UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE Unijeti logo fakulteta

ELEKTRINA MJERENJA
FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ECTS SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE U VEZI KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa PREPORUENA LITERATURA svi 5 FAKULTET ELEKTROTEHNIKE Teorija mrea i sistema

3 1 1 Dr. sc. Tatjana Konji, vanr. prof. Marina Bene, dipl.el. in. Studenti II godine studija Fakulteta elektrotehnike svih studijskih odsjeka FE 205, FE 209

Franjevaka 2, 75000 Tuzla 00387 35 259 600 00387 35 259 617 00387 35 259 621 www.fe.untz.ba

1. V.Bego, Mjerenja u elektrotehnici, Tehnika knjiga Zagreb, 1982.

2. D.Vujevi, B.Ferkovi, Osnove elektrotehnikih mjerenja, I i II dio, kolska knjiga Zagreb, 3. A.Muharemovi, I.Turkovi, Elektrina mjerenja Zbirka zadataka, Elpi ininjering 4. F.Bergelj, D.Agre, I.Boi, Meritve I-II, Laborato-rijske vaje, Univerza v Ljubljani,

1996.

Sarajevo, 1996.

Fakulteta za elektrotehniko in raunalnitvo, Ljubljana, 1992.

PREDUSLOVI

Osnovi elektrotehnike I i II

SADRAJ KURSA
- Prezentacija kursa - Osnovi mjerne tehnike. Legalna metrologija. Fizikalna veliina i njene transformacije. Mjerne jedinice. - Obrada rezultata mjerenja. Analiza mjernih greaka. Standardna devijacija. Vjerovatnoa. Podruje pouzdanosti. Gausova razdioba. Greke indirektnih mjerenja. - Etaloni napona. Laboratorijski izvori. Mjerni otpornici, kondenzatori i svici. - Analogni mjerni instrumenti: instrumenti sa pokretnim svitkom, elektrodinamski instrument, instrument sa pokretnim eljezom, elektrostatski instrument, instrument na termikoj osnovi. Registracioni instrumenti. - Elektrina brojila. - Osciloskop. - Mjerni transformatori. - Mjerni mostovi istosmjerne i izmjenine struje. - Kompenzatori za istosmjernu i izmjeninu struju. - Mjerenje napona i struje. - Mjerenje snage kod istosmjerne i monofazne naizmjenine struje. - Mjerenje otpora, induktiviteta i kapaciteta. - Mjerenje elektrinih velicina kod trofazne izmjenine struje.

CILJEVI KURSA - Sticanje osnovnog znanja iz oblasti teorije greaka - Sticanje znanja iz oblasti analognih mjernih instrumenata, njihove konstrukcije i naina mjerenja - Sticanje znanje o razliitim mjernim metodama - Osposobljavanje studenata za praktina mjerenja pasivnih elemenata kola - Osposobljavanje studenata za praktina mjerenja jednosmjernih, te jednofaznih i trofaznih elektrinih mjernih veliina OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju semestra/kursa uspjeni studenti, koji su tokom itavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, e biti osposobljeni da: - Objasne princip rada analognih mjernih instrumenata - Odaberu potrebnu mjernu opremu za mjerenje - Izvre samostalno spajanje elektrine eme - Odrede mjernu metodu za mjerenje elektrinih veliina - Izvre mjerenje elektrinih veliina - Procjene greku mjerenja

- Predavanja - Raunske vjebe (auditorne) NASTAVNE METODE - Eksperimentalne vjebe - Konsultacije - Predavanja predstavljaju teorijsku prezentaciju navedenog sadraja kursa i izvode se direktno u sali na nain koji omoguava da studenti ovladaju znanjima i vjetinama koje treba postii u okviru ovoga predmeta. Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima. Iznimno student moe u toku semestra izostati tri puta sa nastave, pri emu svoj izostanak treba opravdati predmetnom nastavniku na sljedeim predavanjima. Redovno e se voditi evidencija prisustva studenata. Nije dozvoljen ulazak studenata na nastavu nakon ulaska nastavnika. - Na raunskim vjebe obrauju se raunski primjeri odreenih nastavnih jedinica kao to je navedeno pod stavkom Organizacija kursa Auditorne vjebe. Auditorne vjebe se izvode direktno u uionici. Studenti su obavezni prisustvovati raunskim vjebama. Iznimno student moe u toku semestra izostati tri puta sa nastave, pri emu svoj izostanak treba opravdati predmetnom asistentu na sljedeim vjebama. Redovno e se voditi evidencija prisustva studenata. Nije dozvoljen ulazak studenata na nastavu nakon ulaska asistenta. - U sklopu eksperimentalnih vjebi obradie se 8 prektinih vjebi koje su navedene u Organizacija kursa Laboratorijske vjebe. Prisustvo laboratorijskim vjebama je obavezno (100%), kao i izrada izvjetaja o odranom eksperimentu. Student koji iz opravdanih razloga izostane sa laboratorijskih vjebi, duan je na prvim sljedeim vjebama donijeti asistentu opravdanje i dogovoriti termin kada e nadoknaditi proputenu vjebu. U ovakvim sluajevima, nadoknada izgubljenih vjebi se vri u toku trajanja nastave III semestra. Redovno e se voditi evidencija prisustva studenata. Nije dozvoljen ulazak studenata na nastavu nakon ulaska asistenta. - Studenti mogu sve nejasnoe koje se pojavljuju tokom uenja razjasniti sa predmetnim nastavnikom i asistentom za vrijeme konsultacija, jasno naznaenih od nastavnika i asistenta. Na konsultacije treba donijeti pisane materijale koji e omoguiti uvid nastavnika ili asistenta u nejasnoe koje je student imao kod izrade zadataka, izvjetaja za laboratorijsku vjebu i/ili teoretskog dijela nastavne jedinice. - Pisani izvjetaj o provedenim laboratorijskim vjebama METODE PROVJERE ZNANJA - Usmena odbrana izvjetaja o provedenoj laboratorijskoj vjebi - Testovi - Zavrni ispit i popravni zavrni ispit - Student predaje u pisanoj formi izvjetaj o provedenom eksperimentu i usmeno ga brani pred asistentom. Asistent postavlja par kratkih pitanja vezano za provedeni eksperiment i napisani izvjetaj. - Tokom semestra e se odrati dva testa koji e sadrati 3 raunska zadatka (2 zadatka koja obuhvataju gradivo obraeno na raunskim vjebama i 1 zadatak vezan za materiju obraenu tokom eksperimentalnih vjebi) i 4 kratka pitanja koja obuhvataju materiju prezentovanu na predavanjima. Prva provjera znanja (test 1) e se odrati u IX sedmici, a druga provjera znanja (test 2) u XV sedmici nastave u III semestru. Usljed praznika mogue je pomjereanje testa 1. Taan termin i mjesto odravanja

testova e biti saopten studentima najmanje petnaest (15) dana prije samog odravanja testa. - Nakon zavretka kursa studenti koji su dobili potpis imaju pravo izai na zavrni ispit. Da bi se formirala konana ocjena studenti su obavezni osvojiti 50% bodova na zavrnom ispitu. Na zavrnom ispitu student povlai 3 teoretska pitanja i radi ih pismeno. Zavrni ispit traje 1 sat. Zavrni ispit se organizuje tri puta u kolskoj godini (u formi Zavrni ispit, Popravni zavrni ispit i Dodatni popravni zavrni ispit) prema kalendaru zavrnih ispita kojeg usvoji Senat Univerziteta u Tuzli na poetku kolske godine. Popravni zavrni ispiti se odravaju u istoj formi kao i zavrni ispit. - prisutnost i aktivnost na predavanjima i vjebama, METODE OCJENJIVANJA - uspjenost izrade zadaa, STUDENATA - testovi - zavrni/popravni ispiti SISTEM BODOVANJA - Da bi student ostvario pravo na potpis potrebno je da osvoji bodove u opsegu 8,8-10 bodova. Te bodove ostvaruje na nain kao to je prikazano u Tabeli 1. Student moe izostati maksimalno 3 puta sa predavanja i 3 puta sa auditornih vjebi, pri emu te izostanke treba da opravda. Laboratorijske vjebe su obavezne, kao i izvjetaji za laboratorijske vjebe (ILV). Tabela 1. Bodovanje aktivnosti za sticanje potpisa
P bodovi 4 3,2 Prisustvo AV LV 2 1,6 2 2 Zadaa ILV 2 2 Potpis 10 8,8 maksimalan broj bodova minimalan broj bodova

- Tokom 15 sedmica nastave odrat e se dvije provjere znanja putem testova. Provjera znanja sadri 2 raunska zadatka koja obuhvataju gradivo obraeno na raunskim vjebama, 1 zadatak koji obuhvata gradivo obraeno na LV i 4 kratka teoretska pitanja koja obuhvataju gradivo sa predavanja. Student maksimalno po jednom testu moe ostvariti 30 bodova. Ukupno na oba testa student moe maksimalno ostvariti 60 bodova. - Zavrni ispit je obavezan. Da bi student pristupio zavrnom ispitu potrebno je da ima potpis iz predmeta (bodove u opsegu 8,8 - 10). Student na zavrnom/popravnom ispitu povlai 3 pitanja od kojih svako pitanje nosi po 10 bodova. Smatra se da je student zadovoljio na zavrnom ispitu ako je ostvario bodove u opsegu 15-30 bodova. - Konaan broj bodova se formira kumulativnim sumiranjem bodova ostvarenih kroz potpis (prisustvo + zadaa), testovi (test 1+ test2) i zavrni ispit. SISTEM OCJENJIVANJA - Na osnovu sakupljenih bodova konana ocjena na predmetu se formira kao to je prikazano u tabeli 2.

Tabela 2. Konana ocjena

Bodovi 54 - 63 64 - 73 74 - 83 84 - 93 94 - 100 Ocjena est (6) sedam (7) osam (8) devet (9) deset (10)

PREPISIVANJE

PREPURUENA DODATNA LITERATURA

DODATNE INFORMACIJE

- ukoliko student bude prepisivao na ispitu (testovima ili zavrnom ispitu) njegov rad se nee bodovati - Svako prepisivanje na testu/ispitu bie kanjeno sa odstranjivanjem studenta sa testa/ispita, kao i prijavom disciplinskoj komisiji Fakulteta i Univerziteta. - T. Konji, M. Bene: Pripreme za laboratorijske vjebe, draft, FE, - A. Muharemovi, Elektrina mjerenja, Elektrotehniki fakultet Sarajevo, 2005 - Prilikom polaganja testa/ispita, studentu nije dozvoljeno koritenje biljeki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih pisanih i elektronskih pomagala osim digitrona. - Student koji za vrijeme ispita bude ometao kolege u radu bie odstranjen sa ispita - Student ima pravo uvida u svoje radove (testove, zavrni ispiti) u zakazano vrijeme nakon objavljenih rezultata na oglasnoj ploi. Eventualne pogreke bie korigovane.

OBRAZAC ZA EVIDENCIJU REZULTATA PROVEDENIH AKTIVNOSTI STUDENATA I FORMIRANJE KONANE OCJENE

kolska godina: 2011/12 Semestar: III Rb 1. 2. 3. Prezime i ime studenta P Prisutnost AV LV ILV T1 Elektrina mjerenja: Test T2 ZI Ispit PI1 Konana ocjena

PI2

UB

P-Predavanja AV-Auditorne/raunske vjebe LV-Laboratorijske vjebe

ILV-Izvjetaji sa labor. vjebi T1-prva provjera znanja (Test 1) T2 Test 2

ZI-Zavrni ispit PI1- Prvi popravni ispit PI2- Drugi popravni ispit UB-Ukupan broj bodova