4.4.

Energija Sunca (Sunevog zraenja)

Elektrotehniki fakultet Osijek

380

Postanak Energija Suneva zraenja koja dopire do vanjskog ruba Zemlje ovisno o udaljenosti Zemlje od Sunca iznosi 1307-1399 W/m2 na plohu okomitu na smjer zraenja Srednja vrijednost Suneva zraenja na okomitu plohu naziva se solarna konstanta i iznosi E0sr=1367.7 W/m2 Za razliite udaljenosti Zemlje od Sunca stvarna vrijednost Suneva zraenja na okomitu plohu je:

r Eo = E0 sr R
gdje je:

r srednja udaljenost Zemlje od Sunca R - stvarna udaljenost Zemlje od Sunca (za promatrani dan moe se smatrati konstantnom)

Elektrotehniki fakultet Osijek

381

Sunevo zraenje (jakost) moe se priblino kvantitativno izraziti sa:

Eo (n) = 0 (n) E0 sr

3600 n E = 1 + 0.034cos 0 0 sr 365

[W/m2]

gdje je: ekscentricitet elipse, n broj dana u godini Ukupna dnevna koliina energije u [J] koja se dobije ozraenjem vodoravne plohe po jedinici povrine rauna se po izrazu:
86400 3600 n 2 Wo (n, , , s ) = E0 sr 1 + 0.034 cos s sin sin + sin s cos cos 3650 360

s satni kut sunca (12h=00, 13h=150, 15h=450); zemljopisna irina promatranog mjesta;
248 + n deklinacija Sunca (kut izme u spojnice sredita = 23.450 sin 3600 365 Zemlje sa sreditem Sunca i ravnine Ekvatora)
Elektrotehniki fakultet Osijek 382
2

Prosjena mjesena ili godinja energija Suneva zraenja u nekom mjesecu dobiva se kao aritmetika sredina dnevnih energija za sve dane u promatranom mjesecu/godini. Ipak, pri prolasku kroz atmosferu dolazi do gubitaka energije izravnog Sunevog zraenja, ovisno o atmosferskim prilikama (vedro, poluoblano, oblano) zaga enosti atmosfere i nadmorskoj visini! Maksimalni dotok energije do Zemljine povrine iznosi u prosjeku dnevno 920 W/m2 na plohu okomitu na smjer zraenja. Energija suneva zraenja zbog rotacije raspore uje se povrinom Zemlje, pa na povrinu Zemlje dolazi prosjeno dnevno 230 W/m2, To daje dnevno 5.52 kWh/m2 energije, ovisno o trajanju insolacije (zemljopisna irina, godinja dob), te naoblaci i zaga enosti (atmosferskim uvjetima).
Elektrotehniki fakultet Osijek 383

Jakost zraenja koja dopire do Zemljine povrine, a mogla bi se iskoritavati mijenja se tijekom dana i godine, te ovisi o poloaju plohe na koju dopire zraenje. Smanjuje se s smanjenjem nadmorske visine (dui put zraka) i s poveanjem zemljopisne irine (manji upadni kut zraenja)

Snaga ukupnog zraenja Sunca na okomitu i vodoravnu plohu pri vedrom vremenu na 59 (grad Zagreb)

okomita ploha

vodoravna ploha

384

Povrina Zemlje je 510.1 106 km2 to daje godinju energiju Suneva zraenja od oko 109 TWh/god (ogromno!) No, pri tome postoje veliki problemi pri iskoritavanju: 1. Mala gustoa energetskog tijeka, 2. Oscilacija intenziteta (jakosti) zraenja tijekom dana, 3. Ovisnost zraenja o klimatskim uvjetima, 4. Intezitet zraenja ne poklapa se s intenzitetom potronje, 5. Nemogunost skladitenja, 6. Trenutna neisplativost (osobito za fotonaponske ili suneve elije PV) u usporedbi s ostalim izvorima energije Stoga se Suneva energija trenutno izravno koristi uglavnom za dobivanje toplinske energije, a za sada samo u malom udijelu za izravno pretvaranje u elektrinu energiju (PV)

Elektrotehniki fakultet Osijek

385

Uporaba energije Sunca Proizvodnja toplinske energije: 1. Pasivno solarno grijanje (Izravno grijanje zgrade kao kolektora) 2. Aktivno solarno grijanje (zagrijavanje vode pomou solarnih kolektora) 3. Solarne toplinske elektrane Proizvodnja elektrine energije: 4. Fotonaponske ili suneve elije (Photo Voltaic Cells, PV)

Elektrotehniki fakultet Osijek

386

1. Pasivno solarno grijanje Izravno grijanje zgrade kao kolektora Osnovni zahtjevi: 1. Velika juna povrina za prihvat suneva zraenja. 2. Konstrukcija s velikom termalnom masom (npr. gusti beton ili cigle). Time se sprema toplinska energiju za dana i zadrava preko noi. Izbjegava se i ljetno pregrijavanje. 3. Dobra izolacije na vanjskim strukturama za odravanje topline 4. Izbjegavanje zasjenjavanja objekata.

Elektrotehniki fakultet Osijek

387

Energetska bilanca prozora - primjer London

2 1,5 1 0,5 0 -0,5 -1 -1,5

Rujan Listopad Studeni Prosinac Sijeanj Veljaa Oujak Svibanj Lipanj

Jednostruki Dvostruki

Kwh/m2/dan kWh/m2,dan

Elektrotehniki fakultet Osijek

388

Mehanizmi prijenosa topline: 1. Vo enje (kondukcija) Toplina absorbirana u materijalu se dalje prenosi vo enjem me u molekulama. 2. Konvekcija (izmjenjivanje medija) Toplina se moe prenijeti preko fluida, bilo plina ili tekuine, konvekcijom. Energija je prenesena na molekule fluida koje se dalje fiziki gibaju i prenose energiju. 3. Radijacija Toplinska energija se moe prenositi zraenjem (elektromagnetski) kao i svjetlosna energija sunca. Koliina zraenja i valna duljina ovise o temperaturi povrine.

Elektrotehniki fakultet Osijek

389

2. Aktivno solarno grijanje Zagrijavanje vode pomou solarnih kolektora, mogue primjene: grijanje vode u domainstvima, bazena i kupatila, procesne vode, dogrijavanje za kondicioniranje zraka
Indikatori potencijalno isplativih primjena solarnog zagrijavanja vode: 1. Potreba za toplom vodom konstantna kroz tjedan i godinu (ili vie ljeti). 2. Visoka cijena ostale energije (el. energija, propan, itd.). 3. Dovoljno povrine za postavljanje kolektora (0,025 m2/l/d). 4. Sunanija klima pomae, ali nije nunost solarno grijanje mogue i u hladnijoj klimi. Potencijalne lokacije: kue za stanovanje, kole, bolnice, restorani, zatvori, praonice, ostalo
Elektrotehniki fakultet Osijek 390

Tehnologija solarni toplinski kolektori: preuzimaju energiju svjetlosnog zraenja i griju vodu.
Solarni toplinski kolektori se mogu kategorizirati prema temperaturi na kojoj efikasno griju vodu: 1. Niskotemperaturni kolektori: Bez pokrova za grijanje vode. Perforirane ploe za predgrijavanje zraka. 2. Srednjetemperaturni kolektori: Izolirani kolektori s pokrovom. 3. Visokotemperaturni kolektori: Vakumirane cijevi. Koncentrirajui kolektori.
Elektrotehniki fakultet Osijek 391

Flat plate solarni kolektor (hr. ravna ploha)

Kuite (aluminij)

Prozirni pokrov (solatex staklo) Crna apsorbirajua ploha (phelps dodge bakar) Izolacija (izostaklo) Voda tee kroz cijevi

Elektrotehniki fakultet Osijek

392

Vrste kolektora

Elektrotehniki fakultet Osijek

393

Pokrov: magija stakla

394

Vodljivost stakla

Elektrotehniki fakultet Osijek

395

Toplinski gubici kroz stakleni pokrov

Elektrotehniki fakultet Osijek

396

Stupanj korisnog djelovanja (efikasnost) kolektora GA k(Tu-Tz)FA GFA Qk

.

G = globalno (izravno i difuzno) zraenje (W/m2) A = povrina kolektora (m2)

= vodljivost pokrova = apsorptivnost apsorbera

F = faktor prijenosa topline Q k = korisna toplinska snaga (W)
.

Efikasnost = Korisna toplina / Solarno zraenje

. Qk

k = koeficijent ukupnih toplinskih gubitaka (W/m2,K) Tu = ulazna temperatura (K) Tz = vanjska temperatura (K)

/ (GA)

Korisna toplina = Primljena energija - Gubici

. Qk

= FA[G - k(Tu-Tz)]
SRCC neovisna i neprofitna organizacija za testiranje ( i k) i certificiranje kolektora Institut za termodinamiku i termotehniku (ITV)Sveuilita u Stuttgartu.
397

Efikasnost = F[ - k(Tu-Tz)/G]

Elektrotehniki fakultet Osijek

Efikasnost kolektora ovisno o temperaturi...

Efikasnost = % iskoritenog solarnog zraenja
najbolji za ~0 do 10 C iznad temp. okoline najbolji za ~10 do 50 C iznad temp. okoline najbolji za vie od 50 C iznad temp. okoline

Tu-Tz G

temperatura iznad ambijentne (C ili K) solarno zraenje (W/m2)

398

Elektrotehniki fakultet Osijek

Solarni sustavi grijanja vode

Relief valve Auxiliary heater

cto r

Co lle

Heat exchanger

Solar Storage tank

Control

Load heat exchanger

Control

Check valve

Expansion tank

Pump

Pump
399

Elektrotehniki fakultet Osijek

Procjena isplativosti solarnog sustava grijanja vode 1. Procjeniti dnevne potrebe za toplom vodom 2. Odrediti raspoloivu solarnu snagu 3. Izraunati dimenzije solarnog sustava (zadovoljiti potrebe za najsunanijeg dana, bolje poddimenzionirati) 4. Izraunati godinju utedu u energiji 5. Izraunati godinju utedu u novcu 6. Izraunati cijenu sustava 7. Izraunati omjer utede prema investiciji i jednostavni period povrata Prilika se prua kod: velikih potreba za toplim vodom, visoke cijene konvencionalng izvora energije, stalnih potreba, kada postoji prostor za smjetaj kolektora ili za isticanje
Elektrotehniki fakultet Osijek 400

Primjeri isplativih solarnog toplinskih sustava Niske temperature: bazeni, jezera za uzgajalita, predgrijavanje za ventilaciju, pranje auta i sl., otapanje snijega Srednje temperature: stambena i komercijalna topla voda, kafeterije, praonice, zagrijavanje prostora (povrina koja zrai), zatvori, rekreacioni centri, javne ustanove (vrtii i sl.) Visoke temperature: industrijski procesi, proizvodnja el. energije, zagrijavanje vode i prostora

Elektrotehniki fakultet Osijek

401

Primjer: Barnes Field House, Fort Huachuca, AZ

200 m2 otvorenih kolektora 350 m2 zatvorenog bazena Cijena instalacije = $35,000 Zadovoljava ~50% potreba zagrijavanja bazena Uteda od 880000 MJ/god prirodnog plina (26000 m3) God. uteda $5,400 Instalirano 1980.

Elektrotehniki fakultet Osijek

402

Primjer: Chickasaw nacionalno izletite, OK

Malo odmorite 19 m2 ravnih kolektora spremite od 1900 litara cijena $7,800 proizvodi 9,400 kWh/god. uteda $850 / god. Veliko odmorite 48 m2 ravnih kolektora spremite od 3790 litara cijena $16,100 proizvodi 18,200 kWh/god. uteda $1,790 / god.
Elektrotehniki fakultet Osijek 403

Primjer: Building 29, EPA Lab, Edison NJ

Tri zatvorena sustava kolektora s vakuumskim cijevima i izmenjivaem topline u spremniku za predgrijavanje. Neotrovna otopina propilen glikola kao zatita od smrzavanja. dio F 300 l spremnik za predgrijavanje i 1,9 m2 kolektora. dio B 300 l spremnik za predgrijavanje i 3,7 m2 kolektora dio D 450 l spremnik za predgrijavanje i 8,4 m2 kolektora, mjerena toplina iznosi 52,75 MJ/dan u prosincu, 1998. Ukupna cijena = $26,000, 15 god. povrat

Elektrotehniki fakultet Osijek

404

Primjer: Phoenix Federal Correctional Institution

1550 m2 parabolinih kolektora spremnik 75700 l cijena instalacije $650,000 proizvodi 1,500,000 kWh/god. (87% potreba za toplom vodom). utedi $96,000 godinje uz $0.064/kWh. instalirano 1998, financirano kroz poseban program zatvor plaa tvrtki koja je sustav instalirala 90% cijene energije iz konvencionalnih izvora 10% osigurane utede kroz preko 20 godina

Elektrotehniki fakultet Osijek

405

3. Solarne toplinske elektrane

Koncentrirana solarna energija

Elektrotehniki fakultet Osijek 406

Solarna termalna elektrana izvedba s sredinjim prijemnikom (One pilot izvedba)

Elektrotehniki fakultet Osijek

407

Solarna termalna elektrana efikasnost

Samo 10 30 % izravnog sunevog zraenja sa pretvara u el. energiju

408

Solarne termalne elektrane cijena izvedbe

Elektrotehniki fakultet Osijek

409

Solarne termalne elektrane cijena el. energije

410

Solarne toplinske elektrane Iskustvo: 354 MW u pogonu uspjeno preko 10 godina Raspoloivost: koritenje spremnika topline ili hibridnih rjeenja Konkurentnost cijene solarne el. energije: $0,10/kWh Brzo rjeenje, investicije industrije: 90 do 100 milijuna USD Lokacije projekata 50 MW Grka, 50 MW panjolska, 100 MW J. Afrika, 178 MW Maroko, 135 MW Indija, 140 MW Meksiko, 140 MW Egipat, 40 MW Italija Kratkoroni ciljevi: 1000 MW na mrei i 0,5 miliona m2 sustava integriranih u zgrade. Raleigh, North Carolina, USA
Elektrotehniki fakultet Osijek 411

Energetski krov integriran u zgradu

4. Fotonaponske (suneve ili solarne) elije (izravna proizvodnja elektrine energije) Povijest 1890. Henri Becquerel: Fotonaponski efekt Poetak 20. stoljea bio je predmetom mnogih istraivanja (jedina Nobelova nagrada Einsteina - za istraivanje solarne energije). 1954., Bell Telephone: otkrivena PV elija, pri ispitivanju osjetljivosti adekvatno pripremljenog silikonskoga oblata na sunevo svjetlo. Predstavljen prvi fotonaponski lanak koji je generirao upotrebljivu koliinu elektrine energije. Od 1958. ugra ivanje u komercijalne aplikacije (za svemirski program, napajanje SAD satelita). Uspjenost PV u svemiru dovela je do komercijalnih primjena PV tehnologije.
Elektrotehniki fakultet Osijek 412

Fotonaponska pretvorba Fotonaponska pretvorba je izravna pretvorba sunevoga svjetla u elektrinu struju preko fotonaponske (PV) elije, za koju je uobiajeni naziv solarna (ili suneva) elija. Fotonaponska elija je poluvodiki element koji se obino pravi od silikonske legure, tj. legure Silicija (ili drugog poluvodia). Sunevo svjetlo se sastoji od fotona (dijelova solarne energije). Fotoni sadravaju razliite koliine energije koje odgovaraju razliitim duljinama valova solarnoga spektra. Kada fotoni pogode fotonaponsku eliju, oni se mogu reflektirati od nje, proi direktno kroz nju ili biti apsorbirani (upijeni). Samo apsorbirani fotoni daju energiju za proizvodnju elektrine struje.

Elektrotehniki fakultet Osijek

413

Kada poluvodi apsorbira dovoljno sunevog svjetla (energije), elektroni se istiskuju iz atoma materijala. Specijalna obrada povrine mat.: prednja povrina elije prijemljiva za slobodne elektrone, elektroni se prirodno sele na povrinu. Elektroni naputaju njihovu poziciju, oblikuju se rupe. Elektrona (neg. naboji) putuju prema prednjoj povrini elije: neravnotea naboja izme u elijine prednje i stranje povrine - naponski potencijal. Poput baterije povrine se spoje izvana i potee struja.
Elektrotehniki fakultet Osijek 414

Spektralna distribucija solarnog zraenja i spektralni odziv solarne elije

ULTRA-LJUBIASTO VIDLJIVO PODRUJE INFRACRVENO

Valna duljina m
Elektrotehniki fakultet Osijek 415

Odziv solarne elije (proizv. jed.)

Solarno zraenje W/m2,m

Fotonaponski sustav (elija, modul i niz) Fotonaponska elija je temeljni gradivni blok fotonaponskog (PV) sustava. Individualne elije variraju od oko 1 - 10 cm (0.5 - 4). Jedna elija proizvodi samo 1 ili 2 W, premalo za veinu primjena: elektrino se povezuju u modul zatien od atmosferskih utjecaja. Moduli se mogu dalje povezati da bi oblikovali niz. Niz: cjelokupno proizvodno postrojenje, sastavljeno od jednog do nekoliko tisua modula (ovisi o potrebnoj izlaznoj snazi) Osnovne prednosti 1. Fotonaponska pretvorba je izravna - veliki mehaniki sustavi generatora nisu potrebni. 2. Modularna karakteristika mogue brzo i u doputenim veliinama instaliranje nizova (mogue postupno poveanje snage). 3. Koritenje i odravanje jednostavno - solarne elije nemaju pokretnih dijelova, nije potrebna koncentracija zraenja, solarne elije iskoritavaju i izravno i raspreno zraenje Sunca.
Elektrotehniki fakultet Osijek 416

Tehnoloki pravci 1. Monokristalni (i polikristalni) Silicij Povrina ovisi o povrini presjeka monokristala od kojeg se proizvode i iznosi 5 do 10 cm, debljina im je od 0.2 do 0.3 mm. Elektromotorna im je sila 0.55 do 0.70 V, stvarna efikasnost 10 do 13.5 %, a teorijska efikasnost 16 do 25 %. Visoka proizvodna cijena (kompliciran tehnoloki postupak) solarnih elija od monokristalnog silicija jedina je njihova mana. Poseban problem predstavlja vijek trajanja solarnih elija koje su izloene atmosferskim utjecajima (kia, snijeg, tua). Tehnologija je te proizvodnje me utim znatno napredovala, pa je i proizvodna cijena uvelike sniena.

Elektrotehniki fakultet Osijek

417

2. Tanki filmovi Radi smanjenja cijene razvija se tehnologija tankog filma (npr. amorfni Silicij, CIS, CTS spojevi). Prihvatljivija cijena, ali i nii stupanj djelovanja. 3. Galij- arsenid (i Kadmij-Telurid) elije od galij-arsenida prave se u obliku tankog filma od jedne (GaAs ) ili dviju komponenata ( GaAs + Cu2S ). Takva bi elija prema teorijskim predvi anjima trebala biti vrlo efikasna. Njezina elektronika svojstva ukazuju na teorijsku efikasnost od 25 do 40 %. Ostvarena efikasnost iznosi 11 do 13 %. Problem: visoka cijena. 4. Novi koncepti nia cijena/vea efikasnost Dye (obojane) i organske elije nia cijena, mala efikasnost Istraivanja, npr. vrui elektroni, nanostrukture, kvantni izvori, dvosmjerne pretvorbe i sl. s ciljem poveanja efikasnosti na 30 do 60 %.
Elektrotehniki fakultet Osijek 418

Teorijski i praktini stupanj djelovanja

Materijal monokristalni Silicij (Si) polikristalni Silicij (p-Si) amorfni Silicij (a-Si) Galij-Arsenid (GaAs) Kadmij-Telurid (CdTe) Istraivanja
30

ideal
33% 33% 33% 33% 33%

t
22% 17,8% 11,5% 28% 15% 35%

p
15% 13% 7,5% 17% -

St. djelovanja %

25 20 15 10 5 0 monokr. Si polikr. Si amorfni Si

Komercijalne Istraivanje

CIS tanki film

CdTe tanki film

419

Elektrotehniki fakultet Osijek

Materijali za puni spektar Efikasne fotonaponske elije koriste viestruke poluvodie s fiksnim energetskim upljinama (npr. elija s trostrukim spojem GaInP/GaAs/Ge) kako bi se obuhvatilo to vei dio solarnog spektra (prikazan lijevo) Takve fotonaponske elije s vietrukim spojevima mogu imati stupanj djelovanja i do 50%.
Savreno poklapanje podruja pokrivanja In1-xGaxN i solarnog spektra
Istraivanja na intitutu LBLN s materijalima izra enima na Cornell University SAD i u Japanu, pokazuju da izravna energetska upljina materijala In1-xGaxN pokriva energiju od 0.7 do 3.4 eV (crvene oznake) solarnog spektra, a ne 2.0 do 3.4 eV kako je navedeno u lit. (plave oznake).

Energija (eV)

Energija (eV)

GaInP GaAs

Ge

(1021

Solarni tok fotona/s/m2/mm)

Sadraj Ga u In1-x GaxN leguri

420

PV tehnologije cijena i efikasnost

Elektrotehniki fakultet Osijek

421

Uporaba 1. Samostalni izvor energije (off-grid): Sateliti (u svemiru snaga suneva zraenja i dobivena energija puno vea jer nema apsorbcije kroz atmosferu), Zemaljska primjena: a) industrija: za potrebe tehnolokih procesa b) ostali potroai: cestovni znakovi, kalkulatori, runi satovi, i sl. c) elektrifikacija ruralnih podruja 2. Dodatni izvor energije na mrei (on-grid) Poput baterija: istosmjerna struja za mala napajanja, npr. opreme). Prikljuene na elektrinu mreu: za sada neisplativo!!! Zahvaljujui sustavima poticaja primjena na mrei ini daleko najvei dio instaliranih kapaciteta (2002.: 320 MW ili 71%) na PV tritu i biljei konstatan rast!
Elektrotehniki fakultet Osijek 422

Elektrifikacija ruralnih podruja

Pokazatelji: cijena na sat i cijena po litri vode

Elektrotehniki fakultet Osijek

423

Primjena na mrei

Pokazatelji: estetika, cijena po povrini i cijena po energiji

Njemaki parlament
424

Elektrotehniki fakultet Osijek

Usporedba primjene na postojeoj mrei i pri elektrifikaciji

Elektrotehniki fakultet Osijek

425

Primjena na mrei integracija u zgradi

Doxford Int. PLC ured: Prva komercijalna zgrada s integririranim PV u zgradu

Podudarnost PV proizvodnje i potronje u poslovnoj zgradi

426

Primjena na mrei - noviji projekt

Elektrotehniki fakultet Osijek

427

Konstantan porast PV Trite

Neisplativost primjene na mrei

428

PV trite - stanje u EU U Europskoj Uniji trenutno je 40% godinji rast instalirane snage fotonaponskih elija. To se naizgled ini kao velik rast, ali u biti radi se o vrlo malim koliinama, pa rast od 40% ne utjee posebno na ukupnu zastupljenost takvih izvora energije. U 2000. godini u Europskoj Uniji bilo je instalirano 183.5 MWp, a to je 43.6% poveanja u odnosu na 1999. I u tom podruju Njemaka je sa 113.8 MWp (ukljuujui 100 MWp prikljuenih na elektrinu mreu) vodea drava u Europi. (Japan u svijetu). Razlog: njemaki zakon o obnovljivim izv. en.: otkupna cijena energije iz PV je 0.5 po kWh za prvih 350 MWp. Poticaj presudan!!! Plan EU: 3000 MWp do 2010. realno: 1780 MWp.
Elektrotehniki fakultet Osijek 429

Njemaka primjer poleta trita: 1999. program 100.000 krovova i 2000. poticaj (feed-in law)

Elektrotehniki fakultet Osijek

430

Konkurentnost proizvodnje el. energije iz fotonaponskih elija - povijest od 1990., stanje 2000. i predvi anja do 2040.

Fotonaponkse elije Konv.: vrna snaga Konv: temeljna snaga

Ipak i u ovom trenutku mogua isplativost primjene u nekim sluajevima, npr. u kombinaciji s dizelskim agregatom ili baterijom za potrebe priuvnog napajanja
Elektrotehniki fakultet Osijek 431

Marginalni trokovi proizvodnje el. energije - satno i sezonski

Zima

Ljeto

Primjer: Australija

Elektrotehniki fakultet Osijek

432

Ovisnost cijene modula o proizvedenoj energiji - povijest i oekivanja

Elektrotehniki fakultet Osijek

433

Najvei svjetski proizvo ai PV tehnologije stanje 1999.

16% 35% 15%

6% 13%

15%

BP Solarex Kyocera Sharp Siemens Solar Sanyo Ostali

Izvor: PV news
Elektrotehniki fakultet Osijek 434

PV trite u svijetu prognoza porasta Trenutno instalirano oko 600 MWp Oekivani porast: do 2010. 30% godinje, potom do 2030. 25% godinje Oekivano 2030. 300 GWp Industrija 70 GWp , Potr. 20 GWp , Elektrifik. 60 GWp , Na mrei: 150 GWp Oekivana ulaganja do 2030. 200 milijardi eura!

Elektrotehniki fakultet Osijek

435

Proizvodnja elektrine energije iz PV prognoza do 2030.

Elektrotehniki fakultet Osijek

436

Fotonaponske elije i ekologija Iako je kod eko-vjernika koritenje Suneve energija putem fotonaponske pretvorbe najpopularniji nekonvencionalni izvor, fotonaponske elije su osobito problematine za okolinu: 1. Poluvodii od kojih su izra ene sadre teke metale (napr. GaAs) pa se tretiraju kao specijalni otpad kod odstranjivanja 2. Pri izradi dijelova koriste za okolinu vrlo neugodne kiseline 3. Tijekom koritenja sunanih elija je dolazilo do poara, koji su prouzrokovali irenje toksinih sastojaka S druge strane (osim mogunosti poara) u pogonu su fotonaponski sustavi pouzdani, ne zahtjevaju vodu za hla enje sustava i ne postoji emisija tetnih plinova. Osnovni nedostatak vee primjene ostaje visoka cijena, za koju se oekuje da e postati prihvatljiva s razvojem tehnologije.
Elektrotehniki fakultet Osijek 437

Vizija svjetske FV mree

Elektrotehniki fakultet Osijek

438

Suneva energija u RH Prirodni potencijal Kopnena povrina RH 56538 km2 ,uz pretpostavku o intenzitetu sunevog zraenja od 3,6 kWh/m2 na dan (oko 13MJ/dan) Godinji prirodni potencijal 250 EJ (700 puta vie od ukupne potronje u HR 2001.: 370 PJ) Tehniki potencijal Povrina od oko 33 km2 dovoljna za finalnu potronju vrue vode, pare i el. energije. 3% povrine na raspolaganju (1700 km2): 2% prekriti termikim pretvornicima s prosjenom godinjom efikasnou od 40%, 1% prekriti fotonaponskim pretvornicima s prosjenom efikasnou od 10% Godinji tehniki potencijal 2,8 EJ (7,5 puta vie od ukupna potronja u HR 2001., 370 PJ)
439

Elektrotehniki fakultet Osijek

Gospodarski potencijal
Industrija Potencijal# [PJ] 11,5 Kuanstva 4,6 Usluge 1,6 Poljoprivreda* 13,0 Ukupno 30,7

podaci samo za primorske upanije, # ne ukljuuje visokotemp. primjene u termalnim i fotonaponskim elektranama, iji se potencijal procjenjuje ukupno na skoro 50 PJ, * podaci za poljoprivredu odnose se na cijelu RH Ekonomski potencijal Potencijal niskotemp. potronje suneve energije priobalnih upanija:
Industrija Potencijal [TJ] 91 Kuanstva 888 Usluge 386 Poljoprivreda* 55 Ukupno 1420

Potencijal solarne arhitekture priobalnih upanija:

Individualno Potencijal [TJ] 70 Stanogradnja 70 Hoteli 175 Turistika naselja 35 Ukupno 350

Elektrotehniki fakultet Osijek

440

Potencijal suneve energije u sedam primorskih upanija mnogostruko vei od ukup. energetske potronje topline i el. energije. Dinamika iskoritavanja tog potencijala u funkciji ekonomskih prilika i strategije, financijske atraktivnosti te dinamike razvoja tehnologije koritenja suneve energije. Trenutni planovi i programi (2000.) imaju za cilj prvo razvijati koritenje suneve energije za pripremu potrone tople vode. Tek u drugoj fazi, iza 2010. godine, znatnije bi se poveavao udio suneve energije u potronji za grijanje i hla enje. Za drugi dio programa oslanja se na koritenje hibridnih toplana Sunce - ukapljeni naftni plin (UNP), te Sunce prirodni plin, gdje se oekuje ekonomini udio suneve energije do 50%. Znaajan poetak koritenja fotonaponskih elektrana u EES-u ne oekuje se prije 2005, kada bi cijena takve el. en. mogla pasti tri ili vie puta prema dananjoj (ni danas se ne koriste!!!). Izuzetak su posebne instalacije na otocima i sl. u smislu samostojnih sustava. Snaga iznosi od 100 1000 kWp.
Elektrotehniki fakultet Osijek 441