BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH UNSKO-SANSKI KANTON JU GIMNAZIJA BIHA

UPUTE ZA PISANJE MATURSKOG RADA

Biha, mart 2011. godine

SADRAJ

1. UVOD ............................................................................................................................... 2 2. SVRHA PISANJA RADA ................................................................................................. 2 2.1. Svrha maturskog rada.................................................................................................. 2 3. DOGOVOR O TEMI......................................................................................................... 2 4. METODOLOGIJA IZRADE RADA ................................................................................. 2 4.1. Naslovna stranica ........................................................................................................ 2 4.1.1. Naslovna stranica maturskog rada........................................................................ 3 4.1.2. Vanjska ili omotna stranica i naslovna stranica maturskog rada ............................ 3 4.2. Predgovor ................................................................................................................... 3 4.3. Sadraj ........................................................................................................................ 3 4.4. Tekst ........................................................................................................................... 4 4.4.1. Uvod .................................................................................................................... 4 4.4.2. Razrada teme........................................................................................................ 4 4.4.2.1. Naini navoenja izvora u tekstu ................................................................... 4 4.4.3. Zakljuak ............................................................................................................. 7 4.4.4. Nain oznaavanja dijelova rada........................................................................... 7 4.5. Literatura .................................................................................................................... 7 4.6. Popis tablica................................................................................................................ 9 4.7. Popis ilustracija........................................................................................................... 9 5. TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU RADA ........................................................................ 9 5.1. Izgled rada .................................................................................................................. 9 5.2. Dodatne upute za pisanje rada ................................................................................... 10 5.3. Tablice, grafikoni, crtei i slike ................................................................................. 10 5.3.1. Tablice ............................................................................................................... 10 5.3.2. Grafiki prikazi .................................................................................................. 11 6. PREDAJA I ODBRANA RADA ..................................................................................... 12 6.1. Predaja i odbrana maturskog rada.............................................................................. 12 PRILOZI ............................................................................................................................. 14 Prilog 1: Izgled naslovne stranice maturskog rada ............................................................ 14 Prilog 2: Izgled posljednje stranice maturskog rada.......................................................... 15

1. UVOD Upute za pisanje maturskog rada se izdaju s namjerom da uenicima pomognu pri izradi seminarskih radova i maturskog rada. U radu su prikazana osnovna pravila pisanja ovih radova. Uenicima se na detaljan nain prikazuje vanost ispravnog naina citiranja relevantne literature to je potkrijepljeno konkretnim primjerima. 2. SVRHA PISANJA RADA 2.1. Svrha maturskog rada Maturski rad predstavlja samostalnu strunu obradu izabrane teme. Izradom maturskog rada uenik pokazuje teorijsko i praktino znanje kao i sposobnost samostalnog sluenja aktualnom domaom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Ciljevi izrade maturskog rada su: proirenje i produbljivanje znanja iz sadraja nastavnog programa, stjecanje iskustva u pisanju strunih radova.

Preporuljiv opseg maturskog rada je 15 - 30 stranica (bez naslovne stranice, sadraja i popisa literature). Nauno-istraivaki radovi imaju standardnu strukturu koja obuhvaa sljedee dijelove: uvod, cilj, problem, rezultati, rasprava, zakljuak i koritena literatura. 3. DOGOVOR O TEMI Pismeni maturski rad uenik radi na temu iz jednog predmeta koji je utvren nastavnim planom i programom i koji se izuava u toku obrazovanja po izboru uenika, a koju je uenik uz konsultacije sa nastavnikom odabrao. Predmetni nastavnik najkasnije do 20. novembra tekue godine daje spisak tema koje se mogu uzeti za izradu pismenih maturskih radova. Uenik odabira temu iz jednog predmeta i prijavljuje je nastavniku najkasnije do 20. decembra. Nastavniko vijee do kraja prvog polugodita razmatra i usvaja predloene teme za izradu pismenih maturskih radova.

4. METODOLOGIJA IZRADE RADA 4.1. Naslovna stranica Naslovnom stranicom autor uspostavlja prvi kontakt s itaocem rada. Stoga mora sadravati osnovne podatke i biti odgovarajue oblikovana. Naslovna je stranica prva stranica

rada i nikada se ne oznaava rednim brojem. 4.1.1. Naslovna stranica maturskog rada Naslovna stranica seminarskog rada sadri sljedee podatke: ime i prezime autora, naslov rada, naznaku "Maturski rad" i naziv predmeta unutar kojeg je raen, titulu, ime i prezime mentora, mjesto, mjesec i godinu predaje rada. Izgled naslovne stranice i razmjetaj podataka vidjeti u Prilogu 1 ovih Uputa. 4.1.2. Vanjska ili omotna stranica i naslovna stranica maturskog rada Maturski rad, osim naslovne stranice, moe imati i vanjsku ili omotnu stranicu (korice). Na koricama se nalaze sljedei podaci: ime i prezime autora, naslov rada, naznaka Maturski rad, mjesto, mjesec i godina predaje rada. 4.2. Predgovor Seminarski i/ili maturski rad ne mora imati predgovor. eli li autor rada napisati predgovor, potrebno je imati na umu sljedee: Predgovor treba razlikovati od uvoda. Predgovor je osvrt na uvjete i prilike u kojima je rad nastao, iskustva tokom pisanja i objektivne prepreke (ako ih je bilo) koje su se javljale tokom izrade; U predgovoru se, uz imena, navode akademski stupnjevi i/ili funkcije osoba koje su autoru pomagale tokom izrade rada i to prema opsegu i vanosti njihove pomoi, a ne prema poloaju koji zauzimaju u nauci i/ili praksi. Naslov Predgovor pie se velikim slovima (font 12, podebljano) centrirano na vrhu stranice. Stranicu predgovora oznaiti rimskim brojem I. 4.3. Sadraj Sadraj predstavlja tematski saetak rada i daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi glava, poglavlja, odjeljaka, taaka i ulomaka. Naslov Sadraj pie se velikim slovima (font 12, podebljano) centrirano na vrhu stranice. Ne smije biti opsega veeg od jedne stranice. Stranicu sadraja oznaiti rimskim brojem I (ako rad nema predgovora), odnosno brojem II (ako postoji predgovor).

4.4. Tekst 4.4.1. Uvod Stranice uvoda najee se oznaavaju arapskim brojem 1. Uvod je izuzetno vaan dio rada. On slui prvenstveno da se definiraju osnovni pojmovi, odnosno cilj i svrha istraivanja, odnosno pisanja rada, objasni autorov pristup problemu, i izloi plan tj. kompozicija rada. Ovo je mjesto gdje autor pie zbog ega je izabrao odreenu temu, ta je ve poznato o toj tematici, a na ta e se tim radom ukazati (svrha rada). Takoer je vano i napisati kojom se naunom metodom autor sluio kako bi njegove rezultate drugi autor mogao ponoviti ukoliko se slui istom metodom. Konano, jo je vano opisati i kompozicijsku podjelu rada, tj. opisati iz koliko se dijelova rad sastoji, te ukratko opisati sadraj pojedinog dijela rada. Uvod, dakle, sadri osnovne naznake problema koji se obrauje u radu (imenovanje problema i razlog izbora za predmet prouavanja), nain obrade problema i strukturu rada. Naslov Uvod pie se velikim slovima (font 12, podebljano, lijevo poravnanje) i oznaava brojem 1. 4.4.2. Razrada teme Cjelokupan sadraj teksta koji se izlae u radu treba biti smisleno raspodijeljen. Svakom dijelu rada (glava, poglavlje...) odreuje se naslov. Za svaku se glavu navode naslovi poglavlja s glavnim idejama, a svakome se dijelu odreuje opseg. Prva verzija teksta poinje se pisati tek kada se pregledaju zabiljeke odnosno kada se rekapitulira provedeno istraivanje. Pravila odakle poeti pisati zapravo nema. Ipak, preporuuje se poeti pisati od glavnog djela rada slijedei nacrt, odnosno da se pisanje uvoda i zakljuka ostavi za sljedei stadij pisanja. Ovisno o prikupljenoj grai mogu je i drugaiji redoslijed, ali uglavnom, prva verzija treba biti zaokruena cjelina koja e imati sve argumente i postavljene teze rada. Naslov glave pie se velikim slovima, podebljano, a s pisanjem se zapoinje na zasebnoj stranici. Glave se prema potrebi ralanjuju na poglavlja, poglavlja na odjeljke, odjeljci na take, a take na ulomke. Sloenost strukture rada ovisi o vrsti i odrednicama sadraja koji se obrauje, no opa preporuka glasi: radi lakega praenja i preglednosti teksta, ralanjivanje unutar jedne glave ne bi trebalo prelaziti etiri razine. 4.4.2.1. Naini navoenja izvora u tekstu Kako se obrada bilo koje teme u okviru seminarskih i maturskih radova (ali i svih

ostalih strunih radova) zasniva na dotadanjim spoznajama o temi i rezultatima istraivanja, objavljenim u razliitim udbenicima, knjigama, strunim asopisima i dr., svi izvori spoznaja ili rezultata koji se u radu navode, moraju biti adekvatno navedeni. Ovo pravilo ima dva osnovna cilja. Prije svega, nenavoenje autora i izvora onoga to je preuzeto predstavlja intelektualnu krau. S druge strane, na temelju izvora podataka koritenih u radu, mogue je donositi i odreene zakljuke o kvaliteti rada. Dakle, kada se u tekstu navode ili citiraju izjave, misli, rezultati, hipoteze, konstatacije ili tvrdnje drugih osoba, njihovi izvori moraju biti adekvatno navedeni. Naini navoenja izvora podataka u tekstu (kao i naini navoenja koritene literature na kraju teksta) prikazani u ovim uputama, djelomino su zasnovani na Standardima za pisanje naunih radova koje je objavila APA (Publication Manual of the American Psychological Association, 2001), budui da je to u svijetu najee koriten nain citiranja i navoenja izvora, a koristi ga veliki broj meunarodnih naunih asopisa i izdavakih kua u Evropi i Americi. Kada se navode ili komentiraju podaci izneseni u nekom djelu potrebno je navesti o kojim se autorima radi i koje godine su podaci objavljeni. Evo nekoliko primjera: Brandstnder (2002) navodi dvije strategije prilagodbe kojima je cilj smanjiti razliku izmeu eljenog i trenutnog smjera osobnog razvoja, a to su asimilacija i akomodacija. Heckhausen i Schultz (1995) u svojoj cjeloivotnoj teoriji kontrole, zastupaju ideju o postojanju etiri adaptivne kontrolne strategije: selektivna primarna kontrola, kompenzatorna primarna kontrola, selektivna sekundarna kontrola i kompenzatorna sekundarna kontrola. Mnogi savremeni modeli uenja itanja (Koli-Vehovec, 1994) pretpostavljaju postojanje dvaju, djelomino neovisnih, kognitivnih komponenti vjetog itanja, a to su jezina kompetentnost i dekodiranje Uz asimilaciju i akomodaciju, koje odgovaraju konceptu primarne i sekundarne kontrole, neki autori (npr. Lackovi-Grgin, Grgin, Penezi i Sori, 2001) predlau i treu vrstu kontrole nad osobnim razvojem, a to je tercijarna kontrola. Jedan od najvanijih faktora u ouvanju perceptivne konstantnosti veliina jest tana percepcija dubine (Levine i Schefner, 1991). Kako je pokazano u veem broju istraivanja, izbor metode u ispitivanju osjetljivosti moe biti od presudne vanosti za valjanost mjerenja (Gescheider, 1997, 1992; Ellermeier i Westphal, 1991). Dakle, prezime(na) autora mogu se staviti na poetak reenice, u sredini ili na kraj,

ovisno o tome kako je onome ko pie tekst zgodnije sa stajalita stila izraavanja. Ukoliko se autor(i) stavljaju u sredini reenice ili na kraj onda se prezime(na) i godina stavljaju u zagradu. Ukoliko autori imaju isto prezime, onda se dodaje i inicijal imena, npr. (Bujas, R. 1935, Bujas, Z. 1978). Ukoliko se iz nekog objavljenog izvora doslovno prepisuje dio teksta (citat) onda taj citat treba staviti u navodnike i napisati na kojoj stranici izvornika se nalazi. Na primjer.: "injenica da okolno svjetlo mijenja doivljenu svjetlinu nekog ciljnog objekta, sugerira da je na djelu neka vrsta prostorne interakcije" (Coren, Ward i Enns, 2003; str. 109). Kada se navodi neko istraivanje ili podatak koji nije pronaen u originalu, ve posredno iz neke druge publikacije, onda treba navesti ime autora koji je prvi naveo neke rezultate, a onda i autora u ijoj je publikaciji ta informacija pronaena. Na primjer: Frith (1985, prema Rayner i sar., 2001) smatra kako uenje itanja prolazi kroz logografski, alfabetski i ortografski stadij. U popisu referenci na kraju teksta za ovakav sluaj treba navesti posrednu publikaciju.

Ukoliko se u tekstu spominje istraivanje veeg broja autora (do 5) onda kod prvog navoenja treba napisati prezimena svih autora, a u sljedeim navoenima samo prvog autora, te dodatak i sar. Ukoliko ima vie od pet autora onda se i pri prvom, a i pri kasnijim navoenjima, navodi samo prezime prvog autora + sar. Na primjer: Fonemska svjesnost je samo jedan element ireg konstrukta vjetina fonolokog procesiranja koji ukljuuje i fonoloko pamenje, te vjetinu brzog imenovanja odnosno brzog dozivanja glasovnih reprezentacija iz dugoronog pamenja (Sodoro, Allinder, Rankin-Erickson, 2002). Neki autori (npr. Sodoro i sur., 2002) smatraju da je veza izmeu znanja o fonolokoj strukturi i vjetine itanja reciprona. Istraivanje skupine autora iz 13 europskih zemalja (Seymour i sur., 2003) je kao jedan od ciljeva imalo provjeriti eventualno postojanje razlika u uenju itanja jezika razliitih po slogovnoj i ortografskoj sloenosti. Pravilo je da svako spominjanje autora u tekstu mora biti praeno i navoenjem u popisu referenci na kraju teksta, odnosno, sve reference s popisa moraju biti spomenute i u tekstu!

4.4.3. Zakljuak Zakljuak ima drugaiju svrhu od uvoda. On se pie u dva dijela. U prvome se ukazuje se na slinost ili na razlike s postojeim spoznajama i donosi se zakljuak (ili zakljuci) koji iz rada proizlazi. Ovdje je vano usporediti stavove na poetku rada (cilj rada opisan u uvodu) sa stavovima na kraju rada tj. zakljuiti da li je ostvarena svrha rada. U drugom dijelu zakljuka daje se vlastiti sud o obraenoj tematici. Zakljuak mora zapoeti na zasebnoj stranici. 4.4.4. Nain oznaavanja dijelova rada Najpregledniji nain oznaavanja dijelova rada predstavlja nain koriten u ovom tekstu. Dakle, svaka se glava oznaava arapskim brojem. Prvi broj svakoga poglavlja podudara se s brojem glave kojoj poglavlje pripada, a drugi broj oznaava redni broj navedenoga poglavlja. Isti postupak slijedi za oznaavanje odjeljaka i taaka. 4.5. Literatura Popis koritene literature dolazi na stranicu rada iza zakljuka (a prije popisa tablica, popisa ilustracija i priloga, ako postoje). Naslov Literatura pie se velikim slovima (font 12, podebljano) centrirano na vrhu stranice. Redosljed referenci treba pisati abecednim redom bez rednih brojeva, prema prezimenu prvog autora. Ukoliko isti autor ima vie referenci, prvo se piu one koje su novijeg datuma. Ako se isti autor pojavljuje prvi put samostalno, drugi put kao prvi autor rada sa dva ili vie autora, prvo se navode njegovi samostalni radovi, zatim (ureeno po abecedi prezimena drugoga, treeg ...) autorski radovi. Ovisno o vrsti izvora, struktura pisanja pojedine reference poneto je drugaija. Dolje su navedeni primjeri iz najee upotrebljavanih kategorija referenci. Isticanje nekih informacija treba initi italic stilom (kosa slova). U donjim primjerima je to ve uinjeno gdje treba, ovi primjeri mogu posluiti kao ogled kako valja isticati pojedine vrste informacija. Izvorni nauni lanci u asopisu

Ellermeier, W., & Westphal, W. (1991). On the absoluteness of category and magnitude scales of pain. Perception & Psychophysics, 49(2), 159-166. Seymour, P. H., Aro M., Erskine J. M. (2003). Foundation literacy acquisition in european orthographies. British Journal of Psychology, 94, 143174. Dakle, pie se: Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov rada. Naslov asopisa, volumen asopisa (broj), stranice. Knjige

Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: kolska knjiga. Pinel, J. (2001). Bioloka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Dakle, pie se: Prezime(na) autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov knjige. Grad izdavanja: Ime izdavaa. Ako knjiga ima urednika (editor): Desforges, C. (Ed). (2001). Uspjeno uenje i pouavanje. Zagreb: Educa Doktorske disertacije, magisteriji, diplomski radovi

Ljubin, T. (2002). Povezanost osobina linosti i nekih biokemijskih parametara. Neobjavljena doktorska disertacija. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dakle, pie se: Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina obrane. Naslov rada. Mjesto i institucija obrane. Ukoliko rad nije objavljen, potrebno je napisati i: Neobjavljeni doktorski/magistarski/diplomski rad. Radovi u zbornicima, ureivanim knjigama

Brandtstadter, J. (2002). Searching for paths to successful development and aging: integrating developmental and action-theoretical perspectives. In: Pulkkinen, L. & Caspi, A. (eds.), Paths to Successful Development: Personality in Life Course (pp. 380-408). Cambridge: Cambridge University Press. Koli-Vehovec, S. (1992). Fonemska svjesnost i itanje. Godinjak Zavoda za psihologiju, Rijeka, 83-86. Dakle, pie se: Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov lanka ili poglavlja u knjizi. Urednik(ici) ukoliko postoje (Ed. za jednog ili Eds. za vie urednika), naslov knjige ili zbornika, stranice teksta koji se citira. Grad izdavanja: izdava. Tekst na Web stranicama

U novije vrijeme sve je ei sluaj navoenja podataka koji se nalaze ili se mogu nai putem Interneta. Pri takvom navoenju potrebno je dati to precizniju informaciju kako o samom tekstu tako i o adresi na kojoj se moe nai. Na primjer: Degelman, D, i Harris, M.L. (2000). APA Style Essentials. Vanguard University, Department of Psychology Web site: http://www.vanguard.edu/faculty/ddegelman/index.aspx?doc_id=796

Dakle, pie se: Prezime autora (ovdje urednika), inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov teksta. Internetska adresa na kojoj se tekst moe pronai (to preciznija). Ukoliko se neki tekst ne vee uz autora, potrebno je navesti to precizniju adresu. Izgled popisa referenci

Ukoliko je referenca dua od jednog reda, tekst u ostalim redovima se uvlai za 1 cm. Prored unutar pojedine reference je 1, a izmeu referenci treba ostaviti razmak. Primjer izgleda popisa koritene literature moe se vidjeti u Prilogu 4. 4.6. Popis tablica Popis tablica slijedi nakon stranice s literaturom. Popis sadri redni broj i naziv svih tablica navedenih prema redoslijedu (broj stranice) pojavljivanja u radu. Naslov Popis tablica, napisan velikim slovima (font 12, podebljano) centrirano. 4.7. Popis ilustracija Popis ilustracija dolazi iza stranice s popisom tablica. Ilustracije obuhvaaju grafikone, crtee i slike. Pojavljuje li se u radu vie od jedne vrste ilustracija, preporuljivo je popis grafikona, crtea i slika nainiti odvojeno. Izrada stranice s popisom ilustracija istovjetna je tehnici izrade stranice s popisom tablica. 5. TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU RADA Tehnikom oblikovanju strunoga pisanoga rada potrebno je posvetiti adekvatnu panju. Uredno i pregledno pripremljen rad olakava itanje, te daje uvid u sistematinost izlaganja i obrade izabranoga predmeta rada. Uz zadovoljavajui vanjski izgled i primjerenu sadrajnu strukturu, rad mora biti korektan u gramatikom, pravopisnom i stilskom smislu. Uenik mora savjesno kontrolirati i ispraviti tekst, jer za ispravnost odgovara iskljuivo autor. Prepisuje li rad neko drugi, npr. daktilograf, za sve mogue pogreke u prijepisu odgovornost takoer snosi autor. 5.1. Izgled rada Kako bi rad bio pregledan i prikladno oblikovan, preporuuje se sljedee: font: veliina 12, Times New Roman, prored: 1,5, za biljeke (fusnote) odabrati veliinu slova 10, a za nazive tablica i grafikih prikaza 11, koristiti standardne margine margine dolje, gore, lijevo i desno po 2,5 cm (1 inch),

pisati u odlomcima izmeu odlomaka prazan red), stranice moraju biti oznaene rednim brojem, po sredini stranice, tekst s desnim poravnanjem glavni naslovi se trebaju pisati velikim i podebljanim slovima (bold), a podnaslovi malim slovima podebljano. Veliina slova je uvijek 12, sve dijelove teksta koji se ele istaknuti valja pisati italikom (kurzivom) (ne bold ili potcrtano)

5.2. Dodatne upute za pisanje rada Pri pisanju rada treba znati sljedee: iza svake se rijei nalazi jedan razmak, pravopisni znakovi kao sto su taka, upitnik, usklinik, zarez, dvotaka (:), taka zarez (;), zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, piu se zajedno s rijeju iza koje slijede (izmeu tih znakova i rijei ne stavlja se razmak), znakovi kao to navodnici na poetku navoda i otvorena zagrada, piu se zajedno s rijeju ispred koje se nalaze (izmeu tih znakova i rijei takoer se ne ostavlja razmak), ako iza neke rijei dolazi navod teksta u zagradi, izmeu te rijei i poetka zagrade pie se razmak, znak i (&) pie se odvojeno od rijei izmeu kojih stoji, tri take (...) se pie zajedno s rijeju kojoj prethode, a odvojeno od rijei ispred koje se nalaze 5.3. Tablice, grafikoni, crtei i slike Tablice, grafikoni, crtei i slike ne predstavljaju samo dodatak tekstu. Oni su, ba kao i tekst, vaan dio rada. Temeljni im je zadatak omoguiti jasno, saeto i jednostavno predstavljanje materijala u radu. Stoga je njihovoj pripremi i izradi potrebno posvetiti primjerenu panju. Meutim, nema previe smisla prikazivati iste podatke i tablino i grafiki. 5.3.1. Tablice Svaka tablica mora imati redni broj i naslov. Naslov mora biti kratak i jasan. Vrlo su esti naslovi iz kojih se ne moe shvatiti koji se podaci u tablici nalaze. Ne moe se oekivati da e italac to saznati iz teksta. Naslov tablice nalazi se iznad tablice, centriran. Tekst Tablica s brojem u italic stilu, centrirano u zasebnom redu. Iza broja tablice ne dolazi taka (vidi primjer ispod). Naslov tablice pie se normalno, ne u italiku. Prored teksta u naslovu tablice je 1 (ne 10

1,5 kao u ostalom tekstu). Veliina slova je 11 (ne 12 kao u ostalom tekstu). Treba izbjegavati okomite crte u tablicama, a vodoravnim treba odvajati tek zaglavlje tablice od ostalog dijela, ili pak neke cjeline tablice meusobno Vrijednosti u redovima ili pak stupcima treba logiki poredati Ukoliko se neki podatak iz tablice eli istaknuti, to se moe uiniti zvjezdicom (npr. statistika znaajnost) Navoenje tablice u tekstu radi se preko rednog broja (npr. vidi tablicu 3; ili u tablici 3 nalaze se rezultati...) Tablica treba biti centrirana na stranici

Primjer tablice organizirane prema gornjim smjernicama

Tablica 3 Aritmetike sredine i standardne devijacije rezultata na tri razliite skale straha od uspjeha kod studenata i studentica I. i IV. godine psihologije, te znaajnost razlike izmeu studenata I. i IV. godine (mukih i enskih zajedno) po pojedinoj skali.
Skale Spol ispitanika studenti I. godine studenti IV. godine t-test I-IV god. p

M m Pappoina svi 76.5 84.3 83.1

SD 14.44 14.85 15.22

M 81.4 82.1 81.9

SD 16.45 16.77 16.77 1.23 0.34

m Goodova svi

61.7 64.7 64.3

12.96 12.91 19.96

65.3 62.1 63.0

15.57 14.11 14.61 1.13 0.42

m Cohenina svi

86.6 96.7 95.1

15.17 16.19 16.44

90.3 90.2 90.2

15.36 16.04 16.44 2.87 0.03*

5.3.2. Grafiki prikazi Svaki grafiki prikaz (svaka ilustracija koja nije tablica) mora imati redni broj i naslov, te po potrebi i legendu. Svaki grafiki prikaz mora biti sam za sebe jasan. Naziv grafikog prikaza je slika. Redni broj i naslov grafikog prikaza (slike) nalazi se ispod grafikog prikaza.

11

Navoenje grafikog prikaza u tekstu ini se preko rednog broja slike (npr. vidi sliku 1. ili slika 1. prikazuje)

Tekst Slika i pripadajui redni broj treba biti u italik stilu. Nakon rednog broja dolazi taka. Sadrajni dio opisa slike ne pisati u italik stilu. Veliina slova i prored naslova grafikog prikaza isti je kao i kod tablica (prored 1, veliina slova 11). Vidi primjer dolje.

Grafiki prikaz treba biti centriran na stranici Primjer grafikog prikaza:

4 Prosjeni intenzitet el. struje (mA) 3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0

bolno podraivanje + stroop samo bolno podraivanje 3,47 3,29

2,24

2,08

prag boli

tolerancija boli

Slika 1. Prosjene vrijednosti intenziteta el. struje za doivljaj praga i razinu tolerancije boli u dvije situacije bolnog podraivanja kada je el. (bolno) podraivanje bilo istovremeno s rjeavanjem Stroop zadatka i kada je podraivanje bilo bez pridodanog zadatka.

6. PREDAJA I ODBRANA RADA 6.1. Predaja i odbrana maturskog rada Uenik dogovara rok predaje s predmetnim nastavnikom. Uenik nastavniku predaje jedan primjerak uvezanoga rada (plastian uvez) u dogovorenomu roku. Rad najprije ocjenjuje nastavnik mentor, a zakljunu ocjenu nakon usmenog dijela utvruje komisija.

Postupak odbrane maturskog rada najee se odvija ovim slijedom: Mentor ili predsjednik komisije otvara postupak odbrane, Kandidat petnaestak minuta izlae temeljnu problematiku rada

12

lanovi komisije postavljaju pitanja kandidatu; pojedini lan komisije moe, u pravilu, postaviti najvie tri pitanja,

Kandidat nakon promiljanja i pripreme odgovara na pitanja, Kada kandidat odgovori na sva postavljena pitanja i nakon mogue rasprave, lanovi komisije se povlae; u odsutnosti kandidata razmatra se kvaliteta rada, usmeno izlaganje kandidata o radu, uspjenost odgovaranja na postavljena pitanja, te odluuje o konanoj ocjeni rada.

13

PRILOZI Prilog 1: Izgled naslovne stranice maturskog rada

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH UNSKO-SANSKI KANTON JU GIMNAZIJA BIHA U BIHAU

NASLOV TEME

Mentor: Biha, maj 2011.

Uenik:

14

Prilog 2: Izgled posljednje stranice maturskog rada

Datum predaje rada:

______________

Komisija:

Predsjednik:

______________________

Ispitiva:

______________________

lan:

______________________

Miljenje o radu:

Datum odbrane rada:

______________

Ocjena o radu

_____________ (___)

15