Patrik Pencinger

HACKEROVA BIBLIOTEKA

Sadraj
UVODNIK DVD ukratko Povijest DVD-a Kako radi DVD Odakle, zapravo, dolazi ime DVD? DVD-Video GLAVNE MOGUNOSTI DVD-Video standarda Kako kupiti DVD player koji odgovara vaim potrebama? ZVUK ZATITA OD NEOVLATENOG UMNAANJA PRIA O REGIJAMA DVD-Audio DVD-ROM DVD snimai Budunost DVD tehnologije PRAKTINI SAVJETI: Kviz Najea pitanja i odgovori Rjenik Impressum 07 08 10 12 14 15 16 23 26 29 31 34 35 37 40 43 49 53 59 62

Uvodnik
DOBRODOLI. Ovo je prvi naslov Hackerove biblioteke koja e vas, kroz seriju informativno-edukativnih naslova, pod jednostavnim nazivom TAKO LAKO, iz mjeseca u mjesec upoznavati s aktualnom, ali i iroj publici zanimljivom tematikom. A to je trenutno vie aktualno od DVD-a?! Bilo gdje da se okrenete, oko vas se nalaze ova tri, magina, slova. Danas se sve vie softvera i igara distribuira na DVD-u i gotovo da vie ne moete kupiti raunalo koje nema podrku za DVD. VHS videorekorderi su pali u zaborav, pa dok su u videotekama filmovi na DVD-u stavljeni u prvi plan, VHS kazete moete nai tek na skrivenoj, stranjoj polici. Stoga je prvi naslov nae edicije, zamiljen kao detaljan i iscrpan vodi kroz svestranost DVD tehnologije. Vodimo vas kroz zanimljivu povijest medija i dogaaje koji su mu prethodili. Detaljno vam pojanjavamo kako i zato, na osnovnoj fizikalnoj razini, radi DVD. Posebnu pozornost posveujemo DVD Video formatu, pojanjavamo vam njegove karakteristike, te vas poduavamo kako iz tog formata izvui njegov maksimum. Osvrnuli smo se i na pohranu podataka u vidu DVD-ROM-a, jednako zanimljivu primjenu DVD-a koja e, sigurni smo, zainteresirati itatelje, dok smo posebno poglavlje posvetili snimanju DVD-a. Nauite uz nas kako snimiti DVD, bilo s podacima ili s videom. Saznajte koja je razlika izmeu plus i minus formata videa i na kraju, sagledajte s nama kakva je budunost DVD tehnologije. Kako bi vam itanje uinili to zanimljivijim ali i korisnijim, svoje znanje moete provjeriti mini kvizom koji je sastavni dio svih naslova edicije. Od praktinih dijelova knjige, izdvajamo Zanimljivosti, esto postavljana pitanja (FAQ), rjenik DVD terminologije, te dio knjige pod nazivom Burza u kojem vam predlaemo konkretne modele po kategorijama koje, prema naem sudu, predstavljaju dobru kupnju. Nadamo se da e vam se naa biblioteka pokazati korisnim tivom, da ete je dobro prihvatiti i da ete uivati u njenom itanju barem onoliko koliko smo mi uivali radei je

Sve o DVD-u

07

DVD ukratko
U odnosu na CD, DVD je, u svojoj najuoj biti, zamiljen i realiziran kao sljedea generacija formata zapisa na optiki medij za iroke mase. Na kraju, sve se svede na injenicu da je DVD bri i vei CD na koji sada stanu filmovi, koji vie nalikuju onima u kinu negoli onima koje ste gledali s VHS kazete. Trenutno DVD egzistira na dvije osnovne razine: kao tampani medij za dostavu podataka korisniku (DVD-ROM) i kao medij koji korisnik moe sam puniti podacima (DVD-R). Na aplikacijskoj razini, razvili su se mnogi formati razliitih namjena. DVD-Video pohranjuje filmove i njihove dodatne sadraje, DVD-Audio visokokvalitetne viekanalne glazbene zapise dok X-Box i Playstation 2 koriste specijalno modificirane formate DVD-a za distribuciju svojih igara. U nepunih 7 godina postojanja, DVD je u cijelosti iskorijenio LD (Laser Disc), utjecao na to da je upotreba VHS kazeta u silaznoj putanji, te da je status CD-ROMa, kao osnovnog medija zapisa podataka na raunalima, opasno poljuljan. S vremenom e DVD u cijelosti zavladati a to je, od samih poetaka, bio i cilj DVD Foruma objedinjavanje kune zabave, raunala te poslovnih informacija u jedan, identian format. Kako je od samih poetaka imao podrku struke, DVD Video je postao najbre rastuim standardom svih vremena. 2003., samo est godina nakon predstavljanja, irom svijeta je bilo prodano oko 250 milijuna raznih ureaja s DVD oznakom, poevi od DVD playera, preko ureaja za PC ili konzola.

Vrijedi znati K I u naim je videotekama K K K

vidljiva tendencija prevlasti DVDa te je on, u posljednje vrijeme, poeo dominirati nad VHS kazetama. Proizvodnja jednog tampanog DVD-a, primjerice filma, stoji otprilike 5 kn. U cijenu je uraunata kutija, kao i tampani umetak. DVD je najbre rastui standard potroake elektronike svih vremena. DVD se, kao medij, koristi u gotovo svim sustavima auto navigacije jer su auto-navigacijske mape jednostavno prevelike za CD.

08

Edicija TAKO LAKO

Poeci

Povijest DVD-a
Dok je, poetkom devedesetih, CD kao standard proivljavao svoje zlatno doba i dok jo nije bilo piratiziranja glazbe preko Interneta, novi zamjenski medij bio je razvijan u tri razliita tabora. Jo od 1991. u Pioneeru su radili na novom mediju koji e zamijeniti CD. Osnovna zamisao je bila stvoriti medij na koji e se moi pohraniti barem 2 sata izuzetno kvalitetnog video zapisa. Philips i Sony paralelno su razvijali neto vrlo slino i poetkom 1995. predstavljaju javnosti svoju viziju standarda pod nazivom MMCD, dok je trei tabor predstavljala SD tehnologija koju je, s jednim filmskim majorom, razvijala Toshiba. Kako bi se izbjegao rat formata, proizvoai su sjeli za pregovaraki stol i do kraja 1995. doli do zajednikog rjeenja. Doneena je odluka o spajanju svih standarada i od tog je trenutka zapoeo udrueni rad na detaljnom specificiranju DVD-a. Sredinom 1996., objavljena je u cijelosti specifikacija za DVD-Video i DVD-ROM te su, krajem iste godine, prvi DVD playeri prodani u Tokyu i ve sljedee godine i u Americi. Europa u to vrijeme jo kaska za ostatkom svijeta i eljno prieljkuje premijeru DVD-a, koja e se dogoditi tek negdje oko sredine 1998. Nakon tih, zauujue malih prepreka, standard zapoinje svoj suludo brzi rast i postaje najbre prihvaen novi standard svih vremena! 1997. iz radionice Pioneera stie prvi DVD rekorder. Originalni 1.0 DVD-R format specificirao je veliinu zapisivog diska od 3.950.000.000 Byteova, to je 1998., u novoj verziji specifikacije, izmijenjeno u dananji kapacitet - 4.700.000.000 Byteova. Ovaj su ureaj, u prvom redu zbog njegove izuzetno visoke cijene, koristili samo profesionalci koji su radili mastering DVD filmova i slinih sadraja vezanih uz DVD. Danas, sedam godina kasnije, cijene su vrtoglavo pale i dobar ureaj moete pronai ve za par tisua kuna to je, u usporedbi sa recimo 30.000 dolara, jako razumna cijena, zar ne? Specifikacija izbrisivog formata DVD-RW pojavljuje se 1999. godine i od samog poetka ima maksimalni kapacitet od 4.7 GB. U svibnju 2001., na trite je lansiran Pioneer A03, ime je zapoelo razdoblej DVD prilica

10

Edicija TAKO LAKO

u stolnim raunalima. Upravo njegov izravni nasljednik A07, etiri generacije kasnije, naa je sadanja preporuka za kupnju DVD snimaa! A03 je svojedobno osvojio sve mogue i nemogue nagrade i dugo je vremena slovio kao najcool komponenta kojom ste mogli oplemeniti svoj PC i izazivati zavist drugima. Negdje u tom razdoblju je nastala DVD+RW alijansa koju sainjavaju Dell, HP Philips, , Ricoh, Sony, Yamaha, Thomson, Oni su, nakon DVD-R-a, predstavili novi, po nekim detaljima napredniji, plus standard. Trenutno su u aritu javnosti zbog predstavljanja DVD+R9 standarda, koji po prvi puta omoguava zapisivanje dvoslojnih DVD medija! Zanimljivo je da DVD nije bio opeprihvaen u svijetu industrije te su, primjerice, postojali veliki proizvoai koji su uporno odbijali na trite izbaciti svoje DVD ureaje. Takoer, nevjernih je Toma bilo i meu video studijima tzv. majorima. Iako je njihov otpor prilino usporilo penetraciju DVD-a na trite, to nije bilo dovoljno za zadravanje uspona DVD-a na kraljevsko prijestolje najbre rastueg standarda svih vremena. Danas svi studiji i svi, veliki i mali proizvoai, podravaju DVD koji postupno postaje glavni medij prijenosa filmova i podataka.

Vrijedi znati K DVD standard je nastao iz tri razliita standarda ija je namjena bila ista
zamijeniti CD.

U oujku 1997., kupljeni su prvi DVD player u Americi.

Sve o DVD-u

11

Kako radi DVD

Najjednostavnije reeno, DVD je poveani CD. Dizajniran je tako da na njega stane desetak puta, pa i vie podataka, to mu proiruje podruje iskoristivosti. to se same fizikalne strukture i naina rada tie, slinosti izmeu CD-a i DVD-a se nastavljaju. Kao i na CD-u, na DVD-u su podaci zapisani u obliku malih rupica i izboina na dugakoj spirali koja se protee cijelim diskom. Raspored tih rupica i izboina oitava laser, a u raunalu se one pretvaraju u glazbu, slike, filmove ovisno o tome to je snimljeno na disk. Sam disk sastoji se od nekoliko slojeva plastike koji su ukupno debeli oko 1.2 mm. Svaki sloj je napravljen od lijevane polikarbonatne plastike. Ovim procesom se dobiva prije spomenuta spirala. Nakon toga, stavlja se reflektivni sloj aluminija koji se koristi za donji,unutarnji, neprozirni sloj, dok se za gornji, poluprozirni sloj, kako bi laser mogao oitati aluminijski sloj ispod njega, koristi zlato. Spomenuta spirala je nevjerojatno tanka razmak izmeu traka je 740 nm. Toliko je tanka da unutar jednog milimetra proe vie od tisuu puta! Na tu, famoznu spiralu, koja je sama za sebe debela 320 nm, poslagane su rupice, tj. izboine iji raspored odreuje podatke. Kako bi se itanje, a poglavito pisanje, odvijalo bez ikakvih pogreaka, potrebni su izuzetno precizni mehanizmi koji, kako se pokazalo, izvrsno rade. Zamislite samo kakva e tek precizna mehanika i optika biti potrebna za sljedeu generaciju optikih pogona koji e koristiti plavi laser, koji e biti u stanju itati i pisati jo gue.

12

Edicija TAKO LAKO

Postoji nekoliko proizvodnih varijanti DVD-a kao medija, a razlikuju se u kapacitetu i izradi: FORMAT Jednostrani-jednoslojni (SS-SL) Jednostrani-dvoslojni(SS-DL) Dvostrani-jednoslojni(DS-SL) Dvostrani-dvoslojni(DS-DL) KAPACITET 4.38 GB 7.95 GB 8.75 GB 15.9 GB DULJINA VIDEO ZAPISA 2h 4h 4h 30 min preko 8 h

Pretpostavljam kako vam nije jasno zato dvoslojni DVD nema, dodavanjem dodatnog sloja fiziki identinih dimenzija, udvostruen kapacitet. Razlog je u tome to su razmaci izmeu udubina i izboina na kojima su zapisani podaci na oba sloja neto vei kako bi se izbjegla interferencija meu slojevima kod itanja podataka.

Vrijedi znati K Dugaka spirala DVD-a uvijek poinje u sredini i zavrava na vanjskim trakama. To

u praksi znai da DVD moe biti i manjeg promjera ( 12 cm ), ime se gubi dio skladinog prostora, no u odreenim aplikacijama itekako dobiva na atraktivnosti.

Sve o DVD-u

13

Otkud zapravo dolazi ime DVD?

to znai kratica DVD? Mnogi pametnjakovii e se nasmijati i zauditi to postavljamo tako jednostavno i banalno pitanje na kojeg je odgovor jasan - Digital Video Disk ali...situacija je ipak malo zamrenija. Sa slubenog stajalita, DVD ne znai nita. DVD je jednostavno DVD i slubenog znaenja nema. Od samog poetka se smatralo da kratica znai Digital Video Disk no taj je naziv s proirenjem naina primjene na raunala i podatke, pa ak i glazbu, poeo biti netoan i nedovoljan. Iz tog je razloga prihvaen malo preoblikovan akronim Digital Versatile Disk a to u prijevodu znai svestrani disk, naziv puno blii znaenju DVD-a u modernoj, potroakoj elektronici. Ono to mnogi ne znaju je podatak da su izmiljena i jo neka, u prvom redu ironina imena. Tako npr. postoje i: DVD Delayed, Very Delayed - (Kasni, puno kasni), naziv koji se odnosi na drastino kanjenje DVD-a u Europu naspram Amerike ili na zakanjelo kretanje pod-formata poput DVD-Audia. DVD Digital venereal desease - (Digitalna bolest spolnih organa), ovako je format prozvan od strane onih koji su se, kako se pokazalo s pravom, bojali poveanja piratiziranja poglavito filmova DVD Dead, very dead - (Mrtav, potpuno mrtav), tako su ga prozvali defetisti bez vizije koji su mu proricali brzu smrt, a sada se pokrivaju od srama po uima DVD Forum je 1999. odluio da DVD nije nikakva kratica ve jednostavno ime standarda od tri slova. Kad smo ve kod toga, pa koliko je ljudi je uope znalo to znai kratica VHS kod video rekordera?!

elite li znati jo? K Ako vam ovaj prirunik o DVD-u nije utaio e za znanjem, mnotvo podataka moete pronai na Internetu. Preporuujem vam stranicu na kojoj ete pronai odgovor na apsolutno sva pitanja: http://www.dvddemystified.com/dvdfaq.html.

14

Edicija TAKO LAKO

DVD-Video
DVD-Video je naziv formata, ili bolje rei pravila, o tome kako valja oblikovati video i audio podatke te menije a da bi ih DVD playeri itali. U osnovi je prilino rudimentarnih mogunosti s jako puno mjesta za poboljanja. Ovo e vam potvrditi svaki umjeniji multimedijalni inenjer koji radi na masteringu DVD-a. Mogli bismo rei kako je DVD-Video za DVD ono to je CDAudio za CD. Sam format ne sadrava zatitu od kopiranja, ve se ona ubacuje naknadno.

Vrijedi znati K Smetnje koje stvaraju DVD-ovi na analognoj opremi za snimanje (npr. VHS video K K K K K K K
U DVD standard je ugraena tehnologija eliminacije crnih traka koja se, zbog komplicirane primjene i diskutabilnih rezultata, gotovo nikada ne koristi. Zbog zadovoljavajue dobre kontrole nad prikazom titlova, DVD playeri su na dalekom istoku izuzetno popularni kao karaoke maine. Iz tog razloga esto na sebi imaju jedan, ili ak dva, ulaza za mikrofon. U DVD standard je ugraena mogunost grananja radnje i viestrukih kuteva tj. rakursa kamere. Prva se mogunost koristi izuzetno rijetko, dok su drugom oduevljeni u pornografskoj video industriji. Prednost DVD-a je i u tome to vie nikada neete morati premotavati film prije povratka u videoteku! Dok su se, sa svakim ponovnim gledanjem, VHS kazete pomalo troile, DVD moete beskonano puta gledati bez straha o degradaciji kvalitete zapisa. Ako biste krenuli s Interneta skidati video u sirovom formatu koji je kodiran na jedan DVD, trebala bi vam godina dana downloadanja putem telefonske linije (56K)! Kada biste razmotali spiralu na kojoj su zapisani podaci po povrini DVD-a, ona bi bila dugaka oko 14 kilometara!
Sve o DVD-u

rekorderima) kada ih pokuate presnimiti, nisu zapisane na disk ve ih stvara poseban sklop kojeg su svi proizvoai duni ugraditi u ureaj. Isti se, naravno, dade iskljuiti modifikacijom firmwarea.

15

Glavne mogunosti DVD-Video standarda

DVD-Video je, kao standard, nastao nakon dugog promiljanja i doista mu se nema to prigovoriti. No, kako se pokazalo, mogunosti su mu i predobre. Naime, mnoge mogunosti DVD-Video standarda se jednostavno ne koriste; to zbog skupe implementacije, to zbog unitavanja umjetnikog izraaja filma. Ovdje svakako treba spomenuti mogunost biranja kuta kamere, automatsku eliminacija crnih crta na filmovima originalnog irokog formata. Evo jo nekih, vrlo bitnih karakteristika: - na jedan DVD stane oko 2 sata videa visoke kvalitete. U skladu s time na dvostrani, dvoslojni disk, stane oko 8 sati videa visoke ili oko 30 sati videa VHS kvalitete - u DVD standard je implementirana podrka za prikaz filmova u originalnom irokom formatu putem zuma i pomicanja slike lijevo desno (tzv. Pan&Scan). Naalost, ta opcija je izuzetno malo zastupljena meu filmovima i ja je gotovo nikada nisam susreo, a pregledao sam zaista stotine DVD naslova. - do 8 paralelnih viekanalnih zvunih zapisa koje dinamiki bira korisnik. Ovo se koristi za sinkronizaciju na vie jezika na istom disku, specijalne komentare filmaa i slino - do 32 razliita titla - mogunost uvjetovanog (ne)prikazivanja odreenog dijela videa bez ikakvog zastajkivanja - podrano do 9 kuteva kamere. - sustav animiranih izbornika koji omoguavaju jednostavnu interaktivnost. - autor DVD-a sam odreuje koje su funkcije dostupne gledatelju a koje su mu nedostupne. Tako vas primjerice domai DVD distributer bez problema moe prisiliti da, prije skupo plaenog filma tj. posuenog u videoteci, morate odgledati reklame. Ili vas revni Ameri, koji se boje kopiranja, mogu na deset jezika obavijestiti prije filma da je kopiranje zlo i zakonom zabranjeno. Zabrane premotavanja ne volimo.

16

Edicija TAKO LAKO

SLIKA Jedan od glavnih razloga ogromnog i brzog uspjeha DVD-a kao formata, lei u vrhunskoj kvaliteti slike koju prua DVD-Video. DVD donosi irokim masama sliku skoro-studijske kvalitete te kvalitetu zvuka bolju od CD-a. DVD je, kao medij prijenosa filmova, viestruko superioran VHS kazetama, ali i Laser Discu (LD), koji je svojevrsna pretea DVD-a. Slika na DVD-u kodirana je u istom digitalnom formatu koji se zove MPEG-2; a dalji je roak JPG-a, popularnog formata za slike. Sirovi video (pod sirovi mislimo nekomprimirani, gdje je svaka od 25 sliica u sekundi potpuna nekomprimirana) zauzima nevjerojatno veliku koliinu podataka, te bi ga na jedan DVD stalo tek nekoliko minuta. Upravo iz tog razloga, moralo se pribjei koritenju kvalitetnog lossy codeca kakav je MPEG-2. Lossy znai upravo to ovaj nain kodiranja videa odbacuje dio informacije kako bi stao na to manje prostora. Video signal se dijeli na kadrove, koji se unutar MPEG-2 standarda nazivaju GOP-ovima (Group Of Pictures). Genijalnost MPEG-2 standarda je u tome to on uzme jednu scenu (kadar tj. GOP) i onda, umjesto da stvara dojam animacije izmjenjujui itave sliice, izmjenjuje samo ono to se promijenilo. Svaku od 24 sliice filma po sekundi, MPEG-2 kodira na jedan od tri naina. Najneefikasniji je intraframe tj. okvir s potpunom informacijom o slici. Potom je tu predvidivi okvir, gdje je za sliicu zapisano tek toliko informacija kako bi se mogla izgraditi od prethodne. Jedan intraframe esto slijedi vie desetaka predvidivih, osobito ako se radi o mirnim scenama. Trea vrsta okvira ili sliice je tzv. dvosmjerna za koju morate imati podatke od prethodnog i narednog interframea, te se dvosmjerna sliica potom dobiva djelominim interpoliranjem. Pretpostavljam da vam je sada malo jasnije zato je potrebna tako suludo velika procesorska snaga za dekodiranje DVD-videa, a jo i viestruko vea za sam proces kodiranja!

Sve o DVD-u

17

MPEG-2 je vrlo podesiv format zapisa videa, koji pri kodiranju videa omoguava potpunu slobodu. elite li video signal snimiti na DVD, on mora biti rezolucije 720x576 piksela (spomenuta rezolucija se odnosi samo na PAL signal). Zanimljivo je da moete tono podesiti alat za kodiranja videa tako da va signal zgnjei tono na eljenu veliinu, recimo 4,37 GB umanjeno za zvuk i menije. Takoer, moete odabrati elite li da vam video ima stalan ili promjenjivi bit/rate. Pri stalnom bitrateu moete izuzetno precizno odrediti koliko e va video nakon kodiranja zauzimati prostora dok je kod varijabilnog to kompliciranije. To je nezgodno jer je varijabilni bitrate (VBR) u pravilu daleko kvalitetniji i svi filmovi koje iznajmljujete u videoteci ili kupujete su kodirani upravo u ovoj tehnici. Konana kvaliteta slike zavisi od mnotva faktora; od prijenosa s filmskog mastera, preko kompleksnosti i dinamike slike, preko kvalitete kodera koji se koristi, do prosjenih protonosti podataka koje postavite. U prosjeku, video zauzima 3.5-6 Mb/s. Da bi film stao na DVD-R disk, esto mu se bitrate mora smanjiti na kakvih 4500-4800 Kbps to rezultira sporadinom pojavom artefakata. Ako se pak koristi protonost podataka iznad 6 Mbps, na uobiajenim televizorima nije mogue uoiti razliku izmeu mastera i MPEG-2 video signala koji je dobiven iz njega. Zbog vrlo minucioznog masteriranja, kod originalnih je DVD-ova gotovo nemogue uoiti artefakte kompresije a ukoliko ste uvjereni da na originalnim filmovima uoavate artefakte, vjerojatno ste krivo shvatili to su uope artefakti (vidi rjenik pri kraju knjige) ili vam sistem nije adekvatno konfiguriran. PAL i NTSC DVD-Video, naalost, po pitanju slike pati od analogne ostavtine. Naime, DVD je oito zadesila sudbina da bude format prijelaza s analognog na digitalni video. Moderni plazma ekrani i monitori bliske budunosti biti e opremljeni digitalnim ulazima (HDMI,

18

Edicija TAKO LAKO

DVI, Firewire), dok e analogija jo neko vrijeme postojati tek radi kompatibilnosti sa starijom opremom. Najjai modeli DVD playera ve posjeduju digitalne izlaze, a namijenjeni su koritenju s najnovijim plazma ekranima. Analogna ostavtina zahvatila je DVD Video utoliko to slika mora biti posebno prilagoena PAL i NTSC standardu. Ova dva standarda razlikuju se po brzini osvjeavanja ekrana, nainu kodiranja boje itd. Ope je prihvaeno da je PAL neto bolji, no oito nedovoljno za prevlast. Zanimljivo je da je na kvalitetnim televizorima itekako uoljiva razlika u kvaliteti izmeu PAL i NTSC diskova, bez obzira na njihovu originalnost. Naime, svaka sliica PAL signala ima dodatnih 96 linija po vertikali, to je gotovo 20% vie od NTSC. Nedostatak tih 20% linija NTSC nadoknauje 20% brim osvjeavanjem ekrana; tako je kod PAL signala to 50, a kod NTSC-a 60 izmjena u sekundi. Ovo, dodue, vrijedi kao prednost samo na starim 50 Hz (tj. 60 Hz) televizorima, dok novi televizori (100 Hz) tu razliku smanjuju. Tih 50 tj. 60 izmjena ne mijenjaju se itave slike, ve tzv. polu-slike. Tako se efektivno, zbog tromosti ljudskog oka, udvostruuje rezolucija koju moe postii stara dobra katodna cijev. PAL dakle prikazuje 25 sliica u sekundi, a NTSC 30. I ovdje dolazimo do biti problema. Ukoliko se snima igrani film, kako 24 sliice po sekundi pokazati na ureajima koji rade brzinom od 25 tj. 30 sliica u sekundi. to se PAL standarda tie - vrlo jednostavno sliice idu jedna na jednu i film gledamo 4% bre nego u kinu. Zanimljivo je to kako ljudsko oko ne moe razaznati tako malu razliku brzine u slici te mu se sve ini normalnim dok je s druge strane, da zvuk ubrzate za samo pola postotka, promjena itekako ujna! Dakle, ukoliko film traje 2 sata u kinu, na DVD-u e trajati 1 sat i 55 minuta eto, sada priznajte da ovo niste znali! S NTSC standardom je situacija bitno kompliciranija. Objanjavanje pretvorbe bi oduzelo barem 3 stranice ove nae knjige pa e biti dovoljno rei da se nad videom u 24 sliice

Sve o DVD-u

19

radi postupak pod imenom 3:2 pulldown, koji rearanira sliice i polusliice na neprimjetan nain te tako iz 24 sliice u sekundi napravi njih 30. Inae, NTSC film trajat e identino dugo koliko i onaj u kinu. Drugim rijeima, imate li isti film u NTSC i PAL verziji, da ih pustite na dva DVD playera paralelno, PAL verzija bi zavrila otprilike 5 minuta prije. IROKI FORMAT SLIKE Mnoga su se koplja lomila oko odluke da se velika veina filmova na DVD-u plasira u originalnom formatu, kakvi su bili prikazani u kinu. Naime, iz povijesnih razloga omjer stranica TV ekrana gotovo je kockast (4:3). To je tako zbog toga to se u vrijeme kada je televizija nastajala nije mogla napraviti katodna cijev koja e stvarati iru sliku. Kada je tehnologija usavrena, ve je uvelike prevaljen trenutak tzv. trine kritine mase i 4:3 televizori su postali de facto standard, iako gledanje irokog filma na 4:3 televizoru podrazumijeva znaajne kompromise (kod veine gledatelja poznatih kao crne crte, ili jednostavno zumiranje i gubitak, ponekad i do pola slikovne informacije). Postoji vie studijskih formata slike; od 2,35:1 preko 1:85:1 do 1,66:1 zavisno od filma. Isto tako, i na DVD-ovima variraju formati slike pa uglavnom veina filmova ima na kutiji naznaen toan format. ak e se i na 16:9 televizorima ponekad vidjeti praznine, tj. crne crte. Iako je, unutar DVD formata, predviena Pan&Scan opcija gdje DVD player dinamiki zumira i panira sliku, kako se radi o karakteristici koja se mora implementirati pri izradi diska, gotovo da ne postoji niti jedan film u kojem je ta mogunost implementirana. Takoer, mnogi DVD playeri sadre mogunost zumiranja u nekoliko stupnjeva, pa ukoliko ba elite, moete i na taj nain eliminirati praznine u slici. Na kraju krajeva, iroki televizori e sigurno prevladati pa tako primjerice, ne postoji niti jedan plazma ekran tj. televizor koji nije 16:9 formata stranica.

20

Edicija TAKO LAKO

PRIJENOS SLIKE OD DVD-A DO EKRANA Mnogi mijeaju ili poistovjeuju tip konektora i tip signala to je, donekle, pogreno. Naime, iako veina signala ima svoj vlastiti tip kabela, tim istim kabelom moe se prenositi slika kodirana i nekim drugim nainom. Odlian primjer je Euro-AV konektor, poznatiji pod imenom Scart a koji omoguava dvosmjernu AV komunikaciju po svim postojeim analognim standardima! TIPOVI KONEKTORA RCA (IN) Klasian i najei konektor. Njime putuje kompozitni (potreban je jedan) ili RGB/YUV video (potrebna su tri). Slui i za analogni audio signal. Ovakav konektor koristi i digitalni koaksijalni spoj, no kabel mora biti drugaijih tj. boljih karakteristika od obinog audio kabela. MINI DIN Ovaj tip konektora jo moete nai pod imenom Hosiden, SVHS ili S-Video. Dolazi u razliitim izdanjima: sa 3, 4 (ovaj je standardan za S-Video signal), 5, 6 i 8 pinova. Za prijenos kompozitnog videa ovim konektorom dovoljna su dva pina, dok su za prijenos S-video signala potrebna 4 pina. Njime ponekad, osim S-Video signala, putuje tek obini, kompozitni signal i to, prije svega, kod izlaza na grafikim karticama. To moe zbuniti korisnike kojima se, poto neadekvatno namjeste televizor, na ekranu pojavi crno-bijela slika sa smetnjama. SCART Scart aka. Euro AV prikljuak trebao je pojednostavniti situaciju oko spajanja audio i video signala na AV opremu. No nama se nekako ini da je zakomplicirao stvari. Radi se o standardu koji ima dosta ica za dvosmjerno spajanje svih u tekstu ispod nave-

Sve o DVD-u

21

denih tipova signala, te stereo zvuka. No, imajte na umu da su esto radi usporedbe spojeni samo odreeni pinovi. Takoer, valja znati da su hibridni kabeli koji su na jednoj strani Scart, a na drugoj primjerice Mini DIN JEDNOSMJERNI, osim ako na sebi nemaju specijalni prikljuak. To provjerite prije kupnje! TIPOVI SIGNALA KOMPOZITNI VIDEO Najjednostavniji analogni nain prijenosa videa ali ujedno i naslabije kvaliteta (poto je itava video informacija nagurana u jednu icu). Bez obzira na navedeno, znatno moete profitirati kupnjom kvalitetnijeg kabela osobito kod prijenosa na vee daljine. S-VIDEO Ime mu je skraeno od Super-Video, a poznat je ipod imenom Y/C. Naime, on je od kompozitnog videa razliit po tome to ima odvojene kablove za osvjetljenje (luminance Y) i za boju (chrominance C). Navedeno mu daje znatno otriju sliku, stabilnije boje i puno detaljnije scene. ak i loiji S-Video signal daje bolju kvalitetu od boljeg, kompozitnog. RGB KOMPONENTNI Kao to mu i ime kae, kod RGB signala svaka od boja ima svoj vlastiti kabel. Kao da utrostruite kompozitni kabel! Kvaliteta bi mu trebala biti najbolja od svih koje smo naveli. Ovaj standard podrava progresivni video izlaz. Ideja je da DVD alje sliku TVu tj. ureaju koji je prikazuje malo unaprijed, tako da ureaj ne prikazuje polusliku po polusliku, ve prikazuje sliku u punoj rezoluciji. Rezultat je potpuno gubljenje efekta elja, te stabilnija i fluidnija slika.

22

Edicija TAKO LAKO

Kako kupiti DVD player koji odgovara vaim potrebama?

Na tritu postoji velika koliina DVD playera od kojih dobar dio njih ima podjednake karakteristike, barem to se kvalitete videa i zvuka tie. Ako imate receiver koji zvuk prima u izvornoj digitalnoj formi kako ga player oita s diska, apsolutno je svejedno kojeg je cjenovnog ranga ureaj; onog od 600 ili 6000 kn jer e kvaliteta zvuka biti ista, ali samo pod uvjetom da je putate iz DVD-a u sirovoj formi. Prelaskom na analogni signal situacija se drastino mijenja. Naime, u osnovi se svi DVD playeri sastoje od podjednakih komponenti, koje se meusobno razlikuju kvalitetom, a najvei utjecaj, kako po cijeni tako i po kvaliteti izlaznog signala imaju komponente zaduene za analogni dio signala znai za stereo ili 5.1 kanalni izlaz zvuka te video, bez obzira koji signal koristili. Velike razlike se uoavaju u kvaliteti napajanja, stabilizatora, veliini kondenzatora, video i audio D/A pretvaraa ali i samih DSP-ova. Dakle, razlike u kvaliteti slike i zvuka itekako postoje. Pitanje koje se namee je - tko te razlike moe uoiti. Netko tko gleda DVD filmove na stereo 50 centimetarskom televizoru zasigurno ne! Njemu e i najjeftiniji DVD player biti i vie nego dostatan. Ako pripadate toj kategoriji, dobro prouite to se nudi na tritu i odaberite neki od modela cijene do 1000 kn. Ako pak imate iroko ekranski televizor od kakvih 70 ili vie centimetara dijagonale, razlika postaje sve oitija i najvie se uoava na super-novim, velikim plazmama i projektorima. Raunajte s tim da vam se uvijek oko 10-15% novaca koje ste uloili u DVD-player isplati dati za kvalitetne kabele kako bi do izraaja dole sve kvalitete skupo plaenog ureaja. No, veina kupaca ne eli isprobavati 20 modela kako bi se odluili koji ima najbolju sliku, ve odabiru prema dostupnim informacijama o opremljenosti a koje najee nalaza na cjenicima ili na Internetu. Ono to svakako razlikuje jedan model od drugoga, su razne dodatne mogunosti. Svaki razuman kupac bi, prije odluke o kupnji, trebao znati iskreno i realno odgovoriti na pitanja koja e ga dovesti do modela koji najvie, odnosom cijena i mogunosti, odgovara njegovim potrebama. Prvo to vam predlaem je da napravite popis mogunosti koje va novi ureaj nuno

Sve o DVD-u

23

mora imati. Primjerice, da li elite elite da bez problema ita snimljene CD-ove i DVD, a ni podrka za SVCD nije naodmet Suzite odabir na nekoliko modela i, ovisno o financijskim mogunostima, krenite isprobati odabrane. Imajte na umu injenicu da unutar bilo kojeg cjenovnog ranga nema velikih razlika u kvaliteti. Stoga je moda pametnije posvetiti se kvaliteti izrade, vanjskom izgledu, ali i lakoi koritenja. Npr. ergonomiji i mogunostima daljinskog upravljaa, brzini iscrtavanja menija i slino. Pripazite ako kupujete rabljeni player. U prvim godinama DVD-a pojavio se dobar broj nekompatibilnosti izmeu DVD playera i DVD filmova. Ovo se u prvom redu odnosilo na naslove koji su koristili napredne mogunosti poput viestrukih kamera i slino. Ta nekompatibilnost, tj. tonije, nepotivanje standarda od strane nekih DVD proizvoaa, jedan je od razloga to se mnoge zanimljive karakteristike DVD-a kao standarda uope ne koriste. Postoje opcionalne mogunosti DVD playera koje pojedini model moe, ali i ne mora sadravati pa stoga, prije kupnje provjerite: - viekanalni DTS izlaz ( stariji, raniji modeli, mogu samo u stereu reproducirati DTS ) - mogunost reprodukcije VCD-a i SVCD-a. Obino dolaze jedna s drugom. - mogunost itanja snimljenih CD-a - mogunost itanja snimljenih DVD-ova (neki ureaji itaju DVD-R, ali ne i DVD+R medije pa stoga, provjerite koje su mogunosti ureaja koji ste odabrali!) - mogunost itanja CD-ROM-ova na kojima su snimljene MP3, WMA i JPG datoteke - mogunost itanja DVD-ROM-ova na kojima su snimljene MP3, WMA i JPG datoteke - mogunost reprodukcije CD-ROM-ova na kojima su snimljeni Divx ili Xvid filmovi - izlaz za slualice - ulaz za karaoke mikrofon - regijsko ogranienje neki ureaji, poglavito jeftiniji, dolaze bez regionalnog ogranienja, a na gotovo svim ureajima ga je mogue zaobii! Ako elite kupovati amerike filmove, koji na nae trite dolaze bre, ova provjera vam je obavezna!

24

Edicija TAKO LAKO

- progresivni video izlaz ovu mogunost, zadnji trik industirje, podravaju tek najskuplji televizori s klasinom katodnom cijevi, plazme i projektori pa otprilike 95% ljudi nema koristi od njega. - Forsirano zumiranje slike recimo za analiziranje pauziranih momenata filma ili nasilne eliminacije crnih crti - HDCD kompatibilnost (preporuka: Rotelovi modeli) - 5.1 analogni izlaz zvuka - RGB / YUV video izlaz (obino u paru s progresivnim video izlazom) - VGA izlaz

Vrijedi znati K Koliinu praznog prostora na zapisivim DVD diskovima neki proizvoai
izraavaju u duljini videa koji na njih stane npr. 120 min. to je apsolutna besmislica. Rezolucija slike na DVD-u je 720x576 piksela (PAL standard). Rezolucija slike u americi na DVD-u je 720x480 piksela (NTSC standard). Pojava Pentiuma II oznaila je pravu multimedijsku revoluciju jer je to bio prvi procesor koji je vlastitom snagom bio u stanju dekodirati MPEG-2 video DVD kvalitete. Film u NTSC standardu traje otprilike 5 minuta dulje od identinog filma u PAL-u! Visoko postavljana otrina (Sharpness) na TV-u e prenaglasiti visoke frekvencije videa i tako izazvati smetnje. Umjereno je koristite. Ve nakon malo eksperimentiranja ete zakljuiti da najotrije nije uvijek nabolje. Ono to je Treble tj. visoki tonovi za reprodukciju tona, to je Sharpness za video! 60 Hz za NTSC i 50 Hz za PAL nisu nasumino ili namjerno razliito odabrane brojke. U ranim danima televizije kako bi se osigurao ispravan rad televizora i elektrine mree televizore se moralo prilagoditi struji, koja u sluaju Amerike radi na 60 Hz, a Europe na 50 Hz!
Sve o DVD-u 25

K K K K K K

Zvuk
Mnogi tvrde kako im impresivan viekanalni zvuk, puno vie od slike, pridonosi kinougoaju pri gledanju filmova. Detaljno o kunom kinu pisat emo uskoro, te emo se tada puno detaljnije pozabaviti tipovima i rasporedu zvunika. Za sada vam dajemo opirni pregled formata zvuka DOLBY DIGITAL Apsolutna veina DVD-ova nosi na sebi zvuk kodiran u Dolby Digital 5.1 zvunom formatu. Tek je manji broj filmova kodiran u Dolby Digital EX 6.1 formatu, koji dodaje diskretni, srednji, centralni zvunik. Dolby Digital je jo poznat po kratici AC-3. U osnovi, format je slian MP3-u s varijabilnim bitrateom te, iako daleko od savrenstva, daje sasvim solidan kino zvuk. Imajte na umu da je kvaliteta ovog zvuka loija od stereo CDAudia po kanalu! Postoji i 7.1 podvarijanta koja je, ako me pitate, vie marketinki trik nego prava korist, te podvrste koje su specijalno namijenjene izvlaenju viekanalnog zvuka iz analognog stereo signala (od najstarijeg prema mlaima redom: Dolby Surround, Dolby Surround Pro Logic, Dolby Pro Logic II, Dolby Pro Logic IIx). DTS Iako se mnogi zaklinju kako oni ne uju razliku izmeu DTS-a i Dolby Digitala, preporuujem im toplo da operu ui i dobro posluaju jo jednom. Naime, pri usporednom testu DTS znaajno bolje zvui ali pod jednim uvjetom, a to je da imate adekvatnu opremu. Bas je vri i definiraniji, a gornji dio tonalnog spektra prozraniji i ugodniji za sluanje. Ba kao i Dolby Digital, i DTS posjeduje 6.1 i 7.1 podvarijante, te specijalne algoritme koji iz analognog stereo signala stvaraju puni viekanalni zvuk (DTS neo:6 itd.) Osim ova dva standarda, DVD podrava i PCM audio, to je nekomprimirani nain snimanja zvuka, identian kakav se koristi na CD-u. Jedino to DVD doputa je vea rezolucija i naravno, kvaliteta.

26

Edicija TAKO LAKO

Kod reprodukcije zvuka, esto se neupueni korisnici ale na nisku razinu glasnoe. U osnovi je istina upravo suprotna; razina glasnoe na svi drugim izvorima (primjerice VHS, TV program, satelitska) je previsoka! Tonije reeno previe kompresirana. To se radi kako bi sve zvualo glasnije, no time se, iako dotini izvor bolje zvui na jadnim TV zvunicima, uvelike gubi na dinamici zvuka. Filmski zvuni zapisi vrlo su dinamini; varirajui od potpune tiine do intenzivnih zagluujuih eksplozija. Kako bi takav dinamiki raspon bio mogu bez distorzije, logino je da prosjena razina glasnoe mora biti nia. Ova injenica zna ivcirati prosjene sluatelje koji se bune da im je govor pretih, a eksplozije preglasne. No, to je tako u originalu filma. Mnogi proizvoai DVD hardvera ovome su doskoili na nain da su u sam player ili receiver ugradili kontrolu dinamikog raspona te moete prilagoditi vlastitom raspoloenju. Ponekad se ovo zove i Silent Cinema, Night Mode ili nosi neki slian naslov koji upuuje na injenicu da e se, i pri manjoj glasnoi, dobro uti govor dok eksplozije nee smetati susjedima. KABLOVI I KONEKTORI Kod audio kabela situacija je dosta jednostavnija nego kod prijenosa slike. Postoje dvije vrste kabela - analogni i digitalni, pri emu postoje dvije vrste digitalnih, kojima je funkcija i kvaliteta identina. Analogni zvuk spaja se uvenim in tj. RCA konektorima, gdje za svaki kanal dolazi po jedan kabel. DVD playeri posjeduju ili 2 ili 6(7) takvih izlaza. Nekako je prevladao trend da se 6 kanalni dekoderi Dolby Digital i DTS kanala ugrauju u receivere, a ne u DVD playere, no svejedno ih brojni, skuplji modeli posjeduju. Imajte na umu da oni prenose signal u analognoj domeni, te samim time njihova kvaliteta uvelike utjee na kvalitetu zvuka! Isplati se, dakle, kupiti kvalitetnije.

Sve o DVD-u

27

Digitalni se zvuk, kako god bio kodiran (PCM, Dolby Digital, DTS), prenosi preko S/PDIF (Sony/Philips Digital InterFace) suelja. Ono moe biti izvedeno na dva naina. Prvi je RCA (in) konektor, koji se nastavlja na 75 ohmski koaksijalni. Koaksijalnom se naziva specijalna konfiguracija kabela koja ponitava magnetno polje i eliminira smetnje gdje je jedan kabel omotan oko drugoga. Tu je i optika varijanta, poznata pod imenom Tos-link iz razloga to se koriste te Tos-link komponente u njezinoj izvedbi. Jedinice i nule se njome prenose pomou crvene diode kroz plastinu optiku cijev, a domet je esto tek nekoliko metara. Ovi kabeli su relativno skupi! Koaksijalni pak digitalni kabel moe bez problema raditi na udaljenosti od 15 do ak 20 metara.

28

Edicija TAKO LAKO

Zatita od neovlatenog umnaanja

Te metode zatite su opcionalne ili drugim rijeima; ako radite vlastiti DVD film napravit ete ga bez ikakve zatite i moi ete ga presnimavati bez dekriptiranja podataka. MACROVISION Macrovision, ili kako su si Hrvati to prigodno preveli - Makrovizija, je analogna zatita protiv kopiranja. Svodi se na mali elektroniki sklop koji se nalazi u svakom DVD playeru. Stvara smetnje koje bi trebale biti nevidljive na opremi za prikaz slike i istodobno zbunjivati opremu za snimanje poput VHS video rekordera, DVD rekordera i slino. Naalost, Macrovision esto radi probleme i tamo gdje ne treba. Primjerice, u hibridnim ureajima, gdje je unutar jednog ureaja i TV i video, line doublerima, nekim projektorima i slino. Sreom, makrovizija se moe zaobii ba kao i regionalna zatita modifikacijom firmwarea ureaja. Zanimljivo je da neki diskovi jesu, a neki nisu zatieni ovim tipom zatite. Za svaki disk, tvrtki koja je izmislila ovu zatitu, pri kupnji plaate otprilike 1 kn. CSS ENKRIPCIJA Na izriito zahtijevanje velikih filmskih studija, CSS kodiranje video signala ugraeno je izravno u video standard. Content Scrambling System,CSS je sustav kodiranja i autentifikacije podataka koji je trebao sprijeiti izravno digitalno kopiranje filmva. Izmislili su ga Matsushita i Toshiba. Sama licenca izuzetno je restriktivna i teka za dobivanje, no nije dugo izdrala. U listopadu 1999. CSS algoritam je razbijen, a njegov je program objavljen na Internetu. Razbio ga je, u to doba esnaestogodinji finac, John Lech Johansen, koji je javnosti poznat jo i pod nadimkom DVD Jon. Iako mu se prilino dugo sudilo, na kraju je bio u cijelosti osloboen optubi. O kompleksnosti algoritma dovoljno govori programi od samo 7 linija koda na koliko su, dvojica studenata MIT-a, sveli Jonov DeCSS. DVD-ovi jo uvijek sadre CSS enkripciju, to i sami moete iskusiti ako pokuate kopirati datoteke izravno s DVD-Video diska. Programi, koji vrlo efektno utilizira kod za dekriptiranje CSS zatite, je DVD Decrypter.

Sve o DVD-u

29

Pria o regijama

Zatita od neovlatene prijevremene distribucije, zbog bahate filmske industrije koja si uzima za pravo diktirati datume kada koji film smije i u kojoj regiji biti izdan (a prije toga prikazan u kinu). REGIJA 1 Kanada, SAD, podruja pod kontrolom SAD-a; npr. vojne baze REGIJA 2 Albanija, Andora, Austria, Bahrein, Belarus, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanarsko otoje, Hrvatska, Cipar, eka, Nizozemska, Egipat, Estonia, EU, Farski otoci, Finska, Francuska, Gruzija, Njemaka, Gibraltar, Grka, Grenland, Maarska, Island, Iran, Irak, Irska, Izrael, Italija, Japan, Jordan, Kuwait, Litva, Libanon, Lihtentajn, Luxemburg, Makedonija, Malta, Moldavija, Monako, Nizozemska, Norveka, Oman, Poljska, Portugal, Katar, Rumunjska, Ruska federacija, San Marino, Saudijska Arabija, Slovka, Slovenija, Juna Afrika, panjolska, vedska, vicarska, Sirija, Turska, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Vatikan, Jemen, Srbija i Crna gora REGIJA 3 Jugoistona azija, istona azija (ukljuuje Hong-Kong) REGIJA 4 Australija, Novi Zeland, Pacifiki otoci, Srednja Amerika, Meksiko, Juna Amerika, Karibi REGIJA 5 Bivi SSSR, Indijski kontinent, Afrika, Mongolija, Sjeverna Koreja. REGIJA 6 Kina REGIJA 7 Rezervirana REGIJA 8 Specijalne internacionalne primjene npr. u zrakoplovima, na brodovima, naftnim platformama i sl.
32 Edicija TAKO LAKO

Vrijedi znati K Od 2000. godine, proizvoai ureaja koji mogu itati DVD-e, obavezni su u K K K
Kina je jedina zemlja koja ima vlastitu DVD regiju (6.).

svoje ureaje implementirati hardver koji omoguava zatitu od umnaanje i regionalna ogranienja. Taj dodatni troak, naravno, plaate vi u cijeni ureaja.

Strunjaci iz NASA-e su na meunarodnu svemirsku stanicu, u veljai 2001. poslali dva DVD playera s vieregijskom modifikacijom. Iako je Hong Kong formalno dio Kine koja ima vlastitu 6. regiju, u njemu se koriste filmovi regije 3!
Sve o DVD-u 33

DVD-Audio
Iako je planirano njegovo putanje na trite istodobno s pojavom DVD Videa, oko DVD Audia vodile su se mnoge polemike te je na svjetlo dana izaao nekoliko godina kasnije. Ideja je jednostavna; napraviti medij koji e omoguavati audiofilsku kvalitetu reprodukcije glazbe, koja je, jo k tome, i viekanalna. Imajte na umu kako tek manji postotak DVD playera podrava DVD- audio (u pravilu, oni viih klasa i vieg cjenovnog razreda). Taj player mora biti opremljen 192 kHz/24 bit DAC-ovima dok ih veina danas ima tek 96 kHz / 24 bit podrku! Dobro je znati i to kako jedan DVD-Audio disk moe sadravati do 74 minute glazbe snimljene u najkvalitetnijem moguem formatu.

Usporedba CD-Audio i DVD- Audio snimaka: KATEGORIJA Ucestalost uzorkovanja Uzoraka u sekundi Preciznost uzorkovanja Broj mogucih razina glasnoce CD AUDIO 44.1 kHz 44,100 16-bit 65,536 DVD AUDIO 192 kHz 192,000 24-bit 16,777,216

34

Edicija TAKO LAKO

DVD-ROM
Kada kaemo DVD-ROM, openito mislimo na primjenu DVD-a kao medija za skladitenje i prijenos podataka na raunalu. Vrlo bitnu ulogu, pri popularizaciji ovog tipa aplikacije DVD-a kao medija, je odigralo snano i kontinuirano snienje cijene ureaja. Tako vrhunski 16x DVD-ROM (na favorit je, recimo, Pioneerov model) moete nabaviti ve za kakvih tristotinjak kn. Malo vie e vas stajati CDRW/DVD kombinirani ita; dok cijene vrhunskih modela rijetko prelaze iznad 3.000 kn. Dolazak povoljnih DVD pisaa na trite, drugi je glavni pokreta renesanse DVD-a na PC-u. Glavna karakteristika im je mogunost snimanja CD-a, to u cijelosti eliminira potrebu za zasebnim CD pisaem, ako ve imate DVD-R(W) ureaj. A niti pomisao da ete pri snimanju gomile DivX-ova i MP3-a, morati koristiti 7 puta manje medija, nikome vjerojatno nije odbojna. Naime, jedan zapisivi DVD doputa uskladitenje toliko podataka koliko inae stane na 7 CD-a. A ako ste snalaljiviji po pitanju traenja odgovarajueg softvera po Internetu, nee proi dugo vremena i bez problema ete nauiti raditi vlastite backup kopije DVD filmova. Iako DVD prilice postoje na tritu ve dulje vrijeme, tek se unazad pola godine situacija poela vie orjenitrati prema razliitim standardima snimanja. Ukratko, + i -R(W) mediji i ureaji meusobno su sve kompatibilniji i usporedivi cijenom. DVD U KOMPJUTERSKIM IGRAMA Vremenom e sve vei broj video igara za PC stizati na DVD-ovima. Ovo sa sobom donosi kupcu, tj. vama, neke prednosti, ali i poneku manu. Prednosti su viestruke i izuzetno zanimljive. Prva je prednost u tome to je brzina itanja podataka s DVD-a, osobito onog tvorniki tiskanog, viestruko vea od one s CD-a. S druge strane, sve je raireniji trend meu video igrama da se u cijelosti vie-gigabajtne instalacije dupliciraju s instalacijskog medija na vrsti disk. Ovo, iako donosi poveano zauzee vrstog diska, do krajnjih granica smanjuje vrijeme potrebno za uitavanje igre, te

Sve o DVD-u

35

njeno izvoenje tee glatko. I vrsti diskovi su se toliko napuhali da nitko vie ni ne razmilja o tomu kamo mu ode gigabajt-dva, koliko zauzimaju vee igre. S druge strane, instalacija prolazi bre. Naravno, daleko je vea prednost koristiti jedan DVD nego, primjerice, 3 ili 4 CD-a na koliko, sve uestalije, dolaze raunalne igre. DVD je, kao novi medij, bezrezervno prihvatila i industrija video igara. Iako su DVD-ovi neto skuplji u proizvodnji, glavni zadatak industrije je oteavanje piratiziranja softvera. To e osobito biti aktulano kada DVD naprave dvoslojnim, te e sadravati vie sadraja nego to ga stane na DVD-R medij. No, tada na scenu stupaju novi, dvoslojni, mediji i zaarani krug se nastavlja. Ugraena zatita Ba kao i kod linijskih DVD ureaja, tako i raunalni moraju imati ugraenu zatitu protiv neovlatene distribucije i umnaanja DVD filmova. Tako je u sve optike itae (i pisae), a koji mogu itati DVD-ove, ugraena hardverska zatita. U sam firmware ureaja ugrauje se zatita protiv neovlatenog koritenja regija, dok softver sadri zatitu od analognog presnimavanja (Macrovision). Vezano uz regionalne kodove, raunalni DVD ureaji tj. njihovi firmwareovi, mogu nositi dvije oznake. Prva je RPC1, to znai da je ureaj region-free. No, veina ureaja, nosi oznaku RPC2, koja oznaava da je u firmware ugraena zatita od zlouporabe regija. Mudri su hackeri doskoili i ovom vidu ugnjetavanja filmofila, pa tako na netu moete nai crackane i izmijenjene firmwareove koji uklanjaju regionalnu zatitu. Naravno, ne trebamo naglaavati da stavljanjem takvog firmwarea gubite jamstvo i da s tim zaista valja biti oprezan. Ukoliko elite znati vie, podatke pronaite na www.rpc1.org ili www.firmwareflash.com.

Vrijedi znati K Iako se u njima nalaze obino CD-ROM-ovi, i PC-CD ROM igre se prodaju u
tzv. DVD-Box kutijama.

36

Edicija TAKO LAKO

DVD snimai
Zahvaljujui padu cijena, DVD snimai postaju sve prihvatljivijima i sve dostupnijima pa e tako, za vrlo kratko vrijeme, s trita istrijebiti CD-RW i CD-ROM ureaje. Iako je u poetku postojala bojazan od polariziranja na plus i minus prilice, strah je prevladan dolaskom hibridnih prilica koje odravaju oba standarda. Ovo je vrijeme velike popularnosti DVD prilice pa moja preporuka glasi; ukoliko kupujete optiki pisa, utedite malo vie novca i umjesto CD pisaa koji samo zapisuje, kupite ureaj koji zapisuje i CD-ove i DVD-ove. Bit ete mi zahvalni na ovoj sugestiji. Trenutno najbri ureaji zapisuju DVD-ove brzinom od 8x, no posljednju rije o brzini uvijek ima tip DVD medija. DVD mediji imaju na sebi upisanog proizvoaa, te seriju i tip medija. Iz tih e podataka svaki DVD snima, prema tablici koju ima zapisanu u firmwareu, odrediti kojom maksimalnom brzinom moe snimiti medij a da snimak bude pouzdan. Ove se brzine dobivaju laboratorijskim testovima i, u pravilu, im treba vjerovati. Ponekad proizvoai, to je tipino za, primjerice Pioneer, preskromno kategoriziraju medije tako da im u praksi ureaj radi sporije od svojih stvarnih mogunosti. Pria o brzini je sljedea Najloiji mediji mogu se snimati samo brzinom od 1x i pri toj brzini vam je potrebno vie od sat vremena za snimanje punog DVD-a. U pravilu, ti mediji nemaju nikakvu oznaku maksimalne brzine i sreom, sve su rjei na tritu gdje se, kao nekakav minimum, nametnuo 2x. Najznaajniji skok u brzini, napravljen je upravo izmeu 1x i 2x i iznosi vie od pola sata razlike u ispisu. Jo uvijek znaajnih, petnaestak minuta, utedi se prelaskom s 2x na 4x, dok e sva slijedea ubrzanja, poput 4x na 8x itd., biti daleko manje zamjetna! Ukoliko elite informaciju vie, odlian i vrlo opsean test medija, pogledajte na www.flashman.dsl.pipex.com/DVD_Charts_FULL.htm. Primjetit ete kako brzina itanja snimljenog medija uvelike ovisi o kvaliteti. To osobito dolazi do izraaja na vanjskim rubovima diska gdje je brzina najvea, te su kod nekvalitetnih medija rubovi puno vei nego kod kvalitetnih!

Sve o DVD-u

37

KOJA JE RAZLIKA IZMEU PLUSA I MINUSA? S tehnike strane gledano, plus je neto noviji i, jedva zamjetno, bolji standard. Zapisivanje na sam disk je neto bre, u prvom redu zbog manjeg overheada tj. dodatnih podataka, koji slue za korekciju greke. Ta se razlika, pri snimanju itavog diska, mjeri u sekundama i nikome nije od presudnog znaaja. DVD+RW format je daleko pogodniji za linijske DVD snimae, osobito iz razloga to podrava editiranje videa izravno na disku i bez potrebe za snimanjem na vrsti disk. Prema istraivanjima vrenim unazad godinu dana, prije pojave hibridnih ureaja, oko 70% vlasnika DVD snimaa posjedovalo je upravo minus modele. Ope je prihvaena injenica da je minus standard kompatibilniji tj. da e ga proitati vei postotak starih DVD ureaja. Sreom, trend je takav da su svi proizvoai, ili izbacili, ili e izbaciti, kombinirane snimae. U praksi, razlika imeu plusa i minusa nije ba velika. Za vas, klasine kune korisnike, razlika e se najvie osjetiti u poveanoj cijeni medija za plus modele. No, kako cijene medija stalno bivaju nie, i ta razlika izmeu njih nestaje. S druge strane, zarada je za proizvoae njihov stalni imperativ pa tako, niti plus, niti minus tabor, ne zaboravljaju upravo svoj format nazvati superiornim. DVOSLOJNO SNIMANJE Pogled u budunost daje nam naslutiti skoru polarizaciju DVD trita. Naime, dok su iz plus tabora ve najavljeni dual-layer mediji i snimai, ni minus tabor ne miruje. Tako je Pioneer predstavio radni model preraene prilice A06, koja je na prezentaciji snimila Maxwellov dvoslojni medij. Logino nam se nameu dva pitanja: koliko e vremena proi dok suparnike strane ne odlue razmijeniti svoje patenate i da li e se, i na koji nain, trite ponovo polarizirati na rekordere koji podravaju DVD+R9 i rekordere koji podravaju DVD-R9 standarde. Novi modeli prilica oekuju se ve tijekom godine. Nedavno se u javnosti pojavila intrigantna

38

Edicija TAKO LAKO

glasina o tome kako e se, jednostavnim flashanjem firmwarea, i sadanji Pioneerovi modeli, A06 i A07, moi pretvoriti u dvoslojne prilice. No, to se na kraju pokazalo pogrenom glasnom, koju je slubeno opovrgnuo i sam Pioneer. Takoer, izjavljeno je da e prva Pioneerova komercijalna prilica, s podrkom za dvoslojno snimanje, biti model A09 koji e dvoslojne DVD-R diskove zapisivati brzinom od 1x. Nije objavljeno dali e tom brzinom snimati samo drugi, dublji sloj ili oba; to bi znailo znaajno loiju tehnologiju od oekivane. Iako je tehnologija zapisivanja na diskove, na koje se moe jednokratno zapisivati, relativno vrlo brzo dola do svog maksimuma, s dvoslojnim RW-ovima emo se malo vie naekati. Okviri tehnologije ve postoje i zanimljivo je uti da izvore ima u Blu-rayu, jednom od potencijalnih nasljednika DVD tehnologije. Na tritu se ova tehnologija oekuje do 2005.-2006. godine.

Vrijedi znati K Da bi radio istom brzinom kao 16x DVD-ROM (21.13 MB/s), CD ita bi morao
raditi brzinom od 144x.

K K K K K K K

Brzina DVD-ROM-a nema nikakvog utjecaja na kvalitetu reprodukcije DVD videa. Veina linijskih DVD playera vrti medij jednostrukom brzinom. Tehnologija koja omoguava dvoslojno zapisivanje, tj. DVD-R9 i DVD+R9, preuzeta je iz budueg DVD standarda, koji e se temeljiti na plavom laseru. Dvoslojni, prebrisivi mediji, puno su sloeniji te se oekuje da e se pojaviti na tritu tek oko 2006. godine. DVD-R(W) je kao standard sliniji CD-R(W)-u, nego DVD+R(W)-u. Apsolutno svi DVD +/- R(W) snimai su istodobno i CD-R(W) snimai! Kada se ove godine pojave prilice i mediji na kojima e se moi zapisivati dvoslojno tj. punih 8,5 GB, tehnologija zapisivih DVD-ova e konano sazrijeti i dosei iskoristivost tampanih DVD-ova
Sve o DVD-u 39

Budunost DVD tehnologije

Tehnologija nezaustavljivo grabi naprijed te e DVD kao format, po svojim karakteristikama, uskoro zastarjeti. To, naravno, nee znaiti da emo ga prestati koristiti, ve znai da e ga zasjeniti superiorniji format, ba onako, kao to se to dogodilo u sluaju sa CD-om, kojeg je prevladao DVD. Moemo slobodno rei, od trenutka kada je izmiljen DVD, poelo se raditi i razmiljati o njegovom nasljedniku. Proteklih su godina, stvari stvari i odnosi na tritu postali jasniji, te su finalizirani i autorizirani svi standardi. Najavljeno je kako se niti jedan od novih formata nee koristiti za distribuciju filmova sve do 2005. ili 2006. godine. U svakom sluaju, budunost za nasljednika DVD-a je zajamena, a evo i kako e izgledati: HD-DVD Ovaj je standard svjetlo dana ugledao tijekom 2003. godine. U osnovi se radi o standardu za prijenos videa vee kvalitete od DVD-Videa, na klasinim dvoslojnim DVD-9 diskovima. Iako e ih fiziki linijski DVD playeri moi proitati, nee biti s njime kompatibilni jer nee imati odgovarajue sklopove za dekodiranje signala visoke rezolucije. Ova, prva varijanta, koristi crveni laser (svjetlost valne duine 650 nm), a zamiljena je kao tranzicijska na pravi HD-DVD. Naprednije verzije HD-DVD formata (HD-DVD-1 i HDDVD-2), koriste plavo(ljubiasti) laser (valna duljina svjetlosti 405 nm) i koristit e u cijelosti nove medije, koji e pohranjivati 17 GB podataka po jednostranom mediju. Razlika izmeu dva standarda je u brzini itanja podataka te u dubini fizikog zapisivanja podataka u sam disk. HD-DVD-2 je, logino, jaih karakteristika u obje kategorije. AOD Advanced Optical Disc (AOD), sljedei je standard DVD Foruma, organizacije koja je, de facto, izmislila DVD. Susrest ete jo i naziv DVD2. U osnovi se radi o modifikaciji postojeeg DVD formata, koja koristi karakteristiku plavog lasera i puno gue zapisuje podatke. tampani diskovi biti e kapaciteta 15 GB tj. 30 GB dvoslojni, a zapisivi

40

Edicija TAKO LAKO

diskovi veeg (!!) tj. 20 GB po sloju - 40 GB dvoslojni. Brzina prijenosa podataka trebala bi se poveati oko tri puta u odnosu na dananji DVD.Video e na ovim medijima biti kodiran visoko kvalitetnim HD-MPEG2 standardom, a do njegove e trine premijere biti predstavljen, u cijelosti novi nain kodiranja, koji e osigurati maksimalnu kvalitetu. Osnovna ideja vodilja ovog formata je svestrano poboljanje DVD-a kao formata, uz zadravanje postojee replikacijske tehnologije, to e uvelike smanjiti trokove izrade (tj. podaci se zapisuju na istu dubinu kao kod DVD-a; 0,6 mm) BLU-RAY DISC Blu-ray Disc (BD) je nov i od svih najnapredniji format, koji e skladititi 25-27 GB podataka po sloju. Podaci se zapisuju na 0.1 mm, to e poskupiti njegovu proizvodnju. Medij nije zamiljen kao nasljednik DVD-Videa ve, u prvom redu, za prijenos podataka, backup i sl.. Naravno, na njega se mogu snimati i filmovi, i to u MPEG-2 formatu, visoke kvalitete. Ovaj standard e, uvjeren sam, zaivjeti jer ga podupiru velikani industrije potroake elektronike: LG, Panasonic, Philips, Pioneer, Hitachi, Mitsubishi, Samsung, Sharp, Sony i Thomson, a prvi ureaji ve postoje na tritu.

Vrijedi znati K Dananji DVD playeri imaju laser crvene boje,

playera imati lasere plave boje.

dok e sljedea generacija DVD

K K K K

Boja lasera nema veze s modom ve s tehnologijom. Plavi je laser precizniji i tanji (to ima veze sa kvantnom fizikom) te omoguava preciznije buenje podataka na disk. Filmovi e se, na nekom od novih DVD formata, poeti distribuirati najranije 2005. ili 2006. godine. Sony je, u travnju 2003., izbacio na trite prvi, komercijalni, BD snima na svijetu. Novi HD playeri e podravati stari DVD-Video standard, pa stoga ne morate brinuti o zastarijevanju svoje video kolekcije.
Sve o DVD-u 41

Praktini savjeti

Kako nadograditi raunalo DVD-om ili DVD snimaem?

Nadogradnja raunala optikim itaem, jedna je od najlakih nadogradnji na raunalu uope. Prvo to morate odluiti je elite li nabaviti eksterni, ili interni DVD ureaj. Interni se ureaji spajaju klasino na IDE kontroler poput, primjerice, CD snimaa ili vrstog diska. S druge strane, eksterni ureaji najee koriste Firewire ili USB 2.0 suelje. Moja je preporuka vanjski ureaj, osobito ako imate novo raunalo, jer ete otvaranjem kuita ponititi jamstvo koje ste dobili uz raunalo prilikom njegova kupovanja. U takvom je sluaju, nadogradnju najbolje prepustiti strunjacima u servisu tvrtke u kojoj ste raunalo i kupili. Druga skupina potencijalnih kupaca eksternih DVD ureaja, su vlasnici prijenosnih raunala. Postoje elegantni i tanki ureaji, specijalno namijenjeni za takve primjene. Najjeftinija varijanta eksternog ureaja je kupnja eksterne, 5.25 USB 2.0 ladice u koju stavite, zasebno kupljen, obian interni DVD ita ili pisa. Imajte na umu da e takvo vanjsko kuite esto stajati i vie od obinog DVD-ROM-a, te je kupnja takvog kuita isplativa samo ukoliko kupujete DVD snima. Iako je ugradnja internog DVD ureaja je neto kompliciranija to vas, ni u kom sluaju, ne bi trebalo plaiti. Prvo to trebate napraviti, je provjeriti imate li slobodno 5.25 mjesto na kuitu. Ukoliko ga imate, vrijeme je za otvaranje kuita raunala. Provjerite zatim da li imate slobodnih mjesta na IDE kanalima. Ako ih imate, prilagodite kratkospojnik (jumper) na stranjoj strani DVD-ROM-a i to tako da oba ureaja mogu nesmetano raditi. Prisjetite se; za nesmetan rad dvaju ureaja na jednom IDE kanalu, jedan od njih mora biti master (gospodar), a drugi slave (rob). Nakon to ste spojili podatkovni kabel i molex za napajanje, vrijeme je za pokretanje raunala. Optiki ureaj, poput DVD itaa ili snimaa, ne treba se detektirati kao, primjerice, vrsti disk. Sve prolazi puno jednostavnije i ako je ureaj ispravan, uz pret-

44

Edicija TAKO LAKO

postavku da ste ga korektno spojili, morao bi biti vidljiv u Windowsima. Dalje se ureaj ponaa identino CD itau ili pak CD snimau, i sve to morate uiniti je - instalirati odgovarajui softver i poeti sa snimanjem. Imajte na umu da e novije prilice zahtijevati najnoviju inaicu softvera. Ukoliko elite peporuku koji softver koristiti za snimanje, osobno preporuam koritenje Stompovog Record Now Max-a. Rije je o izuzetno robusnom i brzom, te nadasve jednostavnom programu. Iako, izuzetno popularan softver, Ahead Softwareov Nero ima solidnu podrku za DVD-ove, savjetujem izbjegavanje rada s tim programom. Naime, nebrojeno puta smo vidjeli tube korisnika, a kako sam i sam doivio sline probleme, poput situacije u kojoj, iako snimanje DVD-a proe bez ikakvih problema, DVD Video diskovi budu jednostavno neitljivi pred kraj, ne elim savjetovati da i vi gubite vrijeme i ivce bez potrebe. Iako je spomenuto velik propust, nadam se da e u najnovijim inaicama, greka biti u cijelosti uklonjena.

Kako napraviti sigurnosnu kopiju originalnog filma?

Dupliciranje filmova je, ba kao i skidanje MP3-ca s Neta: zabranjeno, kanjivo i zabavno. Iz tog razloga, ovaj vodi promatrajte u kontekstu npr. izrade sigurnosne kopije omiljenog filma. 1. PRESNIMAVANJE NA HARD DISK DVD-Video ima ugraen sofisticirani algoritam kodiranja sadraja, koji omoguava gledanje DVD-Videa, ali ne i kopiranje istog kao datoteke. Sam sustav je toliko sloen da ga je uspio razbiti stanoviti mladi od 17 godina. DeCSS je bio prvi program ovog tipa, a moja je preporuka - DVD Decrypter.

Sve o DVD-u

45

2. SMANJIVANJE VIDEA Iako o tome ve i ptice pjevaju na grani, ponovit emo jo jednom; filmovi dolaze na dvoslojnim DVD-ovima na koje stane 8.5 GB, dok su mediji na koje je mogue snimanje, kapaciteta 4.7 GB. U postupku smanjivanja,2 odbacujete sadraje i smanjujete kvalitetu videa kako biste uspjeli ugurati 8.5 u 4.7 GB. Ovo je prije bio jako muan posao kojeg su, unazad 10-ak mjeseci, olakali mnogi novi alati, pretvorivi ga u nekoliko jednostavnih klikova miem. Najpopularniji alati ovog tipa su: DVDXcopy, DVD2One, Pinna4cle Instant Copy te Canopus Producer. Poredani su prema cijeni tj. kvaliteti, pa tako na kraju dominiraju oni skuplji i kvalitetniji. 3. SNIMANJE DVD DISKA Dolazimo do najlakeg dijela itavog procesa. Poto vam je program za smanjivanje kao izlaz dao sliku DVD-a, jedino to vam preostaje je da mountate i provjerite radi li sve kako treba. Potom izvrite snimanje na omiljeni tip medija, omiljenom brzinom u, pogodili ste, omiljenom vam snimau. KAKO SAUVATI PODATKE NA DVD-U? Kako su DVD-ovi projektirani za itanje laserom, logino je da ih dodir prsta ne moe otetiti. tovie, prilino su otporni na mrlje, prainu, pa ak i ogrebotine. Podaci e, u svakom od ovih sluajeva, biti zatieni jer ih titi plastika. Do problema dolazi kada te podatke treba na pravilan nain oitati s diska. Naime, sve to se nalazi na povrini diska, na ovaj e ili onaj nain, zasmetati lasersku zraku. Ovo , pretpostavljamo, jo i vie doi do izraaja kada se laserska zraka smanji prelaskom na plavi laser, a podaci budu jo gue zapisivani. Jedno malo zrnce praine, u tom sluaju, moe biti nepremostiva prepreka za laser do primjerice nekoliko MB bitnih podataka. U svakom sluaju, valja biti to oprezniji pri rukovanju s DVD-ovima, osobito s onim

46

Edicija TAKO LAKO

snimljenima koji su, pokazalo je iskustvo, puno krhkiji i osjetljiviji na oteenja i prljavtinu. Isto tako, tampani DVD-ovi, za razliku od snimljenih, nisu pretjerano osjetljivi na svjetlost (mislim pritom se na izravnu, sunevu, svjetlost). Treba istaknuti i to kako ni magnetna polja nemaju nikakvog uinka na DVD-ove, to znai da ih bezbrino moete staviti na zvunik a to bi, primjerice za vrsti disk ili 3,5 floppy disketu, bilo pogubno. Kada istite disk od prljavtine i masnoe, inite to pomou meke i finije krpice, cirkularnim ili ravnim kretnjama i to od centra, prema vanjskom rubu. Gruba tkanina e stvoriti mikroskopske ogrebotine koje e, vjerujte mi, nanijeti vie tete, nego li koristi. to se temperature tie, DVD specifikacija preporua skladitenje diskova na temperaturama od -20 do 50 stupnjeva ali se ne preporuuje nagla promjena temperature. Optimalna temperaturna promjena je 15 stupnjeva temperaturne razlike, unutar sat vremena.

Vrijedi znati K Bojanje ruba DVD-a (ili CD-a ) markerom za eliminaciju neeljenih refleksija te ne

proputanje vanjskog svjetla a koje bi moglo zasmetati laseru, nema apsolutno nikakvog utjecaja na kvalitetu reprodukcije! Radi se, dragi moji itatelji, o obinom mitu!

Sve o DVD-u

47

KVIZ - TAKO LAKO s Hackerom do znanja

1. TO ZNAI KRATICA DVD: a) Digital video disc b) Digital versatile disc c) Dobrovoljno vatrogasno drutvo d) Sve navedeno -------------------------------2. NA KOLIKO DVD-VIDEO REGIJA JE PODIJELJENA PLANETA? a) 5 b) 6 c) 7 d) 8 -------------------------------3. KOLIKI JE KAPACITET JEDNOSLOJNOG DVD-R-a? a) 4.3 GB b) 4.7 GB c) 9 GB d) 2.7 GB -------------------------------4. KAKO SE ZOVE DIREKTNI NASLJEDNIK DVD-a? a) HD-DVD b) Blu-Ray c) AOD d) DVD2

Sve o DVD-u

49

5. U KOJOJ SE DVD REGIJI NALAZI JAPAN? a) Regiji 1 b) Regiji 2 c) Regiji 5 d) Regiji 4 -------------------------------6. KOJA ZEMLJA JEDINA IMA VLASTITU REGIJU? a) SAD b) Indija c) Kina d) Ruska federacija -------------------------------7. KOLIKU REZOLUCIJU IMA SLIKA NA EUROPSKIM DVD-ima? a) 640x480 b) 720x576 c) 720x480 d) 1280x853 -------------------------------8. KOLIKO JE DEBEO DVD DISK? a) 1.2 mm b) 0.6mm c) 0.1mm d) 12 cm

50

Edicija TAKO LAKO

9. KAKO SU NULE I JEDINICE ZAPISANE NA DVD-u? a) Kao mikroskopske nulice i jediniice b) Kao vertikalne i horizontalne crtice c) Kao malene rupice i izboine d) Kao plave i crvene tokice -------------------------------10. KADA JE STIGAO PRVI DVD PLAYER NA TRITE? a) 1941. b) 1997. c) 1999. d) 2010. -------------------------------11. KOJE JE PRAVO IME DVD JONA, KOJI JE KAO ESNAESTOGODINJI KLINAC PROBIO DVD CSS ZATITU? a) Don Johnson b) Jon Johansen c) Johnny Mnemonic d) Johnas Johnstuergenberger -------------------------------12. KADA SE OEKUJU DVD SNIMAI KOJI E OMOGUITI DVOSLOJNO SNIMANJE.? a) Nikad b) Ve postoje c) Do 2006. d) Do kraja 2004.

Sve o DVD-u

51

0-4 TONIH ODGOVORA: Totalna ste DVD truba. ODMAH proitajte ovaj prirunik od korica do korica i iznova pokuajte rijeiti ovaj test. Jamim da ete tono odgovoriti na barem 8 postavljenih pitanja! -------------------------------5-8 TONIH ODGOVORA: Krasi vas zadovoljavajue znanje o DVD tehnologiji. Ipak, elite li znati neto vie, umjesto listanja, malo detaljnije prouite na prirunik. -------------------------------9-12 TONIH ODGOVORA: Vi ste pravi DVD frik koji posjeduje kod kue najnovije 9.1 kuno kino (i jo jedno rezervno 7.1 u spavaoj sobi) a kolekciju DVD-ova mjerite u stotinama.

52

Edicija TAKO LAKO

ODGOVORI: 1. d; 2.d; 3.a; 4. c ili d; 5. b;6. c; 7. b; 8. a;9. c;10. b; 11. b; 12. d;

Najea pitanja i odgovori

Na ovim emo stranicama ukratko odgovoriti na najea pitanja koja se veu uz DVD. Mnoga su od njih detaljnije objanjena u samom priruniku, stoga konkretnije podatke potraite u sadraju. -------------------------------TO ZNAI KRATICA DVD? Iako se oko naziva lome mnoga koplja, dva se iroko prihvaena znaenja: Digital Video Disc i Digital Versatile Disc. Versatile na engleskom znai svestran, to se odnosi na irok raspon primjene DVD-a kao medija. -------------------------------KOLIKO STOJI KUPNJA DVD-A? Cijene DVD itaa za raunalo iznose oko 200 kn. Najjeftiniji DVD playeri se cijenom kreu ispod 500 kn dok se cijene DVD snimaa kreu oko 900 Kn. -------------------------------TO SU TO REGIJE? Regije u kontekstu DVD-a oznaavaju sigurnosni sustav koji slui prevenciji neovlatene i prijevremene distribucije DVD filmova. Mi smo u regiji 2, zajedno s ostatkom Europe, te dijelovima Bliskog Istoka i Afrike. -------------------------------ZATO NE MOGU GLEDATI AMERIKE FILMOVE? Zato to se Amerika nalazi u regiji 1. (vidi prethodno pitanje i odgovor) -------------------------------ZATO NE MOGU PRESNIMITI DATOTEKE DVD FILMA NA HARD DISK? Zbog CSS (Content Scrabling System) metode enkripcije, kojom su kodirani podaci na DVD-u.

54

Edicija TAKO LAKO

ZATO NE MOGU PRESNIMITI DVD FILM NA VIDEO KAZETU? Zbog analognog mehanizma zatite, poznatog po imenu Macrovision, koji pri snimanju na kazetu generira smetnje, koje se manifestiraju npr. stalnim variranjem svjetline i kontrasta -------------------------------ZATO DVD FILMOVI IMAJU CRNE CRTE PRI VRHU I DNU EKRANA? Filmovi na DVD-u, u velikoj veini, sadravaju filmove u originalnom formatu slike. Jedini nain da se itav format prikae na 4:3 televizoru je taj da na dijelovima ekrana budu crne crte tj. praznina. Detaljnije objanjenje potrai u samoj knjizi. -------------------------------KOLIKO PODATAKA MOGU SNIMITI NA OBIAN DVD-R? 4700000000 Byteova 458984 kB 4482 MB 4.37 GB -------------------------------ZATO NEMAM HRVATSKI TITL NA FILMU? Ukoliko DVD player nema automatsko namijetanje titla prema kodu zemlje koji ste postavili, trebate runo na daljinskom upravljau pritiskati Subtitle gumb sve dotle dok se ne pojavi hrvatski titl. -------------------------------TO SU TO CLOSED CAPTIONS (CC)? CC oznaava analogni nain kodiranja teksta tj. titlova u analogni NTSC signal. Razlikuju se od obinih titlova po tome to su namijenjeni osobama oteena sluha ili gluhim osobama. Osim samog dijaloga, opisuju se i pozadinski zvukovi, a dijalog je pozicioniran na strani onoga tko dijalog izgovara..

Sve o DVD-u

55

MOGU LI SA CD-RW UREAJEM SNIMITI DVD? Ne, za to vam je potreban DVD snima. Ipak, neki CD snimai mogu itati DVD diskove. Oni se zovu combo-driveovi. -------------------------------HOE LI DVD ZAMIJENITI KLASINE, VHS VIDEO, KAZETE? elio bih misliti da ih je ve i zamijenio. Iako to svugdje ipak nije tako, jamano e to uiniti vrlo brzo, ako ni zbog eg drugog, onda zbog viestruko niih trokova proizvodnje DVD-a i playera od VHS kazeta i pripadnih rekordera. Jedina konica izumiranju starih video rekordera, lei u injenica da su linijski DVD rekorderi jo uvijek skuplji od video rekordera. -------------------------------KOLIKA JE TRAJNOST DVD-A? Trajnost tvorniki tiskanih diskova procjenjuje se na 50-300 godina. DVD-R i DVD+R mediji traju 20-250 godina, a DVD-RAM, DVD-RW i DVD+RW 25-100 godina. Naravno, sve su to uvjetne hipotetske veliine, koje jo nisu potvrene iz, pretpostavljate, objektivnih razloga. -------------------------------MOGU LI DVD FILMOVE GLEDATI NA PC-U? Da, ukoliko je raunalo dovoljno snano, opremljeno DVD itaem i odgovarajuim softverom. -------------------------------MOGU LI SVIRATI DVD-AUDIO DISKOVE NA RAUNALU? Moeta ali samo ukoliko imate Sound Blaster Audigy 2 zvunu karticu, koja prema meni dostupnim informacijama, jedina podrava reprodukciju ovog formata.

56

Edicija TAKO LAKO

KOLIKO BRZO JE 1X KOD DVD-A? S gledita protoka podataka, to je 1350 kB/s tj. 1.32 MB/s. 1x DVD-a jednak je 9x CD-a. Brzina vrtnje DVD-a je pak trostruko vea. -------------------------------KAKVA JE RAZLIKA IZMEU DVD PLUS I MINUS STANDARDA? Za krajnjeg korisnika gotovo da i nema razlike a o kakvim se nijansama radi, proitajte u dijelu prirunika koji govori o toj temi. Koju prilicu kupiti i koji standard ona treba podravati? Kupite onu koja podrava oba standarda (a takvih je veina prilica na tritu) i zaboravite da dva standarda privih DVD-ova uope postoje! -------------------------------KAKO SNIMITI DVD-ROM? Pod uvjetom da imate opremu i softver, snimanje DVD-ROM-a s podacima se nimalo ne razlikuje od snimanja CD-ROM-a. -------------------------------KAKO NAPRAVITI DVD-VIDEO DISK? Nakon to na odgovarajui nain normalizirate audio i video podatke, rudimentarni DVD-Video disk moete sloiti pomou softvera koji smo vam predstavili u priruniku. elite li implementirati i menije, tj. ispuniti sve mogunosti DVD-Video standarda, trebate nabaviti specijalizirani softver, poput primjerice programa DVD Maestro, ija je cijena esto suludo visoka. -------------------------------TO JE FIRMWARE? Ono to su Windowsi vaem PC-u, to je firmware vaem DVD itau ili snimau.

Sve o DVD-u

57

KAKO MI MOE KORISTITI ZAMJENA FIRMWAREA NOVIJIM? Moe na mnogo naina; novi firmware moe unaprijediti kompatibilnost ureaja s DVD filmovima, ubrzati itanje i zapisivanje medija, ukinuti regionalno ogranienje itd. -------------------------------TO ZNAI DVOSLOJNI DVD? Upravo to podaci su zapisani u dva sloja tj. na dva kata, od kojih je jedan napola proziran. Drugi sloj poveava kapacitet jednog diska na gotovo 9 GB, te se u skladu s tim, takvi diskovi zovu jo i DVD-9. -------------------------------POSTOJE LI DVOSLOJNI DVD-R-OVI KOJE SE MOE SNIMATI? Postoje, tj. postojat e. Slubeno su objavljene specifikacije i plus i minus] dvoslojnih DVD medija, a to e zaivjeti tijekom 2004. godine. -------------------------------TO JE DVOSTRANI DVD? U osnovi, radi se o dva jednostrana DVD-a koja su tvorniki zalijepljena jedan na drugi. Kapacitet je dvostruk, no usred filma morate okrenuti disk. Iako ih je u poetku bio velik broj, danas izumiru. Prema DVD specifikaciji, postoji i kolosalni DVD-18, to je dvostrani dvoslojni DVD koji moe uskladititi gotovo 18 GB podataka. No, zbog preskupe proizvodnje, takvi diskovi gotovo ne postoje.

58

Edicija TAKO LAKO

RJENIK
DVD kratica koja, prema definiciji DVD Foruma, tijela koje ju je i osmislilo, nema nikakvo osobito znaenje. DVD znai DVD. -------------------------------PAL analogni tip signala koji se koristi za prijenos TV slike u Europi -------------------------------NTSC analogni tip signala koji se koristi za prijenos TV slike u Americi i Japanu -------------------------------Dolby Digital prvi i trenutno glavni zvuni format zvuka na DVD filmovima -------------------------------DTS alternativni, unaprijeeni format zvuka na DVD filmovima -------------------------------6.1 vidi subwoofer -------------------------------7.1 vidi subwoofer -------------------------------SUBWOOFER specijalni zvunik, namijenjen reprodukciji najdubljih tonova, tj. baseva i eksplozija. Kako se smatra da je to pod-kanal, oznaava se sufiksom .1 na broj zvunika, npr. 5.1, 7.1 itd.

Sve o DVD-u

59

SATELIT naziv koje se koristi za sporedne zvunike u kunom kinu. Najee oznaava neki od stranjih surround zvunika. -------------------------------FIRMWARE operativni sustav ureaja, usnimljen u flash memoriju. -------------------------------REGION-FREE oznaka koju nose DVD itai, oni linijski i oni raunalni, a koji ne pate od regionalnog ogranienja -------------------------------CSS Content Scrambling System je nain digitalnog kodiranja video zapisa koji omoguava gledanje, ali ne i presnimavanje na PC-u -------------------------------MACROVISION analogna zatita koja spreava umnaanje DVD filmova pomou starije analogne opreme -------------------------------S/PDIF Sony / Philips Digital Interface suelje koje omoguava digitalni prijenos audio signala -------------------------------CODEC skupina pravila koja definira kako se u digitalnoj domeni, znai samo uz pomo jedinica i nula, zapisuje video signal.

60

Edicija TAKO LAKO

OVERHEAD naziv za dodatne podatke koji se zapisuju na disk, bilo CD ili DVD, a slue za korekciju greaka. -------------------------------ARTEFAKTI pod ovim pojmom se naziva sve ono to ne bi trebalo biti u slici. Ponekad ih uzrokuje loe kodiranje MPEG-2 videa, no esto je uzrok krivo podeen TV, loi kablovi, elektrina interferencija, lo transfer s celuloida, loe oitani podaci s DVD-a (primjerice zbog oteenja) i slino.

Sve o DVD-u

61

Autor Patrik Pencinger ----Urednik izdanja Senka Kuer-Miji ----Grafiki urednik Stjepan Perkovi ----Tehniki urednik Tomislav Miji ----Lektura Ankica erek