Professional Documents
Culture Documents
Sadraj:
1. UVOD ............................................................................................................................................................ 3 PREDMET HEURISTIKE REVIZIJE.........................................................................................................................................3 2. HEURISTIKA EVALUACIJA ............................................................................................................................. 3 UOPTENO O HEURISTIKOJ EVALUACIJI ..............................................................................................................................4 3. OSAM ZLATNIH PRAVILA ............................................................................................................................... 4 TEITI KONZISTENTNOSTI..................................................................................................................................................4 OMOGUITI FREKVENTNIM KORISNICIMA UPOTREBU PREICA..................................................................................................4 DAVATI INFORMATIVNI FEEDBACK ......................................................................................................................................5 PROJEKTOVATI DIJALOGE NAGLAENE ZATVORENOSTI ............................................................................................................5 PONUDITI PREVENCIJU I RUKOVANJE GREKAMA ...................................................................................................................5 DOZVOLITI PONITAVANJE EFEKATA IZVRENIH AKCIJA ............................................................................................................5 INTERNO PODRAVATI KONTROLU ......................................................................................................................................6 REDUKOVATI OPTEREENJE RADNE MEMORIJE ......................................................................................................................6 4. REVIZIJA PROGRAMSKOG REENJA GOOGLE CHROME .................................................................................. 7 KONZISTENTNOST U GOOGLE CHROME ...............................................................................................................................7 PREICE U GOOGLE CHROME..........................................................................................................................................11 INFORMATIVNI FEEDBACK U GOOGLE CHROME...................................................................................................................12 DIJALOZI NAGLAENE ZATVORENOSTI U GOOGLE CHROME ....................................................................................................14 PREVENCIJA I RUKOVANJE GREKAMA U GOOGLE CHROME ...................................................................................................15 PONITAVANJE EFEKATA AKCIJA U GOOGLE CHROME ...........................................................................................................17 INTERNO PODRAVANJE KONTROLE U GOOGLE CHROME ......................................................................................................17 OPTEREENJE RADNE MEMORIJE U GOOGLE CHROME .........................................................................................................18 5. ZAKLJUAK .................................................................................................................................................. 21
1.Uvod
Ovaj dokument namenjen je izlaganju ekspertskih zakljuaka o kvalitetu korisnikog interfejsa softverskog proizvoda obraenog u ovom dokumentu, kao i izlaganju odabranih kriterijuma za evaluaciju tog proizvoda. U predstojeim poglavljima detaljno su razraeni predmet prouavanja i pravila po kojima je izvrena ekspertska revizija. Na kraju dokumenta izloen je izvetaj formiran na osnovu prethodno obraenih kriterijuma.
2.Heuristika evaluacija
Heuristika evaluacija predstavlja proveru upotrebljivosti softverskog proizvoda koja pomae u otkrivanju moguih nedoslednosti u dizajnu korisnikog interfejsa. Proces evaluacije zahteva prisutnost eksperata za evaluaciju koji procenjuju saglasnost interfejsa sa ustanovljenim principima dizajna.
Teiti konzistentnosti
Treba se koristiti slina terminologija u svim ulazno-izlaznim elementima. Sline situacije treba da zahtevaju sline setove korisnikih akcija. Boje treba da su u skladu sa podeavanjima radnog okruenja, slova jasna, lako itljiva, uglavnom crne boje.
preice. Takoe, vreme korienja se moe dodatno umanjiti i uvoenjem preica sa tastature i makro funkcija.
Ovo takoe omoguava korisniku da probava nepoznate funkcije bez bojazni jer zna da moe da se vrati korak u nazad.
Slika 1
Dalje, Look & feel samog programa je u skladu sa podeenim Look & feel operativnog sistema, ali se takoe moe podesiti posebna tema i setovi boja. to se tie samih elemenata grafikog interfejsa, komponenta menu ne postoji zasebno ve se svim podeavanjima pristupa preko opcije settings(slika 2).
Slika 2
Ovakav raspored nije u saglasnosti sa ostalim programima u Windows operativnom sistemu, gde su korisnici navikli da postoji posebno izdvojen menu bar.
Kada se ue u podeavanja (settings), primeuje se da su opcije smisleno grupisane tako da korisnik na osnovu zaglavlja zna koje opracije gde moe pronai (slika 3). Takoe, snimanje svih podeavanja nije ponueno nikakvim dugmetom, ve je implementirano tako da se automatski snima i da je dovoljno samo ugasiti prozor sa podeavanjima. Ovakva organizacija ne zadovoljava konzistentnost jer je uobiajeno da se pri podeavanjima ponudi i dugme za ponitenje prethodno izmenjenih podeavanja.
Slika 3
Primeuje se odstupanje od konzistentnosti i kod pojedinih dijaloga za podeavanja, gde se oekuju dugmad OK i CANCEL, a postoji samo dugme DONE kojim je mogue samo sauvati promene. Ne postoji dugme koje bi zamenjivalo dugme CANCEL (slika 4).
Slika 4
Na toolbar-u ikonice nisu grupisane na jednom mestu, ve se nalaze rasporeene na razliitim stranama (slika 5), to moe predstaviti problem korisnicima jer moraju da trae gde se koje dugme nalazi.
Slika 5
10
Kao vrlo korisna mogunost se pokazala opcija pretraivanja web sadraja direktno iz adresne linije (slika 6). To omoguava bri pristup Google pretraivau jer ne treba da se uitava stranica sa pretraivaem.
Slika 6
11
Takoe postoji i mogunost dodavanja bookmark toolbar-a koji sadri preice ka stranicama koje je korisnik obeleio radi breg pristupanja (slika 7). Ova mogunost je od veoma velike vanosti jer drastino olakava korisniku pristup stranicama koje frekventno poseuje.
Slika 7
Slika 8
Takoe, program prua informaciju o tome da li se zahtevana stranica uitava ili je cela uitana. Na levom delu slike 9 je prikazana oznaka stranice koja se uitava, dok je na desnom delu prikazana oznaka uitane stranice.
Slika 9
12
Ukoliko je u toku skidanje sadraja sa interneta, program nudi poseban status bar sa prikazanim svim fajlovima koji se skidaju ili su bili skidani od poslednjeg pokretanja programa (slika 10).
Slika 10
Ako korisnik pokua da zatvori sve prozore u Google Chrome dok je u toku skidanje nekakvog sadraja sa interneta, program e obavestiti korisnika o aktuelnim aktivnostima i ponuditi mu opciju za potvrdu zatvaranja ili odustajanja od zatvaranja svih prozora(slika 11).
Slika 11
Kao primer nedoslednosti programa sa ovim pravilom moe se uzeti to da korisnik ne dobija obavetenje o tome da pokuava da zatvori vie prozora od jednom ukoliko je kliknuo na dugme za gaenje programa. Ovo moe da predstavlja problem jer korisnik moda nije eleo da ugasi sve prozore, pa moe izgubiti neke informacije koje su se u tom trenutku nalazile na nekom od otvorenih sajtova.
13
Slika 12
14
Slika 13
Podeavanja koja su unutar nekog opsega vrednosti ograniena su pomou slajdera. Na taj nain je spreena bilo kakva konfliktna situacija. Primer takve prevencije greke je podeavanje veliine fonta slova (slika 14).
Slika 14
15
to se tie rukovanja grekama, kao dobar primer implementacije je opcija oporavka sadraja stranica otvorenih pre nenadanog gaenja programa (slika 15). Pri pokretanju programa prvi put nakon nenadanog gaenja, biva ponuen pop-up sa obavetenjem da se program nije ugasio pod normalnim okolnostima i sa ponuenom opcijom za oporavak poslednjeg sadraja pretraivaa.
Slika 15
Google Chrome ima dosledno implementiran nain obavetavanja korisnika ukoliko je dolo do greke pri uitavanju stranice, to se moe videti iz primera sa slike 16. Pri ovakvim situacijama, uvek je dato opirno objanjenje problema i mogunosti za prevazilaenje istog, to korisniku moe biti od velike pomoi.
Slika 16
16
Slika 17
Takoe, program nudi mogunost ponitenja efekata akcije u poljima za unos teksta. Uneen tekst se moe ponititi i sistem vratiti u prethodno stanje pozivanjem funkcije UNDO pomou preice sa tastature (CTRL + Z). Kada su u pitanju podeavanje programa uz pomo klizaa (slika 13), uopte nije ponuena opcija ponitenja efekata izvrenih akcija, ve korisnik mora da koriguje podeavanja runo. Ovo je veoma nepogodna osobina jer korisnik nije u mogunosti da lagodno isproba neke opcije zbog bojazni od pravljenja nepopravljive greke.
programu, mogue je dodati bookmark toolbar sa korisniki definisanim preicama ka eljenim stranicama. Pored toga, postoji mogunost proirivanja samog programa dodatnim plug-in aplikacijama koje korisnik moe koristiti za bre rukovanje programom ili kao posebne dodatke ne vezane iskljuivo za pretraivanje internet sadraja. Te dodatne aplikacije mogu nuditi preice u okviru dugmia radi breg pristupa i pokretanja. Sve do sada nabrojane osobine se mogu uoiti u glavnom prozoru programa, to je priloeno na slici 7.
to se tie odziva programa u toku podeavanja, dosledno je ispotovano pravilo internog podravanja kontrole jer ne dolazi do nenadanih reakcija programa.
18
Slika 18
Na slici 18 su prikazane funkcije podeavanja predstavljene u dve kolone, gde svaku kolonu ini skup funkcija vidljivih na celom ekranu u trenutku posmatranja. Vrlo je nepogodno to to mora da se prelistava cela stranica da bi se pronala neka funkcija. Mnogo bolja organizacija bi bila da se funkcije grupiu u smisleno povezane celine i podele tab-ovima, gde u trenutku vremena moe biti vidljiv sadraj samo jednog tab-a.
19
Sa druge strane, osnovni dizajn grafikog korisnikog interfejsa je jednostavno dizajniran, bez nepotrebnih detalja (slika 19). Ponuene su samo osnovne funkcije koje korisniku mogu biti od znaaja pri pretraivanju interneta.
Slika 19
Na prikazanoj slici se mogu uoiti bookmark toolbar i dodatne dve ikonice koje ne dolaze u okviru standardnih osobina programa, ve se mogu dodati po elji korisnika.
20
5.Zakljuak
Na osnovu izvrene revizije grafikog korisnikog interfejsa, moe se zakljuiti da softverski proizvod Google Chrome u odreenoj meri potuje kriterijume heuristike Osam zlatnih pravila, ali da sadri i odstupanja od nekih pravila. Najvea odstupanja od ovih heuristikih pravila primeuju se kod konzistentnosti i optereenja radne memorije korisnika, sa akcentom na (po proceni autora ovog rada) loe dizajniranom prozoru sa podeavanjima programa. Sa druge strane, ostala pravila su u velikoj meri ispotovana. Google Chrome je dizajniran tako da u velikoj meri omoguava korisnicima prilagoavanje programa njihovim potrebama, uz dodatno obezbeenu prevenciju greaka i zadovoljavajui feedback.
Na osnovu izvrene procene, Google Chrome bi se mogao okarakterisati kao softver dobro dizajniran za jednostavnu upotrebu, sa velikim nedostatkom pri pokuaju korisnikih podeavanja.
21