Metode istraivanja

gr. rije methodos - nain ili put traenja

Znanstvena metoda

je postupak koji se primjenjuje u

istraivanjima - sa svrhom tumaenja pojava ili svojstava: dolazimo do novih znanstvenih spoznaja svako znanstveno podruje i znanstveno polje primjenjuje odre ene (sline) znanstvene metode pri istraivanju pojedinih problema unutar jednog podruja i polja znanstvenik treba primjenjivati metodu koja omoguuje to objektivnije utvr ivanje znanstvenih injenica

Znanstvena injenica

smatramo onu injenicu koja omoguava

pristup rjeenju odre enog znanstvenog problema kod odabranog podruja istraivanja i preciziranog cilja i svrhe rada - odre eno je koje znanstvene injenice treba odrediti do potvr ivanja znanstvenih injenica dolazi se u podruju prirodnih, tehnikih i biotehnikih znanosti preteito eksperimentom

Eksperiment i Teorijska istraivanja

Eksperiment i prednosti: moemo izvoditi onda kada sami planiramo moemo ponavljati pod razliitim uvjetima

koliko puta elimo razliite imbenike i uvjete moemo mijenjati u svakom planiranom eksperimentu Teorijska istraivanja:
omoguuju poznavajui niz prethodno dobivenih rezultata (vlastitih i drugih istraivaa) postaviti teorijske postavke

Utvr ivanje injenica

najvanije za znanstveno istraivanje mjerenjem ili kvantitativnim odre ivanjem

mogu se injenice odrediti precizno i objektivno kvalitativno odre ivanje je neprecizno i subjektivno prednost je mjerenja to se injenice izraavaju brojkama ili drugim matematikim simbolima; mogu se statistiki obraditi

Znanstveno objanjenje injenica

sadri 3 osnovna elementa: 1. opis injenice koju treba objasniti 2. opis injenice koja je prethodila onoj koju treba objasniti 3. potvr ivanje povezanosti izme u tih injenica Danas prihvaeni i priznati zakoni proli su kroz fazu

hipoteze; neki od njih e moda biti i izmijenjeni

nakon primjene novih metoda istraivanja, koje e omoguiti otkrivanje novih injenica

Znanstvena hipoteza

je pretpostavka kojom nastojimo objasniti

potvr ene injenice
prua rjeenje problema koji je bio svrha istraivanja ako je neki problem povod za istraivanje, rjeenje problema je svrha i cilj istraivanja kad je to rjeenje prikazano kao stav, zovemo ga hipoteza

svrha postavljanja hipoteze je usmjeravanje

istraivanja prema injenicama

Znanstvena hipoteza

osnovni uvjeti za postavljanje hipoteze: 1. hipoteza mora biti postavljena tako da su mogue dedukcije 2. mogunost: je li hipoteza objanjava ili ne objanjava odre ene injenice 3. hipoteza mora pruiti rjeenje problema koji je predmet istraivanja 4. hipotezu mora biti mogue provjeriti eksperimentom

Znanstveni zakon

pretpostavka ili tvrdnja moe postati

znanstveni zakon, ako relativno tono

objanjava neki prirodni zakon prirodni zakoni su objektivni i opi te definiraju odnose me u pojavama u prirodi znanstvena teorija o nasljednosti - nastala na temelju niza pojedinanih zakona, koji su logiki me usobno povezani itav znanstveni sustav koji ini skup znanstvenih injenica, zakona i teorija o nasljednosti

Znanstvene teorije

od utvr

ivanja i opisivanja injenica, preko objanjenja pojava, stvaraju se znanstvene

Nijedna znanstvena teorija nije tako objektivna da potpuno prikazuje prirodne zakone radi se stvarno o objanjenju injenica s
visokim stupnjem vjerojatnosti i o relativno tonom prikazivanju prirodnih zakona po potrebi se znanstveni zakoni i teorije dopunjuju, rue ili zamjenjuju

teorije i zakoni npr. Darwinova teorija evolucije npr. Einsteinova teorija relativiteta ..

Metode istraivanja

sva istraivanja nemaju isti zadatak: dokazati hipotezu, razviti teorijuili usporedba

da se utvrdi razlika izme u kontrolnih i prouavanih uzoraka

induktivnodeduktivna metoda empirijska eksperimentalna

Induktivno-deduktivna metoda
najee se koristi u znanstvenim istraivanjima - zove

se i znanstvena metoda metoda ukljuuje: sakupljanje injenica eksperimentom stvaranje radne hipoteze koja objanjava te injenice zakljuivanje na temelju rezultata eksperimenta (koje se moe provjeriti) provjeravanje ili potvr ivanje odnosno dedukcija -zakljuivanje pomou novih eksperimenata

Primjena znanstvene metode

ako se dedukcija potvrdi hipoteza je prihvaena
Razvojni put primjene znanstvene metode:

injenice

intuicija indukcija radna hipoteza djelomina verifikacija eksperimentom indukcija nova hipoteza dedukcija verifikacija nova ili modificirana hipoteza dedukcija teorija verifikacija prihvaeno naelo ili zakon

Empirijska metoda

primjer je pristupanja istraivanju i izvo

enju eksperimenta bez postavljanja hipoteze ili elje da se ona dokae koristi se u medicini: npr. pri testiranju lijekova i utvr ivanja koji je djelotvorniji za pacijenta; npr. testiranje djelovanja insekticida (bez fiziolokog i biokemijskog djelovanja) takva istraivanja se smatraju preliminarnim eksperimentima na njima se mogu graditi radne hipoteze i planirati nova istraivanja (da bi se te hipoteze potvrdile)

Eksperimentalna metoda

razvoj znanosti u 20.st. utemeljen je na

eksperimentima
prihvaeno je da se sve to je mogue mora

dokazati eksperimentom eksperiment je osnovna znanstvena metoda istraivanja

vrijedi za sva znanstvena podruja, osim drutvenog i humanistikog ima sluajeva npr. u evoluciji, povijesti itd., kad nije mogue organizirati eksperiment; na temelju zapaanja i logike razra uju se hipoteze, koje se oslanjaju na injenice