SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Amedeo Modigliani
seminarski rad iz Uvod u povijest umjetnosti

Mostar, 18. listopada 2012.

Sadraj: 1.UVOD1 2.IVOT I DJELO3 3.PARIZ4 4.DELTA...5 5.MONTPARNASSE... 6 6.AKTOVI 8 7.1918.-1919. ; JUG FRANCUSKE I POVRATAK U PARIZ... 9 8.PRIVATNI IVOT...10 9.ZAKLJUAK...12 10.LITERATURA13

1.UVOD Amedeo Modigliani, talijanski slikar i kipar, bio je boem u pravom smislu te rijei. Pored izvanrednog umjetnikog talenta ta injenica ga je zasigurno najvie obiljeila. Ovisnost o alkoholu, opojnim sredstvima, teka bolest s kojom se ba i nije trudio boriti, ljubavne veze, te prerana smrt unose u njegov ivot veliku dozu tragedije. Smatram da je i zbog toga doivio zasluenu slavu, ako ne za ivota onda barem u dananje vrijeme. Publika poinje suosjeati s umjetnikom, postaje znatieljna, te eli saznati to je on stvorio unato tekoj sudbini koja ga je pratila cijeloga ivota. Njegova umjetnost me se dojmila prije svega zbog portreta. Fasciniralo me to to oi na portretima esto prikazuje potpuno jednobojno, crno, gotovo potpuno nerealno, promatra ima dojam da su one duplje prazne,da oiju uope nema, ali ipak su oi to to odreuje njegove likove. To je prvo to promatra primijeti na njegovim slikama. Na taj nain vjerojatno eli ostaviti svoju intimu za sebe, ne eli je dijeliti s javnou. Izduuje lica i vratove, istiui najoitije osobine modela, ili ih proiruje, kao to je sluaj kod njegovog portreta Pabla Picassa. Modigliani slika ljude u svakodnevnim poloajima, to znai da na neki nain eli prikazati svakodnevicu svojih suvremenika. Svi njegovi prikazi odiu jednostavnou, ne trudi se da svoje modele smjesti u neki poseban ambijent, ne pridaje previe vanosti pozadini, to u prvi plan dovodi model koji slika, to i je smisao i cilj njegova rada. U Modiglianijevoj umjetnosti oaravajue je jo i to to se trudi nanositi to tanje slojeve boje, a ipak uspijeva postii kontrast, igru svjetla i sjene. Aktovi koje slika gotovo su svi slini po formi, vjerojatno zbog utjecaja kubizma pod kojim je Modigliani bio. Izmeu ostalog je, za vrijeme kolovanja kod slikara Guglielma Michelia, doivio i utjecaj impresionizma. ivot mu je bio jako kratak, ali bez obzira na to jako turbulentan. Obiljeilo ga je njegovo talijansko i idovsko podrijetlo, to mu u to vrijeme nije ba sluilo na ast, iako ga je on bio itekako svjestan i nikad ga nije zanijekao. Ipak, ono to je unijelo najvie optimizma u njegov ivot bila je njegova velika ljubav, Jeanne Hebuterne. Ona ga je prihvatila onakvog kakav je, s mnotvom mana, to je ipak umjetniku priutilo mir pred smrt. S njom je imao ker, za koju se nakon njegove i Jeannine smrti brinula njena obitelj. Jeanne je u vrijeme kad je Amedeo bio na samrti bila trudna u 9. mjesecu. Nekoliko dana nakon njegove smrti Jeanne je usmrtila sebe i neroeno dijete skokom s balkona kue njenih roditelja. Amedeo joj nije mogao priutiti ivot kakav je znao da zasluuje, ali joj je ipak odao poast, i pokazao divljenje i ljubav na svojim portretima.

Amedeo Modigliani je osoba koja je pozornost plijenila prije svega svojim nainom ivota, a tek poslije svojim radom. U njegovom sluaju to su dva potpuno razliita pojma, koja zapravo nemaju puno zajednikog. Za razliku od njegovog ivota umjetnost mu je zauujue smirujua, a to prikazuje Modiglianija kakav je zapravo bio, ili kakav se trudio biti.1

J. Modigliani: Modigliani bez legende, Firenca, 1958.

2.IVOT I DJELO Amedeo Modigliani roen je u Livornu 12. srpnja 1884. godine. Bio je najmlae od etvero djece. Njegov otac Flaminio bio je poduzetnik, majka Eugenia mu je bila podrijetlom iz Francuske. Od nje je i naslijedio sklonost ka lijepom i umjetnosti. 1883. godine obitelj Modigliani pogaa ekonomska kriza i doivljavaju bankrot. Njegova majka uzdrava obitelj malim prihodima od poduavanja. Upravo u vrijeme kad ih je pogodila kriza rodio se Amedeo. Bio je jako blizak s djedom, Isaacom. On ga je prvi vodio na izlobe i u muzeje, bio mu je najbolji i gotovo jedini prijatelj tijekom djetinjstva. Kad je 1894. Isaac umro Amedeo je jako patio, to je ostavilo dubok trag na njega i njegovu umjetnost. Obitelj mu se polako oporavlja od bankrota i alje ga u Ginnasio, gdje je trebao studirati klasiku. Ubrzo nakon toga, 1898. javljaju se prvi problemi sa zdravljem, koji e Amedea pratiti cijeli ivot. Bio je bolestan nekoliko tjedana, tada poinje itati Dantea i njegovu Boanstvenu komediju. Dante mu postaje omiljeni pisac, a njegov rad ovjekovjeio je i u nekoliko svojih slika. Bolest je prola i Amedeo sljedee dvije godine pohaa studio Guglielma Michelia. 1900. opet ga pogaaju zdravstveni problemi, tuberkuloza. Lijenici mu nisu davali anse da e preivjeti. Majka odvodi Amedea u junu Italiju gdje su posjetili Napulj i Capri. Tu e on prvi put doi u dodir s antikom umjetnou, prije svega s antikom skulpturom.2

Slika 1 Primjer Modiglianijevog kiparskog umijea. Oit je utjecaj klasine antike umjetnosti, trokutast nos, ovalno izdueno lice, izduen vrat, stilizirana kosa. To je rezultat Amedeovog izuavanja klasike, i ono to e kasnije uiniti njegove slike prepoznatljivima. Oi kao da su zatvorene, ali zapravo nisu, nego oiju nema, kao to ih kasnije nee biti ni na njegovim slikama.

J. Modigliani: Modigliani bez legende, Firenca, 1958.

3.PARIZ 1902. godine, u dobi 17 godina Amedeo se upisao na Akademiju lijepih umjetnosti u Firenci. Njegova elja za stvaranjem i umjetnosti ve je tada bila ogromna. Posjetio je Carraru i poeo istraivati klesarstvo, to je postalo jedna od njegovih velikih strasti, kojom e se baviti do odlaska u Pariz 1906. godine. Pariz poetkom 20.st. bio je sredite svijeta umjetnosti. Avangarda je u to vrijeme mijenjala svrhu i smjer umjetnosti. Modigliani se prvo smjestio u Montmartre, gdje je neko vrijeme ivio i radio u okruenju buduih divova svjetske likovne umjetnosti i knjievnosti, ukljuujui Picassa i Braquea, koji su tu ''izumili'' kubizam. Picasso je tu naslikao jedno od najveih djela moderne umjetnosti Djevojke iz Avignona. Modigliani je zasigurno doivio utjecaj takvog okruenja u kojem je kubizam na neki nain predstavljao revoluciju. Prije kubizma najdublji trag na Amedea ostavila je umjetnost Henri de Toulouse-Lautreca i Edvarda Muncha.

Slika 2 Rad s poetka Modiglianijeve karijere, U njemu se vidi utjecaj ToulouseLautreca. Modigliani od njega ''preuzima'' finou i nenaglaenost linija, to je u potpunoj suprotnosti s njegovim kasnijim radovima u kojima prevladava naglaenost prije svega geometrije, a zatim i linija i boje. (1907.)

Jedan od umjetnika na kojeg se Modigliani ponajvie ugledao bio je Paul Cezanne, pretea kubizma. Kubisti su temeljili svoja djela na razlaganju ljudskog lika, kao i svega

ostalog to se u prirodi moe nai, na geometrijske likove. Geometriji je pridavano puno vie panje nego samom znaenju slike. Modigliani je i sam bio fasciniran tim ''rastavljanjem'' likova, ali ipak ne toliko da bi i sam to pokuao. On je zapravo radio suprotno, sve te geometrijske likove koji se javljaju u bilo kojem liku sklapao je u skladne cjeline. Od razliitih pravaca u umjetnosti uzimao je ono to mu je odgovaralo, a onda to na samo njemu svojstven nain povezivao, tvorei tako jedne od najsentimentalnijih portreta i aktova u umjetnosti. U Modiglianijevoj umjetnosti skulptura je ono iz ega on crpi inspiraciju za svoje slike. Njegova rana istraivanja s kamenom u Carrari ostavljaju dubok trag u njemu. Slika i skulptura u ovom sluaju ne mogu jedna bez druge. Slika crpi snagu iz skulpture, i obrnuto; ovisne su jedna o drugoj.

4.DELTA 1907. godine Modigliani je upoznao Paul Alexandrea, koji e dugo godina biti jedini kolekcionar Amedeove umjetnosti. Paul je iznajmio kuu u blizini klinike u Montmatreu, koja je uskoro postala poznata kao Delta. Nudila je povoljan smjetaj i prostor za rad mnogim umjetnicima. Paul Alexandre i Amedeo postali su jako dobri prijatelji, sve do poetka Prvog Svjetskog rata, nakon kojeg se vie nikada nee sresti. U Delti je ivio i Constantin Brancusi, kojega je s Amedeom 1909. godine upoznao Paul Alexandre. Brancusi i Amedeo postaju jako bliski, jer su imali puno toga zajednikog, prije svega ljubav prema kamenu i skulpturi. Njihov rad u poetku je bio jako slian, ponajprije to se tie oblika i geometrije. Brancusi je ipak bio vie posveen istraivanju apstrakcije, dok je Modigliani bio previe posveen ljudskom tijelu da bi ga mogao do kraja apstrakcijom ralaniti. Zato on 1914. odustaje od kiparstva i vraa se slikanju, moda i zbog krhkog zdravlja koje nije doputalo napore, a koji su prisutni u kiparstvu.

Slika 3 (Karijatida, 1913.) Karijatide su staroj Grkoj bile plesaice na Artemidinim sveanostima. U arhitekturi se naziv karijatide koristi za enske kipove koji zamjenjuju stup. Oito da je lik karijatide na slici geometrijski odreen, svaki dio tijela je zaseban oblik, i jasno su ogranieni jedan od drugoga. Tim razgranienjem gubi se nosivost i snaga. Na taj nain u prvi plan dolaze oblici od kojih je izgraen lik. Na gornjem dijelu tijela izraena je simetrinost tijela. Modigliani je u ovoj slici doao najblie apstrakciji nego na bilo kojem svom drugom radu.

5.MONTPARNASSE Poetkom 20.st. Pariz je bio sredite umjetnikog svijeta, a unutar njega se posebno isticao Montparnasse. Nekakvo mitsko znaenje koje je grad poprimio u to doba privlaio je mnotvo likovnih i knjievnih umjetnika u Pariz. Jo jedan razlog za to je politika situacija, jer su mnogi zbog svoje nacionalnosti ili vjere traili utoite za koliko-toliko miran ivot. Epicentar umjetnikog djelovanja u Parizu bio je Montparnasse, gdje je stvoreno najznaajnije umjetniko blago Pariza, ali i Francuske. Umjetnici koji su djelovali u tom razdoblju nazivali su sebe Ecole de Paris,ili Parika kola. Poneki su smatrali da je umjetnost koja je tada nastajala kontradiktorna s dotadanjom akademskom tradicijom. Vano je napomenuti da ti umjetnici nisu imali kolektivni stil, nego je svatko radio na svoj nain, i tako utjecao na druge. Raspon njihovog djelovanja jako je velik, toliko da su od njih potekli kubizam i fovizam, a najznaajniji umjetnici meu njima bili su: Picasso, Chagall, Mondrian, Soutine, Foujita, i naravno Amedeo Modigliani. Portreti koje je Modigliani naslikao u razdoblju od 1914.-1916. godine uglavnom su portreti njegovih suvremenika iz Montparnassea.

Slika 4 (Paul Guillaume, 1916.) Mladi pariki trgovac umjetninama, predstavljao je mnoge umjetnike koji su djelovali u Montparnasseu. Od 1914. predstavljao je i Modiglianija. On se kod Guillaumea prvi put sreo s Afrikom umjetnosti. I na ovoj slici oi su ono to prvo primjeujemo, samo to u ovom sluaju oi nisu jednake boje. Na slici je neobino to to se u pozadini javlja ime modela, to su inili jo i van Gogh i Gauguin, vjerojatno po uzoru na stare Egipane. Kod Modiglianija je Vjerojatnije da je to preuzeo od

Kubista.

Iako Modigliani slika gotovo samo poznanike, nikad se ne uputa u dublju analizu njihove osobnosti. Taj dojam dobivamo ponajprije zbog naina na koji slika oi, moda zato da jednostavno zadri odreenu distancu prema promatrau, a moda eli pokazati da te oi gledaju u suprotnom smjeru od normalnog, tj. da gledaju u unutranjost ovjeka. Iako je Modigliani dolaskom u Pariz sklopio mnoga prijateljstva uvijek je na neki nain bio usamljenik. Nikad se nije uputao u bilo kakve akademske rasprave niti mu je to bilo potrebno, ali uvijek je bio u toku. Teko bi bilo rei je li on moderan ili staromodan. Istina je da se ponajvie bavi portretima, to je jako stara grana slikarstva, ali to radi na potpuno nov i samo njemu svojstven nain. Nain na koji pojednostavljuje oblike, a potom ih opet spaja u cjelinu je nov, samo njegov, zato bi ipak vie pripadao modernoj umjetnosti.3 6.AKTOVI Slobodni nain ivota koji je bio rairen u Montparnasseu uinio je akt jako popularnim. Modigliani je svojim aktovima stekao odlinu reputaciju, a naslikao ih je trideset i pet. Upravo zbog popularnosti aktova u to vrijeme bilo ih je lako prodati,to je naravno olakavalo ivot umjetniku. Za razliku od portreta Modiglianijevi aktovi su puno slobodniji i oputeniji i do izraaja dolazi oputanje od njegovog dotadanjeg stila. Modiglianijevi aktovi bili su okantni za to vrijeme. Iz razloga to je akt kroz povijest uvijek imao neku funkciju i znaenje. Kod Modiglianija nema znaenja ni funkcije, to je jednostavno prikaz nage ene koja zauzima itavo platno i njoj je posveena sva panja. Slikar je u neposrednoj blizini, ne trudi se previe oko pozadine, a to je ono to je izazivalo zgraanje u to doba, jer ti aktovi zaista nisu bili nita vie od prikaza nage ene. Jedina izloba koja je bila organizirana za Modiglianijeva ivota bila je prekinuta upravo zbog aktova. Modiglianija esto usporeuju s umjetnicima manirizma, jer su i oni svojim slikama krili pravila klasine umjetnosti. Omiljeni su mu bili Botticelli, Titian i Correggio. On je bio svjestan slinosti izmeu njihovih

S. Fraquelli: Modigliani and his models, London, 2006.

i svojih slika, jer su likovi na njihovim portretima imali karakteristino duge vratove, ba kao i njegovi.4

Slika 5 (1916.) Modigliani uspijeva ostvariti svoj cilj, da naslika svoje slike to tanjim slojevima boje. ena je u oputenom i prirodnom poloaju. Jedinstvena je, jer su gotovo svi ostali aktovi slikani u slinim poloajima. Vanjske linije su snane, imamo dojam da je ena nalijepljena na pozadinu. Kao ni na ostalim slikama nema suvinih detalja, ena je u prvom planu i radi se samo o njoj.

7.1918.-1919. ; JUG FRANCUSKE I POVRATAK U PARIZ

Leopold Zborowsky 1918. poziva Modiglianija i Jeanne, uz jo nekoliko umjetnika, na jug Francuske. Amedeovo zdravlje tada je ve bilo jako narueno, a u Parizu. Amedeo je tu slikao portrete lokalne radnike klase i nekoliko puta Jeanne. Odabir radnike klase za temu svojih slika ima najvie veze s njegovom fascinacijom ljudima, dok socijalna tematika nema veze s njegovom umjetnou. 1919. godine Modigliani se vraa u Pariz; boravak na Azurnoj obali zapravo mu je samo pogorao zdravstveno stanje i ovisnost. Poinje slikati ulja na platnu i to portrete triju najvanijih ena u tom periodu ivota: Jeanne, Hanka, Leopoldova ena i Lunia Czehowska. Zborowski je Amedeoa predstavljao iz svog stana, radije nego iz galerije. Ostao mu je odan prijatelj do smrti, trudei se da mu svaki dan osigura sredstva za ivot.

F. Russoli: Katalog Modiglianijeve izlobe, Milano, 1958.

Slika 6 (1918.) Naglasak je na mladosti, boja na licu, rumeni obrazi i istaknute usne imaju zadau da izraze mladost koja je puna ivota, iako ponovno zbog oiju slika poprima sjetan ton. Djevojka ima izduen vrat i jednobojne oi, karakteristino za Modiglianija. Rupi u crnoj kosi kao da lepra, jo jedan pokazatelj mladenake snage.

8.PRIVATNI IVOT Beatrice Hastings bila je s Modiglianijem u ljubavnoj vezi dvije godine, od 1914. do 1916. godine. Bila je novinarka, kritiarka avangardne umjetnosti. Na polju umjetnosti imala je mnogo zajednikog s Amedeom, iako je na ljubavnom planu izmeu njih bilo jako turbulentno. Tijekom dvije godine njihove veze bila mu je glavni model. Naslikao je etrnaest njenih portreta. Promjene njihovog odnosa vidljive su u razliitim nainima na koje Modigliani prikazuje Beatrice u tim portretima.

Slika 7 (1916.) Otre i uglate linije se kreu paralelno preko lica, sve do njegove lijeve strane, koja ini vertikalnu os slike zajedno s vratom. Pozadina je iste boje kao i sjene na njenom licu. Ta sivkasto plava koja je prisutna i u oima daju dojam da je hladna i isprazna. Slika je nastala 1916. godine, pred kraj njihove veze.

Druga vana ena u Amedeovom ivotu bila je Jeanne Hebuterne. Studirala je umjetnost, a upoznali su se 1917. Njeni portreti koje je Amedeo naslikao odgovarali su njegovim sklonostima prema manirizmu. Poeli su ivjeti skupa, ostali su odani jedno drugom do kraja ivota, unato Amedeovim pijanstvima i raskalaenou. Jeanne mu je rodila ker Jeanne Modigliani, koja je autorica mnogih biografija o svom ocu.5

M. Secrest, Modigliani,a life, New York, 2011.

Slika 8 (1918.) Slika odie odreenom elegancijom i profinjenou. Taj dojam dobivamo zbog zavojitog oblika tijela i ovalnog lica. Na slici su ak i oi naglaenije, to je pomalo udno, ali u svakom sluaju slici daje dodatnu ar i obogauje osobnost. Moda se slikar kod ovakvih portreta i vie trudio, da bi pokazao Jeanne svoju privrenost. Na slici se osjeti povezanost izmeu slikara i modela, to se ne moe izbjei. Ali da nije

toga Jeannini portreti vjerojatno ne bi bili ni priblino ovako osjeajni.

9.ZAKLJUAK Amedeo Modigliani umro je 24. sijenja 1920. godine od tuberkuloze. Dva dana nakon toga Jeanne je ubila sebe i neroeno dijete. Pria o njegovom raskalaenom ivotu ne moe se usporediti s priom o njegovom umjetnou, koja je bila odmjerena, kontrolirana i skladna. Podruje kojim se Modigliani bavi see od arhainog pa do modernog. Glavni predmet njegova zanimanja su ljudi, slikanje ljudi, bez ikakvog socijalnog ili psiholokog promiljanja. Moe se rei da je Amedeo Modigliani svoju umjetnost posvetio samo ljudskoj ljepoti, koju je u svojim djelima i traio cijeli ivot.

Slika 9 (1919.) Jedini autoportret umjetnika. ak i u svom sluaju oi boji u karakteristino crno. To ga udaljava od promatraa, kao i to to su lea djelomino okrenuta. Potez je brz i kratak. Posljednja slika koju je umjetnik naslikao.

10.LITERATURA
-

J. Modigliani: Modigliani bez legende, Firenca, 1958. S. Fraquelli: Modigliani and his models, London, 2006. F. Russoli: Katalog Modiglianijeve izlobe, Milano, 1958. M. Secrest: Modigliani,a life, New York, 2011.