Tomorad, M. Povijest i kultura grkog i rimskog svijeta I. dio Grki svijet (predavanja) Zagreb: Hrvatski studiji 2012.

Izvori za starogrku povijest. Starogrki jezik i pismo. Starogrki pisci. Historiografija stare Grke. Zbirke izvora

Izvori za grku povijest materijalni povijesni ostaci minojskog, mikenskog, arhajskog, antikog i helenistikog razdoblja gradska i seoska arhitektura grobna arhitektura grobni nalazi predmeti svakodnevnog ivota razni umjetniki predmeti raznovrsni izvori pisani na glinenim ploicama, ostrakama, kamenu, stelama, papirusu djela antikih pisaca

Starogrki jezik i pismo

indoeuropski jezik? Grki o. 1400. g. pr. Kr.
pojavio se s valovima grkih seoba tijekom II. tisuljea pr. Kr. ahejski dorski jonski eolski

frigijski o. 800. g. pr. Kr. makedonski Grko pismo

adaptacija fenikog alfabeta pojavilo se u VIII. st. pr. Kr. ubrzo se proirio Sredozemljem te doivio daljnje promijene modifikacije na prostoru Italije gdje se razvilo etrursko i latinsko pismo antiki grki jezik prvi put se pojavio na otoku Lezbosu u vrijeme pjesnikinje Safo

Starogrki pisci
Homer (pjesnik prije VIII. st. pr. Kr. Hom.) Hesiod (pjesnik VII. st. pr. Kr. Hes.) Safo (pjesnikinja VII. st. pr. Kr.) Ezop (pjesnik prije VI. st. pr. Kr.) Solon (politiar i zakonodavac VI. st. pr. Kr.) Hekatej iz Mileta (historiar - VI.-V. st. pr. Kr.) Eshil (tragiar, VI.-V. st. pr. Kr.) Herodot (historiar V. st. pr. Kr. Hdt.) Hipokrat (lijenik V. st. pr. Kr. Hippoc.) Euripid (tragiar V. st. pr. Kr. Eur.) Pindar (pjesnik V. st. pr. Kr. Pind.) Sofoklo (tragiar V. st. pr. Kr. Soph.) Tukidid (historiar V. st. pr. Kr. Thuc.) Aristofan (pisac V.-IV. st. pr. Kr.)

 Ksenofont (historiar V.-IV. st. pr. Kr. Xen.) Sokrat (tragiar V.-VI. st. pr. Kr.) Aristotel (filozof IV. st. pr. Kr. Arist.) Demosten (govornik IV. st. pr. Kr. Dem.) Euklid (pisac - IV. st. pr. Kr.) Epikur (pisac - IV.-III. St. Pr. Kr.) Menander (pjesnik IV.-III. st. pr. Kr.) Platon (filozof IV.-III. st. pr. Kr. Plat.) Apolonije Rodski (pjesnik III. st. pr. Kr. Ap. Rhod.) Arhimed (znanstvenik i pisac III. st. pr. Kr.) Kalimah (pjesnik III. st. pr. Kr. Callim.) Eratostren (geograf III.-II. st. pr. Kr. Eratosth.) Aelije Aristid (govornik II. st. pr. Kr. Aristid.) Polibije (historiar II. st. pr. Kr. Plb.) Diodor Sicilski (historiar I. st. pr. Kr. Diod.)

 Dionizije iz Halikarnasa (historiar I. st. pr. Kr. D. Hal.) Strabon (geograf i historiar - I. st. pr. Kr. Strab.) Plutarh (historiar i pisac I.-II. st. Plut.) Klaudije Ptolemej (geograf - II. st. Ptol.)

Starogrka historiografija Hekatej iz Mileta, VI. st. pr. Kr.

esto se smatra prvim historiarem njegovo djelo Genealogija nije sauvano u cjelosti nego samo fragmentarno

Herodot iz Halikarnasa, o. 480.-425. g. pr. Kr.

prvi historiar u modernom smislu rijei jer je prvi kritiki promatrao povijesne dogaaje Historija ostala sauvana u cijelosti opisuje povijest Grke i starog Istoka do sredine V. st. Pr. Kr. povijest grko-perzijskih ratova

 Tukidid iz Atene, V. st. pr. Kr.

njegovo djelo Peloponeski ratovi opisuje povijest Grke tijekom Peloponeskih ratova do 411. g. pr. Kr.

Ksenofont iz Atene, V.-IV. st. pr. Kr.

nastavlja opis povijesnih dogaaja do sredine IV. st. pr. Kr. Grka povijest - Helenika 411.-362. g. pr. Kr. Anabaza opisuje putovanje 10,000 spartanskih plaenika tijekom perzijskog vojnog pohoda potkraj V. st. pr. Kr. Kiropedija opisuje ivot perzijskog vladara Kira, osnivaa Perzijskog kraljevstva

Beros, prva polovica III. st. Pr. Kr.

Babilonika

fragmentarno sauvana povijest starog istoka (Asirije i Babilonije) do poetka III. st. pr. Kr.

 Maneto iz Sibenita, prva polovica III. st. pr. Kr.

Egiptika

povijest egipatskih dinastija do dolaska Aleksandra Makedonskog Polibije iz Megapola, o. 200.-o. 118. pr. Kr. Historije 40 knjiga, 5 sauvanih, 18 sauvano u saecima povijest Sredozemlja od 218. do 146. g. pr. Kr. Diodor Sicilski iz Agira, I. st. pr. Kr.
Knjinica povijesti u 40 knjiga od kojih je 15 ostalo u potpunosti sauvano povijest Sredozemlja do sredine I. st. pr. Kr.

Strabon, o. 60. g. pr. Kr.-o. 25. g.

Geografija geografsko-povijesni opisi sredozemnog prostora

 Plutarh, 46.-120. g.
Usporedni ivotopisi grkih i rimskih istaknutih graana i vladara 23 para Grka-Rimljana Izida i Oziris

opis staroegipatskog mita

Dvojezini prijevodi grkih i rimskih klasika

Loeb Classical Library od 1911.

dvojezina grko/latinska engleska izdanja, knjievnost, povijest, filozofija, teologija, prirodne znanosti
Oxford Classical Texts = Scriptorum Classicorum Bibliotheca Oxoniensis (OCT) od 1902. Bibliotheca Scriptorum Graecorum et Romanorum Teubneriana (Bi Teu/BSGRT) od 1849.

Zbirke grkih epigrafskih izvora

IG Inscriptiones Graecae, Berlin 1873 SEG Supplementum Epigraphicum Graecum, Amsterdam 1923 SIG Dittenberg, W. (1915-1924), Sylloge Inscriptionum Graecarum, Leipzig. FGE Page, D. L. (ur.) (1981), Further Greek Epigrams. Epigrams before AD 50 from the Greek Anthology and the other sources, not include in the Hellenistic Epigrams or The Garland of Philip, Cambridge. FGrHist Jacoby, F. et al., Die Fragmente der griechischen Historiker, Berlin-Leiden 19231958; Leiden 1994 FHG Mueller, C.-F. (1841-1847), Fragmenta Historicorum Graecorum, 5 vols., Paris. GGM Mueller, C. (1855-1861), Geographi Graeci Minores, 2 vols., Paris. Harding Harding, P. (1985) From the End of the Peloponnesian War to the Battle of Ipsus. Translated Documents of Greece and Rome, vol. 2, Cambridge.

 RO Rhodes, P. J.-Osborne, R. (2003), Greek Historical Inscriptions 404-323, Oxford. Tod Tod, M. N. (1946-1948), A Selection of Greek Historical Inscriptions, 2 vols., Oxford. TrGF Snell, B. et. Al. (1986-2005), Tragicorum Graecorum Fragmenta, Berlin-Goettingen.

Referentne zbirke: stara Grka

CHCL Cambridge History of Classical Literature. I. Greek Literature (Cambridge 1985); II. Latine Literature (Cambridge 1982). DNP Cancik, H.-Schneider, H. (ur.) (19962004), Der Neue Pauly, 16 vols, Stuttgart. HRR Peter, H. (1906-1914), Historicorum Romanorum Reliquiae, 2 vols., Stuttgart. LHG&L Ampolo, C.-Fantasia, U. (ur.) (2004), Lexicon Historiographicum Graecum et Latina, Pisa. RE Pauly, A.-Wissowa, G.-Kroll, W. (ur.) (1893-1980), Realencyclopaedie der classischen Atertumswissenschaft, 84 vols., Stuttgart. RAC Reallexicon fur Antike und Christentum, Stuttgart 1950-

Hrvatski prijevodi grkih klasika

Izdanja Matice hrvatske Sv. 4: Herodot. Povijest. Preveo i priredio Dubravko kiljan. Zagreb: Matica hrvatska, 2000. Sv. 4: Herodot. Povijest. Preveo i priredio Dubravko kiljan. Zagreb: Matica hrvatska, 2000. Sv. 5 Ksenofont. Grka povijest. Prevela i priredila Ana Galjani. Zagreb: Matica hrvatska, 2001. Sv. 10: Tukidid. Povijest Peloponeskog rata. Preveo Stjepan Telar. Zagreb : Matica hrvatska, 2009. Tukidid. Povijest Peloponeskog rata. Preveo Stjepan Telar. Zagreb : Matica hrvatska, 1957. Ostala izdanja: Herodot. Herodotova povijest. Zagreb: Matica hrvatska, 1887. Plutarh. Usporedni ivotopisi. I.-III. Zagreb: August Cesarec, 1988. Plutarh. Izida i Oziris (De Iside et Osiride). Zagreb: Tragovi 1993. Plutarh. Pitijski dijalozi. Zagreb: Nova akropola. 2009. Plutarh. Usporedni ivotopisi. I-II. Zagreb 2010. Homer, Sofoklo, Eshil, Euripid, - razna izdanja

Zemljopisni poloaj. Odnosi sa susjedima. Gospodarstvo i naselja stare Grke. Drutvo osnovne karakteristike. Svakodnevni ivot

Zemljopisni poloaj Poetkom II. tisuljea pr. Kr. nomadska grka plemena krenula su sa sjevera u seobu na podruje dananje Grke i egejskog prostora doseljavala su se u valovima: Dorani Lakont, Kretu, dio otoka, Ahejci - poluotok Peloponez, Jonjani - poluotok Atiku, Kiklade i dio otoka Eoljani - Beotiju i Tesaliju Makedonci Makedoniju takoer naselili prostor egejskog mora s otocima

Susjedi
Egipat na jugu Sredozemnog mora Italici, Etruani, Rimljani na zapadu na apeninskom poluotoku Makedonci na sjeveru u balkanskim planinama Ilirska plemena na sjeverozapadu u balkanskim planinama Traani na sjeveroistoku Skiti na sjeveroistoku uz obale Crnog mora Hetiti Mala Azija do kraja XIII. st. pr. Kr. Troja Mala Azija, do poetka XII. st. pr. Kr. Lidijci Mala Azija Perzijanci Mala Azija od druge polovice VI. st. pr. Kr.

 Feniani istona obala Sredozemlja Ciprani jugoistono Sredozemlje Babilonci, Asirci Jugoistono Sredozemlje idovi Palestina, jugoistona obala Sredozemlja Kartaani Tunis, Sjeverna Afrika jugozapadna obala Sredozemlja

Ratovi
Grka je bila podijeljena na mnogobrojne male gradove drave polise. do osvajanja Aleksandra Velikog polisi se nikada nisu ujedinili u jedinstvenu dravu XIV.-XII. st. pr. Kr. minojsko-mikenska kultura, Dorani sukob sa starosjediocima XII. st. pr. Kr. ahejska plemena Troja XII. st. pr. Kr. 146. g. pr. Kr. plemena i polisi ratuju meusobno VI.-IV. st. pr. Kr. polisi rat s Perzijom druga polovica III. st. pr. Kr. 146. g. pr. Kr. rat s Rimskom Republikom

Podneblje mediteranska klima alpska klima u visokim brdima brdovita zemlja obrasla umama

Gospodarstvo
malo plodne zemlje u dolinama rijeka gospodarske grane zemljoradnja
masline vinova loza itarice povre

stoarstvo planinski krajevi ribolov primorje pomorstvo gusarenje obrt

oruje ratna oprema alati posue tkanine

 trgovina
razmjenjivali proizvode izmeu obrtnika i seljaka. VII. st. pr. Kr. novac razne oznake od bakra, srebra, zlata

Najvaniji gradovi
Mikena prijestolnica ahejske drave uspon u razdoblju od XIV.-XII. st. pr. Kr. propala tijekom seobe Naroda s mora najvaniji gradovi tijekom arhajskog perioda: Tirint Sparta Atena Pil Teba. najvaniji gradovi tijekom antikog razdoblja: Sparta, Atena, Korint, Arg, Olimpija, Delfi, Teba i Milet

Izgled starogrkog grada

grad je tvorila: utvrda i prigradsko naselje ispod utvrde. sredite gradskog ivota otvoren trg agora. narodne skuptine. u blizini agore smjeteni: hram posveen zatitniku grada, gradsko kazalite i vjebalite.

Starogrko drutvo
Slojevi starogrkog drutva: prvo drutveno raslojavanje tijekom i nakon naseljavanja najvei ugled istaknuti ratnici vijee ratnika postupno preuzima vlast u grim plemenima vojna demokracija s trajnim naseljavanjem novo drutveno ureenje temelj krvno srodstvo osnovica gospodarstva rod ili genos rodovi su se organizirali u vee zajednice bratstva ili fratrije pripadnici bratstva koji su ivjeli na istom prostoru bili su okupljeni u pleme ili file

 u polisima: kralj manji sloj uglednih i monih graana aristokracija puk demos, ograniena prava u odluivanju veina stanovnitva seljaci, obrtnici i trgovci.

Svakodnevni ivot
bogati Grci mnogo vremena provodili izvan kue
ujutro su odlazili na glavni trg agoru prepriavali novosti i trgovali gimnazij vjebalite knjinice ili biblioteke javna kupalita naveer gozbe zabava uz glazbu, ples i razgovor kazalita (teatri) gledali glumake izvedbe knjievnih djela svetkovine u ast grkih bogova

 robovi su radili kao posluga u kuama, na poljima, u obrtnikim radionicama i u rudnicima s vremenom trgovci, uitelji i lijenici siromaniji stanovnici sami obavljali svakodnevne poslove u kui i na zemlji mukarci dravni poslovi i sport djeake od sedme godine ivota pedagozi poduavali pisanju, itanju, raunanju, glazbi i tjelovjebi Grci veliku panju posveivali tjelesnoj spremi Olimpijske igre od 776. g. pr. Kr.

 ena cijenjena unutar obitelji nadzirala rad slugu vodila poslovima u kui uila svoje keri pjevanju, kuhanju i tkanju djevojke nisu smjele ii u kolu, ali su bile obrazovane

Najstarija povijest Grke. Kikladi. Kreta. Prve seobe. Mikena. Grko-trojanski rat. Seoba Dorana. Mrano doba. Kolonizacija

Kikladi
o. 2700. g. pr. Kr. bronanodobna kultura egejskog prostora podrijetlo nepoznato kasnije nazivani Pelazgima obrada mramora bavili se ribolovom, brodogradnjom, pomorstvom i gusarenjem. gradili male i brze brodove izraivali su jednostavne kipie mukaraca i ena.

Kreta
prva polovica III. tisuljea pr. Kr. prve kulture poetak II. tisuljea pr. Kr. razvoj neovisnih gradskih sredita minojska kultura mediteranska klima plodna zemlja ratarstvo stoarstvo ribolov obrti trgovina veze s prostorom Grke, starog Istoka i Egipta pomorstvo sredina II. tisuljea pr. Kr. ujedinjavanje gradskih sredita pod vlau mitskog vladara Minoja vrhunac razvoja okolni otoci i kopneni gradovi Grke plaaju danak kretskim vladarima mitovi Minoju, Minotauru i labirintu, Dedalu, Egeju, Tezeju i Arijadni

 Minoj je legendarni vladar Krete i po njemu je nazvana kultura Krete i okolnih otoka.
prema mitu bio je sin Zeusa i Europe na prijestolje je doao uz pomo strica Posejdona koji mu je omoguio nadzor i vlast nad irokim prostorom Egejskoga mora u prijestolnicama Knosu i Festu podigao je prelijepe palae iji su ostaci vidljivi i danas. predaje o njemu i njegovoj djeci (Androgenu, Arijadni, Fedri) sadrane su u raznim mitovima najvaniji mitovi o Tezeju i Minotaru i o graditelju Dedalu koji je izgradio Labirint i palau u Knosu Minoj je po smrti postao jedan od sudaca u Hadu.

 Tezej, legendarni kralj Atene

jedan od najveih junaka grke mitologije u njegovo vrijeme Atika je morala u danak slati kretskom kralju Minoju sedam mladia i sedam djevojaka njih je Minoj preputao udovinom Minotauru, ovjeku s glavom bika koji je ivio u labirintu Knosa Tezej je odluio ubiti udovite i tako osloboditi Atenu tekoga danka u njega se zaljubila Minojeva ki Arijadna i odluila mu je pomoi da ubije Minotaura dala mu je ma i klupko konca iji je jedan kraj privezao za ulaz u labirint dok je Tezej lutao u potrazi za Minotaurom, odmotavao je klupko napokon je naiao na udovite koje ga je pokualo ubiti rogovima. Tezej je bio spretniji i maem je usmrtio Minotaura iz labirinta je uspio izai namatajui konac Tezej je sa sobom je poveo Arijadnu koju je kasnije morao predati bogu Dionizu na povratku kui zaboravio je u hitnji promijeniti jedra kako je dogovorio s ocem Egejem crna alobna jedra trebalo je zamijeniti bijelima u znak pobjede kad je Egej opazio crna jedra, u oaju se bacio s visoke stijene u more koje je po njemu prozvano Egejskim

 najznaajniji gradovi na Kreti: Knos, Fest i Hagija Trijada.

 posrednici izmeu starog Istoka, Egipta i Grke prevozili ito iz Egipta i obrtnike proizvode starog Istoka, a iz Europe vino, maslinovo ulje, bakar i robove izvozili vlastite obrtnike proizvode, vino, ulje, vunu i umjetnike predmete vladavina Egejskim morem talasokracija vjerovali su da im je brodovlje toliko mono da moe uvati njihove luke i naselja od napada s mora utvreni gradovi prelijepe palae najpoznatija Kraljevska palaa u Knosu

 palae su ukraavali stupovima u ivim crvenim bojama, oslikanim zidovima s mitskim prikazima i prizorima iz svakodnevnog ivota

 simbol kraljevske moi bila je dvostruka sjekira labris prema kojoj je palaa dobila ime labirint svakodnevnog ivota slike igre s bikovima bikove smatrali boanstvima

 grobnice bogate predmetima od plemenitih metala, bjelokosti i keramike glinene vaze oslikane biljnim ukrasima, prizorima iz svakodnevnog ivota i ivota mora

 XV. st. pr. Kr. - propadanja minojske kulture erupcija vulkana na otoku Teri izmeu 1550. i 1450. g. pr. Kr. veliki plimni val unitio je kretsku flotu propast iskoristila ahejska plemena koja su osvojila i opljakala nebranjene gradove u drugoj polovici XV. st. pr. Kr.

Jezici i pismo egejskog prostora

Linearno pismo A najstarije pismo egejskog prostora pojavilo se oko 2000. g. pr. Kr. otoci Kreta, Mel, Tera, Keos, Arg, Mesenia piktografsko pismo nije grkog podrijetla neovisni jezik i pismo nestalo s propau minojske kulture o. 1400. g. pr. Kr. razne teorije deifriranja nije do danas deifrirano V. I. Georgiev 1957. indoeuropski ili semitski jezik G. A. Owens 1997. luvijski jezik J. Best 2001. feniki jezik novija istraivanja: indo-iranski jezik tyrrhenianski jezik, porodica jezika s etrurskim

Prvi valovi seoba grkih plemena

poetak II. tisuljea pr. Kr. nomadska grka plemena udruena u saveze krenula sa sjevera u seobu na podruje dananje Grke vie valova seobe stoari Ahejaci - poluotok Peloponez Jonjana - poluotok Atiku Eoljana - Beotiju i Tesaliju pokorili domae stanovnike Pelazge mjeanje stanovnitva prihvaanje sjedilakog naina ivota: uzgoj maslina i vinove loze, ribarstvo, brodogradnja, pomorstvo

 najvei ugled - istaknuti ratnici okupljeni u vijeu ratnika preuzelo vlast nad grkim plemenima vojna demokracija osnovica gospodarstva - rod ili genos rodovi su se povezivali u vee zajednice bratstva ili fratrije pripadnici bratstva koji su ivjeli na istom prostoru bili su okupljeni u pleme ili filu

Kretsko-mikenska kultura
ahejska plemena osnovala jaku dravu sredite Mikena ostala vana sredita: Tirint, Sparta, Atena, Pil i Teba na elu drave kralj vjerski poglavar drutvo se dijelilo na: plemstvo, sveenstvo, slubenike i obino stanovnitvo - puane, sluge i robove mikenska kultura se razvila pod utjecajem minojske kulture kretsko-mikenska kultura o. 1450.-1100. g. pr. Kr. poljodjelstvo, obrt, trgovina i pomorstvo ratovali su s okolnim gradovima i podrujima

 Mikena je imala utvreni gornji grad akropolu s pojasom debelih kamenih zidova koje su nazivali kiklopskim zidinama Grci su vjerovali da su ove zidine izgradili mitski jednooki divovi Kiklopi Lavlja vrata, Atrejeva riznica

 palae su ukraavali freskama u grobnicama pronaeno brojno oruje od bronce i predmeti od plemenitih metala najznamenitije su zlatne maske Agamemnonova zlatna maska

 Linearno Cipra neovisno piktorgramsko pismo razvilo se na prostoru Cipra 1500.-1000. g. pr. Kr. Linearno pismo B najstarije grko pismo 1400.-1200. g. pr. Kr. vezano od prve seobe grkih plemena upotrebljavan na prostoru minojsko-mikenske civilizacije sadravalo 87 znakova sauvan na glinenim ploicama koriteno za uvanje raznih zapisa otkriveno poetkom XX. stoljea prvi pokuaji deifriranja: A. J. Evansa, A. Kober, E. L. Benneta defiifrirano 1953. zahvaljujui istraivanjima Michaela Ventrisa i Johna Chadwicka

Dorska seoba
poetkom XII. st. pr. Kr. dolo je do prodora Naroda s mora i doseobe plemena Dorana njihovi su prodori unitili gotovo sve bronane kulture na prostoru starog Istoka i egejskog prostora istodobno zbio se i posljednji val doseljavanja grkih plemena doseoba ratnikog plemena Dorana pojam dorske seobe ili dorske invazije pojavio se poetkom XIX. st. njihov dolazak potaknuo je migraciju ostalih grkih plemena Ahejci se sele na sjever Peloponeza, a Jonjani na otoke i juna obalna podruja Male Azije, a Eoljani na sjeverna obalna podruja Male Azije brojna pomicanja raznih naroda, pljake i pustoenja ireg prostora istonog Sredozemlja prekinula su razvoj mikenske kulture mikenski gradovi su osvojeni i opljakani Dorani - nomadska ratnika plemena koja su za izradu oruja i raznog orua koristila novu kovinu eljezo po dolasku u novu domovinu prihvatili su sjedilaki nain ivota i postupno se poeli baviti ratarstvom, stoarstvom, ribolovom i pomorstvom nisu nastavili njegovati tekovine ranijih egejskih kultura te se nisu sluili pismom

 legendarni vladari: Atrej, Agamemnom, Agistej, Tiestej Homerska Grka o. 1200. 800. g. pr. Kr. zapoinje mrano doba grke povijesti jedina pisana vrela koja svjedoe o ivotu ovoga razdoblja su Homerovi epovi obuhvaa razdoblje od seobe Dorana i propasti kretsko-mikenske kulture do jaanja grkih polisa Atene i Sparte potkraj IX. st. pr. Kr.

Grko-trojanski rat
Troja ili Ilij - zapadna obala Male Azije razvio se sredinom II. tisuljea pr. Kr. opasan debelim bedemima zbog estih provala pljakakih plemena bogat grad stanovnici se bavili obrtom, poljodjelstvom i trgovinom poetkom XII. st. pr. Kr. (vjerojatno o. 1193. o. 1183. g. pr. Kr.) Troju napala ujedinjena grka plemena pod vodstvom mikenskog kralja Agamemnona u VIII. st. pr. Kr. slavni je grki pjesnik Homer opisao desetogodinju opsadu Troje u spjevu Ilijada lijepa je spartanska kraljica Helena pobjegla s trojanskim kraljeviem Parisom u Troju Mikenski kralj Agamemnon poveo je protiv grada osvetniku grku vojsku nakon dugotrajne i iscrpljujue desetogodinje opsade Grci su lukavstvom Odiseja, vladara otoka Itake, uspjeli osvojiti i opljakati bogati grad prividno se povukavi na svojemu brodovlju, Grci su toboe kao dar ostavili pred trojanskim zidinama drvenoga konja u njemu su bili skriveni grki ratnici. Trojanci su nasjeli lukavom naumu i unijeli drvenoga konja u prijestolnicu. Iz njega su u pravi as izili Grci, otvorili ostalima gradske dveri i zauzeli Troju.

 Ahilej - najglasovitiji grki borac pod Trojom sin kralja Peleja i morske boice Tetide Ahilejeva majka znala je za proroanstvo da e njezin sin biti stavljen pred izbor dugoga ivota bez slave ili kratak ivot slavnoga junaka kako bi ga uinila neranjivim, uronila ga je kao malog djeaka u vode rijeke Stiksa cijelo tijelo pokrio nevidljiv oklop, osim pete za koju ga je drala uranjajui ga Ahilej je izrastao u snanog mladia u grko-trojanskom ratu ubio je u boju amazonsku kraljicu Pentesileju koja se borila na strani Troje usmrtio je i najveega trojanskog junaka Hektora koji mu je ubio najboljeg prijatelja Petrokla jednom prigodom Ahilej je htio prodrijeti u Troju kroz dveri koje je uvao sm bog Apolon Ahilej mu je zaprijetio da e ga probosti kopljem i Apolon je uzmaknuo no, osvetio se za nanesenu uvredu potraio je Parisa, sina trojanskoga kralja Prijama i rekao da strijelom naniani Ahilejevu petu Ahilej je od zadobivene rane iskrvario prije smrti prokleo je Apolona i Troju danas se izraz Ahilejeva peta rabi kako bi se oznaila slaba, ranjiva strana nekog ovjeka

 Odisej - najlukaviji i najmudriji meu grkim junacima u grko-trojanskom ratu slavu stekao jo prije poetka grko-trojanskog rata jer je na stranu Grka uspio pridobiti junaka Ahileja po zavretku rata otplovio je kui na Itaku putovanje opisano u Homerovoj Odiseji na poetku putovanja zaustavio se na otoku Latofagu gdje je njega i njegovu posadu zarobio kiklop Polifem, Posejdonov sin Polifem je bio ljudoder i pojeo je estoricu Odisejevih sudrugova Odisej ga je uspio opiti vinom i oslijepiti velikim kolcem te pobjei Posejdon je iz osvete kaznio Odiseja na dugogodinje lutanje morem tijekom putovanja Odisej je boravio kod arobnice Kirke, a susreo je i sirene, morska bia sa enskom glavom i ptijim tijelom koje su svojim pjevanjem zavodile pomorce na pogibeljna mjesta dio posade izgubio je nastojei pobjei od nemani Skile i vira Haribde po povratku u Itaku ubio je prosce svoje ene Penelope koji su mu unitili i osiromaili zemlju ponovno zavladao svojim kraljevstvom

 Heinrich Schliemann (1822.-1890.) njemaki samouk istraiva - naui deset jezika kao sedmogodinjak uo je za Troju i Homerove spjevove slika spaljene Troje usjekla mu se u pamenje i postala je okosnica njegova ivota obogatio se trgovinom u Krimskom ratu sredinom XIX. st. novana neovisnost u 36 godini posvetio se ivotnom pozivu otkriu Troje i Mikene u prvoj polovici 70-tih godina XIX. st. zapoeo je iskapanja na prostoru breuljka Hisarlik u Maloj Aziji gdje je vjerovao da se nalazi Troja pronaao ostatke staroga grada Prijamovo blago zbog spora s turskom vlau napustio je istraivanja i krenuo iskapati Mikenu

 1876. otkrio je brojne bogato opremljene grobnice mikenskih vladara s nakitom i zlatnim maskama vjerovao je da je pronaao prikaze Agamemnona i Klitemnestre, no kasnija su prouavanja pokazala kako se radi o nalazima iz XVI. st. pr. Kr. u kasnim je godinama iskopao i ostatke grada Tirinta na Peloponezu, uz Mikenu najvanijeg nalazita mikenskoga razdoblja umro je u Napulju 1890. godine.

Homerska Grka
Homerska Grka - razdoblje od XII. do VIII. st. pr. Kr. seoba Dorana zaustavila je napredak egejskog prostora Homerovi spjevovi jedina su vrela koja svjedoe o ivotu u ovome razdoblju oni su se sauvali u narodu prevenstveno usmenom predajom i preko recitacija grkih pjesnika kasnije su na njihovu temelju uenici u kolama uili itati i pisati, a iz njih su saznavali o grkim bogovima, mitovima i obiajima tijekom i nakon naseljavanja dolo je do podjele zemlje koja je uvjetovala novo drutveno raslojavanje u gradovima se izdvojio manji sloj uglednih i monih graana aristokracija uz kralja vladala grkim gradovima veinu stanovnitva inio je obian puk demos seljaci, obrtnici i trgovci ograniena prava u odluivanju i upravljanju polisom

 stanovnici primorja - ribolov u planinskim krajevima Grke - mali seljaki posjedi stanovnici uzgajali masline, vinovu lozu, itarice i povre uzgoje stoke obrti obrtnici se smjestili u prigradskom naselju ispod gradskih bedema proizvodili oruje i ratnu opremu, alate, posue i tkanine trgovci razmjenjivali proizvode izmeu obrtnika i seljaka Grka podijeljena na mnogobrojne male gradove drave polise do osvajanja Aleksandra Velikog polisi se nikada nisu ujedinili u jedinstvenu dravu onemoguio planinski krajolik s malo plodnih ravnica najvaniji polisi Sparta, Atena, Korint, Arg, Olimpija, Delfi, Teba i Milet.

Vjerovanja starih Grka

sva zbivanja u prirodi koja nisu mogli objasniti smatrali djelom bogova politeisti obiteljski bogovi duhovi predaka kuno ognjite svaki polis imao zatitnika prinosili rtve gradili hramove prireivali sveanosti i natjecanja proroita sveenici tumaili volju bogova i proricali budunost najglasovitije Apolonovo proroite u Delfima Pitija, proroica izgovarala teko razumljive i esto vieznane reenice

 tovali heroje junaci roeni iz veze boanstva i obinog ovjeka te su posjedovali neko boansko svojstvo

Najvaniji bogovi
moni, besmrtni i uvijek mladi ljudi ivjeli na planini Olimp ljudske mane i vrline oni se vole i mrze, svaaju, ene, vesele, uivaju u jelu i piu (ambroziji i nektaru) svaki bog titio i promicao neku ljudsku djelatnost Zeus - vrhovni bog svih Grka, gospodar neba i zemlje Posejdon - bog mora Had - bog podzemnog svijeta Hera zatitnica ena i braka Afrodita - boica ljubavi i ljepote Apolon - bog svjetlosti i pjesnitva, ratarstva i stoarstva Ares - bog rata Artemida - boica lova Atena - boica mudrosti Demetra - boica poljodjelstva Dioniz - bog vina i veselja Hefest - bog vatre i kovakog umijea

 Heraklo najpoznatiji junak starih grkih mitova

sin vrhovnoga grkog boga Zeusa i smrtnice Alkemene posjedovao nadljudsku snagu u kolijevci je usmrtio dvije velike zmije koje je protiv njega poslala ljubomorna Zeusova supruga Hera od nebrojenih njegovih junatava, istiu se dvanaest zadataka koje je morao izvriti po nalogu kralja Mikene Euristeja da se oisti od ranijih grijeha ubio lava koji je imao neprobojnu kou usmrtio je golemo udovite Hidru s tijelom zmije i devet zmajskih glava otjerao je ptice koje su imale pande i perje od tvrde mjedi i ugnjetavale ljude uhvatio je koutu zlatnih rogova i mjedenih nogu koja je bila veoma plaha i izuzetno hitra ulovio je gorostasnoga vepra koji je svojim golemim onjacima ubijao stoku i ljude lukavstvom je oistio silne staje kralja Augija uhvatio je i ukrotio divljega bika na Kreti oteo je ljudoderske konje kralja Diomeda ukrao je stado Gerionu, divu s tri tijela osvojio je pojas amazonske kraljice Hipolite iz podzemnog svijeta doveo je Kerbera, gorostasna psa s tri glave, zmijama oko vrata i zmajskom glavom na kraju repa iz vrtova boanskih Hesperida donio tri zlatne jabuke sa stabla koje je bilo svadbeni dar boginji Heri za njezino vjenanje s vrhovnim bogom Zeusom.

 Edip, jedan od najtraginijih junaka grkih mitova kralj Tebe mit opisan u djelima Homera, Hesioda, Pindara, Eshila i Euripida ubio vlastita oca Laja i oenio majku Jokastu poznat je po svojem nadmudrivanju sa Sfingom udovina krilata neman s lavljim tijelom i enskom glavom hranila se ljudima i ugnjetavala okolicu grada Tebe Edip se susreo s njom i Sfinga mu je postavila zagonetku. Ona je glasila: Tko izjutra ide etveronoke, u podne dvonoke, a uveer tronoke, a kad ide dvonoke spretniji je i jai nego kad ide etveronoke ili tronoke? smioni je Edip lako i hitro odgovorio: ovjek! U zoru svog ivota neprestano pue etveronoke, u podne svoje muevne zrelosti hoda na dvije noge, a u predveerje svog ivota zbog slabosti pomae se tapom kao treom nogom. Zateena tonim odgovorom, Sfinga je odletjela i survala se u more takav joj je kraj namijenila sudbina naie li na onoga tko e rijeiti njezinu zagonetku

Vrste naselja i kolonizacija

Vrste naselja: mala seoska naselja gradovi-dravice = polisi Grka kolonizacija matini polis = metropola kolonija VIII. st. pr. Kr.-III. st. pr. Kr. novi polisi neovisni o metropoli snane kulture i trgovake veze uzrok: nedostatak obradivog tla tko: mlai ljudi, zakupci i prezadueni seljaci

 utjecaj na gospodarstvo kolonizacija ubrzala razvoj grkih gradova stari polisi izvoze: proizvode od keramike i plemenitih metala, ulje, vino i tkanine stari polisi uvoze: itarice, vunu, lan, konoplju, metale, jantar i mirise. gdje: u blizini mora i ua rijeka na obalama Crnog mora, uz zapadnu obalu Male Azije, na jugu Apeninskog poluotoka i na Siciliji Velika Grka (gr. Megl Hells). sjevernoj Africi, junoj Francuskoj i panjolskoj, Egiptu i na istonoj obali Jadrana.

 najvanije kolonije: Bizantij, Sinopa i Trapezunt na obali Crnog mora, Milet, Efez i Smirna na zapadnoj obali Male Azije, Sirakuza, Mesina, Tarent, Neapol i Pestum u Velikoj Grkoj, Masilija u dananjoj junoj Francuskoj, Naukratij u Egiptu, Kirena u sjevernoj Africi, Korkira Melajna, Isa, Tragurij, Epetij na istonoj obali Jadrana.

Grke naseobine na Jadranu

Korkira Melajna (Crna Korkira) na otoku Koruli prva grka kolonije na podruju istone obale Jadrana krajem VI. st. pr. Kr. osnovali stanovnici otoka Krfa u blizini Lumbarde na Koruli postojala je jo jedna grka kolonija Lumbardska psefizma IV. ili III. st. pr. Kr. Isa na otoku Visu osnovao sirakuki tiranin Dionizije Stariji poetak IV. st. pr. Kr. Far (Stari Grad) na otoku Hvaru osnovali stanovnici otoka Para o. 385./384. g. pr. Kr. ostale vane grke kolonije bile su Tragurij (Trogir) i Epetij (Stobre)

 kolonije su bile u dobrim odnosima s domaim ilirskim stanovnitvom u zaleu Grci su meu Ilire proirili svoju kulturu, a jako su utjecali i na razvoj ilirskog obrta, trgovine i brodogradnje. bogata trgovina Grci su u zalee izvozili proizvode od stakla, posue od keramike, razni nakit, orue i oruje, maslinovo ulje i vino uvozili su metalnu rudu, vunu i sol

Sparta i Atena

Sparta
Peloponez pokrajina Lakonija osnovali Dorani o. 900. g. pr. Kr. Lakedemon pokorili Ahejce heloti obraivali zemlju Spartanaca proizvedene vikove smjeli zadrati za sebe nisu imali politika prava perijeci dio starosjedioca koji nije pruio otpor nisu smjeli sudjelovati u politikom ivotu polisa sauvali osobnu slobodu i sluili u vojsci bavili se obrtom, trgovinom i poljodjelstvom

 snana vojnika drava Spartu u poetku inila etiri naselja Spartanci proirili polis na susjedne plodne ravnice tri rata s Mesenjanima pretvoren i u helote imovinska jednakost svaki punoljetni Spartanac dobio od drave jednak dio zemlje ivjeli u vojarnama hopliti - najbolji vojnici u Grkoj

 djecu odgajali u vojnikom duhu i pod strogim nadzorom drave djeaci od sedam godina odvajani od roditelja i u vojarnama odgajani za ratnike morali obavljati teke tjelesne vjebe, podnositi glad i hladnou uili krasti, itati, pisati i raunati ako bi bili uhvaeni u krai kanjavani batinama navikavani govoriti samo ako ih stariji pitaju davali kratke i saete odgovore lakonski odgovori djevojke pohaale kolu odgajane da budu vjerne graanke ideali majinstvo i odgoj djece uile obavljati razne kune poslove od sedme godine su redovito vjebale kako bi se privikle na napore polis bez umjetnikih djela glazba

 Dravni ustroj
mitski zakonodac Likurgu aristokratska republika na elu spartanske drave dvojica kraljeva
imali neogranienu vlast samo u vrijeme rata zapovijedali vojskom odluivali o ivotu i smrti svojih vojnika lanovi vijea staraca u doba mira

vijee staraca geruzija

vodilo dravne poslove sainjavala 28 ugledna Spartanaca starija od 60 godina lanstvo doivotno politika i sudska vlast

efori
pet najutjecajnijih Spartanaca titili interese Spartanaca i nadzirali rad vijea staraca i narodne skuptine u koju su ulazili svi punoljetni Spartanci jednogodinja vlasti nadzor nad itavim javnim i privatnim ivotom u Sparti

narodna skuptina
svi punoljetni Spartanci

Atena
Atika unutranjost bogata rudama (srebro, zlato), mramor dobro razvedena obala s puno prirodnih luka Pirej, najvanija luka osnovali Jonjani pomijeali se s Ahejcima Tezej legendarni osniva grada

 Podjela stanovnitva
aristokracija vii povlateni sloj drutva eupatridi - privilegirani aristokrati po podrijetlu veleposjedi vojna vjetina i dobro naoruanje demos - puk robovi

 Dravna vlast
do VII. st. pr. Kr. - nasljedni kraljevi iz rodova aristokracije od VII. st. pr. Kr. aristokratska republika oligarhija arhonti devetorica najbogatijih ljudi vlast na godinu dana podjela dunosti izvrna, vojna, sudska vlast areopag vijee eupatrida arhonti doivotni lanovi euklezija narodna skuptina svi punoljetni graani prave nemaju: ene, djeca, robovi i stranci - meteci malen utjecaj

 Drutveno raslojavanje demosa

VII. st. pr. Kr. dio puka se obogatio obrtom, trgovinom i pomorstvom koriste robove dio puka se koji se bavi zemljoradnjom i ribarstvom ivi skromno zemlja u zakup velike zakupnine u novcu posuivali novac dugovi duniko ropstvo druga polovica VII. st. pr. Kr. zahtjevi demosa za veim sudjelovanjem u vlasti Drakontovi zakoni 621. g. pr. Kr. popis obiaja suzbijanje korupcije i samovolje aristokracije i sudaca ukinuta krvna osveta zatita privatnog vlasnitva ozakonjeno duniko ropstvo popis krivinih djela i kazni smrtne kazne

 poetak VI. st. pr. Kr. izrazito nezadovoljstvo stanovnitva

Solon (o. 640.-o. 560. g. pr. Kr.)

eupatrid i trgovac pokuao smanjiti drutvene razlike arhont za zakonodavstvo Solonov zakonik 594. g. pr. Kr. temelj atenske demokracije ukinuti dugovi seljaka i duniko ropstvo dug plaen dravnim novcem podjela stanovnitva u 4 razreda prema imovinskom statusu

graani s veom imovinom imali vee obveze (porezi, vojna sluba), ali i vea prava sudjelovanja u vlasti timokracija vlast imunih narodna skuptina glas svih atikih graana glasalo se dizanjem ruke odluke o izboru inovnika, zakonima, ratu i miru vijee 400 predlagalo zakone 400 graana izabranih drijebom na godinu dana narodni sud u narodni sud i vijee 400 mogli biti birani samo pripadnici tri najvia drutvena razreda arhonti samo najimuniji aeropag najbogatiji graani nadzirao rad narodne skuptine i vijea 400 mogao ponititi njihove odluke

 VI. st. pr. Kr. - nastavak nezadovoljstva

Pizistrat (o. 600.-o. 528. g. pr. Kr.)

nalazio se na elu siromanih seljaka dobio oruanu strau dva puta protjeran iz Atena 546. g. pr. Kr. zavladao polisom tiranida samovlada gospodarski i kulturni procvat veliki javni radovi jaanje trgovine i obrta dobri odnosi s drugim polisima dramske i glazbene sveanosti sportska natjecanja

 Pisistratidi
sinovi Hiparh i Hipija skinuti s vlasti zahvaljujui pomoi Sparte Hiparh ubijen 514. g. pr. Kr. Harmodije i Aristogiton Hipija vladao Atenom do 510. g. pr. Kr.- prognan otiao u Perziju Borio se na strani Perzijanaca tijekom grko-perzijskih ratova ograniena vlast aristokracije ojaan poloaj seljatva

 Klisten (o. 565.-o. 490. g. pr. Kr.)

ukinuo politiku nejednakost graana reforme 508.-507. g. pr. Kr. ukinuo politika prava na osnovi imovinskog statusa i podrijetla podijelio Atiku na deset teritorijalnih fila stanovnitvo podijeljeno prema okruzima gubitak moi aristokracije pravo biranja i biti biran jednakost dravne dunosti se nisu plaale ostrakizam izgon opasnih graana vijee 500 najvaniji politiko tijelo 50x10 okruga birani drijebom

 Periklo (o. 495.-o. 429. g. pr. Kr.)

pripadnik atenskog plemstva zalagao se za bolje uvjete ivota demosa dobro obrazovan, izvrstan govornik od 443. g. pr. Kr. svake godine izabiran za stratega nadlenost za vojna pitanja demokracija dosegla vrhunac svi graani su imali pristup svim dravnim poloajima izuzev poloaju stratega
graani - osobe ija su oba roditelja pravi Atenjani

uvedene dnevnice za obavljanje dravnih poslova uvedena plaa za sudjelovanje u radu narodne skuptine dunosnici birani drijebom odteta za gubitak radnog vremena zbog pohaanja kazalita

 vlast predana narodnoj skuptini inili svi slobodni Atenjani stariji od 20 godina rjeavala najvanije dravne poslove: zakoni, odluivala o ratu i miru, birala i nadgledala dravne slubenike, odluivala o vanjskoj politici, nadzirala privredne i novane poslove poslove areopaga preuzela narodna skuptina i vijee 500 tekui poslovi i prijedlozi zakona narodni sud lanovi birani drijebom sudski poslovi demokratska republika pravo glasa nemaju meteci, ene i robovi bogati graani optereeni davanjem novca za pripremu kazalinih predstava i opremanje brodova polis ivio od robovskog rada lanica Atikog pomorskog saveza blagajna premjetena iz Dela u Atenu

 dravni je novac upotrebljavan za jaanje kopnene vojske i mornarice najvei dio potroio za izgradnju Atene obnova Akropole koja je razorena u ratovima s Perzijancima kipar Fidija javne zgrade, kazalita i hramovi hram boice Atene (Partenon) Atenino svetite Erehtej hram boice Nike Propileji Odeon

Knjievna i znanstvena djela. Epovi. Umjetnost i arhitektura.

Knjievna i znanstvena djela

epovi kazalina djela: drame, tragedije, komedije lirika znanstvena djela: historija geografija Eratostren Strabon Klaudije Ptolemej medicina Hipokrat prirodne znanosti Arhimed Tales Pitagora Euklid Anaksimandar Anaksimen Aristarh Hiparh

 filozofija Tales (VII.-VI. st. pr. Kr.) iz Mileta Pitagora (VI. st. pr. Kr.) sa Sama Heraklit (V./IV. st. pr. Kr.) Demokrit (V./IV. st. pr. Kr.) Protagora (V. st. pr. Kr.) sofizam Sokrat (V./IV. st. pr. Kr.) Platon (V./IV. st. pr. Kr.) Akademija Drava Aristotel (IV. st. pr. Kr.) Likej oko tisuu veih i manjih djela

Epovi stare Grke

Homer
Ilijada Odiseja

Hesiod
Teogonija sadri brojne prie grke mitologije od pojave Kaosa do roenja prvih heroja Kron sukob Titana bogovi Olimpa i vladavina Zeusa Djela i dani Mitovi o bogovima Olimpa Mit o Prometeju Mit o pet razdoblja Bajka o sokolu i slavuju Brojne druge epske prie

 Apolonije Rodski Argonautika Jazon i Argonauti ostali epski ciklusi koji sa sauvani fragmentarno Tebanski ratovi Heraklo Argonauti Titanomahija kasnije sauvani u grkim tragedijama Eshila, Sofokla i Euripida

 Ezop (VI. st. pr. Kr.) basne Pindar (VI./V. st. pr. Kr.) lirika kazalina djela prikazivani svakodnevni ivot i prie iz mitologije u poetku ples i pjevanje zbora (kora) iji su lanovi obueni kao satiri drame tragedije osniva Tespis Eshil 90 drama; 7sauvano Sedmorica protiv Tebe i trilogija Orestija uveo drugog glumca i dijalog Sofoklo uveo treeg glumca 123 djela; sauvano sedam tragedija Kralj Edip, Antigona Euripid snaan dijalog poput prepirke, pretvorbe glumaca, prolog koji uvodi u radnju i bog koji na kraju donosi rjeenje (deus ex machina) uveo snane enske likove Elektra, Medeja i Ifigenija na Tauridi komedija Aristofan (IV./III. st. pr. Kr.)

Umjetnost i arhitektura
Tri razdoblja: protogeometrijsko (o. 1050. 900. g. pr. Kr.) i geometrijsko razdoblje (o. 900. 750. g. pr. Kr.) geometrijski, pravocrtni motivi keramike vaze u VIII. st. pr. Kr. pojavljuju se likovi ivotinja i ovjeka

 ahajsko razdoblje (VII. i VI. st. pr. Kr.) arhajski ili stari stil nastaju osnovni tipovi grke umjetnosti zapoela gradnja grkih hramova u graditeljstvu dva stila: dorski - jednostavnost i ozbiljnost jonski - vitak i elegantan graevine gradili od osuene cigle i drveta, a kasnije od kamena i mramora u kiparstvu se istiu skulpture nagoga skladno graenog mukarca (kuros) i odjevene djevojke (kora) blag osmijeh (arhajski osmijeh), krupne oi, duga kosa i mali iskorak tijekom VIII. st. pr. Kr. i VII. st. pr. Kr. u umjetnosti se poinju oponaati istoni uzori - orijentalizirajui stil dekorativni motivi preuzeti s Istoka, poput prikaza apstraktnih motiva ili fantastinih ivotinja

 tehnika crnih figura pojavila se poetkom VII. st. pr. Kr. korintske radionice usavrili atiki majstori u VI. st. pr. Kr. tehnika crvenih figura na crnoj podlozi javlja se oko 530. g. pr. Kr. u Atici veliki napredak jer se linija i pokret oslobaaju, otkriva se ljepota i anatomija ljudskog tijela, odjea postaje prozranija i ivlja i tei se individualizaciji i realizmu kraj sredinom IV. st. pr. Kr. potkraj IV. st. pr. Kr. radionice june Italije nastavljaju proizvoditi keramiku u duhu helenizma (Apulija, Tarent) Ghantia vaze

 klasino razdoblje (V. i IV. st. pr. Kr.) oko 420. g. pr. Kr. razvio se korintski stil kienost umjetnost dosegla vrhunac Atena - sredite grke kulture Fidijina kiparska djela kipovi Atene i Zeusa kipari Miron, Poliklet slikar Polignot Polignot

Medija. Perzija. Grko-perzijski ratovi

Medija
o. 1000. g. pr. Kr. doselili na podruje jugozapadno od Kaspijskog jezera pod vlau Asirije priznaju njihovu vlast Kijaksar (o. 625.-o. 584. g. pr. Kr.), vladar Medijaca i Nabupolasar (o. 658.-o. 605. g. pr. Kr.), vladar Babilonaca potkraj VII. st. pr. Kr. rue dravu Asiraca 612. g. pr. Kr. osvojili Ninivu savez Medije i novobabilonske drava na elu Nabukadnezara (o. 605.-o. 562. g. pr. Kr.) sredina VI. st. pr. Kr. oslabila drava Medijaca Astijag (o. 585.-549. g. pr. Kr.) o. 553. g. pr. Kr. Mediju napao Kir nakon nekoliko godina ratovanja porazio Astijaga i osvojio glavni grad Ekbatanu 550. g. pr. Kr. Astijag je umro u Kirovu zarobljenitvu osnovni izvor: Herodot, Historije, knjiga I. opis Ekbatane: Polibije, Historije, 10.27.5-13 Ekbatana ljetna rezidencija perzijskih vladara (Ksenofont, Anabaza, 3.5.15)

Perzija
o. 1000. g. pr. Kr. perzijska plemena doselila na prostor Iranske visoravni izvori za najstariju povijest perzijske drave:
Herodot, Historija Tukidid, Povijest Peloponeskog rata (uvodni dijelovi) Ksenofont, Anabaza Ksenofont, Helenika

Jezici Irana
elamitski nije vezan niti uz jednu drugu jezinu skupinu razvio se iz proto-elamitskog jezika od sredine IV. tisuljea pr. Kr. do 2200. g. pr. Kr. pisan klinastim pismom staroelamitski proirio se tijekom vladavine Sargona srednjeeelamitski XIII. i XII. st. pr. Kr.; administracija kasnoelemitski o. 720.-640. g. pr. Kr. na prostoru Elama ahamedijski elamitski o. 550.-330. g. pr. Kr. pisana veina natpisa perzijskih vladara

 staroperzijski indo-europski jezik njime su se sluili ahamedijski vladari od vremena Darija I. medijski najslabije zastupljen jezik govorio se na podruju Medije pisan vlastitim pismom natpis iz Behistuna ispisan elamitskim, babilonskim i staroperzijskim jezikom posluio za deifriranje klinastog pisma

 Georg Friedrich Grotefend (1775.-1853.) prouio viejezini behistunski natpis uspio proitati: Kserko, veliki kralj, sin Darija, veliki kralj, sin Histaspesa. ova imena poznavao je iz Herodotove Historije do 1802. otkrio 10 od 37 znakovova staroperzijskog jezika otkrio je nain kako proitati klinasto pismo bez poznavanja antikih jezika ili perzijskog jezika Edward Hicks (1792.-1866.) deifrirao je staroperzijski jezik i akadski jezik njegove nalaze objavio je Henry Rawlinson zajedno s prijevodom behustanskog natpisa tijekom 30-tih godina XIX. st. prvi prepoznao biblijsko ime Omri, kralj Izraela na starom natpisu

Kir II. Veliki

Kira II. (559. 530. g. pr. Kr.) podie ustanak protiv vlasti Medijaca te rui Mediju 550. g. pr. Kr.
osnovao dinastiju Ahemenida proirio granice drave od Male Azije do rijeke Ind 547. g. pr. Kr. - osvojio Lidiju, Krez 539. g. pr. Kr. osvojio Babilon i sruio Novo babilonsko kraljevstvo idovi se vratili iz babilonskog suanjstva umro 530. g., pokopan u Pasargadi u velikoj kamenoj grobnici

Dinastija Ahemenida
Kambiz II. (530. 522. g. pr. Kr.) sin Kira Velikog 525. g. pr. Kr. osvojio Egipat i sruio saitsku dinastiju Psametik III. odveden u zarobljenitvo Kambiz je strani osvaja kojeg ne interesiraju strani obiaji i tradicije, te brutalni despot koji pati od paranoje i ludila (Hdt. III, 16-38, 61-67)

Cyrus II. Cambyses/Kambyses Darius/Dareios I. Xerxes I. Artaxerxes I. Darius/Dareios II. Artaxerxes II. Artaxerxes III. Ochos Arses Darius/Dareios III. Kodomannos

Kir II. Kambiz Darije I. Kserkso Artakserkso I. Darije II. Artakserkso II. Artakserkso III. Arz Darije III. Kodoman

o. 559.-530. g. pr. Kr. 530. 522. g. pr. Kr. 522. 486. g. pr. Kr. 486. 465. g. pr. Kr. 465. 424. g. pr. Kr. 424. 405. g. pr. Kr. 405. 359. g. pr. Kr. 358. 338. g. pr. Kr. 338. 336. g. pr. Kr. 336. 332. g. pr. Kr.

 Darije I. (522. 486. g. pr. Kr.) proirio dravu na grke gradove na prostoru Male Azije pokuao je zauzeti podruje Europe ratovao sa Skitima ivjeli uz obale Dunava i u junoj Rusiji zbog uspjene vladavine nosio je naslov Veliki pokorani narodi mu iskazivali velike poasti pokuao pokoriti grke polise u Europi neuspjeh poetak grko-perzijskih ratova dravu podijelio na dvadesetak pokrajina satrapija na elu satrap Kserkso I. (486.464. g. pr. Kr.)
nastavio grko-perzijske ratove bez uspjeha

nasljednici opadanje moi 404.-343. g. pr. Kr. samostalnost Egipta 331. smrt Darija III.

Drutvo
orijentalna despocija apsolutna vladavina kralja vrhovni i neogranieni gospodar podanika odluuje o njihovu ivotu i smrti potpunu odanost pokornost kralju iskazivala se proskinezom pokrajine = satrapije u poetku dvadesetak, kasnije preko trideset satrapi vrhovni suci i upravitelji prikupljali poreze, zapovijedali vojskom i upravljali ivotom pokrajine kralj koristio posebne povjerenike koji su nadgledali vlast satrapa i o svemu obavijetavali vladara kraljeve oi i ui

 brojna vojska jedinice se novaile u svim pokrajinama najcjenjeniji strijelci

 brojne ceste razvijen promet i trgovina Kraljevska cesta potanska sluba poruke prenosili konjanici slubeno sredstvo plaanja zlatni novac darik pokoreni narodi plaali visoki porez bogata dravna riznica glavni gradovi Perzepol Suza Ekbatana ukraavani palaama, grobnicama, spomenicima i reljefima krilati lavovi, sfinge, krilati diskovi, kraljevska straa aspadana = prijestolna dvorana sa stupovima

 obrada plemenitih metala, keramike i nakita

Vjera
Zaratustra (VI. st. pr. Kr.) propovijedao vjerovanje o stalnoj borbi dviju suprotstavljenih sila, dobra (bog Ahura Mazda) i zla (bog Ahriman) ovjekova je zadaa stalna borba protiv zla zoroastrizam Avesta sveta knjiga Perzijanaca. svetita neprestalno gorjela sveta vatra simbolizirala Ahuru Mazdu kult Mitre bog sunca proirio se helenistikim kraljevstvima i Rimskim Carstvom

Grko-perzijski ratovi (490.-449. g. pr. Kr.)

kraj VI. st. pr. Kr. grki maloazijski gradovi pod vlau Perzije morali plaati veliki danak Perzijanci podravali fenike trgovce tetilo razvoju grke trgovine Grci 500. g. pr. Kr. podigli ustanak protiv Perzije Milet zatraili pomo od europskih polisa brodove poslale Atena i Eretrija na Eubeji Sparta odbila poslati potporu pravdajui se da je udaljenost do Male Azije prevelika jak otpor pad Mileta 494. g. pr. Kr. ustanak uguen polisi prisiljeni plaati danak Darije I. Veliki elio osvojiti grke polise povod za rat pomo Atene i Eretrije

 atenski arhont Temistoklo (524.-459. g. pr. Kr.) uvidio opasnost napada s mora zalagao se za izgradnju jake mornarice i ratne luke u Pirejskom zaljevu konzervativna aristokracija odbila plan priklonila se Miltijadu (o. 550.-489. g. pr. Kr.), tiranu trakijske Hersoneze smatrao da Atena treba ojaati kopnenu vojsku

 492. g. pr. Kr. prvi pohod Darija I. propao zbog oluje koja je unitila brodove 490. g. pr. Kr. perzijska vojska iskrcala se u blizini Atene Maratonsko polje Perzijska vojska brojana nadmo Atenjani dobro opremljeni i uvjebani predvoeni Miltijadom pomo Sparte dola prekasno 1000 hoplita iz Plateje pobjeda Grka povlaenje perzijske vojske Atena postala vodei grki polis

 nakon bitke kod Maratona Temistoklo dobio potporu za izgradnju mornarice novaenje najsiromanijih slojeva za veslae dobili politika prava izgradnja od rudnika srebra u Lauriju trokovi opreme atenski graani sukob s Aristidom (530.-468. g. pr. Kr.) ostrakizmom protjeran iz Atene (485.482. g. pr. Kr.) vratio se u Atenu i postao strateg kasnije pomagao Temistoklu

 481. g. pr. Kr. sastanak grkih polisa savez protiv Perzije pod vodstvom Sparte zajedniki plan obrane 481-480. g. pr. Kr. Kserkso I. priprema napad s kopna i mora mostovi na Helespontu unitila oluja bievanje mora ubijeni graditelji mostova izgradnja novih mostova 480. g. pr. Kr. Kserkso I. predvodi kopneni i pomorski napad na grke polise

 480. g. pr. Kr. bitka kod Termopilskog klanca spartanski kralj Leonida mala skupina spartanskih vojnika protiv velike perzijske vojske pozvani na predaju odbijeno borba do smrti, svi ubijeni

 480. g. pr. Kr. nakon bitke kod Termopila Perzijanci opustoili Atiku i spalili Atenu ene i djeca pobjegli na Salaminu i Eginu

 480. g. pr. Kr. bitka kod Salamine pomorska bitka grke snage predvoene Temistoklom lukavstvo i hrabrost pobjeda grke mornarice veliki teki perzijski brodovi tromi grke lae brze i pokretljive Kserkso gledao poraz i potonue svoje mornarice

 479. g. pr. Kr. bitka kod Plateje kopnena bitka pobjeda ujedinjene grke vojske povlaenje perzijske vojske

 449. g. pr. Kr. poraz perzijske vojske na Cipru zavretak grko-perzijskih ratova sklopljen mir Artakserkso I. odrekao se Cipra, grkih gradova u Maloj Aziji i egejskih otoka

Grka od sredine V. st. pr. Kr. do rimskih osvajanja

Zbivanja do peloponeskih ratova

Atena imala najjau mornaricu najvee zasluge za pobjedu nad Perzijancima bile su najvee porastao ugled polisi sklapali savez s Atenom 477. g. pr. Kr. - Delsko-atiki pomorski savez utemeljio Aristid gotovo svi egejski otoci i gradovi u Maloj Aziji te brojni polisi u Grkoj sjedite otok Del hegemonija Atene pomorstvo i trgovina Sparta o. 550. g. pr. Kr. Peloponeski savez brojni aristokratski polisi na Peloponezu ugroen poloaj Sparte nakon uspona Atene sukob zbog tenje za prevlau u Grkoj

Peloponeski rat (431.-404. g. pr. Kr.)

sukob interesa meu grkim polisima Atena pod vodstvom Perikla podupirala spartanski demos u borbi protiv aristokracije grki polisi ugroeni trgovakim utjecajem Atene polisi trae zatitu Sparte poveane napetosti izmeu Atenskog pomorskog saveza i Peloponeskog saveza Peloponeski rat rat za hegemoniju Atene i Sparte nad grkim polisima sukob oligarhije i demokracije

 izvor: Tukidid, Povijest Peloponeskog rata povod: pomo koju je Atena dala Korkiri (Krfu) u sukobu s matinim gradom Korintom, lanom Peloponeskog saveza Korint, glavni trgovaki suparnik Ateni, potaknuo Potideju na Halkidici da napusti Atiki pomorski savez Atena zatvorila saveznike luke Megari, povezanoj s Korintom htjela zavladati Korintskim zaljevom i prevlakom i preuzeti prvenstvo u trgovini Sparta na poticaj Korinta navijestila rat Ateni (431. g. pr. Kr.) u rat ukljueni svi spartanski i atenski saveznici zahvaena cijela Helada Sparta prevlast na kopnu Atena prevlast na moru

 tijekom rata spartanski hopliti pustoili atika polja nastojali prekinuti opskrbu stanovnitva itom Atenjanima ito dolazilo brodovima iz jonskih gradova u Maloj Aziji Atenjani napadali peloponesku obalu obrambena strategija Atene 430.-428. g. pr. Kr. kuga u Atici uzrok: brojne izbjeglice i loi higijenski uvjeti 429. g. pr. Kr. od kuge umire Periklo Atika izgubila treinu stanovnika promijena vojne strategije Atene napadi na peloponeske polise u Beociji i Etoliji vodei atenski stratezi: Demosten (umro 413. g. pr. Kr.) Kleon (umro 422. g. pr. Kr.) 425. g. pr. Kr. bitka kod Pila pobjeda Atenjana pod vodstvom Demostena bitka kod otoka Sfakterija pobjeda Atenjana pod vodstvom Kleona zarobljeno 300-400 spartanskih hoplita

 424. g. pr. Kr. bitka i opsada Deliuma sukop Atenjana i Beoana neuspjeh Atene; poraz Tukidida 424.-423. g. pr. Kr. Sparta pod vodstvom vojskovoe Brasida zauzela atensku koloniju Amfipol 423. g. pr. Kr. primirje 422. g. pr. Kr. bitka kod Amtifola poraz Atenjana poginuli Kleon i Brasida oujak 421. g. pr. Kr. Nikejski mir trebao vrijediti 50 godina kasnije prekren obje strane pristale vratiti sve zauzete teritorije Atena se obvezala pomoi Sparti u sluaju pobune helota svi grki hramovi trebali biti otvoreni svim polisima Delfi dobili autonomiju

 sve vei utjecaj demagoga u Ateni Alkibijad (450.-404. g. pr. Kr.) demagog i strateg znatno poveao svoj utjecaj pohod protiv Sirakuze (415.-413. g. pr. Kr.) Sirakuza oprskrbljivala Spartu hranom velika flota nada u bogati plijen u Ateni strah od moi Alkibijada opoziv i suenje 414. g. pr. Kr. - bjei u Spartu odaje atenske tajne 413. g. pr. Kr. Sparta alje pomo Sirakuzi unitena atenska mornarica 7 000 zarobljenika prisilni rad u zloglasne sicilske kamenolome 412. g. pr. Kr. Alkibijad bjei u Perziju

 411. g. pr. Kr. kratkotrajni pad atenske demokracije Oligarhija povratak Alkibijada u Atenu pobjeda Atenjana kod Kinosema i Sime povratak demokracije 410. g. pr. Kr. bitka kod Cizikusa pobjeda Atenjana finacijski oporavak Atene 406. g. pr. Kr. poraz u bici kod Notija spartanski vojskovoa Lisandar Alkibijad odlazi iz Atene pobjeda Atenjana kod Arginusa Atenjani nisu mogli spasiti svoje posade zbog loeg vremena suenje generalima- ubijeno 6 vrhunskih stratega Sokrat se usprotivio odluci 405. g. pr. Kr. borbe za ito poraz atenske flote kod Egospotama 404. g. pr. Kr. Atena naputena od saveznika kapitulacija Atene i kraj rata

 posljedice: prevlast Sparte meu grkim polisima Atena se morala odrei svih posjeda i predati svu ratnu mornaricu te sruiti obrambene zidove rasputen Atiki pomorski savez sruena atenska demokracija vlast tridesetorice graana anti oligarhijska propaganda 399. Sokrat osuen na smrt

Grka od 404.-338. g. pr. Kr.

Spartanska hegemonija 404.-372. g. pr. Kr. nedostatak ljudstva za samostalnu hegemoniju nad grkim polisima nedostatak politike ideje uspon Dionizija I. tiranin Sparte (406.-367. g. pr. Kr.) sukob brae Kira i Artakserksa za perzijsko prijestolje poraz Kira 401. g. pr. Kr. grki gradovi trae pomo Sparte 399.-398. g. pr. Kr. uspjesi u jonskoj regiji 394. g. pr. Kr. bitka kod Knida pobjeda Perzijanaca 388.-387. g. pr. Kr. ponuda mira Kraljevski mir 386. g. pr. Kr. svi grki polisi u Maloj Aziji i Cipru predati Velikom kralju Perzije rat s Kartagom 398.-392. g. pr. Kr. Kartaga natjerana na povlaenje s glavnih dijela Sicilije te podjela otoka na istoni i zapadni kasniji neuspjeni ratovi Dionizija I. i njegova sina Dionizija II.

 Korintski rat izbio 395. g. pr. Kr. privremeni savez Arga i Korinta poraz Sparte 390. g. pr. Kr. jaanje Tebe u Beotiji 379. g. pr. Kr. prisiljeni na predaju 375. g. pr. Kr. Atena organizira drugi pomorski savez nakon pobjeda nad Spartom 376. g. pr. Kr. 371. g. pr. Kr. poraz Sparte kod Leuktre od strane tebanske vojske poginulo 700 Spartanaca mirovni sporazum u Ateni kratkotrajna tebanska hegemonija 362. g. pr. Kr. bitka kod Mantineje Sukob Tebe i njenih saveznika (Tege, Megalopola, Mesenije, Arga i Sikiona) te saveza Mantineje, Elisa, Aheje, Sparte i Atene poraz Tebe kraj tebanske hegemonije neprestani ratovi grkih polisa do 338. g. pr. Kr. i pobjede Filipa II. kod Heroneje

Makedonija
planinska zemlja u sjevernom dijelu Balkanskog poluotoka, izmeu Trakije, Tesalije i Ilirije stanovnitvo ivjelo u dolinama velikih rijeka Vardara i Strume zemljoradnja, uzgoj stoke i vinogradarstvo grki jezik grki bogovi Grci iz smatrali barbarima prijestolnica Pela

Filip II. (359.-336. g. pr. Kr.)

postavio temelje makedonske moi mladost proveo u Tebi kao talac tijekom tebanske hegemonije nad grkim gradovima upoznao grku kulturu i obiaje veliko diplomatsko umijee enio se vie puta i imamo mnogo djece uredio odnose sa susjedima proirio dravu graanske i vojne dunosti povjerio uglednim i odanim Makedoncima oslabio mo aristokracije uvrstio vlast

 preuredio i stvorio jaku vojsku pjeatvo falange inili seljaci koje je obuio u odline vojnike maevi, veliki titovi, duga koplja sarisa dugo 7 m 16 zbijenih redova vojnika frontalni i boni napad konjanici aristokracija krila vojske

 359. g. pr. Kr. zapoinje ratove s grkim polisima pobijedio 3000 atenskih hoplita te trake i paionijske trupe 357. g. pr. Kr. zaratio s Atenom oenio epirsku princezu Olimpiju 356. g. pr. Kr. rodio se Aleksandar III. ratovi s Atenom i grkim polisima Atena gubi posjede u Trakiji u Ateni podjela stanovnitva promakedonska stranka aristokraciji obeao mo i bogatstvo zlato iz makedonskih rudnika protumakedonsku stranku demokrati na elu s Demostenom filipike savez grkih polisa protiv Filipa 338. g. pr. Kr. bitka kod Heroneje poraz grke vojske

 grki polisi dolaze pod vlast Makedonije zbor grkih polisa u Korintu mir savez grkih dravica Korintski savez pripreme za rat s Perzijom ubijen u listopadu 336. g. pr. Kr. tijekom priprema vjenanja svoje keri Kleopatre za Aleksandra I. Epirskog ubio ga jedan od njegovih sedam tjelohranitelja Pausanije iz Oresta, njegov navodni ljubavnik nasljedio ga sin Aleksandar III. uzroci atentata jo su nerazjanjeni mnoge teorije

Aleksandar III. Veliki

izvori Ptolemej I. Soter, Arijan na vlast doao mlad 20 godina obrazovan uitelj Aristotel
najdrai junak Ahilej, pjesnik Homer

vrstan vojskovoa poetak vladavine

pobuna Traana, Ilira i Grka razorena Teba

 proljee 334. g. pr. Kr. poetak vojne protiv Perzije

30 tisua pjeaka, 5 tisua konjanika bitka kod Granika, sjeverozapadna Mala Azija pobjeda doekan kao osloboditelj maloazijskih Grka

333. g. pr. Kr. bitka kod Isa u Siriji

pobjeda unato brojnosti perzijske vojske bijeg Darija III. obitelj pala u ropstvo

 osvojena istona obala Sredozemlja sedmomjesena opsada Tira grad osvojen i razoren 332. g. pr. Kr. osvojena Gaza i odlazak u Peluzij predaja Egipta bez borbe okrunjen za faraona osnutak Aleksandrije odlazak u oazu Siwa posjeta Amonova svetita

331. g. pr. Kr. napustio Egipat

bitka kod Gaugamele pobjeda, novi bijeg Darija III. kralj Azije

 osvojena Mezopotamija bez borbe osvojene ahemedijske prijestolnice u Perziji Suza, Perzepol, Ekbatana spaljen i razoren Perzepol rasputena vojska plaenici osvojena Baktrija i istoni Iran ubijen Darije III. Aleksandar postaje Veliki kralj

 327.-325. g. pr. Kr. pohod na Indiju

borbe s bojnim slonovima prisiljen na povratak vojska podijeljena u dva dijela: Nearh ue Inda, morski put do ua Eufrata Aleksandar pustinja Gedrozije veliki gubici, iscrpljenost

324. g. pr. Kr. povratak u Suzu

vjenanje Grka s Perzijankama 10 tisua vojnika i 80 asnika vjenanje Europe i Azije oenio se Statirom, kerkom Darija III. Babilon nova prijestolnica carstva preuzeo istone obiaje ogorenje Grka roenje helenistike kulture

323. g. pr. Kr. umire u Babilonu

pripreme za novi pohod podjela drave meu generalima dijadosi

Ratovi dijadoha
Aleksandar je iznenada umro, nije imenovao nasljednika ratovi dijadoha do 301. g. pr. Kr.
Ptolemej prenosi tijelo u Aleksandriju ubijeni Aleksadrov maloljetni sin i supruga

bitka kod Ipsa i konana podjela teritorija

Egipat Ptolemejevii drava Seleukida (od Indije do Male Azije) Seleuk I. ubijen 280. g. pr. Kr. kao posljednji ivi dijadoh prijestolnica Antiohija Makedonija sa Grkom Lizimahova drava (Trakija i dio Male Azije) do 281. g. pr. Kr. ubio ga Seleuk I. dio drave Seleukida Pergam Kapadokija Bitinija Pont Armenija

 III. i II. st. pr. Kr. neprestani ratovi Egipta i kraljevstva Seleukida
spletke, meusobne enidbene veze i ratovi

II. pr. Kr. slabljenje helenistikih drava

I. st. pr. Kr. drava Seleukida ograniena na Siriju 64. g. pr. Kr. Pompej osvojio ostatke drave rimska provincija

Grka do 146. g. pr. Kr.

Makedonija, Trakija i Tesalija dinastija Antigonida
potomci dijadoha Antigona prihodi od rudnika i luka na Egejskom moru 168. g. pr. Kr. rat s Rimom i kraj dinastije Antigonida bitka kod Pidne poraz Perzeja

Grka
atolski savez ahejski savez 146. g. pr. Kr. novi rat s Rimskom Republikom osvojen i uniten Korint Makedonija i Grka rimske provincije

Helenistika kultura 338.-30. g. pr. Kr.

helenizam i helenistika kultura stapanje kultura Starog istoka s grkom kulturom Aleksandrija u Egiptu sredite kulture Knjinica, Muzej Antiohija u Siriji Pergam u Maloj Aziji Atena

 trgovina s Arabijom, Indijom, Kinom uvoz zaina, luksuzne robe (slonovaa, drago kamenje, skupocjeno drvo, tamjan, svila ...) razvoj znanosti sredite Muzej i Knjinica u Aleksandriji filozofija epikurejci - Epikur stoici Zenon Aristotel matematika aleksandrijska matematika kola Euklid astronomija Aristarh Hiparh Eratostren geograf, filolog, matematiar, astronom Zemlja okrugla, prvi zemljovidi predstojnik Aleksandrijske knjinice

 fizika mehanika Arhimed Sirakuza brojni izumi Heron pokusi s parom filologija sjedite Aleksandrija Kalimah knjievnost pjesnitvo Teokrit, Apolonije Rodski komedija Menandar graditeljstvo korintski kiasti stil raskone graevine Pergamon Aleksandrijski svjetionik ureenje gradova: trgovi, gradske vijenice, hramovi, stadiji, gimnaziji, teatri

 kiparstvo Lizip Praksitel Skopa Nika sa Samotrake Afrodita Milska Laokoontova skupina

 vjera sirenje istonih kultova Sredozemljem Mitra Sabazije Jupiter Dolicenski Izida Harpokrat Serapis Jupiter-Amon