Strujni elektrini izvor

Elektrinim izvorom openito smatramo svaku napravu ili sustav koji stvaraju tzv. elektromotornu silu na svojim izlaznim prikljunicama. U elektrotehnici, elektronici i drugdje stvarne elektrike izvore prikazujemo nadomjesnim pojednostavljenim naponskim ili strujnim izvorima. Idealni strujni elektrini izvor [uredi]

Idealnim strujnim elektrikim izvorom (u daljnjem tekstu: strujni izvor, struja, napon, otpor) podrazumijevamo takav elektrini izvor gdje struja koja protie kroz izvor ne ovisi o padu napona na njemu, odnosno ne ovisi o optereenju. Idealni strujni izvor uvijek e davati jednaku nazivnu struju I, bez obzira na vrijednost opteretnog otpora R i pad napona na njemu V (Slika desno). Idealni strujni izvor ima beskonano velik unutarnji otpor, gdje je napon na izlazu idealnog strujnog izvora uz datu struju izvora ovisan iskljuivo o prikljuenom otporu. Idealne strujne izvore esto nazivamo i izvorima konstantne struje. Idealni strujni izvor moemo kratko spojiti bez ikakvih posljedica, a ukoliko nije prikljueno optereenje napon na prikljunicama idealnog strujnog izvora bio bi beskonano velik. Realni strujni izvor [uredi]

U stvarnim prilikama strujni izvor moemo predstaviti idealnim strujnim izvorom beskonano velikog unutarnjeg otpora i nazivne struje I te paralelno mu spojenim unutarnjim otporom . Na izlaznim prikljunicama takvog neoptereenog strujnog izvora pojavljuje se izlazni napon U jednak . Smanjenjem unutarnjeg otpora strujnog izvora, strujni izvor sve vie gubi svoja obiljeja i njegova struja na izlazu postaje sve ovisnija o prikljuenom optereenju. Strujni izvori u pravilu se nikada ne koriste u elektroenergetici. Zbog velikog unutarnjeg otpora praktiki se sva snaga gubi u samom izvoru to je s energetskog stanovita neprihvatljivo. Meutim, u elektronici se razmjerno esto javlja potreba za strujnim izvorom kao dijelom sloenijeg elektronikog sklopa (generator pilastog napona, pojedini dijelovi pojaala i sl.).

Takvi strujni izvori izvedeni su aktivnim elektronikim komponentama i sklopovima te ih kao takve moemo smatrati i strujnim aktivnim elektrinim izvorima. Strujni izvor s otpornikom [uredi]

Premda su u svakodnevnom ivotu prisutni iskljuivo naponski izvori (elektrini generatori, baterije ili na primjer akumulatori) jednostavan primjer strujnog izvora moe biti izveden naponskim izvorom gdje je u seriju s optereenjem stavljen otpor iji je otpor znatno vei (desetak i vie puta) od otpora optereenja. Elektrini izvor u takvom sluaju poprima osnovne karakteristike strujnog izvora. Strujni i naponski elektrini izvori [uredi]

U rjeavanju razliitih elektrinih mrea i elektronikih krugova esto je praktino zadane strujne izvore pretvarati u naponske elektrine izvore. Ukoliko je realni strujni izvor opisan, na primjer, nazivnom konstantnom istosmjernom strujom I= 10 A te njemu paralelno spojenom unutarnjem otporu Ri= 1 Ohm, tada e nadomjesni naponski izvor imati onaj nazivni napon elektromotorne sile koji je jednak padu napona na unutarnjem otporu strujnog izvora za sluaj praznog hoda, odn. sluaj kada nema optereenja, dakle EMS= 10 V. U nadomjesnom naponskom izvoru unutarnji otpor e imati nepromijenjenu vrijednost Ri i bit e postavljen u seriju s naponskim izvorom. Pretvorba strujnih izvora u naponske moe se na isti nain izvesti i za izmjenini i bilo koji drugi oblik napona i struje, ali uz preduvjet da se u sluaju elektrinih mrea i izvora s kompleksnim optereenjima, odn. kompleksnim unutarnjim otporima pretvorba izvede sukladno pravilima kompleksnog rauna. Literatura [uredi] Idealni naponski elektrini izvor [uredi]

Idealni naponski izvor

Idealnim naponskim elektrinim izvorom (u daljnjem tekstu: naponski izvor, struja, napon, otpor) podrazumijevamo takav elektrini izvor gdje napon na izlaznim prikljunicama izvora ne ovisi o struji koja protie kroz njega i ne ovisi o optereenju. Idealni naponski izvor uvijek e davati jednaku nazivnu elektromotornu silu, oznaimo je s V prema slici desno, bez obzira na vrijednost opteretnog otpora R i struju I koja protie strujnim krugom. Idealni naponski izvor ima beskonano mali unutarnji otpor i nerijetko ga u elektrotehnici nazivamo izvorom konstantnog napona. Idealni naponski izvor bi u zamiljenim prilikama kratkog spoja mogao na svom izlazu dati bekonano veliku struju, no u stvarnosti kratko spajanje realnog naponskog izvora ima za posljedicu njegovo toplinsko unitenje. Realni naponski izvor [uredi]

Realni naponski izvor

U stvarnim prilikama naponski izvor moemo predstaviti idealnim naponskim izvorom nazivne elektromotorne sile, oznaimo je sada s prema slici desno, te u seriju s njim spojenim unutranjim otporom izvora (govori se i o unutarnjem otporu baterije, generatora, pojaala i td.). Neoptereen, naponski izvor na prikljunicama iskazuje napon koji je jednak elektromotornoj sili izvora. Optereen, naponski izvor iskazuje na svojim prikljunicama napon koji je manji od elektromotorne sile i ovisi o meusobnom odnosu unutarnjeg otpora izvora i prikljuenog optereenja, otpora . Poveanjem unutarnjeg otpora naponskog izvora u odnosu na dato optereenje, naponski izvor sve vie gubi svoja obiljeja i njegov napon na izlazu postaje sve ovisniji o prikljuenom optereenju. U sluaju kratkog spoja sav pad napona i cjelokupan utroak energije ostvaruje se na unutarnjem otporu izvora to u stvarnim prilikama ima za posljedicu njegovo unitenje u razmjerno kratkom vremenu. Primjeri naponskih izvora [uredi]

Veina elektrinih izvora u prirodi ima obiljeja naponskih izvora s relativno malim unutarnjim otporom. Unutranji otpor naponskog izvora ovisan je, na primjer, o radnom i induktivnom otporu svitaka elektrinog generatora, o tromosti kemijskog procesa putem kojeg dolazi do odvajanja naboja u izvoru, odn. openito o fizikalnim ili kemijskim uvjetima prilikom kojih dolazi do nastanka elektromotorne sile. S gledita potroaa naponski izvor predstavlja utinica u zidu putem koje se prikljuujemo na elektrinu mreu, elektrinu bateriju ili akumulator u nekoj od niza standardnih izvedbi, alternator u automobilu ili elektrini generator u vjetroelektrani. Za razliku od navedenih naponskih elektrinih izvora postoje i naponski aktivni elektrini izvori koji su zasnovani na konstrukciji razliitih elektronikih sklopova iji je osnovni cilj smanjenje unutranjeg otpora izvora i odravanje postojanosti njegova napona. Naponski i strujni elektrini izvori [uredi]

Premda u primjeni nalazimo daleko vie naponskih izvora u odnosu na strujne izvore, u rjeavanju razliitih elektrinih mrea i elektronikih krugova esto je praktino naponske izvore pretvarati u strujne elektrine izvore. Ukoliko je realni naponski izvor opisan idealnim naponskim izvorom napona = 10 V i njemu u seriju spojenim unutarnjim otporom = 1 Ohm, tada e nadomjesni strujni izvor imati onu nazivnu struju koja bi potekla strujnim krugom s naponskim izvorom u uvjetima kratkog spoja naponskog izvora, dakle I=10 A. Slijedom odgovarajue recipronosti, u pretvorbi naponskog izvora u strujni se unutarni otpor izvora kod strujnog izvora spaja paralelno strujnom izvoru, odn. izvoru konstantne struje. Pretvorba naponskih izvora u strujne moe se na isti nain izvesti i za izmjenini i bilo koji drugi oblik napona i struje, ali uz preduvjet da se u sluaju elektrinih mrea i izvora s kompleksnim optereenjima i kompleksnim unutarnjim otporima pretvorba izvede sukladno pravilima kompleksnog rauna.