ELEKTRIČNE MAŠINE

ELEKTRIČNE MAŠINE - Uvodne

napomene
Nastavno osoblje

v.prof.dr.sc. Senad Smaka, dipl.ing.el.; e-pošta: ssmaka@etf.unsa.ba

MoE Nermin Oprašić; e-pošta: no14549@etf.unsa.ba

Akademska godina 2021/2022.

 Nastava
 Predavanja
Četvrtkom od 9:00 h do 11:45 h, online uz korištenje Google Meet platforme. Ako se
pojave problemi zbog ograničenja ove platforme, probati će se koristiti Microsoft
Teams platforma. Ako tehničke mogućnosti potpuno spriječe održavanje online
nastave, predavanja će se snimati i dostavljati studentima putem Google Drive
slanjem linka na e-mail studenta.

 Auditorne vježbe (tutorijali)

Izvoditi će se online uz korištenje Google Meet platforme. Prema trenutnoj verziji
rasporeda predviđeno je da se auditorne vježbe održavaju četvrtkom od 14 h do 16 h.

 Laboratorijske vježbe
Ako epidemiološka situacija dozvoli, održati će se uživo u Laboratoriji za električne
mašine i elektromotorne pogone 0-15 (prizemlje). Orijentaciono je predviđeno da se
vježbe održe u nekoliko termina u drugom dijelu semestra.
Uvodne informacije bit će date na predavanjima prije održavanja vježbi.
Pisane upute za svaku vježbu te raspored grupa i satnica bit će dostupni na web
stranici predmeta.

Električne mašine 2
Sadržaj predmeta
 Osnove električnih strojeva.
Osnove elektromehaničke pretvorbe energije. Reverzibilnost rada električnih
strojeva. Bilans energija. Elementarni električni strojevi. Inducirani napon i
elektromagnetni moment. Magnetni krugovi i namoti električnih strojeva.
Elektromagnetna polja električnih strojeva: istosmjerno, jednofazno i višefazno.

 Transformatori.
Konstrukcijska izvedba. Idealni i realni jednofazni transformator. Nadomjesna
shema realnog transformatora. Fazorski dijagrami. Pokusi praznog hoda i
kratkog spoja. Faktor korisnosti. Pad napona. Trofazni transformatori - oznake
namota i grupe spoja. Paralelni rad transformatora. Autotransformatori.

 Asinhroni strojevi.
Konstrukcijska izvedba: klizno-kolutni i kavezni strojevi. Režimi rada: motor,
generator i elektromagnetna kočnica. Modeli za analizu rada - opći model i
model za kvazistacionarna stanja. Nadomjesna shema. Bilans snaga i faktor
korisnosti. Elektromagnetni moment i mehanička karakteristika. Pokusi praznog
hoda i kratkog spoja. Pokretanje i kočenje asinhronih motora. Osnove
podešenja brzine vrtnje asinhronih motora. Asinhroni generator. Jedofazni
asinhroni motori. Posebni režimi rada asinhronog stroja.

Električne mašine 3
Sadržaj predmeta
 Sinhroni strojevi.
Konstrukcijska izvedba. Sistemi uzbude. Princip rada: motor, generator i
kompenzator. Sinhronizacija generatora. Pokretanje sinhronih motora. Modeli
za analizu rada - opći model i model za kvazistacionarna stanja. Sinhroni stroj s
neistaknutim polovima: nadomjesna shema, naponske jednadžbe, fazorski
dijagrami, sinhrona reaktancija, rad na krutoj mreži, autonomni rad, bilans
snaga i faktor korisnosti, V-karakteristike, mehanička karakteristika, pogonska
karta generatora. Sinhroni stroj s istaknutim polovima: nadomjesna shema,
fazorski dijagrami, snaga i elektromagnetni moment.

 Kolektorski strojevi.
Konstrukcijska izvedba. Kolektor i komutacija. Reakcija armature. Inducirani
napon. Elektromagnetni moment. Podjela istosmjernih strojeva. Model za
analizu rada. Bilans snaga i faktor korisnosti. Istosmjerni generatori. Istosmjerni
motori. Osnove podešenja brzine vrtnje istosmjernih motora. Osnove
pokretanja istosmjernih motora.

Električne mašine 4
 Ciljevi predmeta i ishodi učenja
 Ciljevi
– Znanje i razumijevanje osnova elektromehaničke pretvorbe energije i principa
rada elementarnih električnih strojeva;
– Osnovno znanje i razumijevanje konstrukcija električnih strojeva i principa rada
transformatora, asinhronih, sinhronih i istosmjernih električnih strojeva;
– Razumijevanje i analiza stacionarnih režima rada osnovnih vrsta električnih
strojeva;
– Provedba praktičnih ispitivanja i određivanje karakteristika ovih strojeva u
laboratorijskim uvjetima;
– Priprema za pohađanje ostalih modula čiji je sadržaj vezan za električne strojeve.
 Ishodi učenja
Student koji položi predmet trebao bi da:
– razumije dva temeljna principa elektromehaničke pretvorbe energije (djelovanje
elektromagnetne sile i induciranje napona) i principe rada elementarnih električnih
strojeva;
– može primijeniti principe elektromehaničke pretvorbe energije i ranije stečena
znanja iz proračuna magnetnih krugova pri analizi rada elementarnih električnih
strojeva s linijskim i rotacijskim kretanjem;
– može opisati konstrukcijske izvedbe i karakteristike osnovnih vrsta električnih
strojeva koje se koriste u praksi;
Električne mašine 5
Ciljevi predmeta i ishodi učenja
– može primijeniti stečeno znanje kod rješavanja problema srednje složenosti u
oblasti električnih strojeva, uz korištenje ranije stečenih znanja iz analize
jednofaznih i trofaznih električnih krugova, te analizirati dobivene rezultate i
donijeti odgovarajuće zaključke;
– može samostalno provesti osnovna ispitivanja električnih strojeva u
laboratorijskim uvjetima, prezentirati dobivene rezultate te provesti njihovu
analizu i donijeti odgovarajuće zaključke;
– može nesmetano nastaviti pohađati nastavu na ostalim predmetima čiji je sadržaj
vezan za principe rada električnih strojeva, podešenje karakteristika i primjenu
električnih strojeva u praksi.

Električne mašine 6
 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Vrsta aktivnosti
Uredno pohađanje nastave
(predavanja+tutorijali+lab. vježbe)
Izrada domaćih zadaća i/ili izvještaja s
laboratorijskih vježbi i/ili testovi
Parcijalni ispit (pismeni)
Završni ispit (pismeni)
Integralni završni ispit (pismeni)
Max. broj poena Napomena
Student koji neopravdano izostane s više od
20 % od ukupnog fonda nastavnih aktivnosti
10
na predmetu ne može osvojiti poene po ovom
osnovu.
Student koji izostane s vježbe ne može predati
10
pismeni izvještaj.
Student je položio parcijalni ispit ako ostvari
40
minimalno 50 % poena (20 poena).
Student koji je položio parcijalni ispit polaže
završni ispit koji obuhvata nastavne cjeline
obrađene nakon parcijalnog ispita. Na
završnom ispitu mora osvojiti minimalno
40
onoliko poena koliko mu je potrebno da u
ukupnom zbiru (prisustvo,
laboratorije/zadaće/testovi, ispiti) ima 55
poena.
Ako student nije zadovoljan poenima
prikupljenim tijekom semestra ili nije položio
parcijalni ispit, polaže integralni završni ispit
koji obuhvata sve nastavne cjeline. Student na
80 integralnom završnom ispitu mora osvojiti
minimalno onoliko poena koliko mu je
potrebno da u ukupnom zbiru (prisustvo,
laboratorije/zadaće/testovi, ispiti) ima 55
poena.
Električne mašine 7
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Poeni Ocjena
55.0 – 64.9 šest (6)
65.0 – 74.9 sedam (7)
75.0 – 84.9 osam (8)
85.0 – 94.9 devet (9)
95.0 – 100.0 deset (10)

Električne mašine 8
 Rezultati prethodne generacije
1. Kurs upisala 83 studenata.

2. Ocjenu upisala 32 studenata (38.55 %).

3. Prosječna ocjena 6.84.

4. Ukupno 17 studenata nije izašlo niti na jedan ispit, a 12 je izašlo samo na prvi
parcijalni ispit.

Električne mašine 9
 Preporučena literatura
1. Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti s web stranice predmeta).

2. Š. Mašić: Električni strojevi, Univerzitet u Sarajevu, Elektrotehnički fakultet u Sarajevu,

2005.

3. R. Wolf: Osnove električnih strojeva, Školska knjiga Zagreb, 1995.

4. P. Matić: Električne mašine 1, Elektrotehnički fakultet Banja Luka, Akademska Misao

Beograd, 2016.

5. A. E. Fitzgerald, C. Kinsley, S. D. Umans: Electric machinery, McGraw - Hill, 1990.

Električne mašine 10
 ELEKTRIČNE MAŠINE

ELEKTROMAGNETNA I
ELEKTROMEHANIČKA PRETVORBA
ENERGIJE
EM1 – Pretvorbe energije, Bilans energija elektromagnetne
pretvorbe, Faktor korisnosti električnog stroja, Temeljni pojmovi i
zakoni elektromehaničke pretvorbe energije, Magnetni materijali

v.prof.dr.sc. Senad Smaka, dipl.ing.el.

Akademska godina 2021/2022.

 Sadržaj

1. Pretvorbe energije
2. Elektromagnetna pratvorba energije – transformatori
3. Elektromehanička pretvorba energije - električni rotacijski i električni
linearni strojevi
4. Bilans energija električnog stroja
5. Faktor korisnosti električnog stroja
6. Temeljni pojmovi i zakoni elektromehaničke pretvorbe energije
7. Magnetni materijali
8. Zaključci

Električne mašine 12
 Pretvorbe energije
1. Pretvorbe energije
PRETVORBE ENERGIJE

ELEKTROMAGNETNA ELEKTRIČNA
(transformatori) (elektronički energetski pretvarači)

ELEKTROMEHANIČKA
(el. generatori i motori)

Svi elementi za pretvorbu energije čine temelj elektroenergetskog sustava koji

povezuje mjesta proizvodnje i upotrebe električne energije.
Trošila električne
energije
Prijenosni vodovi Motori (rasvjeta, grijanje)
Pogonski Elektronički Trošila mehaničke
stroj G energetski M energije
(turbina) pretvarač (radni strojevi)

M Radni strojevi
Generator Transformatori
Električne mašine 13
 Elektromagnetna pretvorba energije
2. Transformatori

 Posredstvom magnetnog polja izmjeničnih struja mijenjaju se parametri

električne energije (naponi i struje).
 Nema promjene frekvencija ni oblika električne energije.
 Nema pokretnih dijelova, odnosno nema mehaničkog gibanja i ne vrši se
elektromehanička pretvorba energije.
 Snaga sekundara je manja od snage primara za gubitke pri transformaciji.

Električna mreža I Električna mreža II

Pel Transformator Pel

U1, f U2, f

Električne mašine 14
 Elektromagnetna pretvorba energije

Energetski međutransformator Blok-transformator

Električne mašine 15
Elektromagnetna pretvorba energije

Distribucijski transformator

Električne mašine 16
 Elektromehanička pretvorba energije
3. Električni rotacijski i električni linijski strojevi

 Elektromehanička pretvorba ⇒ mijenja se oblik energije: mehanička u

električnu ili električna u mehaničku.
 Neophodno je mehaničko gibanje.
 Električni strojevi ili električne mašine su uređaji s pokretnim dijelovima koji
vrše elektromehaničku pretvorbu energije.
 Električni strojevi mogu raditi kao generatori i motori, s rotacijskim ili
linijskim gibanjem pokretnog dijela.

GENERATOR:
 Električni stroj koji pretvara mehaničku energiju privedenu iz vanjskog izvora
(pogonskog stroja) u električnu energiju.
 Generatorima različitih vrsta danas se proizvodi više od 90 % ukupno
proizvedene električne energije.
mreža
POGONSKI ELEKTRIČNI
Pmeh Pel (elektroenergetski
STROJ GENERATOR sustav)

Mehanička energija Električna energija

Električne mašine 17
Elektromehanička pretvorba energije

Sinhroni turbogenerator

Rotor turbogeneratora

Električne mašine 18
Elektromehanička pretvorba energije

Rotor sinhronog hidrogeneratora

Električne mašine 19
 Elektromehanička pretvorba energije
MOTOR:
 Električni stroj koji pretvara električnu energiju preuzetu iz električne mreže u
mehaničku energiju.
 Mehanička energija proizvedena motorima koristi se za pogon radnih strojeva
u različitim tehnološkim procesima.
mreža

Električna energija Pel

ELEKTRIČNI RADNI tehnološki

Pmeh proces
MOTOR STROJ

Mehanička energija

 Svaki električni stroj je reverzibilan ⇒ bez promjena u konstrukcijskoj izvedbi

može raditi kao generator ili motor.
 Režim rada stroja određuju samo vanjski uvjeti nametnuti stroju.
 Napon električne mreže viši od napona stvorenog u električnim krugovima
stroja ⇒ motor.
 Mehanički moment pogonskog stroja veći od mehaničkog momenta
električnog stroja ⇒ generator.
Električne mašine 20
 Elektromehanička pretvorba energije
Rotor kaveznog asinhronog motora

Asinhroni motor
Istosmjerni motor

Rotor kliznokolutnog asinhronog motora

Električne mašine 21
 Elektromehanička pretvorba energije
Svaki električni stroj je elektromehanički sustav koji se može predstaviti s tri dijela:
• električni
• mehanički
• elektromagnetni.

Električni stroj
Vanjski Vanjski
Elektromagnetni Mehanički
električni Električni dio mehanički
dio dio
sustav sustav

• Električni dio – vodiči povezani u namot, priključeni na vanjski električni sustav

iz kojeg stroj uzima ili u njega predaje električnu energiju.
• Mehanički dio – pokretni dio stroja, priključen na vanjski mehanički sustav
iz kojeg stroj dobiva ili mu predaje mehaničku energiju.
• Elektromagnetni dio – prostor u stroju u kojemu se uspostavlja i djeluje
elektromagnetno polje, putem kojeg se ostvaruje
međusobno djelovanje električnog i mehaničkog dijela.
• Vanjski električni sustav – najčešće električna mreža AC ili DC napona.
• Vanjski mehanički sustav – pogonski stroj (turbina) koja predaje mehaničku
energiju električnom generatoru ili radni stroj kojem
električni motor predaje mehaničku energiju.

Električne mašine 22
 Elektromehanička pretvorba energije
4. Bilans energija električnog stroja

Welg Wfg Wmehg

Vanjski WE Električni
Wel Wmeh Mehanički
WM Vanjski
električni El. mag. mehanički
dio dio dio
sustav sustav

Welσ Wf Wmehk

Jednadžbe energetskog bilansa električnog stroja vrijede za motorski i generatorski

režim rada. Razlika je samo u predznacima za električnu i mehaničku snagu.

Jednadžba bilansa električnih energija:

WE = Welg + Wel + Welσ.

WE - električna energija vanjskog električnog sistema

Welg - gubici u električnom dijelu stroja (otpornost vodiča)
Wel σ - dio električne energije koji se ne predaje u em. polje uslijed rasipanja
Wel - električna energija predata u elektromagnetno polje.
Električne mašine 23
 Elektromehanička pretvorba energije
Jednadžba bilansa mehaničkih energija:

WM = Wmehg + Wmehk + Wmeh.

WM - mehanička energija vanjskog mehaničkog sistema

Wmehg - gubici u mehaničkom dijelu stroja (trenje)
Wmehk - dio mehaničke energije akumuliran u pokretnim dijelovima koji se ne predaje
u em. polje
Wmeh - mehanička energija predata u elektromagnetno polje.
Jednadžba energije elektromagnetnog polja:

WF = Wel + Wmeh = Wf + Wfg.

WF - ukupna energija predata u elektromagnetno polje

Wel - električna energija predata u elektromagnetno polje
Wmeh - mehanička energija predata u elektromagnetno polje
Wf - energija akumulirana u elektromagnetnom polju
Wfg - gubici u elektromagnetnom polju (histereza, vrtložne struje i dielektrični gubici).
Ako se pretpostavi da je polje konzervativno (Wfg = 0), vrijedi:

Wf = Wel + Wmeh.
Električne mašine 24
 Elektromehanička pretvorba energije
Zaključci:
 Proces elektromehaničke pretvorbe energije ne ovisi:
(1) o gubicima u električnom i mehaničkom dijelu stroja (Welg i Wmehg)
(2) o dijelu energije koji se ne predaje u em. polje uslijed rasipanja (Wel σ)
(3) o energiji akumuliranoj u mehaničkim dijelovima stroja (Wmehk).
 Gubici utječu samo na faktor korisnosti procesa elektromehaničke pretvorbe.
5. Faktor korisnosti električnog stroja
Faktor korisnosti električnog stroja η definira se kao odnos predate i primljene snage
u stacionarnom režimu rada stroja:
predata snaga
η=
primljena snaga
Ako se s P1 označi aktivna električna snaga, a s P2 mehanička snaga, faktori korisnosti
generatora (ηG) i motora (ηM) definirani su relacijama:
P1 P1
GENERATOR: ηG = ili ηG = ⋅ 100 (% )
P2 P2

P2 P2
MOTOR: ηM = ili ηM = ⋅ 100 (% )
P1 P1

Električne mašine 25
 Elektromehanička pretvorba energije
6. Temeljni pojmovi i zakoni elektromehaničke pretvorbe
Sila na električni naboj

Kod većine električnih strojeva temelj pretvorbe mehaničke energije u električnu

energiju i obrnuto je fizikalna pojava elektromagnetne sile na elementarni električni
naboj koji se giba u magnetnom polju

  
( )
f Qe
f Qe = Qe v × B

B

B - indukcija magnetnog polja
 
v v - brzina gibanja naboja
Qe
Qe - električni naboj

f Qe - elektromagnetna sila

Smjer elektromagnetne sile određen je pravilom lijeve ruke (silnice ulaze u dlan, prsti
pokazuju smjer gibanja, a palac smjer sile), odnosno pravilom desnog vijka.

Električne mašine 26
 Elektromehanička pretvorba energije
Sila na vodič protjecan strujom

Posljedica sile na naboj koji se giba u magnetskom polju je pojava sile na vodič
protjecan strujom u magnetnom polju.
Sila na vodič djeluje bez obzira da li se vodič giba ili miruje.
I Struja se definira kao gibanje naboja u vodiču, a jakost
struje I se definira kao količina naboja q što je prošla u
jedinici vremena t kroz presjek vodiča na tom mjestu.

v 
dq  dl     
l I= v= Idl = Ivdt = vdq I l = qv
 q
f ev dt dt
   
B Zamjenom qv I l
s u izrazu za elektromagnetnu silu Qe ,f
dobiva se:   
( )
f ev = I l × B


B - indukcija magnetnog polja; l - vektor duljine vodiča;
I - jakost električne struje.
Smjer sile na vodič protjecan strujom koji se nalazi
u magnetnom polju određen je pravilom lijeve ruke
(silnice ulaze u dlan, prsti pokazuju smjer struje, a
palac smjer sile), odnosno pravilom desnog vijka.
Električne mašine 27
 Elektromehanička pretvorba energije
Sila na feromagnetni materijal Sila uslijed djelovanja dva magnetna polja

Permanentni magnet
I
F

N N
N S
F F
F S S
Feromagnetni materijal

I
Permanentni
magnet N F N
N F
S
S
F
I
S
Permanentni Feromagnetni
Feromagnetni magnet materijal
materijal

Električne mašine 28
 Elektromehanička pretvorba energije
Inducirani napon

Druga posljedica sile na naboj koji se giba u magnetnom polju je pojava induciranog
napona E.
+q Gibanjem vodiča u magnetnom polju dolazi do razdvajanja
naboja te nastaje koncentracija pozitivnih naboja na
 jednom kraju vodiča i negativnih na drugom kraju vodiča.
B 
Uz elektromagnetnu silu f Qe djeluje i elektrostatska sila,
 tako da je ukupna sila

na naboj jednaka nuli:
 
( )
E v
l Qe Κ + Qe v × B = 0
Jakost električnog polja je:
  
Κ= v × B
Razlika potencijala između krajeva vodiča, odnosno skalarni
-q produkt između jakosti električnog polja i duljine vodiča
definira se kao inducirani napon u vodiču:
    
(
ev = Κ ⋅ l = v × B ⋅ l )
Smjer induciranog napona određen je pravilom desne ruke (silnice
ulaze u dlan, palac pokazuje smjer gibanja vodiča, a ispruženi prsti
smjer induciranog napona).

Električne mašine 29
 Elektromehanička pretvorba energije
Principi dobivanja magnetnog polja u električnim strojevima
Za elektromehaničku pretvorbu energije važna su i električna i magnetna polja.
Za teoriju i praktične izvedbe električnih strojeva veći značaj imaju magnetna polja.
Magnetno polje ostvaruje se Magnetni materijal
permanentnim magnetima. (željezo)
Permanentni
 magnet
B - indukcija magnetnog polja
u zračnom rasporu širine δ
 δ
φ - magnetni tok v 
B
φ

Magnetno polje ostvaruje se

Magnetni materijal
uzbudnim svitkom protjecanim strujom I0 +
I0 (princip rada elektromagneta).
(željezo)
−
R
Promjenom otpora R u uzbudnom

namotu mijenja se struja I0, a s tom v δ 
promjenom i magnetni tok φ. B
Magnetno polje može biti stvoreno φ
i izmjeničnom strujom.

Električne mašine 30
 Elektromehanička pretvorba energije
Osnovne fizikalne veličine i zakoni

U elektromagnetnoj i elektromehaničkoj pretvorbi energije osnovne fizikalne veličine su:

 magnetna indukcija B (T)
 jakost magnetnog polja H (A/m)
 magnetni tok Φ (Wb ili Vs)
 ulančeni magnetni tok Ψ

- Magnetni tok definira se površinskim integralom: Φ

 
Φ = ∫ B dS S
S

gdje je vektor B indukcija ili gustoća magnetnog toka.
N
- Ulančeni magnetni tok Ψ definira se kao:
Ψ = NΦ
gdje je N broj zavoja.
- Magnetna indukcija i jakost magnetnog polja
povezani su relacijom (zakon materijala):
 
Β = µΗ
gdje je µ magnetna permeabilnost materijala: µ = µr ⋅ µ0.

Električne mašine 31
 Elektromehanička pretvorba energije
Veza između jakosti magnetnog polja H i struja Ik
koje stvaraju magnetno polje definirana je I2 I3 I1
zakonom protjecanja (Amperéov zakon):
 
∫ =
H dl ∑= Ik
l k 
dl

H

l
Faradayev zakon: u zatvorenoj petlji ili svitku
inducira se napon ako se magnetni tok kojeg
φ (t )
obuhvaća petlja ili svitak mijenja s vremenom.
S
Lenzov zakon: smjer induciranog napona je uvijek
takav da u zatvorenoj petlji uzrokuje struju koja
stvara magnetni tok koji se protivi promjeni N
magnetnog toka kojim je stvoren inducirani napon
u petlji:
dφ dψ
e= −N = −
dt dt

Električne mašine 32
 Elektromehanička pretvorba energije
Ako je magnetni tok ulančen sa svitkom označen sa ψ, napon induciran u vodiču koji
se kreće se po Lenzovom zakon može zapisati u obliku:

dψ ∂ψ ∂ψ dx
e=− =− − =−e1 − e2
dt ∂t ∂x dt
Magnetni materijal
i +
(željezo)
−
Napon e1 nastaje uslijed vremenske R
promjene magnetnog toka i naziva se napon
transformacije. 
v δ 
B
Napon e2 nastaje uslijed mehaničkog φ
kretanja vodiča u magnetnom polju i naziva
se napon rotacije.

Po načelu induciranja napona transformacije rade transformatori. Napon se kod njih

ne inducira gibanjem, već vremenskom promjenom magnetnog toka.

Po načelu induciranja napona rotacije rade rotacijski strojevi. Napon se kod njih
inducira gibanjem.

Električne mašine 33
 Elektromehanička pretvorba energije
6. Magnetni materijali
 
Odnos između magnetne indukcije B i jakosti magnetnog polja H obično se daje
grafički → karakteristika magnetiziranja.
B
Permeabilnost vakuuma je
konstantna i iznosi µ0 = 4π⋅10−7 H/m.
Bz
(1,8 – 2 T)
koljeno
Permeabilnost feromagnetnih 
materijala ovisi o indukciji
 B i
jakosti magnetnog polja H .

H Dolazi do pojave zasićenja materijala.

Karakteristika magnetiziranja
za feromagnetni materijal

Električne mašine 34
 Elektromehanička pretvorba energije
 
Odnos između magnetne indukcije B i jakosti magnetnog polja H feromagnetnih
materijala daje se s B = f(H) karakteristikom prvog magnetiziranja i B = f(H) petljom
histereze.
B
Brem a – krivulja prvog magnetiziranja
b – petlja histereze tvrdog magnetnog materijala
c – petlja histereze mekog magnetnog materijala

−Hc H
Hc
Tvrdi magnetni materijali imaju veliku površinu
petlje histereze i veliku koercitivnu silu Hc.

−Brem Meki magnetni materijali imaju malu površinu

petlje histereze i malu koercitivnu silu Hc (lako
se razmagnetiziraju).

Električne mašine 35
 Elektromehanička pretvorba energije
7. Zaključci

Za elektromehaničku pretvorbu energije potrebno je:

 Magnetno polje
 Vodiči smješteni u magnetnom polju
 Mogućnost relativnog gibanja vodiča prema silnicama magnetnog polja
 Priključci vodiča na vanjski strujni krug kako bi mogla teći struja
 Mehanički uređaj za prijenos sila (momenata) od vodiča do osovine i obrnuto

Električne mašine 36