Impresso keramika kultura

Italija istona obala Jadrana

- Ranoneolitika kultura rasprostranjena u Sredozemlju i susjednim podrujima (sjev. Afrika, Grka, Albanija, Crna Gora, Hrvatska, BiH, Slovenija, Italija, juna Francuska, panjolska Circummediteranski kompleks koji se moe podijeliti na tri podruja: 1. istono: obalni pojas palestinsko-sirijsko-kilikijski (Mersin, Tarsus, Ugarit itd.) 2. srednje: Grka, Albanija djelomino ulazi u istono, a djelomino u zapadno 3. zapadno: istoni Jadran, juna Italija, Sicilija, Ligurija, juna Francuska, jugoistona panjolska

Razlike izmeu istonog i zapadnog podruja: na istoku prethodi faza akeramikog neolitika kao rezultat ranih poljodjelskih i stoarskih gospodarstava; na zapadu nema takvog predneolitikog horizonta (bilo je nekih pokuaja da se Crvena Stijena IV definira kao takav horizont) ve neolitizacija poinje upravo s impresso keramikom kulturom istok iskazuje sklonost prema izradi figuralne plastike, dok je na zapadu nema to je rezultat razliite duhovne podloge, odnosno gospodarskih imbenika na istoku gospodarsku osnovu predstavljaju poljodjelstvo i stoarstvo, a na zapadu lov, ribolov i skupljatvo

Iako u ovakvoj opoj podjeli istona jadranska obala pripada zapadnom prostoru, ipak i unutar toga prostora moe se razlikovati istona skupina impresso keramike, koju ine istona jadranska obala i dio zapadne obale, od one zapadnije tzv. cardium keramike (cardial ware) Ligurije, june Francuske, jugoistone panjolske.

impresso ist. jadr. obale

cardium zap. Sredozemlja

preteno ravna dna posuda preteno zaobljena dna gotovo nema plast. ukrasa brojni plastini ukrasi nema ljebnjenja ljebljenje ukras prekriva itavu povrinu ne prekriva nema zoomorfnih prikaza zoomorfni prikazi

Juna Italija

najgua koncentracija ranih neolitikih naselja je u Kalabriji, Materanu, Valle dell' Ofanto i Tavoliere (sjeverni dio Apulije, a znai upravo ravnica). Ona je oito rezultat paljivog izbora upravo ravnica i aluvijalnih terasa za ivotni prostor, a to su ujedno podruja prikladna za poljodjelstvo i uzgoj goveda.

Pulo di Molfetta

Apulski rani neolitik

impresso di tipo arcaico ili stil Prato don Michele (jednostavni impresso uzorci u redovima pojedinanih ili dvostrukih otisaka) impressa evoluta ili stil Guadone (sloeniji uzorci iz povezanih otisaka, primjerice cik-cak, sloeniji geometrijski uzorci izvedeni urezivanjem: ljestviasti motivi, visei trokuti ili reetkasti motivi. Zajedno s ovom keramikom prvi se put pojavljuje i tremolo ukras) keramika dipinta a fasce larghe ili dipinta a bande rosse. Ista keramika i pod nazivom stile Lagnano da Piede. Crveno slikana keramika s uglavnom irokim, crvenim vrpcama ili velikim geometrijskim uzorcima na finoj keramici

Masseria La Quercia keramika, fina sivosmea, birljivo glaana keramika s geometrijskim motivima slikanim smeom, crvenom, crnom ili bijelom bojom. Motivi su vodoravni nizovi linija, mree, ljestviasti i cik-cak na posudama zaobljenog dna, na dvodijelnim posudama kao i na trbuastim bocama sa cilindrinim vratom. Boja je uvijek nanoena u obliku tankih crta ili zareza. Ova se keramika pojavljuje i pod nazivom keramika dipinta a bande strette. Mogua je i kombinacija impresso motiva i slikanja na istoj posudi

LIGURIJA
pripada zapadnoj impresso keramici zajedno s junom Francuskom i panjolskom sredinji poloaj izmeu istonojadranskog impressa i cardium keramike zapadnog Sredozemlja, neki je jo nazivaju tirenskom impresso keramikom

Opa obiljeja ligurijske impresso keramike

zaobljeno dno posuda (svojstvo zapadnog Sredozemlja i sjev. Afrike), posude etvrtastog otvora, bute, lice; ukrasne kompozicije pravilne, uvijek tvore neke motive, esto gornji dio posude ima jedan motiv, a donji drugi ili je bez ukrasa tehnike: jednostavni otisci koljke cardium, ivotinjskog zgloba, gusti ubodi koji tvore linije, plastini ukrasi nastali izbacivanjem gline pomou koljke (poput nekovrsnog barbotina), brazdasto urezivanje, urezivanje geometrijskih motiva, te crvena inkrustacija, tk. plastine vrpce s otiscima

piljski lokaliteti, najznaajniji Arene Candide: paleolitik mezolitik, hijat, 3 neolitika horizonta (I. impresso keramika ireg mediteranskog kruga, II. impresso+vasi a bocca quadrata, III. Lagozza kultura)

Zemunica, HR

ISTONOJADRANSKI MEZOLITIK
rani mezolitik koji na osnovi artefakata odgovara soveterijenu (sauveterrien) odn. tardigravetijenu kasni mezolitik koji odgovara kastelnovijenu (castelnovien)

Mezolitiki lokaliteti na hrv. dijelu ist. Jadrana rani mezolitik - soveterijen: Kopaina na Brau (7030-6490 cal.BC) kasni mezolitik - kastelnovijen: Savudrija, Loza, Klanjeva pe, Oporovina, Podosojna pe (5410 cal BC), Lopar na Rabu, Vaganaka pe na Velebitu, Ledenice, Podumci, Okrugla, Glaviica Crna Gora: Odmut I, Crvena stijena

Istoni Jadran
u neolitiku ini zaseban, izdvojen i zatvoren kulturni krug uvjetovan zemljopisnim imbenicima: krki sastav i oblik tla, sredozemna klima, povezanost s jadranskim morem

Kultura impresso keramike

prostire se od Istre do Boke, a granica tee planinskim lancima koji odvajaju priobalno podruje od unutranjosti: Soa, Vipava, Reka, Kras, iarija, Uka, Gorski Kotar, Velika i Mala Kapela, Velebit, Dinara, dravna granica s BiH do Ivan planine, Vitoroga, Radue, Bjelanice, Zelengore, Durmitora, Sinjajevine, Prokletija, unutarnje albanske granice prodori u unutranjost dolinama rijeka Neretve (na koju se nadovezuje dolina Bosne), Pive, Drine, Ibra, Bojane i Drima

Mogu se izdvojiti ua podruja: Istra odvojena Krasom i iarijom obalni pojas Hrvatskog primorja s kvarnerskim otocima sjeverna Dalmacija omeena Zrmanjom i Krkom srednja Dalmacija i sjeverozapadna Hercegovina (izmeu Krke i Neretve) jugoistona Hercegovina zapadni dio Crne Gore zapadna Albanija

Nalazita
oko Trsta: Grotta Azzura (Peina na Leskovcu), Grotta Gialla, Grotta della Tartaruga, Caverna dell'Orso (Peina pod Muzarji), Caverna dell'Petirosso (Pejca v Laci ili Vlaka jama), Grotta delle Gallerie (Peina pod Steno), Grotta dei Ciclami (Orehova pejca) juna Istra: Vrin, andalja, Verudica, Iula, Pradielski rt, Oporovina Hrv. primorje: Vela jama na Loinju, Jami na Sredi-Cres, Vorganska pe-Krk, Vaganaka peina-Velebit sjev. Dalmacija: Nin, Vrsi, Crno Vrilo, Islam GrkiGradusa/Lokve, Peina u drilu, Tinj-Podlivade, Smili, Buta jama, Benkovac, Bribir, Vrbica-Krkovi, Tradanj, Jagodnja, Kamenta, Kula Atlagi

srednja Dalmacija: karin Samograd, Danilo, Krina-Klis, Pokrovnik, Tamnica kod Bitelia, Markova pilja-Hvar Hercegovina: Zelena peina, Stolac, Ravlia peina, Hateljska peina juna Dalmacija: Gudnja na Peljecu, Vela spila-Korula Boka Kotorska: Spila iznad Perasta Crna Gora: Crvena Stijena, Odmut, Koronina Albanija: Blaz, Vlush

Smili - Barica

Periodizacija
ime Batovi 1. rana faza Crvena Stijena 2. razvijena faza Smili 3. kasna faza Gudnja

Johanes Mller Impresso A 6050-5850 cal.BC A1: jednostavni ukrasni motivi, otisci prsta, nokta, tipanje, iljatoovalni rovai, jednostavno igosanje koljkom A2: finiji ukrasi, jednostavne linije i brino izvedeni igosani motivi, tipoloki napredak Impresso B 5800-5600 cal.BC B1 cardium cik-cak linije, ubodi i sloeni linearni motivi B2 nenarebrene cik-cak linije Impresso C 5600-5500 cal. BC razvoj u dva pravca grupa Medulin (5750-5100) Istra; u glini prevladava kvarcni prijesak. Ukrasi sloeni od linearnih i utisnutih motiva, linija koljki povuenih rubovima cardium koljke, nema tremolo ukrasa grupa Humina (5800-5550) neretljansko podruje; nedostaju ukrasi koljkom, prevladava otisak prsta, nokta i tipanje

Gudnja

Vela spila

Obre I