Zaustavni put vozila

Sonja Banic , Zagreb

Svjedoci smo da mladi ljudi, nas i bivs i ili sadas nji uc enici, c esto izazivaju i stradavaju u tes kim prometnim nesrec ama. Pitala sam se znaju li oni koliko im metara vis e treba da stanu kad malo jac e pritisnu papuc icu gasa? Jesu li to ikada izrac unali? Pa na matematici vjez baju rac unanje. Zas to nas i uc enici ne bi, umjesto dosadnih zadataka s decimalnim brojevima, rac unali zaustavni put vozila? Moz da c e se bar neki od njih kad poloz e vozac ki ispit prisjetiti rezultata tih zadataka i maknuti nogu s gasa. Zaustavni put vozila sastoji se od puta reagiranja i puta koc enja. Put reagiranja je put koji automobil prijede za vrijeme potrebno vozac u da reagira na prepreku i vrijeme potrebno sustavu za koc enje da poc ne djelovati. Put reagiranja linearno ovisi o brzini (jednoliko gibanje). Put koc enja je put koji automobil prijede za trajanja koc enja. On ovisi o kvadratu brzine (akcelerirano gibanje). Na put koc enja utjec u i uvjeti na cesti: kvaliteta kolnika, vremenski uvjeti i uspon ili nizbrdica. Radi jasnoc e i jednostavnosti u zadacima sam zanemarila vrijeme reagiranja sustava za koc enje (jer je za osobne automobile oko 10 puta manje od vremena reagiranja vozac a) i pretpostavila da se svi primjeri odvijaju na ravnoj cesti, bez uspona i nizbrdica. Za izrac unavanje zaustavnog puta koristimo sljedec e podatke i formule: sz zaustavni put vozila (m); sr put reagiranja (m); enja (m); sk put koc v brzina vozila (km/h); tr vrijeme reagiranja vozac a (s ); koeficijent trenja ovisan o podlozi. v t 3:6 2 v v tr v2 sk = sz = + : 254 3:6 254 Prosjec no vrijeme reagiranja vozac a je od 0.8 do 1.2 sekunde. Ako je vozac pod utjecajem alkohola ili jako umoran, vrijeme reagiranja se povec ava na 1.5 do 1.8 sekundi. Koeficijent trenja : suh mokar asfalt nov 0.70.8 0.50.6 asfalt star, prljav 0.60.7 0.250.45 s ljunak, sitan kamen 0.60.7 0.30.5 snijeg ugaz en 0.20.4 led 0.050.1 U prvom razredu, kod vjez banja rac unanja s decimalnim brojevima, moz emo napraviti zadatke 1 i 2. sz = sr + sk sr = Zadatak 1. Koliki je zaustavni put vozila na suhom, starom asfaltu ( = 0:6) ako je vrijeme reagiranja vozac a 1 sekunda, a vozi brzinom od: a) 50 km/h; b) 80 km/h; c) 100 km/h? 50 1 502 + = 3:6 254 0:6 30:29 m; b) 64.22 m; c) 93.39 m. Rjes enje. a) sz = Zadatak 2. Vozac je iznenada, na otprilike 60 m ispred sebe ugledao zaustavljeno vozilo. Hoc e li uspjeti stati ako je: a) vrijeme reagiranja vozac a 1.1, asfalt mokar ( = 0:4) i brzina vozila 60 km/h;
21, 2003

18

b) vozac alkoholiziran (tr = 1:6), asfalt mokar ( = 0:4) i brzina vozila 60 km/h; c) vrijeme reagiranja vozac a 0.9, asfalt mokar ( = 0:6) i brzina vozila 90 km/h; a 0.9, asfalt suh d) vrijeme reagiranja vozac ( = 0:6) i brzina vozila 90 km/h? Rjes enje. a) 53.77 m; b) 62.1 m; c) 102.22 m; d) 75.65 m. Buduc i da zaustavni put ovisi o kvadratu brzine, primjere moz emo iskoristiti kod kvadratne funkcije i kvadratne jednadz be u drugom razredu. Zapravo, sljedec a dva primjera daju nam krasan odgovor na pitanja tipa: zas to prouc avati kvadratnu funkciju (Gdje se to koristi?) i c emu sluz e kvadratne jednadz be (Komu to uopc e treba?). Mislim da bi primjere 1 i 2 bilo najbolje iskoristiti kao uvodne, motivacijske primjere. Primjer 1. Vozimo se u idealnim uvjetima: vrijeme reagiranja vozac a 0.9, asfalt suh i nov ( = 0:8). Iznenada se 40 m ispred nas pojavi prepreka. Koja je najvec a brzina kojom smijemo voziti, a da se uspijemo na vrijeme zaustaviti? Ovdje je nepoznata brzina v! Kad sve podatke uvrstimo u formulu, dobivamo kvadratnu jednadz bu: 0:004921v2 + 0:25v ; 40 = 0: Koristimo li ovo kao motivacijski primjer, ovdje moz emo stati i rec i: u iduc ih nekoliko sati nauc it c emo rjes avati ovakve jednadz be. Nakon s to uc enici nauc e formulu za rjes avanje kvadratne jednadz be, vratimo se na uvodni primjer i rijes imo jednadz bu. Rjes avanjem jednadz be pomoc u formule dobivamo da je traz ena brzina 68.26 km/h. Primjer 2. Tablic no i grafic ki prikaz i ovisnost zaustavnog puta o brzini ako je: a) asfalt suh i nov ( = 0:8) i vrijeme reagiranja vozac a 0.9; b) asfalt suh i nov ( = 0:8) i vrijeme reagiranja vozac a 1.6;
21, 2003

c) cesta mokra ( = 0:5) i vrijeme reagiranja vozac a 0.9. sz (m) b) 4.94 10.86 17.76 25.65 34.52 44.38 55.22 67.05 79.86 93.65 108.43 124.2 140.94 158.67 177.39

v(km/h) 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150

a) 2.99 6.97 11.93 17.87 24.8 32.72 41.61 51.49 62.36 74.21 87.04 100.86 115.66 131.45 148.22

c) 3.29 8.15 14.59 22.6 32.19 43.35 56.08 70.39 86.28 103.74 122.78 143.39 165.57 189.33 214.67

40 = 0:25v + 0:004921v2

Uc enici bi svakako trebali sami izrac unavati podatke u tablici. Bilo bi dobro i malo o njima popric ati. Uc enici bi trebali uoc iti da kod velikih brzina i malo povec anje brzine nosi veliko povec anje zaustavnog puta. Kad se podaci prikaz u grafic ki, oc ito se ne dobiva pravac, vec dio parabole. Moz da c e vam se u ovim primjerima c initi nezgodno s to treba utros iti malo vis e vremena na uvodenje formule za zaustavni put i parametara koji se u njoj javljaju. No ovi primjeri omoguc uju da direktno povez emo nastavno gradivo sa stvarnim z ivotom, i time

19

bitno pridonose motivaciji uc enika. S druge strane, nepromis ljenost mladih vozac a svake godine odnosi desetke mladih z ivota. Da se to sprijec i treba se truditi svim silama, pa zas to ne i na nastavi matematike?

Literatura
kola za 1] Vlasta Perotic , Prometna tehnika 1, S cestovni promet, Zagreb, 1994.

Kako izrac unati sin nx i cos nx?

Kako izrac unati sin nx ili cos nx , ako je n neki cijeli broj? Evo odgovora: Ispis ite n-ti redak Pascalova trokuta. Brojevima toga retka pripis ite redom cosn x , n ;1 n;2 2 n cos x sin x , cos x sin x , : : :, sin x . Neka u jednom retku zatim ostanu c lanovi koji su zapisani na neparnim pozicijama, a one na parnim pozicijama preselimo u redak niz e (vidi sliku!). U svakom od ova dva retka zapis ite minus ispred c lanova koji su na drugom, c etvrtom, s estom, i opc enito parnom mjestu, a plus ispred onih koji su trec i, peti, sedmi, te opc enito neparni po redu.

I sada je u jednom retku zapisan izraz za cos nx , a u drugom izraz za sin nx . Primjerice, drugi redak c e izgledati ovako: 2 cos x sin x sin2 x : cos2 x Tako onda za n = 2 imamo: cos 2x = cos2 x ; sin2 x , te sin 2x = sin x cos x . Za n = 3 nalazimo 3 cos2 x sin x 3 cos x sin2 x sin3 x : cos3 x 3 2 2 Dakle je: cos 3x = cos x ; 3 cos x sin x , a sin 3x = 3 cos x sin x ; sin3 x . Formule za sin nx ili cos nx do kojih dolazimo na opisani nac in valja provjeriti matematic kom indukcijom. Korijeni gore opisanog postupka zapravo su u Moivreovoj formuli n (cos nx + i sin nx ) = cos nx + i sin nx : Napomenimo na kraju kako je ovo vrlo lijep primjer povezivanja gradiva u nastavi matematike (trigonometrija, binomni pouc ak i kompleksni brojevi).

20

21, 2003