Professional Documents
Culture Documents
Zato ne godina 1?
U vreme Isusovog roenja nije korien dananji kalendar. U
Palestini, tada delu Rimskog carstva, bio je na snazi rimski kalendar,
koji je zasnovan na datumu osnivanja Rima. Oko 500 godina kasnije,
monah po imenu Dionizije Egsikus dobio je zadatak da odredi poe-
tak novog kalendara, koji bi se zasnivao na datumu Isusovog roenja.
Problem je bio u tome to Dionizije nije bio preterano paljiv u svo-
jim istorijskim istraivanjima. Izraunao je da je Isus roen 754. go-
dine A.U.C. (ad urbe condita, to jest od osnivanja grada Rima), pa je
tu godinu postavio kao A.D. (anno Domini ili leto Gospodnje).
Za svoje proraune koristio je 400 godina staru hronologiju koja je
pokazivala da je Isus roen 8. godine vladavine Avgusta Cezara. Na
alost, propustio je da uoi da je Avgust vladao 4 godine pod imenom
Oktavijan.
Tvrenje da je Isus roen . godine u suprotnosti je i sa Mate-
jevim Jevaneljem. Matej govori o Herodovim nastojanjima da uniti
novoroenog Isusa naredbom da se ubiju sva muka deca ispod dve
godine starosti. Prema pisanju istoriara Jozefusa iz 95. godine, se-
damdesetogodinji Herod je umro za vreme pomraenja meseca u
aprilu 4. godine p.n.e. Dakle, Isus je morao biti roen pre 4. godine
p.n.e. Ako uzmemo u obzir vreme potrebno mudracima da proputuju
stotine kilometara do Jerusalima i vreme potrebno Isusovoj porodici
da pobegne u Egipat, moemo zakljuiti da je Isus roen podosta pre
aprila 4. god. p.n.e.
Jevanelje po Luki kazuje da su Marija i Josip putovali u Vitle-
jem za vreme njene trudnoe zbog dekreta Cezara Avgusta po kome
se svi mukarci moraju vratiti u svoje rodne gradove zbog popisa sta-
novnitva. Poto je Josip iz Davidove loze, morao se javiti u Vitlejem.
Istorijski zapisi pokazuju da je dekret izdat 8. godine p.n.e. ak i ako
je izdat poetkom godine, zbog sporosti komunikacija i putovanja
potrebno je nekoliko meseci, ili ak godina, pre nego to je razumno
oekivati da se naredbe sprovedu. Ova informacija suava mogui
raspon Isusovog roenja na razdoblje izmeu 8. p.n.e. i 4. p.n.e.
4
Zato ne 25. decembar?
Ukoliko pridajemo bilo kakvu istorijsku vanost Jevaneljima,
vrlo je malo verovatno da se Isus mogao roditi u decembru. Ako su,
kako kae Luka, u noi roenja pastiri bili napolju, na poljima, onda
nije mogue da se radi o decembru. Tada je u Judeji zima i napolju je
hladno. Dakle, roenje se moralo dogoditi u prolee, leto ili jesen.
Boi se slavi 5. decembra (kod nas 7. januara, to je zapra-
vo 5. decembar po starom, julijanskom kalendaru) zbog praktinih
razloga: novopokrteno rimsko carstvo trailo je zamenu za vrlo
popularno pagansko slavlje zimskog solsticija, koje je tada slavljeno
5. (danas, zbog precesije, pada .). To je bio praznik ponovnog ra-
anja Sunca posle te, najdue noi, dani postaju dui. Poto je Isus
sunce pravde, po proroku Malahiji, razumljivo je to su rani crkveni
oci odluili da se taj praznik slavi kao roenje Sina. Proletnja ravnod-
nevnica koja je bila devet meseci ranije, 5. marta, proglaena je da-
nom kada je aneo javio Mariji da e roditi, odnosno danom zaea
(Blagovesti).
ta je Vitlejemska zvezda?
Kada je, dakle, roen Isus? Poto ne postoje istorijski zapisi o
tanoj godini Isusovog roenja, moramo se osloniti na jedinu mar-
kantnu pojavu koja se pominje u celoj prii na Vitlejemsku zvezdu.
Da li je to bila kometa? Natprirodni fenomen? Eksplozija supernove?
Pokuaemo opet da konsultujemo Jevanelja, uz malo logi-
kog razmiljanja. Prema Mateju, jedino su Magi mudraci-astrolozi
koji su doputovali sa Istoka bili svesni Vitlejemske zvezde. Niko u
Vitlejemu (ili Betlehemu, to je isto) nije rekao da ju je video. Herod
i svi na dvoru nisu je bili svesni do dolaska astrologa koji su im rekli
za nju. Luka ne spominje ni astrologe ni zvezdu. Niko ne zna za ro-
enje, osim grupe pastira koji imaju vizije anela. Marko i Jovan ne
govore nita o Isusovom roenju, ve se bave samo njegovim javnim
poslanjem.
Dakle, ako je Vitlejemska zvezda neto neobino neka eksplozija
na nebu ili natprirodni sjajni objekt iznad tala zar ne bi ceo grad to vi-
5
deo? Ne bi li to prisustvo ostalo zabeleeno u vie od jednog Jevanelja?
Jedini razuman zakljuak jeste da zvezda nije bila tako uoljivo neo-
bina osim ako je posmatra dovoljno struan da to primeti. Magi
su bili ljudi upueni u astrologiju. Oni su sledili veoma neobinu kon-
stelaciju na nebu koja je njima predstavljala veoma neobinu osobu
moda avatara novog doba. Ali, koja je to konstelacija?
Konjunkcija Jupitera i Saturna
Meu veinom astronoma i astrologa koji su prouavali Vitle-
jemsku zvezdu postignut je konsenzus da se najverovatnije radi o pla-
netarnoj konfguraciji koja ukljuuje konjunkciju 1 i u , koja se
odigrala 6. godine p.n.e.
Konjunkcija dveju najsporijih planeta u vavilonskoj i judejskoj
astrologiji tumaena je kao prenoenje moi sa jednog natprirodnog
boanstva na drugo. Ribe su bile sazvee novog doba, a osim toga,
to je bio znak koji je pridruivan narodu Judeje. Konjunkcija 1 i u
mogla bi biti poruka astrolozima da je dolo vreme roenja dugo
najavljivanog Mesije, kao i da e se taj novi kralj roditi meu Jevre-
jima.
I uveni astronom i astrolog Johan Kepler spekulisao je o datu-
mu Isusovog roenja, ukazavi na trostruku konjunkciju 1, i O 5.
februara 6. p.n.e. Ta konfguracija, koja stvara u sazveu Riba blje-
tei sjaj poput supernove, dogaa se ponovo tek nakon 805 godina.
Astroloka simbolika u Jevaneljima
Prvi astrolog koji je na astroloki nain poeo da tumai jevan-
elja, bio je Mark Penfld. Naime, svetenik jezuita mu je rekao da
bi taan prevod svetih spisa trebalo da bude da je Hrist roen of
the Virgin a ne of a virgin. Odreeni lan upuuje da je u pitanju
odreena Devica (u ovom sluaju horoskopski znak), a ne devica kao
pojam. Za ljude onog vremena, znaenje bi doslovno bilo roen od
znaka Device. Nadalje roen u jaslama moglo bi se tumaiti u
etvrtoj astrolokoj kui, to znai da je roen izmeu 0 uvee i po-
6
noi. Bukvalno shvatanje iskaza da je roen pored vola i magarca
dovelo je do opteg uverenja da su te ivotinje bile u prostoriji gde i
porodica, to se po jevrejskim zakonima nikada ne bi dozvolilo. Tu
je, zapravo, astrolokim jezikom ukazano na poloaj O ili Ascendenta
pri kraju o ili poetku 0.
Pravi sin Device
Ve na osnovu ovih nekoliko podataka koji imaju astroloku
teinu, moemo zakljuiti da smo na pravom putu. Prvo, Isus je mo-
rao biti roen nou (kako i sva jevanelja govore), jer se jedino tada
mogla videti Vitlejemska zvezda konjunkcija 1 i . Odavde lako
izvlaimo zakljuak da oni horoskopi koji bi ukazivali da je Isus roen
sa O u jednostavno ne odgovaraju, jer je u tom sluaju O izuzetno
blizu zvezde (odnosno u konjunkciji sa 1 i ). To znai da zvezdu
nikako ne bi bilo mogue videti na nebu danju od suneve svetlo-
sti, a nou se jednostavno ne bi nalazila iznad horizonta. Uz malo
raunice, moe se doi do izuzetno znaajnog otkria. Naime, tano
2.septembra, 6. godine p.n.e. u 22h 25min LMT u Betlehemu (Vitla-
jemu), dobija se jedinstvena slika neba koja se u potpunosti uklapa u
jedinstveni astroloki kod velike inkarnacije.
to sam dublje ulazio u tumaenje ovog horoskopa nalazio
sam sve zanimljivije podudarnosti. Isus je kroz istoriju poznat i kao
sin Device, to se dobro uklapa u teoriju da je njegov solarni znak
upravo . Meutim, zato bi to bio ba . septembar? Najinteresan-
tnija i najdublja logika koja Isusa neminovno povezuje sa Devicom
jeste poloaj njegovog duplog vladara v (znak , podznak 0), koji
se nalazi na 6 . Ba na tom stepenu se u njegovo doba nalazila fk-
sna zvezda Spika, najvea u sazveu Device ( Virgo). Poznavaoci
astrologije verovatno znaju da se zvezda Spika sada nalazi na 0,
ali kako se ona sporo pomera (za 7 godine pree jedan stepen), pre
000 godina bila je na poziciji tano 7 ispred svoje dananje, a to
odgovara 6 . Da stvar bude markantnija, v se tog dana naao u sa-
moj okultaciji sa ovom zvezdom! Ova izuzetna naglaenost, ne samo
pozicije O u njegovom horoskopu, ve pre svega sudbinske pozicije
7
njegovog vladara v na jednoj od najbitnijih zvezda u itavoj astrologiji
to je Virgo upuuje ba na ovaj datum. Pored toga, veoma je
vano primetiti da se odmah uz zvezdu Spika nalazi i Arkturus iz Bo-
tesa, koji direktno upuuje na onoga ko je nastao od Boga i ko je Bogu
najblii