PRAVNI FAKULTET SVEUILITA U SPLITU

Prof. dr. sc. Damir Aviani

PREKRAJNO PRAVO
Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Split, 2009.

PREDGOVOR Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Prekrajno pravo svojim sadrajem je, jednako kao i prvo izdnanje, pod naslovom Prekrajno pravo s podnaslovom Upravno kazneno pravo usmjereno upoznavanju kaznenopravne djelatnosti uprave. Motiv za pisanje ove knjige je taj to od donoenja novog Prekrajnog zakona 2007. godine, kojim je promijenjena dotadanja regulativa materije prekraja, studenti nemaju dostatnu literaturu za pripremanje dijela kolegija Upravno pravo na dodiplomskom pravnom studiju, odnosno dijela kolegija Upravno procesno pravo na strunom, upravnom studiju u Hrvatskoj. Iz tog razloga, knjiga je prvenstveno namijenjena studentima pravnih fakulteta ali i studentima svih ostalih visokokolskih institucija na kojima se Upravno pravo, kao jedna od temeljnih pravnih disciplina izuava. Osim toga, knjiga sadri i kazalo pojmova, ime se bitno olakava snalaenje u sadraju knjige. Pojmovi se trae prema brojkama na rubu (margini) stranice.

U Splitu, 1. rujna 2009. godine

D.A.

KAZALO I. UVOD
1.

Openito o normiranju prekraja

2. Razvoj normiranja prekraja u Hrvatskoj 3. Prekrajno pravo II. MATERIJALNO PREKRAJNO PRAVO 1. Prekrajno zakonodavstvo a) Naelo zakonitosti b) Obvezna primjena blaeg zakona
c)

Propisivanje prekraja i prekrajnopravnih sankcija Nemogunost primjene prekrajnog prava

d) Prostorno (teritorijalno) vaenje propisa o prekrajima

e)

2. Prekraj a) Pojam prekraja b) Vrste prekraja c) Vrijeme i mjesto poinjenja prekraja d) Protupravnost i iskljuenje protupravnosti d.a) Nuna obrana d.b) Krajnja nuda d.c) Sila ili prijetnja e) Pokuaj f) Sudionitvo g) Stjecaj prekraja 3. Krivnja a) Naelo krivnje b) Ubrojivost c) Namjera i nehaj d) Svijest o protupravnosti djela
4.

Prekrajnopravne sankcije
a) b)

Vrste prekrajnopravnih sancija Opa svrha prekrajnopravnih sankcija

c) Kazne

II

c.a) Novana kazna c.b) Kazna zatvora d) Mjere upozorenja e) Zatitne mjere f) Odgojne mjere
5.

Primjena prekrajnopravnih sankcija a) Izbor vrste i mjere kazne

b)

Prisilna naplata i zamjena novane kazne

c) Ublaavanje kazne 6. Primjena prekrajnog prava prema pravnim osobama i s njom izjednaenim subjektima
7.

Primjena materijalnopravnih odredbi Prekrajnog zakona prema maloljetnim poiniteljima prekraja

8. Oduzimanje imovinske koristi, rehabilitacija, podaci iz prekrajne evidencije i pravne posljedice osude a) Oduzimanje imovinske koristi
b)

Pravne posljedice osude, rehabilitacija i brisanje odluke o prekraju

c) Podaci iz prekrajne evidencije III. PREKRAJNI POSTUPAK 1. Temeljna svrha postupovnih odredbi 2. Temeljna naela prekrajnog postupka a) Pretpostavka okrivljenikove nedunosti b) Pravo okrivljenika na obranu c) Prava uhiene ili zadrane osobe
d)

Naelo uporabe hrvatskog jezika i latininog pisma u postupku Naelo ekonominosti postupka i sprijeavanje zlouporabe prava iz Prekrajnog zakona Naelo pouke o pravima u postupku

e) Dunost utvrivanja svih vanih injenica

f)

g) Naelo nezakonitosti dokaza

h)

3. Prethodno pitanje
4.

Nadlenost sudova i tijela dravne uprave a) Stvarna nadlenost b) Mjesna nadlenost

III

c) Prijenos (delegacija) nadlenosti d) Nenadlenost i sukob nadlenosti 5. Izuzee 6. Subjekti prekrajnog postupka a) Stranke i sudionici u postupku
b)

Ovlateni tuitelj b.a) Dravni odvjetnik b.b) Tijelo dravne uprave i pravna osoba s javnim ovlastima b.c) Oteenik tuitelj

c) Okrivljenik
d)

Branitelj

7. Podnesci, zapisnici, razgledavanje spisa i dostava a) Podnesci b) Zapisnici c) Razgledavanje spisa d) Dostava
8. 9.

Rokovi i povrat u prijanje stanje Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka a) Pozivanje b) Dovoenje c) Mjere opreza d) Jamstvo e) Uhienje f) Zadravanje
g)

Potraga i tjeralica

10.

Trokovi prekrajnog postupka a) Sadraj trokova postupka

b)

Obveznik plaanja trokova postupka

c) Odluivanje o trokovima
11.

Izvidi pekraja i prikupljanje dokaza u provoenju nadzora

a)

12. Prekrajni postupak u prvom stupnju Pokretanje prekrajnog postupka i pripreme za glavnu raspravu

IV

a.a) Sadraj optunog prijedloga a.b) Ispitivanje optunog prijedloga 13. Tijek postupka a) Odreivanje glavne rasprave b) Javnost glavne rasprave c) Poetak glavne rasprave i red izvoenja dokaza
d)

Pravo predlaganja dokaza i zavrni govor stranaka

e) Imovinskopravni zahtjevi f) Odluke u prekrajnom postupku 14. Presuda a) Presuda kojom se tuba odbija b) Presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optube
c)

Presuda kojom se okrivljenik proglaava krivim

d) Izrada i dostava pisane presude e) Sadraj presude 15. Prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave a) Primjena propisa o voenju postupka
b)

Pokretanje prekrajnog postupka

c) Voenje postupka d) Odluke o prekraju 16. alba a) Ovlatenici za podnoenje albe b) Rok za albu c) Sadraj albe d) albene osnove
e)

Rad prvostupanjskog suda ili tijela dravne uprave u povodu albe

f) Rad drugostupanjskog suda u povodu albe

17.

Izvanredni pravni lijekovi a) Obnova postupka b) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne c) Zahtjev za zatitu zakonitosti

18. Posebni postupci a) urni postupak

V

b) 19.

Postupak prema maloljetnim poiniteljima prekraja

Prekrajni nalog a) Opi uvjeti izdavanja prekrajnog naloga

b)

Ovlatenici za izdavanje prekrajnog naloga

c) Sadraj prekrajnog naloga d) Prigovor protiv prekrajnog naloga 20. Obvezni prekrajni nalog a) Prigovor protiv obveznog prekrajnog naloga b) Prethodni postupak po prigovoru i odluivanje o prigovoru 21. Naplata novane kazne na mjestu poinjenja prekraja 22. Izvrenje odluka o prekraju i izvrenje zatitnih mjera,
a)

Postupak za izvrenje kazne zatvora

b) Postupak za izvrenje novane kazne KAZALO POJMOVA PREGLED VANIJE LITERATURE I PRAVNIH IZVORA

VI

I. UVOD
1. OPENITO O NORMIRANJU PREKRAJA 1. Prekraji su povrede javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatiene Kaznenim zakonom ili drugim zakonima kojima se propisuju kaznena djela. U tom smislu, prekraji su, prvo, povrede odreenih pravnih normi kojima se zabranjuje ili nalae odreeno ponaanje. Prekraji su ujedno i povrede dutvene discipline ili drugih drutvenih vrijednosti. Propisivanje odreene povrede drutvene discipline ili drugih vrijednosti kao prekraj ima za svrhu otklanjanja mogunosti ugroavanja sigurnosti ljudi i imovine, nesmetano obavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih drutvenih djelatnosti, miran suivot. Obveza potivanja drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti jest obveza koja se mora ispunjavati u civiliziranom i na pravu zasnovanom drutvu. Za takva protupravna ponaanja propisuju se i prekrajnopravne sankcije koje se, pod odreenim uvjetima izriu poiniteljima prekraja. Prekraj je vrsta protupravnog i kanjivog djela koje se razlikuje od ostalih protupravnih i kanjivih dijela, poglavito od kaznenog djela. Premda takva konstatacija u teoriji nije sporna, ipak je bilo teorijskih prijepora o tome u emu je razlika izmeu ta dva kanjiva djela. U kaznenopravnoj literaturi, osobito u starijoj njemakoj teoriji, bilo je pokuaja da se utvrdi materijalna (kvalitativna) razlika. Tvrdilo se, primjerice, da kazneno djelo znai povredu naroito vrijednog pravnog dobra, a da je prekraj samo delikt neposlunosti, protupropisno postupanje. 1 Kvalitativno razlikovanje prekraja i kaznenog djela odgovaralo je potrebama starog policijskog prava, gdje se naelno kanjavala svaka neposlunost autoritarnom propisu i gdje u prekrajnom pravu nije vailo naelo nullum crimen nulla poena sine lege. Prihvaanje naela zakonitosti u prekrajnom pravu, tj. naela da se za prekraj moe kazniti samo za djelo unaprijed predvieno pravnom normom kao prekraj i samo sankcijom koja je unaprijed propisana za odreeni prekraj, rezultiralo je posljedicom da je razlika izmeu kaznenih djela i prekraja samo formalna (kvantitativna). injenica je da su prekraji blae povrede odreenih drutvenih vrijednosti od kaznenih djela i da ih prati blaa drutvena osuda (tj. blaa sankcija). nego kod kaznenog djela. Zbog toga se pravi razlika u propisima kojima se mogu propisivati ta kanjiva djela, u tijelima koja provede postupke, u procesnim pravilima, sankcijama koje se izriu, u nainu izvrenja sankcija i sl. Razgranienje izmeu kaznenog djela i prekraja ini u modernim pravnim dravama zakonodavac odreujui koja djela su kaznena djela a koja, pak, prekraji. Drugim rijeima, zakonodavac odreuje koje drutvene vrijednosti e titi kaznenim pravom, a koje prekrajnim pravom. Zbog razliitih momenata svrhovitosti, kojih se dri zakonodavac u pojedinom momentu, mogue je da doe do promjene u odreivanju koje kanjivo djelo je kazneno djelo a koje prekraj.
Materijalno razlikovanje kaznenog djela i prekraja svojedobno u Njemakoj, tvrdi Krbek, imalo vee znaenje zbog izriitog normiranja Pruskog opezemaljskog prava da kriminalni delikt vrijea pravno dobro, dok ga policijski prekraj samo izvrgava opasnosti. Meutim, njemaki kazneni zakon iz 1871. napustio materijalno razlikovanje izmeu kriminalnog i administartivnog delikta. Navedeno prema: Krbek, I., Pravo jugoslavenske javne uprave, III knjiga, Birozavod, Zagreb, 1962., str. 219. 1
1

Osnovno pitanje koje se u svezi pravnom regulativom prekraja postavlja jest da li kanjavanje za prekraj, kao blaih i manje opasnih djela treba ostaviti sudovima u sudskom postupku ili ih prepustiti dravnoj upravi u posebnom postupku. Razliite drave i u razliitim vremenima razliito su odgavarale na to pitanje. Kao argument za posebno upravno kanjavanje isticana je uska povezanost prekraja s veim dijelom upravnog prava. Prekraji su uglavnom predstavljali povrede onih propisa koji pripadaju upravnom pravu kao grani pravnog sustava.

2. RAZVOJ NORMIRANJA PREKRAJA U HRVATSKOJ 2. Premda se poetna pravna regulacija materije prekraja na podruju sadanje Hrvatske moe nai jo u srednjovjekovnim statutima primorskih gradova, kodifikacija prekrajnog prava datira iz 1947. godine, dakle, neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Naime, te je godine prvi put donesen Osnovni zakon o prekrajima. Njega je u cijelosti zamijenio Osnovni zakon o prekrajima iz 1951. godine.2 Moe se rei da su oba osnovna zakona predstavljali kodeks opeg materijalnog prekrajnog prava te postupovnog prekrajnog prava nazivajui prekrajni postupak administrativno-kaznenim postupkom, a prekrajne sankcije administrativnim kaznama i zatitnim mjerama. Ova terminologija je naputena 1965. godine izmjenama i dopunama Osnovnog zakona o prekrajima. Meutim, ta kodifikacija prekrajnog prava, odnosno prema zakonskoj terminologiji, administrativno-kaznenog prava, nije obuhvatila pojedine prekraje, koji se i dalje odreuju propisima o pojedinim upravnim materijama. Zbog velikog broja posebnih prekraja i njihove velike raznolikosti, materija posebnog prekrajnog prava nije kodificirana. Takva kodifikacija posebnog dijela prekraja nije ni mogua, barem ne onako kako je to uinjeno u kaznenom pravu. Ipak i u podruju prekraja poeljno je sistematiziranje i grupiranje propisa koji daju obiljeja pojedinih prekraja i propisuju prekrajnopravne sankcije za njih. Poslije donoenja Ustavnih amandmana 1971. godine prestao je vaiti Osnovni zakon o prekrajima osim odredaba koje su se odnosile na prekraje po kojima su postupak vodili tadanji savezni organi. Reguliranje materije prekraja, tim je Ustavnim amandmanima prelo u nadlenost tadanjih republika i pokrajina. U Hrvatskoj je 1973. dodine donesen Zakon o prekrajima.3 Taj je zakon sadravao materijalnopravne odredbe, prekrajni postupak, odredbe o izvrenju rjeenja o prekraju i odredbe o tijelima za voenje prekrajnog postupka i odluivanje. Odreujui u organizacijsko-statusnim odredbama suce za prekraje kao samostalna tijela drutveno-politikih zajednica, koja su neovisna u obavljanju svoje funkcije, zakon je usvojio naelo akuzatornosti, odvajajui funkciju prekrajnog gonjenja od funkcije suenja. Ovime je zakon izdvojio prekraje iz upravne domene, ali u tome nije bio dosljedan do kraja, jer je ostavio mogunost da u odreenim pravnim podrujima tijela uprave mogu voditi prekrajni postupak.
Osnovni zakon o prekrajima iz 1947. godine objavljen u Sl. listu FNRJ, br. 107/47., a Osnovni zakon o prekrajima iz 1951. godine objavljen je u Sl. listu FNRJ, br. 46/51. Mijenjan je i dopunjavan u nekoliko navrata: 1955., 1958., 1965. i 1967. godine 2
2

Ovaj zakon objavljen je u Narodnim novinama, br. 2/73.

Pri tome, suci za prekraje ipak formalno-organizacijski nisu bili dio sudbene vlasti, premda je bilo nejasno jesu li su onda bili dio upravne (izvrne) vlasti. Godine 1995. donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekrajima 4 kojim su osnovani prekrajni sudovi i Visoki prekrajni sud kao tjela dravne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno kao posebni sudovi za pravno podruje prekrajnog kanjavanja i drugih prekrajnih sankcija. Prekrajni sudovi vode prekrajne postupke ako posebnim zakonom nije predviena nadlenost drugih tijela. Reforma prekrajnog prava nastavljana je 2002. godine donoenjem Zakona o prekrajima, kojim je zaokruena cijelokupna reforma kaznenog zakonodavstva u irem smislu te rijei. Donoenje tog zakona trebalo je zadovoljiti nekoliko bitnih ciljeva. Prvo, potpunu usklaenost s odredbama Ustava Republike Hrvatske. Drugo, da materija prekraja bude usaglaena s odgovarajuim meunarodnopravnim dokumentima, a posebno s Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine5.Posebno je Zakon o prekrajima trebalo uskladiti s l. 6. te Konvencije o pravu na pravino suenje. Tree, novim Zakonom o prekrajima trebalo je ostvariti kako internu tako i eksternu koherentnost prekrajnog prava, te njegovu modernizaciju sukladno iskustvima Hrvatske i razvijenih demokratskih drava osobito lanica Europske unije. Polazei od takvih ciljeva, Hrvatski sabor je na svojoj sjednici od 11. srpnja 2002. godine donio novi Zakon o prekrajima.6 Tim je zakonom cjelovito ureen opi dio materijalnog prekrajnog prava, te u potpunosti normiran prekrajni postupak. Petogodinja primjena tog Zakona u praksi ukazala je na odreene njegove slabosti. Zbog toga je Hrvatski sabor donio u listopadu 2007. godine Prekrajni zakon kojim je stupanjem na snagu prestao vaiti Zakon o prekrajima iz 2002. godine sa svim njegovim izmjenama i dopunama.7 Prekrajni zakon, kao ni raniji zakoni o prekrajima, nema posebni dio. Opisi pojedinih prekraja nalaze se u brojnim zakonima i drugim propisima, kao povrede odreenih propisanih prava i dunosti. Za takve povrede obino se u posebnom dijelu propisa izdvajaju kaznene odrebe odgovarajue prekrajne sankcije. Zbog brojnosti takvih posebnih prekraja, kao to je ve reeno, znatno je oteana ako ne i nemogua kodifikacija posebnog dijela materijalnog prekrajnog prava.

4 5

Objavljen je u Narodnim novinama, br. 33/95.

Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 4.studenoga 1950.), te Protokol br. 1 (Pariz, 20. oujka 1952.), protokol br. 4 (Strasbourg, 16. rujna 1963.), Protokol br. 6 (Strasbourg, 28. travnja 1983.) i Protokol br. 7 (Strasbourg, 22. studenog 1984.) uz tu Konvenciju (proieni tekst), Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 6/99., 8/99. (ispr.). Narodne novine, br. 88/02., stupio na snagu 1. listopada 2002. Izmjene i dopune Zakona o prekrajima objavljene su u Narodnim novinama, br. 122/02. i 105/04. (u daljnjem tekstu Zakon o prekrajima)
7 6

Prekrajni zakon objavljen je u Narodnim novinama, br. 107/2007., a stupio je na snagu 1. sijenja 2008.

godine. 4

3. PREKRAJNO PRAVO 3. Namee se pitanje je li mogue govoriti o Prekrajnom pravu kao posebnoj pravnoj disciplini, ili pak prekrajnu materiju tretirati u okviru neke druge pravne discipline, prvenstveno u okviru Upravnog prava odnosno Kaznenog prava. Tradicionalno se u Hrvatskoj, a i ire, materija prekraja izuava u okviru Upravnog prava.8 Razloga je za to nekoliko. Prekraji se odreuju kao povrede javnog poretka odnosno drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonom u kojima su propisana kaznena djela. Ako te drutvene vrijednosti (javni poredak, drutvena disciplina i dr.) nisu zatiene zakonima kojima se propisuju kaznena djela, onda ni materija prekraja ne moe biti dio kaznenopravne materije u uem smislu te rijei. Prekraji se propisuju kao povrede onih zakona ili drugih propisa izvrenje kojih, u pravilu, spada u nadlenost uprave. Pojam javni poredak u odreenju prekraja obuhvaa disciplinu graana odnosno pravnih osoba u podruju javnog reda i mira, carina, poreza, sigurnosti prometa, zdravstva, obrazovanja, obrta, elektroenergetskoj djelatnosti, komunalnoj djelatnosti, ali i u brojnim drugim podrujima u kojima ba uprava ima nalenosti u materiji prekraja, bilo da provodi prekrajni postupak i donosi odluku o prekraju, bilo da obavlja samo odreene radnje u prekrajnom postupku pred prekrajnim sudovima. Pored toga, propisima o prekrajnom postupku ureuje se i nain kaznenog postupanja uprave, koji ona ima vee ili manje specifinosti u odnosu na postupanje prekrajnog suda kada vodi prekrajni postupak. Zakonom o prekrajima iz 2002. godine, te novim Prekrajnim zakonom iz 2007. godine napravljen veliki korak ka izdvajanju prekrajnog prava iz upravnog prava. Zbog kvalitativnih slinosti kaznenih djela i prekraja, to su oba djela kanjiva, to se i prekrajno pravo moe posmatrati kao dio kaznenog prava u irem smislu.9 Meutim, jo uvijek se posebnim zakonima odreuje nadlenost upravnih tijela, u odreenoj materiji samo u prvom stupnju, a u nekima ak u oba stupnja. Nadlenost upravnih tijela za voenje prekrajnih postupaka i izricanje prekrajne sankcije nije samo specifinost hrvatskoga prava. U dravama lanicama Europske unije pokazuje se ak tendencija irenja podruja kaznenog djelovanja uprave i to prvo s fiskalnog podruja na podruje sigurnosti prometa, mass-media, socijalne sigurnosti, trinog natjecanja, telekomunikacija i mnogih drugih podruja.10 To se opravdava potrebom breg djelovanja u specifinim upravnim podrujima za to je uprava bolje rjeenje od preoptereenih sudova. Zbog toga Prekrajni zakonom posebno regulira postupak pred tijelima dravne uprave. Isto tako, tijela dravne uprave imaju ovlasti i dunosti kod provoenja odreenih procesnih radnji i u sluajevima nadlenosti suda za prekraje (npr. ispitivanje osumnjienika i svjedoka, oevid, pretraga i druge izvidne radnje). Tome se moe pridodati ovlasti upravnih tijela za donoenje prekrajnog naloga, pri izvrenju prekrajnih sankcija i dr. To su razlozi zbog ega se materija prekraja moe obraivati u Upravnom pravu, i to onom njegovom dijelu koji se tradicionalno naziva upravno kazneno pravo,
U tom smislu, gotovo svi udbenici Upravnog prava sadre i materiju prekraja. Vidi npr. Borkovi, I., Upravno pravo, Zagreb, Narodne novine, 2002., etvrti dio: Prekraji, str. 529-582.; Kamari, M.-Festi,I., Upravno pravo: Oti dio, Sarajevo, 2004., Trei dio: Prekrajno pravo, str. 541-569.
9 10 8

Usp. Novoselec, P., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2004., str. 58.

Vidi npr. Widdershoven, R., Encroachment of Criminal Law in Administrative Law in the Netherlands, Electronic Journal of Comparative Law, Vol. 6.4, December 2002., str. 447. 5

(Verwaltungsstrafrecht, droit administratif pnal) ne dovodei u pitanje stajalite da je prekrajno pravo prema srodnosti svojih instituta koherentno kaznenom pravu (materijalnom i procesnom).11 tovie, naela i standardi razvijeni u kaznenom pravu pronalaze svoje mjesto u upravnom pravu, i to u onom dijelu koje ureuje kazneno djelovanje uprave. To su, prije svega, naelo razmjernosti, pravo na obranu, naelo krivnje, pretpostavka okrivljenikove nevinosti, naelo zakonitosti, i dr.12 Naime, prekrajno pravo i u onom dijelu koji pripada upravnom kaznenom pravu mora udovoljiti temeljnim zahtjevima koji se postavljaju pred kazneno pravo. Prema stajalitu sudske prakse i prekraji se u smislu Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda smatraju kaznenim djelima. Tako se npr. pravo na pravino suenje odnosi i na prekrajni postupak, pa i onda kada je njegovo voenje u nadlenosti uprave. Sve to opravdava stajalite da se u okviru Upravnog prava moe govoriti o upravno kaznenom pravu. Meutim, dva su razloga to se ovdje uglavnom govori o Prekrajnom pravu openito a ne iskljuivo o Upravno kaznenom pravu. Prvo, materijalni dio prekrajnog prava je jednak i kad uprava vodi prekrajni postupak i kad to ini prekrajni sud. Drugo, pravila postupanja suda za prekraje supsidijarno se primjenjuju na prekrajni postupak pred upravnim tijelom na sva pitanja koja nisu ureena onim dijelom Prekrajnog zakona kojim se ureuje prekrajni postupak pred tijelom dravne uprave.

Podsjeamo ponovo da su se u Osnovnom zakonu o prekrajima (preieni tekst, Slubeni list SFRJ, br. 2/59.) koristili izrazi administrativno-kazneno pravo, administrativno-kazneni postupak i administrativne kazne.
12

11

Vidi: Widdeershoven, R., op. cit., str. 448-449. 6

II. MATERIJALNO PREKRAJNO PRAVO

1. PREKRAJNO ZAKONODAVSTVO a) Naelo zakonitosti 4. Naelo zakonitosti znai da nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna sankcija za djelo koje prije nego li je bilo poinjeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odreeno kao prekraj, te mu se moe izrei samo ona sankcija koja je svojom vrstom i mjerom propisana za takav prekraj (nullum crimen nulla poena sine lege). Naelo zakonitosti u kaznenom pravu openito, pa tako i u prekrajnom pravu jest u demokratskim dravama jedno od temeljnih ustavnih naela. Naelo zakonitosti implicira i zabranu retroaktivnosti propisa kojima se odreuju prekraji. Time se tite i temeljna prava ovjeka i graanina u meunarodnom pravu. Izuzetak od naela zakonitosti jest sluaj obvezne primjene blaeg zakona in favorem okrivljenika.13

b) Obvezna primjena blaeg zakona 5. Na poinitelja prekraja primjenjuje se, u pavilu, propis koji je bio na snazi u trenutku izvrenja prekraja. To naelo vremenskog vaenja trpi izuzetak u tome to se zakonom predvia da se, ako je poslije poinjenog prekraja izmijenjen propis o prekraju, bilo jedanput ili vie puta, obavezno primjenjuje propis koji je blai za poinitelja. U ocjeni koji je propis o prekraju blai za poinitelja, treba uzeti u obzir nekoliko pravila. Prije svega, novi propis je povoljniji za poinitelja ako se njegovo djelo nakon poinjenja a prije izricanja prekrajnopravne sankcije vie ne propisuje kao prekraj. U tom se sluaju prekrajni postupak nee moi provesti pa ni izrei prekrajno pravna sankcija ak ako takvo djelo kasnije ponovo bude propisano kao prekraj. Isto tako, blai propis o prekraju jest onaj koji za isto djelo propisuje manju novanu kaznu ili uz novanu kaznu ne propisuje alternativnu mogunost izricanja kazne zatvora. Pitanje koji je propis blai za poinitelja procjenjuje se i prema svim drugim okolnostima od kojih ovisi kanjivost djela i odmjeravanje prekrajnopravne sankcije (npr. rok zastare, iskljuenje odgovornosti za nehaj i dr.) to se tie procesnih propisa ne vrijedi pravilo o primjeni blaeg zakona (npr. o mogunosti uhienja, mogunosti i trajanju zadravanja osumnienika i dr.)
Tako, primjerice i Ustav Republike Hrvatske u l. 31. st. 1. sadri odredbu prema kojoj nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna. 7
13

c) Propisivanje prekraja i prekrajnopravnih sankcija 6. Prekrajnim zakonom odreeno je da se prekraji i prekrajnopravne sankcije mogu propisati: (a) zakonom, (b) odlukom upanijske skuptine i Skuptine Grada Zagreba, te (c) odlukom gradskog ili opinskog vijea. Iako je dana iroka mogunost propisivanja prekraja i prekrajnih sankcija, i to razliitim vrstama pravnih normi, ipak je u odnosu na lanak 3. biveg Zakona o prekrajima iz 1973. godine krug tijela koja mogu propisati prekraje suen. Prema tom ranijem Zakonu prekraje su mogli propisivati Vlada (uredbom), te ministri odnosno ravnatelji dravnih upravnih organizacija (pravilnikom i naredbom), a radi osiguravanja provedbe propisa koje donose.14 Meu donosiocima pravnih normi kojima se mogu propisivati prekraji, kazne i zatitne mjere uoljiva je razlika u tome to su ovlatenja za propisivanje prekraja generalno dana Hrvatskom saboru (koji prekraje moe propisati zakonom), upanijskoj skuptini te gradskom ili opinskom vijeu (koji prekraje mogu propisivati odlukom). Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraje i prekrajnopravne sankcije samo za povrede propisa koje su oni donijeli na temelju svoje nadlenosti utvrene Ustavom i zakonima. Vano je istai, da tu svoju ovlast ne mogu prenijeti na drugoga.

d) Prostorno (teritorijalno) vaenje propisa o prekrajima 7. Materijalnopravne odredbe Prekrajnog zakona odnose se na sve prekraje, bez obzira je su li prekraji propisane zakonom ili odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave Prekrajno pravo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini prekraj na njezinu podruju. Prekraj je poinjen na podruju Republike Hrvatske kad je poinitelj na tom podruju radio ili bio duan raditi, ili kad je posljedica nastupila na njezinu podruju. Propisi o prekrajima koji vae na cijelom podruju Republike Hrvatske, dakle, zakoni kojima su propisani prekraji primjenjuju se na svakoga tko izvan podruja Republike Hrvatske poini prekraj na domaem brodu ili zrakoplovu.

Podzakonski propisi kojima su propisani prekraji i prekrajne sankcije onih tijela koja prema ve prema ranijem Zakonu o prekrajima iz 2002. godine vie nemaju ovlast za propisivanje prekraja prestali su vrijediti 1. listopada 2004. 8

14

Za prekraj propisan odlukom predstavnikog tijela podrune (regionalne) i lokalne samouprave prekrajni e se postupak voditi ako je prekraj poinjen na podruju te teritorijalne jedinice.

e) Nemogunost primjene prekrajnog prava 8. Primjena prekrajnog prava iskljuena je u tri sluaja.

Prvi sluaj jest nemogunost primjene prekrajnog prava prema djeci. To je sluaj kad je protupravno djelo opisano kao prekraj poinilo djete, tj. osoba koja u vrijeme kad je ostvarila propisana obiljeja prekraja nije navrila 14 godina ivota. Dijete je uvijek izvan prekrajnog prava i kad ostvari obiljeja najteih prekraja. U tom se sluaju ne moe pokrenuti prekrajni postupak, a ako je omakom podnesen optuni prijedlog, prekrajni sud mora donijet presudu kojom se optuba odbija zbog postojanja okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon (l. 161. st. 5. i l. 181. Prekrajnog zakona), jer dijete ne moe poiniti prekraj, premda moe ostvariti obiljeja prekraja.15 Drugi sluaj, je nemogunost kanjavanja poinitelja ako je on u kaznenom postupku pravomono proglaen krivim za kazneno djelo koje obuhvaa i sva obiljeja prekraja. U tom se sluaju ne moe za odnosni prekraj pokrenuti prema istom poinitelju prekrajni postupak niti mu se moe izrei prekrajnopravna sankcija. Treba istai da jedino postojanje pravomone kaznene presude dovodi do nemogunosti kanjavanja u takvom sluaju. Trei sluaj nemogunosti primjene prekrajnog zakonodavstva je zbog proteka vremena, tj. kad nastupi zastara. Zastara moe biti zastara prekrajnog progona koja ima za posljedicu zabranu pokretanja prekrajnog postupka zbog proteka odrenog vremena od poinjenja prekraja i zastara izvrenja prekrajnih sankcija koja ima za posljedicu nemogunost izvrenja izreene prekrajne sankcije, a zbog proteka odreenog vremena od pravomonosti odluke o prekraju. Raniji Zakon o prekrajima iz 1973. godine propisivao je jo jedan sluaj nemogunosti kanjavanja i to osoba koje uivaju diplomatski imunitet. Zakon o prekrajima iz 2002., kao i Prekrajni zakon iz 2007. godine, ispustio je takvu odredbu kao suvinu, jer je pitanje diplomatskog imuniteta i njegovih posljedica ureeno meunarodnim pravom.16

f) Zastara

Problem moe nastati kad se dijete uestalo ponaa na nain kojim ostvaruje obiljeja teih prekraja. U takvom sluaju, sukladno l. 9. Prekrajnog zakona, nadleno dravno tijelo za postupanje povodom poinjenih prekraja obavijestit e o ponaanju djeteta roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema prebivalitu ili boravitu djeteta i njegovih roditelja odnosno skrbnika, a sve to radi primjerenog odgoja djeteta. To su posebno: Konvencija o privilegijama i imunitetima UN iz 1946. godine, Beka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961. godine i Beka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. godine. 9
16

15

9. Prekrajni zakon posebno ureuje zastaru prekrajnog progona i zastaru izvrenja izreenih prekrajnopravnih sankcija. Zastara prekrajnog progona znai da se prekrajni progon ne moe pokrenuti kad protekne dvije godine od poinjenja prekraja. Posebnim se zakonom moe propisati dulji rok za pokretanje prekrajnog postupka za prekraje propisane tim zakonom, ali ne dulji od tri godine. Zastara izvrenja prekrajnopravnih sankcija znai da izvrenje izreene ili primjenjene prekrajnopravne sankcije ne moe zapoeti kad protekne dvije godine od dana pravomonosti odluke o prekraju kojom je sankcija izreena ili primjenjena. U pitanju je tzv. relativna zastara, jer se tijek zastare prekrajnog progona prekida svakom postupovnom radnjom nadlenog tijela koja se poduzima radi prekrajnog progona, a tijek zastare izvrenja izreenih prekrajnopravnih sankcija prekida se svakom radnjom nadlenog tijela poduzetom radi izvrenja kazne ili primjene druge prekrajnopravne sankcije. Nakon svakog prekida zastara poinje ponovo tei ispoetka. Zastara prekrajnog progona nastupa u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu odreena zastara prekrajnog progona (u pravilu nakon 4 godine, a u sluajevima propisanim posebnim zakonom nakon 6 godina). Meutim, zastara izvrenja prekrajnopravnih sankcija nastupa u svakom sluaju kad proteknu tri godine od dana pravomonosti odluke kojom je izreena kazna ili primjenjena druga sankcija. U pitanju je tzv. apsolutna zastara, jer se njenim nastupom prekrajni postupak ni u kojem sluaju ne moe nastaviti odnosno izvrenje prekrajnopravne sankcije nastaviti.17

2. PREKRAJ a) Pojam prekraja 10. Prema Prekrajnom zakonu (l. 1.) prekraji su povrede javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela. Takva zakonska definicija prekraja je kombinacija materijalnog odreenja (povreda javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti) i formalnog odreenja (koje nisu zatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela). Zakonodavac je, oigledno, prihvatio negativno formalno odreenje prekraja, za razliku od ranijeg Zakona o prekrajima iz 1973. u kojem se koristilo
Tako npr. Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ( Narodne novine, br. 140/05.) u l. 22. odreuje se da je za odreene prekraje propisane brojnim, taksativno navedenim zakonima kojima se propisuje financijsko poslovanja npr. Zakonom o tritu vrijednosnih papira (Narodne novine, br. 84/02.), Zakonom o investicijskim fondovima (Narodne novine, br. 107/95., 12/96. i 114/01.), Zakonom o posredovanju i zastupanju u osiguranju (Narodne novine, br. 46/97., 116/99. i 11/02.) - zastara pokretanja prekrajnog postupka nastupa u roku od tri godine od poinjenog prekraja odnosno od pravomonosti rjeenja o prekraju (relativna zastara), odnosno nakon proteka dvostruko vremena (dakle, protekom 6 godina) nastupa apsolutna zastara, kako za pokretanje prekrajnog npostupka tako i za izvrenje izreenih prekrajnih sankcija. Isto tako, izmjenama Carinskog zakona (Narodne novine, br. 140/05.) rokovi za relativnu zastaru, kako za pokretanje prekrajnog npostupka tako i za izvrenje izreenih prekrajnih sankcija, su poveani sa dvije na tri godine, pa su dakle i rokovi za apsolutnu zastaru poveani sa 4 na 6 godina. 10
17

pozitivno odreenje (povrede javnog poretka utvrene zakonom i drugim propisima za koje su predviene prekrajne kazne i zatitne mjere).18 Nedostatak takve negativne zakonske definicije nadoknauje se odredbom o naelu zakonitosti prema kojoj nitko ne moe biti kanjen za prekraj, niti se prema njemu mogu primijeniti druge sankcije, ako djelo prije nego to je bili poinjeno nije bilo zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu odreeno kao prekraj i za koje zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu nije bilo propisano kojom vrstom i mjerom prekrajne sankcije poinitelj prekraja moe biti kanjen. Takvim odreenjem zakonodavac je ve svojim prvim odredbama utvrdio osnovne elemente svojstvene prekraju. Ti elementi su:
(a)

povreda javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti;

(b) da takva povreda nije zatiena Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela; (c) propisanost pravnom normom (zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu);
(d)

predvienost prekrajnopravne sankcije (kazne ili druge sankcije).

U tom smislu, prekraji su, prvo, povrede odreenih pravnih normi kojima se zabranjuje ili nalae odreeno ponaanje. Prekraji su ujedno i povrede dutvene discipline ili drugih drutvenih vrijednosti. Propisivanje odreene povrede drutvene discipline ili drugih vrijednosti kao prekraj ima za svrhu otklanjanja mogunosti ugroavanja sigurnosti ljudi i imovine, nesmetano obavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih drutvenih djelatnosti, miran suivot. Obveza potivanja drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti jest obveza koja se mora ispunjavati u civiliziranom i na pravu zasnovanom drutvu. Za takva protupravna ponaanja propisuju se i prekrajnopravne sankcije koje se, pod odreenim uvjetima izriu poiniteljima prekraja.

b) Vrste prekraja

11. Dvije su temeljne vrste prekraja s obzirom na nain njegovog poinjenja. Naime, prekraj se moe poiniti injenjem (komisivni prekraji) i neinjenjem (omisivni prekraji). U prvom sluaju poinitelj je izvrio radnju koja je pravnom normom okvalificirana kao prekraj. Prekraj je poinjen neinjenjem kad je poinitelj propustio sprijeiti nastupanje propisom opisane posljedice prekraja (a to je bio pravno obvezan sprijeiti), ako je takvo proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem. Poinitelj koji je prekraj poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o prekraju koji moe biti poinjen samo neinjenjem.
Pomorski zakonik iz 2004. godine daje npr. definiciju pomorskog prekraja. Prema tom Zakoniku, pomorski je prekraj povreda propisa kojima se ureuju odnosi u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske ili nad kojima Republika Hrvatska ima suverena prava, njihovim obalama i lukama, pomorskim objektima hrvatske dravne pripadnosti, te svim pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u vezi sa sigurnou plovidbe i zatite ljudskih ivota i okolia, te s prometom na moru. (l. 989.)
18

11

Prekrajni zakon ureuje i jednu posebnu vrstu prekraja produljeni prekraj, za razliku od prolaznog ili trenutnog. Produljeni prekraj je poinjen kad je poinitelj poinio vie istih ili istovrsnih prekraja koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti to ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu npr. dranje oruja bez orunog lista, obavljanje obrta bez obrtnice i sl. Na produljeni prekraj ne primjenjuju se odredbe o stjecaju prekraja.19

c) Vrijeme i mjesto poinjenja prekraja 12. Prekraj je poinjen u vrijeme kad je poinitelj radio ili bio duan raditi, bez obzira na to kad je posljedica nastupila. Prema tome, i kod komisivnih i kod omisivnih prekraja izvrenje radnje odnosno proputanje uzima se kao pravno relevantno za utvrivanje vremena kad je prekraj izvren. Trenutak nastupanja posljedice nema za odreivanje vremena izvrenja prekraja nikakvo znaenje. Odreivanje vremena poinjenja prekraja je prevano, npr. za prosuivanje koji propis vrijedi, za raunanje vremena zastare progona, za ocjenu odgovornosti poinitelja i slino. Kao mjesto izvrenja prekraja uzima se mjesto gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i mjesto gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica prekraja. Naelo je, dakle, da se kao mjesto izvrenja prekraja uzima kako mjesto radnje ili proputanja, tako i mjesto gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica (teorija ubikviteta). Hipotetski govorei, mogua su, prema Prekrajnom zakonu, dva ili vie mjesta poinjenja prekraja, to moe imati za posljedicu istodobnu nadlenost dva ili vie suda odnosno tijela dravne uprave, u kojem sluaju se primjenjuju ope odredbe tog Zakona o mjesnoj nadlenosti.

S obzirom na posljedice prekraja, u teoriji se esto razlikuju materijalni i formalni prekraji. Materijalni su oni prekraji poinjenjem kojih se proizvela izvjesna posljedica po pravno dobro, dok bi formalni prekraji bili oni koji znae nepokoravanje pravnoj normi (prekraj neposlunosti) bez obzira je li time povrijeeno neko pravno dobro (tako npr. Krbek, op. cit., str. 225., Borkovi, op. cit., str. 536.). Ispravno smatra Babac da ovakva podjela prekraja ne moe imati praktinu vanost, pa onda ni opravdanje, s obzirom da se i sam javni poredak, drutvena disciplina i druge drutvene vrijednosti smatraju pravnim dobrom (Babac, B., Upravno postupovno pravo: Odabrana poglavlja, Osijek, 1998., str. 240). To je i razlog to se u Prekrajnom zakonu, kao ni u ranijim zakonima o prekrajima, ne normiraju ove dvije vrste prekraja. 12

19

d) Protupravnost i iskljuenje protupravnosti 13. Da bi neka radnja predstavljala prekraj, moraju se njome, prvo, ostvariti sva obiljeja prekraja. Meutim, to jo uvijek nije dovoljno. Potrebno je da ta radnja bude protupravna. Iako poinjenje prekraja, u pravilu, znai protupravno djelovanje, ipak postoje iznimke. Naime, nije nuno da ostvarivanje obiljeja prekraja istovremeno bude i protupravno. Mogue je da postoje razlozi koji iskljuuju protupravnost. Razlozi koji iskljuuju protupravnost djelovanja kojim se inae ostvaruju obiljeja prekraja su situacije u kojima doputujua (permisivna) norma ponitava uinke zabranjujue (prohibitivne) norme, npr. ako poitelj ostvari obiljeja prekraja djelujui pod prisilom ili prijetnjom. Dakle, zakljuak o protupravnosti nekog ponaanja se donosi u dvije faze. U prvoj se mora utvrditi je li neko ponaanje ispunjava obiljeja prekraja, a u drugoj da protupravnost nije iskljuena zbog postojanja nekog od razloga iskljuenja protupravnosti. Prema Prekrajnom zakonu postoje tri sluaja iskljuenja protupravnosti: nuna obrana, krajnja nuda, te sila i prijetnja. d.a) Nuna obrana 14. Budui da je nuna obrana razlog iskljuenja protupravnosti, nema prekraja kad je poinitelj postupao u nunoj obrani. Nuna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad. Dva su elementa nune obrane: napad i obrana. Da bi postojalo iskljuenje protupravnosti, napadom se treba ugroavati ili povrijediti pravom zatieno dobro kao npr. tjelesna cjelovitost, sloboda, imovina, ast, privatnost, noni mir i dr. Nadalje, napad mora biti protupravan. Drugim rijeima, ne moe postojati pravo na nunu obranu od zakonitog napada (npr. protiv zakonitog postupanja policijskog slubenika). Na kraju, napad mora biti stvaran, zbiljski. Ako poinitelj pogreno smatra da postoji napad u tom se sluaju ne radi o nunoj obrani ve o tzv. putativnoj nunoj obrani.20 Obrana treba biti usmjerena na odbijanje napada, ali i razmjerna napadu. Drugim rijeima, obrana mora biti prijeko potrebna da bi poinitelj odbio napad. Pravo na nunu obranu izvodi se iz dva naela. Prvo je, naelo samozatite prema kojem nitko nije duan trpjeti povrede svojih pravnih dobara te je ovlaten silom odbiti napad od njih. Drugo je naelo potvrivanja (afirmacije) prava jer se priznavanjem prava na nunu obranu osigurava prevlast prava nad nepravom. Prekoraenje nune obrane ne iskljuuje protupravnost (npr. kad je obrana intenzivnija od napada, ili kad se nastavi nakon to je napad prestao i sl.). Meutim, poinitelj koji je prekoraio granice nune obrane moe se blae kazniti.

Radnja poinjena u putativnoj nunoj obrani (lat. puto, mislim, smatram) je uvijek protupravna. Meutim, ona predstavlja jedan oblik zablude o okolnostima koje iskljuuju protupravnost, pa ta okolnost utjee na krivnju. 13

20

d.b) Krajnja nuda 15. Krajnja nuda je istodobna (neskrivljena) opasnost za neije opravdane interese koja se moe otkloniti samo poinjenjem djela koja ima obiljeja prekraja. Dok su kod nune obrane u sukobu nepravo i pravo, kod krajnje nude se sukobljavaju dva opravdana i pravom zatiena interesa (sukob prava i prava). Uvjet za iskljuenje protupravnosti jest da je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Tako i Prekrajni zakon (l. 19. st. 1.) propisuje da nema prekraja kad je poinitelj ostvario njegova propisana obiljeja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Ako je pri tome uinjeno zlo jednako onome koje je prijetilo, ne postoji izuzee protupravnosti, ali e se poinitelj osloboditi od kazne za poinjeni prekraj (l. 19. st. 2.). Ako je poinjeno zlo vee od onoga koje je prijetilo radi se o prekoraenju krajnje nude, to znai o protupravnom djelovanju za koje se izrie propisana prekrajna sankcija. Npr. voza da bi izbjegao sudar skrene vozilom na plonik. Kretanjem vozila po ploniku predstavlja prekraj. Ako su obiljeja tog prekraja ostvarena radi izbjegavanja sudara, dakle veeg zla, djelo je poinjeno u krajnjoj nudi, to iskljuuje njegovu protupravnost. Meutim, ako bi u tom primjeru voza na ploniku udario i ozljedio pjeaka, a time je poinjeno zlo, pretpostavimo, vee od onoga koje je prijetilo u pitanju je prekoraenje krajnje nude, pa nema iskljuenja protupravnosti. Kao to nuna obrana podrazumijeva zbiljski napad, tako i krajnja nuda podrazumijeva zbiljsku opasnost. Ako poinitelj pogreno dri da postoji opasnost, u pitanju je putativna krajnja nuda. Djelo poinjeno u putativnoj krajnjoj nudi uvijek je protupravno, ali zabluda o toj okolnosti, ako je neotklonjiva, iskljuuje krivnju (jer u tom sluaju ne postoji svijest o protupravnosti). Na krajnju nudu ne mogu se pozivati osobe koje su dune izlagati se opasnosti, npr. lijenik ne smije odbiti pomo bolesniku pozivajui se na opasnost od zaraze. d.c) Sila i prijetnja 16. Prekrajni zakon u l. 20. razlikuje neoodoljivu i odoljivu silu, te prijetnju. Protupravnost je iskljuena jedino ako poinitelja postupa pod djelovanjem neodoljive sile (vis absoluta). Neodoljiva sila je izravno iznuivanje nekog ponaanja tako da se onemoguuje voljno upravljanje njime. Ako je poinitelj poinio prekraj pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ili pod djelovanjem prijetnje, pod odreenim uvjetima oslobodit e se od kazne. Sila kojoj se moglo odoljeti (vis comulsiva) sastoji se u radnji poduzetoj radi iznuivanja nekog ponaanja koje rtva mora izabrati ako ne eli da joj se dogodi neko zlo. Prijetnja je najavljivanje nekog zla za sluaj da se netko ne ponaa na eljeni nain. Odoljiva sila i prijetnja uzimaju se kao neskrivljene opasnosti, a ponaanje poinitelja kao ponaanje u krajnjoj nudi. U takvim sluajevima primjenjuje se ona odredba Prekrajnog zakona (l. 19. st. 2.) koja poinitelja oslobaa od kazne za poinjeni prekraj, ako je poinjeno zlo jednako onome koje je prijetilo.

14

e) Pokuaj 17. Da bi postojao pokuaj moraju se ostvariti tri nuna obiljeja: a) mora postojati namjera zapoinjanja prekraja, b) mora se zapoeti ostvarivanje prekraja, tj. poduzeti barem neku radnju kojom se ostvaruju pripreme za poinjenje prekraja ili jedno obiljeje prekraja i c) prekraj ne smije biti dovren, tj. ne smiju se ostvariti sva njegova obiljeja. Pokuaj prekraja, u pravilu, nije kanjiv. Pokuaj prekraja je kanjiv samo ako je to posebno propisano.21

f) Sudionitvo 18. Prekrajni zakon odreuje u l. 22. tko moe biti pojedinani poinitelj prekraja te odreuje tko se smatra sudionikom u poinjenju prekraja. Sukladno tom Zakonu pojedinani poinitelj prekraja je osoba koja vlastitim injenjem ili neinjenjem ili posredstvom druge osobe poini prekraj, dok su sudionici u poinjenju prekraja: supoinitelji, poticatelj i pomagatelj.22 Prema Prekrajnom zakonu supoinitelji prekraja su dvije ili vie osoba (poinitelji) koje na temelju zajednike odluke poine prekraj tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno pridonosi poinjenju prekraja. Poticatelj je osoba koja drugog potie odnosno nagovara na injenje prekraja ime i sama doprinosi njegovom poinjenju (intelektualni zaetnik prekraja), premda ne sudjeluje u samoj radnji poinjenja. Poticanje je kanjivo samo ako je poinjeno s namjerom. Poticatelj se kanjava kao da je i sam poinio prekraj. Meutim, ako prekraj uope nije poinjen (neuspjeno poticanje) poticatelj se nee kazniti. Poticanje kao oblik sudionitva moe imati posebno obiljeje prekraja. Tako se roditelj ili staratelj koji potie dijete ili tienika na poinjenje prekraja odreenih Zakonom o prekrajima protiv javnog reda i mira ili propisom donesenim na temelju njega, kanjava za prekraj novanom kaznom ili kaznom zatvora do 30 dana. Pomagatelj je osoba koja pomae poinitelju prije, za vrijeme ili nakon poinjenja prekraja. Pomaganje moe biti davanjem savjeta ili uputa kako da se poini prekraj, stavljanjem poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje prekraja, te unaprijed obeanim prikrivanjem
Pokuaj kaznenog djela je sasvim drugaije ureeno Kaznenim zakonom. Pravilo da se pokuaj poinjenja prekraja ne kanjava primjereno je prirodi prekraja kao naelno lakeg naruavanja pravnog poretka. Vidi: Josipovi, I., Zakon o prekrajima, Zagreb, 2002., str.37. Opravdanost ovakvog odreenja pojedinanog poinitelja i sudionika u poinjenju prekraja je upitna. Poinitelj koji prekraj poini posredstvom druge osobe ne djeluje kao pojedinac nego zajedno s drugom osobom, pa se taj sluaj i razmatra u okviru sudionitva. Takoer i opravdanost odredbe prema kojoj su sudionici supoinitelji, poticatelj i pomaga moe biti dvojbena. Dok su poticatelji i pomagai doista sudionici u poinjenju prekraja supoinitelji to nisu. Supoinitelji su samo jedna vrsta poinitelja. Adekvatne su odredbe i u Kaznenom zakonu s jednako dvojbenom opravdanou takvih odredbi. Usp. Novoselec, P., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2004., str. 291. 15
22 21

prekraja, poinitelja, sredstava kojim je prekraj poinjen, tragova prekraja ili predmeta pribavljenih prekrajem. Pomaganje je takoer kanjivo samo ako je poinjeno s namjerom. Pomagatelj se za razliku od poticatelja moe blae kazniti nego poinitelj prekraja. Ako prekraj nije poinjen nee se kazniti ni pomagatelj. Svaki od supoinitelja odgovara u granicama svoje namjere ili nehaja. Poticatelj i pomagatelj odgovaraju u granicama svoje namjere. Stvarne ili osobne okolnosti (iskljuenje protupravnosti, iskljuenje krivnje, ublaavanje kazne ) uzimaju se samo za onog sudionika kod kojeg postoje.

g) Stjecaj prekraja 19. Stjecaj prekraja postoji kada poinitelj s jednom ili vie radnji poini vie prekraja za koje mu se istodobno sudi i o kojima nije donijeto rjeenje, a postupak se vodi pred istim sudom (pluralitet prekraja). Zakon o prekrajima razlikuje dvije vrste stjecaja: idealni i realni. Idealni stjecaj postoji u sluaju kad je poinitelj jednom radnjom poinio vie prekraja. Npr. kada poinitelj obavlja gospodarski ribolov obalnom mreom potegaom u ribolovnom moru u kojem se nalaze elektrini kabeli i cjevovodi (prekraj iz l. 9. Zakona o morskom ribarstvu iz 1997.) i to bez povlastice za gospodarski ribolov (prekraj iz lanka 10. tog Zakona). Realni stjecaj postoji ako poinitelj s vie radnji poini vie prekraja. Takvo poinjenje prekraja moe biti u razliito vrijeme i na razliitim mjestima uz ope pretpostavke stjecaja: da se o tim prekrajima istovremeno sudi, da o njima nije donijeto presudu i da se postupak vodi pred istim sudom. Bez obzira da li se radi o idealnom ili realnom stjecaju, sud e za svaki od poinjenih prekraja utvrditi kaznu prema zakonu, a zatim e za sve te prekraje izrei ukupnu kaznu. Meutim, Prekrajnim zakonom propisuju se i odreena ogranienja. Tako, ukupna kazna zatvora ne moe premaiti 120 dana, a ukupna novana kazna ne moe biti izreena u iznosu veem od dvostruko najvie novane kazne propisane l. 33. Prekrajnog zakona.

3. KRIVNJA a) Naelo krivnje 20. Naelo krivnje obino se izraava formulom nema kazne bez krivnje (nulla poena sine culpa), ime se iskljuuje svaki oblik kanjavanja koji bi se zasnovao na objektivnoj odgovornosti (odgovornosti bez krivnje). Tako glasi i naelo krivnje u Prekrajnom zakonu.

16

Prema l. 4. tog Zakona nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna sankcija ako nije kriv za poinjeni prekraj. Kod izvrenja prekraja treba u prvom redu postojati krivnja kao osnovni subjektivni element za kanjavanje. Kod krivnje dolazi do izraaja subjektivna strana prekraja koja se izraava u subjektivnom odnosu poinitelja prekraja kako prema prekrajnoj radnji tako i prema posljedici. Kriv je za prekraj poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno. Dakle, tri su kumulativna uvjeta postojanja krivnje poinitelja, i to: (1) ubrojivost, (2) postupanje s namjerom ili iz nehaja i (3) svijest o protupravnosti djela

b) Ubrojivost 21. Prvi sastojak krivnje poinitelja jest njegova ubrojivost. Ubrojivost je posebno duevno stanje poinitelja prekraja koje se sastoji kako u mogunosti shvaanja znaenja svojeg postupanja tako i u mogunosti vladanja svojom voljom. Uraunljiva je samo ona osoba koja prema svojim duevnim osobinama moe shvatiti znaenje svojeg postupanja i moe vladati svojom voljom. Prekrajni zakon polazi od toga da je poinitelj prekraja u normalnim okolnostima ubrojiv pa ne definira ubrojivost nego neubrojivost. Prema zakonskoj definiciji (l. 26.) neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obiljeja prekraja nije bila u mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge duevne smetnje. Neubrojiva osoba nije kriva jer nije sposobna za krivnju, pa se prema njoj ne moe ni primijeniti prekrajnopravna sankcija. Neubrojivost se utvruje u postupku, te se i protiv neubrojive osobe pokree prekrajni postupak. Ubrojivost se ne utvruje apstraktno, nego uvijek u odnosu na konkretan prekraj, pa je mogue da ubrojivost bude iskljuena za jedan, ali ne i za drugi prekraj U Prekrajnom zakonu postoji i institut u znatnoj mjeri smanjena ubrojivosti, kao razlog za blae kanjavanje (ako nije samoskrivljena).23 22. Samoskrivljana neubrojivost. Za ocjenu ubrojivosti mjerodavno je vrijeme poinjenja prekrajne radnje (tempore criminis). Izuzetak od tog pravila predstavlja sluaj samoskrivljene neubrojivosti odnosno odgovornosti za tzv. actiones liberae in causa (radnju slobodnu u uzroku). To znai da ako poinitelj nije bio ubrojiv u vrijeme poinjenja prekraja, ali je sam skrivio to stanje, momenat ocjene njegove ubrojivosti se premjeta u prethodni stadij, tj. u vrijeme koje je prethodilo njegovoj samoskrivljenoj neubrojivosti. Zato je Prekrajni zakon propisao da se ne smatra neubrojivim poinitelj prekraja koji se u vrijeme ostvarenja propisanih obiljeja prekraja svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje kod njega postojao nehaj glede prekraja to ga je poinio, odnosno namjere kada je propisano kanjavanje samo za namjeru.
Sudska praksa je stvorila kategoriju nebitno smanjena uraunljivost, koja se smatra samo olakotnom okolnou, koja sama po sebi ne opravdava ublaavanje kazne. 17
23

c) Namjera i nehaj 23. Prekrajni zakon prvo propisuje da se prekraj moe poiniti svjesnim ili nesvjesnim nehajem, odnosno izravnom ili neizravnom namjerom, a zatim definira ta dva nehaja, odnosno te dvije namjere. Svi oblici krivnje imaju dva elementa: intelektualni i voljni odnosno svijest o svom djelu i volja da se ono poini. Oba se elementa mogu stupnjevati, pa ovisno o tome postoje blai i tei oblici krivnje. Namjera (dolus) je tei oblik krivnje. Poinitelj postupa izravnom namjerom (dolus directus) kad je svjestan svoga prekraja i hoe njegovo poinjenje. Poinitelj postupa neizravnom namjerom (dolus eventualis) kad je svjestan da moe poiniti prekraj pa na to pristaje. Razlika izravne i neizravne namjere je, dakle, i u intelektualnoj i u voljnoj komponenti. Zbog specifinosti u voljnom elementu, neizravna namjera (pristajanje na prekraj) je blai oblik krivnje od izravne namjere (htjenje poinjenja prekraja). Nehaj je u odnosu na namjeru blai oblik krivnje jer poinitelj ini prekraj iz nepanje. Nehaj moe biti, reeno je, svjesni i nesvjesni. Poinitelj postupa svjesnim nehajem (lat. luxuria, obijest, razuzdanost) kad je svjestan da moe poiniti prekraj, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti. U pitanju je pretjerano odnosno neopravdano samopouzdanje. Poinitelj postupa nesvjesnim nehajem (lat. negligentia, nemarnost, bezbrinost) kad nije svjestan da moe poiniti prekraj iako je prema svojim osobinim svojstvima i okolnostima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti. Kod nesvjesnog nehaja potuno izostaje voljna komponenta24. Tee je u praksi razlikovati neizravnu namjeru od svjesnog nehaja. To iz razloga to im je intelektualna komponenta potpuno ista (svijest o mogunosti poinjenja prekraja). Razlikuju se u voljnoj komponenti (da li poinitelj pristaje na prekraj neizravna namjera ili na njega ne pristaje ve lakomisleno smatra da do njega nee doi ili da e ga moi sprijeiti svjesni nehaj) Polazei od toga da se mnogo prekraja (osobito oni sitniji) ini iz nehaja, zakonodavac je u interesu potpunog ouvanja drutvene discipline prihvatio kao naelo da je za odgovornost za prekraj dovoljan nehaj poinitelja kao blai oblik krivnje. Namjera se trai samo ako propis o prekraju (dakle, bilo koji propis kojim je mogue normirati prekraje) odreuje da e se kazniti samo za namjeru.

d) Svijest o protupravnosti djela

Meutim, iz toga se ne moe tvrditi da je svjesni nehaj uvijek tei, a nesvjesni nehaj blai oblik krivnje. Poinitelj koji postupa s nesvjesnim nehajem moe zato to ni ne zapaa opasnost pokazivati veu ravnodunost prema dobrima drugih pa zasluivati i tei prijekor od poinitelja koji je svjestan te opasnosti pa i neto poduzima da je smanji. Novoselec, P., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2004., str. 238. 18

24

24. Svijest o protupravnosti je poiniteljevo znanje da je njegovo djelo zabranjeno. Ako poinitelj nije znao i nije mogao znati da je njegovo djelo zabranjeno bio je zabludi o protupravnosti djela (error iuris). Svijest o protupravnosti djela je trei uvjet krivnje, pa zabluda o protupravnosti djela moe pod odreenim pretpostavkama iskljuiti krivnju poinitelja ili barem krivnju ublaiti. Zabluda o protupravnosti djela iskljuuje krivnju jedino ako je opravdana odnosno, prema zakonskoj terminologiji, neotklonjiva. U tom smislu i Prekrajni zakon (l. 30.) propisuje da nije kriv poinitelj prekraja koji u vrijeme poinjenja prekraja nije bio svjestan nekog njegovog zakonom ili drugim propisom odreenog obiljeja. Meutim, ako je poinitelj sam kriv za svoju zabludu (barem iz nehaja), kriv je i za prekraj. Zabluda o protupravnosti ne iskljuuje krivnju ako bi svatko pa i poinitelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o poinitelju koji je s obzirom na svoje znanje, zanimanje ili slubu bio duan upoznati se s odgovarajuim propisom. Prekrajni je zakon time napustio staru koncepciju prema kojoj nepoznavanje propisa kojim je prekraj predvien ne ispriava (ignorantia iuris nocet - nepoznavanje prava kodi, ili ignorantia iuris neminem excusat - nepoznavanje prava nikoga ne ispriava).25 Isto tako, nije kriv poinitelj prekraja koji je u vrijeme poinjenja djela pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo doputeno da su one stvarno postojale (zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost). Za razliku od zablude o biu prekraja (error iuris), ovdje je u pitanju zabluda o injenicama (error facti). U suvremenom prekrajnom pravu, pa tako i u Prekrajnom zakonu naputena je dihotomija zabluda na zabludu o pravu i zabludu o injenicama. Obe zablude, ako su opravdane, iskljuuju krivnju. Ta je dihotomija ranije bila opravdana jer je pravne posljedice (iskljuivanje krivnje i odgovornosti za prekraj) imala u pravilu jedino zabluda o injenicama, dok zabluda o protupravnosti u pravilu nije iskljuivala krivnju ni odgovornost za prekraj.

4. PREKRAJNOPRAVNE SANKCIJE a) Vrste prekrajnopravnih sankcija 25. Pod prekrajnopravnim sankcijama razumijevaju se sve dravne mjere izreene u prekrajnom postupku poiniteljima prekraja koje se sastoje u gubitku ili ograniavanju njihovih prava. Prekrajni zakon odreuje u l. 5. vrste prekrajnopravnih sankcija koje se mogu propisati za poinjenje pojedinih prekraja. S obzirom na injenicu da se prekraji mogu propisivati i zakonom i odlukom predstavnikog tijela jedinice podrune (regionalne) i lokalne samouprave, to je Prekrajni zakon posebno odredio koje se prekrajnopravne sankcije mogu odrediti za prekraje propisane zakonom, a koje sankcije za prekraje propisane drugim propisima.
Suvremeni propisi o prekrajima postali su brojni i nepregledni. Ponekad ovisi o tumaenju zakona odgovor na pitanje je li neko djelo prekraj. Poveanja pokretljivosti dovodi do toga da se ljudi nau u kulturnim sredinama ije su im pravne norme nepoznate. Stoga je na Prkrajni zakon na realniji i primjereniji nain regulirao pitanje pravne zablude. 18
25

Prekrajnopravne sankcije za prekraje propisane zakonom su kazne (novana kazna i kazna zatvora), mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda), zatitne mjere i odgojne mjere. Za prekraje propisane drugim propisima kao prekrajnopravna sankcija moe se propisati samo novana kazna. Za svaku vrstu prekrajnopravnih sankcija zakonom ili drugim propisom odreuje se visina i njihovo trajanje i nijedna sankcija ne moe biti propisana niti izreena, odnosno primijenjena u neodreenoj visini i na neodreeno vrijeme. U propisivanju sadraja prekrajnopravnih sankcija za pojedine prekraje i naina njihove primjene treba voditi rauna o naelu razmjernosti sankcije i poinjenog prekraja, bez prouzroenja suvinih tjelesnih i duevnih patnji, neovjenog postupanja ili poniavajueg odnosa, uz potovanje ljudskog dostojanstva ili cjelovitosti linosti. U prekrajnom pravu treba implementirati meunarodno priznate standarde u zatiti ljudskih prava.

b) Opa svrha prekrajnopravnih sankcija 26. Propisivanje, izricanje i primjena prekrajnopravnih sankcija openito imaju dvije svrhe: generalnu prevenciju i specijalnu (individualnu) prevenciju. Generalnom prevencijom se utjee na formiranje ope svijesti u javnosti da svi graani potuju pravni sustav i da nitko ne poini prekraj. Specijalna (individualna) prevencija sastoji se u odvraanju poinitelja od buduih prekraja. Uz opu svrhu, svaka prekrajnopravna sankcija ima i svoju posebnu svrhu.

c) Kazne 27. Prekrajni zakon predvia dvije vrste kazni: novanu kaznu i kaznu zatvora. Kazna zatvora ne moe se propisati kao jedina kazna za odreeni prekraj. Dakle, ili se moe propisati za odreeni prekraj samo novana kazna ili alternativno novana kazna i kazna zatvora. Uvaavajui opu svrhu prekrajnih sankcija, svrha kanjavanja je, prvo, da se izrazi dutveni prijekor zbog poinjenog prekraja, zatim da se utjee na poinitelja i sve ostale da ubudue ne ine prekraje. Primjenom propisanih kazni utjee se na svijest graana o povredi javnog poretka, drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti, te pravednosti kanjavanja njihovih poinitelja.

19

c.a) Novana kazna 28. Prekrajni zakon utvruje minimalni i maksimalni iznos kao raspon unutar kojega je mogue propisati novanu kaznu. Tako je propisano da se novana kaznana ne moe zakonom propisati niti izrei u iznosu manjem od 100,00 kuna niti veem od 50.000,00 kuna za fizike osobe, odnosno iznosu manjem od 2.000,00 kuna niti veem od 1.000.000,00 kuna za pravne osobe. Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrine (regionalne) samouprave, novana kaznana se ne moe propisati niti izrei u iznosu manjem od 100,00 kuna niti veem od 2.000,00 kuna za fizike osobe, a za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 500,00 kuna ni veem od 10.000,00 kuna. Prisutne su izvjesne posebnosti u odreivanju minimalnog i maksimalnog iznosa unutar kojeg raspona se moe propisivati novana kazna u sljedeim sluajevima: a) kad je poinitelj odreenih prekraja obrtnik odnosno fizika osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je poinjen prekraj u vezi obavljanja obrta odnosno druge samostalne djelatnosti (300 kuna do 5.000 kuna), b) za najtee prekraje propisane zakonom u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoljavanja na crno, socijalne sigurnosti, poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektronikih komunikacija), ugroavanja trinog natjecanja, dravnih robnih priuva, bioloke raznolikosti te unoenja u okoli i stavljanja na trite genetski modificiranih organizama ili proizvoda od njih te u podruju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu (do dvostrukog iznosa opeg maksimuma odnosno do 1.000.000 kuna za fiziku osobu s tim da novana kazna moe iznimno biti propisana u postotku prema povrijeenoj zatienoj vrijednosti, s naznakom donje i gornje granice novane kazne), c) za prekraj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist poinitelj se moe stroe kazniti, najvie do dvostruko propisane kazne za taj prekraj. c.b) Kazna zatvora 29. Kazna zatvora, kao najstroa prekrajnopravna sankcija, moe biti propisana samo zakonom. Kazna zatvora moe se propisati i izrei u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana, a za najtee oblike prekraja i do ezdeset dana.26 Za prekraje nasilja u obitelji, druge prekraje povezane s nasiljem, teke prekraje protiv okolia i teke prekraje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se moe propisati kazna zatvora do devedeset dana. Kaznu zatvora moe izrei samo sud, a izrie se na pune dane.

Tako je Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 79/07.) propisano da e se kaznom zatvora do 60 dana ili novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kazniti za prekraj stranac koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (l. 204.). 20

26

d) Mjere upozorenja 30. Mjere upozorenja su prekrajnopravne sankcije koje se svode na upozorenje ili opominjanje poinitelja. To su opomena i uvjetna osuda. Dok opomena, kao vrsta prijekora, predstavlja ipak samo upozorenje poinitelju da se ubudue kloni prekraja bez izricanja kazne, uvjetna osuda predstavlja upozorenje pojaano prijetnjom kazne. Mjere upozorenja se razlikuju od kazne po tome to ne predstavljaju nikakvo izravno zlo za poinitelja, ve se zlom (izvrenjem kazne) samo prijeti, ali i to samo kod uvjetne osude. Mjere upozorenja spadaju u tzv. admonitivne sankcije (od lat. admonitio, opomena). Opomena je mjera upozorenja koja se sastoji u prijekoru upuenom poinitelju zbog poinjenog prekraja, ako se istodobno s obzirom na sve okolnosti moe zakljuiti da e se svrha prekrajnopravnih sankcija postii i bez kanjavanja. Opomena je prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti prema poinitelju prekraja za koji je propisana kao jedina kazna novana kazna do 5.000,00 kuna. Opomena se moe primijeniti i za prekraje poinjene u stjecaju ako se za svako od tih djela steknu navedeni uvjeti. Uvjetna osuda je takva vrsta prekrajnopravne sankcije koja se sastoji od izreene kazne zatvora za poinjeni prekraj, s tim da se ta kazna nee izvriti ako poinitelj u odreenom roku ne poini novi prekraj. Vrijeme na koji se moe odgoditi izvrenje kazne zatvora uvjetnom osudom, prema Prekrajnom zakonu, ne moe biti krae od tri mjeseca ni dulje od jedne godine. Novana kazna se ne moe izrei uvjetno. Uvjetna osuda je potpuno nova mjera u hrvatskom prekrajnom pravu, uvedena Zakonom o prekrajima iz 2002. (dok bi opomena mogla odgovarati dosadanjem ukoru iz biveg Zakona o prekrajima iz 1973. godine). Svrha opomene je da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu djela i poinitelja radi ostvarenja svrhe prekrajnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje. Svrha uvjetne osude je da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kojom se omoguava ostvarenje svrhe prekrajnih sankcija izricanjem kazne zatvora bez njezina izvrenja. Dakle, kod mjera upozorenja dominantna svrha je specijalna prevencija, to znai da se ove prekrajne sankcije prilagoavaju poiniteljevoj linosti.

e) Zatitne mjere 31. Temelj i opravdanje zatitnih mjera jest opasnost da e poinitelj nastaviti poinjenje prekraja. Zato je temeljna svrha zatitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omoguavaju ili potencijalno djeluju na poinjenje novog prekraja. Stoga u prekrajnom pravu zatitne mjere i nemaju karakter kazne, ve se propisuju uz kaznu ili drugu prekrajnu sankciju. Zatitne mjere mogu biti propisane samo zakonom. Kao posebna vrsta prekrajnopravne sankcije, zatitna je mjera preventivnog karaktera. Objektivno sprijeava ili barem smanjuje mogunost poinitelju prekraja da ponovno poini istovrsni prekraj.

21

Prekrajnim zakonom odreene su vrste zatitnih mjera koje se mogu propisati zakonom (l. 50.). To su: obvezno psihijatrijsko lijeenje, obvezno lijeenje od ovisnosti, zabrana obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili dunosti fizikoj osobi; zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi; protjerivanje stranaca iz zemlje; oduzimanje predmeta uporabljenog za poinjenje prekraja; zabrana upravljanja motornim vozilom. Prekrajnim zakonom ureuju se sluajevi kad se svaka od tih mjera moe primijeniti, te posebno najkrae i najdulje trajanje svake od tih mjera (l. 52. do 58.). Prekrajnim zakonom nije iscrpljen popis moguih zatitnih mjera, ve je preputeno posebnim zakonima kojima se normiraju prekraji i propisuju sankcije za njih da se mogu propisati i druge vrste zatitnih mjera, s ogranienjem, da prema trajanju i svrsi moraju biti usklaene s odredbama Prekrajnog zakona. Zatitne mjere mogu biti propisane i primijenjene u trajanju koje ne moe biti krae od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine raunajui od dana pravomonosti rjeenja o prekraju. Izuzetak predstavlja zatitna mjera oduzimanja predmeta koja se primjenjuje trajno. Zatitnu mjeru moe primijeniti samo sud. Sukladno Prekrajnom zakonu zatitne mjere ne mogu biti propisane kao obavezne, s izuzetkom oduzimanja predmeta kada se zakonom u odreenim sluajevima moe propisati obvezno oduzimanje predmeta.

f) Odgojne mjere 32. Odgojne mjere su prekrajnopravne sankcije koje mogu biti primijenjene samo prema maloljetnicima, dakle, prema osobama starijim od 14 a mlaim od 18 godina ivota.To su: sudski ukor, posebne obveze i upuivanje u centar za odgoj. Prekrajni zakon ureuje odgojne mjere u okviru poglavlja IX. koji nosi nslov Primjena materijalnopravnih odredbi ovog Zakona prema maloljetnim poiniteljima prekraja (l. 63. do 75.), pa e se i u ovoj knjizi odgojne mjere razmatrati u okviru te teme.

5. PRIMJENA PREKRAJNOPRAVNIH SANKCIJA a) Izbor vrste i mjere kazne 33. Naelo individualizacije kazne uzima se kao naelo pri odmjeravanju kazne poinitelju prekraja odnosno pri izboru vrste i mjere kazne. Izbor vrste i mjere kazne poinitelju prekraja odreuje sud u granicama koje su odreene propisom za poinjeni prekraj. Prekrajni zakon trai da se pri odreivanju vrste i mjere kazne uzimaju u obzir osobito: stupanj krivnje, opasnost djela i svrhe kanjavanja. Odreujui vrstu i mjeru kazne koju e primijeniti, sud uzima u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i mjeri bude laka ili tea za poinitelja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito pobude iz kojih je prekraj poinjen, ranije ponaanje poinitelja (npr. je li poinitelj prekraja u povratu), njegovo ponaanje nakon poinjenog prekraja, te ukupnost drutvenih i osobnih prilika koji su pridonijeli poinjenju prekraja. Naravno, pri
22

odmjeravanju prekrajne kazne mogue je uzimati u obzir i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na to da izreena kazna bude stroa ili blaa.

b) Prisilna naplata i zamjena novane kazne 34. Nain prisilne naplate novane kazne ureeno je l. 34. Prekrajnog zakona. Pravilo je da se novana kazna, ako nije u roku odreenom odlukom o izricanju novane kazna plaena u cijelosti ili djelomino, naplauje prisilno. Ako se novana kazna iz bilo kojeg razloga ne uspije u cijelosti ili djelomino prisilno naplatiti u roku od godine dana od kada je nadleno tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, nadleni e prekrajni sud neplaenu novanu kaznu zamijeniti zatvorom (supletorni zatvor - od lat. suppleo, zamijeniti)27. Svakih zapoetih 300,00 kuna novane kazne ili globe zamjenjuje se za jedan dan zatvora, s tim da najmanja mjera zatvora ne moe biti kraa od tri dana (bez obzira na visinu novane kazne ili globe), ni dulja od ezdeset dana. Supletorni zatvor ne moe se odrediti maloljetnom osueniku niti pravnoj osobi. Prekrajni sud moe, ako to smatra opravdanim s obzirom na teinu prekraja i visinu neplaene novane kazne, umijesto supletornim zatvorom, nenaplaenu novanu kaznu zamijeniti radom za ope dobro na slobodi. Rad za ope dobro na slobodi odreuje se u trajanju koje je u razmjeru s izreenom novanom kaznom, raunajui svakih zapoetih tristo kuna kazne za jedan dan takvog rada.

c) Ublaavanje kazne 35. Sud moe poinitelju prekraja odmjeriti kaznu ispod propisane najnie mjere odreene vrste kazne, ili umjesto kazne zatvora izrei novanu kaznu, kad to zakon izriito propisuje ako ustanovi da se s obzirom na postojanjeposebno izraenih olakotnih okolnosti svrha kanjavanja moe postii i blaom kaznom od propisane. Ovako ublaena kazna ne moe biti manja od opeg zakonskog minimuma za tu vrstu kazne.

Rad za ope dobro vie nije obligatoran stadij u naplati novane kazne. Suprotno tome, prema starom Zakonu o prekrajima iz 2002. rad za ope dobro bio je obligatoran stadij u primjeni noane kazne (i globe). To znai da, ako bi poinitelj prekraja (kanjenik) pristao na zamjenu kazne ili globe radom za ope dobro na slobodi, sud nije moga odrediti supletorni zatvor nego je morao provesti takvu zamjenu novane kazne odnosno globe. 23

27

6. PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA PREMA PRAVNIM OSOBAMA I S NJOM IZJEDNAENIM SUBJEKTIMA 36. Uz fizike osobe, i pravne osobe mogu biti odgovorne za prekraj. Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekrajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekraju. Pravna osoba odgovara za prekraj neovisno o odgovornosti odgovorne osobe u toj pravnoj osobi. Prekrajni zakon (l. 60. st. 3.) izrijekom propisuje da e sud utvrditi prekrajno odgovornom pravnu osobu i u sluaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe, ili se ne moe utvrditi tko je odgovorna osoba.28 Propisom o prekraju moe se propisati prekrajna odgovornost samo pravne osobe ili prekrajna odgovornosti i pravne osobe i njezine odgovorne osobe. Odgovornom osobom se smatra osoba kojoj je povjeren odreeni krug poslova u pravnoj osobi, kao i druga osoba koja je ovlatena postupati u ime pravne osobe, odnosno osoba koja u tijelima dravne vlasti ili tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave obavlja odreene dunosti. Propisom o prekraju moe biti odreeno koja odgovorna osoba odgovara za prekraj. Pravna osoba odgovara za prekraj poinjen radnjom ili proputanjem nadzora odgovorne osobe u pravnoj osobi. Nije nuno da odgovorna osoba svojom radnjom u ime pravne osobe poini prekraj koji se pripisuje pravnoj osobi. Naime radnju prekraja esto ine osobe koje jesu zaposlenici pravnih osoba ali nisu odgovorne osobe. Prema Prekrajnom zakonu, odgovorna osoba kaznit e se za prekraj ak i onda ako joj je u meuvremenu prestao radni odnos u pravnoj osobi, kao i u sluaju kad je pravna osoba prestala postojati Jedini sluaj iskljuenja krivnje odgovorne osobe u pravnoj osobi jest ako je postupila po naredbi druge odgovorne osobe, pod uvjetom da je poduzela sve radnje koje je bila duna poduzeti da sprijei ostvarenje prekraja. To naravno ne utjee na odgovornost pravne osobe. Ono to je reeno o prekrajnoj odgovornosti pravne osobe i u njoj odgovorne osobe vrijedi i za s njima izjednaene subjekte: podrunice i predstavnitva domaih i stranih pravnih osoba, druge subjekte koji nemaju praavnu osobnost ali samostalno nastupaju u pravnom prometu, te na odgovorne osobe u tim subjektima. Drava i dravna tijela, prema izriitoj odredbi Prekrajnog zakona (l.62.) ne mogu odgovarati za prekraj. to se tie jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i njihovih tijela, oni mogu odgovarati za prekraj jedino ako nije poinjen u izvravanju javnih ovlasti. Meutim, to ne iskljuuje prekrajnu odgovornost odgovorne osobe u dravnom i drugom ovdje navedenom tijelu, ako je propisom o prekraju odreeno da te osobe mogu odgovarati za prekraj.

Prekrajni zakon napustio je koncepciju Zakona o prekrajima iz 2002. godine da se odgovornost pravne osobe za prekraj temelji na krivnji odgovorne osobe. 24

28

7. PRIMJENA MATERIJALNOPRAVNIH ODREDBI ODREDBI PREKRAJNOG ZAKONA PREMA MALOLJETNIM POINITELJIMA PREKRAJA 37. Maloljetnik je osoba koja je u vrijeme poinjenja prekraja navrila 14, a nije navrila 18 godina ivota. Na maloljetne poinitelje prekraja primjenjuju se posebne odredbe Prekrajnog zakona (l. 63. do 75.). Ostale se ope odredbe Prekrajnog zakona primjenjuju samo ako nisu u suprotnosti s ovim posebnim odredbama koje se odnose maloljetnike. Prekrajni zakon razlikuje dvije kategorije maloljetnika: a) mlai maloljetnik, osoba koja je u vrijeme poinjenja prekraja navrila 14, a nije navrila 16 godina ivota, i b) stariji maloljetnik, osoba koja je u vrijeme poinjenja prekraja navrila 16, a nije navrila 18 godina ivota. Mlai maloljetnici ne mogu biti kanjeni za poinjeni prekraj ali prema njima mogu biti primjenjene jedino odgojne mjere. Prema starijim maloljetnicima mogu biti primijenjene odgojne mjere i zatitne mjere. Meutim njima se moe izrei novana kazna i kazna maloljetnikog zatvora, sve pod uvjetima odreenima Prekrajnim zakonom. Prekrajnopravne sankcije propisane i primijenjene prema maloljetnicima imaju za svrhu kratkotrajnim mjerama utjecati na njihov odgoj i jaanje njihove osobne i graanske odgovornosti. Dunost je roditelja maloljetnika, odnosno njegovog skrbnika, da surauju sa strunim osobama u interesu maloljetnika. (a) Odgojne mjere primijenjuju se prema maloljetnicima kada je potrebno utjecati na maloljetnikovu linost mjerama upozorenja, usmjeravanjem ili drugim primjerenim mjerama (admonitivne sankcije). Odgojne mjere su: sudski ukor, posebne obveze i upuivanje u centar za odgoj. Sudski ukor moe sud primijeniti prema maloljetniku ako se iz njegovog odnosa prema poinjenom prekraju i njegovoj spremnosti da ne ini prekraje moe zakljuiti da e i samim ukorom biti postignuta svrha odgojne mjere. Pri primjeni ukora sud e predoiti maloljetniku neprihvatljivost i tetnost njegovog ponaanja. Posebne obveze su nalozi i zabrane kojima se utjee na maloljetnika i njegovo ponaanje, npr. da se ispria oteeniku, da popravi ili naknadi tetu nastalu prekrajem, da se uzdri od posjeivanja odreenih lokala i kloni drutva odreenih osoba koje na njega tetno utjeu, da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili na poslove komunalnog ili ekolokog znaenja i dr. Odreene obveze mogu trajati najdulje est mjeseci i ne smiju ometati maloljetnikovo kolovanje ili zaposlenje. Upuivanje u centar za odgoj je mjera koju e sud primijeniti kada ocijeni da je za ostvarivanje svrhe odgojnih mjera potrebno pojaanim mjerama utjecati na maloljetnikovu linost i ponaanje. Upuivanje u centar za odgoj moe biti na odreeni broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje osam, a najdulje 14 dana, ili na neprekidni boravak u trajanju od 8 dana.

25

(b) Novana kazna. Novana kazna se moe se primijenjeniti prema starijem maloljetniku jedino ako ostvaruje osobne prihode vlastitim radom ili imovinom. Novana kazna se ne moe prisilno naplatiti ve jedino zamijeniti radom za ope dobro na slobodi, ali ne i zatvorom. (c) Kazna maloljetnikog zatvora iznimno moe biti izreena starijem maloljetniku ako sud utvrdi da je s obzirom na narav i teinu prekraja, okolnosti pod kojima je prekraj poinjen, njegove obiteljske prilike i njegova osobna svojstva potrebno izrei tu kaznu. Ne moe biti kraa od tri dana ni dulja od deset dana. Prije izricanja kazne maloljetnikog zatvora sud moe prethodno pribaviti miljenje nadlenog centra za socijalnu skrb o primjerenosti te kazne. (d) Zatitne mjere koje mogu biti primijenjene prema maloljetniku (mlaem i starijem) su: oduzimanje predmeta i protjerivanje stranca iz zemlje, a prema starijem maloljetniku i zabrana upravljanja motornim vozilom. Zatitne mjere prema maloljetnicima mogu biti primijenjene i bez izricanja kazne. Mogu trajati najmanje jedan mjesec, a najdulje jednu godinu. Kod stjecaja prekraja koje poini maloljetnik, pri odmjeravanju prekrajne sankcije nee se utvrivati sankcija za svaki prekraj, ve e se bez takvog utvrivanja izrei jedna odgojna mjera ili jedna kazna u propisanim granicama za tu kaznu u okviru kojih se moe izrei maloljetniku. Osim toga, Prekrajni zakon sadri posebnu glavu o postupku prema maloljetnim poiniteljima prekraja (glava XXIX., l. 223. do 227.).

8. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, REHABILITACIJA, PODACI IZ PREKRAJNE EVIDENCIJE I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE a) Oduzimanje imovinske koristi 38. Naelo je da nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu prekrajem. U ostvarivanju tog naela, odlukom o prekraju kojom se utvruje da je prekraj poinjen, oduzima se imovinska korist ostvarena prekrajem. Kad se utvrdi nemogunost oduzimanja imovinske koristi u cijelosti ili djelomino, prekrajni e sud obvezati poinitelja prekraja na isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom iznosu. Posebnim se zakonom moe propisati to se smatra imovinskom koristi ostvarenom prekrajem.

26

b) Pravne posljedice osude, rehabilitacija i brisanje odluke o prekraju 39. Pravne posljedice osude, koje se sastoje od gubitka ili zabrane stjecanja odreenih prava, odnosno u stjecanju tzv. negativnih prekrajnih bodova propisuju se zakonom. Nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora odnosno maloljetnikog zatvora, osuenik ima sva prava utvrena Ustavom, zakonom ili drugim propisom i moe stjecati sva prava osim onih koja su mu ograniena zatitnom mjerom, a jednako se to odnosi i na poinitelja prekraja kojem je primijenjena mjera upozorenja ili je odlukom o prekraju osloboen kazne. Osoba protiv koje je donesena odluka o prekraju smatra se neosuivanom i odluka brie iz prekrajne evidencije kad proteknu tri godine od dana pravomonosti. Rehabilitirani osuenik ima pravo nijekati prijanju osuivanost i zbog toga ne moe biti pozvan na odgovornost niti moe imati bilo kakve pravne posljedice. Rehabilitacija nastupa po sili zakona. Kad su u pitanju negativni prekrajni bodovi, kao pravna posljedica osude, oni se prestaju uraunavati nakon proteka dvije godine od dana pravomonosti odluke na temelju kojeg je poinitelj prikupio te negativne prekrajne bodove.

c) Podaci iz prekrajne evidencije 40. Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati samo sudovima, tijelima dravne uprave koja vode prekrajni postupak i dravnim tijelima ovlatenim tuiteljima kad se radi o prekrajnom postupku protiv poinitelja prekraja za kojeg se trae podaci. Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati i drugim dravnim tijelima na njihov obrazloeni zahtjev kad se radi o povjeravanju odreenih poslova i zadataka u dravnoj slubi ili kada je to potrebno za ostvarivanje odreenih prava osobe za koju se trae podaci kod tijela dravne uprave ili tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave u upravnom postupku iz njihove nadlenosti. U postupku javne nabave tijela koja je provode mogu zatraiti podatke iz prekrajne evidencije samo putem nadlenog tijela dravne uprave. Prekrajnom evidencijom mogu se u okviru svoje zakonske ovlasti koristiti i tijela unutarnjih poslova radi otkrivanja poinitelja prekraja. Navedeni podaci smatraju se slubenom tajnom. Nitko nije duan podnositi dokaze o svojoj prekrajnoj osuivanosti ili neosuivanosti. Svatko ima pravo traiti podatke iz prekrajne evidencije za sebe samo ako dokae da su mu ti podaci potrebni radi ostvarivanja prava u stranoj dravi. Podaci o prekraju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu se nikome dati a ni koristiti za bilo koje potrebe.

27

III. PREKRAJNI POSTUPAK

1. TEMELJNA SVRHA POSTUPOVNIH ODREDBI 41. Postupovnim se odredbama Prekrajnog zakona utvruju pravila kojima se osigurava pravino voenje prekrajnog postupka, zatita ljudskih prava, pravilno utvrivanje injenica i zakonito odluivanje o prekrajnoj odgovornosti, tako da nitko neduan ne bude osuen, a da se poinitelju prekraja izrekne kazna ili primijeni druga prekrajnopravna sankcija. Postupovna pravila primijenjuju prekrajni sudovi, Visoki prekrajni sud i tijela dravne uprave kad su nadleni za voenje prekrajnog postupka u prvom stupnju. Ako Prekrajni zakon ne sadri odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajui e se nain, kada to bude primjereno svrsi prekrajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku. Premda su Prekrajnim zakonom temeljeto ureena postupovna pravila, ipak je predviena supsidijarna primjena Zakona o kaznenom postupku, budui su ba njegove postupovne odredbe najsrodnije prekrajnom postupku. Prije donoenja pravomone odluke o prekraju okrivljenik moe biti ogranien u svojoj slobodi i drugim pravima samo uz uvjete koje odreuje Prekrajni zakon. Tenja je novim Prekrajnim zakonom unificirati prekrajni postupak, tako da se on na jedinstven nain vodi za sve prekraje.29

2. TEMELJNA NAELA PREKRAJNOG POSTUPKA 42. Prekrajni postupak sadri odreena naela koja predstavljaju njegove temeljne odredbe. Njihovo potivanje je pretpostavka donoenja legalne i pravilne odluke, to znai da nitko neduan ne bude oglaen krivim niti mu bude izreena ili primijenjena prekrajnopravna sankcija, a da se poinitelju prekraja izree primjerena kazna ili druga prekrajna sankcija. Primjena temeljnih naela prekrajnog postupka prua garanciju potivanja prava i dostojanstva okrivljenika. Ona su obveza sudova ili tijela dravne uprave koji vode prekrajne postupke da u duhu tih naela tumae i ostale postupovne odredbe Prekrajnog zakona. Takva bitna naela postupka (uz ve iznijeto naelo zakonitosti) koja Prekrajni zakon istie jesu: a) pretpostavka okrivljenikove nedunosti, b) pravo okrivljenika na obranu, c) prava uhiene ili zadrane osobe, d) naelo uporabe hrvatskog jezika i latininog pismo u postupku e)
Meutim, teko je iskljuiti pravo zakonodavca da moe, kada to smatra nunim, posebnim zakonom urediti drugaije odreena pravila prekrajnog postupka. Odredbe o postupku koje sadri Prekrajni zakon primjenjivale bi se u takvom sluaju supsidijarno prema naelu lex specialis derogat legi generali. Tako npr. Zakon o deviznom inspektoratu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 33/92., 26/93. i 29/94.) sadri u l. 16. sljedeu odredbu: Devizni inspektorat vodi prekrajni postupak prema Zakonu o prekrajima, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno. 28
29

dunost utvrivanja svih vanih injenica, f) naelo ekonominosti postupka i sprijeavanje zlouporabe prava iz Prekrajnog zakona, g) naelo nezakonitosti dokaza, h) naelo pouke o pravima u postupku.

a) Pretpostavka okrivljenikove nedunosti 43. Pretpostavka okrivljenikove nedunosti (praesumptio inocentiae) je ustavno naelo i ujedno jedno od temeljnih naela Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, prema kojem je svatko neduan i nitko se ne moe smatrati krivim za prekraj dok mu se pravomonim rjeenjem ne utvrdi krivnja. Takvo naelo ima odreene posljedice. Prvo, okrivljenik nije duan iznijeti obranu niti odgovarati na pitanja (pravo na utnju). To znai da teret dokazivanja krivnje nije na okrivljeniku ve na ovlatenom tuitelju i tijelu koje vodi takav postupak. Okrivljenik je jedino duan prisustvovati u postupku. Drugo, zabranjeno je i kanjivo od okrivljenika (ali i od drugih osoba koje sudjeluju u postupku kao npr. od svjedoka, vjetaka i dr.) iznuivati priznanja ili druge izjave. Tree, premda to nije izrijekom u Prekrajnom zakonu reeno, ako postoji dvojba o postojanju injenica koje tvore obiljeja prekraja i postojanja krivnje, takva se dvojba tumai u prilog okrivljeniku (in dubio pro reo). Dakle, u takvoj dvojbi prekrajni sud ili nadleno tijelo dravne uprave moraju rijeiti u korist okrivljenika.

b) Pravo okrivljenika na obranu 44. I ovo je naelo jedno od osnovnih naela prekrajnog postupka. U prekrajnom postupku okrivljenom se mora dati mogunost da se izjasni o injenicama i dokazima za koje ga se tereti. Donoenje odluke o prekraju bez ispitivanja okrivljenika ini izuzetak koji mora biti posebno zakonom predvien. Prekrajni zakon predvia dva takva izuzetka. Prvi je izuzetak u postupku izdavanja prekrajnog naloga. Drugi sluaj donoenja rjeenja o prekraju bez nazonosti i ispitivanja okrivljenika je kad se uredno pozvani okrivljenik ne odazove pozivu, a ustanovi se da njegova nazonost nije potrebna odnosno kad se glavna rasprava moe odrati bez nazonosti uredno pozvanog okrivljenika, a to e biti kada pribavljeni dokazi pruaju dostatnu osnovicu za donoenje odluke o prekraju. Okrivljeniku se mora omoguiti da se oituje o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist. Da bi okrivljenik mogao ostvariti pravo na obranu on mora ve na prvom ispitivanju biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o osnovama optube.30 Okrivljenik nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. Zabranjeno je i kanjivo od okrivljenika ili druge osobe koja sudjeluje u postupku iznuivati priznanja ili druge izjave.
To je sukladno l. 6. Europske konvencije o zatiti ljudskih prava o pravu na pravino suenje i l. 29. Ustava Republike Hrvatske. 29
30

Okrivljenik se ima pravo braniti sam ili uz strunu pomo branitelja iz reda odvjetnika. Na takvo pravo su ga sud ili tijelo dravne uprave duni pouiti ve na prvom ispitivanju.

c) Prava uhiene ili zadrane osobe 45. Pod uhienjem ili zadravanjem se smatra svaka mjera ili radnja koja ukljuuje lienje slobode osobe pod sumnjom da je poinila prekraj. Osoba uhiena ili zadrana pod sumnjom da je poinila prekraj mora biti odmah upoznata o razlozima uhienja ili zadravanja. Na njezin e zahtjev nadleno tijelo o uhienju ili zadravanju izvijestiti njezinu obitelj ili drugu osobu koju ona odredi. Ako se ispituje kao osumnjienik ili okrivljenik, nadleno tijelo je mora pouiti da nije duna iskazivati te da ima pravo na strunu pomo branitelja kojeg moe sama izabrati.

d) Naelo uporabe hrvatskog jezika i latininog pismo u postupku 46. U prekrajnom je postupku u uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. Meutim, ako je na podruju jedinice lokalne samouprave na temelju zakona uveden u slubenu uporabu i drugi jezik ili koje drugo pismo, postupak e se voditi u skladu s tim zakonom.31 Svaki se sudionik postupka (okrivljenik, oteenik, svjedok i dr.) ima pravo sluiti svojim jezikom ako to i nije slubeni jezik suda. Tijelo koje vodi postupak mora osigurati usmeno prevoenje izjava, isprava i drugog pisanog dokaznog materijala. Ako okrivljenik ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, mora mu se osigurati tuma koji obavlja prevoenje. Meutim, i u tom se sluaju pismena (optuni prijedlog, alba i drugi podnesci) sudu dostavljaju na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Stranac kojem je oduzeta sloboda moe, pod uvjetom uzajamnosti, podnositi pisane podneske na svom jeziku.

Talijanski kao drugi jezik, s obvezatnom pisanju odluka na oba jezika je predviena u nekim gradovima Istre (Buje, Umag, Gronjan i dr.). U nekim gradovima Osjeko-baranjske i Vukovarsko-srijemske upanije drugi slubeni jezik je maarski, a eki je drugi jezik u nekim gradovima i opinama Bjelovarsko-bilogorske upanije itd. Vidi: Pavii, B., Komentar Zakona o kaznenom postupku, Rijeka, 2005., str. 25. 30

31

e) Dunost utvrivanja svih vanih injenica 47. Utvrditi (potpuno i tono) sve injenice pravno relevantne za odluivanje u konkretnom prekrajnom postupku je obveza prekrajnih sudova i ostalih dravnih tijela nadlenih za voenje prekrajnog postupka. Pri tome s jednakom panjom sud je duan utvrditi kako injenice koje terete okrivljenika tako i one koje mu idu u korist. Time je izraeno inkvizitorno naelo, koje je u suvremenim procesnim sustavima ublaeno akuzatornim naelom. Za ostvarivanje takve obveza, u svim postupcima, pa tako i u prekrajnom, slui i naelo slobodne ocjene dokaza.

f) Naelo ekonominosti postupka i sprijeavanje zlouporabe prava iz Prekrajnog zakona 48. Prekrajni postupak treba provoditi brzo i bez odugovlaenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i trokova. Sud i druga dravna tijela duna su onemoguiti svaku zlouporabu prava sudionika u postupku. Smisao ovog naela je vea uinkovitost prekrajnog postupka, te da proe to manje vremena od poinjenja prekraja do izricanja prekrajnopravne sankcije. Naravno da primjena ovog naela ne moe ii na utrb dunosti utvrivanja svih vanih injenica i zakonitog donoenja odluke o prekraju. Realizacija ovog naela daje mogunost sudu da rjeenjem uskrati stranci ili drugom sudioniku u prekrajnom postupku pravo na odreenu procesnu radnju, ako zakljui da se te radnje poduzimaju samo radi odugovlaenja postupka ili na drugi nain zloupotrebljavaju prava iz Prekrajnog zakona.

g) Naelo nezakonitosti dokaza 49. Ovo naelo znai da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit nain (tzv. nezakoniti dokazi). Nezakoniti su oni dokazi koji su, prvo, pribavljeni krenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava na obranu, na dostojanstvo, na ugled i ast, te na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota. Drugo, nezakoniti su i oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba prekrajnog postupka i koji su izriito predvieni Prekrajnim zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo. Odluka o prekraju koja bi se temeljila na injeninom stanju utvrenim nezakonitim dokazima i sama bi bila nezakonita.

31

h) Naelo pouke o pravima u postupku 50. Okrivljenika ili drugog sudionika u postupku, koji bi iz oitog neznanja mogao propustiti kakvu radnju ili se zbog toga ne bi koristio svojim pravima, sud e pouiti o pravima koja mu prema Prekrajnom zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje.

3. PRETHODNO PITANJE 51. U prekrajnom postupku prethodno pitanje je pravno pitanje za ije rjeavanje je nadlean sud u kojem drugom postupku ili koje drugo dravno tijelo (dakle, nije u nadlenosti prekrajnog suda ili tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak), ako o njegovom prethodnom rjeenju ovisi primjena propisa o prekraju. Prekrajni zakon daje prekrajnom sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak mogunost da sam rijei i to pitanje. Rjeenje toga pravnog pitanja ima uinak samo na prekrajni predmet o kojemu se raspravlja. Rjeavanje prethodnog pitanja je samo mogunost ali ne i obveza prekrajnog suda odnosno tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. To znai da prekrajni sud odnosno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, kad se pred njim pojavi prethodno pitanje ima dvije mogunosti: a) da sam rijei to pitanje prema odredbama koje vrijede za dokazivanje u prekrajnom postupku ili b) da prieka da to pitanje rijei nadleno tijelo. Ako je o takvom pitanju ve donio odluku nadleni sud ili tijelo dravne uprave, takva odluka ne vee prekrajni sud ili tijelo dravne uprave to se tie ocjene je li poinjen odreeni prekraj. Odluka o prethodnom pitanju, koju donosi tijelo koje vodi prekrajni postupak, nije dio dispozitiva rjeenja o prekraju, nego njegovog obrazloenja. Rjeavanje prethodnog pitanja je na taj nain zapravo utvrivanje injeninog stanja.

4. NADLENOST SUDOVA I TIJELA DRAVNE UPRAVE a) Stvarna nadlenost 52. Prekrajni zakon propisuje pravilo da o prekrajima sude prekrajni sudovi i Visoki prekrajni sud. Kao izuzetak od tog pravila zakonom moe za voenje prekrajnog postupka biti propisana stvarna nadlenost tijela dravne uprave za voenje prekrajnog postupka u prvom

32

stupnju.32 Meutim, postupak prema maloljetnicima uvijek vode sudovi, nikada tijelo dravne uprave. Prekrajni sudovi su nadleni, prvo, suditi u prvom stupnju za sve prekraje osim za one za koje je posebnim zakonom propisana stvarna nadlenost tijela dravne uprave, i drugo, odluivati o zahtjevu za obnovu prekrajnog postupka kako u predmetima u kojima su sudili, tako i u predmetima protiv pravomonih prekrajnih naloga ovlatenih tuitelja ako je rije o prekrajima iz stvarne nadlenosti suda, te u predmetima protiv svih pravomonih obveznih prekrajnih naloga. Prekrajni sudovi pruaju pravnu pomo prema odredbama meunarodnih ugovora i Prekrajnog zakona, te obavljaju i druge poslove propisane zakonom. Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske nadlean je odluivati u drugom stupnju o albama protiv odluka prekrajnih sudova i tijela dravne uprave, odluivati o izvanrednim pravnim lijekovima, odluivati o sukobu nadlenosti izmeu prekrajnih sudova, odluivati o zahtjevima za izuzeem predsjednika sudova, te obavlja i druge poslove propisane zakonom. Tijela dravne uprave nadlena su, prvo, odluivati u prvom stupnju o prekrajima kada je to propisano posebnim zakonom, i drugo, odluivati o zahtjevima za obnovu prekrajnog postupka, kako u predmetima iz svoje nadlenosti tako i protiv pravomonih prekrajnih naloga u predmetima za koje je za voenje prekrajnog postupka predvieno prvostupanjsko odluivanje tog tijela dravne uprave. Tijela dravne uprave obavljaju i druge poslove propisane zakonom. Sastav sudova i tijela dravne uprave. U prekrajnom sudu odluku o prekraju i druge odluke donosi sudac pojedinac. Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske odluuje u vijeima sastavljenim od tri suca. Sastav tijela dravne uprave odreen je zakonom kojim se odluivanje o prekrajima stavlja u nadlenost tog odreenog tijela.

b) Mjesna nadlenost 53. Za odreivanje mjesne nadlenosti uzima se, u pravilu, mjesto izvrenja prekraja (locus delicti commissi).Tako i prema Prekrajnom zakonu, za voenje postupka mjesno je nadlean sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak na ijem je podruju prekraj poinjen ili pokuan. To je primarni kriterij za odreivanje mjesne nadlenosti. Meutim, kao osnova za utvrivanje mjesne nadlenosti moe biti i mjesto prebivalita ili boravita poinitelja odnosno sjedite okrivljene pravne osnove. Ali ta osnova moe biti uzeta u obzir uz dvije pretpostavke: ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti prema mjestu poinjenja prekraja i ako se vaenje propisa kojim je prekraj odreen prostire i na podruje prebivalita odnosno boravita poinitelja ili podruje sjedita pravne osobe. Ako je prekraj poinjen na brodu ili zrakoplovu, dok se nalazi u domaoj luci ili pristanitu, nadlean je sud ili tijelo dravne uprave na ijem se podruju nalazi ta luka ili
Tako je npr. prema Zakonu o carinskoj slubi u Republici Hrvatskoj za prekraje u podruju carina u prvom stupnju nadlena Komisija za carinske prekraje koja djeluje u sklopu carinarnice, prema Pomorskom zakoniku postupak za pomorske prekraje vodi Komisija za prekraje luke kapetanije, Zakon o financijskoj policiji daje ovlast djelatniku financijske policije da provodi prekrajni postupak itd. 33
32

pristanite. U ostalim sluajevima kad je prekraj poinjen na brodu ili zrakoplovu, nadlean je sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak na ijem se podruju nalazi matina luka domaeg broda odnosno zrakoplova ili domae pristanite u kojem se brod odnosno zrakoplov (domai ili strani) prvi put zaustavi. Posebnim zakonom moe se i drukije odrediti mjesna nadlenost kad su u pitanju prekraji poinjeni na brodu ili u zrakoplovu. Posebna situacija odreivanja mjesne nadlenosti je kad su u pitanju prekraji uinjeni tiskom, radiom ili televizijom. Za tako poinjene prekraje nadleno je prekrajno tijelo na ijem podruju se tisak raspaava, odnosno emisija prima odgovarajuim ureajem ili prekrajno tijelo na ijem se podruju nalazi sjedite, odnosno boravite izdavaa. Tu je Prekrajni zakon drugaije uredio pravila odreivanja mjesne nadlenosti nego je to uinio Zakon o kaznenom postupku. Primjenom navedenih pravila moe doi do istodobne nadlenosti dva ili vie suda odnosno dva ili vie tijela dravne uprave (tzv. konkurentna nadlenost) U takvom sluaju, mjesno je nadlean onaj sud ili ono tijelo dravne uprave pred kojim je prije pokrenut postupak, ali svaki od njih mora na svom podruju poduzeti radnje koje ne trpe odgodu. Ako se primjenom navedenih pravila ne moe odrediti mjesna nadlenost (ako npr. nije poznato mjesto poinjenja prekraja), tada e mjesno nadleni sud odrediti Visoki prekrajni sud, a mjesno nadleno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak odredit e nadleno ministarstvo. Prekrajni sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, nadleni za poinitelja prekraja nadleni su i za sudionike i u pravilu se protiv svih vodi jedinstveni postupak i donosi jedna odluka o prekraju . Isto se tako moe provesti jedinstveni postupak i donijeti jedna odluka o prekraju ako se pokreu i vode odvojeni postupci protiv iste osobe ili protiv vie osoba za isti prekraj. Postoji obvezno i fakultativno spajanje postupaka. Obvezno je spajanje postupaka u sluaju da su svi prekraji povezani istom injeninom osnovom i potrebom izvoenja veinom istih dokaza. U ostalim sluajevima spajanje postupaka je fakultativno. Jedinstveni e se postupak, u pravilu, provesti i jedna presuda donijeti i protiv okrivljenika pravne osobe i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi. Postupci se mogu i razdvajati, ako sudac ili slubenik u tijelu dravne uprave ocijene da za takvo razdvajanje postoje vani razlozi ili razlozi svrsishodnosti). Takvo je razdvajanje postupka je mogue do zavretka glavne rasprave odnosno do zavretka postupka. O spajanju ili razdvajanju postupaka donosi se rjeenje protiv kojeg nije doputena posebna alba.

34

c) Prijenos (delegacija) nadlenosti 54. Delegacija je prenoenje nadlenosti od suda ili tijela dravne uprave mjesno nadlenog za voenje prekrajnog postupka prema opim propisima na drugi sud ili drugo tijelo dravne uprave istog ranga (forum delegatum). Razlikuju se nuna i svrhovita delegacija nadlenosti. Nuna delegacija nadlenosti postoji u sluaju kad je nadleni sud bilo iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen postupati u konkretnom prekrajnom predmetu. U takvom sluaju mora postupak provesti drugi prekrajni sud koji nije mjesno nadlean. No, koji e to sud biti odluuje Visoki prekrajni sud svojim rjeenjem. Zbog toga je obveza nadlenog suda da o svojoj sprijeenosti postupanja u odreenom prekrajnom predmetu obavijesti Visoki prekrajni sud. Protiv rjeenja Visokog prekrajnog suda kojim se prenosi nadlenost s mjesno nadlenog prekrajnog suda na drugi prekrajni sud nije dozvoljena alba. Pod istim uvjetima do nune delegacije nadlenosti dolazi i kad se prekrajni postupak vodi pred tijelom dravne uprave. Samo, u tom sluaju rjeenje o delegaciji nadlenosti donosi nadleno ministarstvo. Svrhovita delegacija nadlenosti je prenoenje nadlenosti sa suda ili tijela dravne uprave na drugi sud ili drugo tijelo dravne uprave zbog razloga svrhovitosti, naime ako je oito da e se postupak provesti lake ili da e trokovi postupka bit manji ili ako za to postoje drugi vani razlozi. Iz istih razloga (oitost da e drugi sud lake povesti postupak, ili ako postoje drugi vani razlozi za to) Visoki prekrajni sud moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadleni sud, pod uvjetom da se vaenje propisa kojim je prekraj odreen prostire i na to podruje.

d) Nenadlenost i sukob nadlenosti 55. Sudovi i tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak duna su po slubenoj dunosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. im primijete da nisu nadleni, moraju se rjeenjem oglasiti nenadlenim i nakon pravomonosti takvog rjeenja dostavit predmet nadlenom sudu, odnosno nadlenom tijelu dravne uprave. Pri tome su obavezni poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Meutim, nakon zapoinjanja postupka mjesna nadlenost se ustaljuje i ne moe se sud odnosno tijelo dravne uprave vie oglasiti nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti. Ako sud ili tijelo dravne uprave kojem je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nenadlean radi se o takozvanom negativnom sukobu nadlenosti. Negativan sukob nadlenosti postoji, dakle, kad se dva ili vie suda odnosno tijela dravne uprave oglase nenadlenim u istom predmetu. Teorijski, mogu je i pozitivan sukob nadlenosti, kada dva ili vie suda odnosno dva ili vie tijela dravne uprave smatraju da su nadleni u tom prekrajnom predmetu. Pitanje tko rjeava sukob nadlenosti rijeeno je Prekrajnim zakonom bez obzira na to da li je u pitanju pozitivan ili negativan sukob nadlenosti (dakle, neovisno o tome da li su dva ili vie tijela prisvojila sebi pravo da vode prekrajni postupak ili su odbila od sebe dunosti da vode postupak).

35

Prema Prekrajnom zakonu o sukobu nadlenosti izmeu sudova odluuje Visoki prekrajni sud. O sukobu nadlenosti tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak odluuje ministarstvo, a ako je rije o sukobu nadlenosti izmeu tijela dravne uprave razliitih ministarstava, tada odluuje Vlada Republike Hrvatske. O sukobu nadlenosti izmeu sudova i tijela dravne uprave odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Protiv rjeenja kojim je odlueno o sukobu nadlenosti nije doputena alba.

5. IZUZEE 56. Izuzee je institut kojim se osigurava objektivnost u voenju prekrajnog postupka i donoenju odluke o prekraju. Stoga je Prekrajni zakon utvrdio razloge za izuzee odreenih sudionika u prekrajnom postupku i to: suca ili slubenika tijela koje vodi prekrajni postupak, dravnog odvjetnika i druge slubene osobe ovlatene za pokretanje i voenje prekrajnog postupka, branitelja, zapisniara, vjetaka, tumaa i druge strune osobe. Prekrajni zakon razlikuje dvije vrste izuzea: iskljuenje i otklon. Razlozi za izuzee mogu biti apsolutni i relativni. Apsolutni razlozi su takvi da ve svojim postojanjem dovode u pitanje objektivnost uesnika u postupku, pa im postoji neki od tih razloga, mora doi do iskljuenja osobe kod koje su ti razlozi prisutni. Apsolutni razlozi za izuzee se u Prekrajnom zakonu taksativno nabrajaju. Relativni razlozi za izuzee su odreeni generalno kao bilo koja okolnost koja postoji protiv odreenog sudionika u prekrajnom postupku izvan taksativno nabrojanih apsolutnih razloga, a koja izaziva sumnju u njegovu nepristranost. To onda moe biti razlog za otklon sudionika u prekrajnom postupku Apsolutni razlozi za izuzee tj. oni koji dovode do iskljuenja. U prekrajnom postupku iskljuit e se onaj sudionik: (a) tko je oteen prekrajem, (b) tko je s okrivljenikom ili njegovim braniteljem, tuiteljem, oteenikom, zakonskim zastupnikom ili opunomoenikom ili predstavnikom pravne osobe brani drug ili srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, a u tazbiniskom srodstvu do drugog stupnja, (c) tko je s okrivljenikom ili njegovim braniteljem ili okrivljenikovim branim drugom, tuiteljem, oteenikom ili predstavnikom pravne osobe u odnosu posvojitelja, posvojenika, skrbnika, tienika, udomitelja ili udomljenika, (d) tko je u istom predmetu vodio prvostupanjski postupak ili sudjelovao u donoenju odluke koja se pobija pravnim sredstvom - kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoenik oteenika odnosno tuitelja, ili je ispitan kao svjedok ili vjetak ili je sudjelovao u inspekcijskom ili drugom nadzoru na temelju kojega je pokrenut prekrajni postupak. im sazna za neki od apsolutnih razloga za izuzee, taj je sudionik prekrajnog postupka duan odmah prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti osobu koja odluuje o njegovom izuzeu.

36

Relativni razlozi za izuzee tj. oni koji dovode do otklona. Ako sudionik prekrajnog postupka smatra da postoje druge okolnost koje opravdavaju njegov izuzee (relativni razlog za izuzee) takoer e o tome izvijestiti osobu nadlenu za njegovo otklon, a u postupku moe poduzimati samo one radnje koje ne trpe odgodu. Izuzee mogu traiti i stranke, sve do zapoinjanja prekrajnog postupka. Ako su za razlog iskljuenja (tj. za koji od apsolutnih razloga izuzea) saznali kasnije, zahtjev podnose odmah nakon saznanja. Odluivanje o zahtjevu za izuzee. O izuzeu suca prekrajnog suda odluuje predsjednik prekrajnog suda. Ako se trai izuzee i predsjednika suda, o tom zahtjevu odluuje potpredsjednik suda. Ako potpredsjednika suda nema, odluku o izuzeu donosi predsjednik Visokog prekrajnog suda. O izuzeu suca Visokog prekrajnog suda odluuje predsjednik tog suda. O izuzeu predsjednika Visokog prekrajnog suda odluuje se na sjednici svih sudaca tog suda na kojoj pri donoenju odluke o izuzeu ne moe sudjelovati predsjednik suda. O izuzeu slubenika upravnog tijela koje vodi prekrajni postupak odluuje njegov elnik, a o njegovom izuzeu odluuje nadleni ministar O izuzeu zapisniara, tumaa, strune osobe, vjetaka i branitelja odluuje predsjednik vijea Visokog prekrajnog suda, sudac prekrajnog suda prvog stupnja, odnosno voditelj prekrajnog postupka pred upravnim tijelom ili predsjednik upravno-prekrajnog vijea, ovisno o tome pred kojim se tijelom postupak vodi. Na rjeenje kojim se odluuje o izuzeu nije dozvoljena alba. Meutim, razlozi iz zahtjeva za izuzee koji nije prihvaen mogu se koristiti u albi protiv odluke o prekraju, jer sudjelovanje u suenju osobe koja je trebala biti izuzeta propisano je kao apsolutno bitna povreda odredaba postupka (l. 195. st. 1. t. 2. Prekrajnog zakona).

6. SUBJEKTI PREKRAJNOG POSTUPKA a) Stranke i sudionici u postupku 57. Stranke u prekrajnom postupku su: ovlateni tuitelj i okrivljenik. Sudionici u prekrajnom postupku su: branitelj okrivljenika, zakonski zastupnik ili opunomoenik, oteenik, kao i druge osobe kojih se tie voenja odreenog prekrajnog postupka.

b) Ovlateni tuitelj 58. Ovlateni tuitelji su: dravni odvjetnik, tijelo dravne uprave, pravna osoba s javnim ovlastima i oteenik. S obzirom na broj ovlatenih tuitelja, mogue je da dva ili vie ovlatenih tuitelja podnesu optuni prijedlog protiv istog okrivljenika i za isti prekraj prije nego li je

37

okrivljenik pozvan na ispitivanje. U takvom sluaju optuni prijedlog dravnog odvjetnika ima primat u odnosu na optune prijedloge ostalih ovlatenih tuitelja. Ako dravni odvjetnik nije podnio optuni prijedlog, tada primat ima optuni prijedlog tijela dravne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u odnosu na optuni prijedlog oteenika. To drugim rijeima znai, ako je dva ili vie ovlatenih tuitelja podnijelo optuni prijedlog protiv istog okrivljenika i za isti prekraj prije nego je zakazana glavna rasprava ili okrivljenik pozvan na ispitivanje, a jedan od podnositelja je dravni odvjetnik, postupak e se voditi po zahtjevu dravnog odvjetnika. Isto tako, ako su optune prijedloge protiv istog okrivljenika i za isti prekraj prije nego je zakazana glavna rasprava ili okrivljenik pozvan na ispitivanje podnijeli ovlateni tuitelji tijelo dravne uprave odnosno pravna osoba s javnim ovlastima i oteenik, postupak e se voditi na temelju optunog prijedloga tijela dravne uprave odnosno pravne osobe s javnim ovlastima. Ako je istim prekrajem okrivljenika oteeno vie osoba i samo je neka ili su sve prije nego je zakazana glavna rasprava ili okrivljenik pozvan na ispitivanje podnijele protiv tog okrivljenika optuni prijedlog, postupak e se spojiti po svim podnesenim optunim prijedlozima i provesti jedinstven postupak i donijeti jedna presuda. Tuitelj moe odustati od optunog prijedloga do donoenja nepravomone odluke o prekraju. Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju iste ovlasti, prava i obveze kada je rije o prekrajima iz njihove nadlenosti. Odredbe Prekrajnog zakona koje se odnose na tijela dravne uprave, na odgovarajui se nain primijenjuju i na tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave kada je rije o prekrajima iz njihove nadlenosti. b.a) Dravni odvjetnik 59. Temeljno pravo i dunost dravnog odvjetnitva, kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela, jest postupanje protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, pa dakle i progon poinitelja prekraja. U prekrajnim predmetima dravni je odvjetnik stranka i u njegov djelokrug spada poduzimanje potrebnih mjera radi otkrivanja prekraja, pronalaenje poinitelja i pribavljanje potrebnih dokaza za uspjeno voenje postupka pred sudom ili tijelom dravne uprave nadlenim za voenje prekrajnog postupka. Za prekrajni progon pred prekrajnim sudom stvarno je nadlean opinski dravni odvjetnik. Mjesno je nadlean onaj opinski dravni odvjetnik prema odredbama koje vae za nadlenost suda onoga podruja za koje je dravni odvjetnik postavljen. Pred Visokim prekrajnim sudom Republike Hrvatske postupa Glavni dravni odvjetnik Republike Hrvatske. Dravni odvjetnik poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaten sam ili preko osoba koje su na temelju zakona ovlatene da ga zastupaju u prekrajnom postupku. Bitno je naglasiti da se dravnom odvjetniku daje ovlast na prekrajni progon ali mu se ne odreuje primarnom obvezom. U sluaju konkurencije s drugim ovlatenim tuiteljima, optuni prijedlog dravnog odvjetnika, kako je reeno, uvijek ima prioritet na temelju kojeg se provodi prekrajni postupak.

38

b.b) Tijelo dravne uprave i pravna osoba s javnim ovlastima 60. Tijelo dravne uprave ovlateno je podnijeti optuni prijedlog za prekraj propisan onim propisom koje je to tijelo ovlateno neposredno provoditi ili nadzirati njegovo provoenje. Ako to tijelo ne podnese optuni prijedlog, moe to uiniti tijelo dravne uprave vieg stupnja koje nadzire provoenje istog propisa o prekraju. Tijelo dravne uprave kao podnositelj optunog prijedloga poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlateno putem ovlatene osobe. Pravne osobe koje imaju javne ovlasti, ovlatene su za prekrajni progon za one prekraje koji su propisani u podruju javnih ovlasti koje imaju. Pravna osoba s javnim ovlastima u tijeku prekrajnog postupka poduzima sve radnje na koje je po zakonu ovlatena putem osobe koju za to ovlasti kao svog predstavnika. b.c) Oteenik tuitelj 61. Oteenik je pravna ili fizika osoba ije je kakvo imovinsko ili osobno pravo povrijeeno ili ugroeno prekrajem. Oteenik moe pred sudom u prekrajnom postupku ostvarivati imovinskopravni zahtjev, a pred sudom i upravnim tijelom koje vodi prekrajni postupak moe predlagati dokaze i davati druge izjave koje upuuju na okrivljenikovu krivnju. Oteenik svoja prava u postupku moe ostvarivati preko punomonika. Posebno je znaajno da je oteenik ovlaten sudu za taj prekraj podnijeti optuni prijedlog. Oteenik tuitelj poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaten sam ili putem ovlatenog opunomoenika odnosno predstavnika. Za oteenika maloljetnika ili osobu lienu poslovne sposobnosti optuni prijedlog podnosi njihov zakonski zastupnik i poduzima sve radnje u postupku a moe za to imati i ovlatenog opunomoenika. Oteenik stariji maloljetnik (osoba s navrenih esnaest godina ivota) moe i sama podnijeti optuni prijedlog i u vezi s tim obavljati radnje u postupku. Oteenik se u postupku moe ispitati kao svjedok. Ako oteenik tuitelj umre u tijeku roka za podnoenje optunog prijedloga ili u tijeku postupka koji se vodi po njegovu optunom prijedlogu, njegov brani drug, izvanbrani drug, djeca, roditelji, braa i sestre, posvojitelj i posvojenik mogu u roku od mjesec dana poslije njegove smrti podnijeti optuni prijedlog ili dati izjavu da postupak nastavljaju.

39

c) Okrivljenik

62. Okrivljenik je osoba protiv koje je zapoet prekrajni postupak pred sudom ili tijelom dravne uprave. To moe biti fizika osoba, obrtnik, pravna osoba i s njom izjednaeni subjekti, te odgovorna osoba u pravnoj osobi. U tijeku postupka okrivljenik ima pravo upozoriti ne sve injenice i predlagati dokaze koji su vani za utvrivanje prekraja, postavljati pitanja osobama koje daju iskaze, razmotriti spise i razgledati predmete te davati primjedbe, objanjenja i druge izjave kao i pravo na albu i druga pravna sredstva. Okrivljenici, osim okrivljenika pravne osobe, svoju obranu iznose sami, a druge radnje u postupku mogu obavljati sami ili putem opunomoenog branitelja.

d) Branitelj 63. Branitelj okrivljenika moe biti samo odvjetnik kojeg u postupku moe zamijeniti odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom. Prava i dunosti branitelja prestaju s pravomonim dovretkom prekrajnog postupka ili ranije, kad okrivljenik opozove punomo i o tome obavijesti sud. Jedan odvjetnik moe u istom ili odvojenim postupcima biti zajedniki branitelj za dva ili vie okrivljenika samo ako to nije protivno probitcima njihovih obrana. Prekrajni zakon regulira i tko ne moe biti branitelj okrivljenika. Tako, branitelj ne moe biti osoba koja je i u drugoj ulozi sudionika prekrajnog postupka, npr. ako je on ili njegov blii srodnik oteen prekrajem, ili ako je pozvan kao svjedok, ili ako je u istom predmetu postupao kao sudac ili drugi ovlateni tuitelj, ili ako je suokrivljenik u istom prekrajnom postupku, ili je tuma u tom postupku i dr. Branitelj moe u postupku u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje moe poduzimati i okrivljenik, osim to ne moe za okrivljenika dati obranu. Nakon to je sudu podnesen optuni prijedlog, branitelj ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji slue za utvrivanje injenica u postupku.

7. PODNESCI, ZAPISNICI, RAZGLEDAVANJE SPISA I DOSTAVA a) Podnesci 64. Podnesci su optuni prijedlozi, pravni lijekovi te druge izjave i priopenja koje okrivljenik, oteenik, dravni odvjetnik i drugi sudionici postupka podnose sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. Podnesci se predaju, u pravilu, neposredno ili se

40

alju potom, a mogu se dati i na zapisnik. Vodei rauna o suvremenim sredstvima komuniciranja, raniji Zakon o prekrajima iz 2002. godine je omoguio davanje kratkih i hitnih priopenja telefaksom, teleksom, telefonski, elektronikom potom ili na drugi primjeren nain, ako je to po prirodi stvari bilo mogue. Prekrajni zakon ne sadri vie odredbe kojima bi to bilo izrijekom reeno, ali ni ne iskljuuje primjenu suvremenih sredstava komuniciranja. Podnesak mora bit razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. Kad se radi o nerazumljivom ili nepotpunom podnesku po kojem se ne moe postupati, sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak odbacit e podnesak. Podnositelj moe ponovo podnijeti podnesak, osim ako njegovo podnoenje nije vezano za rok koji je ve protekao.

b) Zapisnici 65. U prekrajnom postupku postoje dvije vrste zapisnika: a) zapisnik o radnjama u postupku i b) zapisnik o vijeanju i glasovanju. O radnjama u postupku vodi se zapisnik i to, u pravilu, istodobno kad se radnja obavlja. Pravilo je da zapisnik pie zapisniar. Izuzetak predstavljaju sluajevi kad se obavlja pretraga stana ili se radnja obavlja izvan slubenih prostorija tijela, kada zapisnik moe pisati osoba koja poduzima tu procesnu radnju, ali samo ako se ne moe osigurati prisutnost zapisniara. Kada u prekrajnom postupku, kojeg vodi tijelo dravne uprave, odluuje vijee, tada se o vijeanju i glasovanju sastavlja poseban zapisnik kojeg potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Odvojena miljenja se unose u zapisnik ili mu se prikljuuju. Zapisnik o vijeanju i glasovanju zatvara se u poseban omot . Moe ga razgledati samo vii sud kad rjeava o pravnom lijeku, nakon ega ga opet zatvara. Sudac e rjeenjem izdvojiti zapisnik ili drugi pisani akt iz spisa ako se na njima, sukladno zakonu, ne moe utemeljiti sudska odluka. Prijedlog za izdvajanje moe dati i stranka ili to moe uraditi sudac po slubenoj dunosti. Protiv rjeenja kojim je odlueno o izdvajanju nije doputena posebna alba.

c) Razgledavanje spisa 66. Dravni odvjetnik, okrivljenik, oteenik i drugi sudionici u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svom ih troku prepisivati i preslikavati. Razgledavanje spisa se obavlja pod nadzorom odreene slubene osobe.

41

d) Dostava 67. Dostava je procesna radnja kojom se odreenoj osobi predaju odluke, dopisi i drugi pisani akti. Takvi se akti u pravilu dostavljaju potom. Meutim dostava se moe obaviti i preko slubene osobe suda odnosno tijela dravne uprave koje je takav akt donijelo kao i neposredno kod tog tijela. Poziv za glavnu raspravu ili druge pozive sud moe usmeno dati osobi koja se nalazi pred sudom. Dostavom se fizikim osobama pisani akti uruuju osobno, a pravnim osobama bilo kojem zaposleniku u njezinom sjeditu. Dostava je pravovaljana kad pravna ili fizika osoba kojoj se pisani akt dostavlja ili osoba koja ga je za nju ovlatena primiti, primi pisani akt i svojim potpisom ovjeri potvrdu o dostavi (dostavnicu) uz naznaku dana i sata primitka. Isto tako, dostava je uredna i ako adresat odbije primiti pisani akt. Zbog znaenja kojeg za prekrajni postupak ima uredna dostava, i potrebe da se ona detaljno uredi, to Prekrajni zakon detaljno ureuje dostavu. Pri tome treba imati u vidu i naelnu supsidijarnu primjenu onih odredbi Zakona o kaznenom postupku koje, izmeu ostalog vae za dostavu u kaznenom postupku, a na ona pitanja koja nisu ureena Prekrajnim zakonom.

8. ROKOVI I POVRAT U PRIJANJE STANJE 68. Rok u postupku je vrijeme unutar kojega se poduzimaju procesne radnje. Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je dana u roku ako je prije nego to rok istekne predana onome tko je ovlaten primiti takve izjave. Kad je izjava predana potom preporuenom poiljkom, brzojavom ili drugim sredstvom (teleksom, telefaksom i sl.) dan predaje poti smatra se danom predaje onomu komu je dostavljena. Prekrajni zakon propisuje da se rokovi raunaju na sate, dane, mjesece i godine. Rok na sate rauna se od sljedeeg sata poslije onoga u koji pada poetak roka. Kad se rok rauna na dane, u rok se ne uraunava dan u koji pada poetak roka. Rokovi odreeni po mjesecima ili godinama zavravaju protekom onog dana posljednjeg mjeseca ili godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok poeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok zavrava posljednjeg dana tog mjeseca. Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan ili u subotu ili nedjelju, ili koji drugi dan kad dravno tijelo ne radi, rok istjee protekom prvoga sljedeeg radnog dana. 69. Institut povrata u prijanje stanje. Sud moe dopustiti okrivljeniku koji je iz opravdanih razloga propustio rok za podnoenje albe protiv presude povrat u prijanje stanje radi podnoenja albe. Povrat u prijanje stanje moe se dozvoliti jedino na molbu okrivljenika. Prekrajni zakon odreuje subjektivni i objektivni rok u kojem okrivljenik moe dati molbu za povrat u prijanje stanje. Subjektivni rok iznosi osam dana, a rauna se od dana prestanka uzroka zbog koje je okrivljenik propustio rok. Nakon proteka jednog mjeseca od dana proputanja roka ne moe se traiti povrat u prijanje stanje (objektivni rok). Uz molbu za povrat u prijanje stanje okrivljenik mora istodobno podnijeti i albu.

42

Molba za povrat u prijanje stanje, zajedno sa albom, podnosi se sudu prvog stupnja, koji to dostavlja Visokom prekrajnom sudu koji donosi odluku. Molba za povrat u prijanje stanje u pravilu ne zadrava izvrenje presude, ali Visoki prekrajni sud moe na prijedlog podnositelja molbe u posebno opravdanim sluajevima odluiti da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke omolbi.

9. MJERE ZA OSIGURANJE NAZONOSTI OKRIVLJENIKA I USPJENO PROVOENE PREKRAJNOG POSTUPKA 70. Prekrajnim zakonom ureuju se mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika u postupku i mjere za provoenje postupka koje se mogu odrediti tijekom trajanja prekrajnog postupka pa i prije njegovog pokretanja, koje su uglavnom prisilnog karaktera. Svrha im je ili osigurati nazonost okrivljenika, ili sprijeavanje daljnjeg poinjenja prekraja. Mjere izrie sud, a veinu njih i tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. Kod odreivanja mjera vrijedi naelo supsidijarnosti. To znai da meu mjerama koje propisuje zakon, primijenjuje se uvijek blaa mjera ako se njome moe postii ista svrha. to vie, sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak po slubenoj e dunosti ukinuti poduzetu mjeru ili je zamijeniti blaom ako su prestali zakonski uvjeti za njenu primjenu ili su nastupili uvjeti da se ista svrha moe postii blaom mjerom. Kod odreivanja mjera vrijedi i naelo razmjernosti . To znai da se mora izabrati ona mjera koja odgovara teini prekraja izraenu kroz zaprijeenu kaznu, te oekivanoj odluci u konkretnom sluaju. Mjere za osiguranje provedbe postupka i izvrenje prekrajne kazne su: a) poziv okrivljeniku, b) dovoenje okrivljenika, c) mjere opreza, d) jamstvo, e) uhienje i f) zadravanje. Tom se popisu mogu pridodati jo i potraga i tjeralica kao posebni postupci koji takoer imaju svrhu osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka.

a) Pozivanje

71. Svrha pozivanja jest osigurati nazonost okrivljenika i drugih osoba u prekrajnom postupku. Poziv upuuje sud odnosno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. Pozivanje se obavlja dostavom zatvorenoga pisanog poziva. Poziv sadri naziv prekrajnog suda, odnosno tijela koje poziva, vrijeme kada se pozvani mora javiti, predmet zbog kojeg se poziva i naznaku u kojem svojstvu se poziva (kao okrivljenik, svjedok, vjetak,...),, te slubeni peat i potpis suca, odnosno voditelja prekrajnog postupka pred tijelom dravne uprave.

43

Poziv okrivljeniku mora sadravati upozorenje da e se u sluaju nedolaska biti odreeno njegovo prisilno dovoenje ili da e se, ako nazonost okrivljenika nije potrebna, odluka o prekraju donijeti i bez njegove nazonosti. U prekrajnom postupku sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe, ako je to prema stanju predmeta primjereno, u pozivu navesti da okrivljenik moe ili doi osobno ili svoju obranu izloiti u pisanom podnesku. Ako u tom sluaju okrivljenik ne doe i ne iznese svoju obranu u pisanom podnesku, smatrat e se da ne eli dati iskaz i da se brani utnjom. U pozivu svjedocima i vjetacima i drugim osobama razliitim od okrivljenika naznait e se u kojem se svojstvu pozivaju i upozorit e ih se da e se u sluaju nedolaska prisilno dovesti te da e snositi trokove odgode njihovog ispitivanja kao i trokove dovoenja.

b) Dovoenje

72. Ako se uredno pozvana osoba ne odazove pozivu i svoj nedolazak ne opravda, a njezina je nazonost u postupku prijeko potrebna, sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe izdati dovedbeni nalog. Dovedbeni nalog moe se izdati i ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da osoba koja se poziva izbjegava primiti poziv. Dovedbeni nalog se moe izdati samo ako je pozvana osoba bila upozorena da moe biti dovedena, osim ako se poziv nije mogao uruiti zbog izbjegavanja pozvane osobe da ga primi. U sluaju kada je pravna osoba okrivljenik, odredbe ovoga lanka odnosit e se na njenog predstavnika. Dovedbeni nalog izvrava policija. Ona predaje nalog okrivljeniku ili pozvanoj osobi i poziva ga da poe s njom. Ako ona to odbije, dovest e ju prisilno. Policija e bez odgode izvijestiti tijelo koje je izdalo dovedbeni nalog o razlozima zbog kojih taj nalog nije bilo mogue izvriti.

c) Mjere opreza

73. Mjere opreza su novost u hrvatskom prekrajnom pravu od 2002. godine nastale po uzoru na kazneno procesno pravo. Svrha im je dvojaka: uiniti postupak efikasnijim sprijeavanjem moguih opstrukcija postupka i onemoguiti poinjenje novih prekraja. Prekrajnim zakonom odreeno je da su mjere opreza: (a) zabrana naputanja boravita, bez dozvole suda, (b) zabrana okrivljeniku da posjeuje odreena mjesta ili podruja,

44

(c) zabrana pribliavanja odreenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom, (d) zabrana poduzimanja odreene poslovne aktivnosti, (e) privremeno oduzimanje putne ili druge isprave za prijelaz dravne granice, sa zabranom, (f) privremeno oduzimanja vozake dozvole za upravljanje vozilom ili dozvole za upravljanje plovilom, zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom. Mjere opreza odreuje rjeenjem sud odnosno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. Mjere opreza mogu se odrediti tijekom cijelog prekrajnog postupka. Mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonosti odluke o prekraju. Zbog toga postoji obveza suda odnosno tijela dravne uprave koje je odredilo mjeru da svaka dva mjeseca od dana pravomonosti rjeenja o mjeri opreza, ispita postoji li jo potreba za tom mjerom, te ih rjeenjem produljiti ili ukinuti. Protiv rjeenja kojim se odreuje ili potvruje mjera opreza okrivljenik ima pravo albe. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Mjere opreza izvrava policija, osim mjere zabrane poduzimanja odreene poslovne aktivnosti, koju izvrava tijelo dravne uprave nadleno za nadzor nad tom poslovnom aktivnou. Osobu koja postupa protivno odreenim mjerama opreza, sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe kazniti novanom kaznom do 10.000,00 kuna. Na to e se osoba upozoriti u rjeenju kojim se mjere opreza odreuju. Ako i nakon izreene kazne nastavi s postupanjem protivno zabrani, kaznit e se ponovno. Kazna se izrie rjeenjem, na koje je doputena posebna alba. Za ponovno krenje naloenih mjera opreza ili zabrane aktivnosti moe se izrei novana kazna do 20.000 kuna.

d) Jamstvo

74. Okrivljenik protiv kojeg treba odrediti zadravanje ili je ono ve odreeno zbog bojazni da e pobjei, moe se ostaviti na slobodi ili pustiti na slobodu, ako on osobno ili tko drugi za njega da jamstvo da do kraja prekrajnog postupka nee pobjei, a sam okrivljenik obea na zapisnik da se nee kriti i da nee bez odobrenja mijenjati svoje boravite. Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, a iznimno i vrijednosnih papira, dragocjenosti i drugih vrijednosti. Odreuje ga sud pisanim i obrazloenim rjeenjem. Ako sud odredi zadravanje i odbije jamstvo, u rjeenju e posebno obrazloiti razloge zbog kojih nije primijenio blau mjeru.

45

Iznos jamstva se vraa okrivljeniku ili osobi koja je dala jamstvo ako se prekrajni postupak uope ne pokrene ili se pak obustavi ili ako je prestala potreba za jamstvom. Meutim, novac ili druge vrijednosti dane kao jamstvo se rjeenjem suda zadravaju kao prihod dravnog prorauna umanjeni za trokove postupka odnosno naknade tete oteeniku ako okrivljenik ne postupi po obeanju koje je dao prilikom odreivanja jamstva ili ne plati novanu kaznu ili ne nastupi na izvrenje kazne zatvora ili zatitne mjere ili ne naknadi tetu oteeniku.

e) Uhienje

75. Prekrajnim zakonom posebno se ureuju razlozi uhienja te postupanje s uhienikom. Uhienje provodi policija. Policija moe uhititi osobu zateenu u injenju prekraja uz kumulativni uvjet postojanja nekog od razloga za zadravanje. Isto tako, policija moe uhititi osobu protiv koje izvrava dovedbeni nalog. Nakon uhienja policija mora tu osobu bez odgode dovesti sucu ili ga pustit na slobodu im prestane potreba lienja slobode a najkasnije u roku od 12 sati od uhienja. Ako to nije mogue zbog okolnosti uhienja ili drugih vanih razloga, npr. ako navedeni rok za uhienje pada izvan radnog vremena ili deurstva suda, policija e uhienika, uz pisano obrazloenje, dovesti sucu poetkom radnog vremena ili deurstva narednog dana. U svakom sluaju, zadravanje ne moe trajati dulje od 24 sata. Nakon to mu je uhiena osoba dovedena, sudac ju je duan odmah ispitati na navode optunog prijedloga i na prijedlog policije ili po slubenoj dunosti obrazloenim rjeenjem odluiti o njezinu zadravanju ili putanju na slobodu.

f) Zadravanje 76. Prekrajnim zakonom (l. 135.) propisuju se razlozi i trajanje zadravanja. Zadrati se moe osoba protiv koje je podnesen optuni prijedlog za prekraj protiv javnog reda i mira, za prekraj vezan za nasilje u obitelji ili za prekraj za koji se moe izrei kazna zatvora ili novana kazna vea od 10.000 kuna. Prije nego sud odredi zadravanja mora ispitati okrivljenika i utvrditi da ne postoje razlozi za odbacivanje optunog prijedloga. Sud moe zadrati okrivljenika samo (a) ako postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e pobjei, ili (b) ako postoji opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za prekrajni postupak ili da e utjecajem na svjedoke ili sudionike ometati provoenje prekrajnog postupka, ili (c) ako postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da e ponoviti istovrsni prekraj.

46

Zadravanje odreuje sud posebnim rjeenjem a moe trajati do prestanka razloga zbog kojih je odreeno, ali najdulje 15 dana, a prema maloljetniku najdulje 24 sata, a rauna se od trenutka lienja slobode. Nakon donesene nepravomone presude kojom je okrivljeniku izreena kazna zatvora ili maloljetniki zatvor, zadravanje se moe produljiti ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e poiniti istovrsni prekraj. Zadravanje u prekrajnom postupku moe se odrediti ili produljiti i nakon donoenja odluke kojom je izreena kazna zatvora zbog prekraja protiv javnog reda i mira ili nasilja u obitelji, ako se s obzirom na okolnosti moe oekivati da e okrivljenik nastaviti s injenjem prekraja. Tako odreeno zadravanje traje do stupanja okrivljenika na izdravanje kazne zatvora, a najdulje 15 dana i uraunava se u kaznu. Rjeenje o zadravanju odmah se predaje okrivljeniku. Na to rjeenje okrivljenik ima pravo albe u roku od 48 sati. alba nema suspenzivno djelovanje. Osoba pod utjecajem opojnih sredstava zateena u injenju prekraja moe se naredbom policije zadrati do otrenjenja odnosno najdulje do 12 sati ako postoji bojazan da e u takvom stanju nastaviti s injenjem prekraja. Na isti nain se naredbom policije moe premjestiti motorno vozilo na odreeno mjesto do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne dulje od 12 sati Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak ne moe odrediti zadravanje, ali obrazloenim zahtjevom moe od suda zatraiti da odredi, produlji ili ukine zadravanje, te moe naloiti policiji da okrivljenika dovede pred sud radi donoenja odluke o zadravanju.

g) Potraga i tjeralica

77. Potraga se provodi radi saznanja o prebivalitu ili boravitu i adresi okrivljenika ili svjedoka kojima se ne zna prebivalite ili boravite. Potragu nalae sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, a provodi je policija. Nakon potrage, policija obavijetava tijelo koje vodi prekrajni postupak o adresi traene osobe. 78. Tjeralica se raspisuje za okrivljenikom koji je u bijegu, protiv kojega se vodi prekrajni postupak za prekraje za koje se moe izrei novana kazna od 2.000 kuna ili tea ili protiv kojega treba izvriti prekrajnopravnu sankciju izreenu za takav prekraj. Tjeralicu raspisuje policija, po naredbi tijela pred kojim se vodi prekrajni postupak.

10. TROKOVI PEKRAJNOG POSTUPKA a) Sadraj trokova postupka 79. Trokovi postupka su izdaci uinjeni od njegovog zapoinjanja, pa i prije zapoinjanja postupka, sve do njegova zavretka. Oni obuhvaaju:
47

(a) trokove ovlatenog tuitelja nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja, (b) sve trokove suda koje je unaprijed iz svojih proraunskih sredstava isplatio tijekom voenja postupka a odnose se na trokove za svjedoke, vjetake, tumae i trokove oevida, ukljuivi i vjetaenje provedeno prije zapoinjanja postupka, i dr. (c) izdatke za dovoenje okrivljenika i drugih osoba, kao i putne trokove okrivljenika, (d) dio opih trokova suda i upravnog tijela koje vodi prekrajni postupak u paualnom iznosu koji se odreuje prema posebnim propisima, ovisno o sloenosti i trajanju postupka, te imovnom stanju osobe obvezne da plati tu svotu. Propise o trokovima prekrajnog postupka donosi ministar nadlean za poslove pravosua, (e) trokove lijeenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zatitu dok se nalazi u zadravanju ili u zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda, (d) nagradu i nune izdatke branitelja, nune izdatke oteenika, njegova zakonskog zastupnika i opunomoenika, (e) trokove prijevoza i uvanja privremeno oduzetih predmeta, Trokovi prevoenja na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu primjenom odredbi zakona kojima se odreuje pravo nacionalnih manjina na uporabu svog jezika u postupku nee se naplaivati od osoba koje su prema Prekrajnom zakonu dune nadoknaditi trokove postupka ve iz dravnog prorauna.

b) Obveznik plaanja trokova postupka 80. Trokove postupka snosi okrivljenik koji je proglaen krivim ili mu je izreena mjera upozorenja ili zatitna mjera, ako zakonom nije drukije odreeno. Sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe osloboditi okrivljenika dunosti naknade trokova postupka, u cijelosti ili djelomino, ako smatra da ih okrivljenik ne moe naknaditi bez tete za nuno uzdravanje sebe ili osoba koje je on duan uzdravati. Ako je postupak, koji je pokrenut po slubenoj dunosti ili na prijedlog dravnog odvjetnika, prijave tijela dravne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima obustavljen, trokovi postupka padaju na teret proraunskih sredstava suda ili tijela dravne uprave, a ako su naplaeni, vratit e se. Bez obzira na ishod postupka, okrivljenik, oteenik, branitelj, zakonski zastupnik predstavnik pravne osobe, opunomoenik, svjedok, vjetak ili tuma snose trokove svoga dovoenja, odgode rasprave ili druge radnje u postupku i druge trokove koje su uzrokovali svojom krivnjom.

48

c) Odluivanje o trokovima 81. U odluci o prekraju odreuje se tko snosi trokove postupka, njihov iznos i kome se i u kojem roku moraju isplatiti. Ako sud ili tijelo koje vodi prekrajni postupak propusti rijeiti pitanje troka u odluci o prekraju, dijelom ili u cijelosti, uinit e to posebnim rjeenjem, na koje je doputena posebna alba, osim ako protiv odluke o prekraju zbog toga ve nije podnesena alba. Svjedok, vjetak, tuma ili druga osoba koja smatra da ima pravo na naknadu trokova odnosno nagradu duna je svoj zahtjev dostaviti odmah ili u roku koji odredi sud. U protivnom gubi na to pravo. Sud ili voditelj prekrajnog postupka pred tijelom dravne uprave na to e upozoriti svjedoka, vjetaka i tumaa.

11. IZVIDI PREKRAJA I PRIKUPLJANJE DOKAZA U PROVOENJU NADZORA 82. Izvidi su procesne radnje koje imaju za cilj da se utvrdi postojanje prekraja, da se pronae poinitelj, te otkriju predmeti, tragovi i drugi dokazi koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica u postupku. Izvidne radnje samostalno poduzimaju tijela dravne uprave i policija ako postoje osnove sumnje da je poinjen prekraj. U tom cilju tijela dravne uprave mogu: pribaviti obavijesti od graana, pregledati poslovne prostorije i druge javne objekte, privremeno ograniiti kretanje na odreenom podruju, pregledati osobe, vozila i prtljagu sukladno posebnim propisima, pregledati poslovne knjige, isprave i drugu dokumentaciju, te poduzeti druge mjere i radnje vane za otkrivanje prekraja, njihovih poinitelja i kasnije uspjeno voenje postupka. O poduzetim radnjama sastavlja se zapisnik, odnosno slubena biljeka. Tijela dravne uprave mogu i prije zapoinjanja prekrajnog postupka obaviti oevid, pretragu, privremeno oduzimanje predmeta, odrediti vjetaenje, privremeno zabraniti ili ograniiti djelatnost, te ispitati osobe u svojstvu okrivljenika i svjedoka. Izvidne radnje kojima se ograniavaju temeljna prava graana na osobnost te nepovredivost stana mogu se obaviti samo prema nalogu suda ili ih moe obaviti policija po opim propisima. Odreene izvidne radnje provodi policija. Policija poduzima sve potrebne mjere radi utvrivanja istovjetnosti osobe protiv koje postoje osnove sumnje da je poinila prekraj. One u tom cilju mogu graane fotografirati, uzimati im otiske prstiju i podvrgavati prepoznavanju, snimati i fotografirati vozila i mjeriti njihovu brzinu, te poduzimati druge mjere sukladno opim propisima. Kad postoji osnovana sumnja da je prekraj poinila maloljetna osoba, u izvidnim radnjama policije postupaju specijalizirani policijski slubenici za mlade. Policija i tijela dravne uprave mogu i prije pokretanja prekrajnog postupka sama obaviti oevid i odrediti potrebna vjetaenja (npr. alkoholiziranosti, mikrobioloke ispravnosti ivenih namirnica i dr.) ako postoji opasnost od odgode.

49

12. PREKRAJNI POSTUPAK U PRVOM STUPNJU a) Pokretanje prekrajnog postupka i pripreme za glavnu raspravu 83. Prekrajnim zakonom posebno se ureuje prekrajni postupak u prvom stupnju pred prekrajnim sudom i prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave. to se tie pokretanja prekrajnog postupka, postoji bitna razlika kad se prekrajni postupak pokree pred nadlenim prekrajnim sudom u odnosu na pokretanje postupka pred nadlenim tijelom dravne uprave. Prekrajni sud ne moe po slubenoj dunosti pokrenuti postupak. Vrijedi pravilo nemo iudex sine actore, tj. ne moe se voditi prekrajni postupak pred sudom bez postojanja optunog prijedloga kojeg je podnio ovlateni tuitelj. Prekrajni postupak pred sudom pokree nadleno tijelo ili oteenik podnoenjem optunog prijedloga. Meutim, tijela dravne uprave mogu voditi prekrajni postupak po slubenoj dunosti ili na temelju optunog prijedloga ovlatenog tuitelja.33 Dakle, uz akuzatorno naelo prisutni su snani inkvizitorni elementi. Pitanje je prakse koliko e se tijela dravne uprave u pokretanju prekrajnog postupka koristiti inkvizitornim naelom, a koliko e unutarnjom organizacijom rada osigurati akuzatornost i odvojenost funcija u postupku. a.a) Sadraj optunog prijedloga 84. Optuni prijedlog treba sadravati podatke o tuitelju, podatke o poinitelju prekraja, injenini opis radnje prekraja iz koje proistjee zakonsko obiljeje prekraja, vrijeme i mjesto poinjenja prekraja, sredstvo kojim je poinjen prekraj te i ostale bitne okolnosti za tono odreenje prekraja, zakonski naziv prekraja i propis kojim je odreen Optuni prijedlog, pored toga, mora saravati prijedlog o dokazima koje treba provesti na glavnoj raspravi, naznaku imena svjedoka i drugih ije se ispitivanje predlae, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue za utvrivanje injenica, s kratkim obrazloenjem optunog prijedloga. Tuitelj u optunom prijedlogu moe predloiti vrstu, visinu i trajanje sankcije. Takav prijedlog ne obvezuje sud. Jednim optunim prijedlogom moe se obuhvatiti vie prekraja ili vie okrivljenika samo ako se sukladno zakonu moe provesti jedinstven postupak i donijeti jedna odluka o prekraju. a.b) Ispitivanje optunog prijedloga 85. Ako u optunom prijedlogu nedostaju podaci bez kojih nije mogue voditi postupak ili su podaci pogreni, ne moe samo zbog toga biti odmah odbaen. Sud prethodno mora pozvati tuitelja da u roku od osam dana nadopuni ili ispravi optuni prijedlog. Tek ukoliko ovaj to ne uini, sud e rjeenjem odbaciti optuni prijedlog.
Tako je npr. u Zakonu o carinskoj slubi (Narodne novine, br. 83/09.) odreeno da se carinski prekrajni postupak pokree i vodi po slubenoj dunosti (l. 43. st. 2.). 50
33

U ispitivanju optunog prijedloga, sud posebno mora voditi rauna o tome je li podnositelj ovlateni tuitelj, postoje li okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon i je li tuitelj odustao od optunog prijedloga. Ukoliko ustanovi da optuni prijedlog nije podnio ovlateni tuitelj, ili da je ovlateni tuitelj odustao od optunog prijedloga ili da postoje odeena okolnost koja iskljuuje prekrajni progon, sud tada donosi presudu kojom se optuba odbija. Ako sud u ispitivanju optunog prijedloga nae da djelo koje se stavlja okrivljeniku na teret nije prekraj, sud treba odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobaa optube. Ako sud smatra da postoje zakonski uvjeti za izdavanje prekrajnog naloga, treba odmah izdati prekrajni nalog.

13. TIJEK POSTUPKA a) Odreivanje glavne rasprave 86. Prekrajni zakon kao novost uvodi obveznu glavnu raspravu i to bez obzira da li prekrajni postupak vodi sud ili tijelo dravne uprave. Glavna se rasprava zakazuje ako se sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak nije oglasio nenadlenim, niti je donio ikakvu odluku u prethodnom ispitivanju optunog prijedloga (odbacivanje ili odbijanje optunog prijedloga, oslobaanje okrivljenika ili izdavanje prekrajnog naloga). Glavna se rasprava zakazuje i po prigovoru na prekrajni nalog. Prema ranijem Zakonu o prekrajima iz 2002. godine izrijekom je ureena mogunost odravanja pripremnog roite. Zakazivanje pripremnog roita imalo je za svrhu bre odluivanje o prekraju u sluaju da je okrivljenik priznao prekraj, odnosno kvalitetno pripremiti glavnu raspravu ako je postojala potreba daljnjeg voenja prekrajnog postupka. Sadanji Prekrajni zakon ne ureuje institut pripremnog roita. Meutim, shodnom primjenom Zakona o kaznenom postupku (l. 370. 379.) i u prekrajnom postupku je mogue odreivanje pripremnog roita. Na glavnu raspravu tijelo koje vodi prekrajni postupak poziva tuitelja i njegovog zakonskog zastupnika ili opunomoenika, okrivljenika i njegovog branitelja, oteenika i njegovog zakonskog zastupnika ili opunomoenika, svjedoke i vjetake, te druge osobe ija je nazonost na raspravi potrebna (npr. tuma). Okrivljenika e se u pozivu na glavnu raspravu upozoriti da e se u sluaju neodazivanja pozivu narediti njegovo dovoenje. Ako za utvrivanje injeninog stanja nazonost okrivljenika nije neophodna, okrivljenika e se u pozivu upozoriti na to da e se odluka o prekraju u sluaju neodazivanja pozivu donijeti i bez njegovog sasluanja. Isto tako, sud moe okrivljenika uputiti da svoj iskaz dade pisanim podneskom. Ako je okrivljenik zadran, glavna rasprava se mora zakazati i provesti, a i odluka o prekraju mora donijeti posebno urno. Prije otvaranja glavne rasprave sudac provjerava jesu li dole sve pozvane osobe i jesu li se ostvarili drugi uvjeti za odravanje rasprave (npr. je li tuitelj odustao od optunog prijedloga).
51

Ako na glavnu raspravu ne doe uredno pozvani okrivljenik i svoj izostanak ne opravda, sud e odgoditi raspravu i izdati dovedbeni nalog, ako ne postoje uvjeti da se rasprava provede bez okrivljenika. Okrivljenik se ne mora dovesti, ve se glavna rasprava moe odrati i bez njega ako pribavljeni dokazi pruaju dostatnu osnovicu za donoenje odlukeo prekraju. Ako na glavnu raspravu nije doao uredno pozvani tuitelj, rasprava e se odrati bez njega. Ako tuitelj nije uredno pozvan, rasprava e se odrati bez njega samo ako je to mogue bez tete za njegov pravni interes i ako se time ne ugroava pravilno utvrivanje injenica u postupku.

b) Javnost glavne rasprave 87. Glavna rasprava je javna. Iznimno, javnost se moe, na prijedlog okrivljenika, oteenika, tuitelja, ili po slubenoj dunosti, rjeenjem iskljuiti za cijelu raspravu ili njezin dio, ako se vodi postupak prema maloljetniku, ako to trae probitci javne sigurnosti ili morala, ako se raspravlja o odnosima u obitelji, ako se raspravlja o injenicama koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, znanstvenu ili umjetniku tajnu ili ako postoji neposredna i ozbiljna opasnost ometanja rasprave. Protiv rjeenja kojim se odluuje o iskljuenju javnosti doputena je posebna alba, koja ne zadrava izvrenje. Iskljuenje javnosti ne odnosi se na okrivljenika, branitelja, predstavnike pravne osobe, opunomoenika i dravnog odvjetnika. Moe se dopustiti da raspravi budu nazone i osobe koje imaju znanstveni ili struni interes.

c) Poetak glavne rasprave i red izvoenja dokaza 88. Glavna rasprava zapoinje njezinim otvaranjem, nakon ega se ita ili izlae optuni prijedlog. Optuni prijedlog ita ili usmeno izlae, u pravilu, sudac, ali to moe i uiniti nazoni tuitelj. Nakon toga provodi se ispitivanje okrivljenika. Nakon to je neometano zavrio svoj iskaz o svim okolnostima koje ga terete i o injenicama koje mu slue za obranu, okrivljeniku se mogu postavljati pitanja radi popune praznina i proturjenosti u njegovom izlaganju. Potom slijedi dokazni postupak u kojem se ispituju svjedoci i vjetaci te izvode svi dokazi potrebni za utvrivanje injenica vanih za odluku. Red izvoenja dokaza utvruje sudac odnosno slubena osoba tijela dravne uprave, ali e se ispitivanje oteenika kao svjedoka u pravilu obaviti prije ispitivanja ostalih svjedoka. Pri ispitivanju okrivljenika, svjedoka, vjetaka, obavljanju pretrage stana, privremenom oduzimanju predmeta, oevidu, prepoznavanju, smisleno se primjenjuju odredbe kojeo tome vae u Zakon o kaznenom postupku. Na raspravi ne treba dokazivati:

52

1. injenice koje je okrivljenik priznao, osim ako se ne ustanovi da se priznanjem eli zatititi poinitelj prekraja ili postii kakva druga nedoputena svrha, 2. ope poznate injenice i injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, osim ako je pravno doputeno opovrgavanje takve pretpostavke.

d) Pravo predlaganja dokaza i zavrni govor stranaka 89. Okrivljenik i njegov branitelj, predstavnik i opunomoenik pravne osobe, oteenik i tuitelj imaju pravo na raspravi predlagati izvoenje dokaza i davati prijedloge i izjave, uz doputenje suca mogu sami ispitivati osobe koje daju iskaze. Nakon zavrenoga dokaznog postupka, slijede zavrni govor stranaka. Prvi govori tuitelj, zatim oteenik, branitelj i potom okrivljenik. Sud moe dopustiti da se tuitelj i oteenik osvrnu na zavrni govor okrivljenika i/ili njegova branitelja, ali nakon toga mora omoguiti odgovor okrivljenika i/ili njegova branitelja. Ako sudac nakon zavrnih govora ne utvrdi da treba izvesti jo neke dokaze objavit e da je glavna rasprava zavrena i povui se radi donoenja presude.

e) Imovinskopravni zahtjevi 90. Osoba oteena prekrajem (oteenik) moe do kraja prvostupanjskog postupka protiv okrivljenika podnijeti imovinskopravni zahtjev. Sud e imovinskopravni zahtjev raspraviti (u adhezijskom postupku) ako su u njemu navedene sve injenice i dokazi na kojima se temelji zahtjev i ako se njegovim raspravljanjem ne bi znatno odugovlaio prekrajni postupak. Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na naknadu tete, povrat stvari i ponitenje pravnog posla. Ako bi se raspravljanjem imovinskopravnog zahtjeva znatno odugovlaio prekrajni postupak, sud e se ograniiti na prikupljanje onih podataka ije utvrivanje kasnije ne bi bilo mogue ili bi bilo znatno oteano. Presudom kojom se okrivljenika proglaava krivim sud moe oteeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelomino, a za ostatak uputiti ga na parnicu. Ako podaci prekrajnog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno ni za djelomino presuenje, sud e oteenika uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti moe ostvarivati u parnici. Ako je oteenik do zavretka postupka odustao od imovinskopravnog zahtjeva, taj zahtjev moe ostvarivati u parnici.

53

f) Odluke u prekrajnom postupku 91. U prekrajnom se postupku donose sljedee odluke: (a) presuda, (b) rjeenje o prekraju, (c) prekrajni nalog, (d) rjeenje, (e) naredba. Presudu donosi samo sud. Rjeenje o prekraju donosi tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, a prekrajni nalog, rjeenje i naredbu donose i druga tijela koja sudjeluju u prekrajnom postupku. Odluke u prekrajnom postupku donose vijee, sudac, predsjednik vijea i voditelj prekrajnog postupka. Prekrajni nalog, rjeenje i naredbu prije pokretanja odnosno zapoinjanja prekrajnog postupka a u vezi s njim donose zakonom ovlatena tijela. Odluke vijea donose se nakon usmenog vijeanja i glasovanja. Odluka je donesena kad je za nju glasovala veina lanova vijea. Predsjednik vijea upravlja vijeanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je duan brinuti se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. lanovi vijea ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijea. Vijeanje i glasovanje obavlja se u nejavnom zasjedanju u nazonosti lanova vijea i zapisniara o emu se vodi poseban zapisnik koji potpisuju predsjednik vijea, lanovi vijea i zapisniar i ostaje u spisu predmeta.

14. PRESUDA 92. Prekrajni postupak u prvom stupnju zavrava izricanjem presude. Presuda se donosi odmah po zavretku glavne rasprave i pripava se nazonim strankama i sudionicima u postupku. Ako u sloenijim predmetima sud ne moe nakon zavretka glavne rasprave istog dana donijeti presudu, odgodit e njezino donoenje i objavu za tri dana. O mjestu i vremenu priopavanja presude izvijestit e nazone stranke i sudionike. U svakom sluaju, izreka presude unosi se u zapisnik o glavnoj raspravi i izvornik je presude. Ako je doneseno i rjeenje o zadravanju i ono se unosi o zapisnik o glavnoj raspravi. Presuda se donosi i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske. Presuda se moe odnositi samo na osobu protiv koje je postupak zapoet (personalni identitet) i na prekraj koji joj je stavljen na teret (stvarni identitet). Presuda se temelji samo na injenicama i dokazima iznesenim na glavnoj raspravi. Presuda se donosi javno i objavljuje u ime Republike Hrvatske. Prekrajni zakonom predvia donoenje tri vrste presuda i to: presuda kojim se optuba odbija (kad postoje smetnje za voenje prekrajnog postupka bez uputanja u meritum); presuda
54

kojom se okrivljenik oslobaa od optube (kad ne postoji prekraj ili je iskljuena krivnja poinitelja ili nije dokazano da je okrivljenik poinio prekraj) i presuda kojom se okrivljenik proglaava krivim. Prekrajni zakon propisuje kad se donosi koja od spomenutih presuda, njihov ssadraj kao i nain njihove dostave. Za razliku od starog Zakona o prekrajima iz 2002. prema kojem se donosilo rjeenje o obustavi postupka, prema Prekrajnom zakonu iz 2007. u istim ili slinim situacijama prekrajni sud donosi presudu kojom se optuba odbija ili presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube. Prekrajnim zakonom je, time, postignuta eksterna koherentnost prekrajnog prava s kaznenopostupovnim pravom, barem u situaciji kad je prekrajni sud nadlean za prekrajni postupak. Za prekraje koji su u nadlenosti tijela dravne uprave i dalje vrijedi pravilo da se donose rjeenja, a ne presude, te da se donosi rjeenje o obustavi postupka u onim situacijama u kojima sud donosi presude ili o odbijanju optunog prijedloga ili o oslobaanju od optube

a) Presuda kojom se optuba odbija 93. Sud e svojom presudom odbiti optubu ako postoje odreene procesne smetnje za voenje prekrajnog postupka, ne ulazei u meritum optube. Prekrajnim zakonom, u l. 181. taksativno su propisani sluajevi u kojima sud izrie ovakvu presudu. Sukladno toj odredbi Prekrajnog zakona, Sud izrie presudu kojom se tuba odbija u sljedeim sluajevima: (a) ako za suenje nije stvarno nadlean, (b) ako je postupak voen bez optunog prijedloga ili ako je tuitelj tijekom glavne rasprave odustao odoptunog prijedloga, (c) ako je okrivljenik za isti prekraj ve pravomono osuen, osloboen optube ili je postupak protiv njega ve pravomono obustavljen, (d) ako se prekrajni progon ne moe poduzeti zbog zastare, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon.

b) Presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optube 94. Presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube sud e izrei: a) ako djelo za koje se optuuje po propisu nije prekraj, b) ako ima okolnosti koje iskljuuju krivnju, ili c) ako nije dokazano da je okrivljenik poinio djelo za koje se optuuje.

55

c) Presuda kojim se okrivljenik proglaava krivim 95. Presuda kojim se okrivljenik proglaava krivim izrie se za koje djelo se proglaava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje ine obiljeje prekraja. U toj se presudi takoer navodi naziv prekraja, te odredbu zakona ili drugog propisa kojim je to djelo odreeno kao prekraj. U toj presudi navodi se kazna koja se okrivljeniku izrie ili druga mjera koja mu se odreuje. U izreci te presude odreuju se trokovi postupka i tko ih je duan platiti, te je li okrivljenik duan ispuniti imovinskopravni zahtjev oteenika u cijelosti ili djelomice, te hoe li se od okrivljenika ili od druge osobe oduzeti imovinska korist pribavljena prekrajem. U takvoj presudi odredit e se rok i nain plaanja novane kazne i upozoriti okrivljenika na zakonske odredbe o prisilnom izvrenju novane kazne i o zamjeni te kazne.

d) Izrada i dostava pisane presude 96. Objavljena presuda mora se napisati i otpremiti u roku mjesec dana nakon objave. Presudu potpisuju sudac i zapisniar. Ovjerovljeni prijepis presude dostavlja se strankama i sudionicima u postupku, a okrivljeniku i tuitelju (i oteeniku ako ima pravo albe) dostavit e se i uputa o pravu na albu.

e) Sadraj presude 97. Pisana presuda mora u potpunosti odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje. (a) Uvod sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske, naziv prekrajnog suda, ime i prezime suca odnosno ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara, ime i prezime okrivljenika, prekraj za koji se tereti optunim prijedlogom, je li bio nazoan na glavnoj raspravi, dan glavne rasprave i je li bila javna, naznaku tuitelja, ime branitelja, zakonskog zastupnika i opunomoenika koji su bili nazoni na glavnoj raspravi, te dan objave presude. (b) Izreka sadri: osobne podatke okrivljenika i odluku kojom se okrivljenik proglaava krivim za prekraj za koji je optuen ili kojom se oslobaa od optune za to djelo ili kojom se optuba odbija. Ako je okrivljenik proglaen krivim, izreka presude mora obuhvatiti podatke o djelu za koje se proglaava krivim, uz naznaku injeninog opisa prekraja, te propisa kojim je isti predvien, kakva je prekrajnopravna sankcija izreena, odluka o oduzimanju imovinske koristi, te odluka o trokovima prekrajnog postupka. Izreka presude kojom je okrivljenik osloboen optube ili je optuba odbijena, izreka presude mora obuhvatitit opis djela za koje je optuen i odluku o trokovima prekrajnog postupka te o imovinskopranom zahtjevu ako je bio postavljen.

56

(c) Obrazloenje presude sadri kratko navoenje razloga za svaku toku presude, tako to e sud: izloiti nesporne injenice, koje sporne injenice i iz kojih razloga sud uzima kao dokazane ili nedokazane, ocjenu vjerodostojnosti proturjenih dokaza, zato nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zato nije neposredno ispitan svjedok ili vjetak, kojim se razlozima vodio pri rjeavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrivanju postoji li prekraj i krivnja okrivljenika, o primjeni propisa o prekraju na okrivljenika i njegovo djelo. Ako je okrivljeniku izreena kazna, u obrazloenju e se kratko navesti okolnosti koje je sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Posebno e dati razloge za ublaavanje kazne, ili izricanje stroe propisane kazne, ili osloboenje od kazne, ili primjenu mjere upozorenja, za primjenu zatitne mjere i oduzimanje imovinske koristi. Za izreenu novanu kaznu treba izloiti osobne i imovinske prilike okrivljenika. Ako se okrivljenik oslobaa optube, u obrazloenju e se navesti iz kojih se razloga to ini. U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu glavne stvari, nego e se ograniiti samo na razloge za odbijanje optube. Pogreke u imenima ili brojevima, pisanju i raunanju te druge oite netonosti u presudi moe ispraviti sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak.

15. PREKRAJNI POSTUPAK PRED TIJELIMA DRAVNE UPRAVE a) Primjena propisa o voenju postupka 98. Tijela dravne uprave stvarno nadlena za voenje prvostupanjskog prekrajnog postupka vode postupak prema postupovnim odredbama Prekrajnog zakona koje se odnose na prekrajne sudove. Meutim, postoje odreene specifinosti kad je u pitanju postupak pred tijelom dravne uprave u odnosu na postupak kojeg provodi prekrajni sud.

b) Pokretanje prekrajnog postupka 99. Prva se specifinost odnosi na pokretanje prekrajnog postupka. Tijela dravne uprave mogu voditi prekrajni postupak, ne samo na temelju optunog prijedloga ovlatenog tuitelja, ve to mogu uiniti i po slubenoj dunosti. Takvo inkvizicijsko naelo kod pokretanja postupka ni na koji nain ne vrijedi kad prekrajni postupak vodi sud. Posebna je obveza tijela dravne uprave, a s obzirom na inkvizicijsko naelo, da s jednakom panjom utvruje injenice koje terete prekritelja i injenice koje mu idu u korist.

57

c) Voenje postupka 100. Razlike izmeu prekrajnog postupka pred sudom i pred tijelom dravne uprave ogleda se i u voenju postupka. U tijelu dravne uprave prekrajni postupak provodi, odluku o prekraju i druge odluke donosi voditelj postupka pojedinac, osim ako posebnim zakonom nije odreeno da postupak provodi vijee. U sluaju da vijee provodi prekrajni postupak, tada ono moe ovlastiti jednog lana vijea za voenje postupka i donoenje odluka tijekom postupka, osim donoenja odluke o prekraju. Za voditelja postupka i predsjednika vijea moe se imenovati osoba koja je diplomirani pravnik s poloenim pravosudnim ispitom. To se imenovanje obavlja se prema ustrojstvenom zakonu za nadleno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. Izuzetak predstavljaju tijela dravne uprave koja prilikom provoenja nadzora izdaju prekrajni nalog, a ne vode prekrajni postupak (npr. policajac, inspektor i sl.). Kada je Prekrajnim zakonom odreeno da odluku u tijeku postupka donosi predsjednik nadlenog prekrajnog suda, odnosno Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske ili Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, u tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak istu odluku donosi elnik nadlenog tijela dravne uprave, odnosno ministar nadlean za to tijelo dravne uprave. Tijelo dravne uprave moe poduzimati sve mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka, osim zadravanja. Ako se u prekrajnom postupku pred tijelom dravne uprave steknu uvjeti za odreivanje, odnosno produljenje zadravanja okrivljenika, tijelo dravne uprave e o tome zatraiti donoenje odluke od nadlenog prekrajnog suda. Tijelo dravne uprave moe radi donoenja odluke o tome narediti dovoenje okrivljenika tome sudu.

d) Odluka o prekraju 101. Razlika izmeu prekrajnog postupka pred sudom i pred tijelom dravne uprave ogleda se i u pogledu odluke o prekraju. Tijelo dravne uprave ne donosi presude ve rjeenja o prekraju. Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, rjeenjem o prekraju obustavlja prekrajni postupak ili okrivljenika proglaava krivim. Tijelo dravne uprave rjeenjem obustavlja prekrajni postupak u sluajevima u kojima sud izrie ili presudu kojom se optuba odbija ili presudu kojom se okrivljenik oslobaa optube. U sluajevima u kojima sud izrie presudu kojom se okrivljenik proglaava krivim, tijelo dravne uprave donosi rjeenje kojim se okrivljenika proglaava krivim. U uvodu rjeenja o prekraju naznauje se Republika Hrvatska, ako je rjeenjem o prekraju okrivljeniku izreena novana kazna, u rjeenju e se odrediti rok njezina plaanja.

16. ALBA 102. alba je u prekrajnom postupku redoviti pravni lijek, a moe se podnijeti protiv prvostupanjske odluke o prekraju, bez obzira je li to presuda prvostupanjskog prekrajnog suda ili rjeenje o prekraju koje je donijelo tijelo dravne uprave. Pravom na albu se u prekrajni postupak uvodi dvostupnjevanost jer formalna izjava albe dovodi do toga da se odluivanje prenosi s prvostupanjskog tijela na drugostupanjski sud, tj. ono koje je nadleno da odluuje o albi (devolutivno djelovanje albe). Pravodobno podnesena alba ovlatene osobe odgaa izvrenje rjeenja (suspenzivno djelovanje albe).

a) Ovlatenici za podnoenje albe 103. albu, u prvom redu, imaju pravo podnijeti stranke (okrivljenik i ovlateni tuitelj), branitelj, te oteenik. U korist okrivljenika albu mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i udomljenik. albeni rok i u tom sluaju tee od dana kad je okrivljeniku odnosno njegovu branitelju dostavljen prijepis odluke. Tuitelj albu moe podnijeti kako na tetu tako i u korist okrivljenika. Oteenik moe pobijati presudu samo zbog odluke o trokovima prekrajnog postupka. albu moe podnijeti i onaj kome je oduzeta imovinska korist pribavljena prekrajem. Okrivljenik, tuitelj i oteenik mogu se odrei od prava na albu ili odustati ako su je ve podnijeli. Okrivljenik moe odustati od prava na albu tek nakon to mu je rjeenje dostavljeno. Odricanje i odustajanje od albe ne mogu se opozvati.

b) Rok za albu 104. Rok za albu odreen je zakonom i on iznosi osam dana, a rauna se od dana dostave prijepisa odluke. Ako je odluka dostavljena i okrivljeniku i njegovu branitelju, ali u razliite dane, albeni rok raunat e se od kasnijeg dana.

c) Sadraj albe 105. Prekrajnim zakonom odreuju se sastojci koje mora imati alba da bi nadleni sud mogao o njoj odluivati. U odnosu na ranije Zakone o prekrajima od prije 2002. godine, prema kojima se alba nije trebala posebno obrazlagati, novim Zakonom uvodi se vie formalizma u pogledu sadraja albe. Sukladno l.193. Prekrajnog zakona, alba treba sadravati: (a) oznaku presude protiv koje se podnosi, (b) osnove za pobijanje presude (c) obrazloenje albe, (d) prijedlog da se pobijana presude potpuno ili djelomino ukine ili preinai, (e) ime i prezime podnositelja albe i njegov potpis. Sud e odbaciti albu ako ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi ili tko je podnositelj. Ako alba ne sadri potpis podnositelja, sud e ga pozvati da albu potpie u roku od osam dana. Ako podnositelj u tom roku ne potpie albu, sud e albu odbaciti. Ako alba ne sadri druge podatke koje prema Prekrajnom zakonu treba imati, sud je ne moe odbaciti nego treba uzeti u razmatranje. U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi (beneficium novorum), ali samo ako te injenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj albe nije za njih znao.

d) albene osnove 106. Presuda se moe pobijati zbog: (a) bitne povrede odredaba prekrajnog postupka, (b) povrede materijalnog prekrajnog prava, (c) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, (d) odluke o prekrajnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu. (a) Bitna povreda prekrajnog postupka postoji i ako sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak pri pripremanju glavne rasprave ili u tijeku glavne rasprave ili pri donoenju odluke nisu primijenili ili su nepravilno primijenili koju odredbu Prekrajnog zakona ili su na glavnoj raspravi povrijedili pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na odluku. Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji ako je sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak bilo nepropisno sastavljeno; ako je glavna rasprava odrana bez osobe ija je nazonost na glavnoj raspravi po zakonu obvezna; ako je protivno Prekrajnom zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s glavne rasprave; ako se odluka temelji na dokazu na kojem se prema odredbama Prekrajnog zakona ne moe utemeljiti; ako je izreka

odluke nerazumljiva, proturjena sama sebi ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama; ako rjeenjem o prekraju nije potpuno rijeen zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka i drugi Zakonom o prekrajima navedeni sluajevi. 34 (b) Povreda materijalnog prekrajnog prava postoji ako je zakon ili na njemu utemeljen propis povrijeen u pitanju: a) je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak prekraj, b) ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju, c) ima li okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon, a osobito je li nastupila zastara prekrajnog progona ili je stvar ve pravomono presuena, d) je li glede prekraja koje je predmet optube primijenjen propis koji se ne moe primijeniti, e) je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili opomeni odnosno odlukom o zatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraena ovlast koju sud ima po zakonu i f) jesu li povrijeene odredbe o uraunavanju uhienja, zadravanja i izdrane kazne. (c) Pogreno utvreno injenino stanje postoji ako je kakva odluna injenica pogreno utvrena odnosno kad sadraj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili tehnikih snimki ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrenja odlune injenice. Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji ako kakva odluna injenica nije utvrena. (d) Pobijanje zbog odluke o prekrajnim sankcijama i nekim drugim pitanjima. Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni i uvjetnoj osudi i opomeni kad tom odlukom nije
Prekrajni zakon (l. 195.) taksativno nabraja koje povrede prekrajnog postupka su bitne. Tako su bitne povrede odredaba prekrajnog postupka: - ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao u voenju postupka odnosno na glavnoj raspravi, osim ako je raspravu ili postupak sukladno zakonu vodio sudaki savjetnik, ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja, - ako je na glavnoj raspravi odnosno u voenju postupka sudjelovao sudac koji se morao izuzeti, - ako je odrana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku protivno odredbama Prekrajnog zakona, - ako je okrivljeniku, branitelju, oteeniku tuitelju protivno njegovu zahtjevu uskraeno da se na glavnoj raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave, - ako je protivno Prekrajnom zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s glavne rasprave, - ako je sud povrijedio propise prekrajnog postupka o pitanju postoji li optuni prijedlog ovlatenog tuitelja ili je optuni prijedlog prekoraen, - ako je odluku donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno presudom obustavio prekrajni postupak zbog stvarne nenadlenosti, - ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube, - ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu, - ako je izreka presude nerazumljiva, proturjena sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji znatna proturjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima presude o sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. - ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom postupka ili pri donoenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu Prekrajnog zakona ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.
34

prekoraena zakonska ovlast, ali sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak nije pravilno odmjerilo kaznu s obzirom na okolnosti koje utjeu na to da kazna bude vea ili manja, i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne o uvjetnoj osudi, ili opomeni iako su za to postojali zakonski uvjeti. Odluka o zatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona, ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao zatitnu mjeru, odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. Zbog istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima postupka. alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede materijalnog zakona podnesena u korist okrivljenika sadri u sebi i albu zbog odluke o prekrajnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.

e) Rad prvostupanjskog suda ili tijela dravne uprave u povodu albe 107. alba se podnosi sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, a koje je izreklo prvostupanjsku odluku. Sud ili tijelo dravne uprave ima pravo da nepravodobnu i nedoputenu albu odbaci rjeenjem. Nepravodobna alba je ona koja je podnesena nakon zakonskog roka. Nedoputena alba je ona koju je podnijela osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe ili osoba koja se odrekla albe ili odustala od albe ili ako alba po zakonu nije doputena (npr. protiv drugostupanjske presude). Prekrajni zakonom nije predvidio mogunost posebne albe na rjeenje prvostupanjskog suda odnosno tijela dravne uprave o odbacivanju albe, to se moe smatrati propustom zakonodavca. Ako albu nije odbacio, prvostupanjski sud odnosno tijelo dravne uprave ima dunost pravodobnu i doputenu albu sa spisom predmeta dostaviti Visokom prekrajnom sudu kao drugostupanjskom sudu.

f) Rad drugostupanjskog suda u povodu albe 108. Izjavljivanjem albe itav predmet devolucijom prelazi u nadlenost drugostupanjskog suda. Drugostupanjski sud donosi odluku o albi na sjednici vijea bez odravanja rasprave. Kada spisi povodom albe stignu drugostupanjskom sudu, predsjednik albenog vijea odreuje suca izvjestitelja, koji treba pripremiti svoje izvijee o stanju stvari. Na sjednicu se vijea mogu pozvati okrivljenik i njegov branitelj, ako predsjednik vijea ili vijee smatra da bi nazonost nekog od njih bila korisna za razjanjenje stvari. Ako se postupak vodi po zahtjevu dravnog odvjetnika, tada e se dravnom odvjetniku prije zakazivanja sjednice dostaviti spis na razmatranje. Dravnog odvjetnika u tom sluaju treba i obavijestiti o sjednici vijea koji ima pravo na njoj prisustvovati. Sjednica vijea poinje izvijeem suca izvjestitelja o stanju stvari. Vijee moe od stranaka, ako su nazone na sjednici, zatraiti potrebna objanjenja u svezi sa albenim navodima.

Drugostupanjski sud ispituje odluku u onom dijelu u kojem se pobija albom i iz osnova iz kojih se pobija. Po slubenoj dunosti on mora uvijek ispitati postoje li bitne povrede odredaba prekrajnog postupka i je li na tetu okrivljenika povrijeen materijalni zakon. Utvrujui ovlatenja drugostupanjskog suda u povodu izjavljene albe, Prekrajni zakon je dao ovome pravo da rjeavajui o albi moe na sjednici vijea: (a) odbaciti albu (rjeenjem) kao nepravodobnu ili nedoputenu, ili (b) odbiti albu (presudom) kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku odluku kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se odluka pobija niti postoje povrde odredaba postupka niti druge povrede na koje pazi po slubenoj dunosti, ili (c) ukinuti prvostupanjsku odluku (rjeenjem) te, ili uputiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovno odluivanje, ili preinaiti prvostupanjsku odluku. Meutim, naelna zabrana reformatio in peius tj. donoenje nepovoljnije odluke po okrivljenika koji je uloio albu vrijedi i u prekrajnom postupku. Takva je preinake na gore zabranjena jedino ako je izjavljena samo alba u korist okrivljenika. Drugim rijeima, postupajui po albi protiv okrivljenika, moe se za okrivljenika donijeti nepovoljnija odluka. Drugostupanjski e sud, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, rjeenjem ukinuti prvostupanjsku odluku i vratiti predmet na ponovno suenje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka, ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja treba naloiti novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom ili tijelom dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. Drugostupanjski e sud, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, odlukom preinaiti prvostupanjsku odluku ako utvrdi da su odlune injenice u prvostupanjskoj odluci pravilno utvrene i da se s obzirom na utvreno injenino stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti drukija odluka Ako su se zbog preinaenja prvostupanjske odluke stekli uvjeti da se odredi odnosno ukine zadravanje, drugostupanjski e sud o tome donijeti posebno rjeenje, protiv kojeg nije doputena alba.

17. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI 109. Osim albe kao redovnog pravnog lijeka Prekrajni zakon predvia izvanredne pravne lijekove. Takvim izvanrednim pravnim lijekovima moe se napadati pravomona odluka o prekraju. Zbog vanosti tih pravnih lijekova Prekrajni zakon je precizno propisao uvjete pod kojima se oni mogu koristiti kao i ovlatenja tijela koje o takvim pravnim lijekovima odluuju. U prekrajnom postupku postoje tri izvanredna pravna lijeka: a) obnova prekrajnog postupka, b) zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne, i c) zahtjev za zatitu zakonitosti.

a) Obnova postupka35 110. Obnova prekrajnog postupka jest izvanredni pravni lijek koji se moe koristiti protiv pravomonih presuda odnosno rjeenja o prekraju. Zahtjev za obnovu prekrajnog postupka moe postaviti osuenik ili ovlateni tuitelj i prema takvom zahtjevu moe se obnoviti prekrajni postupak ili u korist osuenika ili na njegovu tetu. Prekrajni postupak e se obnoviti u korist osuenika u slijedeim sluajevima: (a) ako se dokae da je presuda ili druga odluka utemeljena na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa, (b) ako se dokae da je do presude ili druga odluke dolo zbog kaznenog djela odgovorne osobe tuitelja ili suca, (c) ako se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijanjim dokazima prikladni da prouzroe osloboenje osuenika ili njegovu osudu po blaem propisu, (d) ako je osuenik za isto djelo vie puta osuen ili ako je vie osuenika osueno zbog istog djela koje je mogao poiniti samo jedan osuenik ili neke od njih. Prekrajni se postupak na tetu okrivljenika moe ponovno provesti na zahtjev ovlatenog tuitelja ako je: (a) optuni prijedlog pravomono odbaen zato to nije bilo ovlatenog tuitelja, (b) optuni prijedlog pravomono odbaen iz razloga to je tuitelj podnio optuni prijedlog umijesto da izda obvezni prekrajni nalog, (c) prekrajni postupak pravomono obustavljen jer nije bilo ovlatenog tuitelja, (d) optuba pravomono odbijena jer nije bilo ovlatenog tuitelja. Prekrajni se postupak moe ponovno provesti, na temelju ispravljenog ili dopunjenog optunog prijedloga, ako je pravomonim rjeenjem odbaen optuni prijedlog zbog neurednosti ili nepotpunosti. Ako je pravomonom presudom odbijena optuba zbog toga to je okrivljenik nakon poinjenog prekraja obolio od kakve trajne duevne bolesti, postupak e se na zahtjev ovlatenog tuitelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih je donesena navedena odluka. Zahtjev za obnovu prekrajnog postupka u korist osuenika moe se podnijeti tek nakon to je postupak zavren pravomonom presudom ili drugom odlukom o prekraju ali i nakon to je prekrajnopravna sankcija izvrena i bez obzira na zastaru.
35

Obnova postupka nije adekvatan naziv pravnog lijeka. Bolji bi bio naziv ponavljanje postupka. Obnova znai vraanje ega poruenog, dotrajalog itd u prijanje stanje. Tako se moe obnoviti spomenik, graevina, naputeni narodni obiaji. Meutim, ponoviti to znai ponovo uiniti isto, a kod ovog pravnog lijeka upravo se o tome radi, da se ponovno ponovi postupak koji je ve jednom proveden. Vidi: Ani, V., Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, Novi liber, 1991. Zakon o prekrajima iz 1973. godine koristio je za ovaj pravni lijek naziv ponavljanje postupka.

Zahtjev se podnosi prekrajnom sudu koji je sudio u prijanjem postupku, koji i odluuje o zahtjevu. U zahtjevu za obnovu postupka mora se navesti po kojoj se zakonskoj osnovi trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev temelji. Ako zahtjev ne sadri te podatke, sud e rjeenjem odbaciti zahtjev. O zahtjevu za obnovu postupka odluuje sud ili tijelo dravne uprave koje je vodilo prekrajni postupak obnavljanje kojeg se trai (prvostupanjsko tijelo). U rjeavanu o zahtjevu ne moe sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donoenju prijanje odluke. Nadleni sud ili tijelo dravne uprave e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na temelju samog zahtjeva i spisa prijanjeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlatena osoba ili da nema zakonskih uvjeta za obnovu postupka, uz ve naveden sluaj ako zahtjev ne sadi podatke po kojoj se zakonskoj osnovi trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev temelji. Ako zahtjev nije odbaen, predsjednik vijea, odnosno predsjednik upravno-prekrajnog vijea odredit e da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu. Nakon provedenih izvida sud e rjeenjem, ako je zahtjev osnovan, dopustiti obnovu prekrajnog postupka ili e zahtjev odbiti ako novi dokazi nisu prikladni da dovedu donove presude. Protiv rjeenja kojim se zahtjev za obnovu postupka odbacuje, odbija ili usvaja i doputa obnova, nije doputena alba. Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova prekrajnog postupka vae iste odredbe kao i za prvi postupak. U novom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prijanjem postupku. Ako se novi postupak obustavi do poetka glavne rasprave, sud e rjeenjem o obustavi postupka ukinuti i prijanju presudu. Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e da se prijanja presuda djelomino ili u cijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e okrivljeniku uraunati izdranu kaznu, a ako je obnova odreena samo za neko od djela za koja je osuenik bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu. Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom preinake na gore ako je obnova postupka provedena u korist kanjenika.

b) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne 111. Ublaavanje pravomono izreene kazne doputeno je kad se nakon pravomonosti odluke o prekraju pojave okolnosti kojih nije bilo kada se izricala odluka ili sud za njih nije znao iako su postojale, a one bi oito dovele do blae osude. Ublaavanje pravomono izreene kazne doputeno je samo ako je pravomonom odlukom o prekraju osueniku izreena kazna zatvora ili novana kazna u iznosu veem od deset tisua kuna za fiziku osobu, iznosu veem od trideset tisua kuna za okrivljenika fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnou i iznosu veem od pedeset tisua kuna za pravnu osobu.

Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne mogu podnijeti osuenik i uz njegovu privolu njegov branitelj, te njegovi srodnici koji su ovlateni podnijeti albu protiv odluke o prekraju u njegovu korist. Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne ne zadrava izvrenje kazne, osim ako sudac prvostupanjskog suda iz opravdanih razloga ne odlui drukije. Ne moe se podnijeti zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne nakon to je odluka o prekraju izvrena. Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne podnosi se prvostupanjskom prekrajnom sudu, koji ga zajedno sa spisom predmeta dostavlja Visokom prekrajnom sudu na odluivanje. Visoki prekrajni sud zahtjev e odbaciti ako je nedoputen, odnosno odbiti ako ustanovi da nije udovoljeno zakonskim uvjetima za izvanredno ublaavanje kazne. Rjeenje kojim je prihvatio zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne sud e opozvati ako se dokae da se rjeenje temelji na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka.

c) Zahtjev za zatitu zakonitosti 112. Protiv pravomonih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravomonim odlukama, dravni odvjetnik Republike Hrvatske moe podii zahtjev za zatitu zakonitosti ako je povrijeen zakon. O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Zahtjev za zatitu zakonitosti ne moe se podignuti protiv odluke kojom je odlueno o zahtjevu za zatitu zakonitosti. Na zahtjev za zatitu zakonitosti u prekrajnom postupku na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na zahtjev za zatitu zakonitosti. Primjena odredbi Zakona o kaznenom postupku izmeu ostalog znai da, kada je zahtjev za zatitu zakonitosti podnesen na tetu okrivljenika, Vrhovni sud Reepublike Hrvatske, ako smatra da je zahtjev osnovan, donosi tzv. deklaratornu presudu, kojom utvruje povredu zakona, ali ne dira u pravomono rjeenje o prekraju. 18. POSEBNI POSTUPCI a) urni postupak 113. Prekrajni zakon dozvoljava u odreenim situacijama voenje tzv. urnog prekrajnog postupka. urni postupak je, zapravo, skraeni postupak, jer se u urnom postupku ne zakazuje glavna rasprava. I u urnom se postupku ispituju okrivljenik, svjedoci, vjetaci i druge osobe, te kada na temelju tih dokaza i drugih dokaza u spisu sudac odnosno voditelj postupka ocijeni da je stanje stvari dovoljno razjanjeno donosi odluku o prekraju.

Prekrajni zakon (l. 221.) propisuje uvjete za voenje urnog postupka. Tako se urni postupak vodi za prekraje za koje je kao jedina kazna propisana novana kazna do 10.000,00 za fiziku osobu, novana kazna do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. urni se postupak moe na prijedlog tuitelja provesti i za prekraje kod kojih je propisana kazna vea od navedene, ali u tom sluaju prekrajni sud ne moe izrei veu kaznu od gore navedene. urni se postupak vodi: protiv maloljetnog poinitelja prekraja, protiv uhienika, protiv okrivljenika kojem je odreeno zadravanje, protiv okrivljenika koji nema stalno prebivalite ili boravak u Republici Hrvatskoj, te po prigovoru protiv obaveznog prekrajnog naloga u kojem se porie prekraj. Prekrajni postupak zapoet kao urni provest e se i pravomono dovrit kao urni postupak bez obzira da li su u meuvremenu prestali uvjeti za voenje urnog postupka. Ako se istodobno vodi postupak protiv vie okrivljenika urni e se postupak provesti ako u odnosu na sve okrivljenike, odnosno na sve prekraje, postoje uvjeti za voenje urnog postupka. Meutim, ako se protiv nekog od okrivljenika treba provesti urni postupak zbog uhienja, zadravanja ili to nema stalno prebivalite ili boravak u Hrvatskoj, urni e se postupak provesti protiv svih okrivljenika. Ako se istodobno vodi postupak protiv punoljetnog i maloljetnog poinitelja prekraja uvijek e se provesti urni postupak.

b) Postupak prema maloljetnim poiniteljima prekraja 114. Posebne odredbe Prekrajnog zakona kojima se ureuje postupak prema maloljetnicima primjenjuju se kada je poinitelj prekraja u momentu poinjenja prekraja bio maloljetan. Dravna tijela koja sudjeluju u postupku prema maloljetnicima te druge pravne osobe i ustanove koje pomau sudu duni su postupati urno i obazrivo prema maloljetniku. Mjesno je nadlean za postupak prema maloljetniku sud njegova prebivalita ili boravita. Postupak se moe provesti pred sudom mjesta poinjenja prekraja ako je oito da e se pred tim sudom lake provesti postupak. Ako je maloljetnik poinio prekraj zajedno s punoljetnom osobom, postupak prema njemu se izdvaja i vodi zasebno osim ako zajedniko voenje postupka nije nuno zbog svestranog razjanjenja stvari. Na prekrajni postupak protiv maloljetnika supsidijarno se primjenjuju odgovarajue odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mlade. Sud izvjeuje centar za socijalnu skrb kad su u prekrajnom postupku utvrene injenice i okolnosti koje upuuju na potrebu poduzimanja mjera radi zatite prava i dobrobiti maloljetnika. U postupku prema maloljetnom poinitelju prekraja, uz ovlasti predviene Prekrajnim zakonom, predstavnik centra za socijalnu skrb ima pravo upoznati se s tijekom postupka, u tijeku

tog postupka stavljati prijedloge i upozoravati na injenice i dokaze koji su vani za donoenje ispravne odluke. O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku ovlateni tuitelj obavijestit e nadleni centar za socijalnu skrb. Ako je tuitelj oteenik, obvezan je to uiniti sud koji vodi postupak protiv maloljetnika. U postupku prema maloljetnicima uvijek je iskljuena javnost. Sud moe dopustiti da pojedinim radnjama u postupku budu nazone osobe koje se bave odgojem i obrazovanjem maloljetnika te struni i znanstveni radnici. Roditelji maloljetnika uvijek mogu biti nazoni postupku. Bez odobrenja suda ne smije se objaviti tijek prekrajnog postupka prema maloljetniku niti odluka donesena u tom postupku. Objaviti se moe samo onaj dio postupka, odnosno samo onaj dio odluke za koji postoji odobrenje, ali se tada ne smije navesti ime maloljetnika i ostali podaci na temelju kojih bi se moglo zakljuiti o kojem je maloljetniku rije. 115. Radnje u postupku sud uvijek treba izvoditi paljivo, potujui maloljetnikov duevni i tjelesni uzrast, stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utjeu na njegov razvoj. Presuda se ne moe se donijeti bez maloljetnikova ispitivanja. Nitko nije osloboen dunosti svjedoenja o okolnostima koje su potrebne za ocjenu maloljetnikove duevne razvijenosti i spoznaje crta njegove osobnosti. U postupku se pored odlunih injenica utvruju sve injenice maloljetnikove duevne zrelosti, okolnosti u kojima ivi te sve druge vane okolnosti. Ako sud ustanovi da zapoinjanje i voenje postupka ne bi bilo opravdano s obzirom na osobne okolnosti maloljetnika i poinjeni prekraj, odluit e, bez obzira na dokaze koji stoje protiv maloljetnika, da postupak ne zapone ili da se zapoeti postupak obustavi (naelo svrhovitosti). O tome se moe samo upozoriti maloljetnika, odnosno o poinjenom prekraju obavijestiti roditelja, posvojitelja, skrbnika i druge osobe koje skrbe za maloljetnika. Ako sud utvrdi da je maloljetnik poinio prekraj te odlui da maloljetniku treba rjeenjem izrei odgojnu mjeru, u tom e se rjeenju navest samo koja mu se mjera izrie, bez odluke o krivnji. U obrazloenju e se ograniiti samo na to da navede opis prekraja te razloge koji opravdavaju izbor mjere. Presudom se izrie kazana (maloljetniki zatvor ili novana kazna). Maloljetnog poinitelja prekraja moe se obvezati na plaanje trokova prekrajnog postupka i ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako ima vlastite prihode ili imovinu.

19. PREKRAJNI NALOG a) Opi uvjeti izdavanja prekrajnog naloga 116. Prekrajni nalog je novi institut u hrvatskom prekrajnom pravu, uveden Zakonom o prekrajima iz 2002. godine. Svrha mu je pridonijeti ubrzanju i racionalizaciji prekrajnog postupka. Temelji se na okrivljenikovom prihvaanju svoje krivnje i izreene prekrajne sankcije. Okrivljenik, prihvaajui prekrajni nalog izbjegava dulji i skuplji redovni prekrajni postupak. Meutim, okrivljenik uvijek prigovorom moe otkloniti nalog i upustiti se u prekrajni postupak. Prekrajni nalog zamijenio je svojom funkcijom nekadanje rjeenje u skraenom postupku, jer se izdaje bez ispitivanja okrivljenika, na temelju neposrednog opaanja slubene osobe odnosno putem ureaja za nadzor i mjerenje. Od takvog prijanjeg rjeenja u skraenom postupku, prekrajni se nalog razlikuje po krugu subjekata koji ga mogu izdati, po svom sadraju i uincima prigovora. Prekrajni nalog kao posebna odluka o prekraju moe se izdati bilo prije pokretanja prekrajnog postupka, bilo nakon pokretanja prekrajnog postupka, ali bez provoenja postupka, pa tako i bez glavne rasprave Prekrajni se nalog moe izdati samo protiv punoljetnog poinitelja prekraja. Prekrajnim se nalogom moe izrei odnosno primijeniti, u pravilu, svaka od propisanih prekrajnopravnih sankcija za punoljetne poinitelje prekraja, oduzimanje imovinske koristi, odrediti naknada paualne svote trokova za izdavanje prekrajnog naloga i trokovi nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja. Meutim, prekrajnim se nalogom ne moe izrei kazna zatvora ni zatitna mjera, osim oduzimanje predmeta i zabrana upravljanja motornim vozilom.

b) Ovlatenici za izdavanje prekrajnog naloga 117. Prekrajni nalog mogu izdati, naelno, svi subjekti koji su ovlateni podnijeti optuni prijedlog, osim oteenika, te tijela prekrajnog postupka. Dakle, prekrajni nalog mogu izdati: (a) sud, (b) tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, (c) dravni odvjetnik, (d) tijela dravne uprave i dravne agencije osniva kojih je Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, kao ovlateni tuitelji Sud moe izdati prekrajni nalog uz kumulativno ispunjenje sljedeih uvjeta: a) da je ovlateni tuitelj podnio optuni prijedlog, b) da sud nije odbacio optuni prijedlog, i

c) da je prekraj iz optunog prijedloga utvren ili neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene osobe tuitelja koja je o tome sainila slubenu biljeku ili zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela; ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe izdati prekrajni nalog ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti: a) da je ovlateni tuitelj podnio optuni prijedlog, ili je zaprimilo prijavu o poinjenju prekraja, b) da nije donijelo rjeenje o odbacivanju tog optunog prijedloga odnosno prijave, c) da je prekraj iz optunog prijedloga ili prijave utvren ili neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene slubene osobe tuitelja ili samoga tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koja je o tome sainila slubenu biljeku ili zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. Dravni odvjetnik moe izdati prekrajni nalog ako je prekraj iz prijave o prekraju utvren neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene osobe tijela koje je podnijelo prijavu o prekraju i o tome sainilo slubenu biljeku ili zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela, ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. Tijela dravne uprave i dravne agencije kao ovlateni tuitelji mogu izdati prekrajni nalog ako su utvrdili prekraj neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlatenih slubenih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora iz njihove nadlenosti, koje su o tome sainile slubenu biljeku ili zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela, ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. c) Sadraj prekrajnog naloga 118. Prekrajni se nalog izdaje u pisanom obliku. Sadri uvod, izreku, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku. U uvodu se navodi naziv tijela koje je izdalo prekrajni nalog i i propis o njegovoj nadlenosti. U izreci prekrajnog naloga navodi se: ime i prezime, prebivalite i mjesto stanovanja okrivljenika odnosno naziv i sjedite pravne osobe koja je okrivljena, zakon ili drugi propis ili opi akt kojim je odreen prekraj i prekrajnopravna sankcija, djelo za koje se kanjava, vrijeme i mjesto kada i gdje je poinjeno, kazna i zatitna mjera koja se izrie te propis na kojem se kazna i druga sankcija temelji, odluka o naknadi tete, odluka o naknadi trokova, te uputa da se novana kazna, teta i trokovi trebaju platiti u roku od 8 dana ili da se, u sluajevima predvienim Prekrajnim zakonom, mogu platiti odmah na mjestu poinjenja prekraja ili obavljenog nadzora.

U obrazloenju kratko se navode dokazi koji opravdavaju izdavanje prekrajnog naloga. U prekrajnom nalogu se mora navesti pouka o pravu okrivljenika na prigovor s naznakom kome se, kako i u kojem roku prigovor podnosi te da e protekom roka za prigovor, ako ne bude podnesen, prekrajni nalog postati izvrnim i da e se izreena kazna prisilno izvriti ili zamijeniti radom za ope dobro na slobodi ili zatvorom, u skladu sa zakonom. U uputi e se okrivljenik upozoriti i na obvezu da nadoknadi trokove prekrajnog postupka ako bude proglaen krivim. Prekrajni nalog moe se izdati na propisanom obrascu i izraditi elektronikim putem. Dostavlja se okrivljeniku ili uruuje na mjestu gdje je prekraj uinjen ili otkriven inspekcijskim ili drugim nadzorom. d) Prigovor protiv prekrajnog naloga 119. Protiv prekrajnog naloga moe se podnijeti prigovor tijelu koje ga je izdalo. Prigovor se moe podnijeti u roku od osam dana od dana dostave ili uruenja prekrajnog naloga. Prigovor mogu podnijeti okrivljenik, njegov zakonski zastupnik, predstavnik pravne osobe ili opunomoenik. U korist okrivljenika prigovor mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i branitelj. Rok za prigovor i u tom sluaju tee od dana kada je okrivljeniku, odnosno njegovom branitelju dostavljen prekrajni nalog. Pravovremeno podneseni prigovor zadrava njegovo izvrenje. Ako je okrivljenik platio novanu kaznu, iznos naknade tete i trokova postupka o kojima je odlueno u prekrajnom nalogu, smatrat e se da je odustao od prigovora. U tome se predmetu ne mogu podnositi drugi pravni lijekovi osim zahtjeva za zatitu zakonitosti. Ako je okrivljenik platio samo novanu kaznu, podneseni e se prigovor smatrati albom na odluku o naknadi tete i trokovima postupka. Nepravovremeni, nepotpuni (npr. za koji se ne moe utvrditi na koji se prekrajni nalog odnosi) i nedoputeni prigovor odbacit e rjeenjem tijelo koje je izdalo prekrajni nalog. Protiv tog rjeenja doputena je alba Visokom prekrajnom sudu. Ako prigovor ne odbaci, dravni odvjetnik ili drugo tijelo koje je izdalo prekrajni nalog a nije nadleno za voenje prekrajnog postupka dostavit e ga bez odgode nadlenom sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koji e, postupajui sa prekrajnim nalogom kao sa optunim prtijedlogom ovlatene osobe, zapoeti i dovriti postupak protiv osobe protiv koje je izdan taj nalog. Izdavatelj prekrajnog naloga ima u tom postupku poloaj stranke. Ako se radi o prekrajnom nalogu suda ili tijela dravne uprave nadlenog za voenje prekrajnog postupka, tada e oni po prigovoru provesti prekrajni postupak. Nakon otvaranja glavne rasprave odnosno prije ispitivanja okrivljenika izdani e se prekrajni nalog rjeenjem staviti izvan snage.36 Vano je istai da sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak nije vezano obiljejem prekraja, kao ni vrstom i visinom kazne ili druge mjere iz prekrajnog naloga. Ovdje ne vrijedi zabrana reformatio in peius , te se moe izrei i tea kazna od one koja je izreena
36

Protiv rjeenja o stavljanju iznan snage prekrajnog naloga nije doputena alba.

prekrajnim nalogom. Svrha je takve odredbe da poinitelji prekraja radije prihvate prekrajni nalog ako su doista krivi nego da se nepotrebmo uputaju u prekrajni postupak.

20. OBVEZNI PREKRAJNI NALOG 120. Ovlateni tuitelji, a prije pokretanja prekrajnog postupka protiv poinitelja prekraja, ukljuivi i maloljetnika, obvezno e izdati prekrajni nalog (obavezni prekrajni nalog) za: (a) prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, kao i za (b) prekraj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novana kazna do 2.000,00 kuna za fiziku osobu, do 5.000,00 kuna za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. 37 Obveznim prekrajnim nalogom moe se osim kazne odrediti naknada paualne svote trokova za izdavanje prekrajnog naloga do 100,00 kuna i trokovi nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja. Ako je ovlateni tuitelj umjesto obveznog prekrajnog naloga podnio optuni prijedlog, sud e taj optuni prijedlog odbaciti. U sluaju kada je prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave a ovlateni tuitelj je osoba s javnim ovlastima ili oteenik, ovlateni e tuitelj nadlenom tijelu lokalne i podrune (regionalne) samouprave podnijeti zahtjev za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga. Ako je prekraj propisan zakonom, a ovlateni tuitelj je pravna osoba s javnim ovlastima ili oteenik, ne primjenjuju se odredbe o obaveznom izdavanju prekrajnog naloga.

a) Prigovor protiv obaveznog prekrajnog naloga 121. Prigovor protiv obaveznog prekrajnog naloga mogu u roku od osam dana podnijeti okrivljenik, branitelj, kao i sve osobe koje su ovlatene na ponoenje albe protiv presude. Prigovor se podnosi tijelu koje ga je izdalo. Pravodoban i od ovlatene osobe podnesen prigovor zadrava izvrenje prekrajnog naloga. Prigovor se moe podnijeti kako zbog poricanja prekraja, tako i zbog izreene odnosno primijenjene prekrajnopravne sankcije ili odreenih trokova u povodu izdavanja prekrajnog naloga.
Ako za prekraj odgovaraju pravna i u njoj odgovorna osoba, a uvjeti za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga postoje samo u odnosu na pravnu osobu, obavezni prekrajni nalog izdat e se i u odnosu na pravnu i u odnosu na odgovornu osobu. Ako uvjeti za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga postoje samo u odnosu na odgovornu osobu, nee se izdavati obavezni prekrajni nalog.
37

U prigovoru zbog poricanja prekraja podnositelj treba navesti razloge poricanja prekraja (nije poinio prekraj, djelo nije prekraj, postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju). Ako se prigovor podnosi zbog izreene odnosno primijenjene prekrajnopravne sankcije ili odreenih trokova u povodu izdavanja prekrajnog naloga podnositelj treba obrazloiti prigovor i podnijeti dokaze o injenicama na kojima temelji prigovor. b) Prethodni postupak po prigovoru i odluivanje o prigovoru 122. Kada tijelo koje je izdalo prekrajni nalog primi prigovor protiv prekrajnog naloga bez odgode e ga zajedno sa spisom predmeta dostaviti prekrajnom sudu nadlenom prema mjestu poinjenja prekraja. Sud e rjeenjem odbaciti nepravodoban i nedoputen prigovor te prigovor kojemu se ne moe ustanoviti podnositelj ili prekrajni nalog protiv kojeg se prigovor podnosi. Ako prigovor ne sadri potpis podnositelja, sud e pozvati podnositelja da ga potpie u roku od 8 dana, a ako to ne uini, prigovor e se odbaciti. Protiv rjeenja o odbacivanju prigovora nije doputena alba. Ako ga nije odbacio, sud prigovor uzima u razmatranje. Pri tom provodi urni postupak i donosi presudu protiv koje nije doputena alba. Ako je prigovor podnesen zbog izreene kazne ili trokova postupka, sud e izvan rasprave ili urnog postupka: presudom odbiti prigovor i potvrditi prekrajni nalog, ako nae da prigovor nije osnovan ili presudom preinaiti prekrajni nalog u pogledu odluke o kazni ili trokovima postupka, ako nae da je prigovor dijelom ili u cijelosti osnovan.

21. NAPLATA NOVANE KAZNE NA MJESTU POINJENJA PREKRAJA 123. Kada postoje uvjeti da ovlatena slubena osoba policije, inspekcijskih slubi i drugih tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave, te pravnih osoba s javnim ovlastima izdaju prekrajni nalog, mogu novanu kaznu, tetu ili trokove naplatiti od poinitelja prekraja odmah, bez prekrajnog naloga. Na mjestu poinjenja prekraja, odnosno na mjestu inspekcijskog ili drugog nadzora moe se naplatiti samo cjelokupan iznos novane kazne, zajedno s eventualnom tetom i trokovima. O takvoj naplati izdaje se potvrda. Tek ako poinitelj prekraja ne pristane platiti novanu kaznu, tetu ili trokove na mjestu izvrenja prekraja, odnosno mjestu inspekcijskog ili drugog nadzora, izdat e mu se prekrajni nalog s uputom da plaanje moe izvriti u roku od 8 dana od dana kad je poinio prekraj. Novana se kazna moe naplatiti na mjestu poinjenja prekraja ako je rije o prekraju za koji je propisana novana kazna do 1.000,00 za fiziku i odgovornu osobu u pravnoj osobi te do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i s njom izjednaene subjekte, a slubena je osoba ovlatenog tuitelja, osim oteenika, prekraj utvrdila: obavljanjem nadzora u okviru svoje nadlenosti, ili neposrednim opaanjem, ili uporabom tehnikih ureaja, ili pregledom vjerodostojne dokumentacije.

22. IZVRENJE ODLUKA O PREKRAJU I IZVRENJE ZATITNIH MJERA 124. Odluke o prekraju ili odluke donesene u prekrajnom postupku izvravaju ili sud ili tijelo dravne uprave koje je nadleno za voenje prekrajnog postupka ili na njihov zahtjev drugo nadleno tijelo. Presude se izvravaju nakon to su postala pravomona i izvrna, a rjeenja nakon to su postala pravomona. Naredbe se izvravaju odmah, ako tijelo koje je izdalo ne odredi drukije. Sukladno Prekrajnom zakonu (l. 151.) presuda postaje pravomona : (a) danom proteka albenog roka u sluaju ako alba nije podnesena ili je alba podnesena nakon isteka tog roka, ili kad alba nije doputena, (b) danom odricanja od prava na albu, odustanka od podnesene albe ili odbijanja podnesene albe. Presuda je izvrna nakon to je (a) postala pravomona, (b) uruena osueniku, (c) protekao rok za njezino dragovoljno izvrenje, ako je to odreeno presudom, te (d) utvreno da nema zakonskih smetnji za njezino izvrenje. Rjeenje postaje pravomono kad se vie ne moe pobijati albom ili kada alba nije doputena.

a) Postupak za izvrenje kazne zatvora 125. Kaznu zatvora izvrava ustanova za izdravanje kazne zatvora nadlena za to prema Zakonu o izvravanju kazne zatvora. Osuenika rjeenjem upuuje u tu ustanovu prekrajni sud na podruju kojeg osuenik ima prebivalite ili boravite. Ako je presudu u prvom stupnju donio prekrajni sud koji nije nadlean uputiti osuenika na izdravanje kazne zatvora, tada e taj sud dostaviti ovjereni prijepis presude s klauzulom pravomonosti prekrajnom sudu nadlenom za upuivavanjem osuenika na izdravanje te kazne zatvora. Nain i tijek izdravanja zatvora provodi se u svemu prema Zakonu o izvravanju kazne zatvora.

b) Postupak za izvrenje novane kazne 126. Novanu kaznu, trokove prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist prema pravomonoj odluci o prekraju prisilno naplauje porezna uprava odjel za prisilnu naplatu nadlena prema mjestu prebivalita ili boravita odnosno sjedita osuenika, ako osuenik prema pravomonoj odluci o prekraju nije u odreenom roku to platio u cijelosti. Da bi porezna uprava mogla provesti postupak prisilne naplate, sud ili drugo tijelo koji su u prvom stupnju donijeli o tome pravomonu odluku postavit e nadlenoj poreznoj upravi-odjelu za prisilnu naplatu pisani zahtjev za prisilnu naplatu. Uz pisani zahtjev dostavit e se ovjereni prijepis pravomone odluke s klauzulom pravomonosti. Ako porezna uprava-odjel za prisilnu naplatu ni u roku od jedne godine od zaprimanja zahtjeva za prisilnu naplatu u cijelosti ili djelomino ne naplati novanu kaznu, bez odgode e, osim za osuenika pravnu osobu i maloljetnog osuenika, podnositelju pisanog zahtjeva vratiti zahtjev s obavijeu da nije uspjela u cijelosti ili djelomina prisilna naplata novane kazne. Kada zaprimi takvu obavijest, sud prema mjestu prebivalita ili boravita osuenika, bez odgode e donijeti rjeenje kojim e: 1. odrediti zamjenu novane kazne zatvorom (tzv. supletorni zatvor) ili radom za ope dobro na slobodi i 2. uputiti osuenika na izdravanje tako odreenog zatvora ili rada za ope dobro na slobodi. Osueniku koji nije u odreenom roku platio novanu kaznu, zakonom se moe propisati uskrata izdavanja ili produljenja pojedine dozvole, registracije, ili potvrde iz slubene evidencije iz onog upravnog podruja u kojem je bio poinjen prekraj za koji nije plaena novana kazna. 38 Uskrata moe trajati sve do plaanja novane kazne, ali ne nakon to je nastupila zastara izvrenja novane kazne ili dok osuenik nije stupio na izvravanje zatvora ili rada za ope dobro na slobodi. Protiv rjeenja o zamjeni novane kazne doputena je alba. Nadlenost i nain izvravanja rada za ope dobro na slobodi, zatitnih mjera, odgojnih mjera, maloljetnikog. zatvora i zatitnog nadzora uz uvjetnu osudu ureuje se posebnim zakonom. Nakon smrti osuenika, ne pokree se postupak za izvravanje prekrajnopravnih sankcija. Ako je postupak u tijeku, rjeenjem suda ili drugog tijela na iji zahtjev je pokrenut obustavit e se. Ako je uz pravomonu odluku izreena zatitna mjera oduzimanja predmeta, sud koji je izrekao prvostupanjsku odluku odluit e hoe li se takvi predmeti prodati prema odredbama koje vrijede za ovrni postupak ili e se predati kriminalistikom muzeju odnosno drugoj ustanovi ili e se unititi. Novac dobiven prodajom predmeta unosi se u proraunska sredstva.

Ovu uskratu nije mogue primijeniti u podruju slubenih evidencija koje se tiu osobnih (statusnih) prava, ili onih koje slue slobodi kretanja, ostvarivanju prava iz rada, mirovinskog i socijalnog osiguranja ili ijim bi se neizdavanjem ugrozilo zdravlje ili sigurnost graana.

38

KAZALO POJMOVA
A Actones liberae in causa, 21 Adhezijski postupak v. Imovinskopravni zahtjev v. Mjere upozorenja v. Odgojne mjere prema maloljetnicimai Admonitivne sankcije, 30, 37

Akuzatorno naelo, 2, 83 B Beneficium novorum, 105 Bitna povreda prekrajnog postupka, 106 Blae kanjavanje D Delegacija nadlenosti v. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave kod prekoraenja nune obrane, 14 kod smanjene ubrojivosti, 21 kod zablude o protupravnosti, 24 za prekraje poinjene neinjenjem, 11 ovlasti, 63 pravo predlaganja dokaza i zavrni prijedlog, 89 odluke o prekraju, 39

Branitelj okrivljenika, 63

Brisanje iz prekrajne evidencije

Dokazivanje izvidi prekraja, 82 nezakoniti dokazi, 49 pravo predlaganja dokaza, 89 prikupljanje dokaza u provoenju nadzora, 82 red izvoenja dokaza, 88

Dostava, 67 Dovedbeni nalog, 72 Dovoenje, 72 v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika Dravni odvjetnik, 59, 117 E Ekonominost postupka, 48 v. Naela prekrajnog postupka Error facti, 24 Error iuris, 24 F Forum delegatum, 54 v. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave naelo javnosti, 87 odreivanje, 86 poetak, 88 pravo predlaganja dokaza i zavrni govor stranaka, 89 priprema za glavnu raspravu, 83 red izvoenja dokaza, 88 Glavna rasprava v. Krivnja v. Svijest o protupravnosti djela

I Imovinskopravni zahtjev, 90 In dubio pro reo, 43 v. Pretpostavka okrivljenikove nedunosti Inkvizitorno naelo, 99 Izuzee apsolutni razlozi, 56 odluivanje o izuzeu, 56 relativni razlozi, 56 obnova postupka, 110 zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne, 111 zahtjev za zatitu zakonitosti, 112

Izvanredni pravni lijekovi, 109

Izvidiprekraja i prikupljanje dokaza, 82 Izvrenje odluke o prekraju J Jamstvo, 74 K Kazne izbor vrste i mjere, 33 kazna maloljetnikog zatvora, 37 kazna zatvora, 29 v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika v. Naela prekrajnog postupka Jezik i pismo u postupku izvrenje kazne zatvora, 125 izvrenje odluka donesenih tijekom postupka, 124 zamjena novane kazne zatvorom ili radom za ope dobro, 126

novana kazna, 28 novana kazna maloljetnicima, 37 opa svrha, 26 ublaavanje, 35 v. Primjena prekrajnopravnih sankcija

Krajnja nuda, 15 Krivnja M Maloljetnici prekrajni postupak prema maloljetnicima, 114, 115 primjena materijalnopravnih odredbi, 37 primjena prekrajnopravnih sankcija, 37 v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika opomena, 30 uvjetna osuda, 30 dovoenje, 72 jamstvo, 74 mjere opreza, 73 potraga, 77 pozivanje, 71 tjeralica, 78 uhienje, 75 zadravanje, 76 naelo krivnje, 20 namjera i nehaj, 23 svijest o protupravnosti djela, 24 ubrojivost, 21

Mjere opreza, 73 Mjere upozorenja

Mjere za osiguranje nazoosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka

Mjesna nadlenost N Naela prekrajnog postupka dunost utvrivanja svih vanih injenica, 47 upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma u postupku, 46 naelo ekonominosti postupka i sprijeavanje zloupotrebe prava, 47 nezakonitost dokaza, 49 pouka o pravima u postupku, 50 pravo okrivljenika na obranu, 44 pretpostavka okrivljenikove nedunosti, 43 v. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave

Naelo zakonitosti, 4 Nadlenost sudova i tijela dravne uprave Nehaj v. Krivnja Nemogunost primjene prekrajnogprava, 8 Normiranje prekraja openito, 1 razvoj u Hrvatskoj, 2, 3 v. Propisivanje prekraja i prekrajnopravnih sankcija naplata na mjestu poinjenja prekraja, 123 novana kazna maloljetnicima, 37 mjesna nadlenost, 53 nenadlenost, 55 prijenos (delegacija) nadlenosti, 54 stvarna nadlenost, 52 sukob nadlenosti, 55 v. Krivnja

Namjera

Novana kazna, 28

Nulla poena sine culpa v. Krivnja v. Naelo zakonitosti Nullum crimen nulla poena sine lege Nuna obrana, 14 O Obavezna primjena blaeg zakona, 5 Obvezni prekrajni nalog, 120 prigovor, 121 prethodni postupak, 122 v. Prekrajni nalog v. Izvanredni pravni lijekovi

Obnova postupka, 110 Odgojne mjere prema maloljetnicima, 32, 37 Odgovornost i kanjavanje pravnih osoba, 36 Oduzimanje imovinske koristi, 38 Okrivljenik, 62 pravo na obranu, 44 ispitivanje, 85 sadraj, 84 v. Tuitelj ovlateni Optuni prijedlog

Oteenik, 61 P Podnesci, 64 Pokuaj prekraja, 17 Postupak prema maloljetnicima v. Maloljetnici

Potraga, 77 v. Mjere za osiguranje provodbe postupka i izvrenja kazne Povrat u prijanje stanje, 66 Pozivanje, 71 v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka v. Pretpostavka okrivljenikove nedunosti primjena prekrajnog prava prema pravnim osobama, 36

Praesumtio inocentiae Pravna osoba Pravomonost odluke o prekraju, 124 Pravo okrivljenika na obranu, 44 v. Naela prekrajnog postupka pojam, 10 razlika izmeu prekraja i kaznenih djela, 1 vrijeme i mjesto poinjenja, 12 vrste, 11 v. Pokuaj prekraja v. Protupravnost i iskljuenje protupravnosti v. Stjecaj prekraja Prekraj

Prekrajna evidencija, 40 Prekrajni nalog opi uvjeti izdavanja, 116 ovlatenici za izdavanje, 117 prigovor, 119 sadraj, 118 v. Obvezni prekrajni nalog pokretanje, 99 primjena propisa o voenju postupka, 99 voenje postupka, 100 v. Rjeenje o prekraju

Prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave

Prekrajni postupak u prvom stupnju pokretanje prekrajnog postupka, 83 v. Optuni prijedlog v. Tijek postupka v. Prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave delegacija nadlenosti, 54 mjesna nadlenost, 55 sastav suda, 52 stvarna nadlenost, 52 sukob nadlenosti, 55 izrada i dostava, 96 izvrenje, 124, 125, 126 odbijanje optube, 93 oslobaajua, 94 osuujua, 95 sadraj, 97

Prekrajni sud

Presuda

Prethodno pitanje, 51 Pretpostavka okrivljenikove nedunosti, 43 v. Naela prekrajnog postupka izbor vrste i mjere kazne, 33 odmjeravanje kazne, 33 prisilna naplata i zamjena novane kazne, 33 ublaavanje kazne, 35 zamjena i prisilno izvrenje novane kazne i globe, 36 v. Pojedine radnje u postupku Primjena prekrajnopravnih sankcija

Privremeno oduzimanje predmeta, 89 Propisivanje prekraja i prekrajnih sankcija, 7 Prostorno (teritorijalno) vaenje propisa o prekrajima, 8 Protupravnost i iskljuenje protupravnosti krajnja nuda, 15

nuna obrana, 14 sila i prijetnja, 16

Rad drugostupanjskog suda u povodu albe odbacivanje albe, 108 odbijanje albe, 108 ukidanje prvostupanjske odluke, 108 v. Izvrenje odluke o prekraju

Rad za ope dobro126 Razgledavanje spisa, 66 Rehabilitacija, 39 Rjeenje o prekraju oblik rjeenja o prekraju, 101 rjeenje kojim se okrivljenik proglaava krivim, 101 rjeenje o obustavi postupka, 101 v. Prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave

Rokovi u postupku, 68 S Sankcije prekrajnopravne opa svrha, 26 prema maloljetnicima, 37 vrste, 25 v. Kazne v. Mjere upozorenja v. Odgojne mjere prema maloljetnicima v. Primjena prekrajnopravnih sankcija v. Zatitne mjere

Stjecaj prekraja idealni, 19 realni, 19 okrivljenik, 62 ovlateni tuitelj, 58, 59, 60, 61 zavrni govor, 89

Stranke, 57

Stvarna nadlenost T Tijek postupka javnost glavne rasprave, 87 odreivanje glavne rasprave, 86 poetak glavne rasprave i red izvoenja dokaza, 88 pravo predlaganja dokaza i zavrnigovor stranaka, 89 pripremno roite, 86 v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka v. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave pomagatelj, 18 poticatelj, 18 supoinitelj, 18 v. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave v. Izvrenje odluke o prekraju v. Krivnja Sudionitvo

Sukob nadlenosti Supletorni zatvor,126 Svijest o protupravnosti djela, 24

Tjeralica, 78

Trokovi postupka naplata na mjestu poinjenja prekraja, 123 odluivanje o trokovima postupka, 81 sadraj trokova postupka, 79 obveznik plaanja, 80 dravni odvjetnik, 59 oteenik tuitelj, 61 pravna osoba s javnim ovlastima, 60 tijelo dravne uprave, 60

Tuitelj, ovlateni, 58

U Ubrojivost, 21 samoskrivljena neubrojivost, 22 v. Krivnja v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka v. Mjere upozorenja

Uhienje, 75

Uvjetna osuda, 30 Z Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne, 111 v. Izvanredni pravni lijekovi v. Izvanredni pravni lijekovi o radnjama u postupku, 65 o vijeanju i glasovanju, 65 Zahtjev za zatitu zakonitosti, 112 Zapisnik

Zastara alba ovlatenici za podnoenje albe, 103 rad prvostupanjskog suda ili tijela dravne uprave u povodu albe, 107 rok za albu, 104 sadraj albe, 105 albene osnove, 106 v. Rad drugostupanjskog suda u povodu albe prekrajnog progona, 9 zastara izvenja izreenih sankcija, 9 primjenjene prema maloljetniku, 37 izvrenje, 126

Zatitne mjere, 31

urni postupak, 113

PREGLED VANIJE LITERATURE I PRAVNIH IZVORA Babac, B., Upravno pravo: Odabrana poglavlja iz teorije i praxisa, Osijek, 2004. Babac, B., Upravno postupovno pravo: Odabrana poglavlja, Osijek, 1998. Borkovi, I., Upravno pravo, VII izdanje, Zagreb, Narodne novine, 2002. Horvati, ., Novo prijestupovno i prekrajno pravo kao dio hratskog kaznenopravnog sustava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 5-20. Horvati, ., Temeljna polazita za preureenje hrvatskog prijestupovnog i prekrajnog prava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 6, br, 2, 1999, str. 429-443. Josipovi, I., Neki organizacijski i postupovni aspekti reforme prekrajnog prava u svjetlu mitovi koji (ne) mogu biti temelj, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 6, br, 2, 1999, str. 445-460. Josipovi, I., Novi prekrajni i prijestupovni postupak: Kreativna inovacija ili nedomiljen eksperiment, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 343-352. Josipovi, I, Prekrajni zakon, Narodne novine, Zagreb, 2002. Kamari, M. Festi, I., Upravno pravo: Opti dio, Sarajevo, 2004. Kovai, A., Pravnopovijesni prikaz prekrajnog i prijestupovnog prava u Hrvatskoj, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 21-39. Krbek, I., Pravo jugoslavenske javne uprave, III knjiga: Funkcioniranje i upravni spor, Zagreb, Birozavod, 1962. Krlea Jurii, A., Ustrojbena, funkcionalna i statusna pitanja prekrajnih sudova i upravnih tijela, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 391396. Markovi, B., Carinski i porezni prekraji u upravnom sporu, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 479-497. Nikoli, R., O nekim neprihvatljivim rjeenjima u novom prekrajnom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini, Pravna misao, Sarajevo, 2006, br. 9-10, str. 15-24. Novoselec, P., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2004. Pavii, B., Komentar Zakona o kaznenom postupku, Rijeka, 2005. Pavii, B. Grozdani, V., Osnove kaznenog prava i postupka, Rijeka, 2001. Perkovi, M. Josipovi, J., Postupak za financijske prekraje de lege lata i de lege ferenda, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 465-478. Potoki, S., Osnovni zakon o prekrajima s komentarom, Narodne novine, Zagreb, 1962. i 1970. Prekrajni zakon i prekrajne sankcije za poslovne subjekte, Propisi.hr, asopis za pravnu praksu, Zagreb, 2008, br. 4. Tomaevi, G.-Krapac, D.-, Glui, S., Kazneno procesno pravo, Zagreb, Narodne novine, 2005.

Vei, P. Glui; S., Prekrajno pravo: Opi dio, Zagreb, Narodne novine, 2009. Vei, P., Kritiki osvrt ne neke propise Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 431-440. Widdershoven, R., Encroachment of Criminal Law in Administrative Law in the Netherlands, Electronic Journal of Comparative Law, Vol. 6.4, December 2002., str. 447 Beka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961. godine (Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 12/93.) Beka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. godine (Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 12/93.) Kazneni zakon (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07. i 152/08.) Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 4.studenoga 1950.), te Protokol br. 1 (Pariz, 20. oujka 1952.), protokol br. 4 (Strasbourg, 16. rujna 1963.), Protokol br. 6 (Strasbourg, 28. travnja 1983.) i Protokol br. 7 (Strasbourg, 22. studenog 1984.) uz tu Konvenciju (proieni tekst, Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 6/99., 8/99.). Pomorski zakonik (Narodne novine, br. 181/04. i 146/08.) Prekrajni zakon (Narodne novine, br. 107/07.) Ustav Republike Hrvatske (proieni tekst, Narodne novine, 41/01.) Zakon o carinskoj slubi (Narodne novine, br. 83/09.) Zakon o financjskoj policiji (Narodne novine, br. 177/04.) Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08. i 83/09.) Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira (proieni tekst, Narodne novine, br, 5/90., 30/90. (ispr.), 47/90.) Zakon o strancima (Narodne novine, br. 79/07.) Zakon o sudovima za mlade (Narodne novine, br. 11/97., 27/98., 12/02.)