Sveuilite u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i raunarstva

SUSTAVI ZA PRAENJE I VOENJE PROCESA

PAMETNA KUA

Ana Jakovi Matej Mari

U Zagrebu, svibanj 2007.

PAMETNA KUA

Sadraj
UVOD............................................................................................................................................... 3 POSTOJEI PROTOKOLI U AUTOMATIZACIJI KUANSTVA .............................................................. 4 X-10 ............................................................................................................................................. 5 LONworks .................................................................................................................................... 6 CEBus ........................................................................................................................................... 7 Konnex ......................................................................................................................................... 8 KORISNIKA SUELJA ...................................................................................................................... 8 PAMETNA KUA U PRIMJENI ........................................................................................................ 11 INTELIGENTNA GRADNJA U HRVATSKOJ ...................................................................................... 15 ZAKLJUAK .................................................................................................................................... 19 STRANI POJMOVI .......................................................................................................................... 20 LITERATURA .................................................................................................................................. 21

PAMETNA KUA

UVOD
Neposredno prije ustajanja pali se sustav za grijanje vode, pristavlja se voda za kavu. Po odlasku iz kue iskljuuju se svjetla, gase kuanski aparati, ukljuuje sigurnosni sustav. Pri povratku jednim telefonskim pozivom s mobitela ukljuujemo grijanje ili hlaenje prostorija, hladnjak nam dojavljuje stanje namirnica. Prolaskom kroz sobe svijetla se sama ukljuuju, svira unaprijed odabrana glazba, stvara eljeni ugoaj. Odlaskom na spavanje sustav automatski smanjuje grijanje, iskljuuje sva svijetla i zakljuava ulazna vrata... San ili stvarnost? Ideja pametne kue postoji ve vie desetljea, a proizala je iz modernog naina ivota kojem je glavna karakteristika preokupacija na poslovnom planu i neuredan i neorganiziran privatni ivot. S obzirom da u blioj budunosti nema naznaka bilo kakvih promjena to se toga tie, ideja pametne kue bi osigurala udobniji privatni ivot i tako dala vie prostora i vremena za kreativniji poslovni. Udobniji privatni ivot podrazumijeva racionalno koritenje slobodnog vremena, utedu energenata kojima zbog sve manje raspoloivosti cijena na tritu raste. Zapravo, na prvom mjestu podrazumijeva se da je udobniji ivot sigurniji ivot i esto je to najvea ograda spram inovacija. Naravno da bi sustav koji osigurava ove zahtjeve trebao biti jednostavan za koritenje, pouzdan u radu i ekonomian. Kao i uvijek implementacija ideje je morala priekati odgovarajua tehnika rjeenja koja su s vremenom postajala sve bolja, a mogunosti automatizacije razliitih procesa u kuanstvima sve vea. S pojavom jeftine proizvodnje procesora i PC raunala, mogunosti automatizacije tih procesa postaju gotovo neograniene. S druge strane postavlja se pitanje da li nam odgovara da nam ivot u tolikoj mjeri ovisi o tehnologiji, koliko su ovakvi sustavi ranjivi i moda najvanije "gdje je nestao ovjek ?"

PAMETNA KUA

Display ugraen u ogledalo djetetu pokazuje kako da pere zube, a odraslima panoramske vijesti, tono vrijeme...

POSTOJEI PROTOKOLI U AUTOMATIZACIJI KUANSTVA

Prvi korak ka implementaciji ideje bio je laiki reeno definiranje pravila kako e meusobno komunicirati lampa, mikser, hladnjak, radio Skup takvih pravila naziva se protokol.

Prikaz koritenih protokola u kunoj automatizaciji u svijetu

PAMETNA KUA

X-10
Prvi takav protokol naziva se X-10 po tome to je to bio 70-tih godina prolog stoljea projekt kotske tvrtke Pico Electronics Ltd. pod rednim brojem 10 raen za BSR (British Sound Reproduction) s ciljem omoguavanja beine metode daljinskog upravljanja njihovih komponenti. U to vrijeme najisplativije trite bile su SAD pa je prva prezentacija X-10 proizvoda odrana 1978. u New Yorku. X-10 kompatibilni proizvodi bili su namjenjeni za iroke mase to daje naslutiti da ne zahtijevaju veliku popratnu infrastrukturu. Medij komunikacije je postojea elektroenergetska mrea . Princip rada je jednostavan, dakle imamo odailjae i prijemnike. Naredba odnosno informacija koju odailjemo, frekvencije 120kHz, sastoji se od osam bitova (jedan prolazak sinusoide kroz nulu predstavlja jedan bit ) i ukomponirana je u val nosilac, sinus 50 Hz gradske mree. Iz ovoga slijedi da moemo adresirati maksimalno 256 ureaja koji mogu raditi neovisno jedan o drugom, a i vie njih u sluaju da nekima pridjelimo iste adrese ako nam odgovara da se neke radnje izvode paralelno.

X10 kompatibilni proizvodi

Prednosti ovog protokola su jeftina implementacija zbog koritenja postojeih instalacija, jednostavnost same instalacije te tridesetogodinja dominacija na tritu. Problem predstavljaju kuanski aparati sa elektromotorom koji unose smetnju (um) u napon gradske mree pa na prijemniku moe doi do pogrenih detekcija. Drugi problem

PAMETNA KUA

su ureaji poput raunala koji rade sa posebno ugoenim naponima napajanja podeenim prefiltrima koji imaju tendenciju isfiltrirati upravljaki X-10 signal. Ovi problemi se rjeavaju raznim filtrima za um. Problemi vezani uz fazne pomake rijeavaju se pomou 'couplera'.

LONworks
LONworks platforma tvrtke Echelon jedna je od najnovijih platformi koja se prvenstveno koristi u inteligentnoj gradnji (industriji) ali poinje igrati sve znaajniju ulogu i u kunoj automatizaciji. to ini jednu LONworks platformu? 1. 2. 3. Neuron mikroprocesor LONtalk komunikacijski protokol LONworks Network Services (LNS)

Komunikacija izmeu ureaja povezanih LONworks mreom je mogua preko medija koji moe biti upredena parica, gradska mrea, RF1, IR2,koaksijalni kabel ili optika vlakna. Osnova LONworks platforme je neuron mikroprocesor kojim upravlja program. Arhitektura protokola zasniva se na 'peer to peer' komunikaciji izmeu ureaja to znai da dva ureaja komuniciraju izmeu sebe direktno i sa jednakim ovlastima. Za razliku od komunikacije preko servera koji u sluaju prenatrpanosti postaje usko grlo sustava ovdje do slinog problema nemoe doi.

Primjer serverom upravljane mree i p2p mree

PAMETNA KUA

Brzina komunikacija izmeu pojedinih ureaja varira ovisno o mediju i dostie 1.25 Mbps na upredenim paricama. LONWorks sustavi mogu koristiti razliite kanale na istim ili razliitim tipovima medija. Kanali su meusobno povezani pomou LONWorks usmjerivaa. Neuron ipovi hardverski implementiraju slojeve 2-6 OSI3 (engl. Open

Systems Interconnection Basic Reference Model) referentnog modela, to olakava

razvoj novih aplikacija za upravljake mree koje koriste LONWorks tehnologiju. Programska implementacija protokola LONTalk je sadrana u ROM4-u (engl. Read Only Memory) svakog neuron mikroprocesora, a parametri specifini za karakteristine aplikacije pohranjuju se u RAM5 (engl. Random Access Memory) rezerviran upravo za te parametre. LONWorks Network Services (LNS) je skup alata i programa za instalaciju, odravanje, nadgledanje i upravljanje interoperabilnim LONWorks upravljakim mreama. Takvi alati omoguuju udaljeni nadzor i parametriranje upravljake mree, kao i konfiguraciju ureaja spojenih u mreu, sputanje aplikacijskih programa i parametara na ureaje spojene u mreu, prijavu greaka i sl. LNS takoer omoguuje integraciju sustava upravljanja sa ostalim informacijskim sustavima, pa danas LONWorks arhitektura podrava klijente veine operacijskih sustava. Domena je skup vorova jednog ili vie kanala. Komunikacija vorova mogua je unutar jedne domene. Domenu je mogue podjeliti na 127 podmrea od po 256 vorova s time da jedan vor moe biti u vie podmrea samo ako je u svakoj definiran. Jednostavnim raunom slijedi da je mogue povezati 33485 ureaja.

CEBus
CEBus (engl. Consumer Electronics Bus) je komunikacijski protokol nastao krajem 80.tih godina prolog stoljea. Stvoren je u suradnji lanova drutva EIA (engl. Electronic Industries Alliance) kao protokol s vie mogunosti i boljim karakteristikama od tada jedinog postojeeg X-10 protokola. Komunikacija izmeu ureaja je ostvarena na p2p modelu. Mediji koriteni pri prijenosu informacija su gradska mrea, upredena parica, koaksijalni kablovi, IR2, RF1, optika vlakna i audio/video sabirnice.

PAMETNA KUA

Najee koriten medij je gradska mrea. Prijenos bursta poinje na 100kHz i kroz 100ms linearno raste do 400kHz. Zbog stalne promjene frekvencije nosioca informacije mala je vjerojatnost da se ona isfiltrira nekim od filtara ugraenim u ureaje. Brzina prijenosa podatka je oko 10000bps. Nedostaci CEBus protokola su relativno malen broj kompatibilnih proizvoda dostupnih na tritu i njihova visoka cijena.

Konnex
Najpoznatiji europski komunikacijski protokol je Konnex nastao 1997. godine ujedinjenjem triju dotadanjih najrairenijih protokola BatiBUS-a, EIB-a (engl. Eurpean Installation Bus) i EHS-a (engl. European Home Systems). Europska komisija za elektrotehnike standarde (CENELC) 2003. godine priznala je KNX protokol ostvaren prijenosima putem gradske mree i upredene parice europskim standardom za automatizaciju kuanstva pod nazivom EN 50090. 2006. godine takoer je priznat KNX protokol ostvaren prijenosom putem RF. Zbog velike potranje KNX kompatibilnih ureaja i izvan Europe, u studenom 2006. na inicijativu CENELC-a norma EN 50090 biva priznata kao ISO/IEC 14543-3-x6. Tako je KNX postao prvi meunarodno priznati standard u automatizaciji.

KORISNIKA SUELJA
Korisniko suelje jedan je od najvanijih dijelova u automatizaciji doma jer jednom kada napravimo sve potrebne instalacije ostaje nam samo izabrati najoptimalnije sredstvo upravljanja. Naime, ako sve ostane na bazi prekidaa postavlja se pitanje dali je svrhovita itava ova pria do sada. esto umorni elimo neto napraviti iz naslonjaa, usred strke na poslu sjetimo se da je penica ostala upaljena ili da su vrata garae ostala otvorena. To su situacije u kojima nam prekida na zidu kue nikako ne pomae. ak i pored same

PAMETNA KUA

funkcionalnosti mnotvo prekidaa i senzora po zidovima moe izgledati jako neukusno i naruiti postojee kuno ureenje to svakako ne elimo. U tom smislu nudi se irok spektar naina upravljanja koji bi trebali zadovoljiti najrazliitije ukuse.

Wallplate

Ovo su recimo primjeri suelja za regulacije svijetla i topline wallplate-om7. Za vrijeme nogometne utakmice dok jedemo kokice i pijemo pivu vrlo vjerojatno emo se posluiti IR kratkometranim upravljaem.

IR ureaji

Svijetla najee samo palimo i gasimo dok se kod HVAC-a (engl. Heating, Ventilating, and Air-Conditioning)8 regulacija temelji na nizu prethodnih mjerenja. Dakle, za neke sloenije podsustave koji zahtijevaju i povratnu informaciju (feedback) kao to su sigurnosni sustav ili HVAC8 kao optimalno rijeenje koriste se touch screen9 monitori.

Touch screen monitori

PAMETNA KUA

Razvoj beinih metoda upravljanja je usko vezan uz pojavu GPS-a10 (engl. Global Positioning System) kao usluge za graene s obzirom na to da je dugo vremena bio amerika vojna tajna. Ova usluga spaja sustave satelitskog pozicioniranja, koji korisniku pruaju tonu informaciju o tome gdje se trenutno nalazi, sa beinim uslugama koje omoguuju korisniku obavjetavanje drugih o svojoj trenutnoj poziciji. GPS10 je globalna mrea od 24 satelita, razvijena za potrebe Ministarstva obrane SAD-a. SMS11 (engl. Short Message Service) je usluga idealna za slanje GPS10 informacija, kao to su zemljopisne koordinate. One zauzimaju maksimalno 60 znakova. U automatizaciji doma ova usluga kombinira daljinsku sigurnost sa daljinskim upravljanjem. Drugim rijeima, mogue je svoj dom motriti bez obzira gdje se nalazili: na poslu, na praznicima, na putu U sluaju ukljuivanja alarma, ne samo da je korisnik obavijeten, nego i dobiva mogunost da na zaslonu promatra izravni prijenos zbivanja s lica mjesta. Mogue je zakljuati provalnike u jednu sobu dok ne doe policija. Osim toga, moe se mobilnim ureajem programirati razne kuanske aparate , na primjer videorekorder da snima u odreeno vrijeme, penicu da pee odreeno vrijeme i onda se iskljui Tako GPRS12 (engl. General Packet Radio Servise) mobilni ureaj postaje daljinski upravlja za sve aparate u domu. Postoji naravno i opcija upravljanja internetom za sve one koji veinu vremena provode izvan svoga doma. Sve to je potrebno za stalan nadzor doma ovim putem je stalan pristup internetu preko kojeg se logiranjem spajamo na gateway13 nae kune lokalne mree te imamo sve ovlasti upravljanja kao da smo kod kue.

10

PAMETNA KUA

PAMETNA KUA U PRIMJENI

Nakon prikazane tehnike podloge za razumijevanje rada pametne kue slijedi dio bitniji za same potencijalne korisnike ovakvih sustava, a to je gdje ih naruiti u Republici Hrvatskoj, koliko su oni puzdani, kolika je njihova cijena, koju opremu sadre, koliko su praktini za koritenje, jednostavni za instaliranje, da li je potrebno mijenjati infrastrukturu naeg doma kako bi ugradili ovakve sustave itd. Ono ime projektanti i prodavai ovakvih sustava najvie privlae kupce je bezbroj mogunosti i aplikacija upravljanja ureajima koje oni pruaju u poveanju sigurnosti, udobnosti i ekonominosti u naim domovima. Obino se ti ureaji dijele u vie podsustava koji mogu raditi samostalno ili zajedno sainjavati integrirani sustav pametne kue. Najei takvi podsustavi su oni za upravljanje kuanskim aparatima, rasvjetom, klimatizacijom i grijanjem, garanim i ulaznim vratima, roletnama, tendama i zavjesama, sigurnosni sustavi (protuprovani, protupoarni i sustav protiv poplava), te naravno multimedijalni sustavi za zabavu. Po eljama korisnika mogua je ugradnja najosnovnijih funkcija te potom postepena nadogradnja. Treba napomenuti da je jo uvijek najee koriten protokol X-10 jer je najjednostavniji za implementaciju i primjenu. Pod standardnom opremom jednog sustava pametne kue spadaju LCD touch screen monitor (zaslon osjetljiv na dodir), tipkala, mikromoduli, senzori i daljinski upravlja. Centralna konzola za upravljanje je najee LCD-touch screen monitor. On u sebi ima ugraen modem koji omoguuje vezu sa telefonskom centralom za mogunost upravljanja preko mobilnog telefona. Takoer, konzola ini primopredajnik koji prima RF signale sa daljinskog upravljaa i pretvara ih u X-10 upravljake signale. U njoj je spojena sva kuna automatika i sigurnosni sustav. Ako upravljanju ne pristupamo putem mobitela ili daljinskog upravljaa, moemo odreene zahtjeve preko touch screena davati naredbama koje sami predefiniramo.

11

PAMETNA KUA

Centralne konzole u sebi imaju ve uprogramiran software koji omoguuje korisniku jednostavno programiranje odreenih naredbi, postavljanje nedvosmislenih ikona za odreene akcije, programiranje 'scenarija' kojima se pokree niz ve predefiniranih radnji (npr. kreiramo scenarij-dolazak kui gdje se potom optimalno griju prostorije, ukljuuje svijetlo, glazba). Na centralnu konzolu mogu biti spojene i kontrolne odnosno sigurnosne kamere, koje se postavljaju u odreene prostorije na zahtjev korisnika, te 30 beinih i nekolicina inih senzora. Senzori kao i kamere se koriste obino u svrhu osiguranja prostorija od provale, poara, poplava. Koriste se i senzori kao detektori pokreta za paljenje i gaenje svjetla pri ulasku odnosno izlasku iz prostorija, te u sklopu raznih sigurnosnih programa. Daljinski upravljai igraju bitnu ulogu u dijelu koji opisuje udobnost i praktinost ovakvih sustava, jer iz bilo kojeg dijela kue ili stana, kreveta ili trosjeda, pomou njih upravljamo itavim sustavom ili nekim njegovim komponentama. Za TV/VCR/DVD-a ili neki drugi multimedijski ureaj u kui koristimo daljinski upravlja kada radi u IR reimu, a za ostale funkcije u RF reimu. Mikromoduli su bitni za ugradnju kod strujnih utinica gdje spajamo nae ureaje na gradsku mreu jer definiraju adresu ureaja, a u novije vrijeme se ugrauju unutar utinica (ugrauje ih za nas projektant), te tako ne naruavaju unutarnji dizajn korisnikovog doma. Koristimo ih i kod standardnih prekidaa za rasvjetu koje ugradnjom mikromodula nije potrebno mijenajti.

Mikromodul dimenzije 46x46x17 mm

Njihovo uklapanje u upravljanje rasvjetom ovisno je o projektantu i proizvoau. Za razliku od dosad navedene opreme koja se u standardnom paketu po funkcionalnosti ne

12

PAMETNA KUA

razlikuje mnogo ovisno o proizvoau, ovakve mikromodule ne nude svi proizvoai na tritu nego imaju za zamjenu odreena tipkala kojima se moraju zamijeniti ve postojee preklopke za rasvjetu. Takva tipkala imaju svoje dobre karakteristike ( ugraene LEDdiode koje prikazuju da li je ureaj upaljen ili ugaen,), ali je korisniku najee atraktivnija opcija u kojoj se ne mora previe mijenjati dizajn prostora i da je to jednostavnija implementacija. Ukoliko elimo upravljati roletnama, zavjesama i prozorima potrebno je u karnie i na prozore ugraditi male elektromotore te module kojima upravljamo sputanje, dizanje roletna i zavjesa, otvaranjem prozora itd. Ovi moduli su povezani sa centralnom konzolom pa je tako i ovaj podsustav mogue ukljuiti u posebne programe cijelokupne automatizacije. Treba spomenuti i filtre koji dolaze kao standardna oprema ovisno o protokolu koji se koristi u svrhu automatizacije. Najee, za X-10 protokol, u standardnom paketu opreme dolaze tri filtra koji zauzimaju est mjesta osiguraa u razvodnoj kutiji. Funkcije filtra smo objasnili u opisu danih protokola. Sigurnosni sustavi su se prvi put pojavili i prije sustava pametne kue. Budui da mnogo kua ima ve ugraen taj sustav, pametna kua je ostvarena tako da se ve postojei sustav, uz malo promjena, ako je naravno raen po odreenim standardima, moe lako implementirati u novije sustave pametne kue. Bitno je pojasniti da li se uope isplati ugraivati sustav pametne kue u domove koji su ve sagraeni, jer potencijalne korisnike sigurno ne privlai mijenjanje infrastrukture svoga doma (npr. ruiti zidove kako bi se mijenjale instalacije zbog ugradnje sustava) . Odgovor je naravno potvrdan ali treba imati na umu da e onda trokovi biti neto vei. Objekti koji su jo u fazi projektiranja mogu optimalnije iskoristiti sustav. Sustavi koji se kod nas primijenuju koriste postojeu mreu od 220 V, uz minimalna prilagoenja i korekcije. Prilagoenja se najvie odnose na LCD-touch screen monitore koji zahtjevaju posebno oienje. Senzori i daljinski upravljai se napajaju najee pomou AA baterija od 12 V, pa za njih nisu potrebna nikakva dodatna oienja. Ve se otprilike dva desetljea proizvode ureaji na nezavisnom tritu koji podavaju implementaciju odreenih

13

PAMETNA KUA

protokola, pa tako i cijelog sustava pametne kue u njihov rad, pa stoga nije potrebno mijenjanje kuanskih aparata kada se korisnik odlui na ugradnju ovih sustava u svoj dom. Oprema i protokoli koje nude proizvoai i projektanti na tritu najee su standardizirani po odreenim europskim i svjetskim normama (ISO/IEC, EN) to osigurava njihovu pouzdanost i sigurnost. Najslabija karika u cijelom sustavu je cijena koja varira ovisno o eljama korisnika. Kree se od 1000 za minimum opreme pa sve i do 10000 . Standardna cijena se estimira na otprilike 2500 .

14

PAMETNA KUA

INTELIGENTNA GRADNJA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj nema mnogo projektanata i poduzea koji se bave ugradnjom ovih sustava. Nude veliki izbor aplikacija i mogunosti upravljanja ureajima i cijelim domom koji prelaze granice mate. Treba izdvojiti tvrtke Matel d.o.o., Smartcom i Elektra-c kao trenutno najjae na Hrvatskom tritu. Sve tvrtke, a posebno Smartcom su nagraivane na raznim tehnikim sajmovima diljem svijeta. One nude slina rijeenja u automatizaciji domova. Od vodeih svjetskih firmi na naem triu se naao Siemens-ov Synco Living Home Automation System koji se temelji na Konnex protokolu, ali treba napomenuti da se u Hrvatskoj Siemens d.o.o vie posvetio inteligentnoj gradnji koja ne ukljuuje obiteljske kue, nego velike stambene i poslovne zgrade, hotele, industriju.

Poetkom 2007. graevinska tvrtka Rintal d.o.o u suradnji sa tvrtkom Matel zapoela je projekt izgradnje zgrada koji e svojim stanarima omoguiti uvoenja pametnih sustava ovisno o svojim eljama. Moi e se kupiti stanovi od 40 do 95 kvadrata, sa od jedne do etiri soba, a 20 e stanova biti prilagoeno za osobe s potekoama u kretanju. U svaki stan e biti ugraena osnovna elektronska konfiguracija s modulom, a sve ostalo bit e po elji kupaca. Naselje e biti u sreditu Ivani Grada, samo 25 kilometara od Zagreba, a svi vani objekti su u krugu 500 metara. Cijena kvadratnog metra stana bit e 1400

15

PAMETNA KUA

Ovako izgleda web ponuda tvrtke Matel d.o.o

16

PAMETNA KUA

Isto tako ove godine hrvatski ured Microsofta iskoristio je predstavljanje novog operativnog sustava Windows Vista za promociju projekta Pametni dom. Rjeenje koje su u suradnji razvile tvrtke Smartcom i Citus omoguuje da se putem jednog osobnog raunala koje radi na Vista operativnom sustavu obavlja cjelovit nadzor doma. Ono omoguuje izravno upravljanje najvanijim funkcijama i opremom doma, ali i udaljeni nadzor putem mobilnog interneta. Naselje od 64 stana u 16 urbanih vila koje tvrtka INGRA gradi na Srebrnjaku bit e prvo naselje u Hrvatskoj iji e stanovnici imati predispozicije za ugradnju instalacija pametnoga doma. Zavretak ovog projekta oekuje se do kraja 2007. Cijena etvornog metra stana na Srebrnjaku iznosit e 3500 eura, a paket usluge pametni dom, posebno e se dogovarati s kupcima. Za standardni paket stana veliine 160 kvadrata, primjerice, kompletna instalacija stajat e 50.000 kuna, to ispada 41 euro po

17

PAMETNA KUA

kvadratu. Ta instalacija omoguava regulaciju rasvjete, upravljanje roletama, integrirani sustav zatite, LCD ekran sa 16 kanala, izradu scena za razliite uvjete tipa gledanje televizije, izlazak iz stana ili romantina veer, te softversko upravljanje domom kad u stanu nema nikoga (simulacija ivota) i daljinski upravlja za upravljanje sustavom kada ste u stanu. Raspon usluga softverskim upravljanjem moe se nadograivati prema potrebi i to je njegova najvea prednost.

Slijedi ponuda proizvoda tvrtke Smartcom.

18

PAMETNA KUA

ZAKLJUAK
Pametni dom je s tehnikog stajalita demonstracija najnaprednijih hardverskih, softverskih i komunikacijskih tehnologija dostupnih na tritu koje je mogue konstruktivno primijeniti u svakodnevnom ivotu pruajui njegovom korisniku udobnost, sigurnost i jednostavnost ivljena. Koliko je to dobro, koliko se svijet brzo mijenja zbog tehnolokih inovacija te da li smo postali robovi tehnologije nije upitno ali ni bitno za ovaj rad . Bitna je ta injenica da se standard u svemu, pa tako i u stanovanju poveava i da je stoga logian slijed bio prilagodba tehnologije i tom aspektu korisnikova ivota. Osim sigurnosti samih korisnika i njihovih dobara, te udobnosti i lakoi stanovanja veliki plus ovim sustavima je olakavanje ivota u domovima bolesnim i nemonim te starijim osobama (u SAD-u su raeni projekti posebno sa svrhom ugradnje sustava pametne kue u domove starijih ili fiziki nesposobnih osoba to bi znailo da su razvijeni na to je mogue jednostavniji nain, a i jeftiniji i toj ciljanoj populaciji pristupaniji). Gledajui filmove koji prikazuju budunost smijali smo se kako e ljudi u to vrijeme priati sa svojim domom, glasovno mu davati odreene naredbe ne uvidjevi da ni mi nismo daleko od toga. Komuniciramo s domom na slian nain, jedino to nam on ne moe svijesno odgovoriti, ali zato umjesto nas napravi sve to od njega zahtjevamo. Najslabija karika ovakvih sustava je naravno cijena, ali nije upitno da e se sve vie poticati gradnja kua i stanova koji e u sebi imati implementiran sustav pametne kue. Istina, jedno vrijeme e cijena biti visoka, ali isto kao to se jedan VCR prije petnaest godina kupovao na crnom tritu gdje je bio jeftiniji za 1500 tadanjih njemakih maraka, a sada se legalno moe kupiti za 500 kn, tako e i cijena ovih sustava s vremenom pasti i nee biti luksuz nego realnost obinog graanina.

19

PAMETNA KUA

STRANI POJMOVI
[1] RF prijenos signala radio frekvencijama [2] IR kratkometrani beini prijenos signala infra crevnim zrakama [3] OSI apstraktni opis dizajna protokola komunikacijskih i raunalnih mrea predstavljen u obliku sedam slojeva [4] ROM memorija iz koje se podaci mogu samo itati [5] RAM memorija nasuminog pristupa [6] ISO/IEC - meunarodna standardizacija [7] wallplate kontrolna ploa s tipkalima [8] HVAC grijanje, ventilacija i klimatizacija [9] touch screen monitor zaslon osjetljiv na dodir [10] GPS sustav za odreivanje pozicije na zemlji [11] SMS kratka poruka [12] GPRS paketska tehnologija koja omoguuje beini internet i druge vrste podatkovne komunikacije visoke brzine [13] gateway izlaz lokalne mree na internet

20

PAMETNA KUA

LITERATURA
http://www.elmah.hr/clanci_eib.php http://www.smartkontrols.co.uk/ui_overview.htm http://www.smarthome.com/_/index.aspx http://www.pametnakuca.co.yu/live/ http://www.sk.co.yu/2003/09/skpr01.html http://www.smartcom.hr/ http://www.matel.hr/matel-razvodnici.html http://www.energetika-net.hr/kgv/vijesti/2510 http://www.ivanic-grad.hr/index.php/projekt-izgradnje-stambenog-naselja-jadran/ http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?t=1564&page=11 http://home-automation.org/ http://en.wikipedia.org/wiki/Home_automation http://en.wikipedia.org/wiki/X10_(industry_standard) http://www.echelon.com/ http://www.cwct.co.uk/ibcwindow/ibc/lonworks/lontalk/lontalk.html http://www.toshiba.com/taec/components/docs/Generic/neuron/8.pdf http://en.wikipedia.org/wiki/CEBus http://www.smarthome.com/cebus.html http://de.wikipedia.org/wiki/KNX_Standard http://www.diit.unict.it/etfa2005/industry_day/track1/konnex/abstract.html http://www.konnex.org/

21