1

297:17 El-Basri, El-Hasan ujem um, prijatelja ne vidim: kazivanja o moralu (ahlaku), pravilima islamskog ponaanja, pobonosti i jo poneem / El-Hasan El-Basri; preveo s arapskog Mehmedalija Hadi. - Zagreb: Islamska zajednica, 1989. - 126 str. 17 X11 cm - (Biblioteka Ahlak; knj. 1) Str. 7-16: Predgovor / Hasan engi

Naslovna strana Sead Hasanefendi

EL-HASAN EL-BASRI

UJEM UM, PRIJATELJA NE VIDIM

kazivanja o moralu (ahlaku), pravilima islamskog ponaanja, pobonosti i jo poneem S arapskog preveo Mehmedalija Hadi Lektorirao Dzemaludin Lati Izdava Islamska zajednica Zagreb Zagreb 1989.
3

Biblioteka Ahlak - knjiga 1

Redakcijski odbor Edib Mufti, Sulejman amdi Fahira Fejzi

Glavni i odgovorni urednik Mustafa Ceri

Urednik Hasan engi

Naslov originala el-Hasan el-Basri Esme` hasisen we la era enisen el-Hasan el-Basri adabuhu we hikemuhu we ne'etuhu we hajatuhu we belaghatuhu we zuhduhu we tafiqatuhu Ebu el-Fered 'Abdurrahman ibn el-Dewzi el-Tab'ah el-ula Metbe`ah el-rahmanijjah bi masr 1931.

Tisak Ker Offset

5

SADRAJ
Sadraj ................................................................. 6 Predgovor ............................................................ 7 Odgoj i moralne vrline....................................... 19 Mudre izreke i savjeti ........................................ 39 Korijenje ovog svijeta i zabrana vezanja za njega ................................... 55 Traenje oprosta i dova ..................................... 61 Uenje kur'ana ................................................... 72 Razgovori i prepiska sa upravljaima i susreti sa dobroiniteljima ................................. 83 Savjeti i mudre izreke ...................................... 101 Iz recenzije....................................................... 126
6

PREDGOVOR
Allah neka se smiluje Hasanu. On nas stalno ui, traei da budemo budni i da nemar ostavimo. Omer ibn Abdul Aziz Na granici izmeu stvarnosti i legende, Hasan Basri obiljeava itavu jednu epohu. Stalno aktualan, svaki puta nanovo vraa nadu u smislenost ljudskog zalaganja i mogunost dostojanstvenog ivljenja unato raznovrsnosti i nepredvidivosti prilika. Prvo stoljee islama u kome je ivio
7

Hasan Basri (642-728/21-109) uglavnom se jednostrano doivljava. Ponekad, kao isto, nepatvoreno, idealno vrijeme ivota Allahova Poslanika i ashaba, vrijeme sauvano u hadisima i kazivanjima o Ebu Bekrovoj odanosti i jednostavnosti, Omerovoj pravednosti i skromnosti, Osmanovoj dareljivosti i pobonosti, Alijinoj odvanosti i hrabrosti, a ponekad, kao doba izobilja razuzdanosti, uivanja sauvano u priama o Jezidu I, Velidu II, Jezidu II, raspusnim umejevikim halifama, emu je "hiljadu i jedna no" drugo ime. A stvarno, to je period velikih kretanja, lomova i suprotnosti koje su promijenile geografske, demografske, jezike i ideoloke karte svijeta. Poslanik islama se preselio na Ahiret 632, a Basra je osnovana 637; bitka na Siffinu bila je 657; Kabul je osvojen 704; Buhara i Samarkand 710-712; Sind - donja dolina rijeke Inda 711-712; Carigrad je opsjedan 716; Kartaga osvojena 698; obale Atlanskog okeana oko 680; Endelus (panija) 711... Stotinu godina nakon Hidre, ime Allaha i
8

Njegova Poslanika odjekivalo je sa minareta podignutih na prostoru veem od Rimskog Carstva u njegovom najjaem usponu, na prostoru koji se pruao od Biskajskog zaliva do granica Inda i Kine, te od Aralskog jezera do donjih slapova Nila. Izmijeali su se i susreli mnogi narodi, rase, jezici, vjere, kulture, tradicije, obiaji, znanja i navike. Svijet se susreo sa islamom, islam se susreo sa svijetom: hebrejskom tradicijom, perzijskom visprenou, kranskom teologijom, helenistikom umnou... Svjeina i punoa islama prelila se iz arabijskog uguma na sve strane, plavei novim i snanim valovima prostore i duhove do kojih je dopirala. Od tada se biljei uticaj Poluotoka na vanjski svijet, ali i uticaj vanjskog svijeta na Poluotok. Time zapoeti meuodnos kroz razliite faze i oblike u raznolikim formama i okvirima traje do danas. Duh pokrenut islamom doticao je sve vidove ljudskog izraavanja dajui im svoj stil i obol, udahnjujui im novi smisao i ukljuujui ih u jedinstvenost izrastajue cjeline. Otpoeo je tok nove kulture i civilizacije odreene predanou jednom jedinom Bogu. On je svjetskoj batini podario velika djela
9

arhitekture, knjievnosti, umjetnosti, nauke... Upio je, preuzeo ili jednostavno preutio i drugaija ljudska ostvarenja. U islamska sredita slijevaju se neviena bogatstva, snage i potencijali, razvija se ekonomija i administracija. Javljaju se politika trvenja - prva krvoprolia meu muslimanima (Osman, Alija, Muavija, Zubejr, Talha, Husejin, Haddad). Tu su novi pravci miljenja (haridije, i'ije, murdije, mu'tezile), razliita pravna tumaenja... U ovom periodu javljaju se nove nauke (tefsir, fikh, hadis...), razvijaju jezike, historijske, racionalne... znanosti, niu pobune, protesti, zahtjevi za pravinou, bogatijim i raskonijim ivotom. Niu i nastojanja ka zuhdu - odricanju od ovog svijeta... Sve to stavlja na kunju i provjeru novi sistem vrijednosti i novi svjetonazor. Islamska vizija mora odgovarati na sve izazove svijeta i ivota, gradei i razgraujui se, bogatei i siromaei se. Prvobitna jednostavnost i jasnoa prelaze u zamrenost i vieznaje, a djelatna ivost u teorijsku sporost i razlivenost. Ebu Se'id el-Hasan ibn Ebi el-Hasan Jessar el-Basri rodio se godine 642. u Medini u
10

kui ene Allahova Poslanika Umm Seleme. Njegov otac Jessar, za vrijeme uprave h. Omera naputa svoj rodni Mejsam, grad na sjeveru Iraka, i nastanjuje se u Medini kao mevla (tienik) Zejd ibn Sabita el-Ensarije. Za Hasana se pria da ga je dojila Poslanikova ena Umm Seleme i da je pio vodu iz Poslanikove ae. Tradicija bliska njemu dalje veli da je h. Aia, uvi ga kako govori, rekla da govori jezikom Poslanika. Ne iznenauje zato njegovo odlino poznavanje Hadisa. Oko 656. godine Hasan se nastanjuje u Basri, po emu je i dobio ime Basri. Tu ostaje do kraja ivota (728), uvaen i potovan do te mjere da historiari vele kako je cijela Basra dola na njegovu denazu; "dogaaj kome nema presedana" (Ibni Hallikan), jer su toga dana damije ostale potpuno prazne, bez imama i musallija. Njegov duhovni lik obiljeen je roenjem u kui Poslanikove ene, gdje je uio "Allahove ajete i mudrost...", kako je Kur'anom preporueno Poslanikovim enama. Proao je uobiajeni put obrazovanja uenjem istog jezika u pustinji, te izuavanjem Kur'ana, Hadisa i fikha kod najboljih uitelja - ashaba Allahova Poslanika.
11

Tome dodana bistrina i odanost uinili su ga jednim od dobrih poznavalaca Hadisa, zbog ega je bio izuzetno cijenjen. Vrlo odmjeren, dostojanstven, blag, uviavan, otvoren, portvovan, lijepe vanjtine, iskren, stamen i jednostavan, Hasan Basri je izazivao potovanje, ulivao vjeru i sticao simpatije. To mu je omoguilo stvarnu poziciju moralnog autoriteta. Njegova se rije sluala sa obje strane, ak i onda kada je bila neprijatna i reska. Njegova pozicija "savjesti drutva" i pored svih neugoda, ipak je, ini se, bila presudna da je preivio vrijeme nemilosrdnog i grubog Haddada. Ne zna se pouzdano da li je Hasan Basri ostavio pisanih radova. Ono to je od njega danas poznato, dijelovi su pribiljeki njegovih uenika i slualaca ili biografa znamenitih linosti u ijem je prisustvu ponekad govorio. Iz tog razloga nije mogue imati potpun uvid u cjelinu njegove misli. Hasan Basri je pravo olienje islamskog polimate. Pa ipak, asketska crta je najizrazitija strana njegovog lika.
12

Meu istaknutim predstavnicima ove (asketske) pobonosti najuveniji je Hasan Basri, koji je ne samo stekao priznanje svojih savremenika, ve je poslije smrti vrio na njih uticaj kome je tokom vijekova malo ko ravan u itavoj duhovnoj istoriji islama. (Fazlur Rahman). Stoga nije udo to se nastanak veine duhovnih pokreta unutar islama vezuje uz ime Hasana Basrija. Zapletenost vremena i dogaaja odredili su Basrijin ivotni put i njegovu povijesnu ulogu. Karakter s kojim je doao na svijet i razboran duh koji je nosio prelomili su njegovu izitzetnu linost i uinili ga moralnim sidrom svoga doba. Basri je teko doivljavao ubojstvo h. Osmana, sukob h. Alije i Muavije, tragine dogaaje na Kerbeli. Basrijino povlaenje iz teolokih rasprava i njegovo dranje po strani od administracije nije znailo njegovu nebrigu prema islamskoj misli niti ravnodunost prema pravnom sistemu islama, ve njegov protest protiv suhog racionalizma mu'tezila, oportunistikog konformizma murdija
13

i nategnutog utopizma haridija, kao i protiv pravnog formalizma koji je ve uzimao maha. Stoga je on svoje djelovanje usmjerio na ivu prisutnost u dogaajima putem predavanja u glavnoj damiji Basre i posebnih predavanja u svojoj kui. Otvoreno je i u svakoj prilici kritikovao sve nevaljalo. Najvea Basrijina odlika je sposobnost da dio ivota, jedan postupak ili rije posmatra kao dio cjeline, neodvojen i neodvojiv od nje, ono to jest islam. Basri obnavlja tu trajnu misao, vjenu istinu ivota koju su Boji poslanici redovito ponavljali a njihovi sljedbenici i kasniji narataji stalno zaboravljali, dijelei ivot na sada i kasnije, na sveto i profano, na bitno i nebitno... On shvata da je pitanje smisla svakog postupka i itavog ivota u budunosti koja dolazi, ogledalu pred koje se staje kada se izlazi, jer mi ne znamo ko smo ako ne znamo ta emo biti. Traktat ujem um, prijatelja ne vidim je raznovrsnog sadraja, etiko-didaktikog naglaska, jednostavnog stila, preciznog izraavanja, kritike intonacije. Iako su ova kazivanja angairana na
14

problemima etike, ona nisu optereena teoretiziranjem, ve jednostavno prelaze na svakodnevna pitanja morala i pravila islamskog ponaanja, govorei o detaljima, "sitnicama" ivota, o konkretnim gestama i radnjama koje se danas oznaavaju kao bonton. Ali ne samo to. Tu se radi i o vanim pitanjima odnosa spram nauke, zajednice, moi, vlasti, slobodnog vremena, socijalno-ekonomske uslovljenosti... Zbog svojih opih mjesta i univerzalnih stanovita, na prvi pogled klasina istonjaka mudrost batinjena milenijima ovdje prelazi u islamski duh principijelno utemeljen na kur'anskoj etici i ivom iskustvu prve zajednice muslimana voenoj primjerom Muhammeda, alejhisselam. Traktat nije rasporeen po temama, nego je zabiljeen kao spontani govor - najee neposredno obraanje - u drugom licu jednine ili mnoine, idui od teme do teme, sa stava na stav, od prilike do prilike. Time je postignuta leernost, lahkoa pouavanja, te neobaveznost prema cjelini teksta. Pojedine misli u formi poslovice doseu antologijsku vrijednost a stilom neodoljivo podsjeaju na vrhunce arapskog
15

umjetnikog izraza openito. Ko je siguran u nadoknadu, ne krtari u davanju. Ne budi pohlepan, nee biti ponien. Ne moli od ljudi, nee ti se umanjiti, a ostae ovjek. Kazivanja dogaaja i zgoda iz ivota Muhammeda, alejhisselam, ashaba i drugih su odgojnog karaktera, ispriana prijemivim i uvjerljivim nainom sa efektno izvedenim naglaskom na detalju koji je bio predmet ranijeg razgovora, ili sporenja i osporavanja u sredini u kojoj je djelovao. Rijetka sugestibilnost, nadahnutost i iskrenost sluaoca/itaoca ne mogu ostaviti ravnodunim. Nikome se ne udim kao ovjeku koji misli da zaljubljenost u ovaj svijet ne spada u velike grijehe. Tako mi Allaha delleanuhu, ljubiti ovaj svijet je najvei grijeh! Zar se svi drugi grijesi nisu izrodili iz ovog svijeta? Zar se ne oboavaju idoli i ne grijei prema Bogu samo zato to se
16

odvie ljubi ovaj svijet, i to mu se robuje vie nego iem? Kratke reenice, jednostavne sentence, misli saete u nekoliko rijei, mudre pouke (poput narodnih izreka", "iskrica mudrosti") probrani primjeri iz ivota Poslanika, ashaba i pobonih ljudi, upotrijebljeni kao paradigma ivom problemu ili propustu, preporuke za ponaanje saete u jezgrovit izraz - sva ta raznovrsnost poruke, forme i stila moe se lijepo podvesti pod naziv kazivanja. Knjiga se moe itati napreskok, uzgred, sa bilo koje stranice, neobavezno, po misao ili pasus, jer je svaka misao vrijednost za sebe i razumljiva izvan konteksta, a dobro se uklapa i odgovara cjelini, kao to dukat ima svoju vlastitu vrijednost a lijepo stoji i u ogri. Objavljivanjem ovog djela otvara se iznova pitanje popunjavanja dugogodinje praznine pribliavanja klasine misli i literature islama itaocu naeg govornog podruja, i prvi puta u nas predstavlja se kroz jedno cjelovito djelo Hasana Basrija, ova izuzetna linost prvog perioda islama. Oekivati je da ovo bude povod
17

ozbiljnijih studija o Basriji, njegovom vremenu i savremeniima, bez ega je teko shvatiti procese koji su se dogaali kretanjem duha u formi islamske ukupnosti, to je sve vie privlano, ali i nuno. Posebna zasluga za pojavljivanje ove knjige pripada prevodiocu Mehmedaliji Hadiu koji je samoinicijativno ponudio ovaj valjan i itak prijevod s klasinog arapskog jezika, veoma uspjeno ouvavi lahkou i jasnost Basrijinog izraza - njegove glavne izraajne osobitosti. I ovim prijevodom on se potvrdio kao jedan od najboljih poznavalaca umijea prevoenja vrijednih i sloenih djela klasinog perioda islama. Nadamo se da e on nastaviti s ovakvim radom i nau literaturu obogatiti i drugim prevodima svojim ve sasvim prepoznatljivim stilom. Hasan engi

18

ODGOJ I MORALNE VRLINE

Meni je drae pomoi bratu u vjeri, kada mu je moja pomo potrebna, nego povui se u damiju mjesec dana inei ibadet. Dareljivost, oprost i otrpljenje vrline su lijepo odgojena ovjeka. ovjenost se ogleda u ovjekovoj iskrenosti, pruanju pomoi brai u vjeri, injenju dobra i otklanjanju neugodnosti od susjeda. Da je htio Allah delleanuhu, sve bi nas uinio ili bogatim ili siromanim. Meutim, On vas je iskuati htio, pa je jedne bogatim uinio, a druge u siromatvu ostavio, ali je svima put dobra pokazao kada je rekao: "... i vie vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uvaju lakomosti, oni e sigurno biti spaeni"
19

(Kur'an, 59:9). Plemenit ovjek uri uiniti dobro to prije, a pokvarenjak odugovlai s injenjem dobra i od njega bjei. Nije pravedan onaj koji trai da ga potuje, a on ti uskrauje svoju pomo. Mi smo ubrajali u krte ljude sve one koji su htjeli dati na zajam svome bratu u vjeri, jer mi smo se meusobno pomagali. Brat bratu je volio vie nego samom sebi. Tako mi Allaha, gledao sam kako musliman svoj ogrta polovi da bi pomogao onome koji ogrtaa nije imao. A drugi bi prepostio dan, i kada doe vrijeme iftara, otiao bi kod svog brata u vjeri i rekao: Ja sam danas postio u ime Allaha delleanuhu! elim da i ti ima udjela u mom dobru, pa prui mi neto ime bi okonao svoj post!" I on bi mu davao au vode ili aku hurmi zato da bi mu Allah delleanuhu podario nagradu kao i postau. Upamtio sam vrijeme kada se ovjek brinuo oko porodice svoga brata, kada umre, i etrdeset godina. Upamtio sam vrijeme kada su ljudi nareivali svojima da ne odbiju nijednog potrebnog (pomoi) i ne ostave ga razoaranim.
20

Nije grijeh jesti i piti u kui svoga prijatelja i prije nego te on osobno ponudi. ovjek e biti pitan za sve to potroi, ak i za izdatke na svoje roditelje. Jedino nee biti pitan za ono to je potroio na brata u vjeri i u druge pokornosti Allahu delleanuhu, jer se On stidi pitati ga za ono to je u tu svrhu potroio. Nije ljudski da ovjek zarauje na svom bratu - drugom ovjeku. uvaj se onoga koji ti prenosi tudi govor, jer e i drugom prenijeti tvoj govor. ovjee, ovjee! Pazi na djela svoja. I opet: Pazi na djela svoja! Gledaj u kakvom e stanju susresti Stvoritelja i Gospodara svoga! Dobroinitelji se poznaju po iskrenosti u govoru, uvanju amaneta, ispunjavanju obaveza, neuobraenosti, obilaenju rodbine, samilosti prema slabima, injenju dobra, lijepom odgoju i ponaanju, obilju blagosti, irenju znanja i rijetkom druenju i sjedenju sa enama. uvaj se Allahovih delleanuhu zabrana, bie poboan! Budi zadovoljan onim to ti je Allah
21

delleanuhu dao, bie bogat! Budi dobar susjed, bie vjernik! Voli ljudima ono to voli sebi, bie pravedan! Ne smij se mnogo jer to umrtvljuje tvoje srce i itavo tijelo! Ljudi, vi neete postii ono to elite sve dok budete udovoljavali pohotama tijela, a neete ostvariti svoja nadanja sve dok se ne strpite na neugodnostima. Strpljivost je dennetska riznica. ovjek postie svako dobro ako se strpi samo za trenutak. Ko je postigao stepen zadovoljstva, nije mu potrebna druga opskrba. Ko je zadovoljan, otrpie sva iskuenja. U Hasanovom prisustvu posvaala se dvojica pa jedan od njih dobro izgrdi onog drugog. Briui znoj sa ela, ovaj citira Allahove delleanuhu rijei: "Strpljivo podnositi i pratati - tako treba svaki pametan postupiti" (Kur'an, 42:43). Na to Hasan ree: Pametan li je, tako mi Boga, u vrijeme kada neznalice razbor unitie!
22

Ljudi, ili ete se vi okititi strpljivou, ili ete propasti! Neko je omalovaavajui psovao Ebu Zerra, radijallahu anhu, pa je on odgovorio: "Izmeu mene i Dehennema postoji prepreka koju, ako savladam, bolji sam nego to kae, a ako je ne mognem prei, ve se u Dehennem strovalim, onda sam zaista gori nego to si rekao." Strpi se, ovjee, jer ti ide Onom koji "zna poglede koji kriomice u ono to je zabranjeno gledaju, a i ono to grudi kriju" (Kur'an, 40:19). Neko je opsovao nekoga pa ovaj ree: "Da Allah delleanuhu ne uje, ja bih ti uzvratio." Dvije su strpljivosti: strpljivost u nesrei i strpljivost od grijeenja. Ko tada otrpi, zaista je strpljiv. Zaista je Allahu delleanuhu najdrai onaj gutljaj to ga ovjek ispije kao lijepu utjehu i otrpljenje kada ga zadesi bolna nesrea te gutljaj srdbe koju proguta inei dobro, pratajui i pokazujui blagost. ovjee! Ne moe nikada sastaviti vjerovanje i vjerolomstvo. Kako e biti vjernik

23

kad susjed nije miran od tebe?! A kako e pak biti musliman ako od tebe nije miran ostali svijet?! Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nije rekao: "Nema vjerovanja onaj u koga se nema povjerenja, a ni vjere onaj koji ne ispunjava obeanja." On je takoer rekao: "Nije vjernik onaj od ijeg zla strahuje njegov susjed." ovjee! Nisi u istinskom imanu sve dok drugima iznalazi mahane, a ni sam nisi bez njih. Stoga, prvo otkloni svoju mahanu, a ostavi druge i njihove mahane. Ali, znaj, nikada nee moi otkloniti sve svoje mahane, pa je najpree da se njima posveti i pozabavi. A ako eli biti pravedan, onda ne istrauj tue mahane pa e i Allahu delleanuhu biti drag i mio. ovjee! Koliko si samo slab i nemaran! Drugima pronalazi grijehe, a svoje grijehe zanemaruje i zaboravlja. U oku svoga brata vidi trunku, a u svome oku ne vidi gredu. Koliko je malena tvoja pravednost, a velika tvoja nepravednost! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: "Dobroinitelji na ovom svijetu bie dobroinitelji i na onom svijetu. Jer, njima e
24

Allah delleanuhu oprostiti grijehe zbog dobra to su ga inili Njegovim stvorenjima. Na Sudnjem danu bie im reeno: "Svoja dobra vi poklonite kome elite, jer su vama oprotena vaa hrava djela." I oni e svoja dobra pokloniti i tako opet dobroinitelji postati." Dareljivost svojstva. i iskrenost najbolja su

Najbolji je onaj dihad koji se vodi protiv vlastitih pohota. Zapamtio sam ljude koji na svoje dinare i dirheme (zlatnike i srebrenjake) nisu polagali vee pravo od svoga brata u vjeri. Pa to je s vama, ljudi; krtarite u onome za ta ete biti pitani i za ta ete morati raun polagati!? Nema vjere onaj ko ovjenosti nema. Ko zadri ito etrdeset dana ekajui da mu se podigne cijena, nee se moi spasiti od grijeha pa makar ga kasnije on lino samljeo, hljeb zamijesio i siromahe njime nahranio. Ne sastoji se ljepota susjedstva u otklanjanju neugodnosti od susjeda ve u strpljenju na neugodnostima.
25

Allah delleanuhu e sauvati od ejtana i Dehennema ovjeka u kojeg se nau ova etiri svojstva: suzdranost u strahu, urbi, srdbi i pohoti. Znanje je bolje od nasljedstva; odgoj je najistiji obraz; pobonost je najsigurnija opskrba; ibadet je najbolja zarada; razum je najbolji vodi; lijepo ponaanje najbolji je drug; blagost je najbolji pomonik; zadovoljstvo je najvee bogatstvo; Allahova pomo je najbolja pomo; a sjeanje na smrt najbolji je propovjednik. Ne budi kao onaj koji skuplja znanje uenih i mudrost mudrih, a prema Istini se odnosi kao jedan od glupih. Allah delleanuhu e uvesti u Dennet i obasuti milou ovjeka koji je dobar prema roditeljima, samilostan prema potinjenima, brian prema siroetu i zatitnik nemonih. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: "Dvije su vrste znanja: znanje u srcu, i ono to je korisno, i znanje na jeziku, koje je, u stvari, Allahov delleanuhu dokaz protiv ovjeka.
26

Zavist razara vjeru bre od irenja svrabea po tijelu. Pametan i otrouman vjernik poveava svoje strahovanje od Allahove delleanuhu kazne kad god mu Uzvieni Allah povea dobro. Vjernik je najvei radia i on se boji samo Allaha delleanuhu. Kad bi on potroio na Allahovu putu zlata koliki je Uhud (brdo), ne bi bio siguran da se spasio. On ponavlja sve dok se u spas ne bude osvjedoio: 'Nikada se, zaista nikada, neu spasiti!' A licemjer govori: 'Dosta li je prosta svijeta! ta su moji grijesi prema njihovim?! Allah je milostiv i mnogo prata pa e i meni oprostiti.' ovjee, zato tako govori? Radi hrava djela zavaravajui se pustim nadanjima u oprost (od Allaha delleanuhu). Ko je loeg odgoja, sam je sebe kaznio. iji je imetak velik, veliki su mu i grijesi. Ko mnogo govori, esto grijei. Da nije znanja, ljudi bi bili isti kao ivotinje.
27

Omer ibn el Hattab, radijallahu anhu, govorio je: "Prvi nazovi selam pri susretu s bratom u vjeri, dozivaj ga njemu najdraim imenom i napravi mu mjesto u sijelu pa e ti to poveati ljubav prema njemu." Vai preci su vam bili uzor u lijepom odgoju: Uzmite pouku, Allah vam se smilovao! Ne budite sitniavi pa da Allah delleanuhu bude sitniav prema vama! Prokletstvo Allahovo je na sitniava ovjeka kao i onoga koji je sitniav sitniavu! ta je ovo s nama?! Jedan drugog susreemo i govorimo: 'Neka nama i vama Allah delleanuhu oprosti grijehe i u Dennet nas uvede!' Ali, im dou u pitanje dinari i dirhemi sve se potpuno izmijeni. Teko vama! Nisu takvi bili vai dobri preci. Zato njih ne uzmete kao uzor kao to vam je i nareeno?! Ljudi, ta je nama?! Kada smo u izobilju, jedan drugom bliski smo i dragi, a im na iskuenja budemo stavljeni, jedan drugog zaboravljamo. Nisu takvi bili drugovi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Boe sauvaj, da mi drugaije postupamo od njih!
28

Brate, pazi ta e govoriti! Zar nije reeno da je najbolje jezik stalno drati svezan. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "...a zar e ljudi biti baeni u Dehennem zbog neeg drugog osim zbog grijena govora?!" U pametna ovjeka jezik je iza srca, pa kad hoe neto rei, on najprije dobro razmisli. Ako e to korisno biti, onda kae; u protivnom, uti. A u neznalice je srce iza jezika. On govori kad god mu se prohtije uope ne razmiljajui. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao je: "Moji sljedbenici e ui u Dennet Allahovom delleanuhu milou, istotom srca i zbog samilosti koju su osjeali prema svim muslimanima, a nee ui u Dennet samo zbog mnotva namaza i posta." Kazano je da e glasnik, kada bude Sudnji dan, povikati: 'Neka sada ustane onaj za koga je Uzvieni Allah preuzeo obavezu da e ga nagraditi od Sebe! I tada e ustati samo onaj koji je pritekao u pomo bratu svome kada mu je ona bila potrebna, ili koji je bratu svome oprostio uinjenu nepravdu, ili koji je bratu svome
29

poklonio neku od blagodati kojima ga je Allah delleanuhu, darovao. Pametan ovjek ne otkupljuje neprijateljstvo jednog ovjeka za ljubav hiljadu drugih ljudi. Ko to uradi, sve e izgubiti i bez iega e ostati. Veliina plemenitog je njegov odgoj, a iskrena pobonost njegovo je porijeklo. Ko okrivi svoga brata zbog grijeha za koji se on pokajao Allahu delleanuhu, nee umrijeti sve dok tim istim grijehom ne bude bio stavljen na kunju. Na pitanje Rebia ibn Subha da li su deset rekata namaza koje je on redovito klanjao poslije jacijskog farza sunnet ili nafila, Hasan je odgovorio: - Nisu sunnet, jer kada bi bili sunnet, musliman ih ne bi proputao. Ali, sine brata moga, u lijepo ponaanje muslimana i potpunost njegove vjere spada i ovo: Kad sebe privikne na injenje nekog dobra, i to redovito, ili se privikne na neki ibadet Allahu delleanuhu, potrebno je da u tome bude ustrajan itavo vrijeme. U Tevratu je zapisano: "Pravo bogatstvo
30

je u zadovoljstvu, spas u samoi, zdravlje u odbacivanju pohota, mir u neimanju elja, a pravi uitak je u vjenosti koja se zadobiva trpljenjem u ovom kratkom ivotu." Ljudi, okitite se svojstvima koja preporuuje Allah delleanuhu i pazite na Njegove propise, pa ete biti prijatelji Allahovi. Nikome osim Sulejmanu, alejhi-s-selam, nije data nijedna blagodat za koju nee odgovarati. Sulejmanu, alejhi-s-selam, je reeno: "Ovo je Na dar, pa ti podari ili zadri, nee zbog toga odgovarati". (Kur'an, 38:39). Ko je siguran u nadoknadu, ne krtari u davanju. ovjek nije nikada produio nadu a da nije pokvario djelo. Ti si, o ovjee, sastavljen od dijelova. I kad god proe jedan dan, ode i dio tebe. Allah delleanuhu se smilovao Ibn Mes'udu koji kao da je vas imao u vidu kada je rekao: "Va zahid (onaj koji je suzdrljiv od ovosvjetskih dobara) u stvari, pohlepan je za ovim svijetom, va mudahid (borac na Allahovu
31

putu) nemaran je, a va alim (uenjak) prava je neznalica. Ko se boji samo Allaha delleanuhu, On uini da se njega sve drugo boji. A ko se boji svijeta, Allah delleanuhu uini pa se on boji svakog i svaeg. Omer ibn el Hattab, radijallahu anhu, rekao je: "Druite se i izbjegavajte druenje", to jest, budite drugovi u lijepim poslovima, a izbjegavajte ljude u hravim poslovima. Musliman je duan prema muslimanu: pomoi dobroinitelju, odazvati se onome ko ga pozove, zatraiti oprost za grijenika i uputiti istini onog koji istinu trai. Ko svom bratu muslimanu otkloni neku neugodnost ili ispuni potrebu, bie mu oproteni njegovi raniji (manji) grijesi. Prenosi se da je Uzvieni Allah rekao Ademu, alejhi-s-selam: "O Ademe, u etvero je sadrano sve to se odnosi na tebe i tvoje potomstvo. Jedno od toga je za Mene, jedno je za tebe, jedno je izmeu Mene i tebe, a jedno izmeu tebe i svijeta. Moje je: da samo Meni robuje i da Mi ne smatra nikog ravnim. Tvoje
32

je: da radi, a Ja u te kako bude radio nagraditi onog Dana kada ti Moja nagrada bude najpotrebnija. Izmeu Mene i tebe je: ti dovu upuuj, a moje je da je usliam. A izmeu tebe i ostalog svijeta je: prijateljuj i drui se s ljudima s onim radi ega eli da se oni drue s tobom." Razumijevanje je kao posuda u kojoj se uva znanje. Znanje vodi ka djelu, a djelo vodi u dobro. Strast vodi u grijeh. Imetak je bolest oholih. Ovaj svijet je pijaca na kojoj se kupuje onaj svijet. Teko, i opet teko, svakom onom koji Allahove delleanuhu blagodati troi u grijeenju prema Njemu! ovjee! Ne sastoji se vjerovanje u tome da se svijetu prikazuje vjernikom, a zavarava se pustim eljama. Istinsko vjerovanje je ono koje se urezalo duboko u srce i koje potvruju ovjekova dobra djela. Kada je Hasan bio obavijeten o smrti Davuda et Taija, rahimehullahu, izjavio je:
33

- Neka mu Allah oprosti grijehe! Bio je, tako mi Allaha, poput zdravlja iju vrijednost shvatimo tek onda kad ga izgubimo. Traite znanje - da biste razumjeli vjeru. tijelo. Bavite se medicinom - da biste upoznali

Upoznajte gramatike znanosti - da bi va govor bio pravilan. Ko pogreno ui Kur'an, lae na Allaha delleanuhu. U Kur'anu stoji:"...a Kur'an je zaista knjiga zatiena, la joj je strana bilo s koje strane, ova Knjiga je objava Mudroga i hvale dostojnog." (41:41-42). Pogreno uenje Kur'ana je ravno najveoj lai. Ne budi pohlepan, nee biti ponien. Ne moli od ljudi, nee ti se umanjiti, a ostae ovjek. Ako nisi blag, pokazuj se blagim. Ako nisi uen, nastoj da naui. ovjek je uglavnom onakav s kakvim se poistovjeuje. Savren ovjek je onaj, u kojeg se nae ovo etvero: vjera koja ga upuuje
34

 razum za kojim se povodi plemenito porijeklo koje ga uva i stid koji mu dostojanstvo titi. A u koga se nade makar jedno od ovoga, on je u svom narodu meu odabranima. Kome e se musliman poaliti ako ne bratu muslimanu?! Jer koga boli ono to njega boli ako ne boli njegova brata u vjeri ?! Musliman je ogledalo muslimanu: preko njega on sagledava svoje mahane i uoava greke. Prije vas bi musliman sretni svoga brata pa mu reci: 'Brate moj, ja ne mogu sve svoje grijehe ni znati ni vidjeti. Zato, ako u neemu vidi dobro, naredi mi da ga inim, a sprijei me u zlu!' Omer ibn elHattab, radijallahu anhu, govorio je: "Allah se smilovao svakom onom koji nam ukae na naa hrava djela!" Oni prije vas su primali savjete jedni od drugih i tako se meusobno pomagali. Vjernici su jedno: kad vjernika pogodi neka alost, to i ostale vjernike raalosti; kad se vjernik veseli, i ostali vjernici su veseli. Ti od svoga prijatelja i druga ima udio od druenja s njima, pa odaberi sebi pravog druga i prijatelja. A za hravo drutvo bie pitan!
35

ovjee, budi jako oprezan, jer ovjek esto uzima hranu koja mu nije dozvoljena, zalazi tamo gdje mu nije mjesto i sjeda u drutvo koje ga mijenja, i tako, malo pomalo, odlazi njegova vjera a da to on i ne osjea. Znak da neko trai znanje u ime Allaha delleanuhu je njegova skruenost, pobonost i skromnost. Nastojte da prisustvujete denazama jer je u tome nagrada onom koji je strpljiv u onome to ga je pogodilo, onom koji klanja denazu i onom koji umrloga zagre. Ko prieka dok umrli bude zakopan, bie mu oproteno sedamdeset velikih grijeha. O ljudi, uvajte se odugovlaenja u poslu jer sam uo jednog od dobrih ljudi kako kae: "Mi ne elimo umrijeti prije nego to se pokajemo, a umiremo ne pokajavi se." Pri uzimanju hrane ima dvanaest lijepih svojstava od kojih su etiri dunosti, etiri sunneta i etiri pohvalna svojstva. Dunosti su: prouiti Bismillahir-rahmanir-rahim (U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog), smatrati jelo lijepim, zadovoljiti se postojeim i zahvaliti na toj
36

blagodati. Sunneti su: sjediti na desnoj nozi, jesti ispred sebe, jesti trima prstima desne ruke i oblizati prste. A pohvalna svojstva su: oprati ruke prije i poslije jela, smanjiti zalogaj, dobro savakati hranu i ne gledati u lica prisutnih za vrijeme jela. Najvrednija stvar je zarada na eriatski dozvoljen nain i brat u vjeri koji, ako se s njim dogovara o ovosvjetskim poslovima, uvjeri se u ispravnost njegova miljenja, a ako se s njim dogovara o stvarima vjere, uvjeri se da je pravi znalac u tome. ovjek moe biti uen a da ne bude poboan, a moe biti poboan a da ne bude uen (razuman). Meutim, Muslim ibn Jesar je bio i poboan i uen i pametan. Divan li je bio Bekr ibn Abdullah! uo sam ga kako jednom zapovijeda da se bude blag i kako podstie na oprost rekavi: "O ljudi, zagasite svoju srdbu sjeajui se dehennemske vatre!" A Ebu Derda je rekao: "Dok je u srdbi, ovjek je najblii Allahovoj srdbi." Ko se okitio razumom, spasio se propasti. Lijepo postupaj s ljudima jer
37

je

zadravanje meu njima kratko. Dvoje ne mogu zadovoljstvo i zavist. nikada zajedno:

Dvoje se nikada ne razdvajaju: pohlepa i mrnja. ovjek gospodari razumom, dareljivou i blagou. Ne idi nikom osim onom ijem dobru se nada, od ije vlasti ne strahuje, iji blagoslov oekuje i ijim znanjem e se moi okititi.

38

MUDRE IZREKE I SAVJETI

Kada je uo jednog kako proklinje: Boe, uniti grijenike, Hasan je primijetio: - Tada emo se osjeati usamljenim na putu i umanjie se broj onih koji postupaju po vlastitom nahoenju. Naa vjera je vrsta, a istina je zaista teka. ovjek je slab i nemoan; zato neka se zaprti onoliko koliko moe nositi. Jer ako se pretovari obavezama, strahovati je zbog mrzovolje i naputanja poslova. Bolest isti tijelo kao to zekat isti imetak. Tijelo koje ne zna za bolest je kao imetak koji se ne isti zekatom: u njemu nema napretka. Ispravno miljenje i pobonost najbolja su
39

djela. Ko svoj ivot po njima uredi, sigurno je da e se spasiti. Svako drugi neka preispita svoje ivljenje. Ispravno miljenje je kao ogledalo u koje se rastavljaju dobra od hravih djela. Ko se osloni na ispravno miljenje, spasie se, a ko ga zanemari, propae. Da nema zaborava, umnoili bi se fekihi (pravnici). ovjek po imenu Eban pripovijeda: "Uao sam u damiju u kojoj sam zatekao Hasana. Na moje pitanje da li je klanjao odgovorio je da nije. "Ali arija je klanjala," primijetih. Na ove moje rijei Hasan ree: - Ko e od arije uzimati vjeru?! Ako im roba dobro ide, odgode klanjanje namaza, a ako ima slabu prou, klanjaju prije namaskog vakta! uvaj se troga, sprijeie ejtanu prilaz: nikada se ne osamljuj s tuom enom pa makar govorio da je poduava Kur'anu; nikako ne idi vladaru makar govorio da mu nareuje injenje dobra, a zabranjuje injenje zla; ne sjedi sa novatorom u vjeri jer e
40

ubaciti otrov u tvoje srce i tako ti pokvariti vjeru. Trai slast u trome: u namazu, u uenju i razumijevanju Kur'ana i u zikru. Ako u tome nalazi slast, idi i budi radostan! U protivnom, znaj da su tvoja vrata zatvorena, pa ih nastoj otvoriti! Da nije smrti, bolesti i neimatine, ovjek se ne bi nikada pokorio. Jer, ak i pored ovog troga, on je nestrpljiv. Ljudi, mi smo, tako mi Allaha, stvoreni za vjenost, a ne za prolaznost. Mi se samo selimo iz kue u kuu. Ko potiva i hvali novatora u vjeri, brz je u ruenju islama. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Kada neko hvali grijenog razvratnika, Allah delleanuhu se na njega srdi." uvajte se pobonjaka koji je neznalica i uenjaka koji je razvratnik, ta oni su veliko iskuenje za svakog. ovjee, ne zavaravaj se tvrdnjom da je ovjek s onim koga voli. Nee biti s
41

dobroiniteljima sve dok ne bude radio kao oni... Ovaj narod e biti u dobru i pod Allahovim delleanuhu okriljem sve dok dobri u njemu ne budu bili samilostivi prema zlikovcima, dok dobroinitelji ne budu veliali razvratnike i dok ueni ne budu teili upravljaima. Meutim, kada bude obratno, Allah delleanuhu e od tog naroda dii svoju milost i zatitu. Natovarie im na vrat zlikovce koji e ih stavljati na teke muke. A Allahova delleanuhli kazna zaista je jo ea, a uz to je i vjena. Allah delleanuhu e uliti kukaviluk u njihova srca. Hasan Basri je vidio Neima ibn Ridvana kako oholo ide pa je rekao: - Pogledajte ovoga: na svakom dijelu tijela vidi mu se Allahova delleanuhu blagodat, ali i ejtanovo prokletstvo. Allah delleanuhu e na Sudnjem danu pitati vjernike za sve svoje darove i za svako dobro, a nevjernike e estoko, ali pravedno, kazniti. udno li je kako jezici opisuju, srca poznaju, a djela se od toga razlikuju! Ko se upusti u sumnjiv posao, nee imati
42

nagradu za ono to ga se ogovara. Ko eli znati na emu je, neka izmjeri svoja djela prema Kur'anu, pa e vidjeti ta dobiva a ta gubi. Allah delleanuhu se smilovao ovjeku koji izmjeri svoja djela prema Kur'anu, i kada vidi da se s njim podudaraju, zahvali Uzvienom Allahu i zamoli ga za jo vei uspjeh. A ako vidi da su mu djela suprotna od kur'anskog uenja, pokaje se i nastoji ih uskladiti. udan li je ovaj ovjek! Dva uvara i pratioca ga nikada ne ostavljaju sama. Njegov jezik im je pero, a pljuvaka - tinta. A on opet govori ono to ga se ne tie! ovjee, eli da se spominju tvoja dobra djela, a mrzi da se prouju loa! Optuuje drugog zbog sumnje, a posigurno zna da su dva meleka zaduena za tvoje rijei i djela. Pametan nastoji i dan i no da to vie dobra uradi, jer je u njegovom srcu strah da mu se moda nee smilovati Stvoritelj i Gospodar njegov. Dosta je propalih jer su pohvaljeni bili.
43

Dosta je propalih jer su bili zavarani time to se prema njima dobroduno bilo. uvajte se pohvale jer je ona ubistvo. Neko je bio pohvaljen u prisustvu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa je Poslanik rekao: "Upropastili ste ga! Jer da je pohvalu uo, ne bi se vie nikada spasio." Najpree je da bude svoj gospodar, da jezik svoj drzi svezan i da ne povlauje pohotama tijela. Jogunastoj ivotinji nije potrebnija uzda vie nego tvom nefsu (strasti). ovjee, ne moe promijeniti rok odreenja, niti moe izgubiti svoju nafaku, a ni uzeti nafaku drugome! emu onda muno naprezanje i ubijanje due?! Najbolja je zlatna sredina u svemu. ovjek je stalno izmeu troga: iskuenja koje dolazi blagodati koja prolazi i smrti koja sve odnosi.
44

Ko nije bio stavljen na kunju, bio je

prevaren. Ko se borio protiv Istine, izgubio je. ovjek je stalna meta: iskuenjima, nesreama ili smrti. ovjee, pripremi dobro ili neto drugo, ali, znaj naie ono to si pripremio. A odgodi to god eli, ali znaj da nema povratka iako e moliti da bude vraen na ovaj svijet. Ko zapamti Zadnji as, neka ne naputa svoj dom. ta je ovo: ujem um, prijatelja ne vidim?! Ko sebe pred svijetom kudi - hvali se; a loe je to to ini. Da nije plemenitih, zemlja bi se prolomila; da nije dobrih, stradao bi itav narod, da nije uenih, ljudi bi bili kao ivotinje; da nije vlasti, ljudi bi se meusobno unitili; da nije blesavih, svijet bi bio razruen; da nije vjetra, sve bi se ustajalo i usmrdilo! Tri najvee propasti su: voa kome se pokori pa te zavede,
45

susjed koji iri tvoje zlo, a sakrije tvoje dobro, i siromatvo koje boli zadaje.

Ako primijeti u svog djeteta ono to mrzi, uini pokajanje Allahu delleanuhu i zatrai Njegov oprost, jer je to udio tvoje naravi, odnosno tvoj grijeh koji si ranije poinio. Kada ljudi budu pokazivali svoje znanje a izostavljali svoja djela, kada budu voljeli na jeziku a mrzili u srcu i kada budu kidali rodbinske veze, Allah delleanuhu e na njih baciti prokletstvo i uiniti ih gluhim i slijepim. Iskuenje je kazna koju Uzvieni Allah alje onda kad ljudi grijee iz inada. Ljudi e biti kanjeni ako ne budu zadovoljni sa Allahom delleanuhu, a to nezadovoljstvo proistie iz njihovog potpunog nepoznavanja Uzvienog Allaha ili iz Njegovog djelominog poznavanja od strane ljudi. Izbjegavati glupa ovjeka pribliavanja Uzvienom Allahu. vjeru. je in

Druenje s pametnim uvruje ovjekovu

46

Vjernika potivati spada u sluenje Allahu delleanuhu, a pomo Allahova zadobija se borbom protiv razvrata i grijeha. Neka ovca ne bude pametnija od tebe: nju tjera povik i vraa pogled. uo sam Ebu Bekra ibn Abdillaha elMuznija kako govori: "Budite uporni u radu, a ako vas sprijei nemoc, susteite se makar od grijeenja!" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Na ovom svijetu ljudima nije dato vee dobro od vrstog vjerovanja i dobrog zdravlja. Molite Allaha delleanuhu da vam podari vrsto uvjerenje i zdravlje u ivotu." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zaista je kazao veliku istinu, jer se vrstim uvjerenjem u vjeri zadobiva Dennet, a udaljava se od Dehennema. Ko posjeduje vrst iman, strpljiv je na neugodnostima i aktivan u vjerskim poslovima. A u zdravlju je veliko dobro. Vjernik se ne zabavlja pa da bude nemaran. On stalno razmilja pa je zato tuno zabrinut.
47

Koga njegov namaz ne sprijei od runih i hravih djela, udalji ga od Allaha dzelleanuhu i navue na njega Njegovu srdbu. Ko pazi na svoje djelo, on je kao borac u ratu, samo to (ovaj posljednji) ima veu i bolju nagradu. ovjee, smatra dozvoljenim ono to je zabranjeno, ini nasilje i grijeh zavaravajui se pustim nadanjima da e ti Allah delleanuhu oprostiti! Znae ti ko je bio grijenik onog Dana kada ti ne budu koristili ni imetak ni sinovi, ve samo srce isto. Ne uraditi grijeh bolje je nego uiniti pokajanje. ovjee, ta ti je! Grijei i loa djela ini, a pred tobom je dobro djelo koje takoer moe uiniti. ovjee, uvaj se velikih grijeha pa e stalno biti u dobru. Grijeh e ti srce promijeniti, ono e postati crno i unitie tvoje dobro. Divni su bili ljudi od istine, kada je Omerov tap bio potovaniji od Haddadove sablje.
48

Na Sudnjem danu najvie e pomagati i pomo trai ti ovjek kome je Uzvieni Allah bio podario svoje dobro pa se on njime pomogao u grijeenju prema Njemu. Vjernik ostaje uvijek isti, bez obzira na vrijeme i situacije. On ostaje nesalomljiv u vjeri, s jednim istim licem i na jednom putu. A licemjer se mijenja prema vremenu i prilikama gledajui samo svoju korist, a ne ustruavajui se zakinuti drugoga. Praksa vjernika potvruje istinitost njegovih rijei, njegov javni ivot potvruje privatni, a njegova prisutnost otkriva njegovu odsutnost. Trojica se ne mogu nikako ogovoriti: javni razvratnik - grijenik, kada se eli ukazati na njegovu razvratnost. novator u vjeri, kada se ukazuje na njegovu novotariju, i voa, vlastodrac nasilnik, kada se upozorava na njegovo nasilje.

etvorica su bili istinski reformatori koji su obnovili ivot i popravili stanje ljudi na ovom
49

svijetu, a dvojica Reformatori su:

su

bili

sijai

sumnje.

1. Omer ibn el Hattab, radijallahu anhu, koji je na dan Es-Sekife, na prijedlog Ensarija: "Neka vladar bude od nas i vas", rekao: "O Ensarije! Zar ne znate da je Allalahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao da su imami (voe, vladari) iz plemena Kurej. Osim toga, vi znate, da je Ebu Bekr, radijallahu anhu, predvodio demat po Poslanikovom nareenju. Pa ko je onda prei od njega da bude vladar muslimana?!" Ensarije su shvatili ta Omer smjera pa je Ebu Bekr izabran za halifu. Da Omer nije u tim trenucima bio tako odluan i mudar, svijet bi se raziao i podijelio oko izbora vladara muslimana i tako bi ostalo do Dana sudnjeg. 2. Ebu Bekr, radijallahu anhu, kada je zatraio od muslimana miljenje o odmetnicima od vjere, i kada su mu savjetovali da od odmetnika prihvati njihov namaz, a njih i njihovo odbijanje davanja zekata ostavi na miru, na to je on odgovorio: "Allaha mi, ako mi uskrate zekat koji su davali za ivota Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, zaista u povesti rat protiv njih." Da Ebu Bekr nije bio tako energian,
50

ljudi bi odbili davati zekat i tako bi ostalo sve do Sudnjeg dana. 3. Osman ibn Affan, radijallahu anhu, ujedinio je muslimane okupivi ih oko Kur'ana kada je bila zaprijetila opasnost da se raziu u uenju na nekim mjestima u Allahovoj knjizi i da jedni druge zbog drugaijeg itanja proglase nevjernicima. Da Osman nije to uinio i da nije okupio sve muslimane oko Mushafa, svijet bi se udaljio od Istine oskrnavivi Allahovu Knjigu, i tako bi ostalo do Sudnjega dana. 4. Alija ibn Ebi Talib, radijallahu anhu, poslije borbe sa stanovnicima Basre, dao je da se razdijeli ratna dobit. Kada su ga neki njegovi vojnici u udu upitali: "A zar nam, vladaru vjernih, nee biti razdijeljeni sinovi i ene njihove?!", Alija je, odbivi odluno njihov zahtjev, mudro upitao: "A kome bi u tom sluaju pripala, kao ratna dobit, Aia, "Majka vjernika", radijallahu anha?! Iz ovog se moe izvesti dobar zakljuak: da zarobljena djeca i ene u sukobu izmeu muslimana ne spadaju u ratnu dobit i ne mogu se dijeliti... Da Hazreti Alija nije tako mudro postupio, muslimani ne bi znali kako treba postupiti sa zarobljenom djecom i enama u
51

eventualnom sukobu izmeu njih. A dvojica koji su sumnju posijali i svijet upropastili su Amr ibn el As i Mugire ibn u'be. 1. Amr ibn el-As je za vrijeme bitke na Siffinu predloio Muaviji da njegovi vojnici podignu Kur'an na koplja, kada su ve bili pred porazom. Tako je dolo do sramne arbitrae ije e posljedice muiti muslimane sve do Sudnjeg dana. 2. Mugire ibn u'be je saekao nekoliko dana kada mu je Muavija javio da odmah doe. Svoje kanjenje pred Muavijom opravdao je rijeima: "Bio sam zapoeo jedan vaan posao i nisam ga elio ostaviti nedovrenim. Radio sam na tome da tvoj sin Jezid doe za halifu poslije tebe." uvi te rijei, Muavija, sav radostan, ree: "Vrati se stanovnicima Kufe i okonaj zapoeto djelo!" Vrativi se, Mugire je o Muaviji izgovorio rijei koje su ostavile snaan dojam na sve prisutne. Zahvaljujui tome, oni su Muavijine potomke prihvatili za halife, i hilafet je tako postao nasljedan. Da ovog nije bilo, muslimani bi se i dalje dogovarali u vezi sa izborom halife pa bi birali onoga koji ima sve potrebne kvalitete za
52

vladara muslimana i tako bi ostalo do Sudnjeg dana. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Doi e vrijeme kada e se opskrba za ivot samo grijeenjem moi pribavljati. Kada to vrijeme doe, vjenanje e biti pokueno i neenstvo dozvoljeno." Prije vas su bili ljudi koji su, podijelivi sva svoja dobra kojih je bilo mnogo kao zrna pijeska, opet strahovali da im to nee biti kod Allaha delleanuhu primljeno i da se nee moi spasiti. Oni su, naime, ozbiljno shvatali ono na emu su bili. Upitan da kae neto o Aliji ibn Ebi Talibu, radijallahu anhu, Hasan je odgovorio: - Vallahi, bio je prava strijela Allahovih namjera, duhovni ovjek ovog naroda na vrhuncu njegove veliine i asti. Bio je vrlo bliska roda sa Allahovim Poslanikom. sallallahu alejhi ve selleme, otac Hasanov i Husejnov (unuka Allahova Poslanika), radijjallahu anhuma, i suprug asne Fatime (kerke Poslanikove). Nije bespravno uzimao Allahov imetak niti se ikada s nemarom ponio prema ijednoj Allahovoj odredbi.
53

Nije nikada osjecao dosadu kada se radilo o Allahovu Pravu. Kur'anu je pridavao znaaj koji mu pripada: znao je ta mu je po njemu pravo a ta dunost. Neka je Allah delleanuhu zadovoljan njim i neka ga visoko uzdigne!

54

KORIJENJE OVOG SVIJETA I ZABRANA VEZANJA ZA NJEGA

Tako mi Allaha, nije nikome bilo dato nijedno ovosvjetsko dobro koje on ne smatrae iskuenjem, a da poslije toga nije zakazao u dobrim djelima: njegova vjera je bila okrnjena, a razum pomuen. A nije bio niko koga je Allah delleanuhu sauvao od ovog svijeta a on to ne smatrae dobrim po njega, a da nije ostao takoer bez dobra djela i ispravnog miljenja. Nema nijednog muslimana koji je bio opskrbljivan dan za danom a on to ne smatrae dobrim za njega, a da nije bio nemoan u miljenju. Upamtio sam ljude koji su se odnosili
55

prema ovom svijetu kao amanetu koji im je povjeren na uvanje, pa su ga oni na kraju povratili pravim vlasnicima. Upamtio sam ljude kojima se ovaj svijet nudio u punom izobilju, ali su ga odbili bojei se odgovornosti. Vallahi, nijedan ovjek nije dobio ovaj svijet a da nije izgubio dostojanstvo i vjeru. Ne udim se nikome kao ovjeku koji misli da zaljubljenost u ovaj svijet ne spada u velike grijehe. Tako mi Boga, ljubiti ovaj svijet spada u najvee grijehe! A zar se svi drugi grijesi nisu izrodili iz ovog svijeta?! Zar se ne oboavaju kipovi i ne grijei se prema Milostivom samo zato to se odvie ljubi ovaj svijet i to mu se robuje vie nego iem?! Na Sudnjem danu ljudi e biti proivljeni goli osim onih koji su se ustezali od ovog svijeta. Tako mi Allaha, nee niko dinar uzvisiti a da ga Allah delleanuhu nee poniziti na Sudnjem danu! Iblis je, koji je za sva vremena proklet, kada su iskovani dinar i dirhem, stavio na glavu i jedan i drugi rekavi: "Ko vas bude volio, moj je istinski rob koga u moi okretati kuda mi

56

bude volja. Kada ljudi zavole ovaj svijet, onda me ne brine da nee kipove oboavati i drugo boanstvo za svoga Gospodara uzeti. Jer njih e ljubav prema dunjaluku odvesti u najveu propast." Vidjeli smo one koji su, radei za onaj svijet, imali i ovaj, ali nismo vidjeli da je bilo ko, radei za ovaj, imao i onaj svijet. Allah delleanuhu daje ovjeku ovosvjetska dobra preputajui ga samoobmani, a uskrauje mu ih iz obzira prema njemu. Vjernik nije predodreen samo za ivot na ovom svijetu. Isa, alejhi-s-selam, je rekao: "Ovaj svijet je njiva Iblisova koju mu obrauju oni koji na njoj ive." Ko je upoznao Stvoritelja i Gospodara svoga, zavolio Ga je i dao je prednost onome to je u Njega. Ko je spoznao ovaj svijet i njegovu obmanu, napustio ga je. Na pitanje da li se moe Allah delleanuu vidjeti oima jo na ovom svijetu Hasan je
57

odgovorio negativno. A na pitanje da li e to biti mogue na onom svijetu, dao je potvrdan odgovor. Na upit zato je tako, odgovorio je: - Jer je ovaj svijet prolazan i sve to je na njemu prolazno je. Onaj svijet je vjean pa je vjeno sve to je njegovo. Osim toga, nemogue je ono vjeno dokuiti onim to je prolazno, ono to je oduvijek onim to je nastalo. A na Sudnjem danu Allah delleanuhu e Svojim robovima podariti iz obilja Svoje dobrote i poasti prema njima vjeni vid kojim e ga moi gledati. Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu, uao je kod Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i naao ga na leaju ispletenom od palmine like. Na strani na kojoj je leao vidio se trag uadi. Vidjevi ga u takvoj situaciji, Omer zaplaka, pa ga Allahov Poslanik upita: Zato plae, sine Hattabov?" "Kako ne bih plakao, Allahov Poslanie?! Sjetio sam se vizantijskih kraljeva i perzijskih careva i njihova uivanja. Ti si Allahov poslanik, miljenik i odabranik, a opet spava na leaju ispletenom od uadi!" "A zar nisi zadovoljan da oni imaju ovaj, a mi onaj svijet?" upita Poslanik. - "Zadovoljan sam, Allahov Poslanie ?"
58

odgovori Omer. "Ja sam na ovom svijetu poput konjanika koji jae u ljetnom danu i odjednom ugleda drvo s debelim hladom. On svrati i na trenutak se odmori, a zatim ustane i hlad ostavi," mirno dodade Poslanik. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ivio je obinim ivotom, vrlo skromno i jednostavno; jahao je na magarcu, nosio je odjeu od grubog sukna, jeo sjedei na tlu, i esto je ponavljao: "Ja sam samo ovjek, jedem kao to jede obian ovjek." Na kamenu je ostalo zapisano: 'ovjee, kad bi vidio ono malo to ti je preostalo od ivota, sve elje svoje bi odmah napustio nastojei da to vie dobra uini. Tako bi ostavio pohlepu i lukavstvo iz straha od kajanja koje e sutra doi "kada se noge budu klizale, porodica te predala, blinji te se odrekao, prijatelj te zaboravio, kada bude u pomo zvao, a niko ti se ne bude odazivao." Ueni meu neznalicama su kao lijenici meu bolesnicima. uo sam Haddadza kako govori
59

stanovnicima Basre: "Mudri Allah je odredio da ovaj svijet bude prolazan, a onaj vjeno da traje. Ono to je vjenim uinjeno nee nestati, niti e bez kraja biti ono to ima kraj. Zato neka vas nipoto ne zavarava to to ovaj svijet jest, a onaj jo nije, i neka vam nadanja budu primjerena kratkoi ivota na svijetu ovom!" - uda li golemog! Kako je Haddad mogao dokuiti to to je spoznao, a opet se od Istine udaljiti!

60

TRAENJE OPROSTA I DOVA

Zabrana pretvaranja i licemjerstva Moj Boe, ko je podloniji propasti i pogreci od mene, a ko je dostojniji oprostu i poklonu od Tebe! Ti si me stvorio slabanim, pa ja nisam kadar od sebe tetu odbiti niti sebi korist pribaviti. Moj Boe , Tvoje znanje o meni je vjeno, Tvojoj odredbi ja ne mogu umai niti se Tvojoj odluci suprotstaviti. Tvojom voljom ja sam Ti pokoran, a od Tebe je pomo i dar. Ogrijeio sam se o Tebe sa Tvojim znanjem; pa argument je Tvoj. Tako Ti obaveze na milost, ulij strah u moje srce - da mi nada bude samo u Tebe i strah samo od Tebe! Moj Boe, koji si najmilostiviji,
61

blagoslovi Muhammeda posljednjeg vjerovjesnika, a meni i svim vjernicima podari oprost. "Dovoljan mi je Allah i divan li je On gospodar." dovu: Kada bi polazio na put, Hasan je uio ovu

- O Ti koji, kada mu se togod na uvanje povjeri, to na najbolji nain sauva i izvri, ostavljam Ti na uvanje ono to mi je nepoznato kao i ono to mi je poznato: porodicu, djecu i sve to imam; sauvaj mi to, o Ti kod koga ulozi ne propadaju! U asovima brige i tuge Hasan je uio: - O Ti koji si zadrzao ruku Ibrahimovu kada je htio sina kurban uiniti dok su se jedan drugom povjeravali, pa je sin govorio: "Postupi blago, oe!", a Ibrahim dodao: "Strpi se na odredbu naeg Gospodara, sine moj!" O Ti koji si odredio da karavan bude od pomoi Jusufu kada se naao u pustom kraju i na dnu bunara, da bi ga kasnije, nakon ropstva, postavio za upravitelja! O Ti koji si uo apat Ez Zennunov u trima tminama! O Ti koji si Jakubu, alejhi-s-selam,
62

vid povratio i tugu njegovu u veselje pretvorio! O Ti koji si se smilovao suzi Davudovoj i koji si odagnao bolest Ejjubovu! O Ti koji se odaziva dovi nevoljnika kada Te moli, i koji izbavlja od nevolje onoga koji Te zamoli i u Tebe nadu gaji! O Ti koji si jedini istinski Stvoritelj i Gospodar kome se ibadet ini! O Ti koji uje molitvu tihu, koji otklanja svaku nevolju! Molim Te, blagoslovi Tvoga odabranog vjerovjesnika i roba kojim si zadovoljan, Muhammeda, njegovu porodicu i drugove! A mene sauvaj od svega to me u brigu baca, i od mene odagnaj tugu moju, o Najbolji, od koga se svako dobro trai , i Najasniji, u koga se nada gaji, o Najmilostiviji, ija milost se moli, podari mi dobro koje si samo Ti dostojan podariti! O Najmilostiviji! "Dovoljan mi je Allah! Divan li je On gospodar!" uio: Kada bi ulazio u mezaristan, Hasan je

- Moj Boe, Gospodaru ovih istruhlih tjelesa i izmrvljenih kostiju, iji su vlasnici otputovali sa svijeta ovog vjerujui u Tebe i nadajui se milosti Tvojoj, poalji im od Sebe
63

nadahnue, a selam od mene! Za ovu dovu Hasan je rekao: - Kada je neko proui, za njegov oprost mole svi umrli od vremena kada je Allah delleanuhu svijet stvorio pa do Dana sudnjega. Kada je obavijeten da mu je Haddad otro priprijetio i zatraio da mu doe, Hasan je prouio: - O Ti koji uje moju molbu, o moja gotovosti pri udarcu sudbine, Ti koji moe odagnati tugu moju i potekou od mene otkloniti! O Ti koji si mi milostiv i blagodaran, o Boe moj i Boe Ibrahimov, Ishakov, Jakubov i njihovih potomaka, pa Musaov, Isaov i Muhammedov, Gospodaru ljudi svih! Tako Ti (kur'anskih poglavlja) Kaf Ha Ja Ajn Sad, Ta ha, Ja sin vel-Kur'anil-hakim, blagoslovi Muhammeda i istu porodicu njegovu, a mene sauvaj od zla (Haddadova) i zla svakog zloinitelja! Zatiti me od Haddada i njegove druine, i njegovih pristalica, i njegove vojske! Odbij od mene, Svojom moi, njegovo nastojanje, uznemiravanje i zlo svako! Zatvori mu put do mene, Gospodaru svih svjetova!
64

Boe, podari blagoslov i mir naem gospodinu Muhammedu, posljednjem vjerovjesniku! U bolesti Hasan je molio: - Boe, nemoj me uiniti od onih koji, kada obole, tada se kaju, a im ozdrave, opet u iskuenje padaju, a kada osiromae, tuni budu! Boe, podari mi zadovoljstvo onoga koji je Tobom zadovoljan! uvaj me u ovom mom ivotu, a i poslije moje smrti! Dok je jednom Hasan drao vaz-u nasihat, jedan od prisutnih je duboko uzdahnuo, nato mu je Hasan rekao: - Sine brata moga, to si time htio? Ako si u tome iskren bio, onda si samo objelodanio ono to si u dui nosio. A ako nisi iskren bio, onda si svoju duu upropastio. Ljudi su se dosta trudili u dovama svojim, ali niiji se glas nije uo. Meu onima koji su prije vas ivjeli bilo je ljudi koji su Kur'an zavravali, ali o tom nisu ni prijatelja upoznavali. Jednom od takvih je reeno: "Ti se zaista ne obazire u namazu. Kako je divna tvoja skruenost!" Na to je on primijetio:
65

"Sine brata mog, ko ti moe rei gdje je moje srce bilo ?!" Reda ibn Hajeveh je vidio ovjeka kako se poslije sabaha pospanim pravi, pa mu je rekao: "Otrijezni se, Allah te sauvao! Neka ne pomisli neko da je to zbog tvog bdjenja i namaza, pa da ti djelo bude upropateno!" Neko je rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme: "Allahov Poslanie, nejasno nam je ta je to nifak (licemjerstvo)." "Svako ko se pretvara neim licemjer je", odgovori Poslanik. Licemjer eli da pobijedi Allahovu odredbu nad sobom. On je kod Allaha prezreni grijenik. On hoe da Allahove robove upozna sa time i da ljudi kau da je dobar, a on je uistinu od toga vrlo daleko. Allahovo delleanuhu znanje o tom njegovom nastojanju postojano je u duama Njegovih robova. Izvijestili su me da je neko uo drugoga koji je uio Allahove delleanuhu rijei: "One koji su vjerovali i dobro inili Milostivi e sigurno voljenim uiniti" (Kur'an, 19:96), pa je
66

rekao:

"iniu ibadet Allahu delleanuhu na nain o kome e se prepriavati na ovom svijetu." I poeo je redovno klanjati sve namaze i postiti uope ne mrsei. Mogao se vidjeti samo kako klanja i zikr ini. Ali, kad god bi svijet pored njega prolazio, govorio je: "Velikog li licemjera!" Te rijei ga podstakoe na preispitivanje njegova ibadeta prema Allahu delleanuhu. Na kraju ovako zakljui: "Jadan li sam i bijedan! Svijet me spominje po hravom djelu, a to je zato to to nisam u ime Allaha inio!" Zatim je svoju namjeru izmijenio i opet nastavio ibadet initi. Meutim, sada je i Allah svoj odnos prema njemu izmijenio pa je svijet, prolazei pored njega, govorio: "Divnog li pobonjaka, Allah mu se smilovao! Sada je ovo pravi ibadet." Neka vam djela budu u ime Uzvienog Allaha! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Ko uljepa svoj namaz pred svijetom, a kada je sam obavlja ga svakako, igra se namazom, pa e se Allah s njim poigrati" "Ko
67

svijetu pria o svom djelu, Allah e s njim upoznati stvorenja Svoja na Sudnjem danu, ponizie ga i njegovo e djelo umanjiti." ovjee, zar te nije stid? Govori govorom pobonih, a postupa kao silnik! ovjee, oblai se u odjeu pobonog, a ivi ivotom grijenog! Tvrdi da stupa stopama Allahu pokornih, a gleda pogledom uobraenih. Teko tebi! Nema nijedno svojstvo Allahu predanih! Na Sudnjem danu e stati pred Allaha koji "zna poglede koji kriomice gledaju u ono to je zabranjeno i ono to grudi kriju." Allah delleanuhu e uvesti u Dennet ovjeka ije makar jedno dobro djelo primi. Moda e se neko zapitati: A ta e biti s ostalim dobrima njegovim? Potrebno je znati da Allah delleanuhu prima samo ona dobra koja su u ime Njegovo uinjena. Zato, ako se makar i jedno ovjekovo dobro ne uprlja licemjerstvom, ovjek e biti spaen. Seid ibn Dubejr je vidio ovjeka koji se, inei ibadet, ponaao poput mrtvaca, pa mu je rekao: "Brate, islam je, zaista, iva vjera. Pa neka se to vidi u djelu tvom! Ne umrtvljuj ga, Bog tebe
68

umrtvio!" Aia, radijjallahu anha, vidjela je ovjeka koji se ponaao poput mrtvaca pa se o njemu raspitivala. Kad su rekli da je od dobrih ljudi, kazala je: "Omer je bio bolji od njega, ali, kad je iao, on je urio, kad je udarao, bol je zadavao, a kad je hranio, do sitosti je to inio. Ostavite pretvaranje, jer Allah delleanuhu nee primiti djelo onoga koji se pretvara!" Jedan prosvijeeni u vjeri je izjavio: "Najbolja pobonost je sakriti pobonost. Jedan sahat dubokog razmiljanja bolji je kod Allaha delleanuhu od klanjanja itavu no. spas." Ako je u demaatu dobro, u samoi je

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, proao je pored Mervana ibn Hakema, koji je gradio kuu, pa mu rekao: Stani, robe Svetoga! Gradi vrsto, nadaj se dugo, ivi malo i jedi savakano; na kraju je susret sa Allahom." Jo davno su nadanjima dalekim. ljudi bili prokuani

Hammad ibn Seleme prenosi da je Osman

69

en-Neheli rekao: "Stotinu tridesetu sam doivio i sve sam ostavio, jedino mi se nadanja svakog dana poveavaju." Ebu Derda kae: "Troje me nasmijava, a troje rasplakuje. Nasmijava me: ovjek koji se nada dugom ivotu, a smrt svuda za njim traga ovjek koji je nemaran, a zna da zanemaren nee biti, i ovjek koji se puno smije, a jo ne zna da li je Stvoritelj i Gospodar njegov zadovoljan njime ili nije. A rasplakuje me: strah od kraja prekidanje rada stajanje pred Allahom, kada e ovjek ekati da mu Allah delleanuhu odredi mjesto u Dennetu ili Dehennemu." Ko sebe kudi pred svijetom, on, u stvari, hvali sam sebe, a loe je to to ini! Allah delleanuhu je ostavio osjeanja meu Svojim robovima. Da nije toga, sinovi i oni koji su se predali samo Allahu delleanuhu ne bi
70

se mogli okoristiti niim na ovom svijetu. Ta osjeanja su: nada, odreeni rok i zaborav.

71

UENJE KUR'ANA
Zabiljeeno je da je Omer ibn el Hattab, radijallahu anhu, rekao: "O ljudi, uite Kur'an traei ono to je u Allaha delleanuhu prije nego to ga ljudi budu uili traei ono to je u svijeta." Kada ovjek trai znanje Kur'ana i znanje uope u ime Allaha delleanuhu, to se mora vidjeti u njegovom imanu, skruenosti, pobonosti, blagosti i skromnosti. Kur'an je lijek vjernicima i vodi pobonima. Ko se po njemu uputio - upuen je, a ko je Kur'an odbacio - propao je. Ljudi koji ue Kur'an a ne postupaju po njemu, najgori su ljudi. Zato to put Kur'ana ne
72

slijede, Allah je na njih bacio prokletstvo, i proklinju ih svi drugi kojima je to zadaa. Prije vas ljudi su uili Kur'an i zadravali se na pojedinom poglavlju po itavu no. Vidjelo se to ujutro na licima njihovim. Danas, kada vi uite Kur'an, o njegovim porukama vi uope ne razmiljate iako znate da je Allah delleanuhu rekao o Kur'anu: "Knjiga koju objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o rijeima njezinim razmiljali i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili." (Kur'an, 38:29). Tako mi Allaha, ne spada u uenje Kur'ana i njegovo uvanje samo slova njegova pravilno izgovarati ne uvajui granice koje je on uspostavio. Vi govorite: "Kur'an smo prouili i nismo ni slova izostavili." Ko tako govori - lae! Tako mi Allaha, on ga je cijela izostavio! Oni koji tako ue nisu, Allaha mi, ni ueni, ni znani, a ni mudri! Kada e uai Kur'ana govoriti u duhu Allahovih rijei: "Mi emo ti doista teke rijei slati... " (Kur'an, 73:5), gdje se podrazumijeva rad i postupanje po Kur'anu, i u duhu Allahovih rijei: "A kad ga itamo, ti prati itanje njegovo..." (Kur'an, 75:18), odnosno, odobravaj ono to Kur'an odobrava, a zabranjuj ono to
73

zabranjuje. Tri su vrste uaa Kur'ana: jedni ga uzimaju za trgovinu kupujui njime ono to je u svijeta; drugi ga pak ue pravilno izgovarajui njegova slova, ali ne potuju njegove granice. Oni uenjem Kur'ana zgru novac namjesnika i dobivaju povlaten poloaj meu svijetom. Njihov se broj danas umnoio, dabogda ih Allah sa zemlje zbrisao; trei ue Kur'an duboko razmiljajui o porukama njegovim. Kur'an je za njih lijek. Hasan Basri je prouio Allahove rijei: "Allah ini da se no i dan smjenjuju, to je pouka za onoga koji hoe da razmisli ili eli da bude blagodaran." (Kur'an, 25:62) i rekao: - Subhanallah! Kako je milost Allahova neograniena, Njegova dobrota prostrana, a divno djelo Njegovo! Allah delleanuhu je dao no onom koji to u toku dana stii nije mogao, a dan onom koga je no prevarila. Prouio je: "... i lijepo obeanje Stvoritelja
74

i Gospodara tvoga sinovima Israilovim bilo je ispunjeno, zato to su trpjeli, a sa zemljom sravnismo ono to su faraon i narod njegov sagradili i ono to su podigli." (Kur'an, 7:137), pa je rekao: - udan li je ovjek koji vjeruje u ovaj ajet, a opet se boji vladara ili silnika! Tako mi Allaha, kad bi se ljudi, kao to Allah delleanuhu trai od njih, strpjeli na iskuenjima na koja su stavljeni, On bi ih sigurno toga spasio. Ali oni se uplae sablje i u strahu se potpuno predaju. Molimo Uzvienog Allaha da nas spasi i sauva od tekih iskuenja." Prouio je ajet: "Vatra e im lica priti i iskeenih zuba e u Dehennemu ostati." (Kur'an, 23:104) i rekao : - O robovi Allahovi, kako je ovo straan i stravian prizor, pa nastojte ga izbjei! Prouio je: "Ka Allahu se diu lijepe rijei i dobro djelo Allah prima." (Kur'an, 35:10) i rekao: - Kad ovjek kae lijepu rije i uradi dobro djelo, Allah delleanuhu primi lijepu rije s dobrom njegovim. A kad kae lijepu rije, a
75

uradi loe djelo, Allah delleanuhu zbog loeg djela koje je uradio, odbije i lijepu rije njegovu. Prouio je: "... a onog dana kada doive ono ime im se prijeti, uinie im se da su ostali samo asak dana. I doista! Zar e ko drugi biti uniten do narod raskalaeni!" (Kur'an, 46:35) i rekao: - Istina je, tako mi Allaha, da e uistinu biti uniteni samo oni koji su bili raskalaeni, oni koji su ovaj svijet na nedozvoljen nain sticali, a zatim ga brzo rasuli udovoljavajui pohotama svoga tijela. Znae oni u kakvu su propast doli! Prouio je: "Smrtne muke zbilja e doi, to je neto od ega ne moe pobjei." (Kur'an, 50:19) i rekao: - ovjek ini razvrat na zemlji; bjeae on kud ga noge nose kad smrt doe, ali pobjei nee moi. Prouio je: "...a njima e se uiniti onoga dana kad ga doive da su samo jednu veer ili jedno jutro njezino ostali." (Kur'an, 79:46) i rekao: - ovjee! Zar se od grijeha strpjeti nisi mogao koliko je izmeu veeri i jutra?!
76

Prouio je: "Oni koji poslije njih dolaze govore: 'Gospodaru na, oprosti nama i brai naoj koja su nas u vjeri pretekla, i ne dopusti da u srcima naim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru na, ti si, zaista, dobar i milostiv." (Kur'an, 59:10) i "... i oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne krtare, ve se u tome dre sredine." (Kur'an, 25:67) i rekao: - Neka se Uzvieni Allah smiluje ovjeku koji zarauje na dozvoljen nain i dijeli umjereno od zaraenog aljui tako ispred sebe dobro koje e mu biti najpotrebnije na Danu sudnjem, kada nita vie ne bude imao! Zato, Allah vam se smilovao, dijelite viak svoga imetka tamo kuda su odredili Allah i Njegov Poslanik, jer oni prije vas su se zadovoljavali malom koliinom (dobara), a dobrima svojim su otkupljivali svoje ivote od Allaha delleanuhu. Kad je prouio: "... i oni koji od onoga to im se daje udjeljuju, i ija su srca puna straha zato to e se vratiti svome Gospodaru." (Kur'an, 23:60) i rekao: - Oni ine to dobroinstvo i dijele od dobara koja su im data aljui tako ispred sebe svoja dobra djela, ali su puni straha da ih ni to
77

nee moi spasiti od kazne Allahove. Prouio je: "Mi ovjeka stvaramo da se trudi." (Kur'an, 90:4) i rekao: - Teko ovjeku! Allah nije stvorio nijedno drugo stvorenje da trpi od ivota ono to trpi ovjek. Prouio je: "Mi emo dati da proivi lijep ivot, i doista emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili." (Kur'an, 16:97) i rekao: - Podariemo im pokornost iju e slast osjetiti u srcu svom. Daemo im opskrbu zbog koje ih neemo kazniti. Tako mi Allaha, itav ovjeiji ivot gorak je osim ivota u Dennetu. Prouio je: "I pitajte ih o gradu koji se nalazio pored mora..." (Kur'an, 7:163) i rekao: - Radi se o ribi koju je Uzvieni Allah bio zabranio loviti njegovim stanovnicima samo jedan dan u sedmici. Ta riba im je dolazila u obilju ba u zabranjeni dan kao iskuenje i provjera njihove poslunosti. Oni se dvoumie da li da je love i toga dana. Ipak se ustegnue iz straha od kazne iz pobonosti. Meutim, rijetko se deava da ovjek ne padne u grijeh o kome se
78

pone dvoumiti. Zato i oni odluie loviti i zabranjenog dana, i tu ribu jedoe. To je, tako mi Allaha, bila najgora hrana koju su jeli i koju im eludac nije mogao lahko svariti. I jedne noi, dok su spavali, bili su tri puta pozvani. etvrti puta im je reeno: "O stanovnici grada!" Na taj povik, svi su se probudili: i mukarci, i ene, i djeca. I bi im kazano: "Budite majmuni prezreni!" i oni to postadoe. Tako mi Allaha, svetost vjernika koji je ubijen na nepravedan nain vea je kod Allaha delleanuhu od svetosti ribe koju je bio zabranio loviti i jesti, ali je On odgodio rok za to za dan Smaka svijeta, a "Smak svijeta je uasniji i gori." Prouio je: "To e biti samo jedan glas, i svi e odjednom progledati." (Kur'an, 37:19) i rekao: - Ljudi, to e biti povik iz srdbe, pa ko istinski robuje Allahu, neka se uva srdbe Njegove! Prouio je: "Evo, to je Dehennem to su ga grijenici poricali! I izmeu vatre i kljuale vode oni e kruiti..." (Kur'an, 55:43, 44), i rekao: - Ljudi! ta mislite o onima koji su itav
79

dan, dug pedeset hiljada godina, stajali i ekali da im bude presueno, i kada su im se vratovi polomili od ei i gladi i straha, Uzvieni Allah je naredio pa su bili baeni u dehennemsku vatru i vodu kljualu?! Allahu moj, samo Ti daje zatitu i u Tebe je utoite pravo! Tebi je pribjeite i u Tebe se samo pouzdati moe! Spasi nas, milou Tvojom te molimo, od kazne koju daje, o Ti koji dosta prata! Prouio je: "... oni koji namaz svoj skrueno obavljaju..." (Kur'an, 23:2) i rekao: - Allah delleanuhu e se smilovati onima koji su u srcima bili skrueni, koji su svoje poglede obarali i spolne organe uvali, onima koji su zabrane izbjegavali pa postigli ono to se postii moe. Bio je upitan o Allahovim delleanuhu rijeima: "Ko uradi dobro djelo, bie deseterostruko nagraen, a ko uradi hravo djelo, bie samo prema zasluzi kanjen, i nee im se uiniti nepravda." (Kur'an, 6:160) pa je odgovorio: -Ko doe sa La ilahe illallahu la erike lehu ve enne Muhammeden abduhu ve
80

resuluhu (tj. Nema Boga osim Allaha, Jedinoga, Koji nema druga, a Muhammed je Njegov rob i poslanik), iskreno, sa srca, imae kod Allaha delleanuhu kao nagradu Dennet. Prouio je: "Zar nagrada za dobro uinjeno moe biti neto drugo do dobro?!" (Kur'an, 55:60) i rekao: - Onome koji kae: "La ilahe illallah Nema Boga osim Allaha!" - nagrada je Dennet. Prouio je: "... na Dan u kome e ovjek djela ruku svojih vidjeti..." (Kur'an, 78:40) i rekao: - Rije je o vjerniku koji je pametan, otrouman i oprezan, koji zna da mu predstoji susret sa Uzvienim Allahom, pa za taj susret alje dobra djela, koja e ga, kad ih nae, obradovati. Taj susret e biti na Dan kada e nevjernik uzviknuti: "Da sam, bogdo, zemlja ostao!" (Kur'an, 78:40). Prouio je: "A nije tako! Ono to su radili prekrilo je srca njihova." (Kur'an, 83:14) i rekao: - To je grijeh na grijeh dok srce ne postane potpuno crno i mrtvo. Prouio je: "I ne prigovaraj drei da je
81

mnogo!" (Kur'an, 74:6) i rekao: - Ne smatraj da mnogo ini (dobrih) djela, jer ti ne zna ta e od toga biti primljeno, a ta odbaeno! Prouio je: "Zaokuplja vas nastojanje da to imuniji budete sve dok grobove svoje ne naselite." (Kur'an, 102:1-2) i rekao: - Mi smo svi Allahovi i svi se Allahu vraamo! Zaokuplja nas sve ovo, tako mi Allaha, pa se vjene vatre ne sjeamo, a ni uivanja vjenog. "A ne valja tako, saznaete svakako! I jo jednom: Ne, ne valja tako, saznaete sigurno!" O ljudi, da vam je bilo ko smru zaprijetio, vi se ne biste nigdje smirili. A ovo vam je Allahovo obeanje, obeanje Onoga koji nikada nee umrijeti!"

82

RAZGOVORI I PREPISKA SA UPRAVLJAIMA I SUSRETI SA DOBROINITELJIMA

Allah delleanuhu je uzeo obavezu od vladara, zapovjednika i namjesnika da nee upravljati po vlastitom nahoenju, da e se Allaha a ne svijeta bojati i da Allahovom Rijeju (Kur'anom) nee trgovati. Ko od njih ispuni dato obeanje - on se spasio, a ko ga prekri - on je sam sebe upropastio. Ne gledajte udoban ivot i raskono ruho u vladara, nego gledajte u nain njihova kraja, u hrav zavretak! Kad Allah, delleanuhu, hoe nekom narodu dobro, On uini da njihovi vladari budu
83

blagi i da dravne prihode sakupljaju velikoduni. A kad On odlui propast nekom narodu, uini da na vlasti budu glupaci, a da prihode ubiru krtice. Sluao sam od pojedinih drugova Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da u predznake Posljednjeg asa spada, izmeu ostalog: prije Smaka svijeta upravitelji e biti razvratnici, ministri laci, povjerenici izdajnici, uenjaci pokvarenjaci i komandanti nasilnici. Ja se zaista bojim da to nije ovo nae vrijeme. Namjesnik u Basri En-Nasr ibn Amr jednog je dana rekao u Hasanovom prisustvu: "O oe Seidov, Allah delleanuhu stvorio je ovaj svijet i uinio njegove ukrase i ljepote dozvoljenim Svojim robovima. Kur'an kae: 'jedite i pijte, samo ne pretjerujte. Allah zaista ne voli one koji pretjeruju' (Kur'an, 7:31) i '... ko je zabranio Allahove ukrase koje je Allah za robove Svoje stvorio i lijepa jela? Reci: ona su za vjernika na ovom svijetu, na onom svijetu su samo za njih', (Kur'an, 7:32), nato je Hasan rekao: - ovjee, boj se Allaha za svoje dobro!
84

Bjei od pustih elja jer e te one upropastiti! Znaj da nikome nije dato nijedno dobro ovog ili onog svijeta samo zbog elje njegove. Dvije su kue u kojima se boravi. Ko bude dobra inio na ovom svijetu, imae i onaj svijet, a i na ovom svijetu e nai ono to mu je odreeno. A ko na duu svoju zaboravi - izgubio je i ovaj i onaj svijet. Allah delleanuhu je sebi odabrao Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme, poslao ga s Objavom cijelom ljudskom rodu kao poslanika, iz milosti svoje, kao i svim stvorenjima svojim. Knjiga koju je on donio od Allaha delleanuhu kazuje da je Allah delleanuhu odredio svom Poslaniku rok na ovom svijetu, kao i svim ljudima. Kur'an kae: "Vi u Allahovu Poslaniku imate divan primjer." Nama je nareeno da uzmemo to nam Poslanik daje, da slijedimo Uputu, da idemo putem kojim je Poslanik iao i postupamo po Sunnetu njegovom. to na tom putu postignemo, postigli smo zahvaljujui Allahu delleanuhu koji nam je milost darovao, a duni smo pokajati se za grijehe i traiti oprost od Allaha za sve propuste. Samo to su vrata spasa. A u pustim eljama nema ama ba nikakva
85

dobra! Nema dobra ni kod onih koji ive samo od pustih elja i nadanja... U doba Poslanika, koji je meu nama ivio i djelovao, ljudi su govorili da vole Allaha delleanuhu, pa je On objavio: "Reci: Ako volite Allaha, mene slijedite i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti! Allah je Svemoan!" (Kur'an 3:31). Dakle, ljubav prema Allahu delleanuhu se potvruje iskrenim slijeenjem puta Njegova Poslanika. Ko pak ne slijedi put Allahova Poslanika, lae da voli Allaha delleanuhu. ovjee, boj se Allaha za svoje dobro. Tako mi Allaha, vidio sam one koji su prije tebe bili na tvom poloaju. I oni su izlazili na minber kao to ti izlazi. I njihove pratnje su bile ogromne, a haljine su im se, od silne oholosti, vukle po zemlji. eljeli su se pokazati monim pred svijetom pa su gradili i oblaili se natjeui se. Ali su, jednog dana, sa poloaja svojih iznenada epani bili i odjednom im je bilo uzalud sve to su od dobara ovog svijeta briljivo sakupljali. Na kraju su bili privedeni Stvoritelju i Gospodaru svom, gdje su im pokazana djela njihova. A teko njima na Dan kada e im jasno biti da su sami sebe teko obmanuli! Teko njima
86

i na "Dan kada e ovjek i od brata svoga pobjei, i od majke svoje, i od oca svoga, i od druge svoje, i sinova svojih. Toga dana svaki e ovjek samo o sebi brigu brinuti." O namjesnie, boj se iznad svega Allaha delleanuhu, jer se ti ve sada razlikuje od ljudi Upute i Sunneta, kako u privatnom tako i u javnom ivotu svom. Zanosi se pustim eljama i trai ispriku svaku. Ali znaj dvije su grupe ljudi: oni koji trae ovaj i oni koji trae onaj svijet. Tako mi Allaha, onaj koji trai onaj svijet naao ga je i smirio se, a onaj koji traga za ovim svijetom nigdje ga ne nalazi; on se od silnog traganja umorio i pred skorom je propau. Ti se uvaj da te ne raalosti traenje prolaznog a ostavljanje vjenog, pa da bude od onih koji e se strano kajati. Zaista je mudro reeno: "Dosta je ovjeku vjerolomstva to e vjerolomnicima povjerenik biti i u zlodjelima im njihovim pomagati!" Jednom siromanom ovjeku je prigovoreno: "Zato ne ode upravitelju pa da ti neko dobro podari?", nato je on odgovorio: "Molim Allaha delleanuhu da me sauva od svega to Njemu drago nije! Da umrem kao vjernik makar bez ieg, drae mi je nego da
87

umrem kao licemjer pa makar tijela ogromnog." Kad je Omer ibn Hubejje postavljen za namjesnika u Iraku, pozvao je Hasana i E-a'bija i rekao im: "Allah veliki vam stanje popravio! Meni je halifa Jezid ibn Abdilmelik knjigu teku spremio, u ijoj primjeni je propast moja. Bojim se, ako se u tome pokorim, da e me stii kazna Allahova, a ako se pak ne pokorim, da e me stii srdba Jezidova od koje se nikad neu izbaviti. ta mi vi savjetujete da inim?" Hasan se okrene a'biju i ree: "Odgovori ovjeku!" Ganut namjesnikovim rijeima, E-abi mu stane povladivati i brzo govor zavri. Namjesnik je elio i Hasanovo miljenje uti. Poslije dugog oklijevanja Hasan ree: - Ja kaem da ti se, tako mi Allaha, priblizio silazak Allahova meleka, osora gruba, koji bez pogovora izvrava nareenja Njegova. On e te epati i iz prostrane palae tvoje u mraan i tijesan grob e te strpati! Tada ti, o namjesnie, Abdulmelikov sin nee moi pomoi! Meutim, ja se nadam da e tebe Allah delleanuhu sauvati od Jezida, ali sam posve siguran da tebe Jezid nee moi spasiti od kazne Allahove. Zato se ti Allaha boj! Pokornost Jezidu
88

moe navui na tebe srdbu Allahovu, pa kud e onda?! Ja te samo podsjeam na ono ime te Allah zastrauje kad kae: "Bie to za one koji e se polaganja rauna preda Mnom bojati i koji e od prijetnje Moje strahovati." (Kur'an, 14:14) Ako bude bio pokoran Allahu delleanuhu, spasie se od Jezidova zla, a ako pak bude bio drug Jezidov u grijeenju, Allah delleanuhu e te ostaviti Jezidu i onda kada ti on nee moi nimalo pomoi. Ovdje je Ibn Hubejje zaplakao. Kasnije je Hasana obilato nagradio, a E-a'bija bez dara ostavio. Vrativi se svojim sluateljima u damiji, E a'bi je rekao: - Ljudi, ko moe dati prednost Allahu delleanuhu nad stvorenjima Njegovim, neka to uini! Ibn Hubejje je traio moje i Hasanovo miljenje. Tako mi Allaha, Hasan nije znao nita to i ja nisam znao, ali ja sam nastojao udovoljiti dui namjesnikovoj pa sam i govor tako podesio. elio sam imati njegovu naklonost, pa me je Allah kaznio i od milosti Svoje udaljio. A Hasan je na Allahovoj strani bio, pa ga je On jo vie Sebi pribliio, a i Ibn Hubejje ga je iznad mene uzdigao i obilato nagradio. Izlazei jednom od Ibn Hubejja, Hasan je
89

na njegovim vratima zatekao grupu uenjaka kako stoje, pa im se obratio rijeima: - ta vas je dovelo da ekate ovdje, dabogda Allah ne umnoio vau skupinu! elite ui ovim ugavcima?! Tako mi Allaha, vae druenje nije druenje s dobroiniteljima, niti je vae sjedenje sjedenje s dobrima. Raziite se zato odavde! Dabogda vae due bile od tjelesa vaih odvojene i ne dao Bog da vam slinih bude meu muslimanima! Obukli ste se i zasukali haljine, glave obrijali i surmu podvukli pa ste najgora skupina postali... Osramotili ste uene, Allah vie nikada ne sastavio vau skupinu! Da ste se ustegli od onog to je u vladara, oni bi teili onom to je u vas. Meutim, vi ste bili pohlepni za onim to je u rukama njihovim, pa njima vae znanje nije vie interesantno... Mislim da ste upravo vi oni koje je Allah delleanuhu udaljio od svoje milosti. Haddad je sebi sagradio kuu u Vasitu i pozvao Hasana da je pogleda. Uinivi to, on ree: - Hvala Allahu! Upravljai uistinu sebe monim vide, a mi se svakog dana uimo na njihovim primjerima i pouke crpimo. Jedni od njih palae podiu, postelje ukraavaju, odjeu
90

uljepavaju i svitu svoju veliaju. A onda oko njih ponu muhe pohlepno kruiti, i zaljubljenici u Vatru, i hrave pristae, kojima se oni potom hvale: "Pogledajte ta sam napravio!" Vidjeli smo, o zavarani! Razvratnik si i svima si na nebesima odvratan, a i oni na Zemlji te proklinju! Prolaznu kuu si sagradio ruei kuu vjenu. Uobraen si bio u kui obmane, zato e biti ponien u kui radosti vjene! Zatim je napustio kuu Haddadovu uei: "Allah je uzeo obavezu od uenih da e oni sigurno ljudima Kur'an objanjavati i da nee nita kriti." uvi ta je sve Hasan rekao, Haddad se jako naljutio sakupivi zatim stanovnike ama, ovim rijeima im se obrati: "Zar me nije u prisustvu vaem izgrdio dok ste vi utjeli, o robovi stanovnika Basre?!" Pa su po nareenju Haddadovom priveli Hasana, koji je miui usnama u sebi aptao. On ga upita: "Stani, oe Seidov! Zar nisi potivao to to sam ja namjesnik, ve si o meni tako govorio ?!" Na to mu je Hasan mirno odgovorio: - Neka ti se Allah delleanuhu smiluje, namjesnie! Onaj koji te zastrai da bi te sauvao, milostiviji ti je i vie te voli i potuje od onoga
91

koji ti se ulaguje ubjeujui te da e biti spaen. A vidjee ko ti je bio prijatelj kada strah ugleda. Moja namjera nije bila to to ti je prvo naum palo kad si uo ta sam rekao i ta sada misli. U tvojoj ruci je sada dvoje: oprost i kazna. Uini ono to ti je primjerenije i ega si dostojniji, i pouzdaj se u Allaha, koji je dovoljan i tebi i meni. Divan je Allah - Stvoritelj i Gospodar na! Haddad se postidio svojih rijei i zamolivi Hasana da mu oprosti, poast mu je ukazao i darove dao. Kada je Adijj ibn Erta naimenovan za namjesnika Basre, odluio je povjeriti sudstvo Hasanu. Saznavi to, Hasan je pobjegao i sklonivi se na sigurno mjesto, ovo namjesniku poruio: - Onaj koji neto mrzi, namjesnie, nije dostojan obavljati ga i ne moe ga valjano obavljati ako bi to morao initi. Onaj koji to radi bez istinskog motiva i istinske namjere zasluuje da mu se ne pomogne. U mogunosti si da na poloaj koji nudi meni postavi ljude koji su ga dostojniji pa je pree da njima amanet povjeri, koji e oni bolje od mene uvati. Jer nema nikakva dobra u traenju pomoi onoga koji
92

smatra da mu nije dunost primiti amanet koji mu se eli povjeriti. Zato, namjesnie, oslobodi me obaveze koju mi eli silom nametnuti, Allah tebe oslobodio i dobro ti svako dao zato to si me na miru ostavio! Allah, doista, nee uskratiti nagradu onom koji ini dobra djela... Halifa Omer ibn Abdulaziz je zatraio od Hasana da mu savjet da pa je, udovoljivi mu elji, rekao: - Vladaru vjernih! Ono to je bilo - kao da nije bilo, a ono to e doi - kao da ve jest! Znaj, vladaru vjernih, da je divan okus onog to poslije otrpljenja doe, pa makar okusio gorinu otrpljenja tog! A okus lijepog kraja je najprijatniji. Posljedica udovoljavanja pohotama tijela je dakako gorka, i ona e neminovno doi makar okusio za trenutak slast toga. A krajnji ishod svega toga bie koban po onog koji bude sluao svoje strasti. Znaj, vladaru vjernih, da e se spasiti samo onaj koji se bude uuvao od grijeha i dobro pazio da dobije spas u vjenoj kui. On e i Allahovu milost zasluiti i u Dennet e uveden biti. Vladaru vjernih! Ovaj svijet je kua
93

pakosti, iz koje se mora seliti u kuu stalnog boravka. Adem, alejhi-s-elam, izveden je na Zemlju da ivi na njoj kako bi za poinjeni grijeh kaznu izdrao. Zato na oprezu budi od ovog svijeta! Jer i zaljubljeni u nj morae ga ostaviti. Bogat na njemu je siromah pravi, a sretan je onaj koji mu se ne prepusti. Ovaj svijet je kuao iskusni i pametni i saznao da on poniava onog koji ga stavlja iznad svega drugog. A onog koji ga sakuplja on rastavlja od onog to je sakupio. Ovaj svijet je kao otrov: uzima ga onaj koji ga ne poznaje i nastoji mu se potpuno pribliiti jer ne zna opasnost njegovu, a on, Allaha mi, toga usmruje. Zato, vladaru, budi na njemu kao onaj koji lijei rane svoje! Ako se samo malo strpi, postii e ono to vjeno traje! Pametan je onaj koji se uva od svijeta ovog i ne zavarava se arima njegovim. On zna da je svijet poput vjeta i opasna varalice koji se svima nudi i gizda se da bi se to vie dopao udvaraima svojim, ba kao mlada u koju su sve oi uprte i srca zaljubljena. Ovaj svijet je, tako mi Onog koji je s Istinom poslao Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme, ubica svojih zaljubljenika. Zato se, vladaru vjernih, uvaj da i tebe ne obori, i oprezan budi da ne posrne! Obilje svijeta ovog
94

donosi nesreu i iskuenje veliko, a vezivanje za njega neminovno vodi u propast. Znaj, vladaru, da su njegova obeanja lana nadanja, bistrina mutnost, a ivot njegov - prava munina. Uspjee samo onaj koji ga ostavi, a propae onaj koji ga prihvati. Pametan i mudar je onaj koji se boji onog ime ga Allah delleanuhu zastrauje i oprezan je od onog od ega se oprezan mora biti, kao i onaj koji je dobro proraunao da neminovno slijedi odlazak iz prolazne u kuu vjenu. U to e se kasnije svaki ovjek uvjeriti i u to vrsto vjerovati. Ovaj svijet je, tako mi Allaha, kua u kojoj se kazna izdrava. Njemu se preputa samo onaj koji pameti nema, i on ga sakuplja. Njime je zadivljen onaj koji znanja nema. Razborit i mudar je onaj koji njime lijei rane svoje trpei gorinu lijeka u nadi za skorim izlijeenjem, i onaj koji se boji hrava zavretka. Dunjaluk je san, a Ahiret java. Njih samo smrt dijeli. Meutim, ljudi su preputeni svojim zbrkanim snovima. Vladaru vjernih! Ja samo kaem kao to je jedan mudri rekao: "Ako se izbavi od svijeta, izbavio si se od svake nesree, a ako se pak
95

izbaviti ne mogne, ne ubrajam te u spaene." Kada je primio knjigu Hasanovu, Omer ibn Abdilaziz je tako glasno zaplakao da je i sve prisutne rasplakao. Potom je kazao: "Neka se Allah dellenuhu smiluje Hasanu! On nas stalno ui traei da budemo budni i nemar da ostavimo. Divan je on vaiz, iskren i rjeit!" A onda je Hasanu napisao: "Dobio sam od tebe korisne savjete i upute. Bili su dui lijek. Ti si zaista tano opisao ovaj svijet. Jer pametan je na njemu onaj koji ivi u stalnom strahu kao da su sva iva bia na njemu ve odavno pomrla. Neka je mir Allahov na tebe kao i milost i blagoslov!" A Hasan je ovako obrazloio Halifine rijei: - Divan je vladar koji istinu govori i savjete prima! Njim je Allah delleanuhu usreio zajednicu muslimana i upotpunio im blagodat, i svim stanovnicima islamske drave darovao milost svoju. A zatim je opet Halifi napisao: - Vladaru vjernih, pred tobom su zaista najvei strah i strani dogaaj! Oni e doi, u to sumnje nema. Ti e tek tada vidjeti da li e spaen ili upropaten biti. uvaj se, vladaru, da u onom u emu te je Allah delleanuhu uinio gospodarom nad robovima Svojim bude kao onaj kome je neto povjerio gospodar njegov:
96

predao mu na uvanje blago i imetak svoj, pa je imetak rasuo, a blago pustio, i tako i njega i njegovu porodicu osiromaio. Znaj da je Allah delleanuhu naredio voama, koje je postavio na te poloaje na kome si i ti, da robove Njegove od runih djela odvraaju i u runim postupcima spreavaju. A ako vladari budu hrava djela i razvrat inili, kako li e tek onda biti?! Uz to im je naredio da izvre kaznu nad onima koji su je zasluili. Kako li e biti ako vladara bude trebalo kanjavati?! Sjeti se, vladaru vjernih, kad e malo pristalica imati kod Stvoritelja i Gospodara svjetova i malo pomagaa na Dan kada te On ponovo oivi. Zato se pripremi za taj susret, za Dan najveeg straha i neizvjesnosti! Znaj, vladaru, da ima kuu, ali ne onu u kojoj sada stanuje, vec onu u kojoj e dugo boraviti i u koju e te prijatelji samog ostaviti. Pripremi se dobro za dan "kada e ovjek bjeati od brata svog, majke svoje, oca svog, drugova svojih i sinova". I sjeti se Dana kada e svi oivljeni biti i kada e izai na vidjelo ono to su u srcima krili, kada e tajne otkrivene biti, knjiga podijeljena, knjiga koja ni mali ni veliki grijeh nee izostaviti, sve e nabrojati. Radi dok ima
97

vremena, prije nego to smrt nastupi i prekine svako djelo! uvaj se, vladaru vjernih, da ljudima sudi kao to su sudili pagani, ili da s njima putove silnika slijedi. Slabima ne natovari one koji su oholi, jer oholi ne potuju prema vjernicima ni ugovor ni tienitvo. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Ko postavi za namjesnika nekog silnika ili ga u bilo emu pomogne, bacio je islam iza lea." Boj se Allaha! Nemoj da ponese svoje grijehe i sa njima grijehe drugih, svoje terete i sa njima tue terete! Neka te ne zavaraju oni koji se ugodno osjeaju u tvojoj bijedi i uivaju u dobru na tetu tvoju. Ne gledaj, vladaru, danas snagu svoju, nego gledaj u nemo svoju sutra kad bude uhvaen i svezan uetom smrti i doveden Stvoritelju i Gospodaru svom u drutvu meleka i poslanika, kada e svi ljudi ivom i Vjenom morati pokorni biti. Ja, vladaru vjernih, iako nisam u svom savjetu postigao stupanj pametnih prije mene, nisam krtario u davanju savjeta suosjeajui sa tobom. Zato ovoj mojoj knjizi daj ono mjesto koje zasluuje. Sasluaj poruku njezinu kao onaj koji se time eli okoristiti. Neka ti gorinu lijeka
98

ublai nada u efikasnost njegovu! Neka je na tebe mir, milost i blagoslov Allahov! Hasan je uo nekoga kako proklinje Haddada, pa je rekao: - Ne ini to, Allah ti se smilovao! Jer kakvi ste, tako vam je! Mi se bojimo ako bi Haddad bio smijenjen ili umro da vam nee upravljati majmuni i svinje. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Vai upravljai su onakvi kakva su vaa djela. Kakvi vi budete, takvi e biti i upravljai nad vama." uo sam kad se neko alio jednom od dobrih ljudi na nasilje vladara, na to mu je ovaj odgovorio: "Brate, primio sam knjigu tvoju, u kojoj napominje u kakvom ste stanju, i da ste pod nasiljem upravljaa. Onaj koji grijeh ini ne bi trebalo da kaznu porie. Ja mislim da je vae sadanje stanje samo predznak jo teeg koje e vas snai kao posljedica vaih grijeha." uo sam da je Ebu Bekr, radijallahu anhu, drei hutbu sa minbere Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "O ljudi! uo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako kae da je Uzvieni Allah objavio: 'Ja sam Allah, nema drugog Boga osim Mene! Ja sam vladar svih
99

vladara i svi su oni u Mojoj vlasti! Ko se Meni pokori, Ja u vladare uiniti milostivim prema njemu, a ko se prema Meni osili, njemu e vladari biti osveta. Zato ne veite svoja srca za vladare, nego se Meni povratite i pokajanje Mi uinite, pa u umilostiviti vladare prema vama i blagim vam ih uiniti!" rekao: Na neiji upit o Haddadu, Hasan je

- On ui Allahovu Knjigu, dri vazove poput odabranih i hranu dijeli siromanima. On cijeni iskrenost i kanjava poput silnika... to se vas tie, inite istinski ibadet i pokajanje Allahu delleanuhii pa e vas sauvati njegova nasilja. I znajte: kod Allaha ima jo dosta Haddada!

100

SAVJETI I MUDRE IZREKE

O ostalim stvarima Propovjednik je onaj koji ljudima propovijeda svojim djelima, a ne samo rijeima. uo sam da je jedan od dobrih ljudi dao zavjet da se vie nikada nee nasmijati dok ne sazna gdje mu je mjesto: u Dennetu ili u Dehennemu. I nije se nasmijao do svoje smrti. Proavi pored ovjeka koji se glasno smijao, Hasan ga je upitao: - Sinko moj, jesi li ostavio iza sebe Siratupriju? emu toliki smijeh, Allah ti se smilovao?! Znaj da je stvar ozbiljna do kraja! Pria se da se ovaj poslije nikad nije nasmijao. O ljudi, Allah delleanuhu uinio je
101

mjesec ramazan mjesecom natjecanja svojih robova u pokornosti prema Njemu i injenju dobrih djela. Samo se tako moe zadobiti milost Allahova. Natjeite se u dobru, pa ete ui u Dennet! Oni koji su se natjecali u dobru - uspjeli su, a oni koji to nisu inili, izgubili su. udno li je kako se ovjek smije na dan kada su uspjeli oni koji su dobro inili, a izgubili besposliari. Tako mi Allaha, kad bi se zastor digao, ti bi vidio kako je dobroinitelj zauzet svojim dobrom, a grijenik zabavljen grijehom svojim! Ne bi stigli ni da haljine promijene niti kosu urede. Ako ste sigurni da je va trud primljen kod Allaha delleanuhu a djela vaa prihvaena, tako (smijehom) ne zahvaljuju zahvalni, a ako u to niste vrsto uvjereni, pa tako ne postupaju oni koji se boje sebi. ovjee, umanji svoj smijeh, jer pretjerani smijeh ledi i umrtvljuje srce, odnosi pravu radost, umanjuje hrabrost i uglednog ini ponienim. Allah delleanuhu objavio je Isau, alejhis-selam: "O Isa okupaj oi u suzama kad vidi da se nemarni smiju!" Allahovi robovi, osim smrti Allah
102

delleanuhu nije odredio drugi rok za vaa djela. Zato stalno radite. On kae: "I Gospodaru svom robuj dok ti smrt ne doe!" (Kur'an, 15:99) Vidio sam sedamdeset uesnika bitke na Bedru. Da ste ih vidjeli, rekli biste: 'Luaci!' A da su oni vidjeli vae najbolje, rekli bi: 'Ovi nemaju nikakva dobra!' A da su vidjeli vae najgore, zakljuili bi: 'Ovi ne vjeruju u Dan svianja rauna!' Neka se Allah smiluje ovjeku koji gleda pa razmilja, a kad razmilja, pouku uzima, i koji, kad pouku uzme, sazna, i saznavi, strpi se! Jer bilo je ljudi koji su saznali, ali se nisu mogli, kad su saznali, strpiti, pa je strah razorio njihova srca i nisu postigli ono to su traili, niti su mogli vratiti se onom to su ostavili. Tako su izgubili i ovaj i onaj svijet. A to je najvei gubitak! Ljudi, ja vam dajem savjet, a nisam nita bolji od vas, niti ispravnije od vas u ivotu postupam. I ja sam sebi nasilje inim jer ne vladam svojim nefsom, niti ga nagonim na izvravanje dunosti prema njegovom Stvoritelju i Gospodaru. Ali kada vjernik ne bi drugom vjerniku savjete davao dok sebe ne uredi, nestalo
103

bi upuivaa, umanjio bi se broj onih koji opominju i ne bi ostao niko ko bi pozivao ka Allahu delleanuhu i u ljudskim srcima obljubivao ljubav prema Njemu. A ne bi niko ni od grijeha spreavao. ivot je, meutim, u druenju sa uenim i znanim i u meusobnom opominjanju. Za pobone je ivot u tome. Zato prisustvujte sijelima na kojima se uju opomene i uvajte ta sijela kako bi se uvijek mogla uti rije opomene. "I bojte se Allaha delleanuhu onako kako je nareeno! Umirite samo kao muslimani!" O ljudi, osvanuli ste, pa vam se vrijeme do odreenog roka skratilo, a mogunost za djelo vae smanjila. Smrt je iznad vas, a Dehennem vam se jo vie pribliio. Ljudi, vi imate samo jednu duu kojoj, ako se spasi od kazne Allahove, nee koditi propast dua drugih, a ako propadne, nee joj nita koristiti to to su se druge spasile. Zato, uvajte se odugovlaenja u dobrim djelima jer je ono upropastilo mnoge od vas. Vi ne znate kada ete otputovati, niti znate na ta idete. Allah se smilovao svakom onom koji radi za onaj svijet prije nego to potroi svu opskrbu koju mu je dao!
104

Ljudi, Allah delleanuhu vam je zaista razastro praznu stranicu i nad svakim od vas postavio je dva asna meleka, s desne i s lijeve strane po jednog, kojima diktira; kome hoe daje malo, a kome hoe daje u izobilju. Ta knjiga ni mali ni veliki grijeh ne proputa, sve briljivo biljei. U njoj e ljudi nai sve ta su radili. Gospodar tvoj nee nikome nepravdu uiniti. ovjee, uvaj se samozavaravanja jer ti jo nisi siguran da si se spasio od Allahove kazne; pred tobom su najvei strah i strani dogaaj. U mezaru e staviti sebi pod glavu ono to si sam sebi pripremio. Ako bude bilo dobro, i bie ti dobro, a ako bude bilo zlo, i bie ti zlo. Zato radi i ne odgaaj ono to je dobro! Pripremaj se dok ima vremena! uvaj se odugovlaenja u tome. Ti e sigurno biti pitan, pa pripremi to prije prave odgovore! ovjee, vjernik osvie u stalnom strahu iako je dobroinitelj, a kao vjernik ne moe drugaiji biti. A omrkava bojei se iako je dobroinitelj, jer kao putnik ne moe drugaiji biti. On je stalno izmeu dva straha: straha od grijeha kojeg je poinio, pa ne zna ta e Allah delleanuhu s njim uiniti, i straha od smrti koja
105

e doi a on ne zna u kakvom e ga stanju zatei i na kakvu e ga sve Allah delleanuhu jo kunju staviti. Kada je Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, bilo objavljeno: "... onaj ko radi zlo bie kanjen za to i nee nai, osim Allaha, ni zatitnika ni pomagaa" (Kur'an, 4:123), Ebu Bekr, radijallahu anhu, rekao je: "Objavljen je, Allaha mi, smrtonosan udarac!" Pa kad tako kae on, a njemu je zagarantovan Dennet, ta da kau drugi?! Uzmite pouku, o vjerni, i budite stalno na oprezu kako biste se spasili od kazne na Dan veliki! Neka se Allah delleanuhu smiluje ovjeku koji razmilja pa pouku uzima, koji paljivo promatra pa dobro stvar sagleda i nefsu svome strasti ograniava! ovjee, Allah delleanuhu je zapovijedio da se samo Njemu, i nikome vie, bude pokoran i ponizan. Allah delleanuhu pomae ovjeku koji eli biti pokoran. On je zabranio grijeenje i uinio je ovjeka neovisnim od grijeha. On nikome ko nee da grijei nije proirio granice grijeenja. Prenosi se da e Allah
106

delleanuhu rei Ademu, alejhi-s-selam, na Sudnjem danu: "Ademe, ti si danas svjedok izmeu Mene i potomstva tvog. ije dobro nadmai zlo njegovo koliko za trun jedan, ui e u Dennet, tako da se vidi da Ja kanjavam samo silnike." U Dehennemu nema nijednog tjesnaca, lanca ili okova a da na njima nije utisnuto ime kanjenika i ime e biti kanjen. ta mislite, o ljudi, ako se sve to nae u jednog ovjeka?! Bojte se Allaha i uvajte se Njegove odbojnosti prema vama. "A Allahova odvratnost je vea, kad biste znali". Da je neko od vas upamtio ono to sam ja upamtio i da je vidio prvu generaciju muslimana, dobru generaciju, bio bi zbilja zabrinut do kraja, jer bi se uvjerio da je ozbiljni meu vama kao neozbiljni meu njima, a trudbenik va kao onaj meu njima koji se uope nije trudio. Da sam ja zadovoljan sa sobom, jo bih vam ovaj savjet davao, ali Allah zna da sam sobom nisam zadovoljan, pa mi stoga nije drago savjet davati drugom. O ljudi, Allah delleanuhu ima odabrane
107

robove svoje. Oni su kao onaj koji je vidio stanovnike Denneta kako uivaju, a stanovnike Dehennema kako pate. Oni rade nastojei zadobiti uivanje koje su vidjeli, a udaljiti se to je mogue dalje od Dehennema, ija e vatra grijenike priti. Oni su u srcu tuni. Oni nee nita hravo uiniti jer su im due edne, a potrebe neznatne. Oni su se malo strpili, pa su vjenost dobili. itave noi provode u ibadetu i dovi Stvoritelju i Gospodaru svom, ure drugog ropstva osloboditi i suze liju mislei na Allaha delleanuhu. Oni su srca trpeljivih. U toku dana su blagi, ueni, poboni i skriveni, pa onaj koji u njihovu stvar nije upuen misli da su zbog skromnosti imuni, a zbog bojaznosti misli da su bolesni, a oni uistinu nisu bolesni, nego se prisjeaju Dehennema i nose strah u svojim srcima. Tako mi Allaha, oni se u onome to im je Allah delleanuhu dozvoljenim uinio usteu vie nego to se vi usteete od onog to vam je zabranio. U srcu svom poznaju svoju vjeru bolje nego to vi oima vidite ovaj svijet. Oni se zaista boje vie da im dobro djelo ne bude primljeno nego to se vi bojite kazne za hrava djela koja radite. "Oni su na Allahovoj strani, a oni koji su na Allahovoj strani sigurno e uspjeti."
108

ovjee, neka te nipoto ne zavaraju ljute zvijeri oko tebe: sin tvoj, ena tvoja, sluga tvoj i nasljednici tvoji! Sin je kao lav koji po svaku cijenu eli istrgnuti sve to je u tvojim rukama. ena kao kerua laje i repom mae. Sluga je, potkradajui te, kao lisica. A nasljednicima je, tako mi Allaha, drai dirhem koji im poslije tvoje smrti dopadne aka od svakog tvog dobra, pa ak i da si roba oslobodio. uvaj se da sebe grijesima ne natovari u nastojanju da njima bude dobro. Ti meu njima malo vremena ostaje, a kad te u mezar poloe i samog ostave, obojie haljine u uto i poeti udarati u defove i hakatom se smijati dok e ti biti pitan ak i za ono to si im iza sebe ostavio. Zato se pripremi na vrijeme za Dan kada e svaki ovjek nai pred sobom dobro koje je uradio i hravo djelo koje je uinio. Poeljee tada da izmeu njega i njih bude najvea razdaljina. Allah delleanuhu vas podsjea na Sebe jer je Allah milostiv prema robovima svojim. Ljudi, kada neko od vas upozori i na neto opomene druga svog, on opomenu i upozorenje primi. A ta je sa onim koga Allah opominje i upozorava, a on opet kao da opomenut nije?!
109

Allah delleanuhti kae: "Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne? A Allahove kazne se ne boji samo narod kome propast predstoji." (Kur'an,7:99) Zar se ne udite onom koji se samo zabavlja, govori bespotrebno i u svemu je nemaran, dok on, u stvari, ide prema Dennetu ili prema Dehennemu, jer ne zna u kojem od njih mu je mjesto?! Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Allah zaista prezire da se igrate dok ste u namazu i da, dok postite, uinite neto to kvari post, i prezire smijeh u grobljima." Uzvien je Onaj koji je dao da srca onih koji su spoznali, okuse slast potpune predanosti Njemu i uitak sluenja kroz stalno spominjanje Njegova imena, Onaj koji je njihova srca Sobom zaokupio te im nita slae do Njega prizivati i nita radosnije do Njemu sluiti, nita lake njihovim jezicima do Njega spominjati! "Uzvien je On i vrlo visoko iznad onoga to oni (tj. murici, politeisti i sl. - primj. prev.) govore!" Zabiljeeno je da je Omer ibn el-Hattab,
110

radijallahu anhu, vatru raspaljivao primiui joj ruku, govorio: "Kuaj sine El-Hattabov, moe li otrpiti na vatri dehennemskoj!" A potom se Allahu delleanuhu dovom obraao da ga sauva od Dehennema i poslova onih koji za Dehennem rade. Pa kad je Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu, kao ovjek kome je obean Dennet toliko strahovao, kako ste vi, o ljudi, toliko u spas sigurni?! Svaki dan koji doe ovjeku kae: "ovjee, ja sam novi dan i svjedoiu za ono to uini u meni. Kad jednom odem od tebe, nikad se vie neu vratiti. Zato pripremi ta eli, ali, znaj, nai e samo to to si sam pripremio, a izostavi ta hoe, ali znaj da se vie nikada nee vratiti na to." ovjee, tvoj dan je gost tvoj koji e te ostaviti, pa e ti ili zahvaljivati ili e te kuditi. Isto tako i no. ovjee, oni koji te potuju ine to zato to je dua u tijelu tvom. A kad dua ode iz tijela, oni e te ostaviti, i kad bi kojim sluajem takav bio stavljen pred njih, razbjeali bi se od tebe kao od lava.
111

Vrednujte ljude po djelima a ne po rijeima njihovim, jer Allah delleanuhu nije dao nijednu rije a da joj kao potvrdu nije odredio djelo. Samo djelo potvruje ili pobija istinitost neijih rijei. Pa kad uje lijep govor, polahko s onim koji govori, jer ako svoje rijei potvrdi djelom, divan je ovjek. A ako se djelo bude razlikovalo od rijei, uvaj se da mu u bilo emu bude slian, jer tako se zavaravaju nesretnici. ovjee, dati su ti rije i djelo, ali je djelo pree od rijei. Ima javni i privatni ivot, ali prei ti je privatni ivot od javnog. Ima in i posljedice, ali znaj, posljedica je prea od trenutanog ina. ovjee, zar ne zna da je Allah delleanuhu rekao: "... ka Allahu se dizu lijepe rijei i dobro djelo Allah prima. A one koji imaju hrave namjere eka nesnosna patnja, a njihovo spletkarenje je rabota bezuspjena." (Kur'an, 35:10) Pogledajte kako je lijepoj rijei potrebno dobro djelo; zato radite inei dobra, pa ete imati svretak kojim je Allah zadovoljan, a i vi ete biti zadovoljni!
112

Niije oko nee biti okupano suzama iz strahopotovanja prema Allahu delleanuhu a da mu tijelo nee biti spaeno od Dehennema. Lice koje bude obliveno suzama od sjeanja na Allaha delleanuhu nee pogoditi nikakva oskudica niti e ga zadesiti ponienje. Svako djelo se moe izmjeriti i prema njemu nagrada odrediti osim suze prolivene iz strahopotovanja prema Allahu delleanuhu. Zato e ona od dehennemske vatre ublaiti onoliko koliko On bude htio. Kada bi samo jedan ovjek iskreno zaplakao prema Allahu, ja bih se ponadao da e se zbog njegova plaa Allah delleanuhu smilovati itavom njegovom narodu. Allah delleanuhu nije uslovio drugu cijenu za znanje koje je ovjeku podario osim one koju samo sticanje znanja uzima. Pa ko naui neto u ime Allaha traei time ono to je u Njega, on je na dobiti. A ko ui u neije drugo ime, nee postii cilj niti e ga steeno znanje odvesti Allahu. Jadan li je ovjek i nemoan! Skriveni su mu uzroci i ne zna kad e smrt doi. Stjenica ga
113

uznemirava, a zagrcnue ga ubija. Svakim danom prevali etapu ka svijetu onom i napusti stanite na svijetu ovom. A moda se uz to jo i osili i uzoholi pa nasilje poini i drskost ispolji. O ljudi, radite i pripremajte se za dan smrti pa e Allah vidjeti vae djelo, a i Allahov Poslanik, zatim ete biti ponovo vraeni Allahu kome je poznat vidljivi i nevidljivi svijet, pa e vas Allah obavijestiti o onome ta ste radili. O ljudi, iskoristite zdravlje i dokolicu inei dobra prije "Dana kada e oi ostati otvorene, i kada e zurei, ljudi uzdignutih glava, netremice gledati, a srca e im prazna biti". ovjee, nipoto se ne boj onog koji ima vlast na zemlji, jer je i on rob Stvoritelja i Gospodara tvog! Ne budi lakom na imetak onoga koji ga ima, jer i on jede samo opskrbu Stvoritelja i Gospodara tvog! Nikad ne zavidi ovjeku u dobru, jer on radi prema uputi Stvoritelja i Gospodara tvog! Nikad ne ponizi siromaha, jer je mili brat tvoj. ovjee, nikad ne omalovaavaj nita od pokornosti prema Allahu makar to u tvojim oima bilo neznatno, jer On prima koliko i trun dobra i
114

nagrauje za jedan trenutak pokornosti. Kad bi ti mogao znati vrijednost toga kod Stvoritelja i Gospodara tvog, istinski bi se radovao. A nikad, opet, nemoj omalovaavati nita od grijeha makar to u tvojim oima bilo malo i neznatno, jer Gospodar tvoj zaista estoko kanjava. Jednom je prisustvovao skupu na kojem su bili okupljeni starci i omladina. Okrenuvi se prvo starcima, Hasan ih upita: - ta se ini sa usjevom kad sazrije? - Obere se etvom - odgovorie oni. A zatim se okrenu omladini i ree: Dosta je sjetvi koje nisu doekale etvu zbog zaraza koje su ih zadesile i nepogoda koje su ih unitile! Ovdje je Hasan zaplakao uei: "A Allah ljudima navodi primjere da bi pouku primili." (Kur'an, 14:25) ovjee, sam mrije, sam e biti ponovo oivljen i sam e za svoja djela odgovarati. Kad bi svi ljudi bili pokorni Allahu delleanuhu, a ti sam prema Njemu grijeio, ne bi ti njihova pokornost nita koristila! A kad bi svi ljudi grijeili, a ti sam pokoran Allahu bio, ne bi ti njihovo grijeenje nimalo naudilo. ovjee, tvoje grijeenje je samo tvoj grijeh, za koji e znati
115

tijelo i krv tvoja. Ako se ouva od grijeha, spasio si tijelo i krv svoju, a ako, ne daj Boe , bude ono drugo, onda e znati kakva je vatra koja se ne gasi, tijelo koje ne propada i dua koja ne umire. ovjek e biti u dobru sve dok je sam sebi propovjednik, dok misao bude u djelo pretvarao i Allaha delleanuhu se bude sjeao, a zatim sebe preispitivao, i dok mu Dan konanog obrauna bude jedina briga. A bie u zlu sve dok bude s dobrim djelima odugovlaio, pohotama tijela udovoljavao, nemaran bio i pustim eljama se zanosio. Zabiljeeno je da je Isa, alejhi-s-selam, rekao svojim drugovima: "Radite u ime Allaha, a ne za trbuhe svoje, jer ptice niti siju niti zanju, ve zorom rane, a jedina im je opskrba ona koju im Allah daje. Ako kaete da su vai trbusi vei od podvoljaka njihovih, pogledajte divlja koja takoer niti sije niti anje i jedina joj je opskrba ona koju joj Allah daje." Ko tri puta poslije klanjanja sabaha istigfar uini (zatrai oprost grijeha od Allaha), bie mu grijesi oproteni makar bio jedan od onih
116

koji su pobjegli s bojnog polja. Zabiljeeno je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Tako mi Allaha, u Dennet e ui samo onaj koji je bio samilostan". Drugovi su ga upitali: "Zar mi svi nismo samilosni, Allahov Poslanie?" Na to im on ree: "Nije to samilost nekog od vas prema djetetu svome ili nekom blinjem, nego samilost prema svemu to ima duu." Ovdje je Allahov Poslanik glas podigao. Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu, jednom je upitao: "Hoete li da vam kaem koji su najbolji, a koji su najgori ljudi?" I kad su mu drugovi rekli da to ele uti od njega, on je nastavio: "Najbolji su oni ljudi iji je ivot dug a djelo dobro, od kojih se ovjek uvijek nada dobru, a siguran je od njihova zla. A najgori su oni iji je ivot dug, a djelo loe, od kojih se ne oekuju nikakva dobra i ovjek nije siguran od njihova zla." ovjeku je bolje da naui neko korisno znanje i postupa prema nauenom nego da itav ovaj svijet, kad bi ga imao, rtvuje za onaj svijet.
117

esto se obraajte srcu, jer srca brzo hraju. Budite strogi prema sebi, jer je ovjek sklon zlu, pa ako ne ukrotite strasti tijela, ono e vas odvesti u najveu propast. Na pitanje ta misli o efaatu (zauzimanju na Sudnjem danu), Hasan je odgovorio: - efaat je istina! Ali Uzvieni Allah kae: "Zaeljee oni da iz Vatre izau, ali im iz nje nee izlaska biti" (Kur'an, 5:37)", podsjeti ga neko od prisutnih, nata on dodade: - Zaista, Dehennem ima svoje stanovnike koji nee iz njega izlaziti, kao to kae Uzvieni. Pa ta e takve uvesti u vatru i izvesti iz nje?" neko opet priupita. - Oni su na ovom svijetu poinili grijehe za koje e ih Allah kazniti, pa e ih On opet izvaditi iz Vatre zato to su u svom srcu nosili vjerovanje u Njega - ree Hasan. Ljudi, uvajte rodbinske veze i ne kidajte ih, jer Allah delleanuhu kae: "... i Allaha se bojte, s imenom ijim jedni druge molite, i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah zaista stalno bdi nad vama." (Kur'an, 5:1)
118

svojih.

Najbolji je dihad da se bori protiv strasti

Ko ne umre iznenada, oboli iznenada. Zato se bojte Allaha i budite oprezni da vas ne zatekne iznenaenje Gospodara vaeg! Allahove delleanuhu blagodati su toliko brojne da Mu se bez pomoi Njegove zahvaliti ne moe. A ovjekovi grijesi su toliko brojni da se niko bez Allahove pomoi i oprosta ne moe spasiti. uo sam Bekra ibn Abdillaha kad je rekao: "Allah e se smilovati ovjeku koji je bio snaan pa je svoju snagu upotrijebio u pokornost Allahu delleanuhu. Smilovae se i onom koji je bio nejak pa se grijeha uvao." Ko lae, ini razvrat (ne vjeruje), a ko ne bude vjerovao, sigurno e u Dehennem. Prenosi se da je Ibn Omer govorio: "Kada ovjek slae, melek se udalji od njega koliko je jedna milja da bi izbjegao smrad koji se iz toga pojavi. Smatram da nije la kad ovjek kae neistinu elei dobro svom bratu i u elji da od
119

njega zlo otkloni, ili da dvojicu pomiri. ovjee, mrzi ljude zbog (njihove) sumnje, a zaboravlja da je i tebi potrebno vrsto uvjerenje. Sindiri u koje e biti okovani stanovnici Dehennema nee im biti stavljeni kao ome oko vrata zato to bi onesposobili uvare njegove, nego zato da ih, kad ih zahvati plamen dehennemski, dre privezane za njegovo dno. Zatim je Hasan zaplakao i rekao: - Moj Boe, utjeem Ti se od dehennemske vatre i loeg djela koje vodi u nju. Zabiljeeno je da je jedan poboni vidio u snu svoga druga koga je upitao: - ta je to to si naao? - Nali smo ono to smo sebi prije pripremili, a izgubili ono to smo iza sebe ostavili - odgovorio je on. Pa sada idite potpuno svjesni i uvjereni! Ljudi su jedni drugima preporuivali ustezanje od ovog svijeta pa im je Zuhdi rekao: "Najvei je zuhd (ustezanje od dunjaluka) u onog ovjeka iju strpljivost ne nadvlada ono to je zabranjeno, a ono to je dozvoljeno ne nadvlada
120

njegovu zahvalnost." Preneseno mi je da je Ebu Hazim rekao: "Mi ne elimo umrijeti dok se ne pokajemo, a umiremo ne pokajavi se. Ko od vas susretne Allaha delleanuhu kao nasilnik koji se nije pokajao, On e ga baciti u Dehennem, o, grozno je to prebivalite!" Jedan od uenih i dobrih ljudi je uo kako ljudi izjavljuju elje svakojake, pa je zatraio da i on elju srca svoga kae: "Kamo sree da stvoreni nismo bili, a kad smo ve stvoreni, kamo sree da neemo umrijeti, a kad umiremo, kamo sree da oivljeni ne budemo, a kad emo ve oivljeni biti, kamo sree da neemo odgovarati! Kad emo ve odgovarati, kamo sree da ne budemo kanjeni i da kazna ne bude vjena!" Prije vas su ljudi imali njenija srca i vie strahovae za svoju vjeru. Meutim, vaa je vjera danas tanja, a srca grublja. ovjek e napustiti grijeh ako ga on baca u brigu. Kajanje je klju istinskog pokajanja. Brinuti se za svoje grijehe (da se ne grijei) bolje je od nekih dobrih djela. Istina je teka, pa se za nju odluuju samo
121

oni koji su sigurni u dobar svretak i koji su spoznali. A ko se nagradi nada, boji se kazne. Upamtio sam ljude kojima je bilo nueno ono to je dozvoljeno, pa su odbili rekavi: "Ne treba nam jer se plaimo da nas ne pokvari." Ko svoju duu ne lijei od bolesti grijeha za svog ivota, vrlo je daleko od toga da bude izlijeen, a sasvim blizu alosti na ovom svijetu. Kad bi no provodio u ibadetu i od toga poguren ostao i danju postio toliko da ti tijelo oslabi, ne bi ti nimalo koristilo ako u dui nisi poboan bio. Nikakvo dobrovoljno dobro (nafila) nije ravno dobroti koju uini roditeljima svojim, pa ni had ni dihad. Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu, rekao je: "Sjeajte se Dehennema i da je njegova vatra estoka, dubina velika i stubovi od eljeza. Seleme ibn Amir pripovijeda: Klanjali smo dumu sa Hasanom Basrijem, pa smo se poslije namaza okupili oko njega kad on zaplaka. Upitasmo ga zato plae, a on zaplaka jo jae, pa ree:
122

- A kako ne bih plakao?! Kad bi nam se na vrata ove damije pomolio neko od drugova Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kod nas od islama ne bi raspoznao nita osim ovu nau Kiblu, kuda se okreemo u namazu. Oh, oh! Prazne su elje svijet unitile. Govora ima, ali djela nema. Znanja ima, ali strpljivosti nema. Vjerovanje postoji, ali nema vrsta uvjerenja. ta je to? Vidim ljude, ali ne vidim pameti, ujem um, ali ne vidim druga. Ovaj svijet je uao u vjeru, pa izaao (iz nje). Znaju ta je dobro, ali dobro ne rade. Znaju ta je zabranjeno, ali ga ine. Vjera im je smo na jeziku. Upita li nekog od njih da li vjeruje da e za djela polagati raun, on ti odgovori da vjeruje. Kunem se Vladarom Sudnjeg dana da lae! Jer u lijep odgoj i svojstva vjernika spada: snaga uz vjeru, odlunost uz blagost, vjerovanje uz vrsto uvjerenje, znanje uz blagost, blagost sa znanjem, pamet uz blag postupak, otmjenost u siromatvu, umjereno vladanje u bogatstvu, samilost prema potitenom, dareljivost na pravom mjestu i pravednost uz istrajnost.
123

Vjernik nee uiniti nasilje ni onom ko ga mrzi, niti e se ogrijeiti pomaui onog koga voli. On ne ogovara, poniavajui drugoga ne namiguje, ne istrauje tue mahane, ne govori u besposlicu, ne zabavlja se i ne igra bez svrhe, ne prenosi tue rijei, ne trai ono to nije njegovo, ne porie istinu makar se i njega ticalo, ne prelazi granice u isprici, ne sveti se kad nekoga nesrea pogodi, niti ga veseli kad neko pogrijei. Vjernik je u namazu ponizan i skruen i uri da Allahu to prije padne na seddu. Rijei su njegove pravi lijek, strpljivost je njegova pobonost, utnja istinsko razmiljanje, a njegovo razmatranje je pouka. Drzi se sa uenim da bi nauio. Meu njima uti da ne bi pogrijeio, a kad govori, govori da bi se okoristio. Kada vjernik uini dobro, veseli se, a kad pogrijei, odmah oprost zatrai. Kad ga neko prekori, on opet njegovo zadovoljstvo zatrai. A ako ga neko izgrdi i ispsuje, on se blagim pokae. Kad mu bude uinjena nepravda, otrpi i pravedno postupi. Samo u Allaha delleanuhu zatitu trai i od Njega pomo moli. Vjernik je meu ljudima dostojanstven, a u osami je Allahu zahvalan. Zadovoljan je
124

nafakom koja mu je data. Stalno zahvaljuje na udobnosti i otrpi u muci. Ako se nae u drutvu onih koji su Allaha zaboravili, on se Allaha sjea, a kad je u drutvu onih koji se sjeaju Allaha, trai oprost za svoje grijehe. Eto, takvi su bili drugovi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, za itavog svog ivota. Takvi su bili i vai dobri preci. Vae stanje se promijenilo zato to ste vi svoj postupak prema Allahu delleanuhu izmijenili. Zatim je Hasan prouio: "Allah nee izmijeniti jedan narod dok taj narod sam sebe ne izmijeni. A kad Allah hoe da jedan narod kazni, niko to ne moe sprijeiti; osim Njega nema mu zatitnika." (Kur'an, 13:11) I na kraju je dodao: - Na Stvoritelju i Gospodaru, ukai milost svoju naem voi Muhammedu i njegovom plemenitom rodu, njegovim ashabima i svim vjernicima! A nas podari kao to si podario iskrene robove i pobone miljenike. Ti si svemoan i pomaga si u dobru. Dovoljan nam je Allah, divan je On gospodar! Hvala Allahu - Stvoritelju i Gospodaru svjetova!
125

IZ RECENZIJE
Hasan El-Basri roen 642. godine u Medini, umro 728. godine u Basri. Hasan Basri je simbol islamske pobonosti. On je bio inspiracija za mnoge duhovne pokrete u klasinom islamu: sufizam, muetezilizam, sunnizam... Nisu tako este osobe u povijesti koje su sposobne sagledati savremene dogaaje u perspektivi budunosti, a izuzetno su rijetke one koje su to kadre u perspektivi vjenosti. Kada se tome doda lini karakter i izvanredan moralni i intelektualni autoritet graen samodosljednou, onda takva rijetkost prelazi u izuzetnost. Basri je bio ba to! Traktat "ujem um, prijatelja ne vidim" nastao je kao neautorske biljeke Hasana Basrije. Ova knjiga predstavlja sie dugogodinjeg plodnog i angairanog javnog istupanja ovog odlinog poznavaoca prilika svoga vremena i hrabrog kritiara izopaenja i odstupanja islamskog drutva od prvotne jednostavnosti i
126

skromnosti. Osnovna Basrijina misao: ivot posveen Bogu kroz aktivno uee u tokovima ovog svijeta, odreena je "zuhdom" - njegovom upotrebnom a ne finalnom vrijednou. Svijet treba koristiti s mjerom i umjerenou, a ne biti mu potinjen, ne biti mu sluine. Ova misao nije zavrila u ekstremnom tesavvufu, ve je bila snana i dosljedna zapitanost nad smislom ivota uope i devijacijama zajednice muslimana u prvom stoljeu islama. Njegov stav je bio protest savjesti, in line dosljednosti i glas uma u prvim kovitlacima "talasanja" islamskog sistema vrijednosti, koje nije ostavljalo ravnodunim ni vladaoce ni podanike, ni uene ni neuke, ni imune ni bijedne. ... Sublimiranost, preciznost i lahkost u izrazu granie sa najfinijom poezijom. Stvarno poznavanje duha Kur'ana i Hadisa i smisao za realnost najvieg karaktera daju Risali izuzetnu vrijednost i svrstavaju je u nezaobilaznu literaturu: etike, bontona, retorike, pedagogije, tesavvufa i islamske duhovnosti uope.

127

128