Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

TEHNIKO VELEUILITE
ELEKTROTEHNIKI ODJEL
Seminarski rad iz kolegija

TELEKOMUNIKACIJSKE MREE
Prof. Vladimir Lebinac

Ethernet Standardi
Za bakreno i optiko povezivanje

Izradio :

IGOR VRGA
igor.vrga@zg.hinet.hr

Zagreb, 29.11.2001.

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

S A D R A J

1. Osnove Etherneta
2. Ethernet Tehnologija
3. Spajanje Raunala
a. Sabirnica
b. Zvijezda
4. Razvoj Ethernet Standarda
5. Elementi Ethernet Sistema
6. Rad Etherneta
7. CSMA/CD Protokol
8. Kolizija
9. Ethernet Adrese
10. Format Ethernet Okvira
11. Mreni Protokoli
12. Proirenja Etherneta
a. Hub
b. Switch
c. Spajanje Hub/Switch-ova
13. Specifikacija Fiziog Layera
14. Vrsta Kablova
a. Thick coax
b. Thin coax
c. UTP
d. Fiber Optic
15. Literatura

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

1. Osnove Etherneta
Ethernet mrea je lokalna mrea (Local Area Network LAN) koja prenosi podatke
izmeu Ethernet stanica. Adapter (interface) koji omoguava povezivanje raunala ili nekog
drugog ureaja na mreu zovemo mrena kartica. Za mrenu karticu postoji vie naziva koji
se u praksi ravnopravno koriste Ethernet adapter, mreni adapter, LAN adapter, LAN
kontroler, komunikacijska kartica, Ethernet kartica, Network Interface Card NIC... Rad
mrene kartice kontrolira upravljaki softver drajver (driver) koji se izvrava u raunalu.
Svaki ureaj sa ugraenim Ethernet adapterom koji sudjeluje u mrenom prometu zovemo
Ethernet stanica. Ethernet stanice su prikljuene na zajedniki (dijeljeni) signalni sistem koji
zovemo medij (npr. koaksijalni kabel). Ethernet signali se kroz medij alju serijski, bit po bit.
Svaki bit je predstavljen valom elektrinog napona signalom. Signal se kroz medij prostire
brzinom svjetlosti i stie do svih Ethernet stanica prikljuenih na medij; ne postoji centralni
kontroler koji regulira promet izmeu Ethernet stanica. Svaka Ethernet stanica uestvuje u
mrenom prometu samostalno nezavisno od ostalih stanica na mrei.

Ethernet Linear Bus lokalna mrea sa terminatorima

Elektrini val ima osobinu da se lako odbije od kraja kabela i ponovo se pone kretati
kroz kabel u suprotnom smjeru. Takav odbijeni val stvara smetnje koje onemoguavaju
komunikaciju Ethernet stanica. Da bi bila omoguena komunikacija preko koaksijalnog
kabela koaksijalni kabel na svojim krajevima treba imati postavljene terminatore (otpornike
50 oma) koji apsorbiraju signal i na taj nain spreavaju odbijanje signala od kraja kabela.

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

Ethernet je LAN (Local Area Network) tehnologija koja osigurava prijenos

informacija izmeu raunala brzinom od 10, 100 i 1000 milijuna bita u sekundi (Mbps).
Trenutno najrasprostranjenija verzija Ethernet tehnologije je 10/100 Mbps TP (Twisted Pair).
Ethernet obuhvaa originalni sistem sa debelim koaksijalnim kabelom, kao i tanki koaksijalni
(COAX), sistem sa uvrnutim paricama (TP) i fiber-optiku (FO). Najnoviji Ethernet standard
definira Fast-Ethernet preko TP i FO kabliranja.

2. Ethernet tehnologija
Danas se koristi vie LAN tehnologija, ali je Ethernet uvjerljivo najpopularnija.
Procjenjuje se da je do 1994. irom svijeta instaliano preko 40 milijuna Ethernet vorova.
Ovakva popularnost Ethernet-a stvara veliko trite Ethernet opreme, koje za uzvrat osigurava
komparativne cijene.
Od samog nastanka Ethernet standarda, svima su bile dostupne specifikacije i prava da
formira Ethernet mreu. Ova otvorenost, uz laku upotrebu i robusnost je rezultirala velikim
Ethernet tritem, i jo jedan je razlog zato se Ethernet toliko rairio u okviru raunalne
industrije.
Veina proizvoaa raunala, u dananje vrijeme u svoje proizvode ugrauje 10/100
Mbps Ethernet adaptere, time im dajui mogunost da se poveu sa svim postojeim
raunalima u okviru Ethernet LAN mree. Mogunost za povezivanje irokog spektra
raunala putem mrene tehnologije nezavisne od odreenog proizvoaa je izuzetno vaan
princip koji zagovaraju suvremeni LAN menaderi.

3. Spajanje raunala
a) Sabirnica :
Najstariji standard spajanja. Koriste se koaksijalni vodovi. Nije potreban nikakav centralni
ureaj, no u sluaju prekida voda ili kvara jednog adaptera pada itava mrea

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

b) Zvijezda :
Spajanje u zvijezdu zahtjeva hub ili switch ureaj. Pri prekidu voda dolazi do prestanka rada
samo tog adaptera, dok ostatak mree normalno funkcionira. Za povezivanje se koriste UTP
ili Fiber Optic vodovi.

4. Razvoj Ethernet standarda

Ethernet je stvorio Dr. Robert M. Metcalfe u Xerox-ovom razvojnom centru u Palo
Alto-u tokom 1970-tih. Dizajniran je tako da podri razvoj "ureda budunosti" koja je
sadrala jedan od prvih osobnih raunala Xerox Alto. Prvi Ethernet sistemi pod nazivom
"eksperimentalni Ethernet" su radili na priblino 3 Mbps.
Specifikaciju Ethenernet-a je objavio konzorcij DEC-Intel-Xerox (DIX) 1980. Time je
Ethernet postao otvoren sistem sa brzinom prijenosa od 10 Mbps. Ethernet tehnologija je
zatim standardizirana kao IEEE standard 802.
Prva publikacija IEEE standarda je objavljena 1985. pod naslovom "IEEE 802.3 Carrier Sense
Multiple Access with Collision Detection (CSMA/CD) Access Method and Physical Layer
Specifications." Nadalje je standard prihvaen i od ISO organizacije.
IEEE standard definira "Ethernet nalik" sistem baziran na originalnoj DIX tehnologiji. Sva
Ethernet oprema poslije 1985. se pravi prema IEEE 802.3 standardu. Toan naziv je IEEE
802.3 CSMA/CD.
Standard 802.3 se periodino osvjeava novim tehnologijama i novim medijalnim sistemima
kao to su TP i FO i u zdanje vrijeme 100 Mbps Fast Ethernet.

5. Elementi Ethernet sistema

Ethernet sistem se sastoji od tri osnovna elementa:
1. fizikog medija koji prenosi Ethernet signale izmeu raunala,
2. skupa pravila kontrole pristupa mediju za svaki Ethernet adapter
3. Ethernet okvir koji sadri standardizirani set bitova koji prenose podatke kroz sistem.
5

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

6. Rad Ethernet-a
Svako raunalo sa Ethernet adapterom (mrena stanica) radi nezavisno od drugih
stanica na mrei: nema centralnog kontrolera. Sve stanice prikljuene na Ethernet dijele
sistem signalizacije. Da bi poslala podatke stanica prvo oslukuje kanal, i kada je slobodan
stanica prenosi podatke u formi Ethernet okvira ili paketa. Poslije svakog prijenosa paketa,
sve stanice se mogu podjednako kvalificirati za pravo sljedeeg prijenosa. Ovo osigurava da
je pristup mrenom kanalu ravnomjeran i da ni jedna mrena stanica ne blokira druge stanice.
Pristup dijeljenom kanalu je odreen kontrolom pristupa mediju (MAC) unutar Ethernet
interfacea u svakoj stanici. MAC mehanizam je baziran na sistemu pod nazivom: Carrier
Sense Multiple Access with Collision Detection (CSMA/CD).

7. CSMA/CD protokol
CSMA/CD protokol radi na nain slian razgovoru u mranoj sobi. Svi oko stola
moraju sluati prije nego progovore (Carrier Sence). Onog trenutka kada nastane pauza svi
imaju podjednake anse da neto kau (Multiple Access). Ako dvoje ponu sa priom, to
trebaju istog trenutka shvatiti i stati (Collision Detect).
Prevedeno na Ethernet terminologiju, svaki adapter mora saekati dok na kanalu ne
bude signala i tada moe poeti sa prijenosom. Ako neki drugi adapter u tom trenutku prenosi
podatke, na kanalu postoji signal koji se zove nosilac (Carrier). Svi ostali adapteri prije nego
ponu sa prijenosom moraju ekati da nosilac nestane.
Svi Ethernet adapteri imaju jednaku mogunost prijenosa paketa po mrei. Nijedan
nema vii prioritet u odnosu na druge. Kako je signalima potrebno konano vrijeme da prijeu
sa kraja na kraj Ethernet sistema, prvi bitovi Ethernet paketa stiu u razliite dijelove mree u
razliito vrijeme. Time je mogue da dva adaptera primijete da je kanal slobodan i ponu
prenositi pakete u isto vrijeme. U ovakvom sluaju, Ethernet sistem ima definiran nain
primijeivanja kolizije, prekida i ponovljanja prijenosa, to se naziva detekcijom kolizije.
CSMA/CD protokol je projektiran da osigura ravnopravan pristup dijeljenom kanalu tako da
sve stanice imaju ansu da koriste mreu. Poslije prijenosa pojedinog paketa sve stanice
koriste CSMA/CD protokol da odrede koja e od njih sljedea zauzeti Ethernet kanal.
Ovakav nain primanja i slanja podataka zove se half-duplex. To znai da stanica moe
istovremeno samo primati ili samo slati podatke, ali nikada oboje istovremeno.
Za razliku od ovog Half Duplex nain prijenosa, postoji i Full Duplex nain koji
premouje CSMA/CD protokol. Ovakav nain prijenosa podataka omoguava istovremenu
razmjenu podataka. Time se efektivno udvostruuje propusnost voda. Kako bi se ostvario
takav prijenos potreban je fizii medij koji podrava istovremeno slanje i primanje bez
interferencija (npr. 10Base (T,FL), 100Base (TX,LX,T2), 1000Base (CX,SX,LS,T) ). Budui
da se ovakvim nainom spajaju samo dvije stanice (point to point), nema dodatnih stanica
koje dijele medij pa se kolizije ne mogu niti dogoditi pa je samim time CSMA/CD protokol
nepotreban. To dodatno ubrzava propusnost. Obje stanice moraju podravati full-duplex.

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

8. Kolizije
Ako se desi da vie od jedne stanice prenosi po Ethernet kanalu u istom trenutku, tada
kaemo da se signali sudaraju. Stanice detektiraju ovakav dogaaj i istog trenutka mijenjaju
svoj vremenski raspored prijenosa koristei specijalni algoritam. Kao dio algoritma, stanice
biraju sluajan period vremena poslije koga pokuavaju ponoviti prijenos, ime se spreava
ciklino izlaenje na kanal.
"Kolizija" je ne ba sretno izabran termin za nain kontrole pristupa mediju, jer zvui
kao da se neto "loe" dogodilo i time dovodei ljude u poziciju da misle da su kolizije
indikacija pogrenog rada mree. Istina je da su kolizije potpuno normalni i oekivani
dogaaji na Ethernet-u i jednostavno reeno - indiciraju da CSMA/CD protokol radi. Kako se
dodaje jo mrenih stanica, tako raste i broj kolizija kao normalan nain rada Ethernet
sistema.
Dizajn sistema osigurava da se veina kolizija na Ethernet-u koji nije preoptereen
razrjeava u mikro sekundama. Normalna kolizija ne izaziva gubitak podataka. U sluaju
kolizije Ethernet eka neki broj mikro sekundi i tada automatski ponavlja prijenos podataka.
Na mreama sa velikim optereenjem moe se desiti da doe do viestrukih kolizija prilikom
pokuaja prijenosa paketa. Ovo je normalno ponaanje i stanice u tom sluaju poinju
proirivati svoj niz vremena ekanja koji biraju po sluajnom principu.
Ponovljene kolizije za dati paket indiciraju zauzetu mreu. Proirenje vremena ekanja
osigurava stanicama automatski metoda za prilagoenje prometu na mrei. Tek poslije 16
uzastopnih bezuspjenih pokuaja (kolizija) stanica odbacuje Ethernet paket. Ovo se deava
ako je kanal trajno preoptereen ili fiziki prekinut.

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

Ethernet kao i druge mrene tehnologije, radi po principu "najboljeg pokuaja". Da bi

se kompleksnost i cijena LAN mree zadrala na razumnom nivou, ne daje se garancija
pouzdanosti prijenosa. Iako se nivo greaka pri prijenosu LAN kanala paljivo projektira,
greke ipak nastaju.
Do gubitka paketa moe doi, na primjer uslijed impulsne elektrine smetnje ili uslijed
dugotrajnog preoptereenja LAN mree. Bez obzira na tehnologiju, ni jedna LAN mrea nije
savrena, zbog ega se korekcija greaka obavlja unutar protokola viih slojeva mrenog
softvera.
Vii protokoli osiguravaju korektan prijenos podataka. Pouzdani prijenos se postie
uvoenjem brojeva sekvenci i potvrdom prijema u okviru viih protokola.

9. Ethernet adrese
Srce Ethernet sistema je Ethernet okvir (tj. paket) koji se koristi za prijenos podataka
izmeu raunala. Okvir se sastoji od niza bita organiziranih u vie polja. Polja sadre adrese,
podatke promjenljive duine (od 46 do 1.500 bajta), i polje za provjeru greke, odnosno
provjeru integriteta bita u okviru.
Prva dva polja u okviru su 48-bitne adrese, koje se nazivaju odredina i izvorna adresa.
Predstavljene su sa 12 heksadecimalnih brojeva koje se obino piu po oktetima (npr. 02-C08C-78-9A-BC) ali mogu biti pisane bez razdvajanja (npr. 02C08C789ABC) ili razdvojene na
sredini (npr. 02C08C-789ABC).
IEEE kontrolira dodjelu ovih adresa tako to administrira prvih 24-bita. Drugih 24-bita
odreuju sami proizvoai. 48-bitna adresa se naziva i fizikom adresom, odnosno MAC
adresom i nalazi se na ROM-u kartice.
Svakom Ethernet adapteru se tokom proizvodnje dodjeljuje jedinstvena 48-bitna
adresa, to znaajno olakava podeavanje i rad mree. Definirano je i pravilo da drugi
heksdecimalni broj prvog okteta treba biti paran za sve fizike Ethernet adrese, a neparan za
multicast adrese.
Primjer dodjeljivanja MAC adresa:
00-00-00
00-00-01
00-00-02
00-00-03
00-00-04
00-00-05
00-00-06
00-00-07
00-00-08
00-00-09
00-00-0A
00-00-0B
00-00-0C
00-00-0D
00-00-0E
00-00-0F
00-00-10

XEROX CORPORATION
XEROX CORPORATION
XEROX CORPORATION
XEROX CORPORATION
XEROX CORPORATION
XEROX CORPORATION
XEROX CORPORATION
XEROX CORPORATION
XEROX CORPORATION
XEROX CORPORATION
OMRON TATEISI ELECTRONICS CO.
MATRIX CORPORATION
CISCO SYSTEMS, INC.
FIBRONICS LTD.
FUJITSU LIMITED
NEXT, INC.
SYTEK INC.

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

10. Format Ethernet Okvira

Preamble
62-bita

Poetak
okvira
2-bita

Odredina
adresa
6-bajta

Izvorina
adresa
6-bajta

Duljina
ili tip
paketa
2-bajta

Podatci
46-1500
bajta

FCS
4-bajta
CRC?

Preamble Sekvenca od nula i jedinica od 62 bita. Slui za sinhronizaciju okvira

Poetak okvira Najavljuju poetak okvira
Odredina adresa Adresa adaptera kojem su namjenjeni podatci. Za broadcast su sve
jedinice
Izvorina adresa Adresa adaptera koji alje podatke
Duljina ili tip paketa Za IEEE 802.3 ovo je duljina podataka, a za Ethernet I&II tip
paketa. Kodovi su >1500 kako bi oba standarda bila kompatibilna
Podatci podatci koji se prenose 46-1500 bajta. Ako podataka ima manje od 46 bajta onda
se praznina popunjava dodatnim bitovima
FCS (Frame Check Sequence) To je 32-bitna CRC (Cyclic Redundancy Check) sekvenca
Najkrai paket : 6 + 6 + 2 + 46 = 60 bajta
Najdui paket : 6 + 6 + 2 + 1500 = 1514 bajta
Ethernet II okvir :

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

11. Mreni protokol

Aplikacijski program koji se izvrava u umreenom raunalu alje podatke preko viih
slojeva do mrenog protokola; koji se nalazi u teem sloju po OSI modelu (Network Layer).
Mreni protokol formira mreni paket dodavanjem svog zaglavlja i kontrolnih podatka;
formirane mrene pakete predaje data-link sloju koji ima zadatak da ih upakira u Ethernet
okvir i prenese preko fizikog sloja do odredine Ethernet stanice. Data-link sloj Ethernet
stanice koja primi Ethernet okvir raspakuje okvir uklanjanjem svog zaglavlja i kontrolnih
podataka i sadraj predaje svom mrenom sloju.
Najpopularniji mreni protokol je IP protokol koji se koristi na svjetskoj Internet mrei
ali se masovno koristi i u lokalnim mreama. Na primjeru IP mrenog protokola emo vidjeti
kako izgleda komunikacija izmeu mrenog i data-link sloja.
IP mreni protokol ima svoj vlastiti sistem adresa koje omoguavaju da se
identificiraju poiljalac i primalac na nivou mrenih paketa (takoer omoguavaju rutiranje IP
mrenih paketa kroz vie lokalnih mrea). IP mrena adresa je 4-bajtni broj (32-bita). Da bi
bio omoguen prijenos mrenih paketa, koji imaju svoje mrene adrese, preko Ethernet
paketa, koji imaju svoje Ethernet adrese mora postojati protokol koji e detektirati koja
Ethernet stanica u svom mrenom sloju ima traenu IP adresu. Taj zadatak izvrava ARP
protokol (Address Resolution Protocol) koji je sastavni dio IP protokola i pojavljuje se kao
pomonik u komunikaciji izmeu IP mrenog sloja i data-link Ethernet sloja.

10

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

Recimo da imamo mrenu stanicu A baziranu na IP protokolu sa IP adresom

192.168.0.1 koja eli poslati mreni paket stanici B koja ima IP adresu 192.168.0.20. Obje
mrene stanice su povezane preko Ethernet adaptera na isti mreni segment na kojem se
nalazi jo desetak raunala. Stanica A emitira broadcast Ethernet okvir u kojem je zapakiran
ARP paket. Sve Ethernet stanice primaju taj Ethernet okvir (jer je naslovljen na broadcast
adresu) i njegov sadraj prosljeuju mrenom sloju. Mreni sloj svake stanice prima ARP
paket koji u osnovi sadri pitanje Molim da mi se javi stanica koja ima IP adresu
192.168.0.20. Na upit e odgovoriti samo stanica B jer ona ima traenu IP mrenu adresu.
Mreni softver u stanici A dobija odgovor i u svoju ARP tabelu upisuje IP broj (mrenu
adresu) i Ethernet (MAC) adresu stanice B da ne bi svaki put ponavljao istu proceduru.
Podaci u ARP tabeli se po pravilu uvaju dvije minute nakon ega se briu.
Nakon opisane procedure utvrivanja Ethernet adrese primaoca, mreni protokol u
stanici A predaje mreni paket sa podacima svom data-link sloju koji pakira mreni paket u
Ethernet okvir. Data-link sloj je od ARP protokola i njegove tabele dobio Ethernet adresu
stanice B na koju alje upravo zapakirani Ethernet okvir.
Ethernet sistem moe posredovati u komunikaciji izmeu raunala sa Novell
(IPX/SPX) ili AppleTalk mrenim protokolom na gotovo isti nain kao i u navedenom
primjeru. Ova koncepcija omoguava prijenos mrenih paketa bilo kojeg mrenog protokola.
Ethernet je jednostavno transportni sistem koji u svojim Ethernet paketima prenosi (prevozi)
mrene pakete izmeu Ethernet stanica u lokalnoj mrei i ne vodi brigu o tome to se nalazi u
njima.
Multicast adrese omoguavaju grupi stanica da prime isti Ethernet paket. Mreni
softver moe podesiti Ethernet adapter tako da oslukuje odreene multicast adrese. Ovime je
mogue da se podesi grupa stanica kao multicast grupa sa odreenom multicast adresom.
Specijalni sluaj multicast adrese je broadcast adresa, koja je 48-bitna adresa sastavljena samo
od binarnih jedinica. Svi Ethernet adapteri koji vide paket sa ovakvom adresom ga itaju i
prosljeuju mrenom softveru.

12. Proirenje Ethernet-a pomou Hub/switch ureaja

Ethernet je dizajniran tako da moe biti lako proiriv, da bi se prilagodio potrebama
mree unutar odreenog objekta. Da bi se proirili Ethernet sistemi, proizvoai mrene
opreme prodaju ureaje koji osiguravaju viestruke Ethernet prikljuke. Ovi ureaji se
nazivaju Hub-ovima. Svaki port Hub-a povezuje meusobno individualne Ethernet media
segmente da bi se formirala vea mrea koja radi kao jedinstven LAN. Druga vrsta Hub-ova
osigurava komutiranje (switch-anje) paketa, slino formi rada Bridge ureaja.
Vano je uoiti da se svaki port Switch-a osigurava konekciju ka Ethernet media
sistemu koji radi kao nezavisni - odvojeni LAN. Za razliku od obinog (Repeater) Hub-a, iji
portovi kombiniraju segmente i jedan veliki LAN, Switch daje mogunost podjele grupe
Ethernet media sistema u viestruke LAN mree koje su povezane paket switching
elektronikom u Hub-u. Proraun vremena propagacije LAN mree se zavrava na portu
11

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

Ethernet Switch-a. Time se stvara mogunost za povezivanje velikog broja individualnih

LAN mrea.
Ethernet LAN se sastoji od kablovskog segmenta koji povezuje neki broj raunala, ili
se sastoji od Repeater Hub-a koji povezuje vie medija segmenata. Kompletne LAN mree se
mogu meusobno povezati u proirenu formu pomou paket Switching Hub-a, ime se dolazi
do mree koja povezuje i vie tisua raunala.

Postoji nekoliko vrsti Hub ureaja:

-

Ethernet Hub Osnovni modeli alju dolazne pakete na svaki port (dumb hub), dok
oni malo napredniji regeneriraju signale, omoguuju nadzor prometa i
imaju konfiguralne portove. Unato tome oni su samo half-duplex
(mogu istovremeno samo primati ili samo odailjati podatke)

Ethernet Switch Naprednija i bra verzija Hub-a. Omoguavaju full-duplex

komunikaciju. Oni takoer usmjeruju promet za razliku od
broadcast-a kod obinog Hub-a. Inteligentniji ureaji ak imaju i
raspodjelu prometa po porovima. Takoer mogu imati i ulogu
bridge-a

Primjer upotrebe Switch-a kao mosta (bridge) izmeu dvije mree

12

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

Mogue je spojiti dvije LAN mree direktno preko njihovih Hub-ova. Potreban je
Crossover kabel (dva para ica su prekriene na jednoj strani kabela). Osim za spajanje hubova s takvim kabelom je mogue i diraektno spajanje dvaju raunala.

Ili napraviti Mreu sa nekoliko podmrea :

Ili pak spojiti Hub-ove na zajedniki koaksijalni backbone :

13

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

13. Specifikacija fizikog Layera (IEEE 802.3)

Standard

Brzina
[Mb/s]
10

Godina
izlaska
standarda
1983

Duljina
segmenta
[m]
500

Medij

Maksimalan
broj ureaja

Topologija

10Base5

Coax 50
10mm (thick)

100

Bus

10Base2

10

1985

185

30

Bus

---

Bus

1000

Coax 50
5mm (thin)
irokopojasni
75 CATV
kabel
2 x Optical fiber

10Broad36

10

1985

1800

FOIRL

10

1987

---

Star

1Base5

1987

250

2 x UTP

---

Star

10Base-T

10

1990

100

2 x UTP Cat 3

Star

10Base-FL

10

1993

2000

2 x Optical fiber

Star

100Base-TX

100

1995

100

2 x UTP Cat 5

Star

100Base-FX

100

1995

2000

Star

100Base-T4

100

1995

100

2 x Optical fiber
multimode
4 x UTP Cat3

---

Star

100Base-T2

100

1997

100

2 x UTP Cat3

---

Star

1000Base-LX

1000

1998

---

Star

---

Star

---

Star

---

Star

1000Base-CX

1000

1998

25

Long
wavelenght laser
(1300 nm)
62,5 m MM
50 m MM
10 m SM
Short
wavelenght laser
(850 nm)
62,5 m MM
50 m MM
STP

1000Base-T

1000

1999

100

4 x UTP Cat5

550
550
5000
1000Base-SX

1000

1998
275
550

14

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

14. Vrste Kablova

a) Debeli koaksijalni kabel (10Base5)

To je deblji koaksijalni kebel (10mm) koji se upotrebljava u 10Base5 sistemu. Bio je

to prvi kabel kojim su se povezivala raunala i to brzinom 10Mb/s do udaljenosti 500m. Po
segmentu je dozvoljeno maksimalno 100 ureaja na minimalnoj razdaljini od 2.5m. Oba kraja
koaksijalnog segmenta moraju zavravati sa otpornikom 50 s tim da samo jedan mora biti
uzemljen. To smanjuje refleksije signala i poveava kvalitetu.

15

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

b) Tanki koaksijalni kabel (10Base2)

To je tanji (5mm) koaksijalni kabel koji se upotrebljava u 10Base2 sistemu. Podrava

brzine do 10 Mb/s na udaljenosti do 185m. Maksimalno 30 ureaja po segmentu na
udaljenosti od barem 0.5m. Takoer mora zavravati sa otpornikom od 50 od kojih je jedan
uzemljen. Za razliku od 10mm koaksijalca ovaj je jeftiniji, laki, fleksibilniji i laki za
instalaciju. No to je sve plaeno loijim performansama i manjom udaljenou.

c) Unshielded twisted pair UTP (10BaseT)

RJ45 konektor i utinica :

16

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

Usporedba RJ45 (Ethernet) i RJ11 (Telefonskog) konektora

UTP sa 4 parice

Ovaj kabel se uglavnom svugdje primjenjuje. Pogodan je u gotovo svim prilikama i

postao je norma za prenoenje govora i informacija. Svaki kabel je segment za sebe i
upotrebljava se kao point to point konekcija. Zavrava sa standardnim RJ45 konektorom.
Kabel mora biti izmeu 85 i 115 (obino se upotrebljava od 100 ) i barem dva zavoja na
30cm (1 feet).
STP kabel se upotrebljava u sline namjene kao i UTP ali je zatieniji od moguih
smetnji sa opletom ili aluminijskom folijom. Posebno je pogodan za komunikacije pri velikim
brzinama.

d) Fiber Optic (FOIRL)

Nije pogodna za kunu upotrebu ili manje urede. Iako je vrlo otporna na smetnje i
prislukivanje te omoguava velike brzine na velike udaljenosti takoer je i vrlo skupa i
komplicirana za postavljanje. Obino se koristi kao kraljenica (backbone) velikih sustava. Za
viestruke ureaje potreban se Fiber Optic Hub. Svaki kabel se upotrebljava kao point to point
konekcija.

17

Seminarski rad Ethernet Standardi

Igor Vrga

15. Literatura
www.network-it-online.com
www.techfest.com
www.cisco.com
www.ieee.org
www.opto22.com
www.smarthomeforum.com
www.rwave.deamon.co.uk
www.metcert.tripod.com
www.conroleng.com
www.compaq.com
www.helming.com
www.homenethelp.com
www.lxuser.tripod.com
www.lantronix.com
free-zg.hinet.hr/tpetrovic

18