzovni boom nema iskustva, niti je cijepljeno protiv gubitka i ne moe si predoiti da unato miljenju medija i tzv. upuenih, cijene padaju, i to znatno. Takva analiza posljedica je "prekupljenog" trita. to kada javnost, zahvaljujui povoljnim dogaajima, i dalje ostane optimistino raspoloena? I u tom sluaju ima drugih vanih tehnikih razloga koji utjeu na tendenciju. Slabljenjem burze, rauni optereeni dugovima mogu izgubiti pokrie. Banke su dale povoljne kredite, ali nakon pada zahtijevaju dodatno pokrie i sigurnost. Mnogi dunici zato moraju dodatno plaati ili prodavati. Prodaja donosi daljnji pad teaja, a pad teaja nove prodaje. Takva se lanana reakcija nastavlja. Tako se pad teaja moe odvijati bez razumnog objanjenja - samo pod psiholokim i tehnikim pritiskom. Signal moe doi i od strane sredinje banke. Ona eli zaustaviti prezagrijanu pekulacijsku atmosferu ili sprijeiti opasnost inflacije, te povisuje kamate. U tom sluaju pad cijena moe zavriti ak i dramatino. Najopasnija je psiholoka reakcija mase, kao to sam to ve opisao na primjeru kina. Ako promet raste, a cijene i dalje padaju, te ako se promet naglo povea, sve vie papira prelazi iz ruku kolebljivih u ruke vrstih. Sve to zavrava tako da kolebljivi rasprodaju po niskim cijenama. Dolazi do panike i papiri ponovno dolaze u spremita 45

Andr Kostolany

vrstih. Iz toga skrovita izlaze kasnije kada cijene na tritu poinju rasti. Ponovno dolazi do uspona. Pri niskim cijenama vrsti imaju papire, a kolebljivi novac, na vrhuncu booma vrsti imaju novac, a kolebljivi papire. Ta fluktuacija izmeu gotovine i papira predstavlja vjeno strujanje na burzi. Moglo bi se takoer rei da na vrhuncu vrsti imaju novac, a kolebljivi nadu. Koji su zakljuci te analize? vrsto sam uvjeren da je pad cijena kod malog prometa lo znak, jer signalizira daljnji pad. Pad cijena kod velikog prometa je dobar, i to je vei promet to je bolje, jer papiri u velikom broju prelaze u jake ruke. Rastui teajevi su pri velikom prometu lo znak jer slabe ruke kupuju papire. to je vei promet, to je loije za trite, jer to vie kolebljivih u tome sudjeluje, to je loije. to je manji promet kod rastuih cijena, to bolje, teajevi se mijenjaju, ali velika koliina jo nije izala iz spremita vrstih. Znam da veina profesionalaca, analitiara, brokera itd. ne pridaju nikakvo znaenje tendenciji s malim prometom. Po mojem miljenju, to je potpuno pogreno. Slab promet je samo predjelo, uvod, a kada doe do veeg prometa, dolazi do odgovarajuega gibanja koje je logino. Kada cijene rastu i promet se poveava, dolazi do euforije, a kada padaju, dolazi do slabljenja i totalne rasprodaje. To je logino jer mnogi koji su kupovali kada su cijene rasle sada naglo prodaju, ako iz bilo kojih razloga na tritu doe do preokreta. S obzirom da su dananji kupci budui prodavai, vanije je analizirati kvalitetu kupaca koji danas kupuju negoli kvalitetu papira. I obrnuto: kvaliteta prodavaa vanija je od kvalitete prodane vrijednosti. Ako su dioniari loi, ak i najbolji papiri mogu pasti. Je li to ope miljenje? Ne! Misli se upravo suprotno. Najvei broj brokera, banaka i medija tvrdi da su rastue cijene pri visokom prometu povoljne. Njihov dokaz je taj da mnogo ljudi kupuje. Ali ja postavljam pita46

I Z A Z O V BURZE

nje: Je li to dobro? Ne, jer kao to sam to upravo objasnio, iste koje danas tako zduno kupuju, isto e tako u budunosti i p r o d a v a t i . A iroka publika je, konano, vrlo rijetko u pravu.
stranke

to o vaoj analizi misle brokeri? Ne znam, ali vrlo vjerojatno misle da se alim. Naravno da je za brokere povoljno kada rastuim cijenama privlae nove stranke. To je dobro za njih, a trenutano i za mene, jer vea kupnja die moje cijene, ali to ne znai da ih trebam po tako visokoj cijeni i dalje kupovati, jer sam ih ve kupio kada je cijena bila niska. Ako elim prodavati, visoke me cijene pri rastuem prometu vesele. Visok teaj nastao je masovnom kupnjom od strane iroke publike. Velik interes danas ne znai nita jer se psihologija javnosti moe, kao to sam ve rekao, u sekundi promijeniti. Jednom, kada sam se raspitivao o stanju na tritu, vodio sam sljedei razgovor s njujorkim brokerom. "Kolosalno", rekao je, "dananji promet je 180 milijuna". "Ne pitam za promet, nego za cijene". "A, tako", odgovorio je, "cijene su uglavnom nepromijenjene". "Promet je vaa stvar", rekao sam ljutito, "meni bi bilo drae da su vie cijene, a promet manji. To bi za mene bilo 'kolosalno'"! Ve odavno znam da s veinom brokera ne mogu razgovarati na istoj valnoj duini. Ima li jo simptoma koji ukazuju na to je li trite "prekupljeno" ili "preprodano"? Da. Ako trite stagnira nakon dugog razdoblja uspona, eka nove kupce i ne reagira na dobru vijest, te eventualno neto pada, onda je to lo znak. Trite je prezasieno. Kolebljivi su uloili sav svoj ili ak posueni novac, a unato dobroj vijesti novi kupci se ne javljaju. I obrnuto, ako trite stagnira nakon pada i vie ne reagira na loe vijesti, nego pomalo raste - to je dobar znak. Papiri su u ve47

Andr Kostolany

likoj veini kod vrstih, koji su ve ukalkulirali loe vijesti te se vie niti plae niti su iznenaeni. Kako se, dakle, u tim sluajevima treba ponaati pekulant? Kada burza vie ne reagira na dobre vijesti, treba izii, a kada loe vijesti vie nemaju utjecaja, treba se ukljuiti. Osobito je lo predznak za trite kada sve vie, osobito obinih ljudi, trai savjete, kada se dnevni razgovori vrte oko burze. onglira se s imenima dionica, svatko je dobio neki savjet prijatelja, koji je savjet opet dobio od svog prijatelja. Svatko kupuje uz maksimalni kredit koji moe dobiti. Lo znak je takoer kada se kao objanjenje za dobru burzu citiraju kupnje u inozemstvu. Poznajem stare arobne formule: "kupnja u inozemstvu" ili "inozemne institucije kupuju". Zar to nije povoljno? U tom trenutku, kada ljudi kupuju, naravno da je povoljno, jer diu cijene. Ali isto tako bit e nepovoljno kada papire budu ponovno prodavali. Nakon fenomena "uskog grla boce" pri kupnji, slijedi "usko grlo boce" pri prodaji. Sve ovisi o tome koje kvalitete, vrline i mane imaju inozemni kupci. Meu njima ima takoer vrstih i kolebljivih, ponekad ak i vie kolebljivih jer su njihovi motivi (isto vrijedi i za inozemne institute) kratkoroniji nego to je to sluaj kod domaih ulagaa. Veina inozemnih pekulanata eli, ak i kada se radi o investicijskim fondovima, djelovati kratkorono. Uskau na trite kada nanjue i najmanju ansu i kada ih na to potakne financijski menader druge zemlje, no ele isto tako brzo iskoiti ako uvide opasnost ili ako su ve ostvarili dobitak. Svi ele u isto vrijeme kupovati i prodavati. Ovaj se fenomen mogao vrlo jasno vidjeti u novije vrijeme na njemakoj burzi.

48

I Z A Z O V BURZE

Kako je to kod institucija, velikih investicijskih drutava, mirovins k i h fondova (osobito u SAD), osiguravajuih drutava itd.? Nije li se burzovna scena znaajnije promijenila zbog toga to oni, a ne v e l i k i pekulanti, kratkoroni igrai i mali i veliki tedie itd., vladaju tritem? Scena se promijenila, ali sve drugo na sceni - drvee, vegetacija, cvijee ili koprive - ostaje isto. Institucije, sve velike koncentracije kapitala, takoer vode ljudi. Financijski menaderi su takoer ljudi, kao to su to i mali tedie i veliki pekulanti. Imaju iste reakcije i pripadaju obim kategorijama vrstih i kolebljivih. Njihova su psiholoka razmiljanja nepredvidiva isto kao i kod milijuna drugih sudionika na tritu koji su prije mnogo godina inili burzovnu publiku. Razlika je samo u tome to oni prvi raspolau milijardama, a oni manji operiraju manjim iznosima. Financijski su menaderi moda jo kolebljiviji jer su za svoje transakcije odgovorni svom efu, i time stavljaju glavu u torbu. Ako pretrpe vee gubitke, sigurno e dobiti otkaz. Obian ovjek odgovara samo sebi. Treba li papire kupovati na kredit? To si mogu dopustiti samo oni koji raspolau mnogo veim zalihama novca nego to je iznos za koji se zaduuju. ak sam skloniji tvrditi da se dionice ne bi smjele ni pod kojim uvjetima kupovati na kredit, osim ako netko nije strano hrabar hazarder. Naravno da je i to pitanje koliine i kvalitete papira; ako se kupe fiksno ukamaeni vrijednosni papiri za 1.000.000 DEM i pri tome se zadui za 20.000 DEM, onda to nije katastrofa. Ili ako netko pri 300.000 DEM vrijednosnih papira ostane duan 200.000 DEM, ali istodobno raspolae jednim milijunom u nekretninama - to nije grijeh. No svaki je sluaj, sluaj za sebe. Kako bi dokazao kako opasna, tetna i ak dramatina moe biti kupnja papira na kredit i kakvu snagu pekulantu daje injenica da nema dugova, elim iz mnogih svojih iskustava izdvojiti dva sluaja koja su mi osobito ostala u sjeanju.

49

Andr Kostolany

Sredinom pedesetih godina bila je povoljna situacija na Njujorkoj burzi i nove su se revolucionarne industrije, poput elektronike, inile osobito matovitim i perspektivnim. Posljednjim dolarima kupio sam dionice elektronike, i kada sam sve investirao, kupovao sam dalje, zaduivi se. Maksimalno sam iskoristio svoje kreditne mogunosti. Ameriki je predsjednik bio Dwight D. Eisenhower, ratni heroj, ali inae nikakav genij. Njegov je imid u oima Amerikanaca bio besprijekoran (iako se ukalo daje imao ljubavnu aferu s Marlene Dietrich). Povjerenje amerikog naroda u predsjednika jedan je od najvanijih elemenata za povoljnu atmosferu na Wall Streetu. Za godinu dana trebali su biti sljedei predsjedniki izbori i raunalo se sto posto da e general Eisenhower ponovno biti izabran. U skladu s tim ponaao se i Wall Street. Zato se i na burzi ne bi predvidio taj trijumfalni uspjeh ponovnog izbora? Svi su tako mislili, ja takoer. A onda se dogodilo ono iznenadno opasno: 1955. godine predsjednik Eisenhower je imao srani udar. Idueg su dana na Njujorkoj burzi spektakularno pale sve dionice za 10-20 posto. Budui da sam imao dugova, morao sam prodati vei dio dionica. To je bilo bolno, ali i prijeko potrebno, i to prije nego to brokeri ponu traiti daljnja jamstva. Do sloma je dolo zato to je javnost napustila nada u mogunost ponovnog izbora Eisenhowera. Bilo je veliko pitanje kakvi e biti rezultati izbora bez Eisenhowera, a upitnici smetaju burzi. Ni javnost ni kolebljivi nemaju dovoljno ivaca da se pri neoekivanom dogaaju suoe s problemima, pa ak ni onda kada se radi o povoljnom dogaaju. Osim toga, mnogi i ne mogu procijeniti stoje za burzu dobro a to loe. U tom sluaju svi kolebljivi, no i svi drugi koji su se zaduili, ele to je bre mogue prodati; zapravo, ovi posljednji su na to prisiljeni. Poetni krah moe izazvati lananu reakciju. Nakon nekoliko dana Eisenhowerovo se zdravstveno stanje poboljalo. Vratila se nada da bi se ponovno mogao kandidirati, bur50

I Z A Z O V BURZE

za se umirila i teajevi su poeli rasti, te su porasli na viu razinu od one na kojoj su bili prije toga nemilog dogaaja. Sljedeih su godina dionice spektakularno narasle, ak i deseterostruko, ali za mene je bilo prekasno. Uvijek kada mislim na situaciju u kojoj se dionice moraju rasprodati, a nakon toga doe do rasta cijena, sjetim se poetinih Heinricheovih stihova:"... stara je pria, a uvijek izgleda nova, kome se to upravo dogodi, cijepa mu se srce." Kakva bi bila vaa reakcija da niste bili zadueni? Ista kao i nekoliko godina kasnije u slinoj situaciji kada sam takoer uo iznenadnu vijest. Bila je veljaa 1962. Opet sam bio pretrpan, ovaj put francuskim dionicama na Parikoj burzi. No, taj je put bilo sve isplaeno i nisam dugovao ni pare. Bilo je to za vrijeme Francuskog rata u Aliru. General de Gaulle, tadanji francuski predsjednik, htio se rijeiti Alira, no svojom je politikom morao taktizirati zbog javnog mnijenja, koje je u vezi s tim pitanjem bilo jako podijeljeno. I tada se dogodilo opet ono Neoekivano (to nazivam neoekivano s velikim N): ustanak etiri francuska generala u Aliru protiv vlade, znai protiv generala de Gaullea. To je za Francuze bio potresan dogaaj, moda najvei nakon rata. Generali su se bojali de Gaulleove namjere da oslobodi Alir, to nisu htjeli prihvatiti ni pod kojim uvjetom. Naveer je Parizom vladala panika. Idueg dana nisam iao na burzu jer sam htio sauvati ivce ne gledajui kako vrijednost mojih papira pada. Umjesto na burzu, otiao sam u svoj omiljeni restoran "Chez Louis" (internacionalno poznati eki "pajzl"), tada sastajalite poznatih ljudi iz filmskih, televizijskih i novinarskih krugova; prouavao sam jelovnik i nisam mislio na burzu. U lokal je sluajno uao kolega s burze i ispriao kakav je krah na burzi - pravo krvoprolie, upravo onako kako se to opisuje u romanima o burzi. 51

Andr Kostolany

"Taaako?" bio je moj odgovor, i nastavio sam mirno uivati u ruku. Bio sam uvjeren da e iz ove bitke de Gaulle izii kao pobjednik. Za mene je to, to se tie burze, bio samo dnevni dogaaj koji sam ubrzo zaboravio. Da sam iao na burzu, sigurno bih prodavao. Taj luksuz, da toga dana ne idem na burzu, mogao sam si dopustiti samo zato jer nisam imao dugova. Te teke sate umjesto na burzi proveo sam u dobrom restoranu. Sat nakon zatvaranja burze saznao sam da se situacija na burzi okrenula i da je ve kompenzirano pola teajnih gubitaka. Naveer je de Gaulle ponovno odrao jedan od svojih slavnih govora. Apelirao je na svoju ljubljenu Francusku (Ma chere vieille France12), i u tom trenutku cijeli mu je francuski narod dao podrku. Quarteron (rije koju je izmislio de Gaulle: quatre generaux felons), dakle etiri nevjerna generala, su se predala i sve se zaboravilo - ne samo na politikoj sceni nego i na burzi. Krah je bio samo prolazan, a zahvaljujui mojoj sigurnoj poziciji, jer depo vrijednosnih papira nisam opteretio dugovima, nisam podlegao panici. Da sam imao dugova, moja bi logika bila potpuno drugaija, jer bi mi glava zbog njih drugaije reagirala. Umjesto da u miru razmislim kakva e biti reakcija de Gaullea i cijelog francuskog naroda, sigurno bi me uhvatila panika, i teta bi bila velika. Zato, evo mog stajalita: Prednost dajem manjoj koliini otplaenih dionica zaduenog drutva pred velikom koliinom izvanrednih papira uglednog poduzea - ali kupljenog uz dug. Ako se posjeduje manja koliina otplaenih papira, moe se dulje vremena ekati na uspon, dok je kod velikih koliina papira kupljenih na kredit ovjek sklon prodavati ve kod manjih dobiti. Jedan od mojih kolega i ja smo, zahvaljujui zajednikoj ideji, kupili isti papir, ja sto za gotovinu, a on tisuu na kredit. Dvije go12:

M o j a draga stara Francuska.

52

I Z A Z O V BURZE

dine sam mirno raspolagao papirom i imao dobit od 200%. Moj kolega se brzo zadovoljio malom dobiti jer je morao biti oprezan zbog dugova. Bez rizika se, znai, na burzi ne moe profitirati? To je istina, ali ako se pekulira sa vrom tendencijom burze (likvidnost + psihologija + gospodarstvo) - umjesto prvoklasne dionice na kredit treba kupovati dionice zaduenih poduzea koja su zbog loe gospodarske situacije i prijanjih visokih kamata dola u kritinu situaciju, ali te papire treba isplatiti u gotovini. Na drugom mjestu treba kupovati opcije, ali pritom uvijek misliti da se sav novac uloen u opcije moe izgubiti. Jeste li, unato dugova, imali i dobrih iskustava? O toj bih temi mogao takoer ispriati malu pounu priu. Ve sam napisao da sam nakon Drugoga svjetskog rata i odredaba o njemakim dugovima ostvario spektakularnu dobit zbog porasta njemakog ulaganja u inozemstvo. U to sam uloio sav svoj novac, te digao i maksimalne kredite kod vicarskih banaka (ni u SAD-u niti u Njemakoj ne bi bilo mogue dobiti namjenski kredit). Budui da se cijela pekulacija temeljila na budunosti Njemake, bila je, naravno, povezana s Adenauerovim osobnim imidom. On je pod svaku cijenu htio da Savezna skuptina ratificira sporazum. SPD13 se tome jako odupirao, ali je bilo sigurno da e se Adenauer izboriti za svoj plan - za priznanje Londonskog sporazuma. Adenauerova linost je u toj pekulaciji igrala najveu ulogu i s tim u vezi pojavila se izvjesna opasnost. U tako osjetljivoj, potpuno politiziranoj situaciji, neoekivanosti mogu pokvariti raune: neoekivana obavijest o Adenauerovom zdravstvenom stanju ak opasnom po ivot.
13

Sozia

53

Andr Kostolany

Morao sam na neko vrijeme otii u Ameriku, iako su me brinule moje njemake obveznice kupljene na kredit. to se sve s njima moe dogoditi ako jednog jutra jave dramatinu, ak fatalnu vijest o Adenaueru? Vjerojatno krah svih tih papira. U takvom bih sluaju odmah trebao likvidirati svoje papire, i to najvie stoga to imam dugove! Kada se ujutro sluaju vijesti u Europi, u New Yorku je jo duboka no, i kada stigne odluujua vijest, vjerojatno je ve kasno. Imao sam namjeru bankama dati nalog da u sluaju neke takve vijesti prodaju moj cjelokupni iznos pohranjen u Njemakoj. Niti jedna banka nije bila spremna preuzeti takav nalog, s obrazloenjem da ne ele preuzeti odgovornost za ocjenu o tome koliko je Adenauerovo zdravlje ugroeno. Nisam htio prodati. Drui, odletio sam u Ameriku i dogovorio u bankama da me, u sluaju loe vijesti (do koje nije trebalo doi), u bilo koje vrijeme nazovu. Sreom, Adenaueru se u vrijeme moje odsutnosti nije nita loe dogodilo i tako sam, pomalo uplaen, ipak mogao do kraja sudjelovati u porastu, i na taj nain profitirati. Nisam mogao izbjei kolebljivost, jer sam bio siguran da bi se njemaka ulaganja i bez Adenauera do zadnjeg pfeniga isplatila, ali dugovi na mom depou, ti opasni dugovi, bili su uzrokom moga stalnog straha. Kakav je bio uspjeh te pekulacije uz veliki dug? Sreom brz! Moglo je biti i drugaije da je npr. - bez obzira na Adenauerovo zdravlje - bila javljena loa vijest: prije ratifikacije sporazuma bili su u Njemakoj izbori za Saveznu skuptinu. Da su socijalisti pobijedili, vjerojatno bi oteavali priznavanje sporazuma, i to bi bilo fatalno za moj depo. to je za ulaganje kapitala u vrijednosne papire vanije: taktika ili strategija? Ako se planira dugorono, onda je, to se taktike tie, nebitna odluka kupiti danas ili za tjedan dana. Malene oscilacije teaja pri
54

I Z A Z O V BURZE

tome ne igraju veliku ulogu. Mnogo je vanija strategija: izbor papira i razmiljanje o srednjoronim ili dugoronim ulozima. Treba li kupovati dionice u vrijeme recesije? Da, jer u recesiji vlada potie gospodarstvo, prilagoava kamate, poveava koliinu novca, a od toga u prvom redu profitira burza ak i prije nego gospodarstvo. Jer novac je kisik burze. Moe li teaj rasti unato opem poveanju poreza? Da. Otprilike iz istih razloga kao i kod recesije. Kada vlada povisuje porez, moe liberalnije trgovati na tritu novca, a to se moe samo povoljno odraziti na burzu. Treba li kupiti dionicu koju najvee i najpoznatije tvrtke agresivno preporuuju? Ne! Potreban je najvei oprez. Neka se financijska skupina eli rijeiti papira pa ih preporuuje putem bankovnih i brokerskih kua, burzovnih broura i medija. To je propaganda koju prate i usmene preporuke. Koju vanost treba dati transakcijama financijskih menadera? Uope nikakvu. Oni barataju s tako velikim koliinama da mogu utjecati na teaj, ali samo kratkorono. Ako neka institucija kupi ili proda veliku koliinu jednog papira, to e za nekoliko dana povisiti ili sniziti teaj, ali kao to sam ve rekao - dugorono to ne igra nikakvu ulogu. Koliku dugoronu vrijednost imaju savjeti strunjaka? Nikakvu. Zbog toga to strunjaci jedne brane ili jednog poduzea uope ne poznaju anatomiju burze. Oni poznaju situaciju odreenog poduzea na dan kada su to ispitali, ili je znaju iz prolih vremena. to je vrijedilo juer, danas moda nema smisla. Na burzi se stalno mora improvizirati. 55

Andr Kostolany

to mislite o savjetima insidera14 o dionicama svoga vlastitog drutva? Oni bi trebali biti kompetentni. Nita. Insideri poznaju svoje vlastito drutvo (a ni to nije sigurno), svoje proizvode, razvoj, potencijal. No cjelokupno trite kapitala i njegov daljnji razvoj s time nema mnogo veze. ak ni te informacije nisu uvijek tone. Iz svoga bih iskustva rekao da treba raditi upravo suprotno od onoga to savjetuje insider. esto su informacije namjerno pogrene da bi se zavela javnost: insideri, veinski sindikat, eli moda poveati svoj udio i pokupovati dionice. Oni zbog toga ire loe vijesti da bi teaj pao, ili usmeno reklamiraju dobre dogaaje da bi vlastite dionice mogli prodati po vioj cijeni. Tada ele svoj udio u poduzeu umanjiti. To bi bila prijevara? Moda. No teko je dokazati; jer svatko ima pravo tvrditi daje njegovo miljenje bilo pozitivno ili negativno, jer nije mogao tono znati. Koliko treba vjerovati miljenjima ekonomskih strunjaka i znanstvenika o daljnjem razvoju? Takoer ne mnogo. ak ni najbolji ekonomski strunjak ne mora tono analizirati tendenciju burze. Burza i gospodarstvo ne odvijaju se, kako sam ve spomenuo, usporedno. Kada bi miljenje profesora ekonomije o burzovnoj analizi bilo kompetentno, svi bi oni bili bogati ljudi, no oni to nisu. Ekonomisti znaju sve o gospodarstvu i novcu, ali ga nemaju. Jo je Voltaire rekao: "Lake je pisati o novcu nego ga zaraditi." Gospodarstvo i burza su dvije razliite stvari. Gospodarski boom nepovoljan je za burzu, a gospodarska stagnacija je povoljna za razvoj teaja, kao to sam to ve objasnio na primjeru dviju kada.

14 Insider (engl.) - upuenik, osoba iz kue, iznutra; slubena osoba, direktor ili veinski dioniar javnog poduzea ili lanovi njihove najblie obitelji

56

IZAZOV BURZE

Je li uvijek tako? Moda ne uvijek, ali najee. Gospodarstvo i burza su, zapravo, na izvjestan nain povezani, ali ne usporedno, nego uz vremenski pomak. Najee je tendencija na burzi prethodnik nadolazeega gospodarskog razvoja. Ali nakon gospodarskog booma, nakon ohlaivanja, i kod vee likvidnosti moe, uslijed toga ohlaivanja, doi do booma na burzi, tim vie to se ne oekuje samo vie novaca, nego i vei dobici. Jesu li prognoze ekonomista uvijek pogrene? Moda. One se ponekad mogu sluajno potvrditi. Ali nisu uvjerljive. elio bih navesti zanimljiv primjer: U proljee 1962. dolo je do jakog pada teaja na Wall Streetu i na svim burzama svijeta, to nije predvidio ni jedan ekonomski strunjak. Bilo je tako loe da se u sluaju prodajnih naloga danima nije dobivao odgovor vicarske burze (iako vicarska burza ima relativno velik promet). Nekoliko mjeseci kasnije, kada su se teajevi smirili na neto nioj razini, organizirao je New York Harold Tribune (danas: International Harold Tribune) okrugli stol na kojem su sudjelovali najbolji gospodarski strunjaci. Raspravljali su, neki su bili pesimistino raspoloeni, drugi opet neto optimistiniji. Prije nego to su se razili, voditelj je, smijui se, postavio pitanje: "to mislite, moja gospodo, o Dow Jones indeksu od toliko i toliko na kraju godine?" (Indeks je toga dana bio 200-300 poena nii). Svi su u glas odgovorili: I to se dogodilo? Dow Jones je, ne do kraja godine, ve za 14 dana dosegao tu razinu. Moete li navesti jo koji slian primjer? Jo jedan oigledan primjer je lanak u najznaajnijem amerikom ekonomskom asopisu Business Week (kolovoz 1979.) Business Week je tvrdio da su dionice kao ulaganja potpuno mrtve. 57

Andr Kostolany

"Nitko ne eli posjedovati financijske vrijednosti", pisalo je u asopisu, "ve samo vrste konkretne mogunosti ulaganja poput zlata, srebra ili predmeta najrazliitije vrste, orijentalnih tepiha, kineskog porculana, zlatnih i srebrnih predmeta, eventualno nekretnina koje se mogu opipati." Ta je tvrdnja bila smijena. Istoga dana je promet na Wall Streetu bio iznad 50 milijuna plus milijardski iznosi obveznica, ne raunajui sve druge svjetske burze u Londonu, Tokiju itd. Tko je kupio ogromnu koliinu vrijednosnih papira? Prodano je isto toliko dionica i obveznica koliko ih je bilo i kupljeno. Odgovor je posve jednostavan: Optimisti su kupovali, pesimisti prodavali - ili, drugaije reeno, kolebljivi su prodavali, a vrsti kupovali. Zanimljivo je da su toga dana papiri bili na najnioj razini (a kamate na najvioj). Dow Jones bio je na oko 800. Najprije je dolo polagano, a zatim sve vee poboljanje, ne samo na Wall Streetu, ve i na svim burzama svijeta. Kakva je besmislica bilo tvrditi da "nitko" ne eli kupovati. A tko su onda bili kupci? Kako moe jedan ozbiljan ekonomski asopis kao predmete vrijedne ulaganja navesti tepihe, lonce, drae za pisma, staro oruje, mlince za kavu i sl.? Zar mnogi nisu ulaganjem u kolekcionarske predmete napravili dobru investiciju? Kako da ne, ali to su pojedinani sluajevi. Privatnik se moe veseliti da su njegove slike, porculan, srebro i drugo dobili na vrijednosti. Osobno se nalazim u slinom poloaju. Ali to je sasvim teorijski, jer uvijek ima komplikacija i tekoa kada se eli prodati, a drugo, pravi kolekcionar ionako ne prodaje svoju zbirku, bez obzira na to koliko ona vrijedi. Kolekcionar e prije umrijeti od gladi negoli se odvojiti od svoga blaga. Nasljednici e to prodavati i nalazit e se u milosti i nemilosti kupaca jer sami ne znaju pravu vrijednost. Naravno da ima pojedinanih sluajeva kada kolekcionari pod pritiskom, i vrlo teka srca, moraju prodavati. Prije nekoliko godina morao je dobrostojei autor bestsellera Roger Peyrefitte prodati na aukciji svoju erotsku zbirku jer bi inae bankrotirao. 58

I Z A Z O V BURZE

Zbog ljubavi prema jednom mladiu potroio je milijune i morao je na aukcijama prodavati vrlo rijetke predmete i knjige. No, to se ne smije ni spominjati kada se openito govori o ulaganjima. Kada se investicije analiziraju, odnosi se to na milijarde, i vie od toga. Kako bi se takvi iznosi mogli uloiti u marginalne vrijednosti? A kolekcionarske vrijednosti jesu marginalne vrijednosti. Usporedba dionica s umjetnikim djelima kao predmetom ulaganja potpuno je neozbiljna. Jedno nema nikakve veze s drugim, osim to su cijene umjetnikih djela podlone puno veim i iznenaujuim oscilacijama nego to je to sluaj s dionicama, te ovise o imbenicima koji se ne mogu kontrolirati. U konkretna ulaganja mogu se svrstati zlato i srebro, ali to je drugo poglavlje, na koje u se vratiti. Kako ocijeniti utjecaj nacionalne politike na burzu? Mora se biti svjestan njezinoga velikog utjecaja, osobito u Europi. Naime, u Europi je razlika u ekonomskoj kreditnoj politici konzervativne i lijevo orijentirane vlade vea nego u Americi. Politika strujanja desna i lijeva utjeu na psihologiju i budunost ulagaa i poduzetnika. Ali ni tada se ne moe vjerovati pravilima, jer je psiholoka reakcija, kao to sam ve rekao, nepredvidiva. Osobito je vano da li vlada, koja eli stati na kraj inflaciji ili deflaciji, barata fiskalnim ili monetarnim orujem. Svaka odluka poiva na ideolokom stajalitu novog parlamenta. U Americi izbori nemaju isto znaenje za burzu. I tamo se bira svake etiri godine, ali za poduzetnike je gotovo svejedno koja e stranka doi na vlast - demokratska ili republikanska, jer obje vrsto stoje na tlu slobodnog kapitalizma. Veu ulogu bi imala linost izabranog predsjednika bez obzira na stranku kojoj pripada. Roosvelt i Truman su bili demokrati i njima je ameriki narod vjerovao isto kao i danas republikancu Reaganu. Carter kao demokrat i Nixon i Ford kao republikanci, nisu u istoj mjeri uivali povjerenje svojih sunarodnjaka, i stoga su bili neuspjeni predsjednici. 59

Andr Kostolany

Loe je za Europu to su izbori svakih 4-5 godina i svaki se put strepi kakvi e biti rezultati. Koliki je utjecaj meunarodne politike na burzu? Ogroman. Stanje u svijetu - napetost ili oputenost - utjeu na psihologiju mase. Razvoj meunarodne politike utjee na cijele brane (mirnodopske, ratne industrije), internacionalne platne bilance, trgovake ugovore, politike kredite itd. U emu je razlika izmeu pekulacije i ulaganja? Nema jasne granice. Dobro ulaganje je uspjela pekulacija, a pekulacija s gubicima je loe ulaganje. Radi li se o pekulaciji ili ulaganju, ne ovisi o kvaliteti papira, nego o relativnoj koliini. Jedan tzv. visokopekulativni papir, izvor nafte ili rudnik zlata, koji jo nisu otvoreni, ali mnogo obeavaju, za velikog ulagaa, koji je u to uloio samo maleni iznos, vrijedi kao investicija s ukalkuliranim rizikom. Nasuprot tome, radi se o vratolomnoj pekulaciji kada npr. mali zadueni tedia kupi nesigurne uloge. Treba li kratkorono kupiti vrijednosni papir o kojem imamo dugorono loe miljenje, ili u kojem vidimo ak i opasnost? Ne, ni u kom sluaju! Ne sjeda se u automobil ako se misli da se ve nakon 50 km moe dogoditi nesrea. Ako netko misli da bi vanjskopolitiki ili unutarnjopolitiki razvoj mogao biti nepovoljan za burzu, ali tek kroz izvjesno vrijeme jer su izbori jo daleko, ta se opasnost mora uraunati i ne smije se olako shvatiti uz obrazloenje da jo ima vremena. Tono se sjeam osobnoga iskustva iz tridesetih godina. Tih sam se godina na Parikoj burzi zbog izvjesnih razloga ponaao kao medvjed. Razlozi su bili djelomino gospodarski, a djelomino politiki. Burza je rasla zbog tehnikih razloga i zbog toga to su je sindikati umjetno podizali. Onda je u Njemakoj prvi put na vlast doao Hitler, znai Nacionalsocijalistika partija je izvo60

I Z A Z O V BURZE

jevala relativno veliku pobjedu. 67 nacistikih poslanika u smeim uniformama, s kukastim kriem na rukavu, umariralo je u Reichstag. Za mnoge je to bio straan dogaaj i, zapravo, iznenaenje. Na Parikoj burzi to se nije ni zamijetilo, iako je imalo veliko znaenje za daljnji slijed dogaaja; ona je i dalje nesmetano rasla. Uzalud sam ponavljao svojim kolegama na burzi da je to glupost. U susjednoj zemlji, i to kod iskonskog neprijatelja Francuske, raste mo partije koja ugroava mir. "to nas se tie to se dogaa u Njemakoj, mi smo u Francuskoj", rekli su moji kolege. Bio sam iznenaen takvim glupim reakcijama i ispriao sam im filmsku burlesku koju sam gledao prije nekoliko dana: - Buster Keaton svira klavir u maloj kui u pustoi. Svira i sneno gleda u strop. Odjednom dolazi neki zlikovac i pali kuu. Zgrada gori i plamen razara sve zidove. Buster i dalje zaneseno svira, i nita ne vidi. Kada zidovi izgore do kraja, on i dalje svira, sve do posljednjih akorda toga glazbenog komada. Onda se ogleda, s uasom shvati da vie nema kue, i panino bjei. Tako e biti i vama kada primijetite da kua gori. I to se tada, zapravo, dogodilo? Kao to sam rekao, burzovni igrai su polako otkrili da uspon Hitlera nije bio ala. Nisu vie oekivali rast teaja. Dolo je do kraha, i ja sam ostvario velike profite. Zakljuak: burzovni pekulant mora uvijek gledati unaprijed, a ne samo prst pred nosom. Kada sam kao mlad uio voziti automobil instruktor mi je rekao: "Ne gledajte uvijek samo ispred automobila, nego sto, dvjesto metara ispred njega." To sam pokuao, i odjednom sam u vonji imao sasvim drugi osjeaj. Tako treba biti i na burzi. Ne razmiljati o tome hoe li teaj porasti sutra ili prekosutra, nego misliti na to to dolazi poslije toga i to e se dogoditi iduih mjeseci i godina.
61

Andr Kostolany

Zahtijeva li uspjeno pekuliranje potpuni angaman? Ne, osim za sport, vonju automobilom i kartanje treba odvojiti vrijeme i za razmiljanje i mozganje, da bi se odvagnule sve dobre i loe strane prije svake odluke. Pecanje je vrlo dobar hobi i oputanje za pekulanta koji moe u miru sjediti uz udicu i razmiljati o vanim problemima. Za mene je glazba najbolja kulisa pri razmiljanju i kombiniranju. Moe li se i s malim ulogom postii velika pobjeda i vrijedi li i ovdje izreka da je prvi milijun najtee stei? Da, moe se poeti i s malim: kupnjom dionica koje gube na vrijednosti, koje su skoro propale, ali su u posljednjem trenutku spaene. Ti se sluajevi nazivaju prekretnicom. Moe se mnogo zaraditi i s opcijama, ako se s njima pone raditi u pravom trenutku, neposredno prije uspona. I to je mogue, no dajem prednost onom prvom. Naravno da je prvi milijun najtee zaraditi, ne samo na burzi, nego i u svakom zanimanju. No, neto moram naglasiti. Ne smije se misliti, kao to misle mnoge novajlije, da se igrom na burzi moe zaraditi za ivot. Koliko pekulant moe godinje zaraditi? Ne moe nita "zaraditi", jer novac dobiven na burzi nije zarada. Od igre na burzi ne moe se dobiti godinja zarada odreene visine. Uvijek mi zvui udno kada se pria kako je netko na burzi u godinu dana zaradio toliko i toliko. U prvom redu, ne moe se nazivati zaradom neto to je posljedica oscilacije teajeva. To su dobici, ali ne zarada. Zarada od vrijednosnih papira sastoji se od dividendi, kamata, kupona itd., ali ne od profita od kapitala. Na burzi se mogu ostvariti dobici, veliki dobici, i moe se postati bogat. Moe se izgubiti, puno izgubiti, i bankrotirati. Ni pod kojim se uvjetima dobici ne mogu obraunavati mjeseno ili godinje. Dobrom se pekulantu moe dogoditi da godinama nema uspjeha i da gubi. A tada doe est mjeseci u kojima dobije vie nego to je ti62

I Z A Z O V BURZE

jekom proteklih godina izgubio. Zakljuak: uspjesi na burzi ne mogu se obraunati godinje, niti u postocima. Vrijedi li za sve pekulante: "Manje priati, vie raditi"? Da. Tko na burzi hvali malo, nije vrijedan velikoga. "Ako se ve jede svinjetina, ona se mora topiti u ustima", kau poboni idovi kojima je zabranjeno jesti svinjetinu. Svatko na burzi treba to imati na umu. Ako ve kroi na tako opasno tlo, onda se to mora isplatiti: veliki dobici - mali gubici. Vrijedi li taj postulat za svakoga? Za svoju sam publiku skovao izreku koja se esto citira i o kojoj se esto govori: "Tko ima puno novaca, moe pekulirati; tko ima malo novaca, ne smije pekulirati; tko uope nema novaca, mora pekulirati." (pod "uope ne imati novaca" podrazumijevam gotovo ne imati novaca, odnosno, eventualno posjedovati mali iznos). Izaziva li burza ovisnost? Mislim da da! Poznavao sam mnoge ljude koji su sluajno doli na burzu i vie se nisu mogli od nje odvojiti. To najbolje ilustrira sljedea anegdota: Nakon burzovnog kraha u New Yorku 1929. godine, tisue ljudi na burzi je bankrotiralo i morali su poeti neto drugo, ak su bili prisiljeni prihvatiti bilo kakav posao. Sastali se nekadanji kolege s burze, i jedan pita: "to radi?" "Prodajem etkice za zube za jednu tvrtku. A ti?" "Rei u ti u povjerenju", odgovori ovaj. "Ja sam jo uvijek na burzi. No, moja ena ivi u uvjerenju da sviram klavir u javnoj kui (to je jo uvijek bilo bolje nego biti na burzi)".
63

Andr Kostolany

Teorije su na staklenim nogama - treba li pekulant o tome brinuti? Svakako. Nema znanstvenih teza ili sustava - to je jedini recept. Moe se samo slutiti, ali ne i jasno vidjeti. esto se uje od starih profesionalaca: "Trenutano je burza posve nepredvidljiva!" Tome se mogu samo smijati; je li ikada bila predvidljiva? Kada bi bila takva, to ne bi bila burza. Ni najbolji pekulant ne moe predvidjeti budunost, ve u najboljem sluaju moe samo nazirati obrise u magli. Ne moe se predvidjeti to e se dogoditi sutra ili prekosutra. No, mora se znati to je danas i to je bilo juer. I to je ve mnogo, jer mnogi ne znaju ni to. Je li sve nejasno? Moe li se nauiti kroz iskustvo? Tono. Svi se burzovnjaci i pekulanti nalaze u tamnoj komori. Oni mogu pipati naokolo i nalaziti objekte koje trae. Naravno da e ih lake nai onaj tko je ve dugo u tamnoj komori nego onaj tko je upravo doao s danjeg svjetla. Mnogi bankari, meutim, tvrde da neto znaju. Moe li to biti istina? Ne vjerujte nikada onima koji su ve pronali istinu, nego samo onima koji je jo uvijek trae, kako je to rekao francuski pjesnik Andr Gide. Mi uvijek traimo smjer prema kojem e se burza razvijati. Ne moemo nikada znati, moemo samo slutiti. Postoji li za pekulanta samo jedan Bog - novac? Je li to maksima njegovoga djelovanja? Zapravo ne. Bilo je genija na podruju umjetnosti ili literature koji su bili strastveni pekulanti: Ciceron (ne s dionicama, ve s nekretninama), Voltaire, Beaumarch, Rossini, Balzac, Gauguin, Proust, vjerojatno i Schopenhauer i jo mnogi drugi. Osobno sam u brokerskom uredu u Americi upoznao najveeg violinistu svoga vremena, Fritza Kreislera. On je uvijek traio savjete i u odnosu na
64

IZAZOV BURZE

mene bio u velikoj prednosti: mogao je naveer sviranjem "nadoknaditi" svoje gubitke od popodne. Za mene novac nije Bog. pekulacija je za mene, kao i za mnoge druge koje to veseli, intelektualni sport, i do toga im je vie stalo nego do novca. pekulacija je, kao kod kartakih igara, ruleta i trka, izazov ivaca, pri emu novac ne igra glavnu ulogu, nego se na prvom mjestu nalazi pobjeda. Za strastvenog kartaa najvee veselje je dobitak, ali na drugom mjestu je gubitak. Jesu li pekulacija i moral spojivi? Svakako, uz nekoliko manjih iznimaka. Nema gospodarskog napretka koji nije posljedica pekulacije. Jesu li veliki pekulanti za nas opasni ili bismo trebali profitirati od njihovih rizinih transakcija? Ne postoji pravilo. Veliki pekulanti, bolje reeno financijeri, obavljaju svoje transakcije, fuzije, preuzimanje poduzea, razduenja itd. putem burze. Oni kupuju na burzi vei dio, znai kontrolu drutva, ili se odvajaju od filijala prodajui njihove dionice na burzi. Spretan trgovac na burzi esto moe profitirati zbog oscilacija teaja koje su posljedica financijskih transakcija. No i tu je potreban jako veliki oprez. Financijska skupina esto planira preuzimanje veeg dijela drutva time to kupi njegove dionice. Ako u tome ne uspije, onda dionice, koje je ve kupila, prodaje (u sluaju ako nisu dovoljne ni za kontrolu). Tada teaj dionica pada isto tako vrtoglavo kao to se i uspinjao. Taj rast i pad za promatrae je potpuno nerazumljiv. Mogu li se i danas ponoviti manipulacije poput one sa srebrom Bunker Hunt? Od kada postoji burza, i dok god bude postojala, takvih e manipulacija uvijek biti. Financijeri nisu filantropi. Ne zovu ih u Americi uzalud banksters (umjesto gangsters, gangsteri).
65

Andr Kostolany

Kako poduzee moe poveanjem kapitala obmanuti ulagaa? Na razliite naine. Bilance nisu uvijek sto posto potene. Kao to sam ve rekao, one su u najmanju ruku frizirane, ali uvijek su tempi passati. Kada poduzee eli poveati kapital, izmanipulira teaj dionice tako da jako naraste, da bi ih uinilo privlanim za publiku. Takve su manipulacije uobiajene. Treba li se poetnik na burzi ponaati u skladu s izrekom: "Uzdaj se u se..."? Razumljivo je da je potpunom poetniku teko stupiti na burzu. On treba dobro prouiti ovu knjigu, da bi stekao barem neku malu predodbu o tome to je burza. Kako se zatititi od lanih proroka koji posvuda hvale (prividne) senzacionalne mogunosti ulaganja? Ne treba ih pustiti u kuu. Kada nazovu, treba spustiti slualicu. Kada se sluajno sretnu u drutvu, treba zaepiti ui. Neprestano ponavljam: na burzi nema proroka i gurua, nego samo astrologa i sanjara. Ne moe se proricati ono to nije predvidivo. Senzacionalne mogunosti ulaganja gotovo su uvijek prijevara. Na svakom uglu vreba okorjeli savjetnik za ulaganja koji preporuuje takve mogunosti kojima se, navodno, moe obraniti od inflacije, deflacije, kraha ili bilo koje druge krize. Ovdje moram citirati Molira: "Najvei broj bolesnika ne umire od bolesti, nego od lijekova." Jesu li godinji poslovni izvjetaji, sastanci glavne skuptine i tekstovi u tisku dovoljni izvori informacija o razvoju nekog poduzea? Ne. Osim toga, mora se znati itati izmeu redaka i nakon svake vijesti razmisliti to se iza toga krije, nisu li vijesti moda lane ili u najmanju ruku nevjerojatne. Tekstove treba analizirati jako kritiki, ak ciniki. Osim toga, ne moe se znati gdje i kada e se nenadano pojaviti neka opasna konkurencija.

66

IZAZOV BURZE

Je li bolje kapital povjeriti etabliranim tvrtkama ili ga ulagati u nove? To ovisi o postavljenom cilju, nema pravila. Ovisi o visini kapitala, spremnosti na rizik i strpljenju. No, ovisi i o "novom" poduzeu, o njegovom menadmentu, pokrovitelju itd. Je li pekulacija na burzi poput ruleta? Treba li u prvom aru dobivanja ponovno sve uloiti? To je pitanje karaktera i starosne dobi. O tome se samo moe filozofirati, ali ne i davati savjete, jednako kao i kod ruleta. to mislite o dijagramima? Mogu li se na temelju prolih dogaaja predvidjeti budue tendencije? Ne drim mnogo do toga. Na temelju dijagrama ne bih kupovao, ali ne bih ni radio protiv njih. Rado pratim dijagrame tijekom dueg razdoblja (najmanje est do dvanaest mjeseci), ali samo za pojedine dionice, a ne za trine indekse. Lijenik u bolnici promatra temperaturu pojedinog pacijenta u bolesnikoj sobi da bi procijenio zdravstveno stanje, a ne izraunava prosjenu temperaturu svih pacijenata koji zajedno lee u jednoj sobi. Dijagrami su temperaturne krivulje jedne dionice i daju informacije o njezinu stanju posljednjih tjedana i mjeseci. To je odreena baza za procjenu - takoer i za budunost. Dijagram mi moe dati informaciju o razmiljanju insidera u nekom poduzeu, koja nije posvuda poznata. Crta koja se uspinje cik-cak, ukazuje na to da insideri ele povisiti broj odreenih dionica. Za to mogu imati razliite razloge. Oni znaju da dobici rastu, da na trite donose nove perspektivne proizvode. Oni, eventualno, ele sprijeiti da neka druga skupina preuzme poduzee ili, sasvim jednostavno, ele staviti poduzee pod svoju kontrolu. Cik-cak opadajua crta, nasuprot tome, ukazuje na to da insideri ele smanjiti svoj dio, ili ak potpuno rasprodati. 67

Andr Kostolany

Cik-cak rastua crta - dva koraka naprijed, jedan natrag, dva naprijed, jedan natrag - navodi na pretpostavku da skupina kupaca kupuje vrlo oprezno, da bi izbjegli masovno prikljuivanje. Nakon to teaj naraste, zaustavlja se kupnja, ak se i neto sitno prodaje, da bi se zavaralo ostale, i ponovno se poinje kupovati kada teaj padne. I obrnut sluaj - dva koraka natrag, jedan naprijed, dva natrag itd. - skupine koje prodaju takoer su jako oprezne. Nakon to padne cijena, prodaja prestaje, malo se kupuje, da bi se teaj umirio. Kao to sam ve rekao, esto se dogaa da neka skupina eli stei kontrolu nad poduzeem. No jednoga dana skupina shvati da ne moe dostii 51%, koliko je potrebno za veinu. Te se dionice nalaze u vrstim rukama. Budui da skupina nije zainteresirana za sudjelovanje u manjem dijelu, prodaje dionice i time uzrokuje pad cijene. Ovakvi su sluajeva vrlo esti. Naivna burzovna publika bespomono gleda taj fenomen naglog rasta teaja, koji potom naglo opada. Vrijedan panje je sluaj kada krivulja dijagrama neke dionice ide u suprotnom smjeru od tendencije ukupnog trita i kada raste ili pada suprotno trendu. Tako nam dijagram otkriva neto o transakcijama insidera. Ne bih kupovao suprotno od dijagramske crte koja pada, ako cjelokupna burzovna tendencija raste. No, osobito dobar znak za dionicu je kada krivulja raste dok cjelokupna tendencija pada. Ali, ne bih kupovao dionice samo zato jer raste krivulja - to nije dovoljno. Kod dijagrama se moe promatrati sljedee (naglaavam: promatrati, a ne oitati): Kada neka dionica raste cik-cak i na odreenoj razini dostigne vrhunac, koji teaj ne moe probiti, kada, dakle, teaj esto dostie vrhunac, ponovno pada itd., to moe znaiti da kod odreenog teaja na trite dolazi velika koliina dionica iz bilo kojeg izvora. Brokeri imaju nalog prodavati po odreenoj cijeni. Tada dolazi trenutak kada teaj probije vrhunac i vrtoglavo se penje; to bi znailo da je raspoloiva koliina prodana i nema nove robe.
68

IZAZOV BURZE

Kada, suprotno tome, dionica pada u cik-cak crti, a ne probije neku odreenu nisku razinu, ve ee pada do dna, ali opet skae, to bi moglo znaiti da neka skupina njeguje teaj, bolje reeno intervenira kako bi sprijeila paniku dioniara. Kada u jednom trenutku teaj probije to dno, znai da skupina koja investira vie ne eli kupovati, bez obzira je li razlog tome to to nema za to sredstava ili vie ne eli ulagati. I jo neto: ako cijena neke dionice odreeno vrijeme nakon naglog preokreta ostane na niskoj razini, ali ne pada dalje unato svim izvjetajima i dogaajima, to bi moglo upuivati na informiranost insidera da se poduzee nalazi u previranju i da ima dobre anse u budunosti. Ta se analiza potvruje kada teaj te dionice ponovno poinje polako rasti. Budui da se tisue igraa ravnaju prema dijagramima, oni sami ponekad mogu prouzroiti gibanje teaja. Ako prema njihovoj teoriji ima odreenih signala, oni e kupovati ili prodavati i time sami prouzroiti oscilacije. No, to je kratka vijeka. Smatram da je besmisleno stvarati zakljuke iz razliitih oblika krivulja, bez obzira kako se one zvale: "tanjuri", "stranji dio", "rame - glava - rame" itd. Takvi nazivi slue samo igraima s kratkoronom procjenom koji ele munjevite operacije. Poznavao sam stotine igraa koji su baratali svojim sustavima u odnosu na dijagrame, ali nisam poznavao niti jednoga koji na koncu nije izgubio sav novac. Zakljuak: treba promatrati dijagrame i iz njih stvarati zakljuke, ali ih se ne smije slijepo slijediti. Oni jasno i razumljivo pokazuju prolost dionica, koju treba poznavati jer, kako kae kineska poslovica: "Tko eli istraivati budunost, mora poznavati prolost". Postoji li trite koje ne ovisi o burzi, koje bi se moglo nazvati crnim tritem? Da, ali samo u zemlji u kojoj postoji fiksni devizni teaj ili druge mjere koje spreavaju slobodnu trgovinu. U tom se sluaju ono danas ne naziva "crnim", nego "paralelnim tritem", jer sudionici 69

Andr Kostolany

tvrde da njihovi poslovi ne idu protiv morala, nego su zakoni i dekreti nemoralni. Ta je tema posljednjih sedamdeset godina postala osobito aktualna, tako da bi se o tome mogla napisati cijela knjiga. Na kojoj se burzi postiu najvei dobici? To ovisi o puno stvari. Prvo, mjerimo li to relativnim ili apsolutnim brojevima. Mjereno apsolutnim brojkama sigurno je to u Americi, jer je tamo trite jako veliko, deseci tisua istih dionica mogu se nuditi ili potraivati bez da to utjee na cijenu. Hoe li dobici biti vei ili manji u odnosu na relativne brojke i oscilacije, ovisi o vremenu i vie drugih imbenika. Jednom to moe biti u Londonu, Tokiju ili Parizu - nema pravila. Znam da se mnogo mladih na burzi zanima za Sydney, Hongkong, Singapur i slina egzotina trita. No ja nemam takav ukus. Mladi i novi na burzi imaju, ponekad, "kompleks superiornosti" kada dobiju brzojave, izvode i preporuke s tih trita. Oni ak telefoniraju u Sydney ili Hongkong i odjednom se osjeaju kao internacionalni financijeri koji svojim transakcijama obuhvaaju globus. Mogu li se dobici ostvariti na tzv. egzotinim tritima? Moda, tu i tamo. No mislim da se poetnici trebaju drati velikih zapadnih trita. Ne postoji li tu ve dovoljno mogunosti? Da bi se na nekom tritu promiljeno i uspjeno djelovalo, mora se dosta toga znati o toj zemlji. Mentalitet javnosti, mentalitet igraa, politiki angaman, poslovna politika banaka, stajalite sredinje banke, tehniki ustroj trita itd. Sve se to ne moe znati ni slijediti iz Europe. Unato tome to sam pedesetih godina imao dobrih iskustava s burzom u Tokiju, danas vie ne bih odlazio na te burze. Neposredno nakon Prvoga svjetskog rata bilo je lako stvoriti miljenje. Moje je stajalite bilo: Mir je i Japan e, zahvaljujui svojoj disciplini, marljivosti i ilavosti, ponovno doivjeti visoku konjunkturu. Ta je globalna pretpostavka bila tona, ali od tada je prolo 35 godina i dananja je Tokijska burza postala pravi pakao. Stari zakon za igrae pokera tvrdi da se ne smije igrati s nepoznatim partneri70

IZAZOV BURZE

ma. Dananji je Japan za mene nepoznat i moje je naelo da ne operiram na burzi zemlje iji jezik, pa ak ni abecedu, ne poznajem. Ako neki investitor ili pekulant dugorono pozitivno gleda na japansko gospodarstvo i u vezi s njim eli pekulirati, moe na Njujorkoj burzi kupiti papir "japanskog fonda". To je investicijski fond s iskljuivo japanskim vrijednosnim papirima. Vode ga japanskoameriki menaderi koji su o japanskom gospodarstvu i njegovim pojedinostima bolje informirani od bilo kojeg europskog pekulanta. Jesu li njemake burze za kozmopolite meu pekulantima previe konzervativne i provincijalne? To opet ovisi o tome kakva su vremena. Sigurno je to bio sluaj u prolosti. No od 1984. godine tedie naveliko kupuju dionice. Openito se moe rei da njemaka burzovna politika mnogo vie naginje tednji i ulaganjima s fiksnom kamatom. I nekretnine su vie godina imale prednost pred dionicama. Zbog toga su njemaki vodei gospodarstvenici godinama eljeli popularizirati tednju putem dionica da bi mnoga poduzea povisila svoj osnovni kapital. Konano im je, poevi od 1983., uspjelo javnosti pribliiti dionice i ak je uiniti ovisnom o njima. To nije bilo teko nakon to je u cijelom svijetu dolo do preokreta u korist burze, i tako se od te atmosfere moglo profitirati i u Njemakoj. To e trajati tako dugo dok neki pad teaja ne izazove velike gubitke. Onda e, vjerojatno, doi dua pauza, dok se ponovno ne probudi interes. Isplati li se, unato velikim trokovima, kupovati i prodavati na razliitim burzama? Ovisi o tome o kojim se papirima i o kojim burzama radi. S mnogim se amerikim vrijednostima trguje u Njemakoj, Amsterdamu, vicarskoj, Parizu. Provizije su razliite, ali su u Europi relativno manje nego u Americi.

71

Andr Kostolany

Je li vano trguje li se s amerikim vrijednostima u njemakim markama ili vicarskim francima? Ne, jer dionice odgovaraju tono odreenom teaju valuta. To vrijedi za vrijednosti koje imaju veliko trite u Njemakoj, Zrichu itd. Kod dionica s malim prometom moe doi do malih odstupanja, tako da u Europi ponekad kotiraju vie, ponekad nie nego u Americi. Podlijeu li porezu dobici koji nastaju razlikom cijena dionica? Ako da, u kojoj visini? U Njemakoj, u naelu, podlijeu porezu ako izmeu kupnje i prodaje protekne manje od est mjeseci. Jesu li dionice na ime u osnovi skuplje od dionica na donositelja? Ne, naprotiv. Kada jedno drutvo ima obje vrste (kao to je to sluaj u vicarskoj), dionice na ime su jeftinije od onih na donositelja. Ali samo vicarci imaju pravo kupovati vicarske dionice na ime. Znai li povienje kapitala nekog drutva i trend uspona dionice? Ne. To ovisi o ansama poduzea i opoj tendenciji na tritu kapitala. Pri padajuoj tendenciji povienje kapitala odraava se negativno, pri rastuoj, pozitivno. Dionice omoguuju poduzeu koje treba kapital iroke mogunosti dobivanja kapitala. Je li to put prema veoj gospodarskoj demokraciji? Da. Ve sam rekao to znai dionica za sustav slobodne trine ekonomije. Rasprostranjeno posjedovanje dionica velikog poduzea polagano vodi do neke vrste narodnog kapitalizma. Zahvaljujui burzi, svaki "obian ovjek" moe imati udio u bilo kojem poduzeu, ve prema vlastitom ukusu. U Americi, Engleskoj i Francuskoj to ve desetljeima funkcionira na taj nain. U Amsterdamu je ve u 17. stoljeu postojala osobito iva burza. U Njemakoj se, kako sam ve rekao, tome polako pribliavamo. 72

IZAZOV BURZE

Je li trite dionica u slobodnoj trinoj ekonomiji, u kojoj slobodna igra ponude i potranje regulira cijene, jedino koje jo funkcionira? Gotovo da jest. Ali u mnogim zemljama slobodno se razvijaju cijene sirovina i nekretnina kao i deviznih teajeva (osim u zemljama u kojima postoje devizni zakoni). Posvuda u svijetu razvija se tendencija: vie slobode na svim podrujima. Moe li se na osnovi visokih dividendi zakljuiti o dobrom razvoju teaja? Ne uvijek, osobito ne kratkorono ili srednjorono. pekulanti esto unaprijed oekuju povienje dividende time to diu cijene. Zbog toga se esto dogaa da nakon konane podjele viih dividendi, teaj pada. To je poznati fenomen fait accompli. Kako glasi mali brevijar medvjeda? Spontani odgovor je burzovna izreka: "Onaj tko pekulira s padom vrijednosti - medvjed - nije u Bojoj milosti, jer gleda tui novac." Medvjed moe ostvariti dobitak samo na tuem gubitku. On pekulira s nevoljom drugih. Na to, oni ne odvie moralni, mogu odgovoriti jednim Schillerovim citatom: "Blagoslov je samo u davanju." (Davanje u argonu burze znai prodavanje). pekulacija medvjeda je specijalni mehanizam. U Njemakoj se pekulacija medvjeda naziva prazna prodaja - prodaja na kratko. Treba shvatiti kako se moe prodati ono to se jo ne posjeduje. Za pojam baissier Anglosaksonci kau bear - medvjed, a odatle proizlazi pojam "pekulacija medvjeda", to znai prodavati medvjee krzno prije nego to se medvjed okotio. Medvjed ima odreeni karakter. On je ogrezao u svom pesimizmu i uvijek misli da su dionice preskupe. On neprestano smatra da e teaj pasti. Pada mi na pamet anegdota o medvjedu na burzi u Budimpeti. Agresivno je pekulirao s padom teaja, ali je burza rasla i rasla i njegov je gubitak bio sve vei. Jednoga je dana stajao u svom kutu 73

Andr Kostolany

na burzi sve vrijeme dok su teajevi uz veliku buku rasli i rasli. Da bi ga naljutio, jedan ga je kolega upitao: "to mislite, koliko e svi ti frajeri dobiti ovim rastom teaja?" "Za mene to nije vano", odgovorio je medvjed. "Jer sve to oni dobiju danas, doi e nakon kraha meni. Jedino u ja, naalost, izgubiti ono to oni u meuvremenu potroe na ene i ampanjac." Pojam pravednosti teko je odrediti. Je li notirana vrijednost dionice uvijek pravedna cijena? Ne! Ne moe se govoriti o pravednoj cijeni - to zvui prezahtjevno. Pravu cijenu jedne dionice ne moe izraunati nijedan kompjutor, nijedan svjetski matematiki genije. Moe li se izraunati vrijednost nekog poduzea kao to je, npr., Siemens? Kada bi to teorijski bilo mogue, onda dionice ne bi nikada toliko stajale kotirale bi vie ili nie. Cijena je produkt ponude i potranje, a ona podlijee najrazliitijim imbenicima i uvjetima koji na nju utjeu. Ista cijena moe u odreenom trenutku biti previsoka, a u nekoj drugoj konstelaciji preniska. To je uzrok oscilacija teaja. Cijena je samo neka procjena. Visoka ili niska - to je potpuno nevano. Imao sam prijatelja, boema, koji je imao samo dvije koulje. Nosio je jednu toliko dugo dok nije postala relativno prljavija od druge. Jedna dionica moe kotirati vie ili nie u odnosu na druge. Filozofirati o cijeni je vano, bolje reeno, to je bit pekulacije. Oscar Wilde je rekao: "Cinik (osoba burze - primjedba autora) zna za cijenu svega, ali ne i pravu vrijednost! Ima li smisla uvijek postaviti limit cijene ili termin kod kupnje ili prodaje dionica? Ne, ne i ne, ako se radi o jednoj dionici. To se moe napraviti kod ulaganja uz fiksne kamate, kada se one mogu obraunavati u odnosu na trite kapitala. Teko je izraunati daljnji razvoj kamata, jer to ovisi o mnogim komponentama. Kod neotplaene obveznice, naprotiv, treba misliti drugaije - kamate, odnosno dobit 74

I Z A Z O V BURZE

ovdje nisu odluujui, nego razliiti drugi motivi - kolike su anse za ponovno obraunavanje kamata, kakva je kvaliteta, kreditna sposobnost dunika, itd. Ukratko - ne moe se postaviti granica za dobitke ili gubitke kao niti bilo kakvo vremensko ogranienje u kalendaru. Primjer za to je moje ve spomenuto iskustvo s Young obveznicama. Zato na burzama u Njemakoj vie ne postoje terminski poslovi? Jesu li oni mogui pod drugim imenom ili u drugom obliku? Ni sam ne razumijem zbog ega na tako velikom tritu kapitala, kao to je to Njemaka, ne postoji terminska trgovina, kao to je to sluaj u Parizu ili Zrichu. Nije ju mogue nai ni pod kojim drugim imenom osim male iznimke: kupnja i prodaja opcija. Modernom industrijskom drutvu s vrlo razvijenom tehnikom, prisiljenom na inovacije, treba ulaganje kapitala. Mora li se zbog toga raunati s enormnom ekspanzijom potencijala dionica? Da, svakako. Moram ponoviti: dioniarsko drutvo je temelj za ekspanziju u privatnom industrijskom drutvu, bez burze ne bi mogla postojati dioniarska drutva, a bez pekulacije nema burze. Ukratko: pekulacija dionicama prijeko je potrebna za razvoj gospodarstva. Moe li taj razvoj poi u takvom smjeru da u budunosti kupnja dionica postane sve atraktivnija za iroke narodne mase? Da, svakako. Najvanija pitanja koje se postavljaju svakom tedii jesu: koje dionice, na kojem tritu, kada i po kojoj cijeni. Odgovori na ta etiri K-pitanja su od odluujueg znaenja. Potiu li mjere privatizacije dravnih ili nacionaliziranih poduzea aktivnost na burzi? Vodi li to oivljavanju burze i pekulacije? Da, ali je mogue i suprotno: podravljenje privatnih poduzea moe takoer oiviti burzu i stimulirati je. Sve ovisi o tome u kojoj se to dravi dogaa, kakva je tamo vlada i politika klima. Najbo75

Andr Kostolany

lji primjer toga je razvoj dogaaja posljednjih godina u Francuskoj. Podravljenje etrdeset najveih industrijskih poduzea i svih francuskih banaka koje su raspolagale polozima veim od dvije milijarde franaka, prouzroilo je na Parikoj burzi nagli rast. Drava je dioniarima plaala dionice po prosjenom teaju od posljednje tri godine, i na taj se nain na trite slilo 60 milijardi franaka. Svjei novac koji su dobili dioniari investiranje ponovno u druge dionice. Odjednom je dolo do situacije koja je najpovoljnija za rast teaja: vie novca u torbama ulagaa, a manje dionica na tritu, jer su nestale velike podravljene dionice. Podravljenja su izazvala nagli rast tim vie to je istodobno ukinuta anonimnost pri kupnji zlata. to bi se dogodilo kada bi dolo do reprivatizacije podravljenih poduzea? Na to se pitanje ne moe odgovoriti. Moglo bi to, zbog ope atmosfere, biti povoljno za burzu jer se politika udaljava od kolektivnog socijalistikog reima. No, to bi moglo zavriti i loe kada u torbama ulagaa ne bi bilo dovoljno novca na raspolaganju i kada strani ulagai ne bi bili skloni kupnji francuskih dionica. Je li opa kamatna politika povezana sa sudbinom teaja dionica? Naravno, i to jako. Nisu u starom Beu pekulanti uzalud govorili: "Ono kaj se svakom burzovnjaku dopada jesu zgodne puce i niske kamate." Najvea konkurencija dionicama su dugorone obveznice. Ako su kamate previe atraktivne, veliki e se ulagai - mirovinski fondovi, osiguravajua drutva, mirovinska osiguranja itd. - radije odluiti za obveznice negoli za dionice, osobito u vrijeme stabilnosti valuta. U suprotnom sluaju, ako su kamate obveznica niske, instituti e radije kupovati dionice, jer je opravdana nada u rastuu dividendu. Tim vie to niska kamata daje polet gospodarstvu i uveava dobitak poduzea. Takav je mehanizam izmeu dionica i obveznica mogu, naravno, samo u vrijeme kada nema inflacije. Tada sredinja banka moe sniziti kamate. 76

IZAZOV BURZE

Za vrijeme inflacije postoje dvije mogunosti. Angaira li se sredinja banka da suzbije inflaciju, ona povisuje kamate i cijena obveznica pada. Dobit od obveznica raste i time konkurira dionicama. Zbog viih kamata i trite novca je manje likvidno te preostaje manje novca za kupnju dionica. Kada se sredinja banka ne uplie i ne povisuje kamate, trite dionica profitira od inflacije, jer koliina novca stalno raste. Ukratko: vrijednost dionica pada za vrijeme inflacije; ne zbog inflacije, nego zbog mjera koje se poduzimaju protiv inflacije, a to znai vie kamate i stroe kreditne restrikcije. Je li veliki broj novih emisija - to znai pojavljivanje mnogih drutava na burzi - nesumnjiv znak da prestaje povoljna faza ulaganja u dionice? Ne, nikako; ba suprotno. Za vrijeme mnogobrojnih novih emisija koje lansiraju banke, raspoloenje na burzi je optimistino zahvaljujui medijima i propagandi. to je klima optimistinija, to publika bre guta nove emisije. No, toliko je jaa i reakcija, ako se optimizam naglo promijeni. Poveanje broja dionica zbog novih osnivanja ili poveanja kapitala gotovo uvijek upuuje na kasniji dramatian preokret. Odjednom ima vie dionica nego glupana. Ti preokreti mogu biti gori nego to se oekuje. Ako se oni oekuju, i ako vlada uvjerenje da e do njih doi, tada ak ni najbolji gospodarski strunjaci ne mogu protiv njih nita poduzeti. Moda ih se samo moe paljivo zaustaviti ili usporiti. Cijela je umjetnost u toj situaciji biti na to spreman i u tom smislu postupati. Treba li pekulant slijediti moralna naela? To ovisi o tome radi li se o moralu u etikom smislu ili o moralu u odnosu na zakonodavstvo, to upravo mnogi pekulanti ocjenjuju nemoralnim. To se osobito odnosi na zemlje u kojima postoji fiksni devizni teaj. Poznavao sam pekulanta koji je iz Bea doao u Pariz. Prvo pitanje koje je postavio kolegama u kavani bilo je: "Djeco, recite mi to je ovdje zabranjeno?" To je bilo vrijeme u ko77

Andr Kostolany

jem su se ostvarili najvei profiti u vrlo kompliciranim poslovima pri kojima su se pronalazile rupe u zakonima i propisima. Moralnu dimenziju ima pekuliranje s padom ili krahom na burzi jer je nesumnjivo da takvi pekulanti dobivaju samo u sluaju ako ostali gube, bez obzira na to to je krah na burzi esto posljedica politikog dogaaja ili prirodne katastrofe. Pad teaja ponekad mogu prouzroiti rat, revolucija, potres, eksplozija itd. Medvjed profitira na temelju tih dogaaja, iako u njima ne sudjeluje. Ne vjerujem da zbog toga mnogi pekulanti ne pekuliraju s padom. Poznajem, meutim, jednoga kojeg moralni razlozi nisu sprijeili da u odreenim trenucima bude zabrinut - to sam, naime, bio ja osobno. Pria ide ovako: 1932. godine pekulirao sam s padom dionica trusta Kreuger-Zndholz. Iwan Kreuger bio je genijalan poslovan ovjek iz Stockholma i svoje poduzee za iskoritavanje monopola drva za loenje proirio je u mnoge zemlje. Uzeo je ogromne kredite u Americi i drugim bogatim industrijskim zemljama te posuivao novac financijski slabijim zemljama u srednjoj i istonoj Europi, i tako postizao monopol. Kada su Weimarska Republika, Maarska itd. obustavile plaanja, propala je cjelokupna Kreugerova kombinacija. Zaduene zemlje nisu plaale, i on je morao plaati zemljama vjerovnicama. Na osnovi razliitih znakova, doao sam do spoznaje da e se tako neto uskoro dogoditi i prodao sam nasumce mnoge dionice drutva Kreuger. Na poetku je teaj padao polako. Budui da sam bio uvjeren da dolazi kraj, nisam potpuno odustao, iako su dionice stajale loe. I tada je jednoga dana objavljena dramatina vijest da se Kreuger ubio u svom stanu u Parizu. Idue je dane naglo pala vrijednost dionica - tako naglo da se to jedva stiglo pratiti. Mogao sam imati ogroman profit, ali ovaj put po cijenu ljudskog ivota. Osjeao sam se kriv zbog Kreugerove smrti. U svakom sluaju predbacivao sam si pomanjkanje morala. Osobno nisam imao nita s tom tragedijom, ali sam se zbog toga osjeao jako potiteno. Bio sam okiran tim vie to Kreugera nisam smatrao varalicom, kakvim ga je predstavljao svjetski tisak. Osnovna misao njegovih poslova bila je logina i potena, on se sa78

I Z A Z O V BURZE

mo prevario u procjeni politike i gospodarske situacije, te je postao rtva nepovoljnih uvjeta. Svatko sam moe odluiti hoe li kupovati odreene dionice ili ne, ravnajui se pri tome moralnim razlozima. Jedan mladi student mi je jednom postavio pitanje: Nije li nemoralno kupovati dionice tvornice oruja? Sigurno da nije moralno to to se u Americi slobodno prodaje vatreno oruje. Drave pod odreenim uvjetima trebaju oruje da bi obranile moralna naela. Pitanje je li neto moralno ili ne, trebalo bi u svakom sluaju postaviti svim vladama. Ne samo zbog oruja, nego i zbog velikog profita koji ostvaruju od duhana i alkohola. Mislim da je i kasino nemoralan, a u Njemakoj kasina niu kao gljive poslije kie. Mislim da je isto tako nemoralno da velike banke intenzivno reklamiraju kupnju i stvaranje zaliha zlata i pri tome objanjavaju tediama da u odreenim zemljama zlato mogu kupiti bez poreza. Osim toga, kupnja svake zlatne kovanice smatra se izvozom kapitala, najee kada je nacionalna valuta pod pritiskom. Kada tedie alju svoj novac u inozemstvo, oduzimaju ga vlastitom gospodarstvu. Kupnja zlata je sterilno ulaganje, te bi, stoga, u interesu zemlje trebalo investirati u proizvodnju. Osim toga, banke savjetuju svoje tedie kako da smanje porez. Mogao bih navesti jo mnogo primjera u kojima se na razne naine radi protiv morala, ali se pritom ne kre zakoni. Nije strano ako netko odustane od pekulacije iz moralnih razloga. Ili je moda napola strano, jer je isto tako napola vjerojatno da je mogao izgubiti? Smije li pekulant dopustiti da na njega utjeu vlastita politika uvjerenja? Ne. pekulant si to ne smije dopustiti. Mnogi ljudi nisu uspjeli na burzi zbog svojih krutih politikih uvjerenja. Npr.: nakon Drugoga svjetskog rata vicarci i Nizozemci, iskreno reeno, nisu kupovali njemake vrijednosnice jer su bili neprijateljski raspoloeni prema Nijemcima. Mnogo su propustili. Mogli su ostvariti dobitke od stotinu milijuna da su pekulirali prilikom obnove Njemake. Ka79

Andr Kostolany

snije su ti isti vicarci kupovali velike koliine njemakih vrijednosnica koje su tridesetak godina ranije mogli kupiti znatno povoljnije. Mora li ovjek na burzi uvijek biti trezven i logian ili si, ponekad, moe dopustiti da ga povede tua glupost? Ne mora uvijek biti trezven i logian, jer su i glupi esto u pravu i oni, djelomino, sudjeluju u stvaranju teaja. Logika burze je da esto treba biti nelogian, i to je velika umjetnost pekuliranja i umjetnost burze. Smije li ovjek na burzi donositi zakljuke pod utjecajem alkohola? Da. Alkoholizirano stanje moe stimulirati fantaziju i odstraniti kolebanja, a to je esto osobito dobro. Treba li pekulant uvaavati miljenje svoje ene ili djevojke? ene imaju osobito jaku intuiciju i naglaen instinkt. Te kvalitete mogu nadopuniti logino razmiljanje mukarca. Smije li pekulant biti praznovjeran? Pomalo da. Lako g a j e i razumjeti ako je praznovjeran. esto postavlja tezu koja je u svakom pogledu logina i potkrijepljena najvrim argumentima. To e ispasti dobro, misli, ali se nakon toga pokae da je pekulacija bila pogrena. I tada sam sebi kae: imao sam peh. On je praznovjeran ve u trenutku kada neuspjeh objanjava pehom. Prazno vjernost je esto povezana s instinktom, a instinkt je vrlo koristan. Treba li pekulant prodavati svoje papire s malim ili velikim dobitkom ili malim ili velikim gubitkom? Odluka o prodaji vrijednosnog papira potpuno je neovisna o proloj prodajnoj cijeni i ovisi o procjeni budueg razvoja. Pri donoenju odluke pekulant mora biti objektivan. Mora se prodavati s gubitkom, ako na to upuuje objektivna procjena. Ope je po80

I Z A Z O V BURZE

znato da ulagai ne ele prodavati s gubitkom jer ne ele initi bilancu. Dok ne prodaju papir, ne pate zbog gubitka. To je psiholoko stajalite potpuno pogreno jer spreava objektivnu procjenu. Pri dobitku se mora donijeti isto tako neovisna odluka. Treba li papir ponovno kupiti po puno vioj cijeni od one po kojoj ga se jednom prodalo? I ta procjena mora biti objektivna, neovisna o prolim transakcijama. Kada je najbolje odluivati o poslovima na burzi - koji dan u tjednu, prije ili za vrijeme burzovnoga radnog vremena? Preko vikenda imamo mira i vremena razmiljati o burzi, i tada se, nakon zrelog razmiljanja, moe razviti strategija i mogu se skovati planovi. Treba li dobar pekulant ii na burzu ili u brokerske urede u kojima moe pratiti teajeve na tekuoj traci? Detaljno praenje oscilacija teaja, promatranje tekue trake to veina ljudi na burzi radi - moe samo smetati pekulantu u trezvenom razmiljanju i moe na njega nepovoljno utjecati. To bi od pekulanta napravilo igraa. Dovoljno je da oscilacije na burzi promatra samo grosso modo. Mora pratiti tendenciju, je li ona vie ili manje dobra ili vie ili manje loa. Burzu treba promatrati iz odreene udaljenosti i ne treba joj se previe pribliavati. Samo brokeri i njihovi namjetenici i potrkala trebaju uvijek znati svaki teaj, jer oni odgovaraju na pitanja svojih muterija. pekulant mora zadrati odreenu distancu. Osobno imam posebnu metodu. Ne znam nikada tono teajeve, ak ni one vlastitih papira, jer ne elim da na mene utjeu dnevne oscilacije. Poznajem samo raspoloenje, znam kako stoje indeksi. Stvorio sam svoje miljenje i strpljivo ekam da vidim jesam li u pravu. Moda da, moda ne, ali ako mi burza u meuvremenu ne potvrdi da sam u pravu, iako nisam promijenio miljenje, i tada os81

Andr Kostolany

tajem miran. Znam da je to jako teko i da treba dugo trenirati, ali svatko moe tu vjetinu polako uvjebavati. Kako se treba ponaati kada se stvori novi plan? Naveer treba planirati, nou - svjesno ili nesvjesno - razmiljati, ujutro donijeti odluku, i nakon toga djelovati. Moe li se povratiti izgubljeni novac? Izgubljeno je izgubljeno. Novi poslovi mogu donijeti nove dobitke, ali oni nemaju veze s prolou. Zbog toga je moja poslovica: Moe se dobivati, moe se gubiti, ali nikada vratiti izgubljeno! Kako se burzovnjak treba ponaati nakon uspjene pekulacije? Nakon uspjeha, bez obzira na spektakularnost svojih pekulacija, burzovnjak treba ostati skroman i ni u kojem sluaju ponosan jer na burzi i glupan moe biti uspjean. Tim vie to mnogo glupih stvara tendenciju, a i glupan je samo molekula mase. Postoje samo dvije mogunosti: papir moe rasti ili padati. Naravno, tu postoje nijanse i razliiti intenziteti. Ako se od dvije mogunosti odabere prava, to nije razlog za umiljenost. To moe biti puka srea kao i kod svake igre na sreu "glava ili pismo". Uz nove ideje mora se nadati, ali isto tako i biti skeptian, jer mnoge sluajnosti mogu pokvariti raun. Dakle, kada pekulant na burzi moe napraviti kalkulaciju? To mogu raditi samo nasljednici. Oni su jedini svjedoci je li pokojnik bio uspjean ili neuspjean pekulant. Jer dok god pekulant "igra" na burzi, kupuje i prodaje, ima nove ideje i uputa se u nove poslove, novac dobiven na burzi samo je posuen novac. esto se posueni novac vraa uz visoke kamate. pekulant, dakle, ne smije praviti obraun sve dok ivi i pekulira. Ili mora otii u mirovinu i vie burzu ne promatrati, jer e ga ona ponovno privui kao magnet. Strastveni karta ili igra na ruletu nikada ne naputa kasino. 82

I Z A Z O V BURZE

Nakon uspjenog dana ponovno se vraa i igra dalje. Ope je poznato da se menader u kasinu ne brine kada vidi da igra odlazi s dobitkom, jer dobro zna da e se on vratiti i da e na koncu izgubiti ono to je dobio. "Peh je samo", jednom mi je rekao neki vlasnik kasina, "kada igra dobije kod nas, a dobiveno izgubi u drugom kasinu." Na temelju kojih kriterija treba odabirati papire i openito donositi odluke? Najprije valja odluiti treba li uope kupovati papire ili je bolje novac ulagati u dugoronu tednju. Kada se netko odlui za kupnju, postavlja se pitanje: na kojem tritu? Nakon toga se razmilja na kojem podruju i na koncu se bira poduzee. Kupovati danas, sutra ili za tjedan dana - to se ne moe procijeniti i za ulagaa nije bitno jer se radi o isto tehnikoj odluci. Za ulagaa je bitna samo dugorona strategija. U kojoj mjeri valja uvaavati miljenje nekog neobrazovanog samouka? Samouk, iako nekolovan, moe imati veliko iskustvo i esto na dogaaje i sloene probleme intuitivno reagira bolje nego kolovan teoretiar. Samouk esto reagira tono, na temelju iskustva, iako ne zna zbog ega. Koje znaenje pridavati miljenju starog, iskusnog, inteligentnog, ali potpuno bezuspjenoga burzovnjaka? Vrlo veliko. Zato jer uspjeh nije mjerilo strunog znanja i inteligencije profesionalca. I neuspjean moe dobro procijeniti tendenciju burze i ansu odreenih vrijednosnih papira, kao i burze; on moe imati matu i riskirati, no ne i sam profitirati, jer je neodluan, uplaen, nervozan ili nestrpljiv, a moda i nema povjerenja u svoje vlastito miljenje. Ili, sasvim jednostavno - zato to se zbog papira uvijek zaduivao; ovaj je posljednji sluaj najfatalniji, jer tada ni strpljenje ne pomae. Uspjeh vrlo esto ne ovisi o inteligenciji, nego o osobinama ovjeka. 83

Andr Kostolany

Govorim iz iskustva, jer je u krugu mojih prijatelja bilo na desetke takvih. Dirljivo mi je pomisliti na starog prijatelja, o kojem sam imao najbolje miljenje, od kojeg sam ak mnogo nauio, a koji je tako loe zavrio da sam ga posljednjih godina ivota morao pomagati. Bez obzira na ve spomenute negativne karakterne crte, on je bio strano zaigran. Ujutro je igrao na burzi, popodne iao na trke, naveer igrao brid ili poker, a u kasne sate iao u kasina. Na burzi je imao dobre i uspjene ideje, ali je nakon prve iznenadne promjene odmah prodavao papire, djelomino i zbog toga to ih je kupio uz nepovoljan kredit. Unato inteligenciji i dobrim idejama, promatrao je pekulaciju vie kao igru. I tako je istodobno bio vrlo inteligentan pekulant i nervozan igra. Moj drugi prijatelj, profesor Albert Hahn, izuzetno mudar ovjek, esto je govorio: "Nita ne drim do vlastite gluposti." Moda zato jer je bio profesor ekonomije. Kod njega je upravo nepovjerenje (prema samom sebi kao profesoru) bilo velika srea. I budui da nije imao povjerenja u samoga sebe, igrao je samo teorijski. Na papiru je tu i tamo prodavao i kupovao; za stimulans to je bilo dovoljno, ali praktino nije nita poduzimao. Imao je samo dugoronu strategiju i etrdesetih je godina cjelokupnu svoju imovinu investirao u dionice, a iduih dvadeset godina nije nita poduzimao. Nakon smrti ostavio je trideset puta vie od onoga uloenog (danas bi to bilo ezdeset puta vie). U ovom su se sluaju nasljednici uvjerili da je bio dobar pekulant, ba zato to nije pekulirao. Bio je prvoklasan teoretiar, a ja praktiar, i zbog toga je sluao moje savjete, a svoju je teoriju prakticirao samo na papiru. Da je igrao na osnovi svoje ekonomske teorije, vjerojatno bi propao. to treba misliti o pekulantima koji tvrde da kupuju po najniem teaju i prodaju po najviem? Sasvim jednostavno: oni lau! 84

I Z A Z O V BURZE

to je najopasnije za pekulanta na burzi? Polutone informacije. One su opasnije od stopostotne pogrene informacije jer je pola istine potpuna la. Pogreno informirani ljudi burze razmiljaju kritiki. Budui da su pogrene informacije esto zauujue i provokativne, oprezan pekulant ih kontrolira. Najopasnija je pogrena interpretacija tone informacije, jer je ona rezultat pogrenog razmiljanja i moda nedovoljnog poznavanja materije. Pogrena interpretacija jedne pogrene informacije moe, nasuprot tome, dovesti do dobrog rezultata, jer negativno pomnoeno s negativnim daje pozitivno. Mora li se biti informiran o svim pojedinostima, kao to su to bilanca, dividende i sl.? Ako se previe zna o pojedinostima, nema se vie pregled nad cjelinom; od drvea se ne vidi uma. Doputeno je znati malo, ali treba razumjeti sve. Znanost o burzi je ono to preostane kada se zaborave sve pojedinosti. Pedesetih godina na amerikoj je TV emitiran kviz o burzi. Meu natjecateljima pobjednici su bili: jedna stara dama i jedan kolarac. Oni su znali sve, apsolutno sve to se moe saznati iz novina, knjiga, statistika, ukratko iz svega to je tiskano. Ali ni jedan od njih nije imao ni najmanji uspjeh na burzi. Je li vano ili korisno analizirati minule dogaaje? Izuzetno vano. Kada se ve budui dogaaji ne mogu predvidjeti, valja barem razumjeti one prole. To olakava budua razmiljanja. Nakon svake uspjene ili neuspjene pekulacije, burzovnjak mora analizirati svoj uspjeh ili neuspjeh: zato je pekulacija bila tona, koji su argumenti bili dobri i koliku je ulogu pri tome imala srea. Ili, u suprotnom smjeru: zato je pekulacija bila pogrena, koji su argumenti bili pogreni, koje su se sluajnosti umijeale i gdje se krivo procijenilo.

85

Andr Kostolany

to je za osobu burze najbitnije kod praenja vijesti u medijima? Sve su vijesti i svi dogaaji bitni. Iz svake se rijei politiara moe izvui neki zakljuak. No, najvanije je pogoditi, razumjeti i pravilno analizirati ono to stoji iza rijei, vijesti ili dogaaja i koje posljedice ti dogaaji mogu imati. esto se mora prepoznati ono to je preueno. Obavijest se mora prihvatiti s odreenom skepsom. to mislite o novinskim izvjetajima o burzi? Novinski tekstovi o burzi, njezinoj tendenciji itd., ne govore nita. esto se moe proitati zabavan tekst koji, otprilike, glasi ovako: "Burza je danas bila slabija zbog toga to su prodavali pesimisti koji nemaju velike nade u daljnji tijek dogaaja. Kupci su, s druge strane, bili suzdrani, jer su oekivali slabiju burzu. Stoga su teajevi pod pritiskom izdataka i loeg raspoloenja popustili za nekoliko poena." Iz cijeloga teksta za mene je vano samo nekoliko prvih rijei: "Burza je danas bila slabija." Sve ostalo je suvino i samo po sebi razumljivo. U rijei "slabija" sve je sadrano. Koliko je pri kupnji papira vana dividenda? Za mnoge ulagae, kao npr. mirovinska osiguranja, zaklade, osiguravajua drutva itd., dividenda igra odreenu ulogu jer svi oni moraju imati stalan prihod. Nasuprot tome, pekulanti koji moraju dugorono planirati, prate razvoj poduzea u odnosu na dobitak i analiziraju njegove daljnje anse - moe li dobitak rasti, padati ili stagnirati. Visina dividende moe se usporeivati s kamatama trita kapitala. Otvoreno je pitanje treba li dobit biti via ili nia od ugovorenih kamata na dugorone uloge. Bilo je vremena u kojima su ulagai zahtijevali viu dobit od dionica nego to su bile kamate trita kapitala, i to uz obrazloenje da dividende dionica, za razliku od kamata na obveznice, u budunosti nisu sigurne, osobito ne u nekoj moguoj ekonomskoj krizi. S druge strane, bilo je vremena u kojima su se ulagai zadovoljavali manjom dobiti od dionica nego to su bile kamate na tritu kapitala, jer su htjeli sudjelovati u rastu i s optimizmom su procijenili razvoj gospodarstva i poduzea. 86

I Z A Z O V BURZE

U odravanju dividende na odreenoj razini nisu vidjeli rizik, nego su, naprotiv, raunali sa stalno rastuom dividendom. To oekivanje veeg dobitka i dividende nazivamo pekulacijom. Kada javnost i pekulanti oekuju porast dobitka, moda ak i bez poveanja dividende, masovno kupuju dionice. No, kada vide opasnost da dobitak, pa ak i dividenda padaju, te oekuju gubitak, onda masovno prodaju. Nema trajnoga vrstog odnosa izmeu dobitka poduzea i vaeih kamata na tritu kapitala. Takoer nema vrstog odnosa izmeu dobitka, dividende i teaja. Dividenda varira manje od dobitka, a vie od cijena. Pri najnioj toki teaja i depresije, dobit od dionice je relativno visoka, a na vrhu uspona najnia. Dionice, dakle, mogu rasti ili padati kada dividenda i dobitak ostaju nepromijenjeni, ali kamate na tritu kapitala mogu padati ili rasti. Znai, u sluaju kada kamate na tritu kapitala padaju i istodobno raste dobit poduzea, a svi ostali utjecajni imbenici ne predstavljaju smetnju - dolazi do uspona. Kada, pak, kamate trita kapitala rastu i usporedno pada dobit poduzea - dolazi do velikog pada. Za razvoj burze presudna su stoga tri imbenika: kamate, psihologija i dobit poduzea. Kako se formira teaj? Teajevi se formiraju na sljedei nain: burza je nisko, teajevi su nakon prijanjeg uspona ponovno pali nisko. Razlog tome je to su kamate narasle, a likvidnost smanjena. Ima manje novca na raspolaganju za kupnju dionica (razina vode u velikoj kadi je niska), a kod ulagaa vlada odreeni pesimizam u odnosu na gospodarski razvoj i neoekivani dobitak poduzea. Papiri koji su u posljednje vrijeme, prilikom padajueg teaja, preli iz ruku kolebljivih u ruke vrstih, sada su u vrstim rukama. Kada teaj, unato loim vijestima, prestane padati, dokaz je to da su kolebljivi sve prodali. Oni vrsti, koji sada dre papire, ve su ukalkulirali sve negativne dogaaje, pa i to da moe biti jo loih vijesti. Trite moe ostati na toj niskoj razini jedno odreeno vrijeme bez obzira na neka mala kretanja, koja nisu 87

Andr Kostolany

od vee vanosti. Mogue su ak i vijesti o padu dobitaka i dividendi. No s obzirom da je to ve uzeto u obzir, nisu od utjecaja. Nakon izvjesnog vremena ponovno mogu stii vijesti o dobicima koji nisu loiji od oekivanih. Sredinja banka snizuje kamatu na tritu novca da bi pomogla gospodarstvu, koje je zbog visokih kamata na jako niskoj razini. Istodobno, zbog niih kamata vie je novca na raspolaganju, i odnos izmeu dividende i kamata trita kapitala povoljniji je za dionice. Onda dolaze prvi pekulanti, najokorjeliji profesionalci, pioniri koji poinju kupovati, naravno, ve pri rastuim cijenama, jer dionice inae ne bi izale iz vrstih ruku. Isprva se kupuje malo i polako. No kako rastue cijene sve vie ublaavaju pesimistino raspoloenje, kupuje se sve vie. Tako dolaze novi interesenti, teaj pomalo raste i dolazi do izvjesne lanane reakcije: manje pesimizma - nova kupnja - vie cijene - optimizam - daljnji rast cijena, itd. Tako se odvija prva faza uspona. Tome pridonosi i injenica da su ranije cijene, zahvaljujui velikom pesimizmu, pale nie negoli je to bilo opravdano. Dobit je pri niskim cijenama bila previsoka i do korekcije je moglo doi tako da se smanji dividenda ili da poraste teaj. Budui da je ekonomski poloaj sada sve bolji, dolazi do porasta teaja. Tako cijene u prvoj fazi kretanja dosiu realniju razinu nego prije. To nazivam prvom fazom korekcije. Pod utjecajem padajuih kamata, ekonomija dobiva poticaj i stiu nove vijesti o polaganom rastu dobitaka. Teajevi slijede ovaj noviji optimistiniji razvoj, koji je i ekonomski osnovan, i pomalo rastu usporedno s dogaajima: nie kamate, via dobit i zbog toga puno bolje raspoloenje. To nazivam popratnom fazom. Teajevi prate ukupni razvoj. Na trite dolazi sve vie zainteresiranih pekulanata i igraa. Odjednom je optimizam, zbog sve niih kamata i viih dobitaka poduzea, gotovo euforian. Tada to kretanje iz druge prelazi u treu fazu. Dolazi sve vie kupaca koji uzrokuju rast teaja. Vie se rizici uope ne vide, vlada samo neogranieni optimizam. Mnogi nju88

I Z A Z O V BURZE

e peenje i lijepe se na igru kao moljci na svjetlo. Optimizam potie optimizam (die Hausse nhrt die Hausse). To nazivam fazom pretjerivanja. I to ima svoj kraj. Svi kolebljivi pretrpani su papirima, a kada vie nemaju novca, kupuju na kredit. Budui da je likvidnost banaka vrlo visoka, one daju osobito povoljne uvjete za kredit i time potiu novu kupnju; podgrijavaju uspon. Osim toga, banke imaju vee koliine papira i ele ih se rijeiti. Situacija izgleda ovako: vrsti su prodali svoje papire i oni se trenutno nalaze kod kolebljivih. Budui da takva euforija moe imati inflatorno djelovanje, sredinja banka postaje opreznija i poinje dizati kamate i smanjivati likvidnost. Vlasnici papira ekaju novi val kupaca koji e kupiti dionice po vioj cijeni. No, kao posljedica monetarne politike sredinje banke, zaustavljen je dotok svjeeg novca. Teajevi vie ne rastu, ak ni kada su ekonomske vijesti dobre (via dobit i dividende). S obzirom da pojedini pekulanti ne mogu skuplje prodavati, ali ele izii s trita ili moda trebaju novac, prodaju - na poetku sporo i malo - i time uzrokuju negativne reakcije teaja, jer kupci sputaju svoj kupovni limit. To je prva faza pada. Polako stiu loe ekonomske vijesti (manja dobit, eventualno i manja dividenda), a to prati daljnje padanje teajeva. To je druga faza pada. Padajui teajevi i loe vijesti plae ostale i dolazi do lanane reakcije (ovaj put u suprotnom smjeru): teajevi su nii - strah - prodaja, teajevi i dalje padaju i na koncu dolazi do panike, uz totalnu rasprodaju. To je trea faza pada, faza pretjerivanja, jer teajevi pod pritiskom masovne psihologije padaju jo nie negoli je to, zapravo, opravdano. Zakljuak: Kolebljivi prodaju sve povoljnije i povoljnije, a vrsti kupuju. to je pekulant spretniji, to e prije postupiti suprotno od tendencije. On poinje kupovati ve u treoj fazi pada, znai suprotno od trenda, i kupuje ak i u prvoj fazi uspona. Onda puta da se stvar razvija kako hoe i poinje prodavati kada doe do euforije uspona. 89

Andr Kostolany

Uvijek se mora raunati s time da trea faza uspona moe zavriti eksplozivno. Za mnoge pekulante opasnost je u tome to vjeruju da su prodajom pogrijeili. Njihova bol velika jer svaki dan izraunavaju proputeni dobitak. Kada se oni koji su prodali ponovno ukljuuju, dolazi do preokreta. Stari burzovni zakon kae: Kada najokorjeliji medvjedi odjednom postanu optimistino raspoloeni, signal je da se ode s trita. Isto tako i obrnuto: kada okorjeli optimisti odjednom postanu pesimistino raspoloeni, treba ui na trite, Analizom ove tri faze rasta i pada postaje jasno da kod ciklikog kretanja burze treba u dvije treine sluajeva ii protiv tendencije, a u jednoj treini u skladu s njom. To stajalite je osobito teko i zahtijeva izuzetnu disciplinu. Najvei dio, dakle 90% sudionika na burzi, uvijek misli isto, i zato se pojedincu teko oduprijeti opem miljenju. Teko je biti optimist kada su svi na smrt prestraeni, a isto tako je teko biti pesimist kada svi drugi pjevaju hvalospjeve. Pri tome je najvei klju uspjeha anticikliko ponaanje. Naravno, ne uvijek jer, kao to smo rekli, u jednoj se treini ciklusa treba ponaati u skladu s raspoloenjem: pri usponu pustiti teajeve da se kreu i ne prodavati odmah, pri padu takoer saekati i ne djelovati odmah, ve, suprotno od euforije, priekati totalnu rasprodaju. Ne moe se utvrditi koliko te faze i ciklika kretanja traju. To ovisi o tome koliko je trite prije toga bilo "prekupljeno" ili "preprodano". Zatim ovisi o psihologiji mase, kao i o nizu drugih nepredvidivih okolnosti. Ne samo da burza ne prati ekonomsku tendenciju (ponekad ba suprotno), ve ak ni sama tendencija ekonomskog razvoja nije na dulje vrijeme predvidiva. Kada bi se npr. znalo da e idue godine doi do gospodarskog procvata, ve bi se sada svatko na to pripremio. Kada bi neki kompjutor s apsolutnom sigurnou mogao utvrditi da e nekom papiru idue godine cijena biti 100, ve bi danas njegova cijena bila 99. 90

IZAZOV BURZE

Permanentni kruni tijek burze u ljusci oraha

A1 - faza korekcije (mali promet, mali broj dioniara) A2 - popratna faza (promet i broj dioniara raste) A3 - faza pretjerivanja (promet je euforian, broj dioniara je velik, kod x najvei) B1 - faza korekcije (mali promet, broj dioniara pomalo opada) B2 - popratna faza (promet raste, broj dioniara i dalje pada) B3 - faza pretjerivanja (vrlo veliki promet, malen broj dioniara, kod y najmanji) Kupovanje u fazi A1 i B3. ekanje i dranje papira u fazi A2 Prodavanje u fazi A3 i B1 ekanje i uvanje gotovine u fazi B2.

91

Andr Kostolany

Treba li uvijek ii suprotno tendenciji? Nije neophodno. Ne smije se uvijek i pod svaku cijenu ii protiv tendencije. Na poetku valja ii suprotno tendenciji, zatim tendenciju treba pratiti, i na koncu raditi suprotno od nje. Razdoblje u kojem se tendencija prati je, kao to sam rekao, relativno kratko samo jedna treina cijeloga kretanja. Kako se moe ocijeniti duljina razdoblja? Nema znanstvene metode kojom bi se izraunalo kada jedna faza prelazi u drugu, a jo manje postoji vjerojatnost da se kalendarski tono izrauna kada dolazi do preokreta. Uspon moe trajati godinama, ali i samo mjesecima. To mora ocijeniti svatko sam, na osnovi iskustva i simptoma. Neprekidno ponavljam da je predvianje burzovne tendencije umjetnost, a ne znanje. Tko eli predvidjeti burzovni teaj ili tendenciju na osnovi znanstvene metode, taj je ili arlatan ili budala, ili jedno i drugo. Moe li se automatski izraunati meuovisnost kamata i burzovne tendencije? Cijena za kredite, dakle kamate, najvaniji je imbenik za gospodarstvo - i, naravno, za burzu. Zbog toga je razumljivo da kratkoroni igra svakodnevno zaueno promatra kretanje kamata, kao zec zmiju. Smijeno je to ne eli analizirati daljnji razvoj kamata i imbenike koji na to utjeu, ve od same koliine novca (a podaci se objavljuju svaki tjedan), pravi svetinju. Jo donedavno su svakog etvrtka brokeri i njihova potrkala stajali u redu pred amerikom sredinjom bankom - Federal Reserve Bank (FED) u New Yorku kada su se u 16,15 h objavljivali najnoviji podaci. Ako je koliina novca narasla vie od predvienog, narasle su odmah kamate i pali teajevi obveznica, jer su oboavatelji koliine novca oekivali suprotnu reakciju sredinje banke. Neke tvrtke slale su svoje namjetenike u FED satima ranije, za sluaj da ne92

I Z A Z O V BURZE

ka vijest ranije procuri. Prednost od jedne minute moe, naime, za velikog pekulanta znaiti milijune, ako se nakon toga pokrenu milijarde na tritu financial futures15 (dravne obveznice s preciziranim terminom isplate). Raspoloenje je toliko izopaeno da profesionalci ne igraju samo na koliinu novca, ve i na procjene. Oni predviaju kako bi drugi trgovci mogli uloiti novac. Dakle, predvianje na kvadrat. Klade se u tisue dolara. Histerija se razvila tek u trenutku kada se predsjednik FED-a, Volcker, izjasnio da e odreeni iznos novca upotrijebiti za borbu protiv inflacije. Utjecaj Volckera sigurno nije dovoljno uvaen. S pravom se kae da je on po moi drugi ovjek SAD-a. Sredinja banka u SAD i Njemakoj moe barem kratkoronu kamatu diktirati po elji. Ona kupuje ili prodaje javne obveznice i time "pumpa" novac u gospodarstvo ili ga iz njega izvlai. To, naravno, utjee i na burzu jer likvidnost ima fatalni utjecaj na trita i svi igrai i pekulanti gorue su zainteresirani za odluke FOMC-a (Federal Open Market Committee - Federalni komitet otvorenog trita). Taj gremij, sastavljen od najvanijih guvernera sredinje banke, odreuje teaj. Mnogi misle kako bi bilo lijepo montirati mali prisluni ureaj u dvoranu za sjednice da bi se iz rasprave te gospode saznalo oekuje li se vrsta ili labava monetarna politika. Budui da toga prislunog ureaja nema, svaka se rije pomno prislukuje, makar je izrekao i najnii slubenik Federal Reserve, pa bio on i portir. Slua se svaki tra, ak se pokuava neto proitati iz izraza lica lanova komiteta koji se nakon sjednice pojavljuju na televiziji. Takvu perverznu igru smatram najveom glupou. I u Njemakoj je stotine sudionika na burzi i savjetnika za investiranje zvalo sa svih strana svijeta svoje brokerske tvrtke elei znati kakvo je najnovije stanje koliine novca. Pri tome su te brojke samo kratkoroni, jednodnevni podaci, jer za tjedan dana dola15 Vrsta financijskog trita, odnosno financijskih ugovora, u kojima su plaanje za robu (ili vrijednosne papire) po unaprijed dogovorenoj cijeni i isporuka (predaja na koritenje) robe ili vrijednosnog papira odgoeni u neko budue vrijeme.

93

Andr Kostolany

ze sasvim novi. Ta pekulacija o koliini novca bila je (i ostaje) u mojim oima znakom intelektualnog siromatva. Polovica strunjaka predviala je rastue, a druga padajue kamate. Igrai su npr., prodavali papire da bi imali veu koliinu novca jer su na njega oekivali kamate. S druge strane, burza ne moe rasti ako nije likvidna. Isto tako ne moraju dugorone kamate, koje odreuju teaj obveznica i nakon toga tendenciju teaja, neophodno utjecati na povienje kratkoronih kamata. Dugorone kamate, za razliku od onih kratkoronih, ne ovise o FED-u, ve o povjerenju prema duniku, valuti, financijskoj politici itd. Ali ni visina kratkorone kamate ne moe se utvrditi iz tjednih brojki o koliini novca, prvo zato jer ni sam gospodin Volcker ne zna kakve e biti njegove namjere za tri mjeseca, i drugo, jer on svoje planove, po mogunosti, zadrava za sebe. On ostaje sfinga. Moda mu odgovara vea koliina novca uz nie kamate da bi se potaklo gospodarstvo ili mu odgovaraju vie kamate jer njui kakvu inflaciju. Njegova odluka moe biti (iako je to malo vjerojatno) politiki motivirana. On se sa pekulantima igra kao maka s mievima. Ponekad kae to smjera, a ponekad kae ba suprotno od toga. Slino onome klasinom vicu: Dva trgovaka putnika i otra konkurenta razgovaraju u vlaku: "Kai, dragi kolega, kamo sada putuje?" - pita jedan. "U ernowitz" - odgovori drugi. "Lae", naljuti se onaj prvi. - "Kae ernowitz da bih ja povjerovao kako putuje u Tamopol, ali znam da putuje u ernowitz, jer si ipak laljivac". Brinu li pekulanti u SAD o izbornim ansama predsjednikih kandidata? Ne dajem rado burzovnu prognozu u vezi s predvianjima izbornih rezultata. Doivio sam mnoge izbore, pa sam pomalo skeptian. ak i kad bih unaprijed znao rezultat izbora, ne bih mogao 94

IZAZOV BURZE

pogoditi kakva e biti psiholoka reakcija investitora. U politici je sve mogue: najpovoljnija, ali isto tako i najdramatinija iznenaenja. Ne mogu vjerovati ak ni istraivaima javnog mnijenja, jer sam ve doivio i tone rezultate, ali i potpuno pogrene prognoze. Ve 52 godine pratim amerike izbore, ak i novcem. Godine 1932. moglo se javno kladiti na ishod izbora kod burzovnih brokera na Wall Streetu. Trebao sam ostaviti 5.000 (tadanjih) dolara (u ono vrijeme bila je to vrlo lijepa suma), da bih zaradio samo 1.000 dolara, i to onda kada se protiv Herberta Hoovera kandidirao F. D. Roosevelt, koji je trebao biti izabran. Bilo je vrlo vjerojatno da e on biti izabran i to zbog Hoover-krize, najvee ekonomske krize amerike povijesti. Godine 1936. stajale su oklade u korist Roosevelta 10:1, jo povoljnije nego to se oekivalo, i to zbog spektakularnog uspjeha kojim je mogao spasiti zemlju i kapitalistiki sustav od katastrofe. No, onda je dola 1940. Amerika je dodue bila neutralna, ali su Engleska i slobodni svijet Zapada bili u Drugome svjetskom ratu i u velikoj opasnosti. Protiv Roosevelta je bila orijentirana heterogena no vrlo mona koalicija: dobronamjerni pacifisti, mnogi stari kolebljivi ljudi koji su se bojali da bi Roosevelt mogao Ameriku odvesti u rat (i oni su imali pravo), Irci zbog mrnje prema Engleskoj, pronacisti, angairani antisemiti, veliki kapitalisti, ukljuujui i Wall Street i mnogo konzervativaca - samo zato to se kosilo s tradicijom da se on kandidira po trei put (od Washingtona na dalje, svatko se kandidirao samo dva puta). Zbog te snane koalicije, Rooseveltove su anse bile mnogo manje nego prije; mislim da je oklada u njegovu korist bila samo 2:1. Unato svemu, bio je izabran i 1944., po etvrti put, jer Amerikanci nisu eljeli promjene za vrijeme rata. Svaki put prilikom izbora kladio sam se na Roosevelta, i pobijedio. Strunjaci za izbor su se pri klaenju zaklinjali da je sigurno kladiti se na favorita od prolog tjedna - svejedno u kojem omjeru - zbog toga to se ve tada potpuno iskristalizirao opi konsenzus; vie ne bi bilo iznenaenja. Sreom da za vrijeme izbora 1948. nisam bio u Americi, kada je omjer bio 25:1 u korist Thomasa E. 95

Andr Kostolany

Deweya, nasuprot Harry S. Trumanu, i bilo je sigurno da e Dewey pobijediti. Omjer je bio pretjeran, ali rezultat nije bio upitan. I ja bih se bio kladio na Deweya, i pao bih na prosjaki tap. Jer iznenaenja ima ne samo na burzi, ve i u politici. Bilo je teko vjerovati, ali na izborima je pobijedio - Truman. Dwight D. Eisenhower bio je veliki heroj Drugoga svjetskog rata. Za njega je pobjeda bila laka. John F. Kennedy pobijedio je Richarda Nixona zahvaljujui svom televizijskom nastupu - bio je mlad, lijep, briljantan, a Nixon je djelovao ukoeno. Lyndon B. Johnson imao je slabog protivnika, nepopularnoga desnog ekstremistu, Barry Goldwatera. Nixon je pobijedio kasnije, ali najslabijeg kandidata amerike povijesti, lijevog ekstremistu Georga McGoverna. Osim toga, Nixon je bio tienik Eisenhowera. Jimmy Carter moe uspjeh zahvaliti svom puritanizmu i protureakciji nakon korumpiranog Tricky Dickyja (Nixona) i afere Watergate. Reakcija 1980. konano je donijela pobjedu Ronaldu Reaganu, nakon slabog i neodlunog plantaera kikirikija, Cartera, koga se smatralo glupanom (to on svakako nije bio). Reagan je bio pravi jaki ovjek, patriot, sposoban nadoknaditi ponienja amerikog naroda npr. u vezi s teheranskim taocima. Stari je kauboj mogao lasom vrsto drati ameriko gospodarstvo, inflaciju i trite rada. Predsjednici dolaze i odlaze, ali mnogima omraeni ujak Sam ostaje. Sreom, svjetska se politika ne stvara u njemakim novinarskim krmama, ve u Washingtonu. Treba li ulagati u dionice ili nekretnine? Svijet tedia nalikuje demokraciji s dvostranakim sustavom: jedna stranka je pristaa nekretnina, a druga pokretnih dobara (dionica ili obveznica). Radi se o gotovo dva razliita gledita i naela koja su 96

IZAZOV BURZE

duboko ukorijenjena. Svaka stranka navodi samo dobre argumente i nijedna ne govori o nedostacima jedne i druge vrste ulaganja. Nedostatak kod ulaganja u dionice je taj to ulaga moe svakodnevno pratiti teajeve svojih dionica, a to, zapravo, ini na vlastitu tetu. Ako to i ne eli pratiti, dnevni tisak, TV i radio guraju mu teajeve pod nos. A da se i ne govori o tome da se o veem padu saznaje ve i iz naslova. Tako svaki tedia - htio ili ne - svakodnevno radi bilancu, i to ga navodi na nepromiljene odluke. Uzalud je dionice kupio, kako tvrdi, za mirovinu ili unuke - znai, s dugoronom namjenom. ak i kada ima samo jednu dionicu, svakodnevno prati teajeve. Kada se radi o ulaganju u nekretnine, takve napetosti nema. Tamo nema vidljivih oscilacija koje se poigravaju sa ivcima kao sa icama harfe. No ipak je stvarna i potencijalna vrijednost kue, stana ili zemljita s vremenom podlona velikim oscilacijama. No sretan vlasnik nekretnina o tome nita ne zna. On mirno spava na svojoj investiciji i u glavi radi bilancu, u najmanju ruku, barem prema kupovnoj cijeni. On gotovo uvijek procjenjuje vie pod utjecajem glasina i traeva susjeda koji svoje sline nekretnine procjenjuju uvijek previsoko, i pitanje je moe li netko, tko je, primjerice, kupio nekretninu za 100.000 DEM, tu istu nekretninu prodati nekoliko mjeseci kasnije a da pri tome ne izgubi. Tu nisu spomenuti i ogromni trokovi i provizije (koji ine veliki dio). Tada se saznaje koliko je ulaganje uistinu vrijedno, i to ne iz teajne liste, ve iz vlastitog depa. Prednost ulaganja u dionice je apsolutna likvidnost. Dionice se obru i penju, ali se na burzi mogu svakodnevno unoviti, ponekad uz dobitak, ponekad uz gubitak; u svakom sluaju - likvidne su. Barun M. R., svojedobno jedan od najbogatijih ljudi Europe, prije tridesetak godina ostavio je nakon smrti nasljedstvo od oko 300 milijuna funti sterlinga (danas bi to prema kupovnoj moi moglo biti 5 milijardi DEM). Mislim da je najvei dio toga bio u vrijednosnim papirima. Za obraun te koliine vrijednosnih papira bilo 97

Andr Kostolany

je potrebno nekoliko dana. Ako se radi o nekretninama, mora se imati vie strpljenja, nadasve ako se radi o umama ili poljima. Vlasnik dionica moe kod malih iznosa smanjiti rizik tako da kupi mnogo razliitih dionica u razliitim zemljama. Svoj ulog moe raspodijeliti u vie zemalja, prema razliitim strukama. Kod nekretnina je to mogue uiniti samo s jako velikim iznosima. Kod nekretnina je vei i politiki rizik, jer meu biraima ima vie najmoprimaca nego vlasnika kua. Koja vlada ne bi radije zatitila najmoprimca, i to na veliko nezadovoljstvo vlasnika kua? Gotovo u svim zemljama svijeta godinama je postojala, a postoji jo uvijek, popularna zatita najmoprimaca koja je godinama vrila pritisak na trite nekretnina. Prije dvadesetak godina, na parlamentarnim izborima u Engleskoj izgubili su konzervativci jer su ukinuli kontrolu najma. injenica je da su sedamdesetih godina dioniari bili prilino zakinuti, dok su vlasnici nekretnina znatno profitirali zbog stalno rastuih cijena. To ipak nije jamstvo da e tako biti i u budunosti. esto su u posljednjih ezdeset godina i pekulanti nekretninama sve izgubili, i to u SAD, Francuskoj, panjolskoj, pa ak i u vicarskoj i Njemakoj. U Njemakoj je godinama vladao izvanredan boom nekretnina, djelomino i zbog izgradnje poruene zemlje. No, to ne mora uvijek ostati tako. Unato svemu, uvjeren sam da je prva zapovijed za malog tediu - ulaganje u kupnju stana u kojem stanuje. Time je svoju prvu uteevinu uloio tako da se osigura od inflacije. To osobito vrijedi za socijalistike zemlje, koje su patile od inflacije i jo uvijek imaju problema zbog manjka stanova. Sljedea prednost ulaganja u nekretnine u odnosu na posjedovanje dionica jest u sluaju kupnje na kredit, jer se kredit na nekretninu definira dugorono i uz fiksne kamate, dok se krediti na temelju zaloga u obliku dionica mogu svakodnevno opozvati i podloni su oscilacijama kamata. to se tie ulaganja veeg kapitala, miljenja su jo uvijek podijeljena. Ja sam ovjek burze i stoga radije biram ulaganja u vri98

I Z A Z O V BURZE

jednosnice. Dobro znam francusku uzreicu: "Glup kao dioniar". Nakon iskustva steenog tijekom posljednjih godina, uzimam si pravo da promijenim uzreicu u: "Bistar kao dioniar". Ima li ozbiljnih informacija insidera, i to o tome mislite? Ima ovakvih i onakvih. Ve sam prije pedeset godina nauio koliko vrijedi informacija insidera. Bio sam suradnik jedne tvrtke ija je muterija, meu ostalima, bio i Signore Bingen, bivi bankar iz Genove, tast Andr Citrona, genijalnog francuskog autoindustrijalca. Kupovao je kod nas sve vie i vie dionica Citrona, a one su polako, ali sigurno rasle. Tko je o Citronovim dionicama mogao biti bolje informiran od Signore Bingena? Zato sam se usudio pekulirati s dionicama Citrona, u skladu sa svojim mogunostima. Teko je bilo vjerovati, ali je est mjeseci nakon toga Citron otiao u steaj, iako je poduzee jo est mjeseci prije toga plaalo dividendu od 50 franaka. Nakon steaja nije moglo otplatiti svoje vlastite dospjele mjenice. To nije bila informacija insidera, ali je, openito, vrijedila isto toliko. Drutvo je bankrotiralo, a gospodin Andr Citron je umro kao siromaan ovjek. Kao to se kasnije saznalo, bankrot nije bio posljedica slabe kvalitete poduzea i njegovih proizvoda, jer se i danas njegovi automobili ubrajaju u najbolje automobile svijeta; bio je povezan s karakterom Andr Citrona. On je bio jedan od najnadarenijih velikih industrijalaca Francuske, matovit i optimistian, i uzimao je velike kredite. Naalost, izabrao je loe vjerovnike. (esto mislim da je za dunika vanije nai dobrog zajmodavca, nego za vjerovnika nai dobrog dunika). Citron je bio i hazarderski raspoloen te je vikendom na veliko igrao baccarau u Deauvilleu. Kada su to saznale dvije privatne banke koje su mu davale kredite, odmah su mu ih otkazale. I tako je dolo do katastrofe jedne perspektivne tvrtke. To nije mogao predvidjeti ni Signore Bingen, koji je izuzetno cijenio svoga zeta. Kako sam onda ja to mogao predvidjeti? Morao sam se pomiriti s poprilinim gubitkom. 99

Andr Kostolany

Kasnije sam imao razliita iskustva. Tijekom ezdesetpet godina ivota na burzi profitirao sam dva puta zbog toga to sam slijedio informacije insidera i dva puta zato to sam inio upravo suprotno od onoga to sam trebao da sam slijedio njihove informacije. A bezbroj sam puta zbog njihove informacije gubio. Jednom sam profitirao zahvaljujui informaciji insidera, bolje reeno, zahvaljujui jednoj takvoj informaciji uspio sam izbjei veliki gubitak. Tijekom Drugoga svjetskog rata zanimao sam se u New Yorku za europske dravne obveznice, osobito one ije je zemlje dunice okupirala njemaka vojska. Isti je sluaj bio kod obveznica Kraljevine Danske kojima se trgovalo na Njujorkoj burzi. Kamatni su kuponi bili isplaeni, ali je ostalo otvoreno pitanje o mogunosti isplate duga ije se dospijee opasno pribliavalo. "Platiti ili ne platiti" bilo je pitanje za dansku Vladu. Radilo se o estpostotnim potvrdama koje su na burzi vrijedile 60% nominalne vrijednosti i koje su za est mjeseci mogle biti unovene po 100. Takvo izuzetno snienje nije bilo zamislivo za obveznice te kvalitete, jo manje zbog toga to je dunik, danska Vlada, imala veliki iznos dolara u amerikim bankama. Kupio sam mali paket tih papira po teaju 30:40. Zato bi ih se prodavalo kada su polako rasli, po tadanjem teaju od 60:70 i za nekoliko mjeseci e se jednostavno moi otii na alter i unoviti ih za 100. U svijetu financija sve je mogue, a apetit pekulanta je neogranien. Imao sam susjeda, Ren de Bourbon-Parma (brata jo danas ive carice Zite), koji je bio zet danskoga kralja. Predloio sam mu, naravno uz lijep honorar koji je on radosno prihvatio, da otputuje u Washington, tamo potrai danskoga veleposlanika kojeg je dobro poznavao, te se kod njega raspita hoe li 1. prosinca 1941. te neizvjesne obveznice biti isplaene ili ne. Odreenog dana u odreeno vrijeme nazvao me princ iz Washingtona - tonost je, prema poslovici, odlika kraljeva (Pnktlichkeit ist die Hflichkeit der Knige) - i rekao: "Nee se isplaivati". Nita nije bilo trulo u dravi Dan100

I Z A Z O V BURZE

skoj. Danci su u SAD imali dovoljno dolara da isplate svoje potvrde o dugu, ali su, navodno, morali isprazniti kase i vie ne bi mogli plaati kamate na druge tekue zajmove s kasnijim rokom dospijea. Kamate na est postotne obveznice trebaju se i dalje isplaivati, ali ne i kapital. Tada sam mogao vrlo povoljno prodati svoje danske papire jer su samo mjesec dana prije dospijea jo vie narasli i dosegli ak 90, i tada sam jo imao hrabrosti kupiti na kratko. Teaj se, na moje veliko uenje, odrao i gotovo sam poeo sumnjati u svoga princa. No nedugo nakon toga, jednog jutra je u New York Timesu objavljena velika vijest: "Danska Vlada ali to mora svojim vjerovnicima priopiti da...." Ostalo je bilo ono to sam ve saznao od princa. Obveznice su pale na 40%, moje informacije od insidera bile su okrunjene uspjehom. Ali od tada ne vjerujem treoj strofi 143. psalma kralja Davida, u kojoj se kae: "Ne oslanjajte se na prineve." Uvijek mi je slaba toka bila pekulacija s obveznicama, osobito dravnim papirima, a bilo je za to i razloga. Pri izradi plana za pekulaciju igraju ulogu svi mogui razlozi. Podatke o obveznicama lake je utvrditi negoli podatke o dionicama. Teorijska vrijednost jedne obveznice moe se tonije ocijeniti. imbenike koji na to utjeu lake je odrediti: kreditna sposobnost dunika, kamatna stopa i izgledi valute na koju dug glasi u budunosti, uvjeti plaanja, eventualno hipotekarno osiguranje, sve klauzule koje dolaze u obzir, a isto tako i trite novca za kratkorone kredite i trite kapitala za one dugorone, utjecaj unutarnje i vanjske politike. Moraju se uzeti u obzir i dobici i izdaci te jo mnogo drugih komponenata, koje promatra moe vie ili manje slijediti. Nasuprot tome, gotovo je nemogue i samo priblino ocijeniti pravu vrijednost dionica jednog naftnog drutva - ak ni najpomnijom analizom, najtonijim ispitivanjem bilanci ili radnog izvjetaja. Tvrdim ak da se iz bilance ponekad mogu izvui i pogreni zakljuci. 101

Andr Kostolany

Kada se eli postaviti dijagnoza dravnih obveznica, ini mi se da je lake prepoznati odluujue elemente: mir ili rat, pobjeda ili poraz, revolucija ili socijalni mir, bilanca plaanja, bilanca trgovine itd. Osim toga, uvijek sam svoj interes usmjeravao prema neotplaenim i slabim obveznicama. Poboljanje situacije dunika moe izazvati vratolomnu konjunkturu obveznica. To je bio sluaj s Amerikim eljeznicama za vrijeme rata ili s njemakim i japanskim obveznicama nakon rata. Nakon rata sam bio ispunjen nepokolebljivim optimizmom u odnosu na daljnji razvoj Europe i bacio sam se na pekulaciju s obveznicama europskih drava, koje su, zbog rata, pale jako nisko. Uz belgijske, norveke, danske i njemake obveznice imao sam i neke francuske jer sam bio uvjeren da e se na ovom tritu nakon kaosa opet sve normalizirati. Meu dravama i vladama bilo je dunika koji su brzo podmirili svoje obveze, ili su ih bar uskladili, a drugi su to dugo zavlaili, dok se konano ne bi odluili isplatiti ih. Dogaaji su opravdavali moj optimizam. U svemu je dolo do briljantnog porasta vrijednosti svih tih papira. Nesreu sam imao samo s odreenom kategorijom francuskih obveznica. Bilo je to s obveznicama uz kamatnu stopu od 3,75 posto koje je izdala bankovna kua Mendelssohn und Co. iz Amsterdama neto prije rata, 1939. godine. Posve tono, punim tekstom na poleini papira, bili su navedeni uvjeti emisije: francuska se Vlada obvezuje isplatiti kamate i kapital svakom vlasniku ak i u sluaju rata, revolucije, svake vrste prevrata, i to prema izboru vlasnika u vicarskim francima, nizozemskim guldenima ili dolarima. Ukratko, i kada bi se zemlja tresla, nebo grmilo i sve poplavilo, francuska Vlada bi platila - u enevi, Amsterdamu ili u banci za internacionalne obraune u Baselu (BIZ).16 Tek to je primirje potpisano, francuska Vlada je ve opozvala svoje klauzule, sva prijanja obeanja koje je dala crno na bijelo, i
" B a n k fr Internationalen Zahlungrausglcich

102

I Z A Z O V BURZE

bila je spremna plaati samo u francuskim francima, prema teaju koji je odredila drava i koji je kao fiksni devizni teaj bio formiran na razini koja izraava samo 10% vrijednosti internacionalnoga realnog teaja. Tako su te obveznice (u enevi i Amsterdamu) pale na jadni teaj od 10-20 posto. Bio sam uvjeren da obveznica s potpisom francuske Vlade ima vrijednost u zlatu. Nikada Francuska nije pokuavala izbjei vraanje duga. Nije li to bila jedina zemlja na svijetu koja je zadrala klauzulu zlata dok se sve ostale zemlje, ukljuujui SAD i V. Britaniju, nisu ustruavale da je ukinu? Upravo sam zato kupio vei broj tih obveznica. Nisam sumnjao u to da e francuska Vlada odrati obeanje im se situacija normalizira i da e izvriti svoje formalne obveze, te isplatiti kamate i kapital (za to je ve bio rok) u vicarskim francima, guldenima ili dolarima. Zbog toga sam se odluio obratiti na najkompetentnije mjesto, u Ministarstvo financija. Pred visokim slubenikom, koji me je ljubazno primio, odrao sam sljedei govor: "Cijenjeni gospodine Fiskus, ja sam profesionalac na Wall Streetu. Moj specijalitet su europske dravne obveznice koje sam kupovao za vrijeme i poslije rata, naprosto zato to sam vjerovao dunicima. Moj mi je nepokolebljivi optimizam govorio da e Francuska, kao svjetska dama, platiti svoje dugove im bude u mogunosti. Sve obveznice bile su u potpunosti isplaene. ak su i obveznice komunistikih zemalja bile razumno regulirane. Imao sam samo jedan nesporazum: Vae Mendelssohn obveznice po 3,75 posto za koje sam se odluio. Znate sve klauzule: posvuda se mogu isplatiti u francima, guldenima ili dolarima". inilo mi se da je sugovornik imao izraz lica potenog ovjeka uhvaenog na djelu: "Bez sumnje, ali vi znate situaciju. Teka su vremena; nama ne nedostaje dobra volja, ve - devize!". 103

Andr Kostolany

"To dobro znam, ali imam u vidu jednu mogunost, a moda mi vi u tome moete pomoi". "Molim lijepo, sluam vas". "Neka mi Fiskus isplati cijelu protuvrijednost u francima s fiksnim teajem, to znai u francima koji se mogu upotrijebiti samo u Francuskoj i za odreene transakcije (takvi su franci postojali u trgovini devizama i njima se na slobodnom tritu trgovalo za oko 5-10 posto nie od normalne slubene cijene)". Znao sam da u takve franke moi prodati na Wall Streetu. Takva transakcija je za mene jo uvijek bila zanimljiva: Fiskus nije trebao dati devize a ja bih inkasirao 90% nominalne vrijednosti. "Slaem se", odgovorio je slubenik - "jer mi se prijedlog ini dobrim. Koliko takvih obveznica imate?" Rekao sam mu broj jo vei od onoga to sam imao, i on se sloio. Kada sam napustio Ministarstvo, preostalo mi je jo samo jedno: da odem na potu i nazovem svoga dobrog prijatelja, Ernsta Galla, u tvrtki Julius Br iz Zricha i da mu dam nalog da kupi toliko 3,75-postotnih obveznica koliko si ja to mogu priutiti kada stavim na hrpu svu svoju imovinu. Motiv je bio jasan: sve to je francuskoj dravnoj blagajni vrijedno 90% kod obveznica, to je pekulantu jo vrednije, sigurno 10-30 posto, ili ak i vie. Rei ete, stvar je prelijepa da bi bila istinita. Mogao sam ponovno provjeriti tonost svoje vlastite maksime: Na burzi je sve mogue, ak i ako je logino. Epilog je prie da je godinu dana kasnije vlada objavila isplatu papira po elji: u vicarskim francima, guldenima ili dolarima. U drugom sam sluaju profitirao od informacije insider a zato to sam poduzeo upravo suprotno od onoga to su mi savjetovali. ezdesetih godina opet mi je moj prijatelj Ernst Gall savjetovao da kupim papire St. Moritza na burzi u Zrichu po cijeni od oko 160 franaka. O cijeni nije imao insiderskih informacija, ali je kao 104

IZAZOV BURZE

rutiner i izuzetan poznavatelj trita imao osjeaj da se dogaa neto pozitivno. Iako sam puno drao do osjeaja svoga prijatelja, htio sam se o papiru bolje informirati i obratio sam se drugom dobrom prijatelju, Georgu Hreilu, koji je u toj tvrtki imao osobiti poloaj insidera. Bio je predsjednik tvornice papira La Chapelle, zapravo dua tvornice papira St. Moritz, koja je bila samo holding (za papire). Njegova je informacija bila porazna: unutarnja vrijednost dionica navodno je najvie 40 franaka (to je, dodue, bio teaj godinu dana prije negoli su poele oscilacije teaja). Savjetovao mi je da pri tom smijenom teaju od 160 odmah prodajem i ni pod koju cijenu ne kupujem. Nakon takve tone insiderske informacije iz prve ruke, odluio sam da papire St. Moritza kupim po cijeni od 160/170 franaka i to ba zbog toga to sam imao ve dovoljno iskustva s insiderskim znanjem. To je stvarno bilo tono jer sam za est mjeseci mogao papire St. Moritza prodati za oko 1.600 franaka. Za 1.800 je englesko poduzee Bowater preuzelo dionice i one su nestale s burze u Zrichu. Tek se tada saznalo da je Bowater bio veliki kupac koji je dionice od 40 franaka natjerao na 1.800, da bi se na taj nain domogao kontrole. Moj je prijatelj Hereil imao pravo to se tie unutarnje vrijednosti dionice, ali je moj prijatelj Gall - istokrvni pekulant imao takoer pravo kada je osjeao da se dogaa neto neobino: svaa oko kontrole La Chapelle. To, naravno, nije mogao znati ni Hereil, kako je to i sam kasnije priznao, jer su banke provele transakciju uz najveu diskreciju. Htio bih navesti jo dvije insiderske informacije koje su me stajale mnogo novaca: Jo prije rata, tridesetih godina, u hotelu Palace u St. Moritzu saznao sam iz brzojava koji mi je zabunom uruen, da je Fritz Mannheimer, najmoniji financijer tih godina u Europi, ef bankarske kue Mendelssohn & Co, kupio veliki broj dionica Royal-Dutcha na svim burzama svijeta. (S njima se posvuda trgovalo, kao to se to radi jo i danas). 105

Andr Kostolany

Teko je oduprijeti se iskuenju i ne profitirati od takve informacije. Odluio sam prodati sve svoje angamane kako bih s cjelokupnim novcem uao u Royal-Dutch. To je bilo totalno pogreno, jer su teajevi nakon moje kupnje stalno padali, a ja sam izgubio gotovo sav novac. Isto je tako bila pogrena informacija insidera u sljedeem sluaju: Moj tada dobar prijatelj Adrien Perquel, agent de Change u Parizu, jednom je, za vrijeme ruka, ispriao da je upravo vodio zanimljiv razgovor s predsjednikom kompanije Franaise de Petroles koji mu je rekao da su dionice Franaise de Petroles za 10.000 franaka (starih franaka) previsoke, ak smijeno visoke. U to vrijeme imao sam veliki broj tih dionica. Zahvalio sam se na toj zanimljivoj informaciji koja je dola izravno od predsjednika i iduih sam dana prodao sve svoje dionice Franaise de Petroles i kada su jo i dalje brzo rasle prodao sam ak i neto na kratko. Informacija insidera je ponovno bila tako tona da bi se, zahvaljujui njoj, izgubilo, jer su dionice Franaise de Petroles postupno narasle na 60.000 franaka. Takva su moja iskustva s desecima insiderskih informacija, od kojih sam spomenuo samo neke. to mislite o analizi dionica prvoklasnih strunjaka? Naalost, ovdje imam, kao i kod informacija insidera, najee negativno iskustvo. Tipian i pouan primjer bio je sluaj PennCentrala. U pustolovnom romanu amerikog eljeznikog drutva, povijest Penn-Centrala sasvim je osobito poglavlje. Ve vie od stotinu godina amerike su se eljeznice borile meusobno, protiv vlade, protiv sindikata, protiv korisnika, pa ak i protiv Indijanaca. Kao zakanjela posljedica svjetske gospodarske krize, poetkom Drugoga svjetskog rata otilo je pod steaj 54 od tadanjih 70 eljeznikih drutava. U ostalima je financijska situacija bila loa. New York Central (NYC) pripadao je Borderline-Railroads (pogranine eljeznice), kako ih se nazivalo u argonu burze, ne samo
106

IZAZOV BURZE

zato to su uz rub dravnih granica, ve i zato to su stalno bile na rubu steaja. Na dan kada je 1939. godine izbio rat, naglo se promijenila konjunktura eljeznica. pekulanti su mogli profitirati kao nikada do tada. Od kada je postojao, NYC Penn (poznat kao Central) esto je bio na "rubu bankrota". Jo se dobro sjeam svojih pekulacija s dionicama NYC-a tridesetih godina. One su tada bile osobito niske, 20-25 posto od nominalne vrijednosti. Ozbiljno je prijetio rizik bankrota. Sa zebnjom smo ekali hoe li kamatni kupon biti isplaen. im se to pozitivno rijeilo, cijene dionica su porasle. Ista se igra ponavljala svakih est mjeseci prije isplate kupona. Ta pekulacija nije bila za srane bolesnike. 35 godina kasnije, u lipnju 1970., pekulanti su na Wall Streetu pratili tekuu traku s istim strahom: hoe li vlada pomoi Penn-Centralu ili ne? Na veliko iznenaenje svih, odgovor je najprije bio negativan, te je tako, nakon mnogih godina balansiranja, drutvo moralo prijei granicu od solventnosti do bankrota. Cijena dionice preko noi je pala s 13 na 8 dolara, iako je prije godinu dana bila 87 dolara. I NYC je od rata pa do 1970. doivio razna blistava razdoblja. Cijena je najprije rasla polako, a potom sve bre, dok nije dolo do spajanja NYC-a i Pennsylvania Railroad unato svim pravnim potekoama. Od tada se drutvo zove Penn-Central. Godinama su najkompetentniji financijski strunjaci na najvioj znanstvenoj razini prouavali mogue posljedice fuzije. Svaku su pojedinost potanko razmotrili: broj vagona, duinu tranica, politika stajalita osoblja, psihologiju putnika, kvalitetu materijala, robu koja se transportira, itd. Strunjaci za eljeznice i profesori, oboruani visokom strunou i uz pomo kompjutora, izraunali su da e, zbog reorganizacije, fuzionirano drutvo Penn-Central moi raunati s godinjim profitom od sedam dolara po dionici. Nisu protekle ni dvije godine a predvianja su se pokazala najveom blamaom. Godinji rezultat bio je etiri dolara gubitka po dionici, a ne sedam dolara dobitka. 107

Andr Kostolany

Vlada nije mogla slijediti SOS poziv drutva iz politikih razloga. Stotine tisua malih dioniara je, zahvaljujui najveim strunjacima, izgubilo svoju uteevinu. Sluaj Penn-Centrala, kojeg e se u povijesti financija ljudi sigurno jo dugo sjeati, primjer je koliko vrijede financijske analize najboljih strunjaka. Znai, s analizama je pomalo isto kao s informacijama insidera? Djelomino je tako. One su bezvrijedne. Inenjeri, pronalazai, tehniari, znanstvenici, strunjaci za bilance, pa ak i voditelji poduzea, najmanje su pogodni da postave dijagnozu teaja na burzi. Oni ne mogu procijeniti je li cijena previsoka ili preniska. Oni znaju previe, a previe znati na burzi je ponekad tetno, jer to sputava matu. to, dakle, pekulant treba znati? pekulant bi trebao vie biti politolog, sociolog, psiholog i filozof nego ekonomist ili gospodarski inenjer. Izvrstan ekonomist bi, vjerojatno, uspjeno vodio svoje poduzee, tono bi proraunao rentabilnost strojeva i kapacitet trita. No, njegovo miljenje o razvoju cijene dionice drutva nema nikakvu vrijednost. Tehnika analiza poduzea dugorono je sigurno vana; sudbina tvrtke izloena je brojnim nepredvidivostima: inozemnoj konkurenciji, novim tehnikim izumima, reakciji javnosti na nove proizvode, a takoer i reakciji ulagaa na dionice drutva. Analiza bilance poduzea za pekulanta je isto to i za lijenika rendgenska slika pacijenta. Terapiju odreuje lijenik, a ne rendgenolog. Uloga osobe na burzi nalik je ulozi suca: sudac nije bio prisutan ni kada je djelo uinjeno, niti je on strunjak za oruje. On sasluava svjedoke, dobiva struno miljenje vjetaka i nakon toga donosi presudu. pekulant nije strunjak za elektroniku, zrakoplovstvo, naftu, eljeznice, kompjutere, automobile ili kemikalije. On dobiva struno miljenje jednih, analizu drugih, uzima u obzir meuna108

I Z A Z O V BURZE

rodnu politiku i kamatnu politiku sredinje banke, i onda donosi odluku o kupnji ili prodaji. On je eklektiki17 duh, dobro informiran ili, kako Francuzi kau, touche-a-tout18. Za njega vrijedi pravilo: ne moe se sve proitati, ali se mora znati gdje se to moe nai. Latinska izreka: Omnibus parvum, ex toto nihil ne vrijedi za burzu, ve upravo suprotno od toga. Onaj tko o svemu zna poneto, zna mnogo o burzi. Sve to je mali Ivica nauio, vidio, uo ili doivio, slui pekulantu Ivici u njegovu zanimanju. ini se najvanije prouavati sam ivot, mnogo putovati, upoznati svijet i njegove stanovnike i stei odreeni cinizam, da bi se prozrele najrazliitije vrste toga zoolokog vrta gospodarskih voa, bankara, financijera, brokera ili politiara. Mora se nauiti itati izmeu redaka kada se radi o vanim, odluujuim objanjenjima jer se svaka vijest moe interpretirati pozitivno ili negativno, ve prema tome tko ju je objavio, s kojim motivom i iz kojeg izvora potjee. Oni koji vuku konce u svijetu financija lukavi su, no pekulant mora biti jo lukaviji. Koji studij moe pomoi buduem pekulantu? Najbolji studij za pekulanta je psihologija mase (zato je najbolja lektira Le Bonova "Psihologija mase"19, 1895.). Ponaanje javnosti je, naime, najvaniji imbenik burze i razvoja gospodarstva, a to ne moe predvidjeti ni najbolji inenjer gospodarstva, pa ak ni uz pomo kompjutora. Naravno da pekulant mora znati najvanije svjetske jezike, na prvom mjestu engleski. Jedan od mojih starih prijatelja, rutinirani genijalac burze, uoio je da mu je veliki nedostatak to ne govori ni

17 Eklekticizam, gr. ( e k l g o - biram, vadim) 1. nepostojanje jedinstva, cjelovitosti i dosljednosti u uvjerenjima i teorijama; besprincipijelno spajanje razliitih nespojivih nazora; 2. u obinom govoru - povrnost i nesamostalnost; prid. eklektiki. 18 Zainteresiran za sve, koji zna od svega poneto. 19 Kod nas prevedeno kao Psihologija gomila, "Globus" (et. al.), Zagreb 1989.

109

Andr Kostolany

jedan drugi jezik osim njemakog i ne moe itati vrlo vane tekstove u izvorniku. Kod njega se ve u prvim kontaktima osjetilo da ne poznaje svjetski tisak, a to ga je smetalo. No, on je imao drugu prednost - vie od 70 godina iskustva. To je, naravno, najvia diploma od svih visokih kola. to sve pekulant mora znati da bi dobio tu diplomu? Ne treba nita znati, ali treba sve razumjeti. Burzovno je znanje ono to preostane kada se uspije zaboraviti sve drugo: bilance, teajeve, dividende, godinje poslovne izvjetaje, sve ono znanje koje se moe nai u dobroj knjinici i posebno u dobro "napunjenom" kompjutoru. Ne treba biti "hodajua enciklopedija", ve treba u pravom trenutku shvatiti mnoge odnose; treba imati neku vrstu radara koji hvata valove. Ukratko, treba biti mislilac koji je uvijek u tijeku i misli globalno; to je idealno stajalite pekulanta. On je esto neprecizan u statistici i brojevima, ali za pekulanta koji misli, to nije prepreka. Tko dobro poznaje svijet i ljude, ne treba lampaem traiti ideje i savjete. Oni dolaze sami od sebe, kao i kod uenika Talmuda koji se hvali: "Pronaao sam savreno toan odgovor. Sada traim i odgovarajue pitanje." Mora li financijer pomno analizirati raun dobiti i gubitka svojih transakcija da ne bi "nasjeo"? Financijer mora puno znati o tvrtki s kojom posluje. No, ne smije se zamijeniti pojam financijera i pekulanta. Financijer je duboko u vlastitim poslovima. On si eli osigurati kontrolu, on planira fuzije, lansira nove industrije, gradi trustove i zbog prevelike aktivnosti vodi nemiran ivot. Budui da osniva poduzea, okree se prema burzi nastojei osigurati potreban kapital. Kroz burzu dobiva i kontrolu nad drutvima kojima eli vladati. U vertikalnom trustu objedinjava pogone koji se nadopunjavaju. Njegove operacije uzrokuju velika gibanja koja se odraavaju na cijelu burzu. pekulant ostaje pasivni promatra tih gibanja, koja nije prouzroio, ali od kojih moe profitirati. Sve 110

IZAZOV BURZE

to mu je potrebno na dohvat mu je ruke: telefon, radio, ekran, nekoliko novina. Meutim, on ima tajnu - zna itati izmeu redaka.

Kako ocjenjujete situaciju na naftnom tritu i daljnje kretanje cijena nafte? Prije 12 godina skovao sam izreku: Ako OPEC slavi, Zapad plae. Danas to mogu preokrenuti. Zelenake cijene nafte koje je diktirao kartel, znaile su osiromaenje Zapada u korist zemalja koje proizvode naftu. Vlade su se protiv novog vala inflacije morale boriti viim porezima, kamatama i restrikcijama i time su paralizirale cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Drastino je smanjena kupovna mo Zapada i zemalja u razvoju, jer su se sve ostale cijene energije, kao npr. zemni plin, prilagodile nafti. Zbog toga su bile dramatino pogoene burze vrijednosnih papira. U oujku 1975. predvidio sam da proizvodnja nafte u roku od pet godina moe podii cjelokupni industrijski imperij Zapada, zajedno s infrastrukturom rudnika, poljoprivredu i nekretnine - rad u koji su 150 godina ulagali znoj i krv milijuni tehniara, znanstvenika i radnika. Bila je to pogrena procjena. Bilo je to gotovo ravno ubojstvu, kao to je rekao Henry Kissinger. Moglo se posegnuti za protumjerama i odmazdom. U Americi je bilo vie takvih planova i ideja o eventualnom stvaranju kartela kupaca. No, Japan i Francuska su se bojali totalnog embarga i inili su sve da sabotiraju tu antikampanju. Politiare i neke vlade, koji su bili samo pasivni promatrai, nazivalo se papuarima. injenica je da su se naftne milijarde ulagale na Zapadu uz visoke kamate i trebale su sluiti za kupnju gigantskih vrijednosti industrije, kompleksa nekretnina, hotelskih poduzea itd., to je vodilo daljnjem bogaenju nekih naftnih zemalja i tisua ejkova, a sve to na raun prosjenog potroaa na Zapadu. 111

Andr Kostolany

I u trenucima najveeg pesimizma ostao sam optimist, zahvaljujui iskustvu. Pedeset sam godina, naime, meetario sirovinama (vjerojatno nema ni jedne s ijim porastom ili padom nisam pekulirao). Kartel mora - isto kao Corner20 na burzi - puknuti ako postoji prevelika razlika izmeu vlastitih trokova i kartelskih cijena. (Krah Hunt-Cornera za to je kolski primjer). Omjer je tada bio potpuno nerealan: 10 centi po barelu u odnosu na 30 dolara; totalno nerealan omjer. Nauio sam, takoer, da su cijene robe podlone nekoj marginalnoj situaciji. Ako proizvodnja, naime, poraste za samo 5% vie od potronje, cijene vrtoglavo padaju. Ako je potronja za 5% via od proizvodnje, cijene strelovito rastu. A te visoke i niske cijene vrijede, unato male koliine zahvaljujui kojoj su i nastale, za cjelokupnu svjetsku trgovinu odreene robe. Zapad se, uz pomo napredne tehnologije, svim silama usredotoio na tednju energije i pronalaenje novih izvora. To mu je uspjelo. Potronja je naglo pala. Udio uvoza nafte iz zemalja OPEC-a bio je, zbog dobivanja nafte na Sjevernom moru, u Meksiku i u drugim mjestima, sve manji, pa su tako i cijene bile sve nie. Male zemlje morale su sve vie prodavati i initi ustupke u cijenama. Tako je dolo do lanane reakcije s drastinim protuudarcem, tim vie to je razlika izmeu trokova i prodajne cijene bila enormna. Dananja teka situacija u zemljama OPEC-a me ne iznenauje. I danas se smijem kad se sjetim rijei tadanje svjetske zvijezde, ministra nafte eika Yamania, koje je izrekao 1980. godine na jednom forumu u Davosu. Na pitanje kakav razvoj cijena predvia, odgovorio je: "Sada ne mogu rei koliko e cijena biti visoka. Sa sigurnou mogu predvidjeti samo jedno: ona moe samo stalno rasti!" Imao je i miljenje o eventualnom porezu na benzin u SAD: "Ako se cijena treba povisiti, onda smo mi ti koji to trebaju uiniti". I ta-

112

I Z A Z O V BURZE

da je, uz ljubazan smijeak, dodao harvardskim akcentom: "Amerikancima emo oitati lekciju!" Tu je prijetnju ponovio nekoliko puta na televiziji. Ne znam koliko je njih reagiralo na tu opomenu. Nisam elio vjerovati svojim uima: Saudijski ministar e oitati lekciju ujaku Samu? Je li to mislio ozbiljno? Uostalom, u to su vrijeme ekonomski strunjaci proirili vijest da zemlje OPEC-a ele utvrditi cijenu nafte u zlatu (tada je 30 barela bilo oko jednu uncu zlata). Nema sumnje da je gospodarska kriza bila posljedica cijene nafte, i kada se u naftnom kartelu pokazala prva pukotina, svijet se poeo oporavljati od krize. Tada se odjednom pojavio problem internacionalnog duga s argumentom da e pad cijene nafte ugroziti platnu mo zemalja koje ju proizvode, u prvom redu Meksika. No, i to su bile posljedice naftnog zelenatva, budui da se mnogo milijuna petro-dolara ponovno slilo u banke Zapada, koji se, zbog loeg gospodarskog poloaja nisu mogli upotrijebiti, te su taj novac dali dunicima spremnim na plaanje visokih kamata. eik Yamani ponovno je prijetio da e pad cijene uzrokovati svjetsku krizu financija i valute. Kakve li besramne propagande! Ona je trebala stvoriti paniku meu malim tediama. Jedan tako pametan ovjek tono zna da Zapad ne bi mogao dobiti vei poklon od pada cijena nafte. Time bi se zakoila inflacija, kamate bi pale, ostalo bi vie novca u rukama tedia za druge proizvode koji bi mogli pojeftiniti zbog pada cijene energije. Drave koje se bore protiv deficita mogle bi ga u tili as smanjiti putem poreza na benzin. eik Yamani, dakle, ne treba brinuti o internacionalnom financijskom svijetu. Meksiki se dugovi, zasad, ionako nee vraati. Osim toga, nii prinosi od nafte kompenziraju manje kamate za dunike. A SAD bezuvjetno stoji iza Meksika, bez obzira na to to e sve vie nafte kupovati iz Meksika na tetu zemalja OPEC-a.

113

Andr Kostolany

Istodobno e Brazilci, Argentinci i druge drave koje nemaju naftu, utedjeti milijune. Te zemlje mogu slaviti kada OPEC plae. OPEC se nalazi u tekoj situaciji i prema mom iskustvu - najvie je svae tamo gdje vlada siromatvo. Pa ipak mislim da e Amerika, to nije u skladu s njezinom tradicijom, na neki nain intervenirati da se cijene nafte stabiliziraju. Preniska cijena bi uinila nerentabilnima investicije u otvaranje novih nalazita nafte, te bi ih zaustavila. Kratkorono bi to bilo dobro, ali Amerika vodi dugoronu politiku. Ona mora biti dugorono neovisan u odnosu na energiju, i budui da u SAD o tome ne moe brinuti drava, moraju o tome brinuti privatnici i poduzeti nune investicijske korake. Ali u zemlji u kojoj je profit svetinja, investira se samo onda kada se moe dovoljno profitirati. Tako cijena mora ostati na odreenoj razini pri kojoj se isplati investirati.

to mislite o robno-terminskoj 21 trgovini? U Njemakoj se posljednjih godina u novinskim lancima moglo itati o fantastinim dobicima ostvarenim robno-terminskim poslovima, a brokeri su to obeavali i nadalje. utilo se o gubicima. Pri toj agresivnoj reklami, koja u Velikoj Britaniji i SAD nije ak ni doputena (tamo se takvi oglasi zovu "nadgrobni natpisi"), mogao se stei dojam da se radi o novoj metodi pekuliranja, pri kojoj se uz mali rizik moe brzo obogatiti. Istina je da su sedamdesetih godina zbog poveane svjetske potranje, a jo vie zbog prekomjerne inflatorne pekulacije, sirovine doivjele boom, i da je svatko mogao profitirati ako je u odreenom trenutku poeo i prestao trgovati nekom robom. No, to nije nita novo. Uvijek se pekuliralo robom, ak i bez terminske trgovine. Josip od Egipta, faraonov financijski savjetnik, bio je prvi robni pe-

21

Trgovina pri kojoj je isplata i isporuka robe odgoena za neki budui rok.

114

I Z A Z O V BURZE

kulant kada je za vrijeme sedam dobrih godina kupio ito da bi ga za vrijeme sedam gladnih godina mogao prodavati uz profit, (vidi 1. Mojsije 41, stih 46.). Od Josipa nadalje poljoprivrednici, trgovci i industrijalci pekuliraju s raznom robom, nekada s rastuim, nekada s padajuim cijenama, jer se i bez organizirane robno-terminske burze moe s proizvodima trgovati uz uvjet kasnije isporuke. Ta trgovina sama po sebi i danas ima odreeno znaenje u gospodarstvu, kako bi se poduzetnicima i trgovcima dala mogunost da se osiguraju od odreenih oscilacija teaja. Ako npr. filigran kupi metal da bi ga odmah obradio, ulazi u rizik da za vrijeme obrade naglo padne cijena metalu. Gubitak bi tako mogao biti daleko vei od profita njegova rada. On ipak istodobno moe prodati istu koliinu srebra na termin. Ako cijena padne, gubitak moe pokriti terminskom prodajom, kojom moe pokriti tetu od pada cijena njegove stvarne robe. Isto se dogaa mlinaru sa itom, s pamukom za predionicu i svim ostalim sirovinama koje se obrauju u poduzeima. Poslovi osiguranja, koji su takoer terminska trgovina, poetak su daljnjih pekulacija: poljoprivrednik svakodnevno promatra polje ita te, zahvaljujui dobroj vremenskoj prognozi, postaje sve optimistiniji u odnosu na cjelokupnu etvu na svojoj zemlji i oekuje pad cijena. Tako prodaje sve vie penice, vie nego to e ponjeti, prodaje robu koju nee imati, ali onu koju jeftinije moe nabaviti prije terminske isporuke. Ako predvia lou etvu, dolazi, naravno, odmah na ideju da kupi na termin veu koliinu penice, samo radi pekulacije. On, dakle, kupuje iako bi, zapravo, trebao prodavati, jer proizvodi penicu. Mlinar misli da e cijena penice pasti. Penicu ak prodaje umjesto da je kupuje. Tako e iz normalnoga potenog trgovca postati pekulant. Homo ludens nikada ne miruje! Iako su mnogi poduzetnici i trgovci bankrotirali zbog takvih pekulacija, igra ide dalje, jer svatko umilja da, barem u svojoj struci, zna neto o robi. 115

Andr Kostolany

U starom njemakom carstvu postojala je robno-terminska burza kave u Hamburgu, eera u Magdeburgu itd., no to je samo kodilo gospodarstvu. Predsjednik trgovakog drutva u Mnchenu pisao je 1889.: "ito se na terminskim burzama razvilo u pravu igru, u usporedbi s kojom se kasina u Baden Badenu, Wiesbadenu itd. mogu nazvati djejom igrom, a mi to mirno promatramo. "U tu se svrhu angairaju agenti koji animiraju i bude elju za pekulacijom. Oni biraju muterije u svim zamislivim drutvenim krugovima, trae ih svakodnevno u njihovim stanovima i mudrim ih savjetima navode na riskantne podvige. Razmjerno mali ulog se kreditira, a tek kada doe do gubitka, on se mora nadoknaditi. Tako, zapravo, raste dra igre. Dakle, robno-terminski posao je ve prije sto godina postao igra na sreu. U posljednjih je dvadeset godina vladao pravi nered na tom podruju. Provizije brokera previe su izazovne. Oni zarauju trgovanjem, stalnom kupnjom i prodajom robno-terminskih ugovora. S obzirom da muterija relativno malo zna, oni s relativno malo novca mogu ui u ogromne angamane. Stroj provizije na tom podruju funkcionira osobito uspjeno. Mladi, vrijedni i sposobni ljudi mogu kao brokeri u tim poslovima zaraditi mjeseno 40-50 tisua DEM. Zahvaljujui psihozi inflacije, javnost se na takav posao moe lako privui. Reklame su bile atraktivne i navodile na to da se novac obezvreuje i cijene mogu samo rasti. Vrtoglavi uspon zlata ponukao je tediu da kod svih sirovina oekuje samo jo vie cijene. Bilo je drugih reklamnih slogana, kao npr. kod srebra. Agenti su nazivali sve svoje muterije i pozivali se na sindikat Hunt kao dokaz da e cijena srebra astronomski porasti. Kada je cijena po unci porasla s pet na 50 dolara, ve su prorokovali cijenu od 500. U takvoj je atmosferi bilo lako dobivati masovne narudbe. Dakle, nije udno to su publika, pekulanti, igrai i vanjski promatrai morali 80-tih godina, zbog kraha na tritu sirovina, izgubiti vie milijardi dolara. Promet je 1982. godine na svim robnim burzama iznosio 3.500 milijardi. 116

I Z A Z O V BURZE

Ne optuujem a priori ni jednog brokera koji radi s terminskim poslovima, ni jednog trgovca ili propagandistu da su prevaranti. Svjesno tvrdim, poznavajui stanje stvari, da je pri takvim poslovima jedini interes posrednika novac muterije staviti u vlastiti dep. Poslovi robnim terminima, onako kako su se u mnogo sluajeva odvijali u Njemakoj, nisu ni totalna, ni polovina, ni de jure prijevara ve de facto prijevara. Totalna prijevara izgleda ovako: Tvrtka s terminskom isporukom prodaje npr. kupovne opcije za robu koju jo nema. Kada muterija misli da je zbog porasta cijena ostvarila veliki profit, tvrtka ne moe udovoljiti svojoj obvezi i objavljuje platnu nesposobnost. To je jednako tako prijevara kao da kasino ne isplauje dobitke kod ruleta. Polovina prijevara: Tvrtka dodue kupuje opciju u Londonu, ali ih muterijama prodaje po 200% vioj cijeni. Muterija je zakinuta, jer ne poznaje stvarne cijene u Londonu. De facto prijevara: Tvrtka nudi sudjelovanje na zajednikim raunima ili dijelove robno-terminskog fonda. Menader zajednikog rauna ili robnog fonda kupuje, npr. odmah poetkom burzovnog dana, deset ugovora za soju, deset za zlato i deset za eer. Za svaki od ovih artikala moe se do zatvaranja burze ostvariti dobitak ili gubitak od oko 30.000 DEM. Ugovori s gubitkom obraunavaju se na zajednikom kontu; dobitak zadrava menader na svom raunu. Nitko pretpostavljeni na burzi, niti ikakav paragraf u tome ga ne moe sprijeiti (a najmanje njegova savjest). U burzovnom se argonu to naziva "hod po ici". Dobici za menadera, gubici su za stranku. Dakle, nije bilo iznenaujue da su nove tvrtke, koje su se bavile robno-terminskim poslovima svakodnevno nicale kao gljive poslije kie. Ve je Alexandre Dumas mlai mudro pisao: "Veliki posao je tui novac." Jo jedan najee upotrebljavani trik, star oko 100 godina: Uzmimo da broker uvjeri muteriju u dobru prou bakra i da bi, stoga, obavezno trebalo kupiti nekoliko ugovora za bakar. Bakrom se trguje terminski, razliitim datumima isporuke; moe se izabrati bilo koji mjesec, od 117

Andr Kostolany

sijenja do prosinca. Cijene se za svaki mjesec kreu usporedno, razlike izmeu pojedinih mjeseci su konstantne, jer razlika izmeu isporuke u sijenju ili veljai od oko 2% odgovara samo trokovima, kao to su trokovi skladitenja, obrauna kamata i sl. Broker, dakle, kupuje npr. ugovore za bakar s isporukom u sijenju po cijeni od 100. Istodobno je za veljau 102, oujak 104 itd. Broker i muterija (no, osobito broker) imaju sree i bakar poraste sa 100 na 104. Pri toj cijeni ve je ostvarena brokerska provizija, a stranki se dodatno moe prikazati profit. Broker, dakle, savjetuje prodaju sijeanjskog ugovora da bi se za oko 118 kupio ugovor za kolovoz. I ponovno ima sree, bakru i dalje raste cijena, te se ponovno zarauje nova provizija. Stranka se uvjerava da proda ugovor za kolovoz i kupi ugovore za oujak pod istim uvjetima kao prvi put i ponovno zamijeni oujak za rujan. A rezultat? Bakar je kroz osam mjeseci porastao za 50%. Prvi bi kupljeni ugovor dakle bio 150, ali je stranka umjesto 50, zaradila samo 10 poena. Ostalih 40 progutale su provizije. To je par excellence klasini primjer za de facto prijevaru ako ne i za de jure. Tek na kraju stranka otkriva da je njezin cjelokupni mogui profit otiao na provizije, a da se i ne govori o eventualnom gubitku kapitala u sluaju da je cijena bakru pala. Nije uinjeno nita zabranjeno, nita protuzakonito, ali je, unato tome, to ipak prijevara. Zato svakom kandidatu za robno-terminske poslove savjetujem da ne slua savjete brokera ili njihovih slubenika, jer niti jedan od samozvanih strunjaka ne zna vie od njega samog. Kako netko moe biti strunjak za sve sirovine - od zrna soje do soka narande ili platine? Neovisno o tome, priroda je spremna na najvea iznenaenja: jednom se na Floridi smrzne cijela berba narandi, jednom je sva kava u Brazilu sprena zbog iznenadnog naleta vruine, drugi put dvostruko poraste cijena jaja iz hladnjaa, jer je zima predugo trajala te su kokoi poele kasno nesti jaja (ja sam osobno tada mnogo izgubio).

118

IZAZOV BURZE

Kompjutorski sustavi, strunjaci i "svjetski majstori" iste su legende. Tko ima neodoljivu elju pekulirati s robom - i kada jednom, kao Josip, moe protumaiti svoj san - treba se obratiti velikom amerikom brokeru, ali se ravnati iskljuivo prema svojim idejama (ili tumaenju sna) i sam donositi odluke. Igra na ruletu treba sam sjesti za stol, a ne drugima davati novac za igru. Moj je savjet ipak: ruke dalje od robno-terminskih igara, jer nakon 65 godina osobnog iskustva, i iskustva stotinjak kolega, mogu tvrditi samo jedno: isto je kao i kod ruleta u kasinu - moe se dobiti, ali mora se i izgubiti. Priznajem da i na dionikim burzama dolazi do nereda pri riskantnim igrama. No za vrijeme svake euforije dionicama osnivaju se mnoga nova poduzea i dolazi do poveanja kapitala, to je dobro za gospodarstvo. to, meutim, ostaje nakon booma ili kraha kod robno-terminske pekulacije? Samo gubici, ruina i provizije za brokera, osim za one koji i sami bankrotiraju. Kakvo je vae miljenje o obveznicima s nultim kuponom 22 u dolarima? Ovo mi se pitanje ini pomalo naivnim. Bilo bi loginije pitati, kako vidim Ameriku i njezinu budunost u gospodarskom i politikom smislu. I to stoga to uspjeh ili neuspjeh ulaganja u takve obveznice za jedno ili vie desetljea ovisi o smjeru kojim idu Amerika i dolar. Moj odgovor na to pitanje glasi: Apsolutno pozitivno! Nimalo ne sumnjam da e uredni dunici svoje nulte obveznice (obveznice bez kupona) isplatiti na vrijeme. U svakom pojedinanom sluaju treba ocijeniti kvalitetu svake pojedinane obveznice, a to znai kvalitetu odreenog poduzea. Uz pretpostavku da je cijena povoljna, ulaganja u obveznice s nultim kuponom mogu se preporuiti svakome tko se eli osigurati u starosti ili dati poklon kerki, ukratko - svima koji godinama nee trebati uloeni kapital.
22

Zero bond

119

Andr Kostolany

Obveznice s nultim kuponom su primjerene i za okorjelog pekulanta koji ulae jer rauna s padom kamata. Efekt poluge vodi do znatnih promjena cijena - prema gore i prema dolje. pekulacija s takvim obveznicama u svakom je sluaju manje opasna od pekuliranja na Financial Future Marketu i ne ovisi o rokovima kao opcije. I kod pekulacije s potpuno otplaenim obveznicama s nultim kuponom pekulant mora tono znati kojeg se iznosa moe odrei na dulje vrijeme. Ta njegova pekulacija nije vremenski ograniena, ali on ipak mora ekati i, eventualno, moi preivjeti oluju. Treba li obveznice s nultim kuponom kupovati na kredit? Po mom miljenju to se ni u kom sluaju ne bi smjelo initi. No, ne samo da svoje prijatelje od toga odgovaram, nego im i zabranjujem da kupuju kreditima u vicarskim francima. Ne samo da je to ludo privlana pekulacija, nego je i vratolomna, osobito ako se time riskira uteevina. Nije na odmet stalno upozoravati da se toga treba uvati. No, takva se pekulacija ipak toplo preporuuje zbog niskih vicarskih kamata? Naravno da igra moe uspjeti, ali isto tako moe zavriti i dramatino. Tekstovi koji to reklamiraju potpuno su netoni i vode na pogrean put. Samo onaj tko ima sliku o cjelokupnoj opasnosti smije tako to poduzeti. Ali oni koji su toga svjesni ne trebaju reklamu. Reklama je namijenjena samo poetnicima koji se na taj nain mame u ovu opasnu igru. to se moe dogoditi? Bilo koji svjetski dogaaj moe npr. dovesti do vala prodaje. Trite obveznica s nultim kuponom osobito je usko. Razlika izmeu teaja papira i novca je ve ionako velika, a kada uslijedi velika ponuda, ona se poveava. To je posve mogue, jer je mnogo malih i velikih igraa na istoj strani. Ako cijena ima trend pada, ili ako dolar u odnosu na vicarski franak treba 120

IZAZOV BURZE

pasti, vicarske banke zahtijevaju povienje garantnog depoa. I ako se to ne uini unutar 24 sata, obveznice se stavljaju na trite, bolje reeno bacaju, tim vie to su u takvim trenucima eventualni kupci potpuno suzdrani. Obveznice onih koji su kredit uzeli prinudno, prodaju se po niskoj cijeni, uloeni kapital je izgubljen. Muterija mora kasnije gledati kako vrijednost papira, koje vie ne posjeduje, ponovno raste. Mogao bih napisati cijelu knjigu samo o tome kako se neto slino dogaalo meni i mnogim mojim prijateljima kada smo eljeli profitirati na razlici izmeu kamata dviju valuta.

to je vanije za blagostanje i daljnji razvoj zemlje: gospodarstvo ili financije? Razliiti su odgovori na to pitanje. Kao glazbenik dat u primjer s podruja glazbe. U literarnim salonima 18. stoljea u razgovorima o operi strastveno se raspravljalo: Prima la muica-poi le parole? Ili: Prima, le parole - poi la muica? to dolazi prije, glazba ili tekst? Desetljeima nam se uvijek iznova postavlja pitanje: Prima l'economia - poi le finanzeP Ili obrnuto. Moja je odluka neopoziva: Najprije ekonomija. Priznajem da su u naem politikom sustavu - kao i kod opere i teksta - financije vane, ali one ne igraju odluujuu ulogu. Dakle, najprije gospodarstvo, a onda financije. Neka tvornica s izuzetno dobrim strojevima i proizvodima moe bankrotirati zbog neodgovornog voenja financija, dioniari mogu izgubiti svoj novac. Ali novi vlasnici, koji povoljno kupe poduzea u steaju mogu, zahvaljujui njegovoj infrastrukturi i kvaliteti, ponovno podignuti tvornicu i napraviti izvrstan posao.

23

Prvo ekonomija, a zatim financije.

121

Andr Kostolany

Kada usporedim ovjeji organizam s gospodarstvom, a financijsku politiku s nainom ovjekova ivota, slika postaje jo jasnija: zdravo, ilavo tijelo ne mogu otetiti prijestupi i grijesi; oni mogu nakoditi i uzrokovati mnoge tegobe, no oni nee biti smrtonosni. No, organizam koji je slab i krhak od roenja, nee ozdraviti niti uz brigu o nainu ivota. ivot se u tom sluaju moe samo neto produiti. Jednako tako, povrna financijska politika ne moe unititi robusno, mono gospodarstvo, ve ga moe samo privremeno dovesti u potekoe. Isto tako, najstroa, ortodoksna financijska politika s najboljim knjigovoama ne moe od gospodarstva napraviti uda. Zbog toga dajem prednost gospodarstvu. Zato ste toliko protiv ekonomista? Jednom je Talleyrand rekao o Bourbonima nakon njihovog povratka u Francusku: "Niti su to zaboravili, niti su to iz toga nauili." To se isto moe rei i za ekonomiste: Nisu zaboravili svoje zastarjele, prainom pokrivene teorije, ali o dananjem svijetu nisu nita nauili. Stoga i ne uspijevaju. Nemam nita protiv profesora ekonomije koji pouavaju mlade o temeljima ekonomije, ali oni nisu sposobni za ekonomske, a da i ne govorim o burzovnim prognozama. Ameriki je tisak prije dvije godine pisao da velika poduzea masovno otputaju ekonomiste jer su im svojim potpuno pogrenim prognozama nanijeli veliku tetu. Analize su bile pogrene, bez obzira je li se radilo o inflaciji, kamatama, nafti ili neem drugom. Njihova je nesrea bila i ostala injenica da ne misle, ve samo raunaju. Veliki ekonomisti povijesti - Thomas Morus, Adam Smith, David Ricardo, John Maynard Keynes i drugi - bili su veliki mislioci. Nisu davali prognoze, ve su postavljali teorije kako bi mogli utjecati na politiku svoje vlade. Zbog toga se njihov predmet na svim jezicima (osim na njemakom) zvao politika ekonomija. Dananji ekonomisti su knjigovoe i statistiari, fascinirani su brojevima, ali ne istrauju to se iza njih nalazi i pri tome ne uzimaju u obzir da je najvei broj statistika ionako pogrean, falsificiran ili u najmanju ruku namjeten. Jo je Winston Churchill rekao: "Vje122

I Z A Z O V BURZE

rujem samo statistikama koje sam osobno falsificirao." Analize ekonomista vrve brojevima, brojevima, brojevima, ili kako je Hamlet rekao: "Rijei, rijei, rijei besmislice, ali s metodom: 6,5% +; 3,4% -; 5,8% +, itd. Ne ele ispustiti niti desetinku iza zareza, ali zaboravljaju da je najvaniji imbenik koji utjee na ekonomiju i financije samo jedan: psihologija - povjerenje ili nepovjerenje. Bez povjerenja sve propada, s povjerenjem se svaki problem moe rijeiti. Kojem miljenju biste se vi priklonili, je li za gospodarstvo primjerenije dravno planiranje ili apsolutna sloboda? Tono formulirano to bi pitanje glasilo ovako: Dungla ili zatvor? Razlika izmeu ova dva ekstremna pojma je velika. Pristae obiju teorija imaju svaki za sebe beskrajno mnogo ozbiljnih argumenata. Totalna sloboda za gospodarstvo - to bi vodilo u dunglu i dovelo bi do krajnje opasnih politikih posljedica. Priznajem da bi dungla imala barem neke prednosti kada bi u njoj stanovali samo aneli ili aneoska bia. Naalost, tu su i grabeljive ivotinje koje ne napadaju samo svoj rod, ve i nevine promatrae. Dakle, vi ste prije za zatvor nego za dunglu? Ne, za zatvor ne, ali mi je draa jaka drava koja postupa pragmatino, u kojoj uz slobodu vladaju pravo i red, i u kojoj jaki brane slabe, a bistri naivne. Pod zastavom slobode u prolosti je naneseno, npr. njemakim tediama, mnogo tete. Investirali su u opskurne, egzotine investicijske fondove, naftu i brodogradnju, ume u dalekim zemljama, vratolomne robno-terminske poslove i mutne venture24-poslove i njihov teko zaraeni novac je nestajao. Novac - krajni cilj svih koji rade u gospodarstvu, radioaktivan je i korumpiran. Zavodi ljude i velike institucije na poslove koji su moda rentabilni, ali se protive opim interesima. U Beu se to na-

24

Rizine

123

Andr Kostolany

zivalo: "vicarski kantonski sustav": Svatko "moe raditi" (njemaki: kann tun) to hoe. Ve je Charles de Montesquieu u XVIII. stoljeu pisao: "Sloboda trgovine ne znai da trgovci imaju pravo raditi sve to hoe. Ona ograniava slobodu trgovaca, a ne spreava slobodu trgovine." Treba li, dakle, kontrolirati gospodarstvo? Gospodarstvo se moe dobro kontrolirati a da se ne ugroze tri nosea stupa naeg kapitalistikog sustava: slobodno poduzetnitvo, profit i slobodna konkurencija. Dani totalnog laissez faire, laissez passer25 su definitivno proli, bez obzira na to to se sredinja banka uvijek moe umijeati svojom monetarnom i kamatnom politikom. Takvo mijeanje drave ili dravnih institucija je ak poeljno, AKO - veliko ako - se time ne slijede politiki ciljevi. To je onda kada drava svojom novanom, kreditnom, carinskom i poreznom politikom daje prednost odreenim drutvenim slojevima ili skupinama, a na tetu drugih. Takvim se metodama moe zemlju polako dovesti u socijalizam, iako veina graana, koja je izabrala vladu, to ne eli. Sigurno je da mnoge stvari dou same od sebe. Ponuda i potranja se prije ili kasnije izjednae. Povijest ekonomije uvijek je u ciklikim kretanjima. Neizbjeno je da mnogi postanu rtve tih ups and downs i da se samo jedan broj zainteresiranih moe zatititi. Plima i oseka mogu se izraunati na minutu, ali ih se ne moe sprijeiti. Od njih se moe samo zatititi i mogu se poduzeti preventivne mjere. Oni koji u gospodarstvu mogu izraunati plimu i oseku, smatraju se osobito talentiranima i pametnima. No, kao to iskustvo prolih godina govori, takvih je sve manje. Zato treba biti pragmatian, ne teoretizirati. Rjeenja su samo u vrlo rijetkim slu25 Deviza ekonomskog liberalizma koja izraava interese industrijske buroazije, a kojoj jc smisao: neograniena sloboda konkurencije, nemijeanje drave u ekonomska pitanja (franc.).

124

IZAZOV BURZE

ajevima optimalna. Teorije mogu biti tone na papiru, ali su rijetko praktine jer ne odgovaraju danim politikim i psiholokim uvjetima. I kada bi se znalo to treba initi, jo je uvijek pitanje je li to izvedivo. Klasini monetaristi i sami priznaju da veina mjera koje bi trebalo provesti nisu provedive iz politikih i socijalnih razloga. Unato tome, propagiraju svoje teze, ali istodobno kau: "Poslije nas slijedi potop." Ukratko: laissez fair ili plansko gospodarstvo, fiskalizam ili monetarizam - na to je pitanje najbolji odgovor dao francuski pjesnik Alexis Pyron (1689. - 1773.) u epigramu: "Colin se divio nogama svoje ljubljene. U trenutku je mislio da je ljepa desna, a zatim opet lijeva. - 'Ne razmiljaj toliko, prijatelju' - rekla je o n a - 'daj da ja odluim; istina lei u sredini!'" to bi se po vaem miljenju dogodilo kada bi zemlje, dune 500 milijardi dolara, odjednom postale platno nesposobne? Stotinu su mi puta postavljali to pitanje, a moj je odgovor uvijek isti: Prvo, ne bi se dogodilo nita. Drugo, rije "odjednom" je blago reeno neprikladna; te su zemlje godinama platno nesposobne. Tree, one nee tek tako obustaviti svoja plaanja jer zemlje vjerovnice uvijek daju nove kredite kojima onda plaaju kamate. Isplauju li kapital? To moemo ionako zaboraviti. Lanac: dunik vjerovnik moe biti kratak ili dugaak, no zadnji vjerovnici su uvijek sredinje banke (Federal Reserve System u SAD, Bundesbank u Njemakoj, Bank of England, Banque de France i druge), a one nikome ne duguju, samo svojoj savjesti. One imaju stroj za tiskanje novca i uvijek im je na raspolaganju toliko novaca koliko smatraju da je potrebno za osiguranje svih plaanja. Niti jedan financijski institut ne postaje zbog dugova platno nesposoban u vlastitoj valuti, jer iza njega uvijek stoji sredinja ban125

Andr Kostolany

ka. To zovem inflacijom. Jedan od glavnih razloga inflacije je sve vei broj kredita koji kapitalistike zemlje daju zemljama u razvoju i Istonom bloku, i to bez oklijevanja, neodgovorno, protiv vlastitih interesa i bez nade da e im se vratiti. Novac izlazi i nikada se ne vraa. Kada bi strogi revizor ispitivao bilancu kapitalistikih zemalja, zakljuio bi da i na Zapadu postoji dosta loih dugova. Njih ne treba otpisati, njih se moe produivati ad infinitum. Zbog ega raditi bilancu puritanski poteno kad ide i bez toga? Nema sumnje da su u kritinim sedamdesetim godinama velike amerike banke i tvrtke bile platno totalno nesposobne, ali su se hranile daljnjim kreditima da ne bi bankrotirale. Tvrtke su prestajale s radom no i nadalje su zadravale urede s telefonima i sekretaricom. Postojale su na papiru, jo su disale, i tako banke vjerovnice nisu mogle otpisati svoja potraivanja. To je tako bilo u nebrojeno mnogo sluajeva u svim sektorima, bez obzira na to je li se radilo o izvoznim ili uvoznim kreditima, hipotekama ili potraivanjima naftnih nalazita. Banke su potraivale milijarde od nekretnina i od drutava za investiranje u nekretnine. Sva su potraivanja bila zamrznuta i vjerojatno niti jedna hipoteka nije bila pokrivena vrijednou nekretnina. Kod mnogih brodogradilita kao jamstvo su fingirali tankeri, koji su bili samo bezvrijedno staro eljezo, no ipak su krediti automatski odobravani, i to uz pristanak Federal Reserve. Da su te tvrtke ili njihove banke vjerovnice napravile tonu bilancu, bankrotirale bi de jure, ali ih na takvu bilancu nitko nije silio. A i zbog ega? Zar nije pametnije i nadalje nita ne poduzimati? Stara uzreica burzovnih profesionalaca i financijskih menadera kae: "ivimo dobro, a kada bismo uistinu imali novac potreban za takav ivot, bili bismo svi Rockfelleri." Moe se, naime, dobro ivjeti a da nismo Rockfelleri, a ponekad ak i bolje od mnogih, esto puritanskih milijunera.

126

I Z A Z O V BURZE

Osim spomenutog, banke su takoer imale i milijardske obveznice New York Citya u svom portfelju i bilo je pitanje hoe li grad New York ikada moi platiti svoje kamate. I to se dogodilo? Nita! Dugovi su se konsolidirali, i sve je ilo nesmetano dalje, kao po loju. Dakle, ne treba se bojati kraha ili reforme valute o emu se mnogo govori? Moram priznati da mi teko pada odgovor na to pitanje. Jer to su samo rijei, rijei, rijei ije znaenje ne razumijem u potpunosti. Ja bih npr. htio znati to se podrazumijeva pod krahom ili reformom valute. Te rijei nemaju dva nego deset znaenja. 1. Krah: (crash): rije dolazi od njemake rijei "lom" (krach), koja je zbog svoga akustinog karaktera preuzeta u sve jezike. Da se lomi, moe se rei za kristalnu vazu koja odjednom padne na kameni pod. Tada nastane trostruki lom: vaza se lomi udarcem o tvrdi pod, lom proizvode krhotine koje lete naokolo, a lom, potom, radi i domaica zbog nastale tete. Pri tome je vano da je do loma dolo odjednom i sasvim neoekivano. Misle li oni koji lom predviaju takoer na trostruki lom? I to otprilike ovako: a) banke koje su u prolosti teko naplatile svoja potraivanja, propadaju, to znai da moraju zatvoriti svoje altere, b) valute se obezvreuju na mali dio svoje kupovne moi, c) slijedi totalni slom gospodarstva: zatvaraju se tvornice, raste nezaposlenost, itd. Ljudi, zapravo, misle da se sve banke zatvaraju istodobno jer su blagajne prazne zbog nenaplaenih potraivanja. Ili drugim rijeima, sredinja banka tiska potreban novac, ali nikada dovoljno brzo jer se te milijarde i stotine milijardi zbog takve astronomske koliine odmah podiu, i novac postaje bezvrijedan (kao to je to bio sluaj u Njemakoj 1923.) Zakljuak: prema prorocima-paniarima postoje samo dvije mogunosti: slom ili katastrofalna inflacija. No, moemo biti mir1 T7

Andr Kostolany

ni. Banke se nee zatvoriti ni onda kada se ne mogu realizirati sva njihova potraivanja. Kako sam ve rekao, iza njih stoje sredinje banke. Stara je pria da su dobici velikih financijskih institucija privatni, no gubici se podravljuju. U sluaju kada manje banke imaju potekoe s plaanjem, preuzimaju ih konkurenti. Ako tedie znaju da za banke kvazi jami drava, ne podiu tako brzo novac, jer imaju povjerenja u dravu. Sve je dakle pitanje povjerenja. Ako je povjerenje neokrnjeno, nita se ne moe dogoditi. Ako doe do krize povjerenja - sve propada i bez 500 milijardi duga - ne uzimajui u obzir da taj iznos danas vie nije astronomska svota, jer ona odgovara vrijednosti od 40 milijardi dolara iz 1946. 2. Reforma valute: Doivio sam vie reformi valute, a dvije osobito velike, obje nakon izgubljenog rata u centralnoj Europi. Zemlje su bile razorene, tvornice su bile hrpe ruevina, za uvoz sirovina nije bilo deviza, proizvodnja je bila na nuli, ali se novac naveliko tiskao. Pored toga, zemlje Osovine morale su platiti velike ratne tete. Jasno je da je valuta postala bezvrijedna i da je trebalo stvoriti novu. Ali danas? Mnogi se ale na tendenciju deflacije, sirovine stoje nisko na burzi, a industrijskih je proizvoda sve vie. Posljednja, ali manje znaajna reforma valute bila je ona kada je dolar izgubio pokrie u zlatu i kada su uvedeni fleksibilni pariteti izmeu dolara i drugih vrsta valute. I danas bi se moglo govoriti o reformi kod niza europskih valuta, ali one nisu od vee vanosti. Izraz reforma valute, kao to je ve reeno, moe se interpretirati na desetke razliitih naina. Uvjeren sam da veina ljudi koji govore o reformi valute ne znaju to pod tim podrazumijevaju. Jesu li, dakle, bilance, sastanci na vrhu, komplicirani dogovori, tzv. prebacivanje duga, samo mazanje oiju? Moe se to nazvati kako se eli. Ali, ve je Michel de Montaigne, najpametniji Francuz svoga vremena, iako moralist, rekao: "Ope dobro zahtijeva lai i izdaju." 128

I Z A Z O V BURZE

Ja bih, s neto cinizma, rekao daje cijeli kapitalistiki sustav jedna iluzija, moda ak i prijevara, ali dobra. Dao Bog da to due potraje!

to mislite o novim venture ulaganjima? Velika propaganda prati ta "odvana ulaganja kapitala". eljeznice, industrija automobila, kompjutora te elektronika, kao i neboderi u Americi, Sueski kanal i mnoge druge tvorevine modernog ovjeka, oduvijek su ventures - odvanost. Moglo bi se ak rei da je cijela moderna Amerika venture. Ali prvo dioniarsko drutvo svijeta, anglo-kanadsko poduzee Hudson-Bay-Company, roeno 1670. koje postoji jo i danas, zvalo se "Adventure" (avantura). Na glavnoj skuptini vjerojatno je predsjednik poeo ovako: "Cijenjeni avanturisti". U starom su se Rimu okupljali "kapitalisti" (neka vrsta d.d.) da bi poduzeli venture u pomorstvu. Tristo godina nakon osnivanja Hudson Bay Company rije venture postala je jako popularna na Wall Streetu, a unatrag nekoliko godina ak i u Njemakoj. Nastojanje njemakih banaka, osobito ono Deutsche Bank, za stimuliranje ventures pohvalnija su s obzirom na to da su gospodarski napredak i produktivnost naili na otpor sindikata. Neega se u Njemakoj ipak treba bojati pri reklamiranju venture kapitala: U monetarnim poslovima posljednjih je dvadeset godina bilo previe grabeljivih, onih koji su vrebali na uteeni kapital milijuna tedia. Bojim se da bi se kod venture ulaganja kapitala ponovno pojavila ista armada posrednika i pokazala svoju pokvarenost, isti oni koji su ostavili najloije uspomene kod IOS, buenja nafte, fantastinih otpisa i slinih ulaganja. Pa ipak, mora se uzeti u obzir i ta opasnost jer bez odvanosti ni jedna zemlja ne moe napredovati. Ona e uvijek epati za Amerikom i Japanom. Dunost tiska i strogih kritiara svakako mora biti odvajanje ita od kukolja 129

Andr Kostolany

uz pomo ozbiljnih analiza i bez milosti, kako to ve godinama radi moj prijatelj Heinz Gerlach-Katon. Zakljuak: ventures - da, kada se radi o revolucionarnim investicijama; - ne, kada se osnivaju drutva radi prodaje dionica. Odakle potjee vaa naklonost prema Parikoj burzi? Nisam osobito sklon Bourse de Paris, no moram ipak priznati da se radi o osobito zanimljivoj burzi na kojoj sudjeluje vei dio ukupnog stanovnitva, mnogo vei nego to je to sluaj u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji. Ako doem iz Frankfurta u Pariz, imam dojam kao da sam doao iz restorana nekog odmaralita u kasino; na Place dc la Bourse se, naime, odvija neto ak i onda kada uistinu nema niega. To nije samo zbog razliitog temperamenta ljudi, nego i zbog drugaije strukture Parike burze. U Parizu se najmanje tri tisue ljudi gura ispred ploa za pisanje, jer se djelomino jo uvijek posluno radi kredom i spuvom. Postupno se uvodi kompjuterski sustav. Unatrag nekoliko tjedana cijeli se dan moe kompjutorski trgovati sa etiri dionice. Turbulentnih dana ima i do est tisua interesenata, a svi su do prije nekoliko mjeseci trebali obaviti trgovinu unutar dva sata. U Frankfurtu banke moraju pedantno raditi cijeli dan. Tamo se npr. pojavljuje 24 teajnih i 27 slobodnih brokera s pratnjom od oko 800 ljudi. U Parizu se klijentela ne sastoji samo od investicijskih drutava, nego velikim dijelom od privatnih pekulanata koji esto mijenjaju svoje angamane i dnevno rade po vie poslova. U usporedbi s ostalim burzama, trokovi su prilino niski. ak i onaj tko ne eli poslovati, moe se dobro provesti. Rijetko sam gdje uo vie traeva - ne samo o burzi nego i o kazalinom svijetu, filmovima itd. - nego ovdje. Ljudi raspravljaju o politici, priaju prie od kojih niti jedna nije vana, a jo manje istinita. I sve to jako glasno! U Parizu burzovni poslovi ne lee u rukama dobro odgojenih bankara, nego u rukama 46 Agent-de-change - tvrtki koje zastupa 130

IZAZOV BURZE

prosjeno oko 40 usijanih glava, za svaku skupinu vrijednosnica po jedan zastupnik. Buka koju oni stvaraju navodi na pomisao da se radi o opem kaosu. U stvarnosti, vlada stroga organizacija. U Palais de la Bourse zapravo je jo uvijek gotovo isto kao na genijalnim crteima Honor Daumiera i kao u romanu "Novac" Emila Zole. Razlika izmeu onoga i ovoga danas je u Parizu manja nego to je tada bila razlika izmeu burzi u Parizu i Njemakoj. To je i zbog karaktera francuskih i njemakih tedia. Velika igra mnogih profesionalnih pekulanata u Parizu obuhvaa sve - od vrijednosti nafte do robnih kua ili kozmetike i pia. Dugo godina su prednjaili junoameriki rudnici zlata. Francuska je javnost uvijek bila jako sklona avanturama s naftom i rudnicima. Kada sam doao na Pariku burzu, trgovalo se s desecima starih ruskih industrijskih dionica. Terminsko trite s velikom paletom poslova, od opcijskih, premijskih, stellage-poslova (jedna vrsta opcijskih poslova) vodi u vratolomne pekulacije unato tome to je na terminskom tritu zadovoljavajui ulog vei od 30%. Odreene transakcije podsjeaju na velike partije pokera kod kojih dva protivnika - bikovi26 i medvjedi pokuavaju unititi jedan drugoga. Zahvaljujui terminskoj i opcijskoj trgovini, na dnevnom su redu sada tzv. Cornersindikati (kao prije nekoliko godina Hunt-ugovori o srebru). Naravno, tu je na tisue malih ulagaa, i meu njima bezbroj rtava. Na desetke sindikata manipulacijom diu cijene dionica i prodaju ih javnosti, ak i naivnim financijskim menaderima investicijskih fondova. Osim takvih manipulacija odreenih sindikata, transakcije na Parikoj burzi su, kao i u Njemakoj, apsolutno korektne, s tom razlikom to je pariko trite puno likvidnije zbog terminske trgovine u kojoj sudjeluje tisue parazita i profesionalnih pekulanata.
26

Oni koji raunaju s porastom teaja; optimistino raspoloeni.

131

Andr Kostolany

Godinama se njemaku javnost (sve do 1984. godine) nije moglo navesti na burzovnu pekulaciju. Ona je radije svoju uteevinu gubila zbog otpisa i drugih opskurnih poslova, iako je na burzi romantinije. Moda njemakoj burzi nedostaje idovski element - sklonost financijskoj pekulaciji. S druge strane, u Parizu, kao i u Londonu, Wall Streetu i Johannesburgu, postoji mnogo neiskusnih i naivnih bez kojih burza nije burza. Jednom rijeju: Pariz koristi burzu za igru, posluan Nijemac godinama je koristi samo za investiranje. To je velika razlika. Ali kao to kau Francuzi: "ivjela razliitost! (Vive la difference!)"

to mislite o opcijama? Nije lako odgovoriti na to pitanje. Trite opcija je slino dvopartijskom sustavu (kao i cijela burza). Ne sastoji se samo od bikova i medvjeda, jer su obje stranke ponovno podijeljene na kupce i prodavae opcija. Svaki konjunkturni i nekonjunkturni moe biti ili kupac ili prodava opcija [(u burzovnom argonu poznat kao "dratelj" (Stillhalter) ili "pisar" (Schreiber)]. Treba se, dakle, odluiti o kojoj se partiji govori. Ve 60 godina pripadam obim partijama i dvadesetih i tridesetih godina trgovao sam mnogim opcijama - u Parizu, Berlinu, Zrichu i drugim mjestima, dakle u vrijeme kada se na Wall Streetu nije ni znalo to su opcije. Bilo je malo brokera koji su se time bavili izvan burze i koji su putem oglasa u tisku objavljivali s kojim papirima - a bilo ih je malo - ele licitirati opciju. Ti brokeri i nisu bili lanovi burze i ponekad su i financijski slabo stajali. Za burzovnog profesionalca gotovo da i nije dolazilo u obzir da poduzima neto s opcijama. U Europi je zato posao s opcijama bio vei. Ponekad sam dobivao, ponekad gubio, ali sam u svakom sluaju stekao veliko iskustvo. 132

IZAZOV BURZE

Trite opcija veliki je kasino koji ima vrlo korisnu funkciju na tritu financija. Trgovina opcijama podupire pekulaciju i kroz to likvidnost burze. Tisue kupaca opcija potie tisue ulagaa da, to se tie dionica, putem opcija nita ne poduzimaju. Stoga bih za poetnike napravio malu filozofsku analizu: Kupac opcija je igra; "dratelj" (zvan i "pisar") je kapitalist, zelena koji potpuno plaa dionice koje kupac opcija ne moe ili ne eli platiti. Time daje ansu igrau da profitira od moguega velikog skoka teaja, i to u relativno kratkom vremenu. Pisari daju igraima da hazardiraju na njihovim leima, za to inkasiraju odreeni iznos, tj. opcije. To, zapravo, tono znai "pokajniki novac", jer se hazarder esto kaje to je kupio opcije. Svatko tko ima iskustva u klasinim igrama, poput konjskih trka ili ruleta, poznaje outsidere i favorite. "Dratelji" su kao favoriti na trkama. Kod ruleta su to oni koji stavljaju onoliko brojeva koliko je to mogue. Naelo je isto: to su vee anse za dobit, to je manji profit, to su anse manje, to je vea dobit. Kod opcija na dionice postoji, naravno, manjih pomaka u relaciji rizik-dobit, ovisno o kvaliteti dionica. No, to su nijanse koje se mogu prepoznati tek nakon dugogodinjeg iskustva. Najvei broj tedia, koje je na te poslove navela agresivna reklama, nemaju takvoga iskustva. esto sam sa uenjem konstatirao da ak i strunjaci koji daju savjete, uope nemaju iskustva. Reklamni tekstovi gotovo uvijek varaju. Oni koji ih sastavljaju obeavaju kod "ulaganja u opcije" 100% ili ak 300% profita, i to ak mogu dokazati crno na bijelo. No, ve rije "ulaganje" vara, jer opcija nije ulaganje, nego novac za igru. Kada se stavi na stol za rulet, taj novac nosi dvostruko, ak trideseterostruko - ili nita. Zbog toga je loa ala hvaliti se sa stopostotnim dobitkom, kao to bi bila ala da neki igra ruleta u jedno popodne utrostrui svoj novac i onda se time hvali. Bio sam osobno prisutan kada su najprije Winston Churchill, a potom i stari vedski kralj Gustav V., u Monte Carlu na ruletu dobili glavni zgoditak. Publika je pljeskala, no samo zato da udovolji staroj gospodi. 133

Andr Kostolany

Kupnjom opcija moe se dobiti mnogo i postati bogat, ako se ide u korak s tendencijom u pravom trenutku - malo prije poetka uspona. Kupnja opcija veliki je rizik, a uz to je velika opasnost - vremenski je uvjetovana. Od pet sluajeva etiri e izgubiti ili uzalud pekulirati i samo u petom sluaju dobiti; jer dionica moe do odreenog termina ostati nepromijenjena, moe pasti malo ili mnogo, a i malo ili mnogo porasti. Ako nastupe prva etiri sluaja, pekulant e znati zato burzovnjaci izgubljeni novac nazivaju "pokajnikim novcem". pekulacija se isplati samo u sluaju ako dionicama u danom trenutku znatno porastu cijene. Ne elim nikoga spreavati pri kupnji opcija, za to kao burzovni pekulant i ne bih bio podoban. No, prema statistici amerikoga burzovnog pregleda, 80% kupaca opcija gubi uloeni novac. tedia gubi sve ako oekivani porast cijena uslijedi sa zakanjenjem od samo jednog dana. U tom je sluaju u skladu s tendencijom dobro "pekulirao", ali je loe igrao. Strategija je bila ispravna, taktika loa. Ono to kupci gube, kasiraju "dratelji", a to nisu sluajno upravo velike banke i osiguravajua drutva. Te institucije posjeduju ogromne depoe dionica na koje stalno prodaju opcije. Prema priama na Wall Streetu, najvei "dratelj" je Vatikan. Praksa pokazuje da "dranje", ako se radi stalno, za dratelja automatski predstavlja dobit od 20-25% godinje. Pod automatskim podrazumijevam sljedee: Nakon to je "dratelj" inkasirao opciju, a nije morao isporuiti papire, prodaje opciju odmah na sljedei termin. Ako je papire morao predati svojim kupcima opcija, ima mali dobitak, ponovno kupuje papir i na njega ponovno prodaje opciju. To se mora stalno ponavljati. Pria se da je davno stari idov, ovjek s burze, postavio svome prijatelju pitanje: "Odakle krani uzimaju toliki novac koji nam plaaju u opcijama?" Prolo je mnogo vremena i krani su, ak i Vatikan, nauili prodavati opcije. Je li cijena opcije povoljna, ovisi o ovim komponentama: termin opcije (najvanije), cijena opcije, cijena dionice na
134

IZAZOV BURZE

burzi, teaj po kojem se opcija moe izvriti. to pekulativnije, to bolje. Najvanije je, i to ne mogu dovoljno jako naglasiti, da ovjek bude na isto s tim da opcija nije vrijednosnica, ni dionica, ni ulaganje, ve samo novac za igru - odrezak lota. Kupac moe izgubiti svoj ulog za nekoliko mjeseci. Ako esto ponavlja kupnju, opcija moe pomalo skrahirati. Onaj tko sudjeluje na tritu opcija mora tonije znati to radi nego bilo koji drugi pekulant. Odnos dionice i opcije moe se donekle opisati kao odnos vlasnika tala i vremenskih prilika tijekom konjskih trka. tala se moe promatrati kao ulaganje kapitala, jer ako konji dobiju, donose dobitak. Igra se kladi, dobiva ili gubi na konjskoj trci. tala dobiva nagrade i tako moe povoljno prodati konje. Ostvareni dobitak odgovara dividendi dionice. Je li trgovina opcijama zanimljiva i bez stvarnoga terminskog trita? Trgovina bez terminskog trita manje je zanimljiva jer se, za razliku od kupovnih opcija, ne moe prodavati na kratko, iako bi to opcije inilo atraktivnijima. Umjesto toga, u Americi i Njemakoj se moe trgovati s prodajnim opcijama. Onaj tko nabavi prodajnu opciju, ima pravo do odreenog roka dati papire, i to po utvrenoj cijeni. Dakle, isto kao kod kupnje opcije, samo obrnuto: s hazarderskim ansama u sluaju pada trita. Filozofija je potpuno ista kao i kod kupovnih opcija. Ako nakon sloma burze svi simptomi upuuju na to da e doi do preokreta, koju kategoriju dionica u tom sluaju valja kupovati? One koje su se potvrdile, one koje su vie ili manje pale, ili one koje su potpuno pale? Sigurno ima razloga, koje mi ne znamo, zato se pojedine vrijednosti potvruju ili su stabilne. Potpuno propale vrijednosti bile su pred bankrotom. One su ugroene, ali imaju ansu porasti, ako ne bankrotiraju, to je za vrijeme preokreta mogue. Zbog toga bih napravio mjeavinu jednih i drugih. Nakon svakog kraha postoji 135

Andr Kostolany

serija takvih dionica ije su cijene, zbog visokih kamata ili prolaznih tehnikih potekoa, potpuno pale. Kupnja takvih dionica moe se smatrati gotovo kao kupnja opcije. S njima se ulog isto tako moe, eventualno, udvostruiti ili utrostruiti kada doe do preokreta, ali je njihova prednost da anse nisu vremenski ograniene. Kupac tih dionica mora dugo ekati, sve dok se trite ponovno ne preokrene, ak i ako to traje godinama - dok je kupac opcija, zbog ponovne kupnje opcija, ve davno skrahirao.

Kakav utjecaj ima porezna politika vlade na trite kapitala, dakle, na burzu? Porezna politika bi trebala imati odreen utjecaj, ali za razliku od kreditne politike, ona se kao instrument ne moe primijeniti kratkorono jer podlijee odobrenju parlamenta. Za vrijeme dok parlament raspravlja o poreznoj politici (u tom pitanju u svim zemljama postoje razlike izmeu vlade i opozicije), moe doi do poveanja inflacije. Ako se inflacija zataka opim poveanjem poreza, to znai smanjenjem kupovne moi, burza nee, ili gotovo nee, trpjeti zbog toga. Nasuprot tome, vlada - a to znai sredinja banka - moe u svakom trenutku uskoiti svojom monetarnom ili kreditnom politikom i obuzdati koliinu novca restrikcijama u obliku povienja kamata i smanjenja inflacije. U tom sluaju burza brzo reagira, ponekad odmah, i to smanjenjem cijena. elio bih taj fenomen objasniti sljedeim primjerom. Automobil juri nizbrdo i treba ga zaustaviti. Postoje dvije mogunosti: a) prebaciti u niu brzinu (to odgovara financijskoj politici u naem sluaju); motor, to znai gospodarstvo, se usporava; b) ako se upotrebljava konica (to u naem sluaju odgovara kreditnoj politici), motor e cviliti, a cvilit e i burza ako se povise kamate. 136

I Z A Z O V BURZE

Je li inflacija, dakle, dekonjunktura za burzu? Ne. Ne inflacija, nego borba protiv inflacije, i to preteno onda kada kreditna politika izaziva pad teaja. Kojim se jo metodama suzbija inflacija? Ne vidim nijednu drugu osim psiholokog imbenika. To je povjerenje koje stanovnitvo ima u svoju vladu. to su, zapravo, uzroci inflacije? Ima vie uzroka. Ako je npr. potranja za robom vea od ponude, to die cijene; cijene rastu, pa tada radnici zahtijevaju vie plae, a time rastu i trokovi robe. To je tim opasnije jer vie cijene robe uzrokuju povienje plaa. To se zove spirala plaa-cijena. Da bi se to zaustavilo, sve mora u svoje ruke preuzeti jaka vlada, jer demokratske vlade esto naginju demagogiji i ne ele uvesti nepopularne zakone, bez kojih se ta spirala ne moe zaustaviti. Najopasniji imbenik za inflaciju je oekivanje inflacije. Ponovno se razvija psiholoki motivirana lanana reakcija. Cijene poinju rasti iz spomenutih temeljnih razloga, stanovnitvo je nervozno, osobito u zemljama koje su ve preivjele veliku inflaciju, dolazi do pekulacije, jer se oekuje daljnja inflacija, i kroz pekulaciju s daljnjom inflacijom dalje se diu cijene i time potkopava povjerenje tedia. Posljednji veliki val inflacije bio je inflacija trokova zbog neprimjerene i na umjetni nain poviene cijene nafte, kojoj su se tada prilagodile i ostale cijene izvora energije.

to openito mislite o "sistemima" igre na burzi? Odgovor na ovo pitanje ilustrirat u malom anegdotom. Svaki dan u Parizu prolazim pokraj cafea Fouques, sastajalita poslovnih ljudi i sineasta, pekulanata i umjetnika. Upalo mije u oi da svake nedjelje, za istim stolom, 10-12 starijih ljudi zadivljeno slua refe137

Andr Kostolany

rat nekog starijeg gospodina. Saznao sam o emu se radi. Taj se krug sastojao od imunih bivih rusko-poljskih poduzetnika. ovjek koji je samouvjereno priao, u est je mjeseci dvaput za redom dobio glavni zgoditak na lutriji i sada je "neiskusnima" objanjavao "sistem" kako igrati loto. Oni su pozorno i zadubljeno sluali, ak i biljeili. Kako bih mogao zaboraviti tu scenu kad mi netko postavi pitanje o "znanstvenim" "sistemima" igre. No jednako sam tako skeptian prema prognozama samozvanih gurua, poput Joe Granvilla ili Henry Kaufmana. Granvill je jednom predvidio (bolje rei: pogodio) pad indeksa Dow Jones za trideset poena, te se zato, na spektakularno trini nain, prozvao nepogreivim guruom burze i zahtijevao nita manje nego - Nobelovu nagradu za ekonomske znanosti! On je sam izazvao reakciju jer je poslao 20-50 tisua brzojava vlasnicima dionica u kojima je agresivno savjetovao prodaju svih dionica. Kada bi tisue naivnih tedia odjednom bacilo na trite sve svoje dionice, lako bi mogli prouzroiti pad od 30 poena (to nije ak ni 3%). Tako je Granville preko noi postao priznati burzovni guru kojem je vjerovalo na tisue burzovnjaka u Njemakoj. Mislim da su Granvilleovi poklonici ponovno postali neto trezveniji, jer je isti guru prije nekoliko godina, kada je indeks Dow Jones bio 750, elio ponovno pokazati svoje sposobnosti i s apsolutnom je sigurnou predvidio da e Dow za vrijeme totalnog kraha pasti na 450. "Savjetujem bakama (time je elio rei i starim damama) da pekuliraju s tim krahom koji je sto posto neizbjean." To to se tada dogodilo danas je ve povijest Wall Streeta: Dow Jones ne samo da nije pao na 450, ve je porastao na 1850! Spektakularno se podigao, kao jo nikada u povijesti financija. Ovdje valja zapamtiti da se gospodin Granville nije sramio svoje zablude, ve je uz veliku pompu i dalje predviao. Upravo je neukusno kako je agresivno nastupio prije nekoliko godina u Njemakoj. U javnoj polemici koju sam vodio s njim u tisku, s podsmijehom je govorio: "Gospodin Kostolany tvrdi da je od sto sluajeva u 51% sluajeva u pravu, i da je to dovoljno. To je ala. Ja sam od 138

IZAZOV BURZE

100 sluajeva u 100% njih u pravu. Ja, takoer, ne govorim 'mislim' ili 'vjerujem' - ja kaem: 'Znam'!" Najzanimljivije je to mi je u etiri oka priznao: "Znate g. Kostolany, ja sam komedija!" A u svijetu je sto tisua tedia dralo do onoga to je on govorio! Poput Joe Granvilla, i Henry Kaufman je prije nekoliko godina pogodio pravi trend kamata. No, ve godinama nije u pravu i predvia neto to je ve poznato, znai okree se kako vjetar pue. Moj je dojam da on svojim proroanstvima eli utjecati na trite obveznica. Nekakva skupina mu je reklamom tekom milijune gradila reputaciju "proroka kamata" kako bi svojim objanjenjima barem kratko utjecao na razvoj cijena na tritu obveznica. Meu mnogima samozvanim burzovnim guruima, postojao je i neki Kurt Oligmller, s kojim sam imao i neku vrstu kontakta. Kada sam se jednom u svojoj kolumni alio s astrolozima, alkemiarima burze i slinim znanstvenicima, on je to shvatio kao osobnu uvredu, iako nisam ni spomenuo njegovo ime. On je, naime, naveliko reklamirao svoju novu teoriju o mogunosti preciznog predvianja razvoja cijena pojedine dionice. Zbog toga su ga neki poznati novinari ak i slavili. Svoju je teoriju nazvao "zlatni rez". Napisao mi je dosta grubo pismo, izvrijeao me i tvrdio da Joe Granville ima vie znanja o burzi u malom prstu nego ja u glavi. Traio je da u svojim kolumnama ne priam stare burzovne anegdote, nego da tono predvidim kako e koja dionica kotirati za 30 dana. Jer, po njegovom, burza je striktna znanost koja se mora poznavati i prouavati. Njegova je teorija, naalost, zavrila tragino, jer je nekoliko mjeseci kasnije poinio samoubojstvo, nakon to je ubio svoju enu. Jadni ovjek je u oprotajnom pismu napisao da ostaje pri tvrdnji da je njegova teorija nepogreiva, ali da, naalost, nema vie ivaca ni zdravlja da je dalje razvija. Novac, koji su mu povjerile muterije, do zadnjega je novia izgubio. Taj tragini sluaj najbolji je dokaz koliko takvi igrai mogu biti opsjednuti "sistemima". Vjerujem da je bio rtva Granvillovih predvianja, jer je, kako sam saznao, ig139

Andr Kostolany

rao u Cikagu na tritu indeksa; cjelokupnom raspoloivom svotom pekulirao je s padom na Njujorkoj burzi koji je predvidio Granville. Popis ovih "opsjednutih" je dugaak i o njima bi se mogla napisati knjiga. Oni me uvijek podsjeaju na proroke lota kod Fouqea. Zakljuak: Mora se, koliko je to mogue, biti oprezan i oduprijeti se svim predvianjima i proricanjima. Naalost, ljudi brzo zaboravljaju i to se vie obeava, prije u to povjeruju. Najvei broj ljudi misli da u tome ipak ima neega.

Smiju li se kupovati neotplaene obveznice? Neotplaene obveznice pruaju pekulantu najveu ansu, ali, naravno, samo u sluaju da se dunik - npr. poduzee, drava ili opina - ponovno financijski uravnotei, to znai da bude saniran i da ponovno pone isplaivati kapital i kamate. Svaki se pojedini sluaj mora dobro ispitati. Odmah nakon Prvoga i Drugoga svjetskog rata bilo je na desetke sluajeva u kojima su se s neotplaenim obveznicama ostvarili ogromni dobici. Te su anse nakon Drugoga svjetskog rata bile najvee sa starim njemakim, talijanskim i japanskim obveznicama. Osim to se pri tome postavljalo pitanje hoe li drave biti ponovno sposobne otplaivati kamate, koje su prestale plaati za vrijeme rata, bilo je na stotine pitanja koja je trebalo razjasniti, kao npr., tko je u zemlji bio dunik - drava, pokrajine, opine, korporacije ili privatni poduzetnici? U Njemakoj se postavljalo pitanje nalazi li se dunik u Istonoj ili Zapadnoj Njemakoj, u kojoj su valuti izdane obveznice i kojim zemljama, te postoji li posebno pisano jamstvo za dugove. esto su bila zajamena zlatom ili drugim jamstvima. Najvei i najspektakularniji dobitak u vezi s teajem ostvarile su njemake 5,5-postotne Young obveznice koje su se popele od 250 franaka 1946. (za nominalu od 1.000) na 35.000 franaka. Po toj ih je cijeni Njemaka ponovno otkupila. 140

IZAZOV BURZE

Kako je bilo mogue obveznice od 1.000 franaka otkupiti za 35.000 franaka? Bilo je mogue zato jer je obveznica imala zlatnu klauzulu. Od 1930. godine, kada je izdana, do 1940., francuski franak je dramatino obezvrijeen. SR Njemaka je za vrijeme Saveznog kancelara Adenauera htjela spektakularno podii cijenu njemakog kredita. Nije htjela otetiti francuske vlasnike obveznica. Pa iako, dodue, nije vraala iznos revaloriziran u zlatu, barem ga je revalorizirala u dolarima. Tisuu franaka iz 1930. odgovaralo je, zajedno s pripadajuim kamatama nakon rata, iznosu od 35.000 franaka. Takav pekulacijski uspjeh, kakav je zabiljeen s tim obveznicama, ne ponavlja se esto u povijesti burze. Koje znaenje kod dionica dajete odnosu cijena-dobit? Odnos cijena-dobit jedino je mjerilo kojim se bar malo moe dobiti predodba o vrijednosti dionice. Ono slui za usporedbu dviju vrijednosti iste struke i istih zemalja. Ako se npr. u amerikoj industriji elika uzmu dva poduzea koja se ekonomski mogu usporediti i jedno ima relaciju 1:10, a drugo 1:20, onda se iz toga moe zakljuiti da je prvo jeftinije od drugoga. Ipak, mora se raditi o poduzeima koja se mogu usporediti, ali ni to ne znai mnogo jer ta razlika iz raznih tehnikih razloga moe ostati nepromijenjena jo godinama. Postoje razliiti imbenici utjecaja, motivi i nijanse kod svake pojedine dionice, te se ne smije procjenjivati automatski. Ionako na burzi nema automatizma. Ocjena omjera cijena-dobit, je li previsok ili prenizak - ovisi, zapravo, o dva imbenika: o opem prinosu trita kapitala i, naravno, psiholokom stajalitu javnosti. Moe se tako dogoditi da analitiar isti odnos cijena-dobit za istu dionicu jednom ocijeni previsoko, a za nekoliko godina prenisko. Zanimljiv primjer su dionice IBM-a. U euforinoj fazi Wall Streeta sedamdesetih godina bio je omjer dionice 1:40 (cijena-dobit). 141

Andr Kostolany

Odnos je bio tako visok jer je ope miljenje o kvaliteti IBM-a bilo izuzetno pozitivno. Raunalo se s trajno rastuim godinjim dobitkom od 10%. Osnovna predvianja za IBM bila su tona; razvoj dobitka uslijedio je kao to se i oekivalo. No, ipak je nakon nekoliko godina odnos cijena-dobit pao na 1:7. Do toga je dolo u prvom redu zbog toga to je dobit trita kapitala bila izuzetno visoka, oko 17-18%, pa ak i 20%, a zatim stoga to je psiholoko stajalite javnosti postalo pesimistino. S 40 je dionica bila precijenjena, sa sedam sigurno podcijenjena. Zadatak je dobrog pekulanta, dakle, da ne vjeruje pretjerivanjima i da radi suprotno konsenzusu. Na burzi samo manjina ima pravo, veina se vara. Ima li na burzi vie optimista ili pesimista? Pri svakoj transakciji i svakoj cijeni postoji jedan kupac i jedan prodava, znai jedan optimist - pa makar i samo na desetak minuta - i jedan pesimist. I oni mijenjaju papire, ponekad x puta za vrijeme jednog dana na burzi. Tendencija proizlazi iz pitanja, to je za koga bilo vanije ili hitnije: za optimiste kupiti papire ili za pesimiste prodati. Sve ovisi o tome odakle dolazi najbolja ponuda. Ako jedan dan na burzi postoje samo najbolje ponude za prodaju, i ako kupci limitiraju njenu cijenu, onda vjerojatno papirima jako pada cijena, te su po toj cijeni kupci spremni kupiti dionice. Ako se ne javi ni jedan kupac, cijena jako pada, bez i jedne jedine transakcije, i obrnuto. Ako, s druge strane, jedan dan na burzi ima samo kupaca s najboljom ponudom, a nema nikakve ponude za prodaju, cijene e teorijski brzo porasti bez ikakve transakcije. Na velikim burzama Zapada i u Tokiju nisam doivio ni jedan niti drugi sluaj. No na manjim se tritima to u proteklih 10 do 20 godina dogodilo nekoliko puta. U Lisabonu se burza morala zatvoriti kada je na vlast doao Spinola, jer nije postojala mogunost da se proda i najmanja koliina dionica. 142

IZAZOV BURZE

Suprotan sluaj zbio se u Buenos Airesu, kada je vojna hunta zatvorila lijepu Isabellu, diktatoricu Argentine. Burza je zatvorena na 30 dana jer nije bilo nikakve ponude. Kada se napokon mogla otvoriti, trgovalo se papirima po stostruko vioj cijeni nego prije. Kako se moe ocijeniti broj sudionika na burzi? U svakoj zemlji postoje manje ili vie tone statistike o apsolutnom broju dioniara. Broj sudionika u burzovnim pekulacijama, dakle dioniara koji ne ulau dugorono, moe se ocijeniti samo u odnosu na tendenciju. Kada dolazi do uspona, sve vie raste broj sudionika i kulminira za vrijeme euforije. Tada najvie dolazi do disperzije dionica na mnoge male dioniare. Naravno da se to jako negativno odraava na daljnji razvoj, jer najvei broj vlasnika tih dionica nema iskustva; to su kolebljive novajlije koje hvata panika pri prvom preokretu. Istodobno se ljuljaju najnoviji valovi tree faze rasta, ali trite moe biti izuzetno eksplozivno i opasno. Za vrijeme uspona broj sudionika e biti sve manji i manji, i u najnioj toki e se rastopiti u malu skupinu u ijim se rukama koncentrira velika koliina papira. to mislite o numeriranim raunima u vicarskoj? Na ovom bih mjestu htio demistificirati staru bajku: Numerirani raun u vicarskoj je reklamni potez, iako, moram priznati, jako atraktivan. Tajni numerirani rauni u vicarskoj nisu ni u kom sluaju sasvim anonimni, ali postoji stroga bankovna tajna. Numerirani raun uvijek ima ime - ime vlasnika - kao to i svaki raun na ime ima broj. Prednost je jedino u tome to samo ogranieni broj bankovnih slubenika zna ime vlasnika. Time je muterija bolje zatiena od indiskrecije. ak i kada bi neko pismo ili izvadak s konta s brojem, ali bez imena, doli u pogrene ruke, ti se dokumenti ne bi mogli zloupotrijebiti. Bankovna tajna se u vicarskoj jami u naelu, i svaka njena povreda je krivino kanjiva, ak i kaznom zatvora, pa i onda kada delinkvent ne pripada novarskoj instituciji. 143

Andr Kostolany

Bankovna tajna odnosi se na sve raune - i na ime i na broj - ali je u odreenom pogledu ograniena: prestaje u sluaju kriminalnih radnji, nasljedstva, steaja ili utjerivanja dugova. No, ak je i u tim sluajevima potrebna presuda vicarskog suda. Vladi, financijskim slubama, poreznim vlastima, deviznoj policiji itd. uskrauje se svaka informacija. Neplaanje poreza, devizni prekraji i sl. nisu u vicarskoj ni zloin ni prekraj, pa ak niti grijeh. U tim je sluajevima bankovna tajna "kategoriki imperativ". Pravo na azil u vicarskoj je povijesno pravo. Nakon ukidanja Nanteskog edikta (1685.) francuski protestanti, koji su 150 godina bili izbjeglice iz svih smjerova - od Napoleona III. do Lenjina - tamo su dobro doli. Za vicarski su Ustav osobna sloboda i privatno vlasnitvo nerazdvojivi i uivaju istu zatitu. vicarci su osobito osjetljivi na ispitivanje poreza. Wilhelm Tell nije postao legendarni vicarski junak zbog jabuke, luka i strijele, nego zato to je poveo ustanak protiv pretjeranih poreznih dabina tiranina Rudolfa von Habsburga. Otprilike 700 godina kasnije, vicarski ministar i specijalni ambasador Walter Stucki u Washingtonu odigrao je ulogu modernog Wilhelma Tella kada je, unato pritiska vicarskih izvoznika, pruio ilav otpor amerikim zahtjevima za dobivanje uvida u amerike i europske raune. Upornost vicaraca bila je neshvatljiva u SAD-u, u zemlji u kojoj svaki bankovni slubenik moe svakome dati informaciju o bilo kojem bankovnom raunu. I sam sam esto bio iznerviran indiskretnou brokera i bankara u odnosu na transakcije njihovih muterija. Ve je paradoks da u najslobodnijoj zemlji svijeta slubenici dravne blagajne, koji se nazivaju T-ljudi27, imaju gotovo inkvizitorsku mo nad poreznim obveznicima. Bankovna e tajna, moda i bez numeriranog rauna, postojati onoliko dugo koliko e se Helvetica zvati vicarska. Neovisno o
27

Treasury men

144

IZAZOV BURZE

deviznoj situaciji u svijetu i kretanju cijena vicarskog franka, vicarske e banke zadrati popularnost kod tedia u cijelom svijetu, jer se prema svojim muterijama odnose kao prema gostima otmjenih sanatorija. Apsolutno anonimni bankovni rauni postoje jo u Maarskoj i ehoslovakoj. Na njih imaju pravo samo dravljani tih zemalja i bankama je najstroe zabranjeno da pri uplati ili isplati pitaju za ime muterije ili za podrijetlo novca. U Austriji takoer postoje rauni pod ifrom, ali u toj zemlji jo uvijek postoji i kontrolirana ekonomija. U zapadnoj Europi postoji samo jedno mjesto u kojem se mogu imati anonimni rauni i u kojem vlada potpuno slobodna devizna ekonomija- Kleinwalsertal. To je austrijsko gorsko podruje koje nudi mogunost posjedovanja anonimnog rauna, no, tamo je u optjecaju njemaka valuta. Zbog toga nema deviznog ogranienja. to su zapravo "porezne oaze"? Porezne se oaze ne isplate svakome, ak ne uvijek niti onome imunom. to se tie poreza, sve su zemlje Zapada meusobno usko povezane. One se dre dva naela: 1. svaki graanin mora plaati porez, 2. niti jedan dohodak se nee dvostruko oporezivati dok postoje meudravni sporazumi. Ako neki milijuner eli, moe svoj likvidni kapital sakriti pred financijskom slubom svoje zemlje. Depo vrijednosnih papira i gotovinu dri tada pod imenom neke tvrtke u oazi, no u svakom sluaju u nekoj velikoj banci bilo koje zapadne zemlje. Time izbjegava plaanje poreza na imovinu i kapital. No, kuponi i dividende vrijednosnica oporezuju se automatski u zemlji odakle potiu, to znai, uzet e se "izvorni porez". Trgovac ili poduzetnik nee moi utedjeti na porezu makar posjedovao i tvrtku s potanskim sanduiem u mirnoj oazi. Ako uope ne eli plaati porez, mora postati bona fide stanovnik zemlje oaze. No, prema njemakom zakonu, Nijemac je jo daljnjih deset godina porezni obveznik Njemake. 145

Andr Kostolany

Dobici njegove tvrtke ili nekretnina e se, kao i prije, oporezivati u domovini. Ako je deset godina izvan zemlje, Njemaka mu drava vie nita ne moe u vezi s porezom. Postoje, takoer, i trikovi kako da se izbjegne njemakoj financijskoj slubi. Ovisno o tonoj poziciji poreznog obveznika i karakteru njegovog prihoda, moe se planirati najbolje ulaganje. Danas je u svijetu oko 35 zemljopisnih toaka koje se nazivaju poreznim oazama. Njihov broj i dalje raste jer se stalno otkrivaju novi mini otoci koji od izbjegavanja poreza mogu napraviti pravi posao koji donosi dobre prihode. Najvei broj tih oaza uope se ne moe nai na zemljopisnoj karti. No, kako god bile male, u njima se mogu registrirati tisue tvrtki, ponekad ak i vie od broja stanovnika. Jer, od ega se sastoji takva tvrtka u poreznoj oazi? Od imena, koje je legalno upisano, i potanskog sanduia. Jedan jedini potanski sandui moe sluiti ak desecima tvrtki. injenica da na takvom otoku ne postoji aerodrom, da se tamo brodom moe stii samo vikendom i da se ne moe telefonirati niti telegrafirati - ne predstavlja prepreku. Najvanije je da je porezno zakonodavstvo vlade suvereno i da se ne zahtijeva porez na dohodak, kapital ili nasljedstvo. I, njihovo knjigovodstvo mora biti zajameno tajno. Svaki porezni azil ima svoje prednosti i nedostatke, no svi imaju neto zajedniko: da iz ilegalnog stvaraju legalno, iz crnog novca bijeli, i da je kod njih vrlina ono to se u domovini ocjenjuje kao grijeh. to mislite o povratku na zlatni standard? Ne vjerujem u to i mislim da bi to bila najvea glupost. Ipak, u Europi i SAD-u uvijek ima strunjaka i politiara - poput republikanskog predsjednikog kandidata Jacka Kempa - koji plediraju za povratak na zlatni standard. Oni pod time, izmeu ostalog, obeavaju stabilnost cijena i devizni paritet, pad nezaposlenosti, rast 146

IZAZOV BURZE

svjetske trgovine i porast ivotnog standarda. Za tu nadu ne nude konkretno obrazloenje. Vjeruju li oni stvarno u to da se moe zapovjediti oceanima da, unato oluji i vjetru, ostanu mirni samo zato da bi se na njima moglo veslati kao na mirnom jezeru? To su djetinjaste predodbe. Pristae zlatnog standarda nadaju se, prije svega, vrstom deviznom paritetu. No, radi toga valutu ne treba vezati uz cijenu zlata. vrsti se pariteti mogu dogovoriti i bez zlata. Naravno, pod pretpostavkom da e se vlade drati dogovora, ak i u sluaju ako je to suprotno nacionalnim interesima. Sustav zlatnog standarda ili vrsti devizni paritet samo je pitanje dogovora. Samo, koja e se vlada drati konvencija koje nisu u njihovom politikom, socijalnom ili psiholokom interesu? Moda bi povratak na zlato bio mogu, no samo pod uvjetom da se u sve zemlje uvede najstroi fiksni devizni teaj. To bi bilo nemogue pri slobodnom deviznom prometu. Kako to zamiljaju oni koji pravdaju zlatnu valutu? Tendencija, naime, ide u suprotnom smjeru. ak i u zemljama u kojima je do sada postojao fiksni devizni teaj i kontrolirano gospodarstvo, oni na vlasti toga se ele rijeiti. Kapital je kolao ak i onda kada je postojao zlatni standard, i to tako jako da je sredinja banka mogla samo povisiti cijenu zlata kada je ponuda jedne valute bila prevelika i kada ona nije eljela izgubiti svoje zlatne rezerve. Praktiki su obezvreivali svoju valutu. Kada je, nasuprot tome, potranja za nekom valutom jako porasla, sredinja banka je trebala sniziti vrijednost kako bi se branila od uvoza kapitala. vicarska nacionalna banka nije npr. za vrijeme Drugoga svjetskog rata i jo dugo nakon njega izdavala franke za zlato. Franci su bili cjenjeniji od tog utog metala. Slino je bilo i sedamdesetih godina: vicarska, a takoer i Njemaka, uvele su stroge kontrole zbog uvoza kapitala. emu, dakle, zlatni standard kojega se nitko ne pridrava? Danas je u tijeku najgora mogua devizna pekulacija. Trita deviza pretvorila su se u kockarnice. U igri svakodnevno sudjeluje stotine tisua malih igra147

Andr Kostolany

a - na ikakoj burzi terminskih poslova i usporedno s profesionalcima u velikim bankama, ije pekulacije, prema slubenim procjenama, iznose u svijetu dnevno vie od 200 milijardi dolara. Tko moe stiati tu histeriju u slobodnom svijetu u kojem stotine tisua agenata i podagenata animira na pekulaciju sve - od domaica do zubara. Dolar je postao lopta igraa (pekulant bi bio prejaka rije i uvreda za prave pripadnike toga ceha). Svake se sekunde puca s jednog gola na drugi. Lopta se stalno kree, nikada ne miruje. Kada bi htjeli da miruje na odreenom mjestu na igralitu, nogomet bi kao sport bio besmislen. To se moda moe napraviti, no to bi na to rekli nogometni navijai? To bi, dakle, bio fiksni devizni teaj. Svi lanci i analize o povratku na sustav zlatnog standarda samo su, dakle, prazna naklapanja. Stvarnost je drugaija. Sve me to podsjea na rijei pametnog i iskusnog Grna koji svojim prijateljima u kavani javlja da je mogao povoljno kupiti cijeli brod penice. "Jesi li i pravno utanaio ugovor?" pitaju kolege. "Zato?" odgovara Grn. "Ako cijena penice i poraste, ona se ne isporuuje. Ako padne, ja je neu preuzeti." Isto je bilo s utvrenom cijenom zlata. Kada bi potranja za zlatom u nekoj zemlji bila prevelika, sredinja banka ne bi isporuivala zlato za novac. I obrnuto: da je ponuda zlata prevelika, ne bi ona novcem otkupljivala zlato. Zlato ostaje obina roba koja za mnoge tedie ima odreenu dra. Iako mnogi tvrde da je to stvarna vrijednost, za mene nije, jer zlato ne daje prihod niti je potrebno gospodarstvu. Zar povratak na zlatnu valutu ne bi bio u interesu svjetskog gospodarstva? Najbolji odgovor na to pitanje dao je slavni pjesnik i nobelovac Rabindranath Tagore: "Okuj zlatom krila ptice i ona se vie nikad nee dii u zrak!" 148

IZAZOV BURZE

Kako ocjenjujete razvoj do 2.000. godine? Mnogo toga ovisi o meunarodnoj politici, o tome kakvi e biti odnosi izmeu Istoka i Zapada, a posebno izmeu Amerike i Rusije. I, naravno, kakva e biti unutarnja tendencija u Europi - desno ili lijevo usmjerena. Ne vidim velike promjene u unutarnjem politikom razvoju SAD-a. Osiguran je demokratski dvostranaki sustav i zapravo je svejedno jesu li na vlasti republikanci ili demokrati. Ne bojim se ni veih sukoba izmeu Amerike i Rusije jer bezgranino vjerujem u vojnu nadmo Amerike i u realnu politiku Sovjeta. Znam da Europljani gotovo u svemu podcjenjuju Ameriku, ne toliko politiari, koliko javno mnijenje. Sreom da Rusija ima o Americi isto miljenje kao i ja. Ali pri prognozama o gospodarskom razvoju Europe moram uraunati njezino javno mnijenje. esto me plae kretanja u Europi. Bojazan graana od psiholokog pritiska Rusije predstavlja za mene jako veliku opasnost. Rusija e, uz obeanja i prijetnje, poduzeti sve da na miran nain odvoji Europu od Amerike i tako potkopa NATO. Bez NATO-a bi Njemaka bila slina Finskoj. Neutralna Njemaka znaila bi neutralnu Europu, pri emu ni malena atomska snaga Francuske ne bi igrala nikakvu ulogu. Neutralna bi Njemaka morala ispuniti sve gospodarske elje Rusije. To bi znailo - nove trgovake i financijske ugovore. Znam da mnogi znaajni njemaki gospodarstvenici, ak i oni najvei, misle da bi neutralna Njemaka mogla s Rusijom sklapati dobre poslove, ali ti bi poslovi u tom sluaju izgledali sasvim drukije nego danas. Njemaka bi mogla iz Rusije nabavljati velike koliine sirovina i energije i to plaati u dolarima. Rusija bi u Njemakoj kupovala tehnologiju, strojeve itd. (i sve artikle koji su danas na crnoj listi), iz Francuske, Danske i Nizozemske poljoprivredne proizvode, a plaala bi ih rubljima. A koliko je rubalj vrijedan - ocjenu preputam crnom tritu (koje je uvijek autentino). Tamo se pri trgovini rubljima priznaje samo sedmina njegove slubene vrijednosti. 149

Andr Kostolany

Neutralna Njemaka znai neutralnu Europu, a neutralna bi Europa polako, ali sigurno potpuno potpala pod rusku kontrolu. Tako bi Rusija mogla ostvariti svoj stari san da kontrolira Europu bez mobiliziranja i jednog vojnika. Nisam izraziti pesimist, ali uvijek se mora raunati s tom mogunou. Veliki dio te opasnosti lei u unutarnjopolitikom razvoju Njemake. Eventualna crveno-zelena koalicija preko noi bi preobrazila cijelu svjetsku politiku scenu. Ukratko: navijam za Ameriku, jer sam Europljanjin. Za Japan ne vidim ni najmanju opasnost, ali je za mene, kao Europljanina, neshvatljiv japanski mentalitet. Opisani mogui razvoj u Europi za Ameriku bi imao neugodne posljedice, ali sigurno ne i fatalne, jer u amerikoj ekonomiji vanjska trgovina igra ogranienu ulogu (oko 10%). Zato mislim da je za ulagaa i burzovnog pekulanta osobito vano imati stalno otvorene oi usmjerene prema Wall Streetu, jer e tamo burza i dalje raskono cvjetati, dok bi Europa mogla imati sasvim drugaije brige. Nadam se da nee otii tako daleko, ali opasnost - pa bila ona i mala - imala bi ogromne posljedice.

150

IZAZOV BURZE

Razmiljanja o burzi i novcu

esto se sluajno uine najsretnije gluposti. Jednom sam sjedio za stolom s dva brokera. Jedan se od njih tuio da juer nije sklopio niti jedan posao. Drugi se hvalio svojim velikim provizijama. "To je bila vie srea nego razum", razmiljao je prvi. "Da mi barem Bog uvijek da vie sree nego razuma", odgovorio je uspjeni. Nema niti jednog luaka od kojega se ponekad ne bi moglo saznati neto to bi se uklopilo u mozaik burzovnih razmiljanja. Znao sam profitirati zbog pogrene rijei ili tiskarske pogreke u tekstu neke financijske odredbe ili zakona. Ponekad nas pogrena ideja moe u toj mjeri navesti na pogrean put, da cijeli ivot ostanemo u zabludi i nikada ne spoznamo pravo stanje stvari. Mnogi se ude to se sve dogaa na burzi. ude se zato to burzu ne poznaju. Najkorisnije rijei na burzi su: moda, nadam se, mogue je, moglo bi, pa i, iako, pa, mislim, vjerujem, ali, moe biti, ini mi se... Sve to se misli i kae, uvjetno je. Vanije je duniku nai dobrog vjerovnika, nego vjerovniku dobrog dunika.
151

Velika je opasnost na dananjim financijskim tritima to to je previe pekulativnog novca u rukama koje ne znaju s njim upravljati. Bankar bi morao biti mudar kao Salomon, pametan kao Aristotel, jak kao Samson i star kao Metuzalem. Optimist je vojvoda s dva groa u depu. Pesimist je sluga, mada i s punom blagajnom. Francuski ministar financija, Vincent Auriol, jednom je rekao neto to bi ponekad valjalo primijeniti: "Zatvoriti u banke, ali i bankare!" esti su savjetnici za ulaganja koji upotrebljavaju izraz: "Jamim..." No, tko za njih jami? Franz Molnar, maarski pisac svjetskog glasa, koji nita nije znao o burzi, jednom je izvanredno definirao medvjeda: "Netko, tko sam kopa jamu u koju upadaju drugi" (duh te reenice mogu razumjeti samo profesionalci). Tko je najsavreniji igra? Onaj koji u stranom gradu najprije pita: "Djeco, to je ovdje zabranjeno?" Jednom sam na Salzburkim igrama sreo kolegu s burze za kojeg nikada ne bih pretpostavio da ga zanima glazba. Na moje pitanje to ovdje radi, jednostavno i kratko je odgovorio: "ekam kraj!" Time je mnogo rekao. Isti sam odgovor dao svom prijatelju kad me je pitao za miljenje o IOS-pekulacijama, Moe li neki ministar financija saetije i preciznije opisati teko stanje u svojoj zemlji nego to je to uinio Francuz Anatole de Monzie: "Gospodo, blagajne su prazne." 152

IZAZOV BURZE

Kada bankar odgovori negativno na neki prijedlog, misli - moda. Ako kae moda, misli - da. Ako odmah kae da, nije dobar bankar. Ako pekulant pozitivno odgovori na neki savjet, misli moda. Ako kae moda, misli - ne, ako odmah kae ne, nije pravi pekulant. O bogatoj e se budali uvijek govoriti kao o nekom bogatom, a o siromanoj budali samo kao o budali! Biti imuan znai imati vie novaca od drugih iz odreene sredine. Za vrijeme rada inenjer ne smije konzumirati alkohol. Za pekulanta to, dapae, moe biti dobro, jer otklanja nesigurnost. Na burzi, u ivotu, kao i u svojim lancima esto znam pravilan odgovor, no moram nai odgovarajue pitanje. Stara burzovna mudrost glasi: Ako cijene ne mogu dalje rasti, moraju padati. esto me kolege, kada saznaju visinu mojih honorara, pitaju: "to radi s tolikim novcem?" udno je da me nitko ne pita to radim s novcem dobivenim uspjenom pekulacijom u kojoj dobivam desetorostruko (ali ne zaraujem). Novac dobiven radom njima je osobito udan. Nijemci nisu dorasli udljivosti novca. Narod romantiara, filozofa i glazbenika u financijskim je poslovima neromantian i gubi svaku vezu s filozofijom, osobito s matom. Sve vrijednosnice - dionice poduzea u steaju, neotplaene dravne obveznice - koje danas kotiraju po cijeni 1-2 posto, imaju veliku prednost - zgodne su kao ukras na zidu.
153

Andr Kostolany

esto me nazivaju burzovnim strunjakom. Ne prihvaam taj kompliment, ne zato to znam to e na burzi biti sutra, nego zato to znam to se dogaa danas i to je bilo juer. I to je ve mnogo, jer najvei broj profesionalaca ne zna ni toliko. Oni ne znaju ni to da cijene stvaraju vijesti koje se dalje ire, a da vijesti ne stvaraju cijene. Mudar je onaj burzovni pekulant koji razumije jezik budale. esto piem agresivno i neprekidno napadam leinare kapitalizma. to je ovjek stariji, to mu je tee mijenjati neprijatelje. Vrlo esto je u politici i u gospodarstvu lo diktator, a ne diktatura. U ekonomskoj politici dobro upravljanje nije nita drugo nego prilagoivanje stvarnosti. Ako burza raste, ljudi dolaze, ako pada, ljudi odlaze. Stara izreka kae da je burza Monte Carlo s puno glazbe, no potrebne su antene da bi se ta glazba ula i da bi se prepoznala melodija. Ne treba biti bogat, nego neovisan. U gospodarskom bi ivotu bilo lijepo kad bi gusari bili lijeni, a budale malo priale. Kada se radi o ulaganju, tedii se moe uspjeno savjetovati samo ono to on stvarno eli imati. Uvijek pada na obeanja irealnih dobitaka. Nemogue ga je odgovoriti od ulaganja za koje mu je obean ogroman profit. Na burzi esto valja zatvoriti oi da bi se bolje vidjelo. 154

IZAZOV BURZE

Za pekulanta je korisnije razmisliti i ne poduzimati, nego poduzeti neto bez razmiljanja. Ne postoji ni jedan jedini pekulant koji barem jednom nije imao lucidnih trenutaka. No, ako ga ne iskoristi tada, novi ne dolazi tako brzo. Moj savjet je stoga: krenite u akciju! Kod nas starih pekulanata velika je nesrea u tome to smo sakupili iskustvo, a izgubili hrabrost. Najveem broju kolega s burze radije odobravam, nego da se s njima uputam u rasprave. Financijske institucije vrijede onoliko koliko i ljudi koji su ih stvorili. istokrvni pekulant kupuje samo papire od kojih oekuje trostruku ili etverostruku cijenu. No, to moe biti i desetorostruko. (esto sam imao takva iskustva.) Kada trgovac prodaje svoju robu i na tome dvostruko zaradi, kae se da je to prijevara, a kada pekulant na burzi proda svoje vrijednosnice po dvostrukoj cijeni, to se smatra normalnim. Mukarac je stvoren da zarauje novac, a ena da dri blagajnu. Idealno je i za cijelu obitelj da je mukarac lakomislen, a ena krta. Za to imam mnogo primjera meu svojim poznanicima i u svojoj obitelji. Moj je otac donosio majci najljepe darove, no umjesto zahvalnosti doekivala ga je njezina ljutnja zbog takve rastronosti: "Zato?", pitao se otac. "Zar nije bolje potroiti za darove nego za lijekove." Kada razgovaram s kolegom, nakon vrlo kratkog vremena znam je li medvjed ili bik, iako s njim o tome nisam razgovarao. 155

Andr Kostolany

to bi bila burza bez luaka! I to bi bila burza kada bi neki super kompjutor sve znao. Moj odgovor na oba pitanja glasi: "To ne bi bila burza." U stara se vremena reklo da ovjek gubi razum sa posljednjih 10.000 guldena. Ja tvrdim da njemaki tedia danas gubi razum sa svojih prvih 10.000 DEM. "ujem da si pogodio i dobio 100.000 DEM. to e sada?" - "Brinut u". Kako siromaan idov proklinje bogatog? - "Dao Bog da bude jedini milijuner u svojoj obitelji!" Peter Altenberg, poznati beki pjesnik i boem, bio je na glasu kao stalni posjetitelj kavana. Jednom je napisao bratu: - "Dragi brate, poalji mi hitno tisuu guldena, nemam ni prebitoga novia. Sav mi je novac u banci." Mnogi ne trebaju novac da bi ga imali, nego da bi ga pokazali. Na burzi postoje profesionalci s kojima ne smije razgovarati onaj tko nije dovoljno ovrsnuo, jer sve to kau moe utjecati samo negativno. Najvei udarac za pekulanta je kada uini veliku pogreku koju je predosjeao, ali ju je unato svemu napravio. To se uvijek dogaa onda kada dopusti da drugi utjeu na njega. Dogaaji se ne smiju slijediti oima, nego glavom. U njemakom jeziku postoji smijena rije: diplomirani trgovac. Za mene je diploma trgovca njegova bilanca.

156

IZAZOV BURZE

Nemogua rije u njemakom jeziku je: bankovni slubenik28. To je semantika neloginost jer netko je ili bankar ili trgovac (Bankier - Kaufmann). Njihovo je stajalite prema poslovima upravo suprotno. Bankar inkasira kamate; to su vie, to bolje; trgovac mora plaati kamate; to su nie, to bolje. Bankaru je vana sigurnost uloga, a trgovcu mata. Na nadgrobnom spomeniku slavnog pisca Stendhala pie: "ivio je, pisao i ljubio". Na nadgrobnom spomeniku nesretnog pekulanta pie: "ivio je, pekulirao i izgubio". Ima trgovaca koji trguju s vidljivom robom i onih koji trguju s nevidljivom robom. Oni prvi trguju sa svim to vide: robom, nekretninama, otpisima itd. Trgovci s nevidljivom robom trguju samo s onim to su drugi previdjeli. Toj skupini pripadaju i inteligentni burzovni pekulanti koji trguju s dionicama, vrijednosnicama itd., iju ansu su svi drugi previdjeli. U svakom uzlaznom trendu, a osobito u euforinom rastu inflacije ("jeftinog novca"), mora se na poetku imati senzibiliteta, potom biti pametan, a na koncu mudar. esto se pria o bankovnim krizama. Pri tome se sjetih nedavnog boravka u Veneciji, u sezoni kada je Markov trg svake veeri bio poplavljen, a ujutro na njemu nije bilo ni kapi vode. Postoje banke koje su povremeno "pod vodom", a nakon nekog vremena "izrone" i ak isplauju vie dividende. Nitko tada vie ne govori o bankovnoj krizi, i sve se zaboravi. U posljednjih sam pedeset godina nekoliko puta doivio taj fenomen. Rije bankrot potie od rijei banka, ali upravo su bankroti velikih banaka danas gotovo nemogui. U svijetu ne postoji samo socijalna mrea, nego i kreditna. Svaki vjerovnik je dunik nekog drugog vjerovnika, koji je i sam
28

Njemaki: Bankkaufmann\ doslovan bi prijevod bio - bankovni trgovac

157

Andr Kostolany

dunik. Ako dunici ne plaaju, dolazi do moratorija koji vrijedi i za sve ostale dunike u tom lancu. U proteklim loim godinama mnogi su spretni trgovci prikazali situaciju jo gorom, da bi mogli bolje loviti u mutnom. Igra je strast koja prua zadovoljstvo i nanosi bol. Najvee je zadovoljstvo igraa: dobiti. Gotovo jednako: izgubiti. To je zato to igrau veliko zadovoljstvo ini napetost izmeu dobitka i gubitka. Kad ne bi postojao gubitak, ne bi bilo napetosti, a onda ni zadovoljstva. Moliere je napisao: "Budala koja zna previe, dvostruko je gluplja od neznalice". Ta se spoznaja tono moe primijeniti na burzu. Poten dunik je onaj koji razoara svoje nasljednike, ali nikada svoje vjerovnike. Ne smije se slijediti tendencija, ve joj se treba suprotstaviti. pekulanti ive od petine burze, a brokeri od etiri petine. Ne postoji apsolutno obrazovan ovjek, nego samo polovino obrazovan i sve ovisi o tome to ovjek napravi s tom polovinom obrazovanja. Sigurno postoje ljudi koji su sretni da sami sebi nisu vjerovnici. Kad ne bi postojao ekonomski tisak, ne bi ga trebalo ni izmiljati. Stari burzovnjak moe izgubiti sve, osim vlastitog iskustva. Georges Clemenceau je jednom rekao: "Rat je preozbiljna stvar da bi ga se povjerilo vojnicima." Danas se isto tako moe rei: 158

IZAZOV BURZE

"Ekonomija je preozbiljna stvar da bi je se povjerilo profesorima i ekonomistima". Na burzi je najopasnije iznenaenje. Pri tome samo mali broj burzovnjaka moe sauvati mir i objektivnost. Najei povod kraha na burzi nije objektivno razmiljanje, ve fenomen psihologije mase. Netko otkrije bilo kakav problem, pa makar bio i jako malen, i on se pone iriti kao vatra. Psiholoke reakcije mase na burzi su kao u kazalitu: jedan zijeva i uskoro zijevaju svi. Ako zakalje jedan, onda kalje cijela dvorana. Na kapitalistikom Zapadu situacija je opasna, ali ne beznadna. U komunistikom SSSR-u nije bila opasna, ali je bila beznadna. Za saveznike SSSR-a mogla se sigurno primijeniti francuska izreka iz vremena Borgiasa: "Qui mange du Pape en meurt" ("Tko jede iz papine kuhinje, umire"). Mnogi kapitalisti provedu jednu treinu ivota stiui kapital, jednu treinu uvajui novac, a zadnju treinu u razmiljanju kako da taj novac raspodijele nasljednicima. Novinari i burzovni pekulanti imaju istu sirovinu za svoj posao: vijesti i dogaaje. Novinari ih opisuju, a pekulanti u njih ulau. Svako potrkalo na burzi nosi mnogo novca skrivenog u svojoj teci. Samo ga mora pronai. Ljudi burze esto sudjeluju u znaajnim dogaajima. U prvom redu svojim novanikom. Inflacija je cijena demokracije ili, bolje reeno, demagogije. Jer ni jedan parlament se ne usuuje provesti stroge mjere koje bi se, zapravo, trebale poduzeti protiv inflacije. 159

Andr Kostolany

160

Svaki burzovni broker pati od intelektualne deformacije jer ak i najinteligentniji, najpoteniji i najodgovorniji broker pokvareno misli u odnosu na daljnje naloge i provizije. Dravni bankrot? Bankovna kriza? Na to postoji samo jedan odgovor: "Mnogo buke ni za to!"

Potpuno ovisi o ljudima burze hoe li se tendencija na burzi ocijeniti kao vrsta ili slaba. Iste e cijene jedan ocijeniti kao vrste, drugi kao slabe - ovisno o vlastitom angamanu. Kada predvidim razvoj na burzi godinu dana unaprijed, tijekom te godine svi misle da se alim. Budala ima vie gubitaka kada burza pada nego proputenih dobitaka ako burza raste, a on nije prisutan. Onaj tko nije sposoban razmiljati i donijeti odluku, ne smije na burzu. Burzovni igra bez razmiljanja, argumenata ili motivacije nalikuje igrau na ruletu. On je hazarder. Ne treba vjerovati da drugi, samo zato to masovno kupuju dionice, znaju vie ili da su bolje informirani. Njihovi razlozi mogu biti tako razliiti da je nemogue na temelju njih donositi zakljuke. Ekonomija se ne moe poduavati, nego ju se mora proivjeti i preivjeti. Imati gotovinu i s njom se pri niskim cijenama ukljuiti na burzu, jednako je zadovoljstvo kao biti gladan i ii prema restoranu. Loa, ali istinita vijest mi je draa nego dobra, ali pogrena. Kod prve znam na emu sam, a druga me moe zavesti.

IZAZOV BURZE

Kod neodlunih ljudi na burzi cijene su ve visoke ili jo visoke, a da bi se ukljuili, ve je prekasno ili je jo prerano. Miljenje ljudi burze nikada nije konstantno. Isti se papir pri istoj cijeni procjenjuje jednom previsoko, drugi put nisko, ali nikada na temelju objektivnog razmiljanja. To esto ovisi o tome je li dobro spavao, boli li ga to ili je nervozan - dakle ovisi o razlozima koji nemaju veze s burzom. Zbog toga veina ljudi burze ne moe biti objektivna. Pri kupnji treba imati mate, pri prodaji valja biti mudar. Naveer treba imati ideje, ujutro kritiko stajalite, a u podne odluiti. Burza, tj. trite novca, zapravo je kazalite u kojem uvijek igra isti komad, ali pod razliitim naslovom. Da bi vladala bez nasilja i drala financije u redu, vlada mora biti jako lukava. Ekonomski strunjaci su gladijatori koji se bore zavezanih oiju. U gospodarstvu se ne isplati govoriti istinu ili savjetovati korisne stvari. To je najbolji nain da se stvore neprijatelji. Voltaire je rekao: "Svaka loa stvar moe imati dobre posljedice". To se osobito dobro moe primijeniti na burzu. Za razvoj cijena nije bitno to se dogaa danas, nego to e se dogoditi sutra i prekosutra. Jer ono to se dogaa danas, ve je ugraeno u cijene. Osoba na burzi nije osoba sustava, nego ideja. 161

Andr Kostolany

Prezirem parazite na burzi, male igrae koji svakodnevno kupuju i prodaju, kupuju i prodaju, ali priznajem da bez njih burza ne bi bila burza, a da bez burze ne bi mogao opstati kapitalistiki sustav. Najbolji primjer: socijalistiko-komunistika vlada Francuske uinila je sve da odri burzu u optimistinom raspoloenju. Imponiraju mi samo milijuneri koji bi mi imponirali i da imaju prazne depove. Masovni mediji koji promatraju kako se manipulira javnou i sami su krivi za tetu. Najvei broj ljudi koji su sposobni stvoriti puno novca rijetko su sposobni u njemu uivati. Ako se na burzi previe bojimo neeg loeg, ve nekoliko sati nakon to je do toga dolo, lake nam je. To je slavni fenomen fait accompli29. Na burzi nam osjeaj esto kae to trebamo raditi, a razum ono to trebamo izbjegavati. Ponekad je na burzi bolji dvosmislen savjet od onog preciznog i jasnog. Tek se nakon odreenog vremena shvati sve to se nauilo (pri tome mislim na svoje seminare). Reakcije igraa uvijek e biti iste bez obzira radi li se o velikoj ili maloj burzi, jer se ljudske reakcije malih tedia i velikih menadera gotovo i ne razlikuju. Pri kupnji treba biti romantian, pri prodaji realistian (u meuvremenu treba spavati).
29,

Fait accompli (franc.) - svren in, svrena stvar, gotova injenica

162

IZAZOV BURZE

Kupovati opcije? Isto kao i kod mjenica - potpiite pa ete vidjeti kako brzo prolazi vrijeme. Na burzi bolje mete stara nego nova metla. Tko se na burzi previe hvali s malim, nije vrijedan velikog. Prije booma i nakon kraha vlada velika tiina. Ono to se dogaa u meuvremenu, histerina je buka bez mnogo razuma. U svakoj dobroj graanskoj porodici u Francuskoj najglupljeg sina slalo se na burzu. Sigurno su za to postojali razlozi. pekulacija s prodajom na kratko razumljiva je samo inteligentnoj osobi na burzi. Budala ne razumije da se moe prodati neto to se jo ne posjeduje. Jako je opasno ako su burzovni profesionalci i financijski publicisti esto u pravu. Kolege postaju zavidni i nestrpljivi da ga uhvate u pogreci. Kada se radi o glasinama na burzi, osoba burze ne smije vjerovati ni vlastitom ocu. Jacques Ibert, veliki francuski kompozitor, jednom je rekao da se umjetnost sastoji od 10% inspiracije i 90% napornoga rada. Na burzi je rad - iskustvo. Ono to na burzi svatko zna, ne zanima me. Inflacija je pakao za vjerovnika i raj za dunika. Rothschild je jednom rekao: "Tko se na burzi ravna prema meni, loe e se provesti.
163

Andr Kostolany

Devedeset posto igraa na burzi nema ideja, a da i ne govorim o tome da ne razmiljaju. ak i igrai koji se klade na trkama i na sportskoj prognozi imaju ideje i motive. Burzovni igrai najee idu na slijepo, zajedno s masom. Mnogo novca ak e i u depu budale imati vrijednost i dobiti priznanje. A mo novca je velika. Predsjednik jedne velike banke u Beu rekao je za vrijeme velike inflacije: "Nismo pametni ni vrijedni, ali smo zato fini!". Mislim da danas s tim ne bi daleko stigao. Divlju strast pekulacije najbolje zaustavlja gubitak. Analitiar misli, burza upravlja. Na burzi ne treba sve znati, nego samo sve razumjeti. I ako se sve razumije, ne treba sve i raditi. ak i najstrastveniji burzovni pekulant morao bi jednom napraviti pauzu i neko vrijeme promatrati. esto se pitam je li za vrijeme burzovnoga radnog vremena bolje otii na burzu ili na pecanje. Na burzi se mogu uti savjeti i tada napraviti ba suprotno od njih, kod pecanja se moe razmiljati o tome to ne treba napraviti. Bankar koji pekulira s novcima muterije i ima peh, naziva se varalicom. Onaj koji pri tome ima sreu, postaje genije. Za mnoge se ljude burze moe rei da u mladosti troe novac koji u starosti zarauju. Moje je srce na lijevoj strani, glava na desnoj, a novanik ni desno ni lijevo; ve je odavno u Americi.

164

IZAZOV BURZE

Pametna bi ena uvijek trebala imati u rezervi pekulanta medvjeda. Tada je osigurana za sva vremena. Na burzi je pola istine cijela la. Treba znati da iza fasada velikih financijskih institucija ne sjede uzorni ljudi. Vrag je stvorio burzu da bi na taj nain kaznio ljude koji vjeruju da e, kao i Bog, ni iz ega stvoriti neto. Jedina tvornica koja u Washingtonu radi dan i no je kovnica novca, to znai - dravna tiskara novca. Burza ne uzima u obzir samo dogaaj idue godine, ve i ono to javnost oekuje od godine koja slijedi nakon nje. Znai, pretpostavka pretpostavke. esto padaju cijene, a ipak se moe rei da je trite stabilno, i obrnuto: cijene rastu no unato tome se moe utvrditi da je tehniko ustrojstvo trita nestabilno. Ekonomisti, gospodarstvenici, pogonski inenjeri i drugi strunjaci trebaju se drati podalje od burze. Ona je za njih opasna zamka kojoj se ele pribliiti svojim znanstvenim metodama. Njima mogu citirati samo Dantea: "Ostavite svaku nadu vi koji ulazite". Ako se radi o novcu, postoji samo jedan moto: "Vie!" Nikada se ne smijemo zaljubiti u dionicu i moramo se znati lako odvojiti od nje kada ujemo poziv za SOS! Ne smije se trati za tramvajem i dionicom. Treba imati strpljenja: sljedee e sigurno stii! 165

Andr Kostolany

Dvije teke stvari na burzi su prihvatiti gubitak i ne realizirati mali profit. Najtee je ipak imati svoje miljenje i initi suprotno od veine. Ako bi bilo koji dogaaj na tritu mogao imati psiholoko djelovanje, ono se mora odmah pojaviti, jer e sutradan ve pasti u zaborav. to vlada vie demantira eventualnu mjeru, to je sigurnije da e je kasnije donijeti. U oima starih milijunera novi uspjeni ljudi uvijek su sumnjivi. Oni ne mogu razumjeti da se tijekom vremena stvara nova imovina i sumnjaju da se iza uspjeha skriva neto ilegalno i nedopustivo. Osobama burze ne smrdi novac, nego samo izgubljeni novac! Kada bi pekulacija na burzi bila lagan posao, ne bi postojali rudari, drvosjee i teki fiziki radnici. Svatko bi bio pekulant. Stvarno suveren je onaj tko moe otkazati neki poziv bez obrazloenja. Strane vijesti iz podruja ekonomije i financija u zadnje su vrijeme mogli izmisliti samo oni koji na tom podruju nemaju iskustva. Onog dana kada okorjeli optimist postane pesimist, najvjerojatnije e doi do prekretnice u tendenciji teaja. Takoer vrijedi obrnuto. Kada okorjeli pesimist postane optimist, mora se to je mogue bre otii s burze. Nervozni pekulanti su najnervozniji onda kada nemaju papire, a burza poinje rasti.

166

IZAZOV BURZE

Da bi se imalo uspjeha kod establimenta, treba se postaviti naivno, ali misliti trezveno. Kada se na burzi zarauje novac uz savjete profesionalaca, to je uspjeh, bez savjeta je veliki uspjeh, a kada se radi upravo suprotno od savjeta strunjaka, onda je to ogroman uspjeh. Jednom sam sjedio na predavanju slavnoga burzovnog gurua (radije ne bih spominjao ime). Nisam mogao dalje sluati njegove gluposti i ustao sam. Moj me je susjed pitao: "Zar elite otii od nas?" "Otii od vas?" odgovorio sam. "Ne, ja idem". Ne treba imati kapital, nego deparac. Neki ak radije imaju deparac nego imovinu. Kada investicijski fondovi imaju velika novana sredstva, znak je da se blii kraj tree faze uspona.

167

Andr Kostolany

Kostolanyjev test

Uz pomo ovoga testa moete utvrditi trebate li svoj novac uloiti u fiksno ukamaene vrijednosne papire ili ste roeni pekulant. Odgovorite spontano na sljedea pitanja i zbrojite koliko imate a i koliko b-odgovora. Rezultati su navedeni nakon pitanja.

168

Kostolanyjeva

pitanja

1. Odmore planirate: a) mjesecima unaprijed b) neposredno prije? 2. Na semaforu je crveno svjetlo, ali nema automobila: a) ekate zeleno svjetlo b) prelazite za vrijeme crvenog 3. Jeste li bolje raspoloeni: a) ujutro b) naveer 4. Na vaem je tanjuru izmeu ostalog i poseban specijalitet: a) ostavljate ga za kraj b) poinjete s njim 5. Slike uglavnom birate: a) prema vrijednosti b) prema ukusu 6. Prvi ste put u nekoj stranoj zemlji. Idete: a) u restoran s domaom kuhinjom vae zemlje, koji su vam preporuili znalci b) u nepoznati lokalni 7. Svojoj eni donosite iz Pariza: a) narueni omiljeni parfem b) novu marku koja je upravo ""in" i koja vam se svia 169

8. Kada u zrakoplovu traite mjesto pazite na: a) sigurnost i udobnost b) susjede 9. Na to igrate? Na: a) iste anse b) jedan broj 10. Kod traenja stana vie pazite na: a) raspored prostorija b) okoli 11. Na putu za kino u kojem se daje krimi saznate tko je ubojica: a) unato tome idete u kino b) odustajete 12. Vaa tvrtka mijenja sjedite. Vi trebate takoer preseliti: a) to vas smeta b) zadovoljno ekate preseljenje 13. elite li da vaa ena: a) ostane kod kue kao domaica b) da se zaposli 14. Koja je konstelacija po vaem miljenju bolja za obiteljski ivot: a) mukarac vodi brigu o budetu, a ena je galantnija b) mukarac lake troi novac, dok ena tedi

170

IZAZOV BURZE

Rezultati

14 toaka a Za vas je na prvom mjestu sigurnost. U neizvjesnosti vidite nemir, a ne dra neeg novog. Kada zaraujete novac, vaa je najvea briga da ga drite na hrpi. Vaa strategija ulaganja trebala bi donijeti tono predviene rezultate: drite svoj crni fond na raunu u banci. Raspitajte se u banci o mogunostima ulaganja u oroene depozite i prihvatite savjete o financijskim ulaganjima s brzim povratom sredstava. 6-10 toaka a Vi ne bjeite od avantura, ali ipak se pri tome trebate osloniti na vrst oslonac. Okarakterizirao bih vas kao "tediu s ukalkuliranim rizikom" pri emu vaa spremnost na rizik raste kada se pribliava rezultatu od 10 a) toaka. Za vas su podobna srednjorona ulaganja s visokim kamatama, dugorone obveznice, a od dionica samo one prvorazredne (Blue Chips), to spremno trebate kupovati, i to iz vie zemalja, svugdje pomalo. 14 toaka b Vi ste tipian pekulant. Vaa sredstva ne miruju, a to znai da za vas ne postoji ulaganje na due vrijeme. Trebate stalno slijediti burzu i sve to se dogaa u svijetu i na to odmah reagirati, ponekad imate jako puno papira, ponekad ih uope nemate jer ekate pravi trenutak. Vi niste ulaga - ve pekulant. Ako to ne moete prihvatiti (zbog toga to za to moda nemate vremena), onda radije uloite svoju imovinu na raun.

171

Kostolanyjev

komentar

1. Umjetnost improvizacije jedna je od najvanijih osobina pekulanta. 2. Tko se boji bilo kakvog rizika, treba izbjegavati burzu i sve dionice. 3. ovjek koji bolje funkcionira ujutro, koji se odmah ukljui u pogon, do kasno popodne iscrpi svoj fitnis potencijal i rauna s rutinskim danom bez veih iznenaenja, a to isto oekuje i od svog rauna. 4. Uivajte dok ste gladni; tko tedljivo uva poslasticu, taj eli imati osjeaj sigurnosti da e na kraju u svakom sluaju dobiti plodove svoga kapitala - kamate. 5. Romantik strasno kupuje skupe slike radi vlastitog zadovoljstva - on smije pekulirati. 6. U egzotinom restoranu eka iznenaenje koje pekulanta veseli - pa bilo ono i neugodno. 7. Ako se ne usudite donijeti eni novi parfem - to onda traite na burzi gdje se radi o vaem novcu? 8. Tip pekulanta previa manji rizik ili neugodnost jer se nada novom, zanimljivom poznanstvu. 9. Onaj tko je za ruletom i ne eli proigrati dvije ili pet njemakih maraka, treba marljivo tedjeti i dalje. 10. pekulant manje pazi na ono to je blizu, na praktino; on eli imati lijep pogled. 172

11. Krimi bez napetosti pekulanta ne zanima. tedia, nasuprot tome, uvijek tono zna to ga eka: kamate. Njega ne smeta to unaprijed zna budunost. 12. pekulanti se tako lako ne uzbuuju. Oni su naviknuti na promjene. 13. Tko ne voli da mu je ena izvan kue, njemu je na prvom mjestu udobnost; ali i na burzi nije udobno. 14. Naravno da pekulant zna da treba razumno gospodariti no, on to radije preputa drugima.

173

Andr Kostolany

Pogovor

Dragi itatelji, nadam se da sam vam pomogao bolje razumjeti anatomiju burze. Ispriao sam svoja naela. Sada je na vama da razmislite kako se ponaati. Nita nije vanije i korisnije u ivotu i na burzi nego drugoga ponukati na razmiljanje. Znam da je veliko iskuenje pratiti miljenje brokera, bankara, gurua i medija umjesto sam razbijati glavu. No, pokuajte jednom suvereno razmiljati i u tome ete stvarno uivati, kao to karta uiva pri odluci hoe li baciti pik deka ili herc damu. Stari Fritz (Friedrich der Grosse) jednom je napisao: "Svatko moe posjedovati znanje, ali umjetnost razmiljanja je rijedak dar prirode." Burza nije rulet, unato tome to su milijuni ljudi iz nje napravili kasino. Ona nije Monte Carlo bez glazbe, kako mnogi tvrde. Burza ima svoju vlastitu glazbu, treba samo imati antene da bi se ona ula. Nema veeg zadovoljstva nego biti kod neke pekulacije u pravu, osobito onda kada je vae miljenje bilo drugaije od opeg. esto je to vee zadovoljstvo nego inkasirati dobitak. Spekulacija na burzi je teka partija karata s opasnim protivnicima i oznaenim kartama, pri kojoj se trebaju poznavati pravila. Ona nije matematika operacija jer je svijet pun iznenaenja i neodlunosti. ak i kada je sve u redu ne znai da e odmah doi uspjeh. Ve sam prije 40 godina utvrdio da na burzi 2x2 nije 4, nego je to 5-1. Prvo je sve drugaije, a tek onda kako se oekivalo. Na kraju uvijek pobjeuje logika, mora se samo ekati taj "-1". To je teko jer samo 10% pekulanata moe preivjeti taj fatalni "-1". Nemaju strpljenja, novca ili uvjerenja. Zato uvijek iznova ponav174

ljam da je novac dobiven na pokvarenoj burzi (a ne: zaraen) "naknada za pretrpljenu bol". Prvo dolazi bol, a potom novac. Mnogi me ljudi pitaju kako mi uspijeva biti aktivan iako imam vie od 80 godina. Najbolji je lijek, kao to je to ope poznato, gimnastika duha. Kao osoba burze moram stalno misliti, razmiljati - ako je potrebno i raspravljati sa samim sobom - i svaki dan nauim neto novo. Moram razmiljati o tome kako e izgledati burzovna scena za 10 godina, jer za burzovnjaka ivot poinje tek s 80 godina.

175

Indeks imena i pojmova

A
Adenauer, Konrad, 9; 37; 53; 54; 141 anatomija burze, 12; 55; 174 arbitraeri, 30 Auriol, Vincent, 152

B
Balzac, Honore de, 64 Bank fr internationalen Zahlungsausgleich (BIZ), 102 Bank of America, 12 bik (Hausse), 131; 132; 155 bilance, 36; 41; 60; 66; 81; 85; 97; 102; 108; 110; 126; 128; 156 Bingen, M., 99 boom na burzi, 23; 38; 45; 46; 56; 57; 98; 119; 163 Bourbon, Parma Rene, 100; 122 Bowater poduzee, 105 broker, 11; 15; 16; 33; 34; 41; 42; 46; 47; 50; 55; 64; 68; 81; 92; 94; 109; 114; 116; 117; 118; 119; 130; 132; 144; 151; 158; 160; 174 C carinska politika, 124 Carter, Jimmy, 59; 96 Chamberlain, Arthur Neville, 26 Churchill, Winston, 122; 133 Ciceron, 64

deflacija, 12; 29; 66; 128 depoi, 54; 121 Deutsche Bank, 12; 129 devize, 27; 69; 73; 77; 103; 104; 128; 144; 145; 146; 147; 148 devizna ogranienja, 145 devizni pariteti, 128; 146; 147 devizni prekraji, 144 devizni priljev, 41 devizni promet, 147 devizni teaj, 27; 69; 77; 103; 147; 148 Dewey, Thomas E., 96 dijagrami, 67; 68; 69 dividende, 22; 23; 38; 73; 76; 85; 86; 87; 88; 89; 99; 110; 135; 145; 157 dobit, 53; 75; 86; 87; 88; 89; 133; 134; 141; 142 Dow-Jones, 9; 57; 58; 138 dravne obveznice, 93; 100; 102; 103 dugovi, 12; 37; 43; 45; 49; 50; 52; 53; 54; 103; 113; 126; 127; 140; 144 Dumas, Alexandre, 117 Dupont, 12

E
Eisenhower, Dwight D., 50; 96 ekonomska konjunktura, 25; 29; 38; 102; 107 ekspanzija, 18; 75 euforija na burzi, 12; 38; 39; 44; 46; 89; 90; 119; 141; 143

D
Daumiere, Honore, 131 de facto prijevara, 117; 118 de Gaulle, Charles, 51; 52

F
Federal Reserve Bank, 29 fiksni devizni teaj, 27; 69; 103; 104; 147; 148

177

Andr Kostolany

financial futures, 120 financijer, 22; 65; 70; 105; 109; 110 financijska politika, 25; 94; 122; 136 financijske transakcije, 65 financijski ugovori, 149 fiskalizam, 125 Ford, Henry, 59 fuzija, 65; 107; 110

iskustvo u investiranju, 8 izvozni krediti, 126

J
japanski fond, 71 Johnson, Lyndon B., 96

K
kamate, 18; 23; 24; 25; 28; 29; 35; 38 39; 45; 53; 58; 62; 71; 74; 76; 77; 82 86; 87; 88; 89; 92; 93; 94; 98; 101 102; 103; 111; 112; 113; 114; 118 120; 121; 122; 125; 127; 136; 139 140; 141; 157; 171; 172; 173 dugorone, 28; 94 kratkorone, 94 niske, 76 visoke, 53; 82; 88; 112; 113; 136; 171 kamatna politika, 39; 76; 109; 124 kamatna stopa, 74; 101; 102 kapitalizam, 9 Kaufman, Henry, 138; 139 Keaton, Buster, 61 Kemp, Jack, 146 Kennedy, John F., 96 Keynes, John Maynard, 22; 122 Kissinger, Henry, 111 konjunktura, 25; 29; 38; 102; 107 krah, 8; 23; 27; 31; 50; 51; 52; 54; 63; 74; 78; 112; 116; 119; 127; 135; 138; 159; 163 na burzi 1929., 8; 63 krediti, 12; 20; 38; 43; 45; 48; 49; 52; 53; 54; 60; 78; 84; 89; 92; 98; 99; 101; 120; 121; 125; 126; 141 kreditna politika, 41; 59; 124; 136; 137 Kreisler, Fritz, 64 kretanje kamata, 28; 29 L Lenjin, Vladimir Ili, 144 likvidnost, 21; 28; 39; 41; 45; 53; 57; 87; 89; 93; 97; 133

G
Gall, Ernst, 105 Gauguin, Paul, 64 Gerlach, Heinz, 130 Gide, Andre, 64 Goldwater, Barry, 96 gospodarski boom, 38; 56; 57 gospodarstvo, 11; 18; 20; 21; 23; 24; 45 53; 55; 56; 71; 75; 76; 79; 87; 88; 93 96; 109; 111; 116; 119; 121; 122; 123 124; 125; 127; 136; 147; 148; 154 161 Granville, Joe, 138; 139 H Habsburg, Rudolf von, 144 Hahn, Albert, 84 hipoteke, 126 Hitler, Adolf, 26; 60 Hoover, Herbert, 95 Hudson Bay Company, 129 Hunt sindikat, 116

IBM, 12; 25; 141; 142 indeksi, 9; 57; 67; 81; 138; 140 inflacija, 9; 12; 22; 23; 27; 29; 45; 59; 66; 77; 93; 94; 96; 98; 111; 113; 116; 122; 126; 127; 136; 137; 159; 164 inozemne obveznice, 16 International Harold Tribune, 57 investicije, 24; 38; 59; 60; 114; 130 investicijski fond, 34; 48; 71; 123; 167 IOS, 8; 129; 152

178

IZAZOV BURZE

M
manipulacije (cijena), 19 McGovern, George, 96 mediji, 23; 29; 33; 45; 55; 77; 86; 162; 174 medvjed (baisse), 43; 73; 90; 131; 132; 152; 155; 164 Mendelssohn und Co., 102; 103; 105 Moliere, 158 Molnar, Franz, 152 Molotov, W. M., 27 monetarna politika, 89; 93; 136 monokapitalizam, 18 Montesquieu, Charles de, 124 Morus, Thomas, 122

P
pad, 12; 19; 23; 26; 28; 35; 40; 42; 45; 46; 47; 51; 57; 65; 68; 69; 71; 73; 77; 78; 82; 86; 87; 89; 90; 113; 115; 121; 127; 135; 137; 138; 142; 146; 153; 154; 160 pad cijena, 35; 45; 46; 68; 113; 115 Penn-Central, 107 Pennsylvania Railroad, 107 Perquel, Adrien, 106 Picasso, Pablo, 33 plansko gospodarstvo, 125 platna bilanca, 60 porast, 18; 24; 53; 54; 87; 88; 102; 112; 117; 134; 135; 143; 147 porezi, 41; 55; 72; 79; 113; 144; 145; 146 porezna politika, 124; 136 poveanje kapitala, 20; 21; 66; 77; 119 poveanje poreza, 55 prodajni nalog, 16; 57 psihologija, 28; 31; 41; 47; 53; 59; 87; 89; 90; 107; 109; 123; 159 Pyron, Alexis, 125

N
Nanteski edikt, 144 Napoleon III., 144 narodni kapitalizam, 72 NATO, 149 neplaanje poreza, 144 New York Harold Tribune, 57 Newton, Isaac, 31 Nixdorf, Heinz, 12 Nixon, Richard, 59; 96

R
Racine, Jean Baptiste, 14 razlike cijena, 30; 72 razvoj kamata, 25; 92 Reagan, Ronald, 59; 96 recesija, 38; 55 reforma valute, 127; 128 reprivatizacija, 76 restrikcije, 111; 136 Ribbentrop, Joachim von, 27 Ricardo, David, 122 Roosevelt, Franklin D., 95 Rossini, Gioacchino, 64 Rothschild, Baron M., 163

O
obezvreenje novca, 127; 141; 147 obveznice, 16; 23; 24; 28; 37; 39; 54; 58, 75; 76; 77; 86; 93; 94; 97; 100; 101; 102; 103; 104; 119; 120; 139; 140; 141; 153; 171 obveznice s nultim kuponom (zerobonds), 119; 120 opcije, 12; 16; 53; 62; 75; 117; 120; 131; 132; 133; 134; 135; 136; 163 opcijski poslovi, 131 OPEC, 111; 112; 113; 114 oscilacije (cijena, teaja, kamata), 25; 32; 39; 54; 59; 62; 65; 69; 70; 74; 81; 97; 99; 105; 115

S
samouk, 83 sastanak na vrhu, 128 Schiller, Friedrich von, 73

179

Andr Kostolany

Schopenhauer, Arthur, 64 Siemens dionice, 16 socijalizam, 18; 23; 124 solventnost, 37; 107 Springer, Axel, 12 sredinja banka, 38; 44; 77; 88; 89; 93; 109; 125; 126; 127; 128: 136; 147; 148 stabilnost valute, 76 Stucki, Walter, 144

ulaganje, 22; 23; 28; 38; 53; 54, 57; 58; 59; 60; 66; 71; 74; 75; 79; 97; 98; 99; 119; 129; 133; 135; 146; 152; 154; 171 ulaganje kapitala, 54; 75 uspon, 9; 12; 22; 27; 42; 47; 52; 61; 62; 87; 88; 89; 90; 92; 116; 134; 167 uvozni krediti, 126

pekulacija, 18; 22; 23; 24; 30; 35; 36; 53; 54; 60; 65; 67; 73; 74; 75; 79; 80; 82; 84; 85; 87; 94; 101; 102; 107; 114; 115; 116; 119; 120; 131; 132; 133; 134; 137; 143; 147; 152; 153; 163; 164; 166; 174 tedni ulozi, 23 T Tagore, Rabindranath, 148 Talleyrand, Charles Maurice de, 122 teajevi valuta, 12; 19; 28; 30; 37; 41; 42; 45; 46; 51; 57; 62; 73; 74; 81; 86; 87; 88; 89; 90; 93; 97; 106 telekomunikacije, 30 terminsko trite, 44; 131; 135 trgovake bilance, 41 trgovaki ugovori, 29; 60; 149 Traman, Harrys, 59; 96 trite kapitala, 15; 28; 41; 74; 86; 87; 101; 136; 141; 142 valute, 30; 37; 76; 94; 101; 113; 121; 126; 127; 128; 140; 145; 147; 148 venture, 9; 123; 129; 130 Verdi, Guiseppe, 33 vladine obveznice, 16; 103 Volcker, Paul Adolph, 93; 94 Voltaire, 56; 64; 161 vrijednosni papiri, 11; 15; 16; 17; 21; 23; 25; 26; 38; 49; 52; 54; 58; 62; 71; 80; 83; 98; 111; 168

Wilde, Oscar, 74

Yamani, Ahmed Zaki, 112; 113 Young obveznice, 75; 140

Zola, Emile, 131

180

KOMUNICIRAJTE
KOMUNIKACIJA SVAKU IVOTNU SITUACIJU INI

IZGLEDNOM

POSLOVNI KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI

10000 Zagreb, tel: 01 35 35 35, fax: 01 35 30 09

Ericsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45

ERICSSON

OBOGATITE SVOJU STRUNU BIBLIOTEKU DJELIMA PRAKTINE VRIJEDNOSTI!

250,00 kn + PDV 300,00 kn + PDV

magazin za vrijednosne papire, financije i gospodarstvo

KAPITAL
Svaki mjesec samo u KAPITALU!
pregled dogadaja na tritu kapitala i novca trendovi analize objanjenja komentari procjene

Godinja pretplata 280,00 kn

KAPITAL d.d.
A. Stepinca 1 42000 Varadin tel. 0 4 2 / 32 04 64, tel/fax 0 4 2 / 32 04 65

KNJIGE U
Mark Fisher

PRIPREMI

INSTANT

MILIJUNER

A u t o r M a r k Fisher, milijuner, p o s t a v l j a j e d n o s t a v n o pitanje: " Z a t o n e t k o u s p i j e v a p o s t a t i milijuner, d o k d r u g i o t o m e s a m o s a n j a ? " U knjizi o p i s u j e m o g u n o s t k o n t r o l i r a n j a vlastite s u d b i n e : prije s v e g a , valja p r e c i z n o o d r e d i t i f i n a n c i j s k e ciljeve, a p o t o m se d i s c i p l i n i r a n o pridravati s l j e d e e g : r a c i o n a l n o koristiti v r i j e m e (ne p o s t a j e s e b o g a t t i m e t o s e radi vie o d drugih) s t a l n o se k o n c e n t r i r a t i na s v o j e vizije i ciljeve pratiti s v o j e p o t r e b e i PITATI (ako ne pitate, n e e t e ni dobiti!) raditi p o s a o s ljubavlju (radei p o s a o koji ne volite, n e e t e p o s t i i uspjeh) p o z i t i v n o razmiljati ( a k o ne v j e r u j e t e da se m o e t e o b o g a t i t i , i n e e t e biti b o g a t i ) p o s t a v l j a t i vrlo o d r e e n e ciljeve i r o k o v e do kojih se o n i m o r a j u ostvariti

Tod Barnhart

PET RITUALA DO BOGATSTVA

P r o v j e r e n e strategije k o j e p o m a u d a o n o m a l o t o I m a m o p r e t v o r i m o u vie n e g o d o v o l j n o . Autor, T o d B a r n h a r t , r a z r a u j e p e t rituala kojih s e m o r a m o p r i d r a v a t i d a b i s m o uspjeli izgraditi f i n a n c i j s k u s i g u r n o s t : 1. tediti 2. sanjati 3. planirati 4. investirati 5. darivati O v a k n j i g a n e e s a m o p o v e a t i v a e b o g a t s t v o , v e e p r o m i j e n i t i i v a ivot. O t v o r i t e n o v e v i d i k e i o s l o b o d i t i n e k e k o n i c e . L o g i n o i p r a g m a t i n o p o k a z a t e v a m put do d u g o r o n e sigurnosti.

ZA O N E KOJI ELE VIE

e l i m o se o k u p i t i i udruiti u obitelj i n v e s t i t o r a kojoj je cilj: n a u i t i v i e o investiranju ukljuiti se u t r i t e d i o n i c a , o b v e z n i c a , zlata... ili poduzetnitvo u p o z n a t i d r u g e investitore sve ovo s veseljem N a v e d e n e ciljeve p l a n i r a m o ostvariti uz: t i s k a n j e i i t a n j e d o b r e literature o investiranju seminare m a l e investicijske k l u b o v e redovite kvalitetne novine (newsletter) povremena zajednika druenja A k o i Vas sve ovo zanima, ulanite se besplatno u L M N b i b l i o t e k u , a mi e m o V a s r e d o v i t o o b a v j e t a v a t i o n a i m a k t i v n o s t i m a . D o v o l j n o je p o p u n i t i p r i s t u p n i c u i poslati je na adresu:

L M N b i b l i o t e k a , Poljika ulica 1 9 , 1 0 0 0 0 Z a g r e b ili

n a faks: 0 1 / 6 1 5 1 5 1 5

lXj

e i i m biti l a n L M N b i b l i o t e k e

Ime i prezime Poduzee Zanimanje Ulica Broj p o t e i m j e s t o Telefon Datum Eax Bolpis _

INTERNET WE W.H.R., BY SETHHKA

(Tisuu
KOSTOLANYJEV BURZOVNI SEMINAR izvorni je naslov ove knjige koja je, ul bestseler i do sada prodana u 1,5 milijun koji su je proitali i slijedili a dobitak na burzi i mogli su se bolj

336.

K0STO

iza.

U Europi je malo ljudi poput Andr Kostolanyja. Nakon studija filozofije i povijesti umjetnosti u Budimpeti, sluajno dolazi na Pariku burzu. Ui kod uspjenoga parikog brokera Adriena Perquela i rano postaje financijski neovisan. Stoga odluuje pisati redovite rubrike za financijske asopise. Istodobno, tisue polaznika njegovih predavanja i seminara uivaju u njegovu duhu, znanju i humoru. Najzanimljivija i najkorisnija pitanja i odgovore s tih seminara sakupio je u ovoj knjizi. Najvei broj ljudi koji su s p o s o b n i stvarati novac, rijetko su s p o s o b n i u n j e m u uivati. (A Kostolany) M n o g o je lake o n o v c u pisati negoli ga stvarati. (Voltaire) ISBN 953-96892-4-4