DUBROVAKO NERETVANSKA UPANIJA

PRIRUNIK ZA KOLSKI PREVENTIVNI PROGRAM radionice za uenike

Dubrovnik, veljaa 2000.

PRIRUNIK ZA KOLSKI PREVENTIVNI PROGRAM

radionice za uenike

Autori (abecednim redom): Matija ale-Mratovi, lijenik specijalista kolske medicine - ZZJZ upanije dubrovako-neretvanske Bojana engija, psiholog - O.. Mokoica, Dubrovnik Marija Mio, defektolog - O.. Don Mihovila Pavlinovia, Metkovi Rina Nenadi, pedagog-psiholog - O.. Cavtat, Cavtat Tanja Ronevi, psiholog - O.. Lapad, Dubrovnik Marina Sambrailo, defektolog - O.. Ivana Gundulia, Dubrovnik Jadranka Stojiljkovi, pedagog - O.. Marina Dria, Dubrovnik Jasna imunac, pedagog - O.. upa dubrovaka, upa dubrovaka Jadranka Zloilo, psiholog - O.. Marina Getaldia, Dubrovnik

Urednitvo: Matija ale-Mratovi Tanja Ronevi Jasna imunac

Lektori: Nikica esko Asija Kursar

SADRAJ:
Predgovor Uvod Upute za rad

Radionice:
V. razred 1. Ja sam peta 2. Kako treba uiti***** 3. Uvod u osnovne psiholoke potrebe***** 4. Osnovne psiholoke potrebe***** 5. Moj prostor***** 6. Dnevnik 7. Moja najdraa (najvanija) osoba 8. Prepoznavanje osjeaja 9. Srea 10. Kako se postie srea-radost 11. Tuna slika**** 12. Kad sam sam, kako se zabavljam 13. Dobre vijesti 14. Moj heroj (idol) 15. Moje tijelo se mijenja 16. Moja obitelj 17. Ja sam i volim 1 1 6 8 10 11 14 14 16 16 17 17 18 19 20 20 22

VI. razred 1. Bravo, bravo. 2. Samopotovanje ***** 3. Pitalice 4. Jezik zmije i irafe 5. Tjelesne i psiholoke promjene u pubertetu 6. Odrastanje i odgovornost 7. Osnovne psiholoke potrebe kroz aktivnosti ***** 8. Pozitivne poruke sebi. 9. Piramida prijateljstva 10. Dvorac na dnu mora.

23 23 24 25 27 28 29 31 32 34

11. Prepoznavanje osjeaja na tjelesnom nivou***** 12. Potivanje drugih 13. Naa pjesma 14. Problemi djece 15. Zajedno do rjeenja 16. Moj cvijet 17. Kako rei ne***** 18. Moja kola (razred) 19. Potpora i povjerenje 20. Zlatna ribica 21. Drvo elja 22. Piramida ivota

34 35 37 38 38 39 40 40 41 42 42 43

VII. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.

razred Krug povjerenja 46 Nedovrene reenice 46 Ovo sam ja 47 Kako se bavimo frustracijom***** 48 Kako donosimo odluke ***** 49 Zabavi se i nai prijatelja 51 Da sam ja 53 Konstruktivno koritenje slobodnim vremenom 53 Pravila lijepog ponaanja u komunikaciji pismom i telefonom 54 Aktivno i pasivno sluanje 55 Katran u pluima 55 Cijena puenja 56 Debata i argumentacija 57 Pitanja za eir 59 Mudro stablo 61 Zadovoljenje psiholokih potreba***** 62 Uspjeni i neuspjeni naini zadovoljavanja psiholokih potreba 65 Zar sam to ja 65 Postavljanje osobnih ciljeva i praenje realizacije postavljenih ciljeva 66 Kako me drugi vide 68 Dvojbe ***** 68 Kakva osoba elim biti 70 Pitanja za budunost 71

VIII. razred 1. Komunikacija 2. Suradnjom do uspjeha 3. Ah, ti deki - ah, te cure 4. Prve simpatije - prvi izlasci 5. Skriveno blago 6. Krug privatnosti 7. Problemi mladih 8. Tko sam ja 9. to posije, to poanje I 10. Definicija i prepoznavanje osjeaja***** 11. Duga osjeaja 12. to posije, to poanje II 13. Telefonska govornica 14. Rjeavanje problema 15. kola kakvu bismo eljeli imati 16. Negativne i pozitivne ovisnosti***** 17. tete od droga 18. to mladi ljudi, roditelji i nastavnici mogu napraviti da sprijee problem ovisnosti 19. Zdravlje 20. Moj zdravstveni profil 21. Uspjeh***** 22. Dvojbe***** 23. Teorijski tekst za pripremu teme o ilegalnim drogama *****

72 72 74 74 75 76 78 79 81 81 83 84 84 85 87 89 91 91 93 94 97 97 99

Igre za razonodu i relaksaciju .

Literatura

108
117

PREDGOVOR
Ovaj Prirunik je nastao zajednikim radom grupe kolskih koordinatora PP-a i lijenice kolske medicine Zavoda za javno zdravstvo Dubrovako neretvanske upanije. Namijenjen je svim nositeljima PP-a za rad s uenicima osnovne kole od 1. do 8. razreda. Radni materijali Prirunika su rezultat viegodinjeg profesionalnog iskustva autora, ali i entuzijazma i podrke naih kola i obitelji. Stoga se elimo zahvaliti njima i svima koji su nam svojom podrkom pomogli u realizaciji Prirunika: Uredu za drutvene djelatnosti Dubrovako-neretvanske upanije, upanijskom uredu za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu i ravnateljima kola, Uredu za drutvene djelatnosti Grada Dubrovnika i NGO Dubrovnik-zdravi grad Djelatnicima poduzea Dubrovnik-tim d.o.o.

I na kraju, unaprijed se zahvaljujemo svima koji e ove radionice pretvoriti u stvarni doivljaj.

Autori

UVOD
Temeljni cilj PP-a je kroz odgojno obrazovni proces smanjiti broj mladih koji e zapoeti s iskuavanjem sredstava ovisnosti. Dugorono to znai i smanjenje broja konzumenata sredstava ovisnosti i ovisnika u Hrvatskoj. Ovaj Prirunik smo pripremili na temelju Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga, upanijskog preventivnog programa, potujui suvremena naela i dosadanja iskustva u prevenciji zlouporabe droga. Prema njima se postavljeni cilj najefikasnije postie kroz programe u kojima se manjim dijelom govori o drogama i njihovom djelovanju, a prvenstveno se uenike usmjerava ka razvoju socijalnih vjetina, te zdravim stilovima ivota. Stoga na program prevencije ovisnosti u osnovnoj koli obuhvaa podciljeve: 1. Razvijanje pozitivne slike o sebi 2. Uenje vjetina donoenja odluka i rjeavanja problema 3. Uenje o osjeajima i njihovom izraavanju 4. Formiranje ispravnog stava prema sredstvima ovisnosti i upoznavanje sa tetnim posljedicama zlouporaba droga 5. Stjecanje vjetine otpora pritiscima da se uzme droga 6. Formiranje pozitivnog stava prema zdravim stilovima ivota.

Navedeni podciljevi e se realizirati kroz predloene i razraene tematske cjeline i aktivnosti za svaki razred, te u sklopu edukacije uitelja. Teme za roditelje nisu priloene ovom priruniku, ali je njihova izrada u tijeku i planirana u narednom periodu. Ovo je prva radna verzija Prirunika za PP, koji e se kroz praksu evaluirati, mijenjati i dopunjavati.

UPUTE ZA RAD TO sadri Prirunik?

Radni materijali ovog Prirunika izraeni su u obliku radionica. Za svaki razred, od prvog do osmog, pripremljen je odreen broj tema prilagoenih uzrastu uenika. Na kraju je posebni dodatak igara za razonodu i relaksaciju koji moete koristiti u svim razredima, te preporuena literatura u kojoj moete nai velik broj zanimljivih igara koje takoer moete koristiti u radionicama.

TKO su nositelji programa ?

Koordinatori PP-a realiziraju teme oznaene zvjezdicama (*****). Razrednici obrauju ostale teme za to ih je potrebno educirati. Pojedine teme, u dogovoru s koordinatorom, obrauju lijenici kolske medicine. Vanjski suradnici, lanovi Povjerenstva za provedbu PP-a i roditelji uenika prema svojim zanimanjima, educiranosti i podrujima djelovanja, mogu obraditi pojedine teme u dogovoru s razrednicima i koordinatorima. Uenici, lanovi grupa Vrnjaci pomagai, Mali psiholozi i sl. mogu biti voditelji igara za razonodu i relaksaciju.

KADA provoditi PP?

Veina tema e se realizirati na satovima razrednog odjela. Pojedini sadraji su prikladni i za ostale nastavne sate: hrvatskog jezika, likovne kulture, tjelesno-zdravstvene kulture, prirode i biologije. Igre za razonodu i relaksaciju mogu se koristiti kao uvod ili dodatak temama PP-a, na poetku ili na kraju nastave, na satovima tjelesno-zdravstvene kulture, na nastavi izvan uionice, ili, uostalom, uvijek kad procijenite da uenicima treba osvjeenje i zabava.

KAKO provoditi PP?

Da bi rad na prevenciji ovisnosti imao kontinuitet, preporuamo realizaciju radionica slijedom kako su navedene u Priruniku. Bilo bi poeljno da uenici imaju biljenicu u kojoj e raditi sve teme iz PP-a. Radne listove mogu zalijepiti u svoje biljenice. Iako u radnim materijalima nije posebno istaknuto, bilo bi poeljno da uenici na kraju radionice vrednuju ocjenama od 1 do 5 prema tomu koliko im je ono, to su radili i nauili, korisno i zanimljivo. Primjer povratne informacije koju moete koristiti dok se ne razradi sustavniji nain evaluacije ovog programa: Ova tema mi je: korisna 1 2 3 4 5 zanimljiva 1 2 3 4 5 zabavna 1 2 3 4 5 slobodno sam izraavao svoje miljenje 1 2 3 4 5 ostali su me uvaavali 1 2 3 4 5 osjeao sam se prihvaeno 1 2 3 4 5 Napii to si novo nauio danas? Povratne informacije prema dogovoru obradite zajedno sa koordinatorom PP-a. elimo vam puno uspjeha u radu!

PP-radionice V-VIII razred

Dubrovnik, veljaa 2000.godine

Radionice za V. razred

1. JA SAM PETA
CILJ: Upoznavanje razrednika s tekoama uenika pri prelasku u predmetnu nastavu, zbliavanje i upoznavanje uenika i razrednika, meusobna podrka uenika. VRIJEME: 30 minuta. UVJETI RADA: Uenici rade u malim grupama. PRIBOR: Papir i olovke. POSTUPAK U prvom dijelu sata uenici sjede na svojim uobiajenim mjestima. Recite da vas zanima kako im je sada, u 5. razredu, to im je lako, a to im se ne ini lakim u 5. razredu. Na plou napiite pitanja: 1. Po emu se, po tvom miljenju, razlikuje 5. razred od prethodnih razreda (1.-4.) ? 2. to ti je tee, loije u 5. razredu? 3. to ti je sad ljepe, lake, bolje u 5. razredu? 4. to ti je najlake (najljepe) u 5. razredu? Neka svaki uenik za sebe napie odgovore na ova pitanja. Kada zavre, podijelite ih u grupe od 5 uenika. Neka rasprave i usporede svoje odgovore, te od njih izrade zajedniki odgovor koji e njihov izvjetava proitati pred razredom. Nakon izvje a raspravite o dobivenim odgovorima. Nastojte utvrditi to uenicima stvara najvie tekoa u prilagodbi na predmetnu nastavu. Vrlo zanimljive podatke dat e vam odgovori na pitanje to im je najljepe u 5. razredu. Ako elite, moete evidentirati njihove odgovore i s njima upoznati roditelje na roditeljskom sastanku i/ili uitelje na uiteljskom vijeu. Dobivene odgovore iskoristite kao predloak za odreivanje vrste pomoi i tehnika koje moete primijeniti u nastojanju da olakate uenicima prijelaz na predmetnu nastavu.

2. KAKO TREBA UITI?*****

CILJ: Pouavanje uenika najuinkovitijim nainima uenja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Upitnik, tekst izlaganja, letak za uenika.

POSTUPAK Umnoite upitnike o uenju i podijelite uenicima. Kada ih popune, obradite temu uenja prema sljedeoj uputi:

UPITNIK O UENJU
Proitaj navedene tvrdnje i zaokrui DA ako ti tako ui, a NE ako to nije tvoj nain uenja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Uvijek uim u isto vrijeme (u istoj smjeni). Uim svakodnevno vie od jedno sata. Uvijek uim odmah nakon to jedem. Uim tek nakon to mi se roditelji vrate s posla. Uim na raznim mjestima u kui. Dok uim ukljuen mi je TV. Dok uim svira mi glazba. Uim sam u sobi. Naje e uim u krevetu. Dok uim na stolu su mi sve knjige i biljenice iz svih predmeta. Napravim plan uenja kada u i kako uiti. Najprije uim lake predmete. Kada su neki predmeti slini po sadraju (npr. povijest i zemljopis) uim ih jedan za drugim. Uim tako da lekciju samo nekoliko puta proitam. Ponavljam naglas (ili u sebi) proitanu lekciju. Due lekcije podijelim na manje dijelove i uim dio po dio. Onaj dio koji ne razumijem nauim napamet. Dok uim pravim biljeke ili podcrtavam u tekstu. Dok sve predmete ne nauim ne pravim nikakvu pauzu za odmor. im nauim ukljuim TV ili kompjutor. DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE

Najpovoljnije vrijeme za uenje je: Ujutro od ______ do _______ popodne od ______ do ______ Najvaniji dio uenja je: a) itanje, b) podcrtavanje c) pravljenje biljeki, d) dijeljenje lekcije u manje dijelove, e) prepriavanje lekcije Objasni zato je to najvanije_________________________________________ _______________________________________________________________ _______________________________________________________________ _______________________________________________________________

Uvod: Ovaj SRO posvetit emo temi - uenju. Ove kolske godine uenje postaje puno ozbiljniji posao, dobili ste puno novih uitelja i novih predmeta. No, za svakog uenika osim obavljanja kolskih obveza vano je da ima dovoljno vremena i za odmor, igru, hobije i slobodne aktivnosti. Strunjaci koji sudjeluju u izradi vaih kolskih programa (onoga to uite iz pojedinog predmeta) znaju da uenici vae dobi ne bi smjeli provesti uei vie od 2 do 3 sata dnevno (samo iznimno 3 sata). No mnogi od vas, ipak, za odlian uspjeh moraju uiti i vie. U emu je problem? Problem bi se moda mogao zvati "loa organizacija uenja". to znai loa organizacija? Koliko ste puta od vaih roditelja i prijatelja uli da je neto propalo jer je bilo loe organizirano i planirano (navedite djeci primjer neeg slinog). to iz ovoga moemo zakljuiti? Da su samo dobro organizirane i planirane aktivnosti i poslovi uspjeni, efikasni i da poluuju rezultate. I onda, kako treba uiti, odnosno kako dobro organizirati uenje? Osnovno je utvrditi vrijeme kad emo uiti. Strunjaci koji se bave problematikom uenja (psiholozi) tvrde da je najpovoljnije vrijeme ujutro od 9 do 11 (12) sati, a poslijepodne od 15 do 17 (18) sati. Tad najbolje pamtimo, zakljuujemo i uviamo. Zato treba uiti upravo u to vrijeme. Ako svaki dan budemo zapoinjali uiti u to vrijeme, stvorit emo naviku, to e dodatno ubrzati nae uenje. Naime, na "mozak" naviknut e se da je to vrijeme kad on mora pojaano raditi pa e se bre "zagrijati" za uenje (dajte uenicima primjer iz svakodnevng ivota o nekim pozitivnim steenim navikama, npr, vrijeme jela, odlaska na spavanje sl.). Izmeu pojedinih predmeta napravite krau pauzu. Jednako je vaan dobar izbor mjesta uenja. Kako treba izgledati mjesto gdje se moe dobro nauiti? Nije vano je li to djeja soba, dnevna soba ili blagovaonica. Vano je da je u toj prostoriji u vrijeme kada se ui tiho, mirno i prozrano i da uenika nitko ne uznemirava. Ui se sjedei za stolom na stolcu od tvreg materijala (fotelje ne dolaze u obzir), na stolu stoje samo knjige i biljenice iz predmeta koji se trenutno ui. Znai, bez suvinih knjiga i nekih drugih stvari koje bi vam odvlaile pozornost. Prostorija mora biti i dostatno svijetla; ako nema dovoljno dnevne svjetlosti, upalite svjetiljku (po mogunosti je postavite s lijeve strane). Kad smo osigurali prostorne i vremenske uvjete, kreemo s uenjem. to prvo trebamo uiti? Kad smo svjei i odmorni, trebamo uiti one predmete (dijelove gradiva) koji nam nisu laki, a zatim one koji su laki. Jednako tako nije preporuljivo uiti jedne iza drugih sline predmete (povijest i zemljopis i sl.) jer e se vjerojatno pomijeati naueno. Kako uiti? Lekciju bi prvo trebalo podijeliti u odjeljke. Svaki odjeljak proitajte jednom, zatim proitajte jo jednom i tom prilikom moete podcrtati kljune rijei. Odjeljak

proitajte i trei put, a nakon treeg itanja ponovite, prepriajte samostalno cijeli odjeljak. Pomaite se podcrtanim rijeima. Tek nakon to ste tako nauili prvi odjeljak, krenite na isti nain dalje. Na kraju ponovite cijelu lekciju dva do tri puta samostalno. Ako se neega ne moete sjetiti, slobodno otvorite knjigu i pogledajte, a zatim nastavite ponavljanje. Prilikom itanja usmjerite pozornost na ono to itate jer tako i razvijamo sposobnost koncentracije koja nam poslije omoguuje uspjeno uenje. Ako ne moete podcrtavati vane dijelove, onda zapisujte biljeke o njima. Nerazumljive dijelove pokuajte razjasniti uz neiju pomo, a ako to ne uspijete, nemojte ih uiti napamet, ve na sljedeem redovitom satu ili satu dopunske nastave zamolite uitelja za dodatno objanjenje. Kad u onome to uite ima nekih stranih nerazumljivih rijei, upotrijebite rjenik stranih rijei ili zamolite za pomo roditelje ili nekog za koga mislite da bi mogao znati. Vano je istaknuti da nije potrebno nauiti cijelu lekciju napamet, nego razumjeti je i zapamtiti najvanije dijelove. "Sad u vam ja podijeliti letke u kojima je u kratkim crtama opisano ovo to sam vam ja sad tumaila (tumaio). (Ovdje su navedena dva letka, odaberite koji ete podijeliti uenicima, ili iskombinirajte svoj). Proitajte jo jedanput i prokomentirajte zajedno s uenicima tekst letka. Bilo bi poeljno da neki od uenika koji ne ue na ovakav organizirani nain ispriaju kako oni ue i da svi uenici zajedno daju na to svoj komentar. Uenici koji ue planirano i organizirano neka iznesu svoja iskustva. Zanimljivo bi bilo usporediti njihov uspjeh, vrijeme koje provedu uei, i openito, njihovo zadovoljstvo kolskim uspjehom. Na kraju uenike treba uputiti na to da svaki dan planiraju uenje i da se dre plana. USPJEH U UENJU PROBUDIT E ZANIMANJE ZA DALJNJE NAPREDOVANJE. OSJETIT E DA ZNA I VOLI UITI - TO E BITI NAJVEA NAGRADA I VELIKA GARANCIJA ZA USPJEH U IVOTU. Napomena: Umnoite ovaj letak za sve uenike i podijelite ga. Na kraju neka svaki uenik usporedi svoje odgovore iz upitnika i podatke sa letka te na taj nain utvrdi to bi trebao mijenjati da povea uinkovitost tehnike uenja. Letak mogu zalijepiti na karton i staviti na zid iznad radnog stola kao podsjetnik.

KAKO UITI - LAKO UITI Mjesto za uenje: 1. Vano je da ui uvijek na istom mjestu. im sjedne na uobiajeno mjesto za uenje program za uenje se automatski ukljuuje. 2. Prostorija u kojoj ui treba biti mirna i dovoljno osvijetljena. Iskljui TV. Moe sluati glazbu, ako ti godi dok ui. 3. Ui sjedei za stolom na stolici od tvreg materijala Krevet ili fotelja su mjesta za odmor, drijemanje, matu. Na stolici miii tijela su aktivniji, mozak se budi i spreman je za rad. 4. Na stolu dri samo knjige, biljenice i pribor iz predmeta koji ui. Igrake i druge stvari stanuju na drugim mjestima. Vrijeme za uenje: 1. Planiraj kad e i to uiti. Organiziraj svoj dan tako da se zna kad je vrijeme za uenje, a kad za igru i odmaranje. 2. Najbolje je uiti svaki dan u isto vrijeme, jer tako navikava svoj mozak da u odreeno vrijeme bude brzo spreman za uenje- da ukljui program za uenje. 3. Najpovoljnije vrijeme za uenje je ujutro od 9 do 11 sati, a popodne od 16 do 18 sati. 4. Neka proe najmanje 1 sat izmeu objeda i uenja. Nain uenja: 1. Najprije cijelu lekciju proitaj naglas. 2. Zatim je podijeliti u manje dijelove /odjeljke/ 3. Prvi dio proitaj, ako eli neto podcrtaj i na kraju sebi naglas prepriaj. Dok prepriava moe se pomoi onim to si podcrtao. 4. Zatim proitaj slijedei dio lekcije, pa ponovi i tako do kraja. 5. Dobro bi bilo jo jednom proitati svu lekciju i prepriati je cijelu. Ve primjeuje da je ponavljanje i prepriavanje lekcije najvaniji dio uenja. 6. Na kraju odgovori na pitanja iz udbenika.

Gradivo moe ponavljati eui po sobi. Moe zamisliti da odgovara pred nastavnikom. Dok stoji ili hoda tvoje tijelo i mozak su aktivniji pa bolje pamti. U poetku ti se moe initi da ti treba puno vremena za ovakvo uenje. Ubrzo e uvidjeti da ovako naueno gradivo razumije i jako dugo pamti.

to jo pomae u uenju: 1. Najprije dok si odmoran i svje ui najtei predmet. Kada naui, prijei na laki. Izmeu napravi malu pauzu od 5 minuta. Ustani i protegnuti noge. 2. Izmeu slinih predmeta ui neto sasvim razliito ili napravi veu pauzu. 3. Ako ima test nemoj uiti sve u zadnji tren pred ispit, jer e se sve pomijeati. Preporuljivo je prespavati izmeu uenja i testa. 4. Nakon uenja nemoj gledati TV ili igrati kompjutor bar 1 sat vremena. Novi sadraji e izbrisati iz pamenja dio tek nauenog gradiva. 5. Da bi naueno gradivo ostalo dobro zapameno daj mu vremena da se slegne. Zato nakon uenja izai vani i igraj neku aktivnu igru, npr. vonja bicikla, rolanje, igre s loptom. Na taj nain e se tvoje tijelo razgibati, a mozak odmoriti.

LETAK ZA UENIKE - KAKO TREBA UITI

1. 2. 3. 4. Ui uvijek na istomu mjestu. Po mogunosti uvijek u isto vrijeme. Svaki dan planiraj uenje za idui dan i dri se plana rada; pozornost usmjeri prema onome to ui jer se sposobnost koncentracije razvija u procesu uenja. Razmiljaj o organizaciji vlastitog uenja.

USPJEH U UENJU PROBUDIT E ZANIMANJE ZA DALJNJE NAPREDOVANJE. OSJETIT E DA ZNA I VOLI UITI. TO E BITI NAJVEA NAGRADA I VELIKA GARANCIJA ZA USPJEH U IVOTU. PODSJETNIK ZA UENIKE 1. Redovito polazi nastavu. U kolu dolazi na vrijeme i bez zakanjenja. 2. Uvijek sa sobom nosi sav potrebni pribor. 3. Aktivno sudjeluj u nastavi i budi paljiv na satu. 4. Prepii (i prerii) sve to nastavnik napie na ploi. 5. Biljeke sa sata kod kue dopuni biljekama iz udbenika. 6. Prije uenja provjetri prostoriju u kojoj e uiti. 7. Pripremi sve to ti je potrebno za uenje. Na tvom radnom stolu ne smije biti nita suvino. 8. Prije uenja novoga gradiva ponovi staro. 9. Temeljito i pozorno proui one dijelove nastavnoga gradiva koji su ti teki. Ako ih ni nakon toga ne razumije, potrai pomo od uitelja, roditelja ili nekog drugog uenika. 10. Nepoznate rijei objasni koristei se rjenikom. Pitaj uitelja ili roditelja. 11. Podijeli lekciju u odjeljke. 12. Svaki odjeljak proitaj tri puta. Pri drugom itanju podcrtaj ili prepii vane dijelove. Nakon treeg itanja ponovi odjeljak samostalno, i tek tada kreni dalje. 13. Nakon to si nastavno gradivo tako proitao, skratio i nauio, ponovi ga bez upotrebe knjige i biljenice dva do tri puta. Nezanimljivo gradivo povezuj sa zanimljivim. VRIJEME UENJA Treba uiti kad je organizam najaktivniji: - ujutro - od 9 do 11 sati - popodne - od 16 do 18 sati MJESTO UENJA Treba uvijek uiti na istomu mjestu. REDOSLIJED UENJA PREDMETA Prvo treba uiti tee, pa lake, a na kraju najlake predmete. Sline predmete ne smijemo uiti jedan poslije drugoga. Izmeu pojedinih predmeta napravi krau pauzu. ORGANIZACIJA UENJA Ui u tihoj i osvijetlijenoj sobi. (Iskljui radio, TV, zamoli ukuane da te ne uznemiruju.) Prozrai prostoriju u kojoj ui. Sjedi za stolom na drvenom stolcu ili stolici od nekoga tvreg materijala. Na stolu dri samo biljenice i knjige iz predmeta koje ui. Aktivno ui: - podijeli gradivo u odjeljke, svaki odjeljak proitaj naglas tri puta - podcrtavj bitne dijelove lekcije ili pii biljeke - ponavljaj gradivo naglas i/ili odgovaraj na pitanja koja slijede iza lekcije.

3. UVOD U OSNOVNE PSIHOLOKE POTREBE*****

CILJ: Prepoznavanje osnovnih psiholokih potreba, utvrivanje njihova znaenja,. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima i rade u malim skupinama. PRIBOR: Papir, olovke. POSTUPAK Uputa uenicima: Na list papira nacrtajte veliko zrcalo. Ukrasite ga kako elite. Napiite na list svoje ime da se zna ije je zrcalo. Kad ga svi nacrtate, dajte svoj list prvom ueniku do sebe. On e vam na vae zrcalo napisati neto lijepo, neku vau lijepu osobinu koju je primijetio. Kad zavri, dodat e list sljedeem ueniku i tako e zrcalo kruiti vaim redom dok svako iz reda ne upie neto pozitivno na vae zrcalo. Vae poruke, koje ete napisati na zrcalo, mogu se odnositi na izgled ili osobine uenika, na neto lijepo to ste zapazili u njegovu ponaanju, neto to smatrate posebno vrijednim kod tog uenika, to god elite, ali pazite: vae poruke trebaju biti pozitivne, dobronamjerne i odnositi se ba na tog uenika. Kad vam se ponovno vrate vaa zrcala, proitajte to su to lijepo o vama napisali uenici iz reda. Recite uenicima da se okrenu uenicima iza sebe i tako naprave male skupine. Pustite uenike da malo prokomentiraju svoja zrcala i sadraje na njima. Pitajte ih sviaju li im se poruke na zrcalu, kako se sada osjeaju, jesu li zadovoljni, neka razmisle to ih to ini zadovoljnima kad proitaju poruke. INFORMIRANJE UENIKA: osnovne psiholoke potrebe Svi ljudi od poetka do kraja ivota imaju svoje bioloke potrebe za: vodom, hranom, zrakom, snom, i psiholoke potrebe. Psiholoke potrebe su: LJUBAV: VANOST: ZABAVA: SLOBODA: Oznaavaju: pripadanje, prijateljstvo, druenje, suradnja priznanje, mo, potivanje drugih, samopotovanje, pobjeda igranje, kreativnost, stvaranje, radost, smijeh, radoznalost i, zamislite, uenje sloboda ponaanja, sloboda izraavanja, nezavisnost

Svi mi, i veliki i mali, imamo jednake potrebe i elimo biti voljeni, cijenjeni, slobodni i zabaviti se. to kaete na ovo? Pustite uenike da kratko prokomentiraju dobivene informacije. Neka razmisle koje su njihove potrebe zadovoljene porukama sa zrcala. Dajte im radni list i neka u odgovarajue likove prepiu poruke prema potrebi koju poruka zadovoljava. RASPRAVA Zamolite uenike da podijele iskustvo kako su doivjeli i to su novo nauili iz ove vjebe. Koliko esto dajete drugima ovakve poruke? Kako to utjee na zadovoljavanje vaih potreba, samopotovanje, prijateljstvo?

Radni list

OSNOVNE PSIHOLOKE POTREBE

U svaki simbol upii poruke koje zadovoljavaju tu potrebu.

LJUBAV

MO

SLOBODA

ZABAVA

4. OSNOVNE PSIHOLOKE POTREBE*****

CILJ: Razumijevanje veze izmeu elja i psiholokih potreba te istraivanje aktivnosti kojima te potrebe mogu zadovoljiti. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima i povremeno rade u malim skupinama. PRIBOR: Papir, olovke, radni listovi elje i potrebe i Ostvarenje elja. POSTUPAK Zamolite djecu da napiu listu svojih elja. Lista mora imati najmanje 10 elja. Zatim e u radni list elje i potrebe u svaku potrebu upisati one elje koje tu potrebu zadovoljavaju. Jedna te ista elja moe zadovoljavati razliite potrebe, pa je upiite u sva polja gdje spada. Kad uenici zavre, ostavite im malo vremena da u malim skupinama prokomentiraju to su napisali, a zatim im podijelite radni list Ostvarenje elja. Neka odaberu za svaku potrebu po jednu elju i u svaki odgovarajui lik upiu elju i to e napraviti da je ostvare i kad e to napraviti. to trebam uraditi da zadobijem vie ljubavi i panje? to trebam uraditi da dobijem vie moi? to trebam uraditi da dobijem vie slobode? to trebam uraditi da dobijem vie zabave? Ako imate vremena, neka nekoliko dragovoljaca ispria to su napisali.

Radni list

OSTVARIVANJE ELJA
Prema tome koju potrebu elja zadovoljava, upii je u odgovarajui simbol . Na poleini lista napii to e napraviti da tu elju ostvari i kad e to napraviti. Npr. moe razmisliti: to treba uraditi da zadobije vie ljubavi, moi, slobode i zabave.

LJUBAV

MO

SLOBODA

ZABAVA

5. MOJ PROSTOR*****
CILJ: Oputanje, spontano izraavanje unutranjeg svijeta uenika. UVJETI RADA: Uenici sjede udobno smjeteni u stolcima. VRIJEME: 45 minuta. PRIBOR: Pribor za crtanje. POSTUPAK Ovu vjebu moete napraviti na satu likovne kulture. Zamolite uenike da se udobno namjeste u svoje stolce i recite da ete krenuti na zamiljeno putovanje. Vi ete polako itati tekst, a oni e u mati slijediti va glas i upute. itajte vrlo polako, tiim glasom, sa pauzama, ostavljajui dovoljno vremena nakon svake upute kako bi djeca napravila ono to im se govori. Tekst voene fantazije Sada ete zatvoriti oi. Ja u vas odvesti na zamiljeno putovanje.... Namjestite se to udobnije.. Zatvorite oi. Poite vaim tijelom od glave do prstiju na nogama i obratite pozornost... kako diete, diete li duboko ili diete malim brzim udisajima. Sada nekoliko puta udahnite vrlo duboko. Pustite zrak sa zvukom. Haaaaaaaaa..... Dobro... Sada u vam ispriati malu priu. Povest u vas na zamiljeno putovanje. Zamislite ono to u vam rei i obratite pozornost na to kako se osjeate kad to zamiljate. Kad doete do mjesta koja vam se ne sviaju, ne morate ii tamo. Samo sluajte moj glas i pratite me. Zamislite da hodate kroz umu.... Drvee je svuda oko vas, ptice pjevaju, sunce se probija kroz drvee. Vrlo je lijepo etati ovom umom. Pored puta je cvijee prekrasnih boja. Moete ak osjetiti njegov miris. Vi hodate putem. Pored puta su stijene. Vi povremeno ugledate malu ivotinjicu... Uskoro primjetite da se penjete uz brdo... Idete dalje uzbrdo i kada stignete na vrh, sjednete na veliku stijenu da se odmorite. Gledate oko sebe. Sunce sija i ptice lete oko vas. S druge strane puta je dolina, a u daljini drugo brdo. Vidite da je na vrhu pilja i poelite biti tamo. Vidite ptice koje lako prelijeu i poelite biti ptica. Odjednom, jer u mati je sve mogue, osjetite da ste se pretvorili u pticu........ Provjeravate krila i stvarno, moete letjeti... Dignete se i lako preletite na drugu stranu. Na drugoj strani sletite na stijenu i opet se pretvorite u sebe... Penjete se po stijenama traei ulaz u pilju i vidite mala vrata. Sagnete se, otvorite ih i uete u pilju... U pilji je puno prostora i vi se uspravljate. Ispitujete zidove i iznenada otkrijete prolaz-hodnik. Idete niz taj hodnik i vidite redove vrata, a na svakima pie ime. Iznenada dolazite do vrata s vaim imenom. Zastajete pred tim vratima.... Znate da ete ih uskoro otvoriti i nai se na drugoj strani. Znate da je to tamo-va prostor..... Moe to biti mjesto kojega se sjeate, mjesto koje ste sanjali, mjesto koje ne volite, mjesto koje nikad niste vidjeli. Kakvo god da je, to je vae mjesto. Otvarate vrata i prolazite.... Pogledajte vae mjesto.. Jeste li iznenaeni? Dobro ga pogledajte. Pogledajte to je tu, gdje je to, je li izvana ili iznutra? Koga ima tu? Ima li ljudi koje poznajete ili koje ne poznajete? Ima li ivotinja? Ili nema nikoga? Obratite

pozornost na to kako se osjeate..... Pogledajte, proetajte svojim mjestom ....... Ako vam se neto na tom mjestu ne svia, napravite promjenu koju elite..... Sada se polako vratite ovdje, u na razred. Moete se vratiti istim putem kojim ste doli ili jednostavno kad poelite, moete biti ovdje... Kad zavrite, samo otvorite oi i vi ste ponovno ovdje u ovom razredu. Sada nacrtajte svoje mjesto. Nemojte govoriti dok to radite. Ako nemate pravu boju za svoje mjesto, tiho uzmite to vam treba ili posudite od nekoga. Ako elite, moete nacrtati svoje osjeaje o tomu mjestu koristei se bojama, oblicima, linijama. Odluite hoete li sebe staviti na to mjesto i gdje i kako - kao oblik, ili boju ili simbol. Vjerujte u ono to ste vidjeli kad ste otvorili vrata ak iako vam se ne svia. Imate oko deset minuta. Moete poeti kad se osjetite spremnima. Do kraja sata dajte djeci priliku da nacrtaju svoju fantaziju. Recite im da ako netko eli, nakon ovog sata moe s vama porazgovarati o crteu. Obratite pozornost na djecu koju je ova aktivnost uznemirila. VANA NAPOMENA Voene fantazije terapijsko su sredstvo kojim se koristi za relaksaciju, bolji kontakt s nesvjesnim i rjeavanje problema kroz metaforu. Primjenjive su u radu s djecom i odraslima, u individualnome i grupnom radu. Za voene fantazije vano je da ni voditelj ni sudionici ne tumae doivljaje drugih lanova grupe. Voena je fantazija autentino i jedinstveno iskustvo pojedinca, i svako tumaenje izvana moe vie tetiti nego koristiti. Mogue je da sam sudionik nakon voene fantazije tumai ono to je doivio i tad je to autentini dio doivljaja.

6. DNEVNIK
CILJ: Poticanje uenika za prepoznavanje i biljeenje osjeaja i doivljaja u dnevnik. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici mogu sjediti na svojim mjestima. PRIBOR: Tekst ulomka Tamara iz romana Nikica, autora Sempe Goscinny. POSTUPAK Kratko se najavi tema, npr.: "Danas emo razgovarati o prepoznavanju i biljeenju osjeaja i doivljaja u dnevnik. Na poetku, proitat u vam ulomak "Tamara" iz romana NIKICA autora Sempe Goscinny. (Tema, naziv romana i autor istog mogu se napisati na kolskoj ploi.) Molim vas da pozorno pratite ulomak koji u proitati i da zabiljeite ili zapamtite rijei koje vam nisu jasne, radi pojanjenja. Nakon itanja razgovarat emo i o osjeajima koje ste kod likova u tekstu zapazili i o vaim dojmovima, zapaanjima i razmiljanjima o proitanom."

Nakon itanja voditelj razgovara s uenicima o proitanom tekstu. O emu govori ova pria? Koje ste osjeaje prepoznali u likovima ovog ulomka? Kako su se osjeaji izmjenjivali? Da li se vi ponekad tako osjeate? Moete li o tome s nekim razgovarati? Jeste li poeljeli nekad te osjeaje napisati? Znate li to je dnevnik i zato ga ljudi piu? Vodi li netko od vas dnevnik? Ako da, o emu naje e pie, od kada ga vodi i sl. Nakon toga voditelj moe uenicima ponoviti o mogunosti biljeenja svojih osjeaja, doivljaja, misli, zapaanja i dr. u dnevnik. U dnevniku moemo pisati i o svemu onome to nas zabrinjava, titi ili plai, a nemamo dovoljno hrabrosti ili povjerenja u druge da im to ispriamo. Voenje dnevnika nije obvezno, ali nam moe biti vrlo korisno, kako onda kad smo zabrinuti ili uplaeni, tako i poslije, kad itajui nae zabiljeke, vidimo da smo mnoge tekoe uspjeno rjeavali. 3.15. "Tamara" (odlomak iz romana "Nikica") Sempe Goscinny -Nisam bio jako sretan kad mi je mama rekla da e jcdna njezina prijateljica doi s kerkom na aj. Ja ne volim curice. To je aknuto, samo se igra lutkama, izigrava prodavaice i cmizdri cijelo vrijeme. Naravno, i ja katkad plaem, ali samo kad je gusto, kao kad sam razbio vazu u dnevnom boravku. Stari me izgrdio, to nije fer jer je nisam namjerno razbio, a osim toga bila je strano runa. Dobro znam da tata ne voli kad se loptam u kui, ali vani je padala kia. -Bit e paljiv prema Tamari - ree mi mama. - Ona je simpatina djevojica i hou da joj pokae kako si dobro odgojen. Kad mama hoe pokazati kako sam dobro odgojen, obue me u plavo odijelo s bijelom kouljom, tako da izgledam kao mutavac. Rekao sam joj da bih vie volio ii sa kvadrom u kino na vestern, ali me mama prostrijelila pogledom kao kad joj nije do ale. -I molim te da ne bude grub prema toj djevojici, jer e inae imati posla sa mnom, jasno? - upozorila me mama. -U etiri je sata mamina prijateljica stigla sa svojom kerkicom. Zagrlila me, rekla, kao i svi drugi, da sam veliki deko i jo dodala: -Ovo je Tamara. Tamara i ja smo se pogledali. Ona je imala ute pletenice, plave oi, crvenu haljinu i crveni nos. Na brzinu smo se rukovali prstima. Mama je donijela aj, to je gala jer, kad su gosti na aju, ima i okoladnih kolaa, a moe se uzeti i repete. Za uine Tamara i ja nismo ni pisnuli. Jeli smo i nismo se gledali. Kad smo zavrili, mama je rekla: -A sada se, djeco, lijepo poite igrati. Nikice, odvedi Tamaru u svoju sobu i pokai joj svoje lijepe igrake. Mama se pri tome iroko osmjehnula, ali me u isto

vrijeme prostrijelila pogledom tako strano da mi je srce silo u pete. Tamara i ja smo otili u moju sobu, a u sobi vie nisam znao to bih joj rekao. Tamara je prva progovorila: -Izgleda kao majmun. To mi se nije svidjelo pa sam joj odbrusio: -A ti si samo obina curica! Oamarila me. Htio sam zaplakati, ali sam se savladao, jer mama hoe da budem dobro odgojen. Zato sam je puvukao za pletenicu, a ona me udarila nogom u potkoljenicu. Sad sam ipak morao viknuti "Joj, joj", jer me je zaboljelo. Ba sam joj htio prilijepiti uku, kad je promijenila plou i rekla: - Onda, hoe li mi ve jednom pokazati te igrake? Ba sam joj htio rei da su to igrake za deke, kad je ugledala moga medu, kojega sam napola obrijao tatinim brijaim aparatom. A obrijao sam ga napola jer aparat nije dulje izdrao. -Igra se lutkama - upitala me Tamara i poela se ceriti. Ve sam je htio povui za pletenicu, a ona podigla ruku prema mome licu, kad su se otvorila vrata i ule nae mame. -Onda, djeco - rekla je mama - je li se lijepo zabavljate? -Je, teta - odvratila je Tamara iroko otvorivi oi i brzo zatreptala. Mama ju je poljubila. A Tamara se opet razmahala trepavicama. -Pokai Tamari svoje lijepe slikovnice - rekla je moja mama, a njezina mama je zakljuila da smo mi dvoje slatkih malih pilia. I mame su otile. Skinuo sam knjige s police i pruio ih Tamari, ali ih ona nije ni pogledala nego ih je bacila na pod, ak i onu famoznu, s mnogo Indijanaca. -Tvoje me knjige ne zanimaju - kazala je Tamara - nema li nita zabavnije? Pogledala je na policu i opazila moj gala crveni avion koji leti na gumicu. -Pusti to - uzviknuo sam - to nije za cure, to je moj avion. Pokuao sam joj ga oduzeti, ali je ona odskoila u stranu. -Ja sam tvoj gost i imam se pravo igrati tvojim igrakama - pobunila se ona. -Ako ima neto protiv, pozvat u mamu pa emo vidjeti tko je u pravu. Nisam znao to bih: bojao sam se da e ga razbiti, a opet nisam elio ni da pozove mamu, jer bi to izazvalo frku. Dok sam ja o tome razmiljao, Tamara je navila elisu, napela gumicu i pustila avion. Pustila ga je kroz otvoreni prozor moje sobe i avion je odletio. -Gle to si napravila! - povikao sam i rasplakao se. - Propao mi je avion. -Ma to bi propao, idiote, eno ga u vrtu. Treba samo otii po njega. Sili smo u dnevni boravak. Zapitao sam mamu moemo li se ii igrati u vrt. Mama je odgovorila da je prehladno, ali je Tamara zatreptala okicama i rekla da bi eljela vidjeti nae lijepo cvijee. Mama je opet rekla da je ona zlatno pilence i upozorila da se samo dobro obuemo. Trebalo bi nauiti taj trik s treptanjem, oito je da ludo pali. U vrtu sam podigao avion koji, na sreu, nije bio oteen. A Tamara me upitala: -to emo sad?

-Nemam pojma - odgovorio sam. - Ti si htjela vidjeti cvijee, pa ga sad gledaj, ima ga koliko hoe. Tamara je uzvratila da joj se fuka za moje cvijee, koje je ionako vie nego jadno. Htio sam je udariti po nosu, ali se nisam usudio, jer je prozor dnevnog boravka gledao u vrt. A u dnevnom boravku sjedile su nae mame. -Ovdje nemam igraaka - rekao sam - osim nogometne lopte u garai. Tamara je rekla da je to sjajna ideja. Otili smo po loptu. Bio sam na sto muka jer sam se bojao da me frendovi ne vide kako se loptam s curicom. -Stani izmeu dva stabla - naredila mi je Tamara - i pokuaj obraniti. Zbilja mi je ta Tamara bila smijena, ali ona je uzela zalet i -bum- kakav ut! Nisam uspio obraniti pa je lopta razbila prozor na garai. Mame su istrale iz kue. Moja je mama ugledala razbijeni prozor i sve odmah shvatila. -Nikice! - ukorila me.-Umjesto da se igra kao divljak, bolje bi bilo da pripazi na svoje goste, osobito kad su tako zlatni kao Tamara. Potraio sam pogledom Tamaru. U dnu vrta njukala je tulipane. Naveer sam ostao bez veere, ali nema veze, Tamara je gala maka i kad odrastemo, vjenat emo se. Ona zbilja ima straan ut!

7. MOJA NAJDRAA (NAJVANIJA) OSOBA

CILJ: Vjebanje izraavanja misli i osjeaja drugoj osobi, poveanje uzajamnog razumijevanja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Papir i pribor za crtanje. POSTUPAK Recite djeci da se sjete osobe koja im je najdraa ili najvanija u ivotu upravo sada. Mogu zatvoriti oi i zamisliti osobu kao da je sada tu pred njima. Neka je nacrtaju. Zatim neka iznad osobe nacrtaju etiri oblaka u koje e staviti tekst. U jednom e se osoba predstaviti (Ja sam...), u drugom e opisati osobu (rei to misli o njoj), u treem to osjea prema njoj i u etvrtom to bi elio za nju u budunosti. Zatim neka djeca napiu to ele rei toj osobi (to oni misle i osjeaju u vezi te osobe). U nastavku djeca mogu napisati pismo toj osobi izraavajui joj svoje misli i osjeaje o tome to ta osoba znai za njih i zato.

8. PREPOZNAVANJE OSJEAJA
CILJ: Prepoznavanje i osvje ivanje svojih osjeaja, prepoznavanje osjeaja koje pokazujemo i koje ne pokazujemo drugima. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima, kasnije formiraju malu grupu od 34 uenika. PRIBOR: Radni listovi, papir za pisanje, olovke. POSTUPAK Uenicima recite da ete razgovarati o osjeajima. Potaknite uenike da navedu razliite osjeaje kojih se mogu sjetiti. Napomenite djeci da su svi osjeaji u redu. Pitajte uenike kako oni prepoznaju kako se netko osjea. Raspravu usmjerite ka prepoznavanju osjeaja prema izrazu lica, poloaju tijela, tonu glasa. Uenicima podijelite radne listove s ucrtanim elipsama. Ispod svake elipse naveden je jedan osjeaj. Uenici trebaju u elipsu ucrtati odgovarajui izraz lica. Zamolite ih da rade to samostalnije i da nacrtaju onako kako oni ele. Ako uenici pitaju kako e nacrtati, recite im da se sjete izraza lica nekoga tko je bio npr. ljut, sretan itd. Crtee uenici mogu obojiti ako ele. Nema dobrih i loih crtea osjeaja. Svi su u redu, jer su to njihovi izrazi i odraavaju njihova zapaanja. Kada uenici zavre sa crtanjem, neka u maloj grupi pokau svoje crtee i kratko prokomentiraju. Na kraju radionice moete napraviti vjebu relaksacije. Stanite svi u krug. Voditelj se okrene ueniku do sebe, napravi neki smijeni izraz lica, a uenik treba takav izraz prenijeti sljedeem ueniku. Vjeba je gotova kad se zadnji uenik iz kruga okrene voditelju i pokae mu taj izraz lica. Druga varijanta ove vjebe je da voditelj nakon kraeg vremena poalje drugi izraz lica u krug, pa trei itd. Dobro je da ulogu voditelja prepustite nekom ueniku.

SVATKO IMA PUNO RAZLIITIH OSJEAJA I SVI SU U REDU! OSJEAJI SE MIJENJAJU.

RADOST

TUGA

LJUTNJA

STRAH

KRIVNJA

LJUBOMORA

NACRTAJ IZRAZ LICA ZA OSJEAJE.

9. SREA
CILJ: Izraavanje radosnih osjeaja rijeima i slikom. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Pribor za crtanje i papir. POSTUPAK Recite djeci da ete danas crtati sreu. Pozovite ih da nacrtaju sliku radosnih osjeaja. Neka nacrtaju sliku sebe kad su sretni i sve ono to ih ini sretnima i radosnima. Nakon toga mogu napisati priu ili pjesmu sa naslovom Sretan sam kad... Rasprava Zamolite djecu koja ele da vam opiu crte i proitaju to su napisali. Recite da su radost i srea najugodniji osjeaji koji se javljaju kad god imamo ili postignemo ono to elimo. Oni nam govore da imamo ili smo postigli ono to nam je vano i motiviraju nas da radimo dalje na ostvarenju svojih ciljeva.

10. KAKO SE POSTIE SREA-RADOST

CILJ: Nauiti djecu povezivati osjeaj radosti-sree sa svakodnevnim ivotom i aktivnostima, tj. uiti ih njihovoj vlastitoj ulozi u ostvarivanju sree. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede u grupama od etiri uenika. PRIBOR: Olovke, papir i bojice. POSTUPAK U maloj grupi uenici najprije napiu to je mogue vie situacija u kojima su bili radosni ili sretni. Zatim za svaku situaciju piu to vie naina na koje su oni osobno pridonijeli da se situacija dogodi. U velikoj grupi napravite popis to vie aktivnosti i naina razmiljanja koji pomau da osoba ostvari sreu ili radost. Koristite tehniku brainstorminga. Na kraju svak nacrta sebe sretnog, a u oblaiu iznad sebe napie to ini da postane sretan, izree crte zajedno sa oblaiem i zalijepi ga na zajedniki plakat koji ostane izloen na zidu u razredu. Naslov moe biti MI ZNAMO KAKO SE POSTIE SREA.

11. TUNA SLIKA *****

CILJ: Ohrabriti djecu da prepoznaju i prihvate svoju tugu, te da je izraze crteom i rijeima. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Pribor za crtanje i papir.

POSTUPAK Recite djeci da ete danas razgovarati o jo jednom osjeaju o tuzi. Zamolite djecu koja ele da vam kau kad su oni tuni. Objasnite da je tuga vaan osjeaj koji se javlja uvijek kad izgubimo neto to nam je vano. Ona nam na neki nain govori to nam je vano, do ega nam je stalo i zato smo tuni kad to izgubimo. Vano je znati prepoznati tugu i izraziti je na pravi nain. Ako smo tuni zbog gubitka igrake ili ljubimca, moda prijatelja ili neke druge drage osobe, i ako to prepoznamo kao tugu, onda se moemo oprostiti od njih. To e nam pomoi da ih ostavimo u prolosti i da nastavimo dalje bez njih, ali da ih se uvijek moemo sa zahvalno u sjeati zbog onog lijepog to su nam dali i onog vrijednog to su nam znaili. To e nam pomoi da kasnije steknemo novog prijatelja, prihvatimo novog ljubimca ili igraku. Tugu mogu izraziti suzama ili tako da piu o dogaaju i osjeajima ili tako da priaju o tome ili da crtaju slike koje govore o tom dogaaju ili da se igraju lutkama na nain da lutke priaju o tunom dogaaju. Iako odrasli esto ue djecu da ne treba plakati, to nije sasvim ispravno. Kad si tuan, onda treba slobodno pustiti suze jer je to nain na koji tuga odlazi van iz tijela. (To naravno nije isto kao kad plae zato da bi ti mama neto kupila to ti eli. Tuga je kad neto izgubi i kad ti je teko zbog toga i plae ti se.) Ako tugu ne prepoznamo, ne prihvatimo i ne izrazimo je, ona ostaje u nama i kasnije smo tuni i u situacijama u kojima ne bismo trebali biti tuni i ne znamo zato se tako osjeamo. Neka nacrtaju dvije slike: jedna je slika njih ili nekog drugog kad su tuni ili kako zamiljaju tugu. Druga slika je kako izgledaju kad tuga proe. Na kraju napravite brainstorming to sve pomae kad su tuni i kako sve mogu izraziti tugu. Naglasite ponovo kako je vano svoju tugu pustiti van iz tijela i da je u redu plakati kad si tuan. Takoer postoje i drugi naini kako izraziti tugu, a jedan od naina je ovaj koji ste danas radili.

12. KAD SAM SAM, KAKO SE ZABAVLJAM

CILJ: Potaknuti uenike da sami kvalitetno ispune svoje slobodno vrijeme. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici rade u skupinama od 4 do 6 uenika. PRIBOR: List papira i veliki hamer za svaku skupinu, olovke, flomasteri. POSTUPAK Od uenika traimo da se sjete to vie naina, prvenstveno zabavnih, kojima mogu ispuniti slobodno vrijeme kada su sami i kada im je dosadno. Svakoj skupini zadamo da napie listu ideja to sve mogu raditi kad su sami a to ih zabavlja. Zatim trebaju na to jednostavniji i originalniji nain crteom predstaviti svoje ideje vrnjacima. Svaka skupina, u stvari, izrauje plakat ili strip, poruujui vrnjacima kako se mogu zabaviti sami. Nakon dvadesetak minuta voa svake skupine prezentira plakat ili strip odjelu i obrazlae ideje skupine. Da bi bilo zabavnije, ako elite, uenici mogu ideje svoje grupe predstaviti pantomimom.

13. DOBRE VIJESTI

CILJ: Usmjeravanje panje na dobre stvari koje djeca rade svaki dan. Jaanje grupne pripadnosti i samopotovanja. VRIJEME: 1-2 kolska sata. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima, u malim grupama, a za vrijeme crtanja slobodno se kreu po razredu. PRIBOR: Bojice, pakpapir ili hamer za grupni crte.

POSTUPAK Napiite na ploi dva naslova: Kako djeluju pohvale? Kako djeluju kritike? Neka djeca odgovaraju, a vi piite ispod naslova. Recite uenicima kako provodimo mnogo vremena promatrajui i uoavajui to ljudi rade loe. Mnogo puta dobre stvari koje ljudi rade, ostaju nezamijeene. Zamolite uenike da vam kau to vie lijepih osobina, navika ili ponaanja koja mogu primijetiti kod drugih. Napiite ih na ploi, npr. urednost, lijepo raspoloenje, zabavnost, pomaganje drugima, marljivost, lijepo izgledati, neto lijepo uraditi npr. neto lijepo otpjevati ili napraviti dobro kolsku zadau itd. Sve ideje koje uenici kau, napiite na plou.

Podijelite uenike u male grupe od etiri lana. Svaki lan e na svom listu papira napisati imena ostale trojice, i pored imena to je dobro primijetio kod njih (neku pozitivnu aktivnost, npr. nekom su pomogli, ili neto drugo lijepo to si primijetio, npr. lijepo su napravili neki zadatak, lijepo su se dotjerali za neku priliku i sl.).. U ovom dijelu zadatka nema dogovaranja. Kad zavre sa pisanjem, neka meusobno ispriaju to su napisali. Raspravite zajedno: to ste nauili iz ove vjebe? Kako se vi elite ponaati? Zato? Na sljedeem satu SRO na veliki list hamer papira napiite naslov: Dobre vijesti. Zbog veliine razreda moete napraviti dva ili tri hamera. Neka uenici zajedniki ukrase crteom rub hamera i u sredinu napiu lijepe stvari koje su primijetili kod drugih uenika iz razreda. Ograniite se na stvari koje su se dogaale danas. Npr. Maja, danas si lijepo pjevala na satu glazbenog. Ivane, pomogao si Ani rijeiti zadatak iz matematike. Iva, danas si na ulici pomogla baki prijei preko pjeakog. Onaj koji je primijetio djelo, mora napisati ime kome je poruka ili pohvala upuena. Onaj kome je poruka upuena, mora potpisati kad proita poruku, tako da poiljatelj poruke zna da je poruka primljena. Plakat ostaje na zidu i u njega se upisuje sve dok ne bude posve ispunjen. Recite da je vano da sva djeca iz razreda na ovaj nain dobiju poruku. S vremena na vrijeme birate osobu sa najvie "dobrih vijesti". U biranju sudjeluje cijeli razred. Predlaga obrazlae predloene kandidate, a ostali procjenjuju tko je zasluio naslov uenika sa najvie dobrih vijesti. Uenici na isti nain mogu pisati poruke za uitelje i na kraju polugodita birati uitelje sa najvie dobrih vijesti, obrazlaui i procjenjujui kandidate na isti nain. Uenici na isti nain mogu u biljenicu pisati pozitivne poruke sebi na kraju svakog dana. Na razrednim sastancima s vremena na vrijeme moete razgovarati o tom iskustvu. Kako razmiljanje o tome to si dobro napravio u danu koji je upravo iza tebe, utjee na to kako se osjea i to misli o sebi? Napomena: Moe se raditi i u starijim razredima.

14. MOJ HEROJ (IDOL)

CILJ: Prepoznati vrijednosti koje cijene u ivotu. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima, a kasnije formiraju grupe od tri do etiri uenika. PRIBOR: Papir i pribor za crtanje.

POSTUPAK Pitajte djecu da vam objasne tko su to heroji (idoli) i zato oni postoje. Recite da je to netko kome se divimo, potujemo ga i slijedimo ga (nastojimo biti kao on). Zamolite djecu da razmisle o ljudima kojima se dive i eljeli bi biti kao oni i da izaberu jednu osobu i nacrtaju je. Neka ispod crtea napiu osobine ili dostignua zbog kojih su oni njihovi idoli. Neka poslije toga zamisle da imaju primanje kod svog heroja i da ga mogu pitati to god ele, a on e odgovoriti na sva njihova pitanja. Neka napiu taj razgovor u obliku stripa ili intervjua u biljenicu. Ako djeca ele neki savjet, neka ga u mati slobodno pitaju i neka poekaju odgovor koji e u mati doi. Na kraju zamolite dragovoljce, ako ele, da podijele svoje iskustvo iz ove vjebe. Ponovite zato je vano imati svoje heroje i ugledati se na njih.

15. MOJE TIJELO SE MIJENJA

CILJ: Prepoznavanje razvojnih tjelesnih promjena, usporeivanje svojih promjena s promjenama drugih uenika, osvje ivanje tjelesnih promjena koje donosi predpubertet, usmjeravanje djece prema zdravim izborima i ouvanju tjelesnog zravlja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici mogu sjediti na svojim mjestima ili u krugu, to bi bilo preporuljivije. PRIBOR: Fotografije mlae dobi. POSTUPAK Uenicima prethodno recite da donesu fotografije mlae dobi, iz prvog ili drugog razreda. Na satu prirode i drutva ili SRO najprije ih podijelite u male skupine od 4-5 uenika i recite neka prokomentiraju svoje fotografije: gdje su nastale, kojom prigodom, tko ih je snimio itd. Nakon toga neka svi sjednu u veliki krug. Svaki e uenik ostalima pokazati svoju fotografiju kad je bio mali i rei u emu se dosad promijenio, koje su tjelesne promjene uslijedile. Uenici e u poetku navoditi najopenitije promjene: visina, teina, promjena frizure. Vi ih potiete da uoe i neke konkretne promjene koje nisu odmah uoljive,

primjerice: oblik tijela, te razlike u obliku tijela djeaka i djevojica, promjene i poeci rasta dojki kod djevojica, drugaiji raspored i izraenost miia kod djeaka i slino. Naglasite im da su to sve promjene koje se javljaju na njihovu tijelu i koje obiljeavaju ulazak u predpubertet. Ako su u nekih uenika evidentirane vee promjene u debljini, moete s uenicima razgovarati o boljem izboru prehrane i vanosti tjelovjebe. Takoer, neka djeca rastu bre od drugih, pa im moete objasniti da svatko raste svojim tempom i da sadanje razlike u visini ne odreuju konanu visinu. Openito, dopustite djeci da slobodno razgovaraju i pitaju o ovim temama i, u svakom sluaju, sprijeite etiketiranje ili eventualno ruganje pojedinim uenicima jer je ovo doista osjetljiva tema za veinu uenika.

16. MOJA OBITELJ

CILJ: Razvijanje osjeaja pripadanja obitelji kroz samoprocjenu i dijeljenje iskustava, razvijanje pozitivnih osobnih vrijednosti. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Radni list, listovi papira i bojice.

POSTUPAK Uenici najprije popunjavaju radni list. Zatim sjednu u trojke ili etvorke i porazgovaraju o onome to su otkrili. Kad zavre sa dijeljenjem iskustava, svatko ponovo sjedne sam i nacrta svoju obitelj razmiljajui o onome o emu je sada razgovarao. Grb moje obitelji U odgovarajua polja pod brojem izrazi crteom ili simbolom: 1. Osobine i talente koje si naslijedio od svoje obitelji 2. Navike koje si naslijedio od svoje obitelji 3. Najsretniji trenutak u tvojoj obitelji 4. Najvei uspjeh u tvojoj obitelji 5. to najvie voli kod svoje obitelji 6. Napii to tvoji roditelji naje e govore da je najvanije Sjedite u trojke, oni koji su najmanje bili zajedno i koji se najmanje drue ili poznaju meusobno. Porazgovarajte o vaim grbovima u malim grupama

Grb moje obitelji

17. JA SAM I VOLIM

CILJ: Podrka i suradnja u grupi. VRIJEME: 20 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u krugu ili na svojim mjestima. PRIBOR: Nije potreban. POSTUPAK Moete organizirati malo natjecanje izmeu redova tako da svaki red ima razliitu temu. Postupak je za sve jednak. Prvi uenik treba rei: "Ja sam (svoje ime) i volim (tu moete odabrati razliite stvari: voe, ivotinje, cvijee, marku automobila, vrstu porta, pjevaa, idola u portu, hranu, predmete u koli, aktivnosti to vole raditi itd)." (Dobro je da odabir teme napravite prema veinskom sastavu reda. Ako su djeaci, neka bude automobilska marka, port, a ako su djevojice, cvijee, odjevni predmet i slino). Zatim sljedei uenik do prvoga ponovi: "Ti si (njegovo ime) i voli (ono to je rekao), a ja sam (svoje ime) i volim (takoer neto od zadanog sadraja)." Nakon toga sljedei ponovi sve od poetka, doda svoje ime i to voli, i tako do kraja reda. Drugom je redu ista uputa, samo to e promijenite temu - to vole. Tu se igra moe zavriti. Iz svakog reda odaberite po jednog uenika koji e biti lan povjerenstva za proglaavanje pobjednikog reda. Kriteriji za najbolje su uspjenost u radu, tonost ponavljanja i brzina, ali vee znaenje ima podrka ostalih lanova pojedinog reda, borbenost i slino (uenici ne smiju aptati jedni drugima). Kad proglase pobjednika, odluku treba argumentirati, objasniti na osnovu ega su pobijedili, po emu su bili najbolji. Za lanove prosudbenog povjerenstva moete odabrati uenike koji nisu spremni na dogovor, ve su skloniji u nametanju svog miljenja. Kad ipak donesu odluku, razgovarajte o tome kako je tekao dogovor, kako su zapoeli, kako su se odluili promijeniti nain rada od inzistiranja na svom miljenju do suradnje i zajednikog rjeenja; kakvo im je bilo to iskustvo kad su trebali popustiti, prilagoditi se veini i slino. Ovu igru moete iskoristiti kao uvod u razgovor o vanosti pomoi i podrke svih lanova za konanu pobjedu. To moete prenijeti na itav odjel i time potaknuti uenike da pomau jedni drugima u uenju, posebice uenicima s tekoama u uenju i ponaanju.

Radionice za VI. razred

1. BRAVO, BRAVO
CILJ: Razvijanje samopotovanja i pozitivne slike o sebi. VRIJEME: 45 do 60 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima; dva po dva izlaze pred kolsku plou okrenuti prema razredu. PRIBOR: Nije potreban. POSTUPAK Uenicima kaemo da emo jedni drugima i sami sebi dijeliti istinske komplimente, za ono to je dobro ili to dobro inimo. Pitajte uenike kako oni reagiraju na pohvale. Dajte mogunost uenicima da komentiraju u to veem broju. Ponekad se osjeamo neugodno, sramimo se, pa na pohvale reagiramo odbijanjem (npr.: "Ma, nije to nita, to sam bez veze uradio-la.") ili umanjivanjem pohvale (npr.: "To moe svatko uiniti, to je jednostavno izraditi" i sl.). Vano je nauiti prihvatiti pohvalu i rei koliko nam je drago to je nama namijenjena (npr.: "I ja se radujem to sam uspio", ili "Drago mi je to si i ti to primijetio(la)", ili jednostavno: "Hvala na komplimentu", ili kaete samo sebi: "Bravo ja."). Osim toga, vano je znati istaknuti svoje vjetine, prednosti ili uspjehe, npr.: "Znam dobro pripremati roendanske zabave". Drugome moemo i ponuditi pomo u onome u emu smo uspjeni, npr.: "Mogu ti pomoi pripremiti zabavu za roendan, imam puno ideja!" U uputi za igru "Bravo, bravo" kaemo uenicima da e vjebati davanje pohvala, to je vana socijalna vjetina. Uenici izlaze u paru ispred ploe, ili u sredinu kruga ako uenici sjede u krugu. Jedan uenik kae drugome jednu istinsku pohvalu, a na to drugi uenik odgovara: "Da, slaem se", ali dodaje i jedan vlastiti kompliment o sebi. Nakon oba komplimenta za jednog uenika, svi uenici plje u i uzvikuju: "Bravo bravo!" Uenici tada mijenjaju uloge i postupak se ponavlja u svakom paru, dok se svi parovi ne izmijene.

2. SAMOPOTOVANJE*****
CILJ: Jaanje samopotovanja i osjeaja odgovornosti za sebe i druge. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u grupama od tri do etiri uenika. PRIBOR: Papir i olovka. METODA: Brainstorming, rasprava u maloj i velikoj grupi. POSTUPAK: Napiite pitanja na plou. Uenici imaju zadatak da zajedniki odgovore na ta pitanja u maloj grupi, koristei tehniku brainstorminga. Predstavnik svake grupe e svoje

odgovore predstaviti ostalima. Raspravite na kraju zato je vano da znate odgovor na ova etiri pitanja. Definirajte samopotovanje i dajte primjere za sljedee situacije: na koji nain cijenim svoju vrijednost i vanost na koji nain cijenim vrijednost i vanost drugih na koji nain pokazujem svoju odgovornost za svoja djela na koji nain pokazujem svoju odgovornost prema drugima.

3. PITALICE
CILJ: Prepoznavanje svojih elja i potreba, upoznavanje potreba drugih. VRIJEME: 30 - 45 minuta (ovisi o broju uenika). UVJETI RADA: Djeca sjede u krugu, a ako to nije mogue, mogu na svojim stolcima. PRIBOR: Mali papirii i najlonske vreice.

POSTUPAK: Pitalice se mogu unaprijed napisati na male papirie i staviti u vreicu da ih djeca izvlae. Kad dijete izvue pitanje, odgovori na njega i tek onda preda vreicu s pitanjima ueniku do sebe. 1. Da imam veliku mo, kako bih je upotrijebio da promijenim svoj sadanji ivot? 2. Kako bi izgledao svijet da njime vladaju djeca? 3. Da sam ravnatelj kole, to bih uinio? 4. O emu sam matao kad sam bio malen? 5. U emu sam uspjean u koli? 6. Po emu sam dobar djeak/djevojica? 7. to najvie volim u koli? 8. Kad bih imao...(to), ivot u koli bio bi mi laki. 9. Najljepe mi je ...(to). 10. to bih elio dobiti za roendan? 11. to radim kad sam sretan? 12. Neto u to sam vjerovao, a ne vjerujem vie. 13. Kako sam se osjeao kad sam prvi put doao u ovu kolu (ovaj razred)? 14. to kaem sebi kad sam u nevolji? 15. ega sam se bojao kad sam bio malen? Jesam li to prevladao i kako? 16. Ponosan sam na ...(to). 17. Neto to sam jednom uinio i ne bih nikad vie? 18. to radim kad sam usamljen? 19. to radim kad dobijem slabu ocjenu ili slabiju nego sam oekivao? 20. to mi je potrebno od drugih uenika u razredu?

21. 22. 23. 24. 25. 26. 27.

Kako sam pomogao nekome tko je trebao pomo? elio bih da odrasli znaju o djeci ...(to). Kad bih jedan dan mogao biti netko drugi, tko bih bio, zato, to bih uinio? Volio bih da u koli ima vie...(ega). Kad bih na svoj roendan mogao pozvati neku poznatu osobu, tko bi to bio? Kako u izgledati i to u raditi za 10 godina? Kad bih imao arobni tapi ..., to bih uinio?

NAPOMENA: Neke od ovih pitalica moete postaviti itavom razredu, a moete se njima koristiti i kao uvodom za razgovor o, primjerice, prolosti: pitalice 12, 13, 15, 17, 21, ili budunosti, ili za uvod pri obradi novog tiva sa slinom tematikom.

4. JEZIK ZMIJE I IRAFE

CILJ: Razlikovanje govora prihvaanja i govora odbijanja, prepoznavanje i imenovanje osjeaja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima, glume pred razredom. PRIBOR: Pripremljene kartice situacija (kartice zmije i irafe). POSTUPAK: Danas emo raditi vjebu u kojoj emo vjebati govor prihvaanja i govor odbijanja. Ja u vam sada pokazati dva razliita naina kako se moe postupiti u istoj situaciji, a poslije emo o tome razgovarati. Voditelj to izraajnije, pred cijelim razredom proita tekst sa kartice Uiteljica. Najprije jezikom zmije, a zatim jezikom irafe. Uenici trebaju odgovoriti u emu se razlikuju ova dva govora i kako se oni osjeaju kada se govori na jedan, a kako kada se govori na drugi nain. Objasnite im da emo ova dva naina govora nazvati jezikom zmije i jezikom irafe. Govor jezikom zmije je hladan, optuujui, napadaki. Osoba kritizira, okrivljuje i etiketira drugu osobu. Osoba koja tako govori ne daje priliku drugoj osobi da se opravda, prebacuje svu krivicu na drugoga. Govor jezikom irafe je topao, prijateljski, iskren, govori o onome to se dogodilo, o vlastitim osjeajima i eljama. Ovaj govor je otvoren za nastavak razgovora, dok jezik zmije onemoguava dalji dogovor i razgovor. Podijelite preostale kartice dvanaestorici uenika. Svaki uenik dobije po jednu karticu. Neka svoju karticu proitaju nekoliko puta i pripreme se da je pred cijelim razredom to vjernije odglume. Pozovite prvi par kartica npr. dva roditelja i jo jednog uenika. Sada e roditelji i dijete odglumiti dvije razliite situacije. Jedan roditelj e odglumiti svoj tekst, a dijete e odgovoriti. Zatim e drugi roditelj odglumiti svoj tekst, a dijete odgovoriti. Raspravite s uenicima tko je govorio

jezikom zmije, a tko jezikom irafe, zato, i na kraju pitajte dijete kako se osjealo u jednoj i drugoj situaciji. Isto ponovite i s ostalim parovima kartica. Na kraju ponovite razliku izmeu jezika zmije i jezika irafe. Pokaite im formulu za jezik irafe. Jezik irafe govori o situaciji, o tome kako se ja osjeam i to bih elio od druge osobe. INFORMACIJA KAD SE DOGODI OSJEAJ JA SE OSJEAM ELJA ELIO BIH

U formi jezika irafe odvjebajte nekoliko situacija iz ivota.

UITELJICA Ovo nije prvi put da si mi doao bez zadae!

DJEVOJKA Pustio si me da ekam puna tri sata. Stvarno si bezobrazan. KONDUKTER Skidaj te noge sa sjedala. Je li ti kod kue tako dri noge na stolici!? VOZA to vozi auto kad ne zna ni parkirati?

RODITELJ Ti si propalica, svaki dan kasni, a danas si stvarno pretjerao. Ja se toliko muim, a ti tako. RAVNATELJ Vi kolegice stalno zakanjavate na posao. Izletjet e ti s posla. PRODAVAICA to toliko razgledate te police? Roba se ne smije dirati.

UITELJICA A pored toga eljela bih da bolje napreduje u matematici pa sam nezadovoljna to redovno ne pie zadae. DJEVOJKA Ljuta sam zato to ovdje dosta dugo ekam. Htjela bih da potuje na dogovor. KONDUKTER Molim vas, nemojte drati noge na sjedalu. Htio bih da i drugi putnici mogu sjesti na isto sjedalo. VOZA Molim vas da malo pomaknete svoj auto jer mi je zatvorio izlaz s parkiralita. Ljut sam kad vidim da ne mogu otii, a uri mi se. RODITELJ Brinem se kad kasni. Htio bih da si vie kod kue i da je cijela obitelj vie na okupu. A kad kasni, bojim se da ti se nije to dogodilo. RAVNATELJ Primijetio sam da ste danas malo zakasnili. elim da se nastava uredno odvija i da dolazite na vrijeme. PRODAVAICA Oprostite, ali kupci iza vas ele uzeti neto s ove police. Mogu li vam pomoi nai robu koju trebate?

5. TJELESNE I PSIHOLOKE PROMJENE U PUBERTETU

CILJ: Prepoznavanje tih promjena kod sebe i svojih vrnjaka, osvje ivanje promjena. VRIJEME: 2 kolska sata. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima, u drugom dijelu rade u malim skupinama. PRIBOR: Papir, olovka. POSTUPAK Uputa uenicima: Vi ste ve uili o tome to je pubertet i o promjenama koje ga obiljeavaju. Vjerojatno su vam roditelji i drugi odrasli govorili o tome, itali ste i vjerujem da dosta o pubertetu znate. Ali sada pripremite papir i olovke i napiite odgovore na pitanja: (Ova pitanja vi napiite na ploi.) 1. 2. to ti misli da je pubertet? Po kojim promjenama primjeuje da je netko u pubertetu?

Potaknite uenike da svatko pie za sebe i da to detaljnije opie promjene kod sebe i svojih vrnjaka po kojima zakljuuje da je netko u pubertetu. Napomenite im da svoje pismene radove mogu upotpuniti prikladnim crteima. Kad zavre, dozvolite im da u malim skupinama kratko prokomentiraju to su napisali. Zatim neka predstavnik svake skupine proita to je napisala njegova skupina i ako ele, pokau crtee ostalima. Nemojte kritizirati odgovore uenika jer tu nije bitno njihovo znanje, ve njihovo miljenje o ovoj temi. Dopustite uenicima to leerniju atmosferu jer je ovo pomalo kakljiva tema, i oni se smijehom i upadicama oslobaaju napetosti koju osjeaju kad govore o tome. Dok uenici itaju o znakovima puberteta, vi ih piite na plou. Pri tome ih podijelite u dva stupca: tjelesne i psiholoke promjene u pubertetu. Rasprava S uenicima prokomentirajte dobivene podatke kroz pitanja: 1. Kojih znakova ima vie, to mislite koje je lake prepoznati, zato? 2. Koji su znakovi najuestaliji u veine uenika? 3. Kako odrasli (roditelji, uitelji) reagiraju na ove promjene? 4. Koje promjene vas vesele, a koje vam nisu ba lake? 5. to mislite emu slue sve ove promjene u pubertetu? 6. Ulaze li svi u isto vrijeme u pubertet? 7. Kako vi doivljavate te razlike? Recite im da djeaci ulaze u pubertet neto kasnije od djevojica, ali da dostiu djevojice i izjednaavaju se. Budui da ete sigurno dobiti dosta zanimljivih odgovora i crtea, a vjerojatno i duhovitih, moete ih staviti na pano. To e sigurno biti zanimljivo i drugim uenicima, ali i roditeljima.Odgovore koje dobijete na ovoj radionici moete koristiti kao temu za roditeljski sastanak.

6. ODRASTANJE I ODGOVORNOST

Nastavak teme Tjelesne i psiholoke promjene u pubertetu kroz raspravu prema sljedeim pitanjima. Recite da tjelesno i psihiko sazrijevanje ne oznaava samo vea prava nego i veu odgovornost za svoje ponaanje. Raspravite: 1. to je za vas odgovornost i to je odgovorno ponaanje? Svi zajedno definirajte pojam odgovornosti i odgovornog ponaanja u nekoliko razliitih situacija. (Odgovorno ponaanje znai zadovoljavanje svojih psihikih i fizikih potreba na nain koji osobi omoguuje ostvarivanje ciljeva, a istodobno omoguava i drugim ljudima zadovoljavanje njihovih potreba i ostvarivanje njihovih ciljeva. Odgovorno ponaanje takoer ukljuuje slijeenje pravila.) Zato su potrebna pravila? Nabrojte neka pravila kod kue i neka pravila u koli. to bi bilo kada ne bi bilo pravila? Zato se roditelji naglo ponu brinuti zbog vaih izlazaka i prijatelja s kojima se druite? to je odgovornost u novoj situaciji izlazaka? Kako moete pomoi roditeljima da prihvate vae odrastanje tako da oni i vi budete zadovoljni?

2. 3. 4.

Opiite nekoliko situacija u kojima ste objasnili definiciju odgovornosti. Npr. roditelji imaju cilj odgojiti djecu i pomoi im da postanu uspjeni i odgovorni odrasli. Kako djeca mogu zadovoljavati svoje potrebe i svoje ciljeve i istodobno omoguiti roditeljima obavljanje njihove uloge? U koli su zadaa i cilj uitelja da djecu naue propisano gradivo. Kako djeca mogu zadovoljavati svoje potrebe, a da ne ugroze zadovoljavanje potreba i zadae uitelja? Kako uitelji i roditelji mogu zadovoljavati svoje potrebe i ostvarivati svoje ciljeve (odgajati i pouavati djecu), a da ne ugroze zadovoljavanje djejih potreba? Podijelite uenike u grupe od tri lana. Svaka grupa treba opisati nekoliko odgovornih ponaanja za djecu njihovih godina i objasniti kako ta odgovorna ponaanja pomau njima i njihovim roditeljima (uiteljima) u zadovoljavanju njihovih potreba i ostvarivanju njihovih ciljeva. Primjer odgovornog ponaanja je dogovarati se s roditeljima o izlasku vani, rei gdje ide i potivati dogovoreno, dogovarati se oko vremena dolaska i potivati dogovor, planirati uenje i ispunjavanje plana itd.

Ovu temu moete ponoviti u VIII. razredu i zapoeti s pitanjem: Kako se odgovornost u VIII. razredu razlikuje od odgovornosti u VI. razredu? Ovu istu temu moete uraditi na roditeljskom sastanku sa roditeljima tako da pitanja preuredite za roditelje. U malim grupama dajte zadatak da izmjenjaju svoja iskustva o ponaanjima koja koriste kako bi pomogli djeci da odrastu na odgovoran nain, da procijene svoja odgovorna ponaanja i da usmjere svoju pozornost na ponaanja i vjetine koje bi mogli unaprijediti tako da budu jo uspjeniji u zadovoljavanju svojih potreba i ciljeva, na nain koji e i djeci omoguiti da maksimalno zadovolje svoje potrebe i ciljeve.

7. OSNOVNE PSIHOLOKE POTREBE KROZ AKTIVNOSTI*****

CILJ: Zadovoljenje psiholokih potreba kroz aktivnosti, proirivanje izbora efikasnih ponaanja za zadovoljenje potreba. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Papir, olovke. POSTUPAK Podijelite uenicima radne listove. Recite im da se sjete desetak aktivnosti koje vole raditi i napiu ih na vrhu radnog lista. Zatim im dajte sljedee objanjenje: "Sjetite se osnovnih psiholokih potreba: za ljubavlju, vano u, zabavom i slobodom. Te potrebe nas potiu na razliite aktivnosti kojima ih nastojimo zadovoljiti. Sve to elimo, sve to radimo potjee od naih potreba. Ako ostvarimo ono to elimo, ako radimo ono to nas veseli, nae potrebe za ljubavlju, vano u, slobodom i zabavom su ispunjene i mi se osjeamo zadovoljni." Sada za svaku vau aktivnost razmislite koju potrebu zadovoljavate dok radite tu aktivnost. Upiite je u odgovarajui dio Kruga potreba. Pri tome se pomozite pitanjima za svaku potrebu koja se nalazi iznad kruga. Razmislite o jo nekim nainima, jo nekim aktivnostima koje e vam omoguiti da to bolje ispunite svoje potrebe. Kad uenici zavre, formirajte male skupine. Neka uenici usporede svoje crtee i aktivnosti po slinostima i razlikama. Neka posebno usmjere svoju panju na razlike i primijete koliko bi novih aktivnosti mogli nauiti da poveaju svoj izbor aktivnosti za zadovoljenje svojih potreba. Neka pronau dvije do tri nove aktivnosti i naprave plan kad bi ih mogli isprobati. Neka ispriaju ostalim lanovima u grupi i dogovore se kad e jedni drugima dati izvje e o uinjenom. MO LJUBAV ZABAVA SLOBODA

OSNOVNE PSIHOLOKE POTREBE KROZ AKTIVNOSTI Radni list za uenike Ovo volim raditi:___________________________________________________

________________________________________________________________

Ljubav Kad to radim, osjeam li se kao pripadnik tima, grupe, obitelji? Mo Kad to radim, osjeam li se vano, struno, sposobno? Zabava Kad to radim, osjeam li zadovoljstvo, zabavljam li se, otkrivam li nove stvari, uivam li? Sloboda Kad to radim, osjeam li da je to moj izbor, osjeam li neovisnost, mogunost da biram i donosim odluke?

U svaki dio ovog kruga upii aktivnosti koje zadovoljavaju neku od navedenih potreba.

8. POZITIVNE PORUKE SEBI

CILJ: Jaanje samopotovanja kroz samoprocjenu, pozitivno razmiljanje i predstavljanje drugima. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Pakpapir, karice, boje, ljepilo.

POSTUPAK: Djeca e najprije izraditi majice od papira prema slici. Zatim e osmisliti pozitivnu poruku za sebe te je nacrtati i napisati na majicu. Vano je da to bude poruka koja im pomae da se bolje osjeaju i da imaju bolje miljenje o sebi. Kad zavre sa izradom, obui e majice, proetati se po razredu tako da se sretnu sa svim ostalim uenicima. Svatko e svakom predstaviti svoju poruku, objasniti to ta poruka znai i zato su ba nju izabrali. Moete napraviti i pano sa izlobom najboljih majica. Napravite mali iri za izbor. Ocjene su od 1-5. Ocjenjuje se: 1. 2. 3. sadraj poruke i njena razumljivost uvjerljivost i pouzdanje s kojim je netko predstavljao svoju majicu estetski dojam majice i poruke.

Uputa za izradu majice: Iskrojite dva ovakva dijela od pak papira i zalijepite na ramenima.

9. PIRAMIDA PRIJATELJSTVA

CILJ: Poticanje razvijanja prijateljstva, istraivanje i razvijanje vrijednosnog sustava o prijateljstvu, razvijanje zajednitva u odjelu. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici mogu sjediti u krugu ili na svojim mjestima. PRIBOR: Radni listovi za uenike, ploa, kreda (moe i hamer i markeri).

POSTUPAK Recite uenicima da razmisle o osobinama ili kvalitetama koje ine pravo prijateljestvo. Podijelite svakom ueniku radni list s nacrtanom piramidom. Ako nemate pripremljene radne listove, neka uenici nacrtaju piramidu od sedam dijelova kao na slici iz prirunika. Recite da osobine ili kvalitete grade prijateljstvo jednako kao to kamenje gradi piramidu. to je kamenje vr e i solidnije, to je i piramida jaa i stabilnija. to su kvalitete i osobine prijateljstva vrjednije, to je i prijateljstvo vr e i trajnije. Recite da e najprije u parovima, onako kako sjede, jedan drugome postavljati jedno te isto pitanje, najmanje 10 puta i upisivati odgovor na radni list uenika kojeg ispituju. Pitanje je: to je vano za prijateljstvo? Kad drugi uenik odgovori, upisat e odgovor na slobodan prostor sa strane piramide. Tako 10 puta. Zatim zamijene uloge. Kad uenici zavre s meusobnim ispitivanjem, svatko na svom papiru ispred osobina ili kvaliteta koje su vane za prijateljstvo, stavlja brojeve tako da ona osobina koju smatraju najvanijom dobije broj 1, druga po vanosti 2, trea 3 itd. Kad zavre rang listu vrijednosti o prijateljstvu, upisuju ih u piramidu na isti nain. Najvrjednije osobine dolaze na dno kao kameni temeljci, a sljedee po vanosti prema vrhu piramide.

Dok uenici rade zadau, uitelj e na ploi nacrtati veliku piramidu istog oblika. (Takoer moete veliku piramidu nacrtati na hameru da bi vam i nakon vjebe ostala u odjelu.) Kad svi uenici ispune svoje piramide po redu, itaju osobine koje su napisali na svojim listovima, i to tako da naglase koje su temeljne. Uitelj ih upisuje na piramidu na ploi (ili na hameru). Hamer ostaje u razredu kao podsjetnik. Na vrhu hamera napiite naslov Piramida prijateljstva u V.x.. razredu.

PIRAMIDA PRIJATELJSTVA

Koje osobine ili kvalitete ine pravo prijateljstvo? Najprije upiite osnovne, temeljne osobine na polja 1, 2, 3. To su najvanije i najvrjednije osobine ili kvalitete, one koje najvie cijenite. Prema gore, na polja 4, 5, 6 i 7 upiite i ostale osobine ili kvalitete koje su vane za dobro prijateljstvo.

10. DVORAC NA DNU MORA

CILJ: Osvje ivanje svojih unutarnjih elja, oputanje. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u krugu ili na svojim mjestima. PRIBOR: Listovi za crtanje, flomasteri.

POSTUPAK Uputa za uenike: "Sada emo putovati u mati. Udobno se smjestite na stolicama. Zatvorite oi. Opustite noge, tijelo, ruke, naite najudobniji poloaj. Zamisli da izlazi iz ove prostorije i ide ulicom do kraja grada. Dolazi do velike cvjetne livade. Osjeti miris cvijea, meke trave dok hoda, primijeti prekrasne boje poljskog cvijea. Hoda dalje i dolazi do stijene koja se sputa do mora. Polako silazi do obale. More te zapljuskuje po nogama, mirie na alge i sol, toplo je i ugodno za kupanje. Ulazi u more. Osjea ga po cijelom tijelu. Zapliva i uiva u plivanju i blagom dodiru ugodne vode, a onda polako zaroni, roni do dna. Odjednom ugleda prekrasan dvorac. Dolazi do velikih vrata koja se otvaraju. Ulazi u veliko prekrasno predvorje. Otvaraju se jedna vrata, ui unutra i pogledaj. U sobi je je prekrasni princ (princeza) koji te oekuje. Pogledaj kako izgleda. Kako se ti osjea? Princ (princeza) ti prilazi i daje neto, jedan poklon u znak ljubavi prema tebi. Nemoj odmah gledati to je to. Obrati panju na svoje osjeaje, misli , doivljaj. Polako izii iz te sobe u predvorje, izii iz dvorca. Ponovo si u moru, roni do povrine. Sa sobom nosi svoj poklon. Izii iz mora na toplu stijenu. Sunce te obasjava, sjedi na stijenu, malo se odmori i otvori poklon. Pogledaj to je to. Kako se osjea? Zadri se u tom osjeaju. Polako se popni do cvjetne livade, prei je do ulice koja vodi do nae kole i uionice. Opet si ovdje, na svojoj stolici.. Polako otvori oi. Ostavite djeci malo vremena da se "vrate". UPUTA: Sada uzmite listove za crtanje i flomastere i nacrtajte to ste dobili od princa/princeze. Sjetite se kako je izgledao dvorac, princ/princeza i to moete nacrtati. Nakon crtanja recite djeci da, ako ele, ispriaju kako je proteklo putovanje, kako su ga doivjeli, kako su se osjeali. Djeca jako vole ovakve igre koje se zovu voene fantazije.

11. PREPOZNAVANJE OSJEAJA NA TJELESNOM NIVOU *****

CILJ: Prepoznavanje osjeaja , prepoznavanje i osvje ivanje tjelesnih manifestacija osjeaja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Biljenica, flomasteri ili bojice. POSTUPAK Recite uenicima da se sjete neke situacije u kojoj su osjeali radost i neka prepoznaju mjesto u tijelu gdje osjeaju taj osjeaj. (Dajte uenicima dovoljno vremena da se uive u situaciju i da osjete taj dio tijela.) Zamolite nekoliko uenika da vam pokau gdje su osjetili zadani osjeaj, dok ne utvrdite da su uenici shvatili zadatak. Recite da je u redu ako pokau razliita mjesta, zato jer svatko od nas razliito doivljava osjeaje. Dozvolite im potpunu slobodu u tome, podrite tu razliku i naglasite da je vano da svatko trai za sebe i u svom tijelu i da to isto dozvoli i drugim uenicima. Napiite listu razliitih osjeaja koje vam uenici kau (tehnikom brainstorminga) na plou. Ako se uenici ne sjete, uz ostale osjeaje, dodajte osjeaj umora, ljubomore, zavisti, razoaranja. Pokaite im kako e nacrtati sebe u biljenice i na crteu oznaiti mjesto gdje doivljavaju ove osjeaje. Osjeaje sa liste trait e na isti nain na koji su otkrivali gdje se u tijelu nalazi radost. Bilo bi dobro da ih potrae sve, ali u redu je ako odaberu samo neke. Trait e ih jednog po jednog. Da bi bilo lake, za svaki osjeaj e se sjetiti neke situacije u kojoj su taj osjeaj osjeali. Uivjeti se u taj dogaaj, osjetiti ga, zatim prona gdje ga u tijelu osjeaju i onda ga ucrtati na svoj crte u biljenici. Da bi razlikovali mjesta i razliite osjeaje, svaki e osjeaj predstaviti drugom bojom, onom bojom koju sami izaberu. Sa strane crtea napisat e za svaki osjeaj kojom bojom su ga prikazali, npr. tuga-plava itd. Dajte uenicima dovoljno vremena i recite da rade polako i paljivo. Potrebno je omoguiti to tiu i ugodniju atmosferu u razredu. Zamolite uenike da ne komentiraju naglas svoje doivljaje i da rade samostalno. Sigurno e neki uenici rei da ne mogu prepoznati neke osjeaje. Potaknite ih da pokuaju, da zamisle neku situaciju, ali ako odbijaju neke osjeaje, pustite ih. Za neku djecu je to moda preteko. Dozvolite im izbor da to ne urade. Ako razliite osjeaje imaju na istom dijelu tijela, neka ih tako i ucrtaju. Puno je vanije prepoznati lokacije, nego estetski dojam crtea. Kada uenici zavre, neka u malim grupama prodiskutiraju svoje crtee. RASPRAVA Pitajte uenike kako im se svidio zadatak? Jesu li do sada razmiljali o tome kako osjeaje smjetamo u razliite dijelove tijela? Koje su osjeaje nali lako, a koje ne ba lako, a koje uope nisu nali? to misle zato je to tako? Ako je neki osjeaj bilo teko nai, znai li to moda da smo neke osjeaje nauili prihvaati i izraavati, a neke ne? Napomena Ovo nije obavezna vjeba. Koordinator e procijeniti kada je treba napraviti. Openito se preporua pred kraj obrazovnog razdoblja, kad su uenici pod stresom i mnogi pokazuju osjeaj umora ili psihosomatske tegobe, naje e bolove.

12. POTIVANJE DRUGIH

CILJ: Uvaavanje osjeaja drugih osoba, uvaavanje meusobnih razliitosti. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Sjedenje u krugu, igra uloga. PRIBOR: Listi papira za svakog uenika, nekoliko araka papira A3 ili A2, flomasteri. POSTUPAK Na poetku radionice proita se Pria o pajacima Sunane krinjari. Nakon toga se potakne razgovor o prii koju su upravo uli. Pitanja za poticaj diskusije: Kako su izgledali pajaci? Kako su ivjeli? Kako su se ponaali? to su "posjedovali"? Kako su izgledali stanari? Kako su razmiljali o pajacima? to ih je najvie smetalo kod pajaca? Kako su se stanari ponaali? to su govorili? Kako je pria zavrila? to mislite o postupcima stanara? Nakon diskusije podijeli se skupina na manje dijelove od 4-5 uenika. Neka svaka skupina napie zajedniku poruku pajacima i susjedima na arku papira. Kad svaka skupina zavri, poredaju se arci papira (zalijepe se na zid) i prodiskutira se o porukama: to im je zajedniko, koji dijelovi su poruka posebno lijepi, kako bi reagirali pajaci na njihove poruke, a kako stanari? Ako ostane vremena, moe se odigrati ova situacija s izmjenama uloga. Izaberu se dva dragovoljca. Zamisle da jedan uenik ima na sebi staru odjeu, a drugi mu se zbog toga naprestano ruga.. Komentar ove igre moda uope nee biti potreban. PRIA O PAJACIMA U nau su se kuu uselili novi stanari. Bila su to dva pajaca: jedan zelen, a drugi plav. Zeleni pajac nosio je torbu i kiobran, a plavi loptu i utege. Bili su odjeveni u barunasta odijela. Kosa im je vijorila zrakom. Koji put bi je vezali u perine. Pajaci su spavali u mreama za njihanje: plavi u zelenoj mrei, a zeleni u plavoj. Oba su nosila gumene arape, a dorukovali su meko kuhana jaja s prenim kruhom. Pajaci su imali bijelog, kovrave dlake psa. ivio je u stanu, ali u vlastitoj drvenoj kuici. Stanari su traili da i pas plaa vodu. Stanari su traili da pas ne laje. Pas je rado sjedio na prozoru. Pajaci su sjedili na balkonu, pili su aj i kartali se. Izvodili su trikove igraim kartama. Pravili su i mjehure od sapunice. Mala djeca hvatala su mjehure rukama i pritom se smijala. Pajaci su se klizali potrbuke niz ogradu na stubitu, a koji put su hodali na rukama. Oni nisu imali namjetaj, samo

kutije, kovege, svjetiljke i sag na kojem se moglo spavati ako im dosadi ljuljanje u mreama. U naoj kui se sve zna. Ljudi proviruju iza staklenih okana na vratima, iza zastora, roleta i rublja to se sui na balkonima. Ljudi zaviruju u potanske sanduie i kante za smee. Ljudi prislukuju kad se netko svaa, plae ili pjeva. Pajaci nisu imali automobil. Oni nisu ak imali ni televizor, a to imaju svi, osim slijepog profesora na etvrtom katu, koji umjesto televizora ima dva radio aparata i gramofon. I mnogi drugi ljudi imaju gramofon. Neki imaju i magnetofon, a gotovo svi imaju telefon. Svi imaju i hladnjak, a ini mi se da svi, osim istaice u prizemlju, imaju stroj za pranje rublja. Pajaci nisu imali tednjak, samo okruglo i malo kuhalo. Oni su nacrtali ormar na zidu, a barunasta su odijela drali u kovegu. Njihova prva susjeda, u bljetavoj kunoj haljini s cvjetiima, rekla je predsjedniku. kunog savjeta: -To je strano!... Oni nemaju niega. To, dakako, nije bila istina. Pajaci su imali tucet raznobojnih, arenih marama, dva kaleidoskopa, tri cilindra, nekoliko pari papua, mnogo "pekula" i klikera, mirisne tapie iz Indije i zelene ajeve iz Kine. Osim toga, tu je bio i pas. On se prao samo djejim sapunom. Ipak, susjeda u bljetavoj kunoj haljini je govorila: -To je udno: Tako se ne moe ivjeti. To nije nain. Druga susjeda, s perikom i muem u prugastoj pidami, nastavila je: -To je sramota. To nisu pristojni ljudi. Oni loe djeluju na nau djecu. To je, tek, bila la. Pajaci su skupljali papir i obrezivali grmlje u parku. Oni su djeci posuivali psa. Hranili su vrapce i golubove na svom balkonu. Svirali su usnu harmoniku i prireivali besplatne vatromete. Oni su znali hodati po uetu. Oni su znali sve to nitko nije znao. Oni nemaju ormar - rckla je susjeda s prugastim muem. I nastavila: - Oni nemaju usisiva. Oni ive kao divljaci. Mora se neto poduzeti. Kakvi su to ljudi! - rekao je starac prodavaici povra. - Nemaju nita, a smiju se. To je jako sumnjivo. Pajaci su bili bezbrini. Nabavili su sat s kukavicom i saili dva nova barunasta odijela. Moda su mislili zauvijek ostati u naem naselju. Ali, odrasli ljudi nisu tako mislili. Susjeda u bljetavoj kunoj haljini i nadaljeje govorila: -Oni nisu nita nabavili. Oni jo uvijek nisu kupili tednjak. Kako se moe ivjeti s takvim svijetom u kui? Kamo to vodi? -To vodi u propast - odgovorili su stanari u zboru, a mu u prugastoj pidami strugao je papuama. On jedini nije rekao nita, a djecu nije nitko nita pitao. Rekli su pajacima da idu, a predsjednik kunog savjeta uruio im je otkaz. -To je opasno - rekao je starac prodavaici ribe. - Takve treba izbjegavati. Oni nemaju stol, a pjevaju. Dajte mi jednog arana. Samo nemojte da je mastan.

I pajaci su otili. Zeleni pajac je ronio plave suze, a plavi pajac zelene. Iza njih je ostala trava i plavo cvijee izniklo na stubitu. Pas je lajao i mahao repom. Pajaci su izbrisali gumicom ormar na zidu. Odnijeli su ono nita to su imali. Susjeda je navukla novu bljetavu haljinu i proetala stubitem. -To je moja zasluga - rekla je ponosno. -Nije istina - rekla je druga susjeda muu u prugastoj pidami. -Ja sam prva rekla da ih treba izbaciti. Predsjednik kunog savjeta naredio je da se poupa trava i plavo cvijee to je niklo po stubama. Sada je u naoj kui ponovno red. SUNANA KRINJARI

13. NAA PJESMA

CILJ: Poticanje kreativnosti, zabava. VRIJEME: Do 30 minuta. UVJETI RADA: Uenici mogu sjediti u krugu ili na svojim mjestima. PRIBOR: List papira za svakog uenika, olovke. POSTUPAK U veem razredu neka svaki red radi svoju pjesmu. Na dnu lista uenici najprije napiu svoje ime, a na vrhu lista neki stih, misao ili to ele, ali samo jedan red. Napomenite djeci da piu to itkije; mogu i tiskanim slovima. Nakon to je svatko napisao tekst, svoj list doda prvom susjedu do sebe. On treba napisati jedan red nastavka koji je po smislu povezan s prethodnim. To moe biti u obliku rime, ali i ne mora. Dobro je napomenuti uenicima da ne priaju izmeu sebe, ve se usmjere na pisanje, jer je obino najbolje ono to im prvo padne na pamet im proitaju tekst. Nakon to svi napiu novi red, trebaju saviti prvi red da se ne vidi, a drugi ostave otvoren i list dodaju sljedeem ueniku u svom redu. Nakon svakog reda koji napiu, postupak se ponavlja. Vano je da svaki put saviju list tako da ostane otvoren samo zadnji red. Listovi putuju do zadnjeg uenika. Kad zavre, svatko uzme svoj i proita pjesmu. Nakon toga svaki uenik proita svoju pjesmu naglas. Izaberite tri najljepe pjesme i proitajte ih jo jedanput uz buran aplauz.

14. PROBLEMI DJECE

CILJ: Upoznavanje s problemima djece svog uzrasta. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici rade u skupinama od 5 lanova. PRIBOR: Olovke, papiri, veliki list papira za zajedniku listu, flomaster, ljepljiva traka i kare.

POSTUPAK Uitelj daje kratak uvod prije najave teme. Npr. "Svatko od nas imao je trenutaka kad je pomislio da od svih ljudi na svijetu, ba on, ima najvie problema. Kako bismo koju tekou rijeili ili bi ona sama i ezla, osjeali smo se lake." Svaki uenik treba razmisliti, a zatim napisati na listu papira problem koji ima u obitelji, koli, meu prijateljima ili uope u ivotu. Uenici e zatim u skupinama od 5 lanova komentirati ono to su napisali, a jedan lan svake skupine objediniti e iznesene probleme i izvijestiti cijeli odjel. Na veem listu papira privr enom na kolsku plou uitelj biljei probleme dok ih iznosi voa svake grupe. Potom uenici glasovanjem izaberu jedan problem za koji e, na sljedeem satu, pokuati nai rjeenje.

15. ZAJEDNO DO RJEENJA

CILJ: Zajedniko rjeavanje problema, suradnja, podrka grupe. VRIJEME: 20 do 30 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u krugu. PRIBOR: Ploa, kreda. POSTUPAK Podsjetite uenike da e rjeavati problem koji su izabrali proli sat. Nastojte ga s uenicima to konkretnije i preciznije formulirati. Zatim ga ispiite na plou. Svaki uenik treba razmisliti kako bi on rijeio taj problem, to i tko bi mogao pomoi, to bi trebalo uiniti. Podijelite uenike u manje skupine po 4-5 uenika, koji e zajedno osmisliti rjeenje, a predstavnici skupina iznijet e ih razredu. Vi ih piite na ploi. Vano je potaknuti uenike da slobodno iznose svoje prijedloge, bez straha, a vi ih nemojte procjenjivati ili odbacivati. Rasprava Pitajte uenika iji je to problem. Je li zadovoljan ponuenim rjeenjima, jesu li mu prihvatljiva, ostvarljiva; to e od predloenog poduzeti? Je li on sam dobio ideju kako prevladati problem, od koga e eventualno traiti pomo. Ostale uenike pitajte kako su se osjeali pomaui ueniku, kako su doli do zajednikog prijedloga u malim skupinama, i kako se sada osjeaju? Postupak ponovite s ostalim problemima s liste. NAPOMENA: U ovoj je igri jako vano da ne komentirate ili ne omalovaavate prijedloge dok ih uenici iznose. Ostavite im slobodu da trae, ispituju mogunosti. Kod prvog vaeg prijedloga ili komentara oni bi prestali potragu i poveli se za vaim prijedlogom.

16. MOJ CVIJET

CILJ: Prepoznavanje vlastitih kvaliteta i pozitivno samodoivljavanje. VRIJEME: 40 minuta. UVJETI RADA: Rad u malim grupama. PRIBOR: Papir A4, olovke. POSTUPAK Uitelj kae uenicima da nacrtaju cvijet s pet latica, s krugom u sredini. 1. U sredinji krug upii svoje dvije najvee elje. U latice redom upiite odgovore na slijedea pitanja: 2. to najbolje radi? 3. Gdje bi sad elio biti? 4. Moja najvea snaga je u... 5. Stvari koje me ine dobrim prijateljem... 6. Moja poruka odraslima. Zatim se ponudi sudionicima (uvijek najprije oni koji to ele, a onda poticati one povuene) da komentiraju svoje latice u malim grupama. Pitajte ih jesu li sada korak blie ostvarenju napisanih elja ili drugih. Koristei odgovore uenika na 4. pitanje izradite plakat SNAGA NAEG RAZREDA. Na vrh hamera uitelj napie ovaj naslov, a uenici ispod upisuju svoje odgovore na 4. pitanje. Plakat stavite na kolski pano.

17. KAKO REI NE*****

CILJ: Vjebati vjetinu odbijanja (kako rei NE) kroz igranje uloga. VRIJEME: 25-30 minuta. UVJETI RADA: Uenici rade u parovima, mogu se kretati po razredu, za vrijeme rasprave sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Nije potreban. POSTUPAK Recite uenicima da stanu u parove. Imaju zadatak da jedan od drugoga pokuaju dobiti neto to druga osoba ima na sebi ili kod sebe (naoale, sat, majicu, olovku itd.). Mogu koristiti sve naine uvjeravanja kojih se mogu sjetiti. Zadatak druge osobe je da ni na koji nain ne da predmet koji se od nje trai. Uloge se izmjenjuju. Kad zavre igru u jednom paru, promijene par, po mogunosti s osobom s kojom se najmanje drue. Poeljno je da promijene vie partnera kako bi iskusili razliite naine uvjeravanja i vjebali razliite naine odbijanja.

Kad zavre igranje, zamolite dragovoljce da podijele svoje iskustvo. Koja uloga vam je bila laka? Kako je to bilo razliito sa razliitim partnerima? to ste nauili iz ove vjebe? Kome je uspjelo dobiti traeni predmet? Kako ova situacja izgleda inae u ivotu, za svakog od uenika? Koliko su vjeti u uvjeravanju drugih, koliko su vjeti u odbijanju i obrani svog stava? Zanimljivo je kad na plou piete metode uvjeravanja i metode odbijanja, te prokomentirate koje su uspjene. Zamolite ih da se sjete situacija u kojima su nekog odbili. Koji su bili razlozi da su ga odbili? Je li se kad dogodilo da ste eljeli rei NE, ali ste se zbog nekog razloga dali nagovoriti? Zato i u kojim situacijama ovjek mora znati rei NE? Ako osoba zna rei NE, to to govori o osobi?

18. MOJA KOLA (RAZRED)

CILJ: Prepoznati i raspraviti o tome to vole, a to ne vole u koli (razredu). VRIJEME: 2 kolska sata. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima, kasnije rade u grupama od tri-etiri uenika. PRIBOR: Papir i olovka. POSTUPAK Prvi kolski sat djeca imaju zadatak da opiu svoju kolu ili razred. Neka navedu sve to vole i sve to ne vole i kako se osjeaju u koli (razredu). Sljedei kolski sat podijelite uenike u male grupe od tri-etiri lana. Uenici e zajedniki odgovoriti na pitanja: 1. to volimo u naoj koli (razredu) i zato? 2. to ne volimo u naoj koli (razredu) i zato? 3. to bismo eljeli promijeniti i zato? 4. Napiite nekoliko ideja kako biste mogli napraviti promjenu koju elite. Odgovore iz prvog i etvrtog pitanja neka nacrtaju na papiru, obojaju i izreu, te nalijepe na hamer papir sa naslovom MOJA KOLA. Na kraju prokomentirajte nekoliko odgovora u velikoj grupi. Hamer stavite na zid u uionici. Ovisno o odgovorima moete napraviti eventualne planove za postizanje eljene promjene.

19. POTPORA I POVJERENJE

CILJ: Razvijanje povjerenja i pripadanja u grupi kroz dijeljenje iskustava i osjeaja. VRIJEME: 30-40 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u krugu (Ako je grupa vea od 20 uenika podijelite je u dvije manje grupe). PRIBOR: Mala krpena lutka (po jedna lutka za svaku grupu). POSTUPAK Svrha je dati uenicima mogunost da podijele neko za njih znaajno iskustvo. Objasnite im da e nekoliko sljedeih minuta govoriti o stvarima koje su njima vane iz bilo kojeg razloga. Recite im da razmisle o neem vanom o emu esto ramiljaju. To moe biti neki dogaaj kojeg se esto sjete, neki uspjeh ili neuspjeh o kojem razmiljaju, konflikt sa lanom obitelji ili prijateljem, elje koje ele ostvariti i sl. Vano je da to bude neto to im je istinski vano. Dajte im nekoliko minuta da razmisle o emu ele govoriti drugima. Recite da u ovoj igri smije govoriti samo osoba koja dobije pravo da govori. Pravo govora ima osoba koja dobije u ruke "malog govornika". (Mali govornik je mala krpena lutkica koju ete nabaviti za ovu vjebu.) Dajte im uputu da jedan drugog sluaju paljivo i s razumijevanjem, jer e tako najbolje pokazati svoju panju i zainteresiranost, a to je vano kad ljudi govore o sebi. Onaj koji dobije "malog govornika" u ruke, rei e o emu razmilja, zato je to vano za njega i to bi glede toga elio u budunosti. Svako ima jednu minutu da kae neto o svom iskustvu. Reenice zaponite sa Razmiljam o..... U vezi toga se osjeam.... To mi je vano zato to .... U budunosti elim ..... Igra zapoinje tako da prvi igra uzme "malog govornika" i dri ga u ruci dok govori. Kad zavri, daje lutku sljedeem ueniku, koji time dobija pravo govora. Igra traje sve dok se svi uenici ne izredaju. Svak ima priliku govoriti samo jednom. Na kraju moete zajedniki odgovoriti na pitanja: Kako im se svidjela ova igra? Kako se osjeaju nakon ove igre? to misle zato su ovakvi razgovori vani? Tko su ljudi s kojima bi trebalo razgovarati na ovaj nain i zato?

20. ZLATNA RIBICA

CILJ: Istraivanje svijeta elja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede u klupama. PRIBOR: Papir i pribor za crtanje. POSTUPAK Podsjetite djecu na bajku o zlatnoj ribici. Recite im da zamisle da se nalaze na prekrasnoj morskoj obali u malom amcu i da su upravo ulovili neobinu ribicu. Samo to su je izvukli iznad povrine vode, ona je progovorila: "Pustite me natrag u more. Ispunit u vam tri elje koje god zaelite." Zamislite da imate mogunost da vam se ostvare tri elje, koje god poelite. Razmislite malo, napiite svoje elje, a zatim ih nacrtajte. Kad djeca zavre s crtanjem, zamolite ih da podijele svoje elje sa ostalima, ako to netko eli. (I ovu vjebu moete napraviti tako da prvo priaju o svojim eljama u malim grupama kako bi svatko imao priliku govoriti o sebi, a onda zajedniki svaka grupa govori svoje elje ostalima.) Raspravite zato su poeljeli ba te elje i to to govori o svijetu u kojem ive. Neka rasprave koje elje su ostvarive, a koje ne, ostvarenje kojih elja ovisi o njima, a na koje elje nemaju utjecaja, itd. Moete zakljuiti da svijet nije uvijek savren, da ga se nekad moe uiniti boljim, a nekad ga treba prihvatiti onakvog kakav jest i nauiti pronalaziti lijepo u onome to imamo. Isto tako, ponekad nam neke elje izgledaju neostvarive, a onda otkrijemo da ih moemo ostvariti ako se potrudimo. Na kraju neka zamisle situacije u kojima bi mogli ostvariti neke od elja koje su stavili u grupu ostvarivih elja.

21. DRVO ELJA

CILJ: Postavljanje ciljeva i motiviranje za njihovu realizaciju. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Hamer, list papira u obliku lista za svakog uenika, pribadae. POSTUPAK: Recite djeci da razmisle to sve ele postii u koli i izvan kole u narednih tjedan dana. Uiteljica na hameru nacrta stablo (razgranato) i privrsti ga na zid. Uenici sjede na svojim mjestima i na papiru u obliku lista piu svoje elje (ciljeve), svatko za sebe, zatim ga privrste na stablo. Stablo stoji na zidu, a djeca kad ostvare cilj, obojaju svoj list sa stabla u boju koju ele i ponovo vrate na stablo. Stablo stoji sve dok svi listovi ne dobiju boju.

22. PIRAMIDA IVOTA

CILJ: razmiljanje o vrijednostima u ivotu VRIJEME: 45 minuta UVJETI RADA: uenici mogu sjediti u krugu ili na svojim mjestima PRIBOR: radni listovi za uenike, olovka POSTUPAK Recite uenicima da razmisle to im je vano u ivotu? Podijelite svakom ueniku radni list s nacrtanom piramidom. Ako nemate pripremljene radne listove, neka uenici nacrtaju piramidu od sedam dijelova kao na slici iz prirunika. Recite djeci da e oni sada pomou kamenja napraviti piramidu ivota, tj. onoga to je vano u ivotu ostvariti ili posjedovati da bi ivot bio vrijedan, dobar i sretan. Neka svaki uenik za sebe odredi to misli da je vano u ivotu. Neka najprije na papir napie deset stvari koje su vane za dobar ivot. Kad ih napie neka ispred svake stvari stavi brojku kojom oznaava redoslijed vanosti. Ono to je najvanije je broj 1, to je iza toga 2 itd. a to je najmanje vano je broj 10. Neka zatim upiu u kamenje vrijednosti, na nain da u svaki kamen upiu jednu vrijednost (prvih 7). U temelje upisuju one vrijednosti koje su najvanije a prema gore one koje slijede po vanosti. Kad zavre neka u malim grupama prokomentiraju svoje piramide. Dok uenici rade zadau, uitelj e na ploi nacrtati veliku piramidu istog oblika. (Takoer moete veliku piramidu nacrtati na hameru da bi vam i nakon vjebe ostala u odjelu.) Kad svi uenici zavre razgovor u malim grupama, itaju vrijednosti koje su napisali na svojim listovima, i to tako da naglase koje su temeljne. Uitelj ih upisuje na piramidu na ploi (ili na hameru). Hamer ostaje u razredu kao podsjetnik. Raspravite zajedno koje su temeljne, najvanije vrijednosti u ivotu, da bi ivot bio vrijedan, dobar i sretan i zato su te vrijednosti vane. Isto tako raspravite kako ljudi ostvaruju te vrijednosti u ivotu. Neka se svatko sjeti jedne osobe koju cijeni zbog neeg i neka razmisli to je to zbog ega cijeni tu osobu. Neka vam kau nekoliko primjera a vi ih usporedite sa vrijednostima koje ste napisali na piramidi. Napomena: Na poetku objasnite djeci da vrijednosti mogu biti vrlo razliite. To mogu biti osobine ili ope kvalitete koje ljudi posjeduju; potenje, marljivost. To mogu biti aktivnosti; ostvariti ciljeve, uspjeti u ivotu ili okolnosti;. rodit se u dobroj obitelji, imati dobre prijatelje ili vjerovanja; vjerovati u boga, imati vjeru u budunost. Materijalne vrijednosti su npr. imati kuu, novac i sl. Vano je da djeci pomognete osvijestiti to vie vrijednosti u ivotu i da ih potaknete na razmiljanje zato i kako su one vane.

PIRAMIDA IVOTA

Uz ovdje napisane radionice preporuamo da u estom razredu obradite i teme iz nastavnog paketa: Siguran korak i pravo na zrak - Mladi, puenje i alkohol Radionica br. 38. Pravo na zrak-poruka odraslima, str. 97. Radionica 39. Reklame, str 98 Radionica 40. (Anti)propaganda, str. 99. Radionica br. 42. Mali princ, str.102 Radionica br.47. Trati ili klonuti, str.112.

Radionice za VII. razred

1. KRUG POVJERENJA
CILJ: Osvijestiti vanost uzajamne podrke i osobnog doprinosa u postizanju zajednikih ciljeva kroz igru. VRIJEME: 15-20 minuta. UVJETI RADA: Dovoljno prostora da se u njemu moe formirati krug od svih uenika Ako elite, moete uenike podijeliti u dva kruga. PRIBOR: Nije potreban.

POSTUPAK Recite da ete sad napraviti demonstraciju vanosti uzajamne podrke i suradnje i usput ete se malo zabaviti. Postavite cijelu grupu u krug, rame uz rame. Neka svi budu okrenuti prema sredini kruga. Zatim se svi okrenu za 90 stupnjeva na desno, tako da su svi okrenuti u istom smjeru, jedan iza drugoga, lijevim ramenom okrenuti prema sredini. Zamolite uenike da smanje krug i da zakorae jedan prema drugom tako da im se tijela skoro dodiruju. Recite im da uhvate za struk osobu ispred sebe. Nakon to izbrojite do tri, neka svatko pomalo sjedne u krilo osobi iza sebe. Izbrojite opet do tri i neka svi podignu ruke u zrak, a zatim ih vrate na struk osobe ispred sebe. Na sljedee brojenje do tri neka svi uine male korake naprijed kreui prvo nogom bliom sredini kruga, a zatim drugom nogom. Na konano brojanje do tri neka svi ustanu. Kada se uenici vrate na svoja mjesta, pitajte ih zato je ovaj krug djelovao. (Ako vam ne uspije uspjeno obaviti vjebu od prvog puta, ponavljajte sve dok ne uspijete). Nakon njihovih odgovora, naglasite dvije stvari: Kad imamo zajedniki cilj ili zadatak, onda ga moemo obaviti samo ako svi obavljamo svoj dio zadatka i ako jedni druge podravamo i pomaemo. to bi se dogodilo da netko nije posluao upute ili da je namjerno otiao u drugom smjeru? to bi se dogodilo da netko nije htio prihvatiti osobu ispred sebe i podrati je? Je li ovaj zadatak mogao obaviti pojedinac sam? U svakoj zajednici postoji itav niz situacija i zadataka koje ne moe rijeiti pojedinac ili manji broj ljudi. ak i one zadatke koje moe rijeiti manji broj ljudi, uspjenije e rijeiti ako se u njihovo rjeavanje ukljui itava zajednica. Bilo koji problem u razredu rijeit ete bre i lake ako se svi pomaete i pridonosite njegovu rjeenju. Uzmite neki primjer iz razreda u kojem se oitovao ovaj princip (situacija iz prolosti koju su uspjeno rijeili jer su se svi ukljuili). Uzmite neki aktualni problem iz razreda koji bi se mogao rijeiti uz pomo ovog principa. Raspravite situaciju (problem) i donesite zakljuke.

2. NEDOVRENE REENICE

CILJ: Upoznavanje sebe, jaanje samopotovanja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Ploa, papir A 4 format i olovke. POSTUPAK Na ploi uitelj napie slijedei zadatak: Dovri zapoete reenice Moje ime je......... Roen sam ......... ivim sa .......... Moj hobi je........ U slobodno vrijeme........ Kod sebe najvie volim........ U budunosti sebe vidim kao.......... Osjeam se vanim kad ........... Ljudi me potuju kad........ Najvie me raduje...... U koli najvie volim..... Neka se podijele u grupe od 3 lana i prokomentiraju svoje odgovore. Pitajte ih kako je pisati o sebi i to je bilo najlake, a to nije bilo lako. to su novo nauili o sebi? Napomena: Na kraju im zadajte zadatak da napiu pismo samome sebi koje zapoinje sa: Dragi ja

CILJ: Usmjeravanje panje na sebe i svoje postupke; jaanje samopotovanja. VRIJEME: 30 minuta. UVJETI RADA: Za vrijeme prvog dijela sata uenici sjede na svojim mjestima, a kasnije u malim grupama razgovaraju o svojim odgovorima. PRIBOR: Olovke, radni listovi (pripremljeni ili ih izdiktirajte u biljenice). POSTUPAK Podijelite radne listove. Svaki uenik ispunja svoj list samostalno. Zatim izabere osobu u razredu s kojom se najmanje poznaje i u paru prokomentiraju svoje liste. Zatim pronau jo jedan par i popriaju o svojim listama tako da svatko predstavlja svog para umjesto sebe. Na kraju zamolite dragovoljce da podijele neto iz svojih listova sa cijelim razredom. RADNI LIST ZA UENIKE Ovo sam ja

3. OVO SAM JA

Neto na to sam ponosan

Najgluplja stvar koju sam ikad napravio

Tri stvari kojih se bojim

Mjesto koje me ini sretnim

Neto po emu bih elio da me pamte

to elim biti kad odrastem

Moja najljepa uspomena

Neto to bih kod sebe elio unaprijediti

4. KAKO SE BAVIMO FRUSTRACIJOM*****

CILJ: Uenje pozitivnih naina bavljenja frustracijom. VRIJEME: 60 minuta. UVJETI RADA: Za igru Kua od karata djeca rade u grupama po troje +promatra. Tijekom rasprave uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Komplet igraih karata za svaku grupu djece. POSTUPAK Uenicima, bez najave teme, kaemo da emo se malo zabaviti. Izvedite 7-8 uenika van na hodnik i dajte im upute: uenici u razredu bit e podijeljeni u male grupe od tri uenika. Njihov zadatak bit e da od kompleta karata sloe kuu na tri kata. Dok oni budu radili, vi ete promatrati i biljeiti njihove reakcije (to su govorili, to su radili, kako su se osjeali) na papir. Nastojte to raditi to diskretnije. Sjedite ili moete se kretati u blizini vae grupe. Kad uete, razmjestite se tako da je po jedan promatra na svaku grupu. Uenike u razredu podijelite u trojke i dajte im upute za slaganje kue. Pobjednik je ona grupa koja prva izgradi kuu, s tim da kua mora ostati cijela najmanje dvije minute. Pozovite promatrae, a uenicima recite da e oni pratiti vrijeme. Svakoj grupi damo komplet karata i igra poinje. Nakon deset minuta zavravamo s igrom i razgovaramo o njoj (zapaanja prvo iznose po jedan lan iz svake grupe, a zatim promatrai). Pitamo uenike kako im se svidjela igra i kako su se osjeali. Piite osjeaje na plou. Potcrtajte rijei koje oznaavaju frustraciju, nezadovoljstvo, ljutnju. Objasnimo im to je frustracija. (Frustracija je reakcija na neuspjeh u ostvarivanju neke nae potrebe ili elje, esto manifestirana u obliku ljutnje, nezadovoljstva, ponekad tuge i sl.) Neka razmisle o svojim ponaanjima u grupi dok su igrali ovu igru i neka vam izdiktiraju ponaanja koja su smanjivala frustraciju i pomagala sagraditi kuu pa onda ponaanja koja su frustraciju jo vie poveavala. Piite odgovore na ploi u dva stupca. Pitajmo uenike da definiraju to su pozitivni, a to negativni naini bavljenja frustracijom. (Pozitivne reakcije na frustraciju doprinose smanjenju frustracije i rjeavanju konkretnog zadatka, npr. ustrajnost, pronalaenje novih mogunosti za rjeenje zadatka i dr. Negativne reakcije na frustraciju ne doprinose rjeavanju konkretnog zadatka.) Iznad stupaca napiite naslove: Pozitivni naini bavljenja frustracijom i Negativni naini bavljenja frustracijom, prema tome koji nain opisuje stupac ispod naslova. Na kraju porazgovarajte kako inae reagiraju na frustraciju i kako je rjeavaju. Dopisujte nove ideje u stupce na ploi.

5. KAKO DONOSIMO ODLUKE *****

CILJ: Vjebati vjetinu donoenja odluka. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima, u uvodnom dijelu kreu se po razredu, kasnije sjede u malim grupama. PRIBOR: Listovi papira sa nacrtanim ili napisanim pojmovima hrane, osobine ili aktivnosti, papir za pisanje i olovke. POSTUPAK U svaki kut uionice stavite papir na kojem je nacrtano neto od hrane ili naziv ponaanja ili neto drugo (npr. u jednom kutu je hamburger, u drugom voe, u treem pepsi itd., ili u jednom je zabava, u drugom glazba, u treem sport, u etvrtom znanje i sl.). Svaki uenik mora se odluiti za jedan od uglova prema tome to najvie voli i otii u taj ugao. Neka nakon toga u uglovima meusobno popriaju zato su izabrali ba taj kut. Kad se vrate na mjesta, neka predstavnik svake grupe objasni zato je njegova grupa izabrala taj ugao. Uvoenje u proces donoenja odluka Komentirajte da su uenici upravo razgovarali o odlukama koje ljudi svakodnevno donose. To su odluke sa manjim ili veim znaenjem za njihov ivot. Ponekad su to sudbonosne odluke poput odluke da se oenite ili koju kolu ete upisati. Razmislite na trenutak koliko panje posveujete svojim odlukama, koliko ste svijesni da ih donosite, i kako ih donosite. Dovodite li se ponekad, rijetko ili esto u situaciju da umjesto vas, odluku donese netko drugi. Ne donijeti odluku u nekom trenutku znai odluiti da to netko drugi uradi za vas. Neka uenici zatvore oi i razmiljaju o odluci koju su napravili u zadnja dva dana i kako su je napravili i neka u grupama prodiskutiraju o svojim odlukama. Donoenje odluka toliko je sastavni dio ivota da mi esto i nismo svijesni donosimo li odluke ili nam se one jednostavno dogaaju. Kako ljudi donose odluke ili izbore u ivotu, od presudnog je znaenja za njihov svakodnevni ivot. Dobro je poznavati nain na koji donosimo odluke kako bismo uvijek mogli provjeriti kakvu odluku i kako smo je donijeli. Ovaj proces pomae nam da budemo odgovorni u rjeavanju bilo kojeg problema. Pitajte uenike kako oni obino donose odluke. Zamolite da vam kau koja su pitanja koja moraju sebi postaviti kako bi donijeli ispravnu odluku. Piite na pakpapir njihove odgovore. Na kraju ponovite njihove odgovore na nain da ih prikaete kroz nie navedenu shemu. Dajte im radni list i zadatak da kroz pitanja na radnom listu prou neku svoju dilemu i proces donoenja odluke. Rasprava Raspravite zajedniki odgovore na pitanja. Komentirajte na kraju da izbor izmeu vie alternativa nije uvijek lagan posao. Kad ljudi ne donesu aktivnu odluku, obino poale. (Tad je donesu drugi za njih.) Npr., kad nas drugi dovedu u situaciju da napravimo

neto to nismo eljeli. Nedonoenje odluke je u stvari donoenje odluke da se odustane od toga da se napravi svoj izbor. Objasnite da je donoenje odluka vjetina koju treba nauiti vjebanjem kao i svaku drugu vjetinu. Napravite vjebu donoenja odluke da se proba ponuena cigareta. Uenici e proi vjebu u malim grupama zajedniki odgovarajui na pitanja. Kad zavre, pitajte za odluku koju su donijeli, zato su donijeli ba tu odluku. Sloite se s njima da donoenje odluka esto nije lak posao. U ivotu nam pomae da znamo prepoznati i cijeniti svoje vrijednosti. to mi je vano i koliko cijenim i potujem sebe? Odbijanje da se proba cigareta moe rezultirati gubitkom pripadanja, neugodno u, vrijeanjem neijih osjeaja itd. S druge strane, uzeti cigaretu, znai tetiti svom zdravlju; moe ti biti muka, moe ti se povraati i boljeti te glava, moe tetiti svom izgledu; neugodan zadah i uti i smrdljivi prsti na rukama, uti zubi, moe povrijediti osjeaje i povjerenje roditelja, dugorono to moe znaiti uvod u ovisnost, koja e kasnije initi mnoge probleme, nervozu kad nema cigaretu, biti uzrok brojnih bolesti koje cigareta izaziva itd.

Radni list PROCES DONOENJA ODLUKE 1. Opii dilemu, problem. to je problem? O emu odluuje? to eli? Prikupi informacije koje e te odvesti do odluke. Koje informacije treba? Gdje ih moe dobiti? Zato treba ba te informacije? Razmisli o izborima. to sve moe napraviti (koristi svoje iskustvo, iskustvo drugih, znanje)? Razmotri posljedice svakog od izbora. to e se dogoditi kao rezultat svakog izbora? (Ovo ukljuuje razmatranje pozitivnih i negativnih rezultata odluka. Nacrtajte vagu i na svaku stranu napiite to dobivate, a to gubite.) to e se dogoditi kratkorono, to e se dogoditi dugorono? Kako bi na tvoj izbor gledala tvoja obitelj ili neka druga tebi vana osoba? Moe li biti ponosan na svoju odluku? Napravi izbor i djeluj. (to e odluiti?)

2.

3.

4.

5.

6. ZABAVI SE I NAI PRIJATELJA

CILJ: Razvijanje osjeaja pripadanja odjelu, pronalaenje novih prijatelja kroz igru i razgovor. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Radni list za svakog uenika.

POSTUPAK Uenicima se podijele radni listovi. Svaki uenik upie na vrhu svoje ime i prezime, a zatim u prvom stupcu (TO SAM JA) sve osobne podatke poevi od mjeseca svog roenja do razliitih drugih podataka o sebi i svojim interesima. Kada sve ispuni, u dogovorenom smjeru, alje svoj list dalje prvom ueniku koji se potpisuje u svaku rubriku u kojoj je identian vlasniku lista. Na primjer, ako uenik voli istu boju upisanu u stupac "To sam ja", u istom redu, (omiljena boja) i stupcu "To smo mi" napisat e svoje ime. Kada se potpie za sva podruja (rubrike) u kojima je isti kao vrnjak vlasnik lista, alje list dalje, sljedeem ueniku koji ga na isti nain ispunjava. Kao to svi uenici istovremeno ispunjavaju za sebe stupac "To sam ja", tako i kasnije svi uenici u isto vrijeme ispunjavaju stupac "To smo mi". Radni listovi idu od jednog do drugog uenika, dok se nakon cijelog kruga, ne vrate vlasniku. Na kraju sata, uenici koji ele, mogu navesti imena jednog do dva uenika koji su im najsliniji, te precizirati u kojim podrujima se najbolje slau.

RADNI LIST ZA UENIKE

Zabavi se i nai prijatelja

Ime i prezime: mjesec roenja horoskopski znak mjesto roenja broj brae broj sestara broj cipela hobi omiljeno jelo omiljeni glumac omiljena boja omiljeno doba dana najdrai dan u tjednu vrsta filmova koje voli najljepi mjesec u godini omiljeni pjeva omiljena pjesma najdrai kola omiljeni sport moja zemlja snova omiljena ivotinja

TO SAM JA

TO

SMO

MI

7. DA SAM JA ......
CILJ: Razvijanje djeje mate, osjeaja moi i pozitivnog stava za rjeavanje problema, uivljavanje u razliite uloge i predvianje novih rjeenja za razliite situacije. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Papir i olovka.

POSTUPAK Recite djeci da napiu pjesmu koja se sastoji od reenica: Da sam ja ....., ja bih.... zato Da sam ja ......., ja bih ...... Pjesma se ne mora rimovati Dajte im ideje za razliite uloge koje mogu izabrati npr. Da sam ja moja mama, ja bih ........ Da sam ja moj tata, ja bih ....... Da sam ja moj brat (sestra), ja bih ...... Da sam ja pjesnik, ja bih ..... Da sam ja uiteljica, ja bih ...... Da sam ja ravnatelj kole, ja bih ...... Da sam ja direktor cirkusa, ja bih ..... Da sam ja gradonaelnik, ja bih ... Da sam ja ivotinja, ja bih ....... Da sam ja ptica, ja bih ..... Zamolite dragovoljce, na kraju, da proitaju svoje pjesme. Moete napraviti i tako da djeca u manjim grupama proitaju i izaberu najbolju pjesmu. Sve najbolje pjesme stavite na pano u razredu. Moete raspraviti i o tome to e oni napraviti drugaije jednog dana kad budu u nekoj od tih uloga i zato.

8. KONSTRUKTIVNO KORITENJE SLOBODNIM VREMENOM

KAKO SE ZABAVLJAMO NA ROENDANIMA, IZLETIMA, ZABAVAMA

CILJ: Upoznavanje s razliitim oblicima koritenja slobodnog vremena, zabava. VRIJEME: 45 ili 90 minuta. UVJETI RADA: Prema zahtjevima igara. PRIBOR: Prema zahtjevima igara. POSTUPAK Priprema Ovaj zadatak dati ete na prethodnom satu razrednog odjela: Svaki uenik treba doznati to vie zabavnih aktivnosti, igara koje mogu posluiti na zabavama, roendanima, izletima ili u njihovu svakodnevnom druenju. Podijelite uenike u manje grupe po 4-5 lanova koji e napraviti zajedniku listu igara svoje grupe. Izvjestitelj prve grupe ita tu listu, a uitelj je zapisuje na plou. Izvjestitelji sljedeih grupa dodaju na listu aktivnosti koje do tada nisu navedene. Neka objasne i demonstriraju igre koje nisu poznate ostalim uenicima. Na taj nain dobit ete zajedniku listu zabavnih aktivnosti. Na popis moete jo dodati Igre za relaksaciju i zabavu iz ovog Prirunika. Na kraju neka svatko zamisli neki budui roendan, izlet, zabavu i neka osmisli kako ove igre moe tamo koristiti. Dozvolite im da meusobno ispriaju kako su to zamislili. Ako ima dragovoljaca, mogu to pokazati voenjem igre sa ostalim uenicima na ovom SRO ili nekom drugom. Tako moete dobiti pomagae za voenje igara na buduim SRO.

9. PRAVILA LIJEPOG PONAANJA U KOMUNIKACIJI PISMOM I TELEFONOM

CILJ: Uputiti uenika u pravila komunikacije pismom i telefonom. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Za vrijeme igranja uloga, uenici glumci igraju uloge pred cijelim odjelom, dok drugi sjede u klupi. Tijekom rasprave i izrade pravila uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Kartice za igranje uloga, dva velika hamer papira, flomasteri.

POSTUPAK Priprema Tjedan dana prije realizacije ove teme, najavimo temu uenicima i zadamo im da iz literature prikupe pravila ponaanja u komunikaciji pismom i telefonom, koji zauzimaju vano mjesto u komunikaciji mladih, kako meu prijateljima, tako i izmeu osoba suprotnog spola. (Uenike moemo uputiti u Bonton za tinejdere autorice J. Goldman.) Neka uenici sami pripreme kartice sa sadrajima i situacijama za igranje uloga na ovu temu. Realizacija Uenici koji ele glumiti, dobiju karticu na kojoj im je zadana uloga. Prvi put odigraju zadanu situaciju ne pridravajui se bon-tona, a drugi put istu komunikaciju pridravajui se pravila lijepog ponaanja. Nakon igranja uloga, s uenicima se raspravlja o najvanijim pravilima u komunikaciji pismom i telefonom. Kao zakljuak, uenici na dva hamera ispisuju pravila lijepog ponaanja (jedan hamer za komunikaciju pismom, a drugi za komunikaciju telefonom). Uenici mogu naizmjenino pisati na hamere kako bismo ih to vie ukljuili u ispisivanje pravila. Pravila se mogu ispisati ili natipkati na format A-4 ili A-8 te fotokopirati i podijeliti uenicima kao letak koji su sami kreirali.

10. AKTIVNO I PASIVNO SLUANJE

CILJ: Razlikovanje aktivnog i pasivnog sluanja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Sjedenje u dva koncentrina kruga, rad u parovima. POSTUPAK Cijela se grupa razbroji u parove. Jedinice ostanu u vanjskom krugu, dvojke formiraju unutranji i svi se okrenu licem jedni prema drugima. Jedinice priaju o jednom svom dogaaju. Dvojke samo sluaju. Sjede mirno i ne pokazuju svoje reakcije ni rijeima, ni mimikom. Zatim se svi igrai pomaknu za jedno mjesto udesno. Jedinice ponovo priaju isti dogaaj. Dvojke sluaju, mimikom, klimanjem glave, kratkim rijeima i reenicama odraavaju ono to su uli (dakle vrlo malo govore). Po zavretku igre Jedinice priaju kako su se osjeale kada su Dvojke pasivno sluale (tj. kad nisu pokazivale zanimanje), a kako kad sugovornik pokazuje svoju panju. to im je najvie davalo osjeaj prihvaanja, osjeaj da ih onaj koji slua razumije. Ako ostane dostatno vremena, parovi neka izmijene uloge kako bi oni koji su dotada sluali, osjetili kako ono to su sami radili, djeluje kad se primijeni na njih.

11. KATRAN U PLUIMA

CILJ:Pokazati koliinu duhanskog dima i katrana koju pua udie i ime zagauje plua prilikom puenja. Ukazati na tetno djelovanje duhanskog dima na plua. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Prethodno pripremite stroj za puenje.

POSTUPAK Ako vam je vrijeme ogranieno, ranije napravite stroj za puenje. Koristite ga kao sredstvo za demonstraciju. Materijal: ista plastina prozirna boca od deterdenta s epom Cijev od 5 do 7,5 cm veliine cigarete Glina Cigareta (po mogunosti bez filtera) ibice i kuglica vate to uiniti: Isperite bocu. Napravite rupu na epu veliine cijevi. Stavite vatu na jedan kraj cijevi-boce i cigaretu na drugi. Zavrnite ep. Istisnite zrak iz boce vrstim stiskanjem boce. Zapalite cigaretu i ponite pumpati bocu polako i ustrajno. Rezultat Kako nakon pokusa izgleda vata? Kako izgleda boca? to mislite kako dim cigarete djeluje na plua? Istrljajte vatom koju ste koristili u stroju za puenje, li e i stabljike nekoliko biljaka. to se dogaa?

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Cigareta Glina za zatvaranje Rupe na epu ep Gumena cijev Vata

Moete djecu pitati tko ima bicikl ili motor kod kue. Vlasnike pitajte bi li oni umjesto ulja u svoj motor ulili kiselinu ili bi svoj bicikl premazali katranom. Kad kau da ne bi, pitajte zato ne bi. Odrasli svoja plua podmazuju katranom i ne samo svoja nego i njihova kad su u istoj prostoriji. to misle zato to odrasli rade. Porazgovarajte s uenicima o ovom eksperimentu koji ste upravo napravili. Neka netko ponovi to ste napravili i to ste dobili kao rezultat. Zamolite nekog uenika da podsjeti djecu na tetne posljedice puenja koje su uili iz biologije. Neka uenici podijele iskustvo kako su doivjeli ovu vjebu i to oni misle o zagaivanju plua na ovaj nain.

12. CIJENA PUENJA

CILJ: Utvrivanje cijene puenja u novcu, utjecaja na zdravlje i izgled mladih. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici rade u malim skupinama. PRIBOR: Papir, olovke, 2 velika hamera, ploa, kreda. POSTUPAK Pitajte uenike da ukratko naznae tetne posljedice puenja. Potaknite ih da razmisle o tetnosti na: zdravlje, ljepotu, higijenu usta i zubi, higijenu tijela, istou stana, mogua oteenja u stanu i na odjei. Podijelite uenike u male skupine po 4-5 lanova. Neka razgovaraju za to sve puai troe vie novca od nepuaa. Recite im da naprave popis dodatnih trokova zbog puenja za 1 mjesec. Neka tono naznae to moraju vie troiti i koliko to kota. Predstavnik grupe ita njihovu listu, a drugi lan pie na hamere. Kad sve grupe napiu svoja izvje a, neka dva uenika zbroje ukupnu potronju novca za 1 mjesec. Potaknite ih da budu objektivni i ne pretjeruju s iznosima novca. Recite da u Americi puai plaaju znaajno vei iznos za zdravstveno osiguranje i da tee dobijaju posao od nepuaa.

Rasprava Jesu li prije razmiljali o tome koliko puai troe za svoju ovisnost? to bi se sve moglo kupiti za taj novac u jednom mjesecu ili nakon dueg perioda? Ako ele, neka prepiu trokovnik na papir i pokau svojim roditeljima, roacima i poznanicima koji pue.

13. DEBATA I ARGUMENTACIJA

CILJ: Uvjebavanje iznoenja i zastupanja osobnih uvjerenja i miljenja, te poticanje potivanja i toleriranja miljenja drugih. VRIJEME: 45-90 minuta. UVJETI RADA: Uenici su na svojim mjestima. PRIBOR: Radni list (u prilogu). POSTUPAK Voditelj upoznaje uenike sa sadrajem dananje radionice: "Danas emo razgovarati o nekoliko vanih pitanja. Ali, na razgovor imati e nekoliko pravila kojih emo se strogo pridravati." Ispisuje pravila na plou: 1. 2. 3. 4. 5. Sluaj, priekaj da sugovornik dovri ili da ti voditelj da rije. Govori kratko, jasno. Dri se teme razgovora. Pozorno sluaj to drugi govore. Pazi na jainu glasa i budi pristojan prema sugovornicima.

"Ovo su pravila tzv. DEBATE, odnosno strunog razgovora potkrijepljenoga dokazima i obrazloenjima na zadanu temu. Sada u vam podijeliti radne listie s pitanjima. Upotrijebit ete ih tako to ete za vrijeme razgovora, ako taj tren netko drugi ima rije, ispod pitanja o kojem se tad bude razgovaralo zabiljeiti ono to elite rei kako bi zapamtili misao. Kad doete na red, uz pomo tih natuknica ete lake govoriti." Nakon vjebe slijede pitanja: O kojem vam je pitanju bilo najtee, a o kojem najlake razgovarati? Kako vam se svidjela debata kao nain razgovora? Je li bilo teko pridravati se pravila? Koje je pravilo bilo najtee potivati? to mislite jesu li ova pravila dobra, ima li tu koje nepotrebno pravilo? Napomena: Uloga je voditelja da usmjerava na problem (tehnikom saimanja i pojanjavanja) i da smiruje kada primijeti da emotivna zagrijavanja uenika prelaze razumnu mjeru.

RADNI LIST
DEBATA 1. Trebaju li roditelji svoju djecu, kad teko grijee, kanjavati batinama?

2.

Treba li zakonom zabraniti proizvodnju duhana?

3.

Treba li zakonom zabraniti uivanje droga?

4.

Treba li zakonom prisiliti narkomane na obvezno lijeenje?

5. Ako se roditelji ne slau, je li bolje da se razvedu, nego da se svaaju pred djecom?

14. PITANJA ZA EIR

(koristiti u 7. i 8. razredu)

CILJ: Stvaranje boljeg meusobnog razumijevanja i prihvaanja u grupi kroz dijeljenje iskustava i osjeaja. VRIJEME: 20-30 minuta (ovisi o tome koliko djeca budu eljela igrati). UVJETI RADA: Uenici sjede u krugu, podijeljeni u dvije do tri grupe. PRIBOR: eir sa napisanim pitanjima na karticama za svaku grupu uenika.

POSTUPAK eir ide od uenika do uenika i svaki uenik uzima jednu karticu sa pitanjem tj. nedovrenom reenicom. Nakon to na nju odgovori, predaje eir drugom ueniku koji uzima karticu i odgovara itd.
Kako si se osjeao i to si mislio o sebi zadnji put kada si se pogledao u ogledalo? Kako si se osjeao i to si mislio o sebi zadnji put kada ti je netko rekao neto lijepo? Kako si se osjeao i to si mislio o sebi zadnji put kada ti je netko rekao neto runo? Kako si se osjeao i to si mislio o sebi zadnji put kada si napravio neto smijeno? Kako si se osjeao i to si mislio o sebi zadnji put kada si razgovarao sa svojim roditeljima? Kako si se osjeao i to si mislio o sebi zadnji put kada si imao konflikt kod kue? Kako si se osjeao i to si mislio o sebi na svom zadnjem roendanu? Kako si se osjeao i to si mislio o sebi zadnji put kad si dobio negativnu ocjenu? Moja omiljena pria i zato Moja omiljena knjiga Moj omiljeni film Moj omiljeni tip linosti (kakve ljude volim) to najvie volim raditi? to najvie volim raditi sam? to najvie volim raditi u drutvu? O emu esto sanjarim danju? Neto to bih elio imati Neto to bih volio da mogu uraditi Mjesta na koja se volim skrivati Vrijeme kad se osjeam najusamljenije San koji imam (koji stalno sanjam, koji se ponavlja-neostvareni) San koji ne elim ponovo sanjati San u kojem uivam Moje brige Neto to stalno govorim sebi ( u svojim mislima)

Neto ega se bojim Ljubimac - domaa ivotinja (kojeg imam, imao sam, elio bih imati) Strah koji sam savladao to radim kad sam sretan (veseo, uspjean, ponosan, vaan)? to radim kad se osjeam tuan (povrijeen, ljut, odbaen, neuspjean)? Osoba koja mi mnogo znai (veoma vana osoba za mene) Moje misli o nadprirodnom Neto u meni samom to ne razumijem Neto to za mene nema smisla, to me izluuje to mislim o koli? to mislim o kolskim (domskim, obiteljskim) pravilima? Srea je Bijeda je Nain miljenja za koji mi se ini da utjee na mene Neto u to sam vjerovao, a ne vjerujem vie Neto to sam elio, a ne elim vie Neto to sam osjeao, a ne osjeam vie Nain koji sam pronaao da mi se ostvaruju elje Neto zbog ega se ljutim Kako sam se osjeao kad sam bio nov u nekoj sredini? to sebi kaem kad sam u nevolji? to sebi kaem kad trebam donijeti odluku? to sebi kaem kad sam zbunjen? to sebi kaem kad imam problema? to sebi kaem kad se moram suoiti s nekim? Neto u prolosti o emu mnogo razmiljam Neto u budunosti o emu mnogo razmiljam Kad bih imao milion dolara Neto iza ega stojim Kako izbjegavam nevolje Neto to sam uradio to mi je dalo lekciju Vrijeme kada sam se osjeao najbespomonije Vrijeme kad sam se osjeao najvie vaan Neto to izbjegavam, a znam da ne bi trebalo Tip, vrsta osobe na koju se ugledam (koja mi je uzor) Kad bih jedan dan mogao biti netko drugi Tri rijei koje bih elio uti o sebi Nain na koji se osjeam drugaiji od ostalih Nain na koji se osjeam jednak kao drugi Kako nain na koji razmiljam utjee na ono to radim? Neto to volim kod sebe Neto to ne volim kod sebe Neto to bih elio uraditi bolje Neto na to sam ponosan Neto u meni to prihvaam kao ogranienje Odluka za koju mi je drago da sam je donio to obino radim kad treba donijeti teku odluku?

to radim da se prestanem osjeati loe? to radim da se prestanem osjeati povrijeeno? to radim da se prestanem osjeati ljuto? Situacija u kojoj sam se osjeao pametno Situacija u kojoj sam se osjeao glupo to planiram biti kad odrastem? to planiram uraditi kao roditelj? Neto za to znam da ne mogu promijeniti Neto za to znam da mogu promijeniti Neto u emu sam dobar u koli Neto u emu nisam dobar u koli Neto to sam uradio sada, a to e mi koristiti kada odrastem Kako se bunim protiv autoriteta? Zbog ega (kada) se osjeam buntovniki? Neto to nisam mislio da mogu uraditi Neto to smatram nepravednim, ali ne mogu nita poduzeti Neto to smatram nepravednim, a mogu neto poduzeti Kako postignem da ljudi rade to elim? Prilika kad sam lou situaciju preokrenuo u dobru to traim u prijatelju Netko je uradio neto lijepo za mene Uinio sam neto lijepo za nekog Kad bih mogao promijeniti svijet? Netko tko me zaista razumije Kako stjeem prijatelje? Kako pridobiti nekog da obrati panju na mene? Neto to je netko uinio i to me inspiriralo Vrijeme kad sam se osjeao prihvaen Vrijeme kada sam se nekog bojao i kad sam to prebrodio Neto to potujem kod drugih ljudi Najbolja stvar u mojoj zajednici Najgora stvar u mojoj zajednici (drutvu) Neto o emu bih volio da ljudi vie vode brigu Tri stvari koje bi imalo moje idealno drutvo to je najvanije u obitelji? Moje nade za budunost svijeta Neto to mi je bilo potrebno, a nisu mi dali, kako sam im to stavio do znanja Moja ideja o onome to ini pravog ovjeka mukarca idealnog Moja ideja to ini pravog ovjeka enu idealnom Kako se osjeam kad netko ovisi o meni? Neto to djeca trebaju od odraslih Neto to odrasli trebaju od djece Kako mi se svia ponaanje ljudi kojima sam okruen? Najsretniji sam kada Za mene je pripadanje to biste htjeli ostvariti/uiniti sljedeu godinu?

15. MUDRO STABLO

CILJ: Kroz voenu fantaziju postii oputanje i nesvjesno usvajanje stava da za svako pitanje imamo odgovor (za svaki problem postoji rjeenje). VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Papir i pribor za crtanje. POSTUPAK Voenu fantaziju itajte polako, neto tiim i dubljim glasom nego je obino itanje. Pazite na stanke, dajte dovoljno vremena svaki put kad djeca imaju obaviti neki zadatak. Ako elite, ovaj tekst moete itati uz neku tihu, laganu glazbu. Na kraju, u tiini djeca e nacrtati svoj doivljaj ove voene fantazije. elim da zamislite ispred sebe jedan put negdje u prirodi. To moe biti bilo kakav put, kako god ga zamislite, dobro je. Moe biti irok ili moda uzak, vijugav ili prav, pored mora ili rijeke ili moda negdje u umi ili na nekom drugom mjestu gdje god poelite da se nalazi va put.... elim da idete putem i primijetite to se sve nalazi oko i ispred njega i da na kraju doete do jednog stabla, prekrasnog stabla sa mnogo, mnogo grana. To je vae stablo za nevolje, stablo na koje ostavljate sve svoje nevolje......... sve svoje nevolje ma kako malene bile.. Objesite sve svoje nevolje na stablo prije nego krenete dalje.... Provjerite da niste neku zaboravili.... Stablo za nevolje ima tako mnogo grana....Tu ima mjesta za sve vrste nevolja. Sada krenite dalje sve dok ne doete do vrata vaeg vrta. To je najljepi vrt kakav moete zamisliti. Kako otvarate vrata, primijetite da tu sunce sjaji sjajnije nego igdje drugdje, a nebo ima najljepu plavu boju koju ste ikada vidjeli. Oko vas uje se pjev ptica, a trava pod vaim stopalima je tako mekana i svjea. Hodate vaim vrtom dok doete do vrlo velikog raskonog stabla, najveeg stabla koje ste ikad vidjeli, koje je tako veliko da mu ne moete vidjeti vrh, a svojim najviim granama dodiruje oblake.......Deblo stabla je ogromno, a na njegovom dnu nalazi se mali otvor taman dovoljan da stanete u njega. I kako se pribliavate i obraate panju na deblo stabla, ini vam se kao da se pojavljuje lice, vrlo ugodno i mudro lice, poput dragog starca koji vas moda podsjea na djeda, na neko lice iz bajke ili neku drugu dragu osobu iz vaeg stvarnog ivota ili vae mate. ini vam se da vas poziva i vi polako ulazite u otvor na deblu i naete se u unutranjosti debla. Kako vam se oi prilagoavaju na svjetlo, vidite kako je ta unutranjost debla jako velika i jako razgranata, sa mnogo vrata. Svaka vrata vode u jedan dio kore stabla i jedan god, a unutar tih godova nalazi se sva mudrost koju ete ikada trebati. Imate li pitanje na koje traite odgovor? Bilo koje pitanje na koje trebate odgovor. Dok razmiljate o pitanju, iako ne morate biti svijesni koje je to pitanje, otvaraju se, kao arolijom, mala vrata u kori debla. To su vrata iza kojih se nalazi odgovor na vae pitanje. Poite prema otvorenim vratima i budite spremni primiti odgovor, moe biti napisan na komadiu papira, moete ga vidjeti u slici ili ga moete uti ili moda uope niste svijesni odgovora koji ste primili u ovom trenutku..... samo budite otvoreni da ga primite iako moda ne morate biti svijesni to je vae pitanje i odgovor.... i iako e

moda va odgovor stii tek sutra ili u neko drugo skoro vrijeme kada ga budete trebali i kad budete spremni da ga primite.... i moete ga primiti posve nesvijesno... i jedino je vano da znate posve sigurno da e va odgovor stii.....I sada se moete spremiti na povratak. Vratite se polako iz debla istim putem kojim ste doli i izaite u va vrt. Okrenite se prema stablu i zahvalite mu to je tu za vas...sa svom tom mudro u... zato... jer je to vae mjesto za odgovore.... Dok idete prema vratima vrta, zahvalite se i vaem vrtu to je tu za vas i to je tako savren, znajui da e uvijek biti tu kada ga trebate. Na kraju moete dati uenicima zadatak da nacrtaju ili opiu svoj vrt. Na dnu crtea mogu napisati jednu reenicu o tome to taj vrt predstavlja.

16. ZADOVOLJAVANJE PSIHOLOKIH POTREBA*****

CILJ: Prepoznavanje i razumijevanje potreba koje nas pokreu na ponaanje, proirivanje izbora za uspjenije zadovoljavanje potreba. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima, dijele se u male grupe. PRIBOR: Radni listovi, olovke. POSTUPAK Uenicima podijelite radne listove. Napomenite im da ete im za svaki stupac dati uputu za rad. Uputa za stupac A: Sjetite se to ste juer radili u slobodno vrijeme. U stupac A napiite desetak aktivnosti koje ste juer radili u slobodno vrijeme, jednu ispod druge. Sve aktivnosti koje ste radili, radili ste da biste zadovoljili svoje bioloke i psiholoke potrebe. Bioloke su potrebe: potrebe za hranom, piem, zrakom, spavanjem i sl., a ostalo su psiholoke potrebe. Na radnom listu, na vaem popisu prekriite aktivnosti: jeo sam, spavao, pio i sl. jer o njima danas neemo razgovarati. Uputa za stupac B: Sada razmislite za svaku aktivnost zato ste je radili, to ste eljeli postii tom aktivno u i to napiite pored svake aktivnosti. Uputa za stupac C: Ocjenom od 1-5 procjenite koliko ste tom aktivno u uspjeli postii i dobiti od onoga to ste eljeli. Uputa za stupac D: Pored svake aktivnosti napiite koju ste potrebu eljeli zadovoljiti. Podsjetimo se - te potrebe su (napiite ih na plou):

Ljubav - elimo pripadanje, prijateljstvo, druenje, suradnju. Mo - elimo priznanje, vanost, samopotovanje. Zabava - elimo igranje, kreativnost, radost, smijeh, radoznalost, uenje. Sloboda - elimo slobodu ponaanja i izraavanja, nezavisnost.

Objanjenje: "Svi ljudi od poetka pa do kraja ivota imaju ove iste potrebe, pa tako ih imate i vi, vai prijatelji, roditelji i uitelji. Sve to radimo, i ono za to mislimo da su nas drugi natjerali, sve to radimo da bismo zadovoljili nae 4 psiholoke potrebe. Ako su nae potrebe zadovoljene, mi smo zadovoljni i sretni. Ako nisu mi smo nezadovoljni i nesretni. Nakon toga recite im da meusobno u malim skupinama prokomentiraju kojim su ocjenama ocijenili svoje zadovoljstvo pojedinom aktivno u i usporede s potrebama koje su eljeli ispuniti. Primjerice: ako su pored aktivnosti - igra s prijateljima napisali ljubav, zabava i ocjenu 5, to to znai. (To znai da im ta aktivnost u potpunosti zadovoljava ove potrebe. Ako su zadovoljstvo nekom aktivno u ocijenili s 1, to znai da im ta aktivnost ne zadovoljava potrebu koju su napisali pored nje.) Recite im neka meusobno prokomentiraju koje su iste aktivnosti napisali, jesu li pored njih i iste potrebe? Posebno neka prokomentiraju aktivnosti koje su zadovoljile pojedine potrebe za ocjene 3, 4 i 5. Uputa: Aktivnosti koje imaju ocjene 1 i 2 znae da slabo ili uope ne zadovoljavaju vae potrebe. Sada se vratite na svoja mjesta i razmislite koje bi druge, moda sline aktivnosti, mogle bolje, u veoj mjeri, zadovoljiti istu potrebu. Pri tome moramo voditi rauna o tome da i drugi ljudi imaju jednake potrebe i da trae naina da ih zadovolje.

Rasprava Pitajte uenike je li im se svidio ovakav nain rada, je li im neobino da sve to radimo, radimo da bismo zadovoljili samo 4 potrebe, i to su novo otkrili o sebi. Neka opet u malim skupinama usporede svoje podatke: Koju potrebu najbolje zadovoljavaju, na kojoj jo treba raditi i traiti efikasnije ponaanje za zadovoljenje.

Psiholoke potrebe

RADNI LIST

A Radio sam 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

B elio sam postii

C Ocjena

D Potrebe

Stupac A: Aktivnosti koje sam juer radio. Stupac B: to sam elio postii tom aktivno u? Stupac C: Ocjenom od 1 do 5 izrazi koliko si u tome uspio, koliko si bio zadovoljan svakom aktivno u. Stupac D: Za svaku aktivnost naznai potrebu koju si elio zadovoljiti tom aktivno u (pogledajte stupac B).

17. USPJENI I NEUSPJENI NAINI ZADOVOLJAVANJA POTREBA

CILJ: Prepoznati uspjene i neuspjene naine zadovoljavanja potreba koristei tehniku brainstorminga, samoprocjene i rasprave. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima, tri do etiri u grupi. PRIBOR: Papir i olovka.

POSTUPAK: Podsjetite djecu na proli sat i na aktivnosti koje poduzimaju da zadovolje svoje potrebe. Pitajte ih jesu li sve aktivnosti koje poduzimamo uspjene? O emu to ovisi? Recite djeci da se sjete to je mogue vie ideja o tome to sve rade kad ele zadovoljiti neku od svojih potreba (elja). Neka se sjete to vie ivotnih situacija u odnosu sa roditeljima, braom, sestrama, uiteljima, prijateljima i onoga to oni zaista rade u ivotu u takvim situacijama (razgovaraju, ljute se, plau, razmisle pa poduzimaju aktivnost itd.). 1. Piite njihove ideje na plou. 2. Zajedno se dogovorite kod svake ideje koliko je uspjena. U takvim primjerima pokuajte kao razred openito procijeniti uspjenost takvog postupka u odnosu na posljedice i uobiajena reagiranja ljudi. Moete koristiti skalu jednostavno uspjeno (+), neuspjeno (-) i moe biti uspjeno (+/-). (Ako elite, moete koristiti i skalu u % od 0-100%.) 3. Kod svake ideje zapiite kraticom to ste zajedniki zakljuili. 4. Kad zavrite sa procjenom, neka uenici prepii listu s ploe u biljenicu, a zatim svatko za sebe jo jednom razmisli koja ponaanja on koristi i koliko je zadovoljan sa njihovom uspjeno u. Neka ta ponaanja podcrta u biljenici. 5. Neka sa liste odabere neko ponaanje za koje procjenjuje da bi moglo biti uspjenije od onog ponaanja koje je do sada koristio u istoj situaciji i napie ga velikim slovima. 6. U malim grupama od 3-4 lana neka prokomentiraju to su podcrtali i napisali slovima.

18. ZAR SAM TO JA

CILJ: Usporeivanje slike o sebi s onim kako nas drugi vide, zabava. VRIJEME: 30 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u krugu. PRIBOR: Mali komadii papira, olovke, najlonska vreica.

POSTUPAK Svaki uenik napie na papiri jednu svoju osobinu koja ga najbolje opisuje, koja je za njega najkarakteristinija. (Treba napisati osobinu linosti, npr: lukav, duhovit, snalaljiv; a ne osobinu koja se odnosi na izgled.) Smota papiri i stavi ga u vreicu. Svaki uenik izvlai po jedan papiri, proita na glas osobinu i ree kome ona pripada. Imenovani treba rei je li on to zaista napisao ili ne. Ako je uenik pogodio vlasnika, papiri se stavlja sa strane, a ako ne, ponovno u vreicu. Ako izvue svoj papiri, vraa ga u vreicu, i igra ide dalje. Kad sve zavre, pitajte ih da razmisle to je to to oni rade pa drugi ljudi u njima prepoznaju odreene osobine. Ako drugi ne prepoznaju te osobine, pitajte ih koliko jasno oni te osobine pokazuju drugima. Moete nastaviti raspravu o razliitim osobinama i kako se one mogu razliito prikazivati ili u odreenim situacijama ih pokazati, a u drugim ne pokazati.

19. POSTAVLJANJE OSOBNIH CILJEVA I PRAENJE REALIZACIJE POSTAVLJENIH CILJEVA

CILJ: Razvijanje svijesti o osobnim eljama i planovima, potrebnim koracima do realizacije ciljeva, razvijanje grupne povezanosti. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u krugu. PRIBOR: Radni listovi s nacrtanim piramidama i olovke.

POSTUPAK "Zamislite sada da ete graditi svoju budunost pomou piramide na radnim listovima. Zamislite koji biste cilj eljeli postii u budunosti i napiite ga na vrh piramide na kamen broj 7. Razmislite to bi vam sve bilo potrebno da ga postignete, koje vae aktivnosti, sposobnosti, sve to e vam biti potrebno i to bi vam moglo pomoi u ostvarenju eljenog cilja. Neke e stvari biti vanije i potrebnije. Njih upiite u temelje piramide. To su temeljni, osnovni preduvjeti da postignete ono to ste eljeli.

Gradei prema vrhu, na svaki kamen upiite sljedee vane stvari koje su vam potrebne da biste u budunosti imali ono to ste sebi postavili za cilj." Dajte uenicima dovoljno vremena da sami zamisle i odrede svoj cilj. Kad svi zavre, moete sjesti u krug i dati priliku svakom ueniku da proita svoj cilj i ono to mu je potrebno da bi ga ostvario. Na ploi moemo napisati sve to su napisali da im je potrebno u ostvarenju cilja i povesti raspravu o naje im odgovorima. Takoer moete raspravljati o slinosti i razlikama u izboru ciljeva i naina kako ih ostvariti.

Postavljanje osobnih ciljeva

RADNI LIST

Na vrh piramide upiite cilj koji elite postii, a na ostala polja upiite sposobnosti, aktivnosti i drugo to vam je potrebno da ostvarite cilj.

20. KAKO ME DRUGI VIDE

CILJ: Osvje ivanje slike o sebi kroz povratne informacije od drugih uenika, jaanje grupne povezanosti. VRIJEME: oko 20 minuta. UVJETI RADA: Djeca se slobodno kreu po razredu, a nakon toga bilo bi poeljno da sjednu u krug. PRIBOR: Listovi papira A4 za svakog uenika, olovke, ljepljiva traka. POSTUPAK Uenici meusobno nalijepe jedni drugima list papira na lea. Zatim piu vlasniku na papir lijepe, dobre osobine ili neto to im se kod njega svia. Kad napiu 5 osobina svakom ueniku, igra se prekida. Svatko skine svoj popis i proita. Nakon igre, u krugu otvorite raspravu. Jesu li iznenaeni onim to drugi uenici misle o njima, jesu li zadovoljni...Koja vam se osobina koju su vam drugi uenici napisali najvie svia, zato? Koliko su osobine koje su vam drugi napsiali sline ili razliite od onih osobina koje vi prepoznajete i volite kod sebe?

21. DVOJBE *****

CILJ: Potaknuti uenike na razmiljanje o posljedicama stava i odluke koju mogu donijeti glede koritenja sredstava ovisnosti od strane njihovih prijatelja. VRIJEME: 30 minuta. UVJETI RADA: Radi se u malim grupama od etiri uenika. PRIBOR: Listovi sa napisanim situacijama (broj listova jednak je broju uenika). POSTUPAK Recite uenicima: "Zamislite da se sve ove situacije dogaaju u koli. Razmislite to ete napraviti?" Podijelite svakom ueniku listove sa situacijama DVOJBE. Zamolite ih da najprije odgovore svak za sebe, tako da napiu odgovor na prazan prostor ispod situacije. Kad zavre, neka formiraju grupe od etvero i zajedno ponovo prodiskutiraju iste situacije. Za svaku situaciju moraju se dogovoriti o zajednikom odgovoru za grupu. Na kraju diskutirajte u velikoj grupi, nakon to svaka grupa da svoj zajedniki odgovor za svaku situaciju. Raspravite sljedea pitanja pratei logiku odgovora koje dobijete: Kako ste donosili odluke? to su bili kriteriji za donoenje odluka? Jesu li vai odgovori bili isti ili razliiti? Kako ste se dogovorili o zajednikom odgovoru?

Kako ste se osjeali kad ste vidjeli da drugi imaju drugaije odgovore i kako ste se dalje ponaali? Za one koji su se predomislili, kako je tekao proces vaeg predomiljanja? Je li netko odustao od svog odgovora jer su ga ostali nadglasali? Kako ste se osjeali kad su vas ostali nadglasali? Jeste li (stvarno) promijenili svoje miljenje ili ste prepustili odluku veini? to je lake (kad se bolje osjeate), kad se predomislite ili kad vas nadglasaju? Je li netko uspio uvjeriti druge u svoje miljenje? Kako to inae radite u ivotu, da li se e e predomislite ili dozvolite da vas nadglasaju ili vi uvjerite druge u svoje miljenje? Koja situacija vam je bila najtea i zato? Je li bilo grupa koje se nikako nisu mogle sloiti? Jeste li se ikad sreli sa slinom situacijom? to ste napravili? S kakvim dilemama se susreete svakodnevno i kako ih rjeavate? to vam pomae, a to odmae u donoenju odluka o nekoj situaciji? Raspravite znaenje osobnih stavova-vrijednosnog sustava, tonosti informacije, samopotovanja, vjetina kritikog razmiljanja i vjetina donoenja odluka.

Radni list
Dvojbe to e uiniti? 1. Rei neto to e promijeniti njihove planove. Nee biti sudac. Pokuat e poi s njima da se uvjeri da se nita ozbiljno nee dogoditi.

Tvoji prijatelji razgovaraju o tome da kupe alkohol i odu ga piti u park. uo si da se u tom parku skupljaju ljudi koji pue "travu". TO E UINITI??????

Zapoeti diskusiju o opasnosti uzimanja droga, a pogotovo o njihovom mijeanju.

Nee nita rei jer to nije tvoj posao. Osim toga dogaa se izvan kole.

to e uiniti? 2.

Rei im istinu o tome uzima li ili ne uzima droge.

Pronai nain da promijeni temu i zapone razgovor o neem drugom.

Grupa mladih koja je poela puiti "travu", pita te: Jesi li ikada uzeo neku ilegalnu drogu? TO E UINITI????

Neto drugo-to? ___________________________

Lagati o svom uzimanju droga.

22. KAKVA OSOBA ELIM BITI

CILJ: Potaknuti uenike na razmiljanje o pozitivnim vrijednostima i osobinama koje ele razvijati kod sebe u budunosti. VRIJEME: Jedan kolski sat. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Olovke i papir, radni list Kakva osoba elim biti. POSTUPAK Uvod Ljudi koji su zadovoljni sobom donose odgovornije, zdravije i uspjenije odluke u ivotu, a tako i kad je u pitanju upotreba alkohola i drugih droga. Mladi ljudi u koli, u obitelji i na ulici sa svojim prijateljima dobijaju mnogo razliitih poruka o tome tko su oni i to mogu postati. Negativne poruke poput Nikad ne napravi nita kako treba, nita od tebe nee postati sigurno ne pomau mladom ovjeku da otkrije i razvije svoje potencijale. Pa ipak pokuajte se sjetiti koliko esto ste takvu ili slinu poruku uli u obitelji, na ulici i u koli. Mladi trebaju mnogo pozitivnih poruka za samopotovanje i rast. Pozitivne iskrene poruke jaaju snagu i pomau otkriti pozitivnu sliku o sebi. Gradei pozitivnu sliku o sebi, gradimo temelj za nae pozitivno ponaanje. Zajedno proitajte radni list Kakva osoba elim biti. Objasnite osobine napisane na listu. Podijelite razred u male grupe od tri do etiri lana. Svaki lan ima zadatak da za svaku od osobina koje su napisane na listu, pronae primjer kad su se tako ponaali. Meusobno e podijeliti primjere u grupi i izabrati jedan ili dva koja e ispriati ostalim uenicima u razredu. Na kraju mogu u biljenicu razrednih sastanaka upisati reenicu: "Mi smo razred u kojem rastu ljudi koji cijene i njeguju neovisnost, odgovornost, odanost osobnim vrijednostima, uspjenost, zdravlje, prijazan i brian nain ophoenja, samopotovanje." (Moete se dogovoriti da povreda nekog od ovih naela moe biti povod za raspravu na razrednom sastanku. Cilj rasprave je obrana i ponovno uspostavljanje te vrijednosti koja je povrijeena.) Radni list KAKVA OSOBA ELIM BITI NEOVISNA Vjerovati u sebe i svoje odluke. Biti spreman prihvatiti posljedice, i pozitivne i negativne. Braniti svoj stav i miljenje. Biti svoj ne znai biti sam. Biti svoj znai prihvatiti da su ljudi razliiti i nauiti prihvaati druge ljude i kad nemaju isto miljenje kao mi. ODGOVORNA Dati najbolje od sebe, nikad ne odustajati ak i onda kada ti se ini da je situacija bezizgledna. ivjeti svoj ivot ne ugroavajui prava drugih. ODAN SVOJIM VRIJEDNOSTIMA Osjeaj se slobodnim izraziti svoja uvjerenja i imaj hrabrosti braniti ih. Na isti nain dozvoli drugima da izraze svoje ideje. Zajedno moete raspraviti na koji nain je za svakog od vas ispravno vjerovanje koje ste izabrali.

USPJENA u pronalaenju svojih osobnih interesa i ispunjavanju svojih elja, bez obzira kakvi interesi i elje bili (mali ili veliki). Budi ponosan na svoja dostignua. ZDRAVA Potuj svoje tijelo i uvaj ga zdravim, jer ono e te nositi kroz ivot. PRIJAZNA I BRINA Potuj i uvaavaj druge ljude, budi brian i suosjeajan, budi sposoban dati i primiti ljubav. IMATI SAMOPOTOVANJE Osjeaj se dobro s time tko si ti, to si i kuda ide. Cijeni svoju jedinstvenost.

23. PITANJA ZA BUDUNOST

CILJ: Vjebanje vjetine postavljanja ciljeva u budunosti. VRIJEME: 30 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u grupama od tri do etiri uenika. PRIBOR: Papir i olovka.

POSTUPAK Podijelite uenike u grupe od tri do etiri uenika i dajte kartice sa pitanjima ili pitanja izdiktirajte.

RADNI LIST Pitanja za budunost 1. to si ikad napravio to je nadmailo tvoja vjerovanja da bi mogao postii? 2. Koje ciljeve intenzivno eli postii ba sad? Ako nema ni jedan cilj, zato ga nema? 3. Razmisli o jednoj svojoj slabosti. to bi mogao napraviti da to pretvori u snagu? Neka ti drugi pomognu sa idejama. 4. Razmiljaj o sebi kao o zemljoradniku koji sije sjeme uspjeha, a zatim ga kultivira svojim zalaganjem, ljubavlju i energijom. 5. Raspravite u maloj grupi to je to uspjeh. 6. Nek svatko za sebe razmisli o jednom svom velikom cilju u ivotu (npr postati glazbenik, otvoriti automehaniarsku radnju, postati lijenik, imati skladnu obitelj, pomagati drugim ljudima). Razmisli o stepenicama koje mora proi i tekoama na koje moe naii. Napravi vremenski plan, kada e to uraditi (npr. u ovoj godini u zavriti 3 god. glazbene kole, dogodine u uzeti dodatne satove, itd). Na kraju zamolite uenike da podijele svoje iskustvo iz ove vjebe.

Uz ovdje napisane radionice preporuamo da u sedmom razredu obradite i teme iz nastavnog paketa: Siguran korak i pravo na zrak - Mladi, puenje i alkohol

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Radionica br. 50. Hvala, ja ne puim, str. 126. Radionica br. 51. Male stvari puno znae, str. 127. Radionica br. 52. Zato mladi pue, str. 128. Radionica br. 53. Puenje i zdravlje, str. 129. Radionica br. 54. Svi pue, moram i ja, str.131. Radionica br. 55. Imam svoje stajalite, str. 132.

Radionice za VIII. razred

1. KOMUNIKACIJA
CILJ: Prepoznavanje "umova" u komunikaciji,. VRIJEME: 20 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima ili u krugu. PRIBOR: Nije potreban.

POSTUPAK Voditelj poziva pet dragovoljaca. etvero naputa prostoriju, a peti ostaje unutra. Voditelj osobi koja je ostala u prostoriji predaje papiri na kojemu pie: "U ekaonici Doma zdravlja u Copacabani sjedi osamnaestoro ljudi. Na vratima sobe ispred koje sjedi najvie ljudi pie: "Dr. Pero Pletikosa, psihijatar, medicinska sestra Pavica Mari." U ekaonici sjedi asnik u civilu, ovjek u crnim cipelama, bijela ena s malim trogodinjim crniem, ena s uvijaima na glavi, nekoliko djevojaka i mladia, te ovjek s velikim nosom. Odjednom se hodnikom zauje otar zvuk ubrzanih koraka i u ekaonicu ulazi zgodna etrdesetogodinjakinja, a za njom kaska debeljukast, ali namrten ovjek. ena mrca. Ulaze u ordinaciju bez kucanja. Izvana se uje zvuk automobila i um vjetra. Jesen je. asnik u civilu upravo je glasno zakaljao, kad se jednom od mladia u ekaonici uinilo da je uo pucanj. Crvenokosa etrdesetogodinjakinja bijesno izlazi iz ordinacije. Za njom tri doktor Pletikosa drei se za glavu. Mali crni je zaplakao." Voditelj upuuje osobu koja je proitala priu da je prepria prvoj osobi koju e pozvati da ue. Nakon toga, ta osoba pria istu pripovijest sljedeoj i tako redom. Naje e, na kraju od prie ostaje samo nekoliko pojedinosti koje su toliko izmijenjene, te malo nalikuju poetnoj prii. Na kraju voditelj ita pripovijest u cijelosti. Nakon igre Dobro je govoriti o umovima u komunikaciji; iskrivljavanju, otpisivanju i poopavanju. Zanimljivo je obratiti panju na to koji su se sadraji zapamtili i zato, koji su se detalji dodali i koji su se izmijenili. Komentar Ta je igra dobra za prepoznavanje umova u komunikaciji i za usmjeravanje panje na to koliko se zapravo sluamo i u kojoj mjeri je poslana poruka primljena. Voditelj moe uvesti bilo koji odgovarajui sadraj u obliku prie i vidjeti koje initelje uenici pamte, a koje ne.

2. SURADNJOM DO USPJEHA
CILJ: Prepoznavanje vanosti jasnog izraavanja i suradnje u ostvarivanju zajednikih ciljeva. VRIJEME: 30 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima i u parovima. Dok rade u parovima okrenuti su leima jedan drugome. PRIBOR: Papiri, olovke, crtei (predloci). POSTUPAK U uvodu uenicima najavimo da e zajedniki ostvariti neki cilj. Da bi to uspjeli, moraju suraivati, pomagati i prihvaati pomo. Zamolite uenike da vam objasne to je to suradnja i koja ponaanja ljudi koriste u suradnji. Vano je uskladiti aktivnosti koje vode do cilja i imati povjerenja u onog s kojim radimo. Moramo razgovarati, sluati se, osjeati uzajamnu naklonost. Ako suraujemo u rjeavanju bilo kakvog zajednikog problema, lake emo utjecati jedan na drugoga, te neemo imati osjeaj prisile da neto moramo napraviti. Vie emo se obazirati na miljenja drugih, imati vie ideja za rjeenje problema, a kao pozitivnu posljedicu imat emo i uspjenije ostvaren cilj (bolju ideju, proizvod, rjeenje, program rada i slino). Uenici igru "Suradnjom do uspjeha" ostvaruju istovremeno, u parovima. Uenici sjednu u paru, okrenuti leima jedan drugome. Jedan uenik dri u ruci nacrtani predloak i daje upute drugoj osobi u paru kako i to treba nacrtati. Pomaga daje jasne i detaljne upute, a druga osoba u paru ga slua i crta po uputama. Ukoliko mu upute nisu jasne, moe pitati pojanjenje. Kada zavri s crtanjem, svaki par usporeuje predloak i crte nacrtan po uputstvu. Nakon toga izmjenjuju uloge, a pomaga dobiva novi predloak te na kraju opet usporeuju crte s predloka i crte nacrtan po uputi. Razrednik moe izdvojiti crtee nekoliko parova koji su odraz visoke, odnosno niske (ili slabije) suradnje, te usporediti u razgovoru s uenicima njihove naine ostvarivanja zajednikog cilja. Sa svim uenicima moemo porazgovarati kako su se snalazili u svakoj ulozi. to je lake, pruati ili primati pomo? Kako su nadoknadili nemogunost da jedan drugog vide? Da ponovo rade istu vjebu, kako bi poboljali suradnju? Ako elite, moete organizirati malo natjecanje izmeu redova. Svaki red izabere svoje predstavnike, a crte koji pokazuje najveu razinu suradnje, pobjeuje.

3. AH, TI DEKI - AH, TE CURE

CILJ: Osvje ivanje stereotipa i izvora stereotipa o suprotnom spolu, prepoznavanje problema u odnosima meu spolovima koji su posljedica stereotipa, vanost objektivne procjene. VRIJEME: 40 minuta. UVJETI RADA: Rad u malim skupinama. PRIBOR: Papir, olovka, ploa, kreda. POSTUPAK Uenici na papir napiu: Djevoke su: . Djevojke napiu: Deki su: . i dopisuju sve ega se sjete: osobine, karakteristike Kad zavre, podijele se u manje skupine istog spola po 4-5 uenika. Na zajedniki papir napiu sve osobine i karakteristike za suprotni spol koje su svi lanovi grupe napisali i broj koliko uenika je to isto napisalo. Izdvoje naje e napisane osobine i upiu broj uestalosti. Zatim predstavnici svih mukih grupa na isti nain sjedine podatke. To urade predstavnice enskih grupa. Za to vrijeme ostali uenici meusobno komentiraju to su napisali za suprotni spol. Predstavnici mukih i enskih skupina istodobno, svaki na svojoj polovici ploe, piu skupne podatke. Dopustite im vrijeme za komentare, koji e sigurno biti burni. Pitajte ih: Kako se osjeate kad vidite to suprotni spol misli o vama? Jeste li znali da tako mislite o suprotnom spolu? Jesu li sve djevojke i svi momci takvi kako su opisani? (Raspravu usmjerite tako da poljuljate istinitost navedenih podataka.) to mislite, odakle vam takva miljenja o suprotnom spolu, kako ste ih stekli? Koje i kakve potekoe u odnosima mladih izazivaju takva, unaprijed formirana miljenja? Informirajte uenike da su takva uobiajena miljenja naje e netona ili bar neprecizna i da se zovu STEREOTIPI. Ue se od odraslih u obitelji i izvan nje, pod utjecajem medija, osobnih necjelovitih iskustava i slino. Kako se takva miljenja i stavovi odraavaju na odnose meu spolovima? Napomena Moete raditi raspravu tako da je vode dvoje uenika razliitog spola prema ovim pitanjima. Naravno, mogu dodati i svoja. Na kraju odigrajte jednu igru. Deki i djevojke naprave parove. Okrenu se leima, uhvate za ruke ispod lakta i nastoje hodati. Najprije vodi jedan lan para, a na va znak drugi lan para.

4. PRVE SIMPATIJE - PRVI IZLASCI

CILJ: Stjecanje sigumosti u kontaktima s vrnjacima suprotnog spola i poticanje meusobnog uvaavanje spolova. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Literatura za pripremu tema (uenici e se obratiti koordinatoru za pomo u prikupljanju literature i pripremu ove teme). POSTUPAK Dva tjedna prije realizacije teme, razrednik e se dogovoriti s etiri uenika (dvije djevojke i dva mladia) da zajedno pripreme ovu temu. Uenike emo uputiti na literaturu, ali i predloiti da sakupe iskustva i aljive zgode vrnjaka i odraslih na temu prvih izlazaka. Izabrani uenici izloit e temu nakon dva tjedna. Tema je: kako prii, razgovarati, pokazati osjeaje, dogovoriti izlazak, te kako se ponaati prema osobi suprotnog spola s kojom izlazimo. Uz preporuke vrnjacima, prepriat e i nekoliko aljivih zgoda, ilustrirajui primjerom nesigurnost, nespretnost, ali i snalaljivost mladih u realizaciji prvih bliskijih kontakata s vrnjacima suprotnog spola. Razrednik treba dati do znanja uenicima da se potreba za izlaenjem s vrjacima suprotnog spola, prirodno, javlja u razliito vrijeme kod mladih. Vjerojatno nisu znali da neka djeca najbre rastu u jesen, a neka u proljee. Isto tako, vrijeme kad e netko poeti ostvarivati kontakt sa suprotnim spolom je za svakog pojedinca drugaije. Vano je potivati svoj ritam odrastanja, jer to najvie osigurava sklad sa samim sobom i sa drugima, a to isto tako pokazuje da cijenite i volite sebe. S uenicima moete raspraviti o "hodanju" radi stjecanja popularnosti meu vrnjacima. Pitajte ih to oni misle o onima koji imaju este i kratkotrajne "veze". S uenicima moemo raspraviti o pozitivnim i negativnim nainima dokazivanja mladih pred vrnjacima suprotnog spola. Na temelju prikupljenih anegdota, uenici i voditelji mogu pripremiti igranje uloga te podijeliti uloge dragovoljcima iz odjela.

5. SKRIVENO BLAGO
CILJ: Jaanje pozitivne slike o sebi, poticanje samopouzdanja. VRIJEME: 45minuta. UVJETI RADA: Uenici mogu sjediti na svojim mjestima. POTREBAN PRIBOR: Veliki arak papira, flomaster ili marker, ljepljiva traka i kare.

POSTUPAK Sat moe poeti kratkim uvodnim izlaganjem o tome to je to slika o sebi i kako je stvaramo. to je to slika o sebi ili spoznaja sebe? Nain na koji vidimo sebe, kako opisujemo sebe i svoja unutranja stanja, zove se slika o sebi ili spoznaja sebe. Spoznaja sebe zanimljiv je i izazovan posao. Kako i na koji nain stvaramo sliku o sebi? Dijete poinje spoznavati sebe ve u prvim mjesecima ivota, kada gradi povjerenje u svoje roditelje. Ono upoznaje sebe igrajui se, a odnos prema sebi gradi ponajprije na temelju roditeljskog reagiranja prema njemu - na temelju komentara koje mu odrasli upuuju, onoga to roditelji o njemu misle, kada i kako ga hvale, kada i zbog ega ga kude. Ti roditeljski komentari, miljenja, pohvale, pokude, primjedbe odluujui su za djetetovo vienje sebe, ili kao vrijedne, ili kao manje vrijedne osobe. Poslije se odnos prema sebi gradi na temelju reagiranja drugih vanih osoba: vrnjaka, prijatelja, uitelja, i rezultata koje postiemo. Slika koju imamo o sebi moe biti pozitivna ili negativna. to znai imati pozitivnu sliku o sebi ili imati zdrav, pozitivan odnos prema sebi? To znai da dijete ili odrastao ovjek poznaje sebe, svoje najbolje i najslabije strane, poznaje svoje prednosti i ogranienja, zna to moe, a to ne moe, zna u emu je dobro, a na emu jo treba raditi. Ono prihvaa sebe takvim kakvo jest i voli sebe. Nakon uvoda, uitelj moe zapoeti igru rijeima: "Svatko od vas neka malo razmisli i predstavi se tako da kae jednu svoju pozitivnu osobinu koju drugi rijetko primjeuju. Ako netko ima problema da se dosjeti neke takve osobine, neka kae bilo koju svoju dobru osobinu. Uitelj ispisuje sve to uenici govore na veliki list papira uvr en na ploi. Na kraju, na vrhu papira ispisuje naslov SKRIVENO BLAGO. To je sve ono vrijedno, lijepo to nosimo u sebi, a da toga ni mi sami nismo uvijek svijesni. Nastavite razgovor s uenicima o vanosti posjedovanja pozitivne slike o sebi i kako je moemo . Na primjer:" to mislite, koje jo pozitivne osobine ima svatko od nas?" Dajte im priliku da u dvojkama porazgovaraju o najmanje pet-est pozitivnih osobina koje posjeduju. Na kraju razgovora neka svatko sebe potape po ramenu za svoje pozitivne osobine. Hoe li naznaene i druge pozitivne osobine, po vaem miljenju, donijeti jaanju pozitivne ili (negativne) slike o sebi? Zbog ega je vano da djeca i odrasli imaju pozitivnu sliku o sebi? Prema potrebi, uitelj e uenikove odgovore nadopuniti ponuenim informacijama. Pozitivna slika pridonosi djetetovu odnosno ovjekovu:
samopouzdanju, samopotovanju, njegovoj sigurnosti u sebe, boljem kolskom uspjehu, kad je rije o uenicima, skladnijim odnosima s drugima, pozitivnom odnosu prema drugima, povjerenju u druge, razvoju uvstvene stabilnosti, poveanju vjerojatnosti uspjenog "noenja" sa stresom u ivotno nepovoljnim situacijama kao to su gubitak voljene osobe, neuspjeh i dr., poveanju uinkovitosti u svim aktivnostima kojima se ovjek bavi.

Razrednik moe navesti primjer uspjeha u portu kada ne uspijevaju samo nadareni za pojedine portske grane i koji puno treniraju, nego i oni koji imaju pozitinu sliku o sebi.

6. KRUG PRIVATNOSTI
CILJ: Osvje ivanje odnosa i razliite razine povjerenja prema ljudima s kojima smo bliski. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Radni list i olovka. POSTUPAK Uenicima podijelite radne listove. Radne listove ispunjava svak za sebe. Kad odgovore na sva pitanja, neka se okrenu uenicima iza sebe i podijele iskustvo iz vjebe. to su novo saznali o sebi? Zamolite da predstavnik svake grupe kae neto o tome to su novo nauili ili otkrili ostalima. Krug privatnosti nam omoguuje da razmiljamo o ljudima sa kojima smo u odnosu. Uenici e u svaki krug upisati imena ljudi, djece sa kojima dijele otvoren odnos i komunikaciju. Krug privatnosti ukljuuje imena osoba u svakom krugu. U sredini e biti imena onih s kojima su u najbliskijem odnosu, a prema vani imena onih s kojima su manje bliski. Ako ele, mogu dodati jo koji krug da naznae razliku u odnosima. Radni list

Krug privatnosti

roditelji braa i sestre prijatelji ostala rodbina uitelji ostali odrasli

7. PROBLEMI MLADIH
CILJ: Raspraviti o naje im problemima mladih i nainima njihovog rjeavanja; usvajanje stava da je traenje pomoi znak snage, a ne slabosti. VRIJEME: 45 minuta UVJETI RADA: Uenici sjede u malim grupama od tri do etiri uenika. PRIBOR: Papir i olovke, kreda i ploa ili veliki komadi pakpapira na zidu, listii sa pitanjima.

POSTUPAK Podijelite uenike u male grupe i podijelite listie s pitanjima. (Pitanja moete i diktirati.) Uenici najprije zajedniki u malim grupama odgovaraju na pitanja sa listia. Kad zavre, svaka grupa ita svoje odgovore ostalima, a voditelj ih pie na plou ili pakpapir. U velikoj grupi voditelj zajedno sa uenicima ispisuje, pored navedenih problema, odgovore prema ostalim pitanjima. Primjerice: uz problem koji rjeavaju sami, stavlja znak "S", a uz problem za koji trae pomo, stavlja znak "P". Prema ostalim pitanjima s radnog lista otvori raspravu. Na kraju upisuje na papir sve navedene osobe i ustanove od kojih uenici mogu traiti pomo. Vano je da voditelj i uenici izvedu zakljuak i da uenici usvoje stav da je traenje pomoi znak snage. to je vei broj osoba od kojih moemo traiti pomo, to emo lake i bre rijeiti problem. to smo vjetiji u definiranju problema, vjetiji smo u traenju rjeenja. Problemi su normalan dio odrastanja i uei ih rjeavati, mi se uimo ivotu i uspjehu. Sam problem nije problem. Problem je onda kad ga ne rjeavamo. Napiite na kraju velikim slovima: TRAENJE POMOI JE ZNAK SNAGE.

PITANJA ZA UENIKE Problemi mladih 1. Koristei tehniku brainstorminga (oluje u mozgu) napiite to vie problema koji mue vae vrnjake. 2. Koje probleme rjeavate sami? 3. Za koje probleme traite pomo i od koga? 4. Kako znate kad ste pomo dobili, tj. kako znate da vam je netko pomogao? 5. Iz vaeg iskustva, tko najbolje pomae u rjeavanju problema i zato? (Od koga naje e traite pomo?) 6. Je li traenje pomoi znak snage ili slabosti? 7. Tko su osobe u vaoj koli od kojih moete traiti pomo? 8. Gdje sve moete traiti pomo? (Nabrojite sve osobe, strune osobe ili institucije kojih se sjetite, a razmiljajui i o listi problema koju ste napisali na poetku.)

8. TKO SAM JA
CILJ: Razvijanje svijesti o sebi i svom razvoju, razumijevanje povezanosti prolih, sadanjih i buduih dogaaja u ivotu pojedinca, razvijanje samopotovanja. VRIJEME: 30 minuta UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima i u malim grupama od 3-4 uenika. PRIBOR: Radni list Tko sam ja za svakog uenika i olovke.

POSTUPAK Zamolite uenike da ispune list Tko sam ja tako da ispune oblake tekstom ili simbolom koji predstavlja odgovor na pitanje za taj oblak. Ako nemaju dovoljno prostora, mogu pisati odgovore na poleini lista. Nakon to svi uenici dovre zadatak, neka porazgovaraju o svojim listovima u malim grupama a zatim porazgovarajte: to ste novo doznali o sebi? Je li vas neto iznenadilo? Kakva je veza izmeu prolosti, sadanjosti i budunosti? Ima li neto to biste htjeli promijeniti da u budunosti bude jo bolje. Zamolite dragovoljce da podijele neke od svojih odgovora.

RADNI LIST ZA UENIKE Tko sam ja

Prolost
Ljudi koji su utjecali na mene Neka od mojih dostignua

Najvaniji dogaaji koji su se dogodili u mom ivotu

Na to sam ponosan?

Kakav sam bio kao malo dijete?

U emu sam bio dobar?

Budunost
Kako bih elio da izgleda moja budunost? Ima li neto u meni to elim promijeniti? Kako bih elio da me drugi opiu?

Sadanjost
U emu sam ja dobar? Kakva sam ja osoba? Koje su mi stvari vane?

to radim sada to e mi pomoi da postignem svoje

Kako provodim svoje vrijeme?

Koji ljudi su mi znaajni?

ciljeve u budunosti?

9. TO POSIJE, TO POANJE I
CILJ: Osvje ivanje i razumijevanje naina na koje formiramo ponaanja i navike i kako to utjee na na ivot. Vjebanje davanja sebi pozitivnih poruka. VRIJEME: 45 minuta UVJETI RADA: Uenici sjede za stolom u grupama od 4-5 uenika. PRIBOR: Papir i olovka. POSTUPAK Napiite na male komade papira misli engleskog pisca Williama Makepeace Thackerayja s pitanjima. Podijelite ih tako da svaki stol ima jedan papir. Zajedno proitajte tekst misli i zamolite grupe da odgovore na pitanja u biljenicu. Na kraju potaknite zajedniku raspravu u velikoj grupi. to su nauili iz ovog malog teksta? Zasijali smo misao i ponjeli ponaanje; Zasijali smo ponaanje i ponjeli naviku; Zasijali smo naviku i ponjeli karakter; Zasijali smo karakter i ponjeli sudbinu. 1. O emu govori ovaj kratki tekst? 2. Navedite nekoliko primjera iz ivota kojima ete potkrijepiti svaku od tvrdnji teksta. 3. Kako nastaje ponaanje? 4. Kako se formiraju navike? 5. Kako ponaanje i navike utjee na to tko smo mi? 6. Kako ideja o tome tko smo mi utjee na ono to nam se dogaa u ivotu? 7. Pronaite neki primjer kako je neka ideja koja vas je vodila u neko ponaanje, neku aktivnost (dobru ili lou), utjecala na lanove vae obitelji? Sljedea dva tjedna uenici e voditi dnevnik. Prvi tjedan pisat e o svojim mislima, osjeajima i aktivnostima. Drugi tjedan e svakodnevno, svaki put kad se pogledaju u ogledalo, rei sami sebi : "Ti si prekrasna osoba, volim te." I dalje e pisati o svojim mislima, osjeajima i aktivnostima i o tome kako ova izjava utjee na osjeaje, misli i ponaanja. Za dva tjedna e o tom iskustvu razgovarati u razredu. Provjeravajte uenike piu li svoje dnevnike i potiite ih u pisanju. (Lako je mogue da e veina uenika nastojati izbjei ovaj zadatak, stoga je od neobine vanosti va angaman u tome da ih motivirate i potiete u ovom za njih tekom zadatku.)

10. DEFINICIJA I PREPOZNAVANJE OSJEAJA*****

CILJ: Uenje o osjeajima i njihovoj ulozi. VRIJEME: 45 minuta UVJETI RADA: Uenici sjede u malim grupama. PRIBOR: Olovke i papir, pakpapir. POSTUPAK Podijelite uenike u grupe od tri-etiri uenika. Svakoj grupi dajte kartice s pitanjima ili pitanja izdiktirajte. Kad zavre, grupe e zajedniki odgovarati na pitanja, a predstavnik grupe e prezentirati zakljuke grupe ostalima. Uitelj e voditi raspravu prema zakljucima u skladu sa dolje napisanim podsjetnikom za uitelje. Pitanja za raspravu u maloj grupi to su to osjeaji? emu slue osjeaji? Koje sve osjeaje imamo? Kako se osjeaji mijenjaju tijekom dana? to izaziva osjeaje? Kako mi moemo utjecati na nae osjeaje? to je to raspoloenje? Kako i koliko esto se raspoloenja mijenjaju u naim godinama? U kakvoj su vezi osjeaji i ponaanje? Koliko dobro prepoznajem osjeaje kod sebe i koliko ih pokazujem drugima? Kako izraavam osjeaje? (Kako izraavam ljutnju, tugu, strah, radost.) Koje osjeaje skrivam ili ih ne izraavam u potpunosti? Slijedi prezentacija odgovora grupa i rasprava u velikoj grupi. Podsjetnik za uitelje U ovom periodu ivota djece karakteristino je i zajedniko svima da osjeaju vrlo razliite osjeaje i da se oni brzo izmjenjuju u kratkom vremenu. Npr. moete se probuditi ujutro i osjeati se izvrsno. Brat ili sestra ili netko od ukuana vam neto kae i vi osjeate kako vas hvata bijes. Sat vremena kasnije, prijatelj vas nazove i kae da otpada dogovor o zajednikom izletu. Vi se osjeate frustrirano da biste mogli poeti plakati itd. Ova promjena je zajednika za ljude vae dobi. Nemojte se uditi zbog tih naglih promjena. To je normalno. Vano je da prihvatite ove osjeaje i da se nauite baviti njima tako da vi kontrolirate njih, a ne oni vas. Rije osjeaji dolazi od rijei sjeanje - o sjeanju ili rijei emocije od e motio, to znai pokretati. Osjeaji nas motiviraju na ponaanje, pokreu nas, govore nam da nam je neto vano. Osjeaji su reakcije koje osjeamo u sebi kao odgovor na ono to se oko nas dogaa. (Dajte neki primjer koji su djeca u raspravi spomenula). Nai osjeaji su odgovor na ono to vidimo, ujemo, dodirujemo, miriemo, kuamo ili o emu razmiljamo. Javljaju se uvijek u situaciji u kojoj procjenjujemo da je dolo do vane promjene izmeu nas i svijeta (negativne ili pozitivne). Njihov cilj je pokrenuti nas na

aktivnosti koje e u vanjskom svijetu dati ono to mi elimo. Kad ne bi bilo osjeaja, mi ne bismo znali kad smo zadovoljni, a kad nismo, ni zato da neto radimo ili ne. Ne bi nam stalo ni do ega, i uope ne bismo imali potrebu raditi nita. Iz toga proizlazi da su osjeaji zapravo vrlo racionalni, a ne iracionalni kako ih obino smatramo. (Naa kultura podcjenjuje osjeaje, esto ih nazivajui iracionalnim.) Njihov je zadatak da uspostave ravnoteu izmeu nas i svijeta. Pri tom -mi- znai nae zadovoljene ili nezadovoljene psiholoke potrebe. Prvi korak u uenju o osjeajima je da ih prepoznamo, da kaemo koji su to sve osjeaji, da im damo imena. etiri glavna osjeaja su: radost, strah, tuga i ljutnja. Kako nas motiviraju na ponaanje i kakvu ulogu uope imaju u naem ivotu i u krajnjem sluaju samom preivljavanju? Npr., strah nas sprjeava da pretrimo cestu neposredno ispred jureeg automobila; ljutnja nam je pomogla da se branimo kada smo bili napadnuti; tuga nam govori da smo neto izgubili i tako nas ui to nam je vano u ivotu i da to uvamo; radost nam govori kad su nae potrebe zadovoljene i kae nam kako emo se osjeati kad ostvarimo ono to elimo. Svi osjeaji zajedno nam govore je li svijet u kojem ivimo onakav kakav bismo eljeli i potiu nas da neto napravimo da ga pribliimo naoj eljenoj slici. Vodite raspravu tako da vai zakljuci ukljue sljedee spoznaje: Svatko ima osjeaje. Normalno je i zdravo osjeati itav niz razliitih osjeaja. Osjeaji su ugodni ili neugodni, a ne dobri ili loi. Oni nam pokazuju gdje smo mi u odnosu na ono gdje elimo biti u svom ivotu, odnosno pokazuju nam dobivamo li ono to elimo ili ne, motiviraju nas i pokreu na aktivnosti. Osjeaje izazivaju razliite situacije i svatko odgovara razliito na svoj nain. Vano je potivati tue osjeaje. Kada ljudi naue da razumiju i pokazuju svoje osjeaje, bit e sposobniji da kontroliraju svoje osjeaje umjesto da osjeaji kontroliraju njih. Nakon svake tvrdnje prokomentirajte s grupom i zatraite da vam kau primjere iz ivota, pomozite im. Moete ih podsjetiti na definiciju u kojoj nam osjeaji govore o onome to nam je vano i da nas pokreu, da su razliitih intenziteta ovisno o podraaju i znaenju koje osoba daje tom podraaju. Kada pomaemo drugim ljudima, vano je potivati njihove osjeaje i imati na umu da su njihove reakcije na dogaanja drugaije od naih. Neto to se nama ini beznaajnim, nekom drugom moe biti od ivotne vanosti. Zato je vano prepoznati tue osjeaje i razumjeti ih da bismo osobi mogli zaista pomoi.

11. DUGA OSJEAJA

CILJ: prepoznavanje razliitih osjeaja, njihovih naziva i naina izraavanja, vjebanje izraavanja osjeaja rijeima. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima, a za vrijeme crtanja duge i pisanja osjeaja kreu se po razredu. PRIBOR: Hamer papir, boje, pakpapir, kreda, ploa. POSTUPAK Uvod Ponovite zato je vano uiti o osjeajima? Ako su rijei kojima nazivamo svoje osjeaje previe neodreene, tada ni mi ne moemo biti u kontaktu sa svojim pravim osjeajima (a time i sa samima sobom) kako bi trebalo. Kad ne znamo to stvarno osjeamo, to nas blokira i u aktivnosti koju bismo mogli napraviti da osjeaj razrijeimo, osobito kad su u pitanju neugodni osjeaji. Napravite etiri stupca na ploi ili na pakpapiru (ako elite da pakpapir ostane neko vrijeme na zidu kao podsjetnik). Na vrh svakog stavite jedno od glavnih osjeaja. Uenici e nabrajati to vei broj osjeaja i raspoloenja kojih se mogu sjetiti za svaki osjeaj. Objasnite da izraz raspoloenje koristimo za osjeaj koji traje. Raspoloenje moe biti i rezultat vie osjeaja koje osjeate istovremeno. Raspoloenje traje dulje i u cjelini, manje je intenzivno od istog osjeaja. Piite nazive osjeaja i raspoloenja, kako uenici navode, ispod naziva glavnog osjeaja onako kako pripadaju kojoj vrsti osjeaja. Uz svaki naziv moete napisati boju na koju vas asocira. Zajedniki nacrtajte veliku dugu na hamer papiru. Na svaku boju u dugi upiite osjeaj na koji vas asocira. Duga e visjeti na zidu uionice, a uenici mogu upisivati kad god se sjete nekog osjeaja koji jo nije upisan u dugu. Kad zavrite crtanje duge, raspravite naine na koje djeca pokazuju osjeaje. Npr.: Kako izraavamo osjeaje i kako prepoznajete da je netko ljut, radostan, tuan, da se boji? Neka djeca odglume svaki od osjeaja. Pokazujemo li uvijek svu svoju ljutnju, ili tugu ili strah? Zato zanemarujemo ili potiskujemo osjeaje. Kad i kako to radimo? Na ploi (ili pakpapiru) napiite naslov Kako izraavam osjeaje, a ispod podnaslove Strah, Ljutnja, Zavist, Ljubomora, Tuga, Krivnja, Radost, Zadovoljstvo. Uenici e davati odgovore za svaki od osjeaja, a uitelj e pisati u stupcima ispod podnaslova. Najbolje da se kod svakog osjeaja uenici sjete kako su se osjeali kad su zadnji put osjeali taj osjeaj i kako su ga izraavali. Na kraju prodiskutirajte kako bi svaki od tih osjeaja mogli izraziti rijeima i kako bi druga osoba reagirala. Za svaki osjeaj i izraavanje osjeaja odaberite dva glumca da odigraju situaciju. Nakon to na ovaj nain proete kroz sve situacije izraavanja osjeaja rijeima, pitajte uenike kakvo je iskustvo bilo izraavati osjeaj rijeima drugoj osobi i kakvo je to iskustvo bilo uti

drugu osobu da govori o svojim osjeajima. Kako ste doivjeli drugu osobu, pitajte za obje uloge. Na kraju, ako elite, moete proitati tekst: Za kraj usmjerite svoju panju na dugu na zidu, ili moete misliti na pravu dugu koju moete vidjeti ponekad poslije kie, na sve one prekrasne boje od kojih se sastoji. Moete zamisliti kako tu dugu nosite u svojim grudima. Smjestite je u predio vaeg srca i moete osjetiti kako rastete zajedno s njom i osjeate se dobro sa svim tim razliitim osjeajima jer vam oni pokazuju gdje se nalazite na svom putu i pomau vam donijeti odluku o tome to da promijenite u svom ivotu da bi va ivot bio jo bolji i kvalitetniji. Za sada ostanite malo sa tim osjeajem boja i energije u grudima, svijesni da je to bogatstvo koje nosite svuda sa sobom. Bez njega bili biste prazna tijela. Osjetite zahvalnost Vaem umu i Vaim tijelima to Vam daju tako dragocjen poklon kao to su osjeaji... Ugodni ili neugodni, oni su uvijek va smjerokaz na putu ka ivotu kakav elite. Nauite ih prihvaati, razumjeti, izraavati i slijediti njihove poruke.

12. TO POSIJE, TO POANJE II

CILJ: Osvje ivanje i razumijevanje naina na koje formiramo ponaanja i navike i kako to utjee na na ivot. Vjebanje davanja i primanja pozitivnih miljenja i opaanja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede za stolom u grupama od 4-5 uenika. PRIBOR: Nije potreban. POSTUPAK Otvorite raspravu o iskustvu voenja dnevnika prethodna dva tjedna, kakva je razlika izmeu prvog i drugog tjedna. Potaknite raspravu kako nae misli o nama samima utjeu na nae osjeaje, misli i ponaanja? Kako primjedbe drugih o nama utjeu na nae osjeaje, misli i ponaanja? Kako reagiramo na primjedbe drugih ljudi? Kako kad su negativne, kako kad su pozitivne? emu slue negativne, emu pozitivne poruke? (Otkrit ete da i jedne i druge slue da bismo mi postali bolji.) Koje je ljepe primati, koje nas bolje motiviraju da postanemo osobe kakve elimo biti? Odigrajte vjebu tako da jedan uenik ustane i kae neto to mu se kod njega ne svia. Ostali imaju zadatak da mu govore lijepe stvari o njemu, tj. ono to im se svia kod njega. Uenik treba rei kako se osjeao dok je govorio o sebi i kako se osjeao dok je sluao o svojim dobrim osobinama. Kad jedan uenik zavri, drugi ustaje i igra se nastavlja. Moete razred podijeliti u dvije manje grupe koje e sjediti u krugu, tako da svak svakoga vidi. Pomaite uenicima u izraavanju pozitivnih osobina.

13. TELEFONSKA GOVORNICA

CILJ: Vjebanje tehnike rjeavanje sukoba interesa. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Podjela uenika na promatrae i glumce (6 glumaca dragovoljaca). PRIBOR: Arak papira na kojem je nacrtana telefonska govornica, jedna tel. slualica (od prirunog materijala). POSTUPAK est dobrovoljaca izie iz prostorije i podijeli se u parove: tri osobe A i tri osobe B. Uputa osobama A: Razgovarate telefonom (javna govornica) o nekom svom problemu (dogaaju, osobi, stvari, elji, snu, primjerice to ste dobili na poklon, o utakmici, o kuharskom receptu, filmu koji ste gledali i sl.). Nemojte se dati s telefona dok se ne napriate koliko vam drago. Uputa osobama B: U krugu od 10 km nema telefonske govornice ni telefona iz usluge, a vama se dogodilo (u kui, u susjedstvu) neto zbog ega hitno trebate telefon (poar, poplava, provala). Uputa promatraima u razredu:" Ovdje emo imati tipine primjere konfliktnih situacija. Promatrajte sudionike, njihove pokrete i rijei, nain govora, kako temperatura raste ili pada tijekom sukoba, te ako se problem rijei, kako se rijeio. Pokuajte razabrati to osjeaju sudionici, koji su to osjeaji, kakva je njihova jaina, kako se mijenjaju." U prostoriju e na poziv voditelja najprije ui osoba A (iz prvog para) i poeti razgovarati telefonom s imaginarnim sugovornikom. Ubrzo e, takoer na poziv, ui osoba B iz prvog para i htjeti to prije doi do telefona. Voditelj ostavlja prema svojoj prosudbi o razvoju spora/sporazuma dovoljno vremena za rjeenje situacije. Ukoliko se rjeenje ne nazire, prekida igru, zahvaljuje glumcima i poziva sljedei par. Nakon treeg para svi se ponovno nalaze u zajednikom krugu. Razgovor nakon igre uloga Prvo govore osobe A o tome kako su se osjeale (napadnute/nenapadnute, iznenaene, zlovoljne), kako i zato, jesu li ili nisu prepustile telefon osobi B. Ako su prepustile, to ih je navelo da to uine. Zatim govore osobe B kako su odabrale situaciju, jesu li planirale kako e postupiti, jesu li taj plan mijenjale, to je kod druge osobe utjecalo na njihovo raspoloenje, to su osjeale i koliko jako. Promatrai govore na kraju to je tko primijetio kao specifinost, odnosno kao zajedniko u ponaanju sva tri para (u sve tri konfliktne situacije), kako su se ponaali sudionici, i kako je situacija u pojedinom primjeru rijeena. Ako su razabrali o kojim se osjeajima radi, neka kau zato se po njihovu miljenju oni javljaju kod osoba A i B. Ako se ni u jednom od tri sluaja situacija nije rijeila, koji je njihov prijedlog naina rjeavanja ovakvog konflikta. Dva dragovoljca mogu odglumiti taj prijedlog uspjenog rjeenja situacije.

14. RJEAVANJE PROBLEMA

CILJ: Svladavanje tehnike rjeavanja problema. VRIJEME: 1-2 kolska sata. UVJETI RADA: Uenici su na svojim mjestima. PRIBOR: Radni listi. POSTUPAK Podsjetite uenike na vjebu Problemi mladih. Pitajte ih kako oni rjeavaju svoje probleme i kako su zadovoljni s nainom na koji ih rjeavaju. Recite im da ete danas neto vie uiti o tehnikama rjeavanja problema. Podijelite radne listove. Voditelj pomae uenicima objasniti da vrijeme rjeavanja ovisi o vremenu koje je potrebno da bi neku situaciju razrijeili, promijenili, poboljali, da broj potrebnih koraka ovisi o pojedinanoj situaciji i sl. Po zavretku rada voditelj pita uenike kako im se svia ovaj nain rada. Kako bi mogli ovu tehniku koristiti u budunosti? Zamolite nekolicinu da kau koji problem e rjeavati ovom tehnikom.... S vremena na vrijeme, tijekom godine, voditelj trai povratnu informaciju kako napreduje rjeavanje problema na ovaj nain, razmjenjuju se iskustva.

RADNI LIST RJEAVANJE PROBLEMA

a) 1. 2. 3. b) c) Ovo bih volio promijeniti, rijeiti, poboljati:

Izaberi jedan od tri problema koji bi prvo htio (htjela) rijeiti: (Daj mu radni naziv.) Ovo elim postii:

d) Do kada bih elio da problem bude rijeen: Moe napisati datum ili otprilike neki period (pet dana, mjesec, godinu, vie godina, i sl.) e) 1. Ovo su potrebni postupci (koraci): korak

2.

korak

3.

korak

4.

korak

5.

korak

6.

korak

f) Potrebni su mi ovi suradnici, pomonici, savjetodavci: _____________________________________________za _____________________________________________za _____________________________________________za _____________________________________________za _____________________________________________za _____________________________________________za g) h) i) Ovako ocjenjujem trenutno stanje: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Ovako elim da bude: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 OVO SAM OSTVARIO:

korak korak korak korak korak korak

1. 2. 3. 4. 5. 6.

OCJENA: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

15. KOLA KAKVU BISMO ELJELI IMATI

CILJ: Potaknuti uenike na stvaranje slike pozitivne budunosti, uenje planiranja za budunost. VRIJEME: 2-3 kolska sata, po potrebi i vie ako pokrenete program za unapreenje kvalitete ivota u koli. (Umjesto kole, na isti nain moete raditi na viziji mjesta ili grada u kojem ive, svog susjedstva i sl.) UVJETI RADA: Uenici sjede na svojim mjestima i u grupama od 5-6 za stolom. PRIBOR: Veliki komadi hamer papira ili pakpapira, boje (flomasteri) za crtanje. POSTUPAK Recite da ete sad napraviti malo zamiljeno putovanje u budunost i to ne bilo kakvu budunost, nego u budunost kakvu bi svatko od nas elio kad bi bilo mogue, tj u idealno zamiljenu budunost iz naih snova i naih najljepih elja. Objasnite: Da bi ljudi krenuli u pravcu svojih najdubljih i najljepih elja, moraju prvo osvijestiti slike koje imaju u svojim matanjima. Kad ih osvijeste, onda mogu pronai nain da sve ili neto od toga ostvare i uine svoj ivot boljim i kvalitetnijim. Zato emo mi sad otii na jedno takvo putovanje da otkrijemo svoje najljepe snove o svome gradu i zajednici u kojoj ivimo i svojoj koli u kojoj provodimo toliko vremena, u namjeri da otkrijemo kako na ivot uiniti ljepim i ugodnijim za ivljenje. (itajte tekst polako i paljivo, pazite na visinu i ritam glasa.) Naite najugodniji poloaj u svojim stolicama tako da se lako i jednostavno moete opustiti. Ako elite, moete zatvoriti oi, zato jer je lake matati zatvorenih oiju, ali ako elite, moete ih ostaviti i otvorene, kako god je ugodnije za vas. Sad emo napraviti izlet u budunost. Otputovat emo u Dubrovnik kakav tek treba postati, u idealni Dubrovnik, dvadeset godina ili moda jo vie godina od dananjeg dana. To nije Dubrovnik kakav je danas, niti je to Dubrovnik kakav vjerujemo da e biti - to je Dubrovnik kakav bismo mi eljeli imati, ako sve nae akcije budu uspjene i mi istinski postanemo idealan grad u kojem ljudi u miru i blagostanju i skladu ostvaruju svoje pune potencijale. Tako.......... namjestite se doista udobno, moete nai korisnim da zatvorite oi tako da moete lake vidjeti budui grad.... oima vaeg duha.. i.. vaeg uma. Sada moete zamisliti da se nalazite iznad Dubrovnika, da lebdite iznad idealnog eljenog Dubrovnika u budunosti... moete osjetitit strujanje vjetra i miris zraka i moete pogledati dole na grad ispod vas... to vidite?.. Koje su boje i slike koje vidite?.. Koje je doba godine?.. Uoite oblike zgrada i strukturu grada, njegove zelene povrine, luku, obalu, more. Moete li vidjeti kako se ljudi i stvari kreu u raznim smjerovima?

Koji zvukovi dopiru do vas iz grada i koji mirisi? ......Sada u vidokrugu potraite mjesto gdje bi trebala biti vaa kola. to vidite? Uputite se polako u tom pravcu. Primijetite to se sve nalazi u njenom okoliu, paljivo osmotrite okoli kole i sve to se u njemu nalazi, kakav je prilaz koli, tko se nalazi u njenoj okolini, to ujete, kakve su boje, zvukovi, mirisi?..... Onda se polako spustite na kolsko igralite. Tko se sve nalazi na igralitu? Koje se aktivnosti dogaaju tamo? Kakva je atmosfera, kako reagiraju na va dolazak i kako se ponaaju meusobno?.. Kako izgleda prostor? Da li se osjea sigurnost?.. to govore jedni drugima, kakav im je izraz na licu, kako su raspoloeni? Nakon to u potpunosti osjetite atmosferu kolskog okolia, krenite prema ulaznim vratima kole. Kakav je ulaz, tko ili to vas tamo doekuje....kako vam se obraa na ulazu?..... Ulazite u hodnik. to tamo vidite, ujete, osjeate? Otvarate vrata prve uionice... to vas doekuje, to sve vidite u razredu, kakvi su izrazi na licu, kako se uenici ponaaju, kako se ponaaju meusobno, to sve ujete, to osjeate pri tom, kako izgleda njihov kolski sat i kako se osjeaju u koli? Vole li kolu, imaju li domaih zadataka i kakvi su? O emu ue i kako se znanje provjerava, i to ue o ivotu i zdravlju? Kakva je atmosfera u razredu? Da li se uenici meusobno pomau, kakvi su uitelji i kako se oni ponaaju u razredu? Izlazite polako iz tog razreda i idete u susjedni. to se tamo dogaa, to vidite, ujete, kako se pri tom osjeate? Pa onda jo jedna vrata, jo jedan razred, pa jo jedan, proite kroz sve razrede u koli, od razreda u kojima su najmlai do razreda u kojima su najstariji uenici, razliiti kabineti, razni uitelji. Na kraju otvorite vrata zbornice, pogledajte lica uitelja. to vidite na njima, to ujete u zbornici, kako se osjeate i kako se osjeaju uitelji u toj zbornici? Kako se oni meusobno ponaaju i kako govore o uenicima i njihovim roditeljima? Kad napustite zbornicu, ugledate grupu roditelja kako ulazi u kolu na roditeljski sastanak. Poite za njima u razred, sjedite u klupu i samo obratite panju na to kako je biti na roditeljskom sastanku u vaoj koli iz budunosti. Kakva je atmosfera, kako se osjeate, to priaju roditelji uitelju i to uitelj pria roditeljima? Ima li tu i djece i kako se oni svi zajedno odnose jedni prema drugima? to ujete, to vidite, to osjeate? Samo obratite panju i zapamtite sve to ste tamo nali......A onda polako izaite iz razreda, proite kroz sve hodnike u koli, nosei u sebi dojmove koje ste upravo dobili o koli. Napustite je polako i tiho. Sjetite se... ovo je va idealni Dubrovnik kao idealna zajednica, kao Dubrovnik kakvog uvate i njegujete u svojoj mati i svom srcu. to djeca rade vikendom u gradu iz vae mate? to rade u svoje slobodno vrijeme? Kako se rekreiraju ili odmaraju..ili ue..ili istrauju..ili drue..i koje aktivnosti poduzimaju u tom cilju? to se dogaa u gradu i zajednici? Odlaze li djeca u prirodu i kamo odlaze? Sada, prije nego napustimo ovo idealno mjesto, sjetite se svega to ste tamo vidjeli. Sjetite se jo jednom svih mjesta kojima ste proli....i kako ste se osjeali....i kako ste osjeali da se osjeaju ljudi oko vas?.....Va Dubrovnik, iz vaeg srca, iz budunosti. Jo jednom usmjerite svoju panju na slike koje ste upravo vidjeli ... rijei i zvukove koje ste uli.... osjeaje koje ste osjetili..... i to ste razmiljali pri tom.... Sada elim da se polako vratite u sadanje vrijeme, u prostoriju iz koje smo krenuli. Pripremite se da

napiete na papir sve to ste tamo vidjeli, osjetili, uli, mirisali, dodirnuli, sve stvari koje su vas iznenadile... stvari koje su vas uznemirile... stvari koje su bile ugodne... to vas se najvie dojmilo u vaoj idealnoj koli u vaem idealnom Dubrovniku....? Kad budete spremni polako otvorite oi, a onda polako rastegnite vae noge i ruke i tijela i vi ste ponovo ovdje u ovoj sobi iz koje ste krenuli. Ako elite, moete ustati na kratko i proetati po razredu. Svi zajedno se proetajte po razredu 2-3 minute, rasteui se. I. zadatak: Svaki e uenik napisati na jedan list papira svoje najivlje impresije onog to je tamo vidio, uo ili osjetio, najneobinije, iznenaujue, najugodnije, najuzbudljivije... Podijelite grupu u manje grupe po 5-6 uenika. II. zadatak: Svaka grupa e nacrtati svoju viziju tako da svatko nacrta to vie od svoje vizije u zajedniku sliku. Na kraju e svaka grupa opisati drugima svoju sliku, tj. kako vidi ivot u koli iz budunosti, idealnoj koli u kakvu bi oni eljeli ii. Prezentaciju moete napraviti tako da predstavnik grupe jednostavno drugima objasni sliku. Ako elite, itav rad moete uiniti kreativnijim ako date i zadatak da prezentaciju uine na to je mogue kreativniji nain, kao predstavu, pjesmu, ske, pantomimu. III. zadatak: Zajedniki se dogovorite, raspravljajui o zakljucima grupa, to bi iz slike iz budunosti mogli promijeniti ve sada. Pokuajte pronai neki realno ostvariv cilj koji elite ostvariti ve sada i napravite plan kako ete to postii. Pitanja za izradu plana: to elimo ostvariti? (Jasno definirajte cilj.) Za koga je ostvarenje cilja znaajno? Zato je ostvarenje cilja znaajno nama? to emo mi dobiti kad se cilj ostvari?to e dobiti drugi? Kako emo program nazvati? to nam je potrebno za ostvarenje tog cilja (ljudi, znanja, vjetine, sredstva)? Gdje moemo potraiti pomo? Koji su koraci u dostizanju cilja? (to treba napraviti prvo, to drugo itd.) Tko sve treba sudjelovati? Kako emo ga motivirati? Kako emo znati da smo ostvarili cilj? Kako emo izmjeriti rezultat? Tko e napraviti to i kojim vremenskim slijedom? Koliko esto emo raspravljati o tome koliko smo napredovali u ostvarenju cilja? Napravite plakat za promidbu akcije.

16. NEGATIVNE I POZITIVNE OVISNOSTI*****

CILJ: Osvijestiti kod uenika mogunost izbora izmeu negativne i pozitivne ovisnosti, te prepoznavanje i njegovanje vlastite pozitivne ovisnosti kao zdravog izbora. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Za vrijeme izlaganja razrednika, uenici sjede na svojim mjestima, a kasnije rade u grupama od 5-7 uenika. PRIBOR: Olovka i papir za svaku grupu, 2 hamer papira. POSTUPAK Uvodno izlaganje razrednika Danas emo govoriti o negativnim i pozitivnim ovisnostima. Pojam "ovisnost" sigurno vam je poznat. U svakodnevnom govoru rije "ovisnost' ima samo negativno znaenje. Nabrojite im negativne ovisnosti: puenje, alkoholizam, ovisnost o ilegalnim drogama. Zbog ega su te ovisnosti negativne? Jer tete ljudskom zdravlju i potiu psiholoku i/ili fiziku ovisnost. Jeste li primijetili kako se ponaa pua kada nema cigarete kod sebe? Nervozan je i razdraljiv. Zbog toga to se tijelo ovisnika naviklo na droge, ono vie bez nje ne moe dobro funkcionirati. On pui, pije ili se drogira da se ne bi osjeao loe tj. da bi unio u tijelo kemijsku supstancu koja mu nedostaje i o kojoj je tijelo ve ovisno. On to sve vie radi ne zato da bi se osjeao dobro, nego da bi izbjegao patnju koja nastaje zbog nedostatka droge. Za razliku od negativnih ovisnosti, svatko od nas ima priliku izabrati neku aktivnost koju moe razviti u pozitivnu ovisnost. Ima li neku aktivnost koju voli i koja te oputa? Npr. igra, bavljenje nekim hobijem, etanje, tranje, vonja biciklom, itanje, crtanje, sluanje glazbe, matanje.. ? Jesi li u svojim mislima ili s nekim razgovara dok obavlja tu aktivnost? Radi li svaki dan neto to voli i to te oputa, da li bez te aktivnosti jednostavno ne moe? Pozitivna ovisnost moe biti bilo koja aktivnost koja ima sve ove osobitosti: biramo je sami nije natjecateljska aktivnost - obavljamo je bez samokritike obavljamo je svaki dan najmanje pola sata obavljamo je sami, a ako smo u drutvu, ne razgovaramo s drugima dok obavljamo tu aktivnost, osjeamo se ugodno, oputeno, zadovoljno ako je ne obavljamo, osjeamo se loe. Moe li netko navesti svoju pozitivnu ovisnost? Kako se osjea dok radi svoju omiljenu aktivnost? Istraivanja su pokazala da tijekom obavljanja aktivnosti o kojoj

smo pozitivno ovisni, mozak emitira alfa-valove, valove oputanja. Cijelo tijelo oslobaa se napetosti, umora i skuplja energiju za brojne obveze koje nas ekaju. Nivo hormona zadovoljstva /endorfina/ u tijelu se poveava, te je ovo stanje slino transu. Nema univerzalne aktivnosti za pozitivnu ovisnost; pronai emo onu aktivnost koja nama osobno "lei" i godi nam - nekoga e itanje umarati i naprezati, a drugoga oputati, te e u toj aktivnosti, jednostavno, uivati. Nakon uvodnog izlaganja, podijelimo uenike u grupe i damo im pitanja koja e zajedniki raspraviti. Predstavnik svake grupe izvje uje odjel to su zakljuili, a razrednik odgovore uenika biljei na velikom hameru. Jednog do dva uenika moemo zamoliti da, na osnovi biljeaka sa hamera, pojedine zakljuke grupa samu u objedinjeni zakljuak odjela. Odgovori (za informaciju uiteljima): 1. igranje, plivanje, etanje, tranje, pletenje, i enje, slaganje, crtanje, pisanje, voenje dnevnika ili leksikona, slikanje, pjevanje, sluanje glazbe... 2. osjeaj ugode, zadovoljstva, bezbrinosti, oputenosti, ispunjenosti, samopotovanja, vanosti, ponosa, radosti, sree, uspjeha, optimizma, otvorenosti, upornosti, ambicioznosti, tjelesne snage, ivosti, zdravlja, uzbuenosti, avanturizma, ljubavi... 3. Negativna ovisnost ugroava zdravlje tjelesnih organa (prvenstveno mozga i nervnog sustava, plua, jetre), smanjuje tjel. teinu i snagu (mravljenje, osjeaj umora i iscrpljenosti, slabljenje spolne moi), smanjuje otpornost organizma na razliite bolesti, psihiko zdravlje je narueno (nesanica, nedostatak apetita, neugodne promjene raspoloenja, nervoza, razdraljivost). Naruavanje tjel. zdravlja moe dovesti ovisnika u kroninu bolest ili smrt. 4. Pozitivna ovisnost uva prvenstveno psihiko zdravlje ovjeka, a indirektno i tjelesno zdravlje (ovjek koji je psihiki zdrav, ima bolji imunitet). Osim toga, osoba koja ne unosi razliite tetne kemijske tvari u tijelo, izravno uva svoj organizam od ovakvih tetnih utjecaja. Luenje hormona zadovoljstva (endorfina) doprinosi tjelesnoj i psihikoj ravnotei osobe.

(Umjesto umnoavanja radnog lista, moete pitanja napisati na ploi.)

RADNI LIST Negativne i pozitivne ovisnosti Pitanja za uenike 1. Navedite to vie aktivnosti koje vam donose ugodu i zadovoljstvo te mogu prerasti u pozitivnu ovisnost (ili ve predstavljaju vau pozitivnu ovisnost). 2. Navedite kakva sve raspoloenja i osjeaje potie pozitivna ovisnost (tijekom i nakon obavljanja omiljene aktivnosti)? 3. a) Kako negativna ovisnost ugroava zdravlje? b) Kako pozitivna ovisnost njeguje zdravlje?

17. TETE OD DROGA

CILJ: Utvrivanje kratkoronih i dugoronih posljedica uzimanja ilegalnih droga na korisnika i njegovu obitelj, aktivan pristup problemu. VRIJEME: 45 do 90 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u krugu. PRIBOR: Pitanja za strunjake, izvje a uenika (2 tjedna prije ovog SRO podijelite pitanja i dogovorite tko e razgovarati s kojim strunjakom. Na sat e donijeti ve pripremljena izvje a koja e pripremiti uz pomo koordinatora.) POSTUPAK Pitajte uenike da naznae koji sve strunjaci rade s korisnicima ilegalnih droga. Od njih e uenici trebati prikupiti podatke kako bi odgovorili na sljedea pitanja: KOJE SU KRATKORONE I DUGORONE TETE OD DROGA ZA OVISNIKA I ZA NJEGOVU OBITELJ? OBJASNITE ZAKON O POSJEDOVANJU I UPORABI DROGE I KAZNAMA. Svaki uenik (ili po dvojica) odabrat e od kojeg e strunjaka traiti ove informacije. Ti strunjaci neka budu: lijenici to vie specijalnosti (psihijatar, internista, obiteljski lijenik, pedijatar, ginekolog), policijski inspektor za droge, prometni policajci, socijalni radnik, psiholog iz Centra za prevenciju ovisnosti i izvanbolniko lijeenje ovisnika, i pravnik (odvjetnik). Od pravnika (odvjetnika) i policijskog inspektora za droge neka trae informaciju o zakonima kojima se zabranjuje posjedovanje i uporaba ilegalnih droga, te o kaznama za prekritelje. Kad uenici prikupe podatke, pozorno ih pregledajte ili uputite koordinatoru, jer je vano kako e uenici prikazati dobivene podatke. RASPRAVA Kad je priprema obavljena, svaki uenik e u to kraim crtama pred ostalim uenicima izvijestiti o odgovorima do kojih je doao. Potaknite uenike na raspravu o kratkoronim i dugoronim tetama za pojedinca i drutvo. Moete na plou nacrtati vagu. Na jednu stranu vage napiite sve tete, a na drugu stranu koristi za pojedinca. Isto napravite za njegovu obitelj i jo jednu za drutvo. Na kraju procijenite ukupne tete, a za svaku od koristi koju djeca predloe, pronaite 4-5 drugih naina kako se moe dobiti isto, ali na pozitivan i zdrav nain. Na isti nain obradite temu legalne droge (duhan i alkohol).

18. TO MLADI LJUDI, RODITELJI I NASTAVNICI MOGU NAPRAVITI DA SPRIJEE PROBLEM OVISNOSTI
CILJ: Potaknuti uenike da razmiljaju o nainima na koje se moe sprijeiti problem ovisnosti, stvaranje odluke za zdrav ivot. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Radi se u malim grupama. PRIBOR: Kartice sa pitanjima, olovke i pakpapir. POSTUPAK Najprije dajte nekoliko informacija za uvodni dio. Recite: "U jednom istraivanju koje je trailo odgovor na pitanje zato mladi koji ive na zdrav nain (i u sklopu toga ne konzumiraju drogu) dobiveni su rezultati: Drogu ne uzimam zbog a) sebe 50% b) mojih roditelja 26,50 % c) mojih prijatelja 12,25 % d) jer je kanjivo. 11,25% Odnos prema sebi i roditeljima u tri etvrtine sluajeva diktira stav mladih prema drogama. Zdravi mladi ljudi na prvom mjestu kao razlog apstinencije od droga istiu sebe. Onaj tko dri do sebe, tko sebe potuje, ivi zdravim stilom ivota, taj odbacuje i drogu i pomisao na drogu. Koristei svoje dosadanje znanje i iskustvo, sada ete raspraviti o nainu kako pomoi mladim ljudima u sprjeavanju problema ovisnosti. Podijelite grupu u tri manje grupe. Svakoj dajte zadatak na kartici. KARTICE Kartica 1. Razmislite o to vie moguih ideja o tome kako mladi ljudi mogu pomoi jedan drugome u sprjeavanju problema ovisnosti. Koristite metodu oluje u mozgu. Ispiite vae ideje na list pakpapira. Razmislite o tome to ljudi stvarno rade i kako bi se trebali ponaati jedni prema drugima. Kartica 2. Razmislite o to vie moguih ideja o tome kako roditelji mogu pomoi da se sprijei problem ovisnosti. Koristite metodu oluje u mozgu. Ispiite vae ideje na list pakpapira. Razmislite o tome to roditelji stvarno rade i kako bi se trebali ponaati prema mladim ljudima. Kartica 3. Razmislite o to vie moguih ideja o tome kako uitelji mogu pomoi da se sprijei problem ovisnosti. Koristite metodu oluje u mozgu. Ispiite vae ideje na list pakpapira. Razmislite o tome to uitelji stvarno rade i kako bi se trebali ponaati prema mladim ljudima. Dok uenici rade, obilazite grupe, pomozite im pitanjima i objanjenjima. Kad zavre pisanje, neka svaka grupa preda svoj pakpapir drugoj grupi, a druga grupa e dodati ideje koje jo nisu napisane. Uinite to jo jednom, tako da svaka grupa raspravi svaku od lista. Kad je svaka grupa dobila svoj pakpapir natrag, neka raspravi o tome kojih pet ideja sa pakpapira smatra najvanijima. to misle da moe najbolje pomoi u sprjeavanju

ovisnosti? Podcrtajte pet ideja koje smatrate najvanijim. Sad svaka grupa prezentira svoj list ostalima, diskutirajui pet stvari koje su izabrali kao najznaajnije. Rasprava Voditelj vodi grupnu diskusiju prema odgovoru na sljedea pitanja: a) Da li mladi ljudi, roditelji i uitelji stvarno rade stvari koje su potrebite da bi se sprijeio problem ovisnosti? b) Ako ne, zato mislite da je to tako i to bi trebalo napraviti da ih se potakne da djeluju u tom pravcu? c) to biste vi praktino mogli poduzeti da potaknete proces u kojem bi mladi, roditelji i uitelji imali pozitivnu ulogu u pomoi mladim ljudima da razviju zdrave odnose i zdrave stilove ivota i tako ujedno sprijee i problem ovisnosti? Odgovori mogu posluiti kao tema za roditeljski sastanak koji mogu voditi uenici dragovoljci uz pomo koordinatora. Dodatak 1. Javna obveza Ako procijenite da je prikladno, moete pitati uenike: to mislite o javnoj obvezi? Ako se neko javno obvee da nee uzimati sredstva ovisnosti, kakvog to odjeka ili reakcije moe izazvati? Ako kau da to nema smisla, uvaavajte njihov odgovor, ne inzistirajte na aktivnosti. Ako kau da bi to moglo biti dobro, moete potaknuti pisanje peticije u koli ili lokalnoj zajednici, ako ocijenite da bi to uenici prihvatili i proveli u svojoj sredini. Uenici se javno obvezuju da e izbjegavati uporabu duhana, alkohola i psihoaktivnih droga. Pokreu peticiju u svojoj lokalnoj zajednici (koli, susjedstvu, klubu) i pozivaju sve one koji im se ele prikljuiti. Uenici se mogu obvezati na isto i samo u okviru vae grupe, znai bez akcije prema van. Izaberite ovisno o situaciji. To obeanje (obveza) pomae oblikovanju trajne odluke da se ne eksperimentira s drogama. Na ovu izjavu u pismenom obliku idite tek ako ste sigurni da je grupa za to spremna. Pitajte ih ele li pokrenuti peticiju protiv droge, za zdrav ivot, tko se eli pridruiti peticiji, gdje e je izvjesiti, kome e je uputiti, i druge detalje. Neka naprave cijeli plan. Dodatak 2. Roditeljski sastanak Na isti nain moete organizirati zajedniki sastanak roditelja i djece. Odgovaraju najprije u odvojenim grupama (grupe mladih i grupe roditelja) na pitanja sa kartica. Nakon odgovora predstavljaju svoje odgovore ostalima. Zatim u mijeanim grupama (roditelji i djeca zajedno) odgovaraju na sljedea pitanja: Definirajte ulogu roditelja u odnosu na ponaanje mladih glede uporabe sredstava ovisnosti? Tko je odgovoran za ponaanje djeteta kada je u pitanju konzumiranje sredstava ovisnosti (roditelj, dijete ili oboje)? to je to odgovornost? Za to je odgovoran roditelj, a za to dijete? to su granice za ponaanje i tko i kako ih treba postaviti i kontrolirati? Ako dijete posegne za ilegalnom drogom, to treba napraviti dijete, to roditelj, to prijatelji u koli?

19. ZDRAVLJE
CILJ: Definiranje pojma zdravlja i razumijevanje razliitih aspekata zdravlja; razvijanje svjesnosti o vlastitoj ulozi u formiranju i ouvanju zdravlja. VRIJEME: 30 minuta. UVJETI RADA: Uenici rade u malim grupama na svojim mjestima. PRIBOR: Papir, olovke. POSTUPAK Zamolite uenike da vam kau svaku rije koja na bilo koji nain ima veze sa zdravljem. Koristite tehniku brainstorminga. Na pakpapir ili plou napiite Zdravlje je... i dodajte sve to uenici kau. Podijelite uenicima upitnik ili diktirajte pitanja u biljenicu. 1. to podrazumijevate pod rijeju zdravlje? 2. Napiite tri razliite stvari koje ine da se osjeate dobro. 3. Napiite tri razliite stvari koje ine da se osjeate loe. 4. Napiite tri razliite stvari koje ine da se osjeate slobodno i puni energije. 5. Napiite tri razliite stvari koje ine da se osjeate ogranieno, kao u zatvoru. 6. Mislite li da bi u narednih est mjeseci mogli imati neki problem koji bi vas muio. Ako da, opiite to bi to moglo biti. 7. to ste radili u zadnja tri mjeseca u cilju poboljanja zdravlja i opeg dobrog osjeanja? Ako niste nita, upiite nita. 8. Nabrojite okolinske imbenike znaajne za formiranje i ouvanje zdravlja. 9. Objasnite ivotni stil koji vodi ouvanju i unapreenju zdravlja. Kad zavre upitnik, neka najprije prodiskutiraju svoje odgovore u svojim malim grupama, a zatim neka predstavnik svake grupe da grupno izvjee za grupu. Na kraju definirajte zdravlje pojmovima koje ste ispisali na ploi i pojmovima koje su uenici dobili odgovarajui na pitanja. Rasprava Koristei informacije, ideje, razmiljanja sa dananjeg sata raspravite: zato je vano brinuti o svome zdravlju koja je uloga pojedinca u ouvanju i unapreenju svoga zdravlja to sve pojedinac moe napraviti za svoje zdravlje (posebno se osvrnite na negativne okolinske imbenike npr. siromatvo, alkoholizam u obitelji) definirajte zdrave ivotne stilove. Kao voditelj pomozite grupama u odgovaranju na ova pitanja podpitanjima i primjerima.

Podsjetnik za uitelja Navikli smo da o zdravlju razmiljamo u terminima biti, odnosno ne biti bolestan. Ali, zdravlje je mnogo vie nego samo odsustvo bolesti. Npr. do velikog i naglog unapreenja zdravstvenog stanja ljudi u Europi, u prolom stoljeu, nije dolo zbog medicinskih otkria, nego zbog poboljanja standarda. Npr., do smanjenja zaraznih bolesti dolo je mnogo prije otkria penicilina zato to su se poboljale higijenske prilike i ljudi su shvatili znaaj higijene u sprjeavanju nastanka bolesti. Zdravlje u svom najirem smislu, znai mogunost zadovoljenja svih istinskih ljudskih potreba. Zdravlje ukljuuje zadovoljenje i meudjelovanje biolokih, psihoemocionalnih i socijalnih potreba ljudi. Zdravi smo onda kad su nae psihike i fizike potrebe zadovoljene, a naa osjeanja izraena u punoj mjeri. To znai da i osoba sa hendikepom moe biti zdrava, ako u skladu sa svojim mogunostima i eljama zadovoljava sve svoje potrebe. Zdravlje znai prisustvo energije, ivotnosti i zabave. Pa iako zdravlje esto vezujemo uz medicinu, zdravlje je stanje o kojem medicina nema to rei. Ono je rezultat cjelokupnog ovjekova ivljenja i uvjeta ivota, u kojem medicina zauzima mali dio. Istraivanja pokazuju da socijalni kontekst ima velikog utjecaja na zdravlje. Okolina utjee sa 25%, ivotni stil sa 50%, naslijee sa 20%, a zdravstveni servisi tek sa 5% udjela ine da jedna individua i drutvo u cjelini budu manje ili vie zdravi.

20. MOJ ZDRAVSTVENI PROFIL

CILJ: Samoprocjena svog zdravlja i planiranje za unapreenje zdravlja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u svojim klupama. PRIBOR: Radni list i olovka. POSTUPAK Podijelite uenicima radne listove i zamolite ih da ispune upitnik. Kada zavre upitnik, neka sjednu u grupe po etvero. Na kraju, u malim grupama diskutiraju odgovore na kraju zadatka. Iste odgovore prodiskutirajte u velikoj grupi kao zakljuak. Posebnu panju obratite na stavove o zdravlju i kako oni utjeu na ponaanja.

RADNI LIST Moj zdravstveni profil Zaokrui broj ispod odgovora koji najbolje opisuje tvoje stanje. Emocionalni profil 1. Osjeam se dobro sa tim tko sam i kakva sam osoba.

cijelo vrijeme 4

veinu vremena 3

ponekad 2

nikad 1

gotovo svakog dana 1

2. Osjeam se u minusu (depresivno, bezvoljno).

tri do etiri puta tjedno 2

jednom do dva puta tjedno 3

gotovo nikad 4

gotovo svakog dana 1

3. Osjeam se nervozno, uznemireno ili napeto.

tri do etiri puta tjedno 2

jednom do dva puta tjedno 3

gotovo nikad 4

Tjelesna kategorija 4. Vjebam redovito (tranje, sportske aktivnosti, plivanje itd).

gotovo svakog dana 1

tri do etiri puta tjedno 2

jednom do dva puta tjedno 3

gotovo nikad 4

5. Moji dnevni obroci ukljuuju sve navedene stvari: voe i povre, kruh od integralnog

brana, meso i mlijeko ili sir. uvijek veinom 4 3

6. Puim cigarete.

pola dana da 2

gotovo nikad 1

svakodnevno 1

dva i vie puta tjedno 2

rijetko, samo u drutvu 3

nikad 4

Drutvena kategorija 7. Kada brinem o neemu, mogu razgovarati sa: vie osoba dvoje ljudi uglavnom samo sa jednom osobom 4 3 2

obino ni s kim 1

8. Svoje osjeaje i misli mogu podijeliti sa drugima. vrlo dobro dobro slabo 4 3 2

uope ne mogu 1

9. Ja ulaem vrijeme i energiju u stvaranje i odravanje prijateljstava. uvijek esto ponekad gotovo nikad 4 3 2 1 Koristei vae odgovore, moete ispuniti dijagram koji pokazuje vae zdravlje. Obojite onoliko svakog stupca, koliko odgovara broju bodova za pojedini odgovor. (Ako je va odgovor na prvo pitanje 4, onda ete obojiti cijeli stupac pitanja br.1. Ako je odgovor 1, onda ete obojiti samo jednu etvrtinu uz centar kruga.)

U malim grupama prodiskutirajte: 1. 2. 3. Kako ste zadovoljni ispunjeno u stupaca u zdravstvenom profilu? Koji je najvie, a koji najmanje ispunjen? Odaberite tri stvari koje biste mogli raditi jo bolje ili neto to do sada niste radili, a trebali biste, da slabije ispunjen stupac ispunite onoliko koliko biste eljeli. Razmislite koji stavovi i ponaanja poboljavaju vae zdravlje, a koji djeluju suprotno?

4.

21. USPJEH*****
CILJ: Razmiljanje o ciljevima koje bismo eljeli postii u ivotu, planiranje za uspjeh. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Djeca sjede na svojim mjestima. PRIBOR: Olovka i papir. METODA: Voeno matanje, izraavanje rijeima.

POSTUPAK Recite djeci da zamisle neki cilj koji bi eljeli postii u ivotu. Dajte dovoljno vremena da svatko zamisli neki cilj za sebe. Zatim recite: Zamislite da se moete izdii iznad sada i odlebdjeti u budunost, u vrijeme kada ste cilj ve ostvarili. Ako elite, moete zatvoriti oi jer ete tako lake zamiljati, ali ako ne elite, ne morate. Uzmite dovoljno vremena da odlebdite u budunost i doete tono iznad vremena u kojem je va cilj ve ostvaren. Spustite se u to vrijeme i iskusite kako je to kada ostvarite svoj cilj. Primijetite to vidite oko sebe, to ujete, kako se osjeate, kako razmiljate o sebi, to drugi govore o vama, kako vas drugi vide. Uivajte u tom osjeaju postignua... Iskusite taj osjeaj u potpunosti.... i uivajte u njemu..... Pogledajte sada iz tog vremena iz budunosti prema sada i primijetite koje ste sve korake bili poduzeli da ostvarite svoj cilj. Zamislite da lokalne novine ele objaviti lanak o vama. Razgovarate sa lokalnim novinarom koji radi intervju sa vama. Ispriajte mu kako ste ostvarili svoj cilj......to ste sve bili radili? Kako ste zapoeli? Kako ste planirali....kako poduzimali pojedine korake u ostvarenju vaeg cilja? ...... Kad zavrite, vratite se ponovo u sada, tako da se izdignete iznad zamiljene budunosti i istim putem vratite natrag i spustite se u sada. Kad doete natrag ... ovdje ... u svoju stolicu ..... otvorite oi, uzmite olovku i napiite kratak sastav o svom uspjehu. Piite u prolom vremenu, zato jer gledano oima budunosti, va cilj je ve ostvaren. Kad zavre pisanje neka zamisle da je prolo 15 godina i da su se ponovo sreli. Neka se svako susretne sa svakim i kae nekoliko reenica o svome uspjehu i kako ga je ostvario. Zamolite ih da se uive u ulogu i to vjernije ispriaju o dogaajima koji su prethodili njihovom dananjem uspjehu. Recite, na kraju, da je vano zamiljati sebe u budunosti, jer mi u ivotu ostvarimo samo ono to smo zamislili. Ono to nismo najprije zamislili, rijetko moemo ostvariti.

22. DVOJBE*****
CILJ: Poticanje razmiljanja za odgovorno ponaanje glede uzimanja sredstava ovisnosti kod prijatelja. VRIJEME: 45 minuta. UVJETI RADA: Uenici sjede u grupama od etvero uenika. PRIBOR: Papir i olovka. POSTUPAK Napiite pitanja na kartice i podijelite grupama ili moete pitanja izdiktirati. Zamislite situaciju da je netko koga znate doznao da je njegov prijatelj uzeo drogu. 1. to bi po vaem miljenju ta osoba trebala napraviti? 2. Koje su negativne posljedice ili rizici koji se mogu dogoditi ako to nekome kae? Kome bi mogao rei i koje su posljedice u kojem sluaju? (kratkorono i dugorono) 3. Koje su negativne posljedice ili rizici koji se mogu dogoditi ako ne kae? (kratkorono i dugorono) 4. to moete poduzeti ako odluite pomoi prijatelju? 5. Napiite listu ljudi koji mogu pomoi. 6. to bi ti napravio da si na njegovom mjestu? Raspravite u velikoj grupi o dugoronim i kratkoronim posljedicama za prijatelja ako neto poduzmemo ili ako nita ne poduzmemo i to se moe poduzeti u takvom sluaju kad je u pitanju droga. Gdje mogu dobiti vie informacija o tome?

Uz ovdje napisane radionice preporuamo da u osmom razredu obradite i teme iz nastavnog paketa: Siguran korak i pravo na zrak - Mladi, puenje i alkohol Radionica br.36, Ivanova odluka, str 94. Radionica br. 56, VIIIA ide na maturalno, str. 133. Radionica br. 12, Izrada plakata, str. 58. Radionica 17, Zagonetke: "Zdrav ivot " i "Neprijatelji zdravlja", str. 63.

23. TEORIJSKI TEKST ZA PRIPREMU TEME O ILEGALNIM DROGAMA *****

OSNOVNE PSIHOLOKE POTREBE Da bismo se osjeali dobro i bili zadovoljni u ivotu, potrebno je da budu zadovoljene nae osnovne psiholoke potrebe. To su potreba za LJUBAVI, MOI, ZABAVOM I SLOBODOM. Potreba za ljubavi je potreba za pripadanjem, sudjelovanjem, prijateljstvom, suradnjom. Tu potrebu zadovoljavamo sa obitelji, prijateljima, ljudima s kojima sudjelujemo u razliitim zajednikim aktivnostima. Potreba za moi je potreba za vladanjem, dominacijom, priznanjem, vano u, potovanjem (u vaim godinama, ali ne samo u vaim godinama, posebno esto se usporeujemo s drugima, tko je ljepe obuen, tko ima moderniju frizuru, tko je uspjeniji u neemu, tko je priznatiji u grupi, jesmo li jednako dobri ili bolji nego drugi.). Mo se moe zadobiti tako da nekoga pobijedimo u tunjavi. To je negativan nain dobivanja osjeaja vanosti i pri tom uzimamo mo drugome. Pozitivan nain zadobivanja moi je kada zadovoljavamo svoju potrebu za moi i dozvoljavamo drugima da i oni zadovolje svoje potrebe. Jedan od naina zadovoljavanja potrebe za moi jest zadobivanje priznanja, dobre ocjene, pomaganje drugome. Veina ljudi ne shvaa da kada drugima dajete mo (vanost), da tada i vaa mo (vanost) raste. I na kraju, veina ljudi ne shvaa koliko je vano da sami sebi damo priznanje za stvari koje smo dobro uradili. Potrebu za slobodom zadovoljavamo kroz mogunost izbora. To znai da ja odluujem o stvarima koje su meni vane. Ako nemamo slobodu izbora i zadobivanja stanovite kontrole nad vlastitim ivotom, tada ne moemo zadovoljiti ni svoje ostale potrebe. Isto tako uzimanje prevelike slobode za sebe moe ugroziti potrebe drugih ljudi, ili ak nae vlastite, npr. prevelika sloboda da uzmemo oev automobil ili vozimo 100 km na sat, moe ugroziti i na ivot. Slino je i kada se uzme sloboda da se uzmu droge. Potrebna je mudrost da se koristi sloboda ispunjenja vlastitih potreba. Treba nauiti kako da dobijemo ono to elimo na nain koji titi druge ljude u nastojanjima da zadovolje svoje potrebe i titi nas same (nae druge potrebe ili sam ivot). Potreba za zabavom je najvie osporavana potreba. Svi odrasli e djeci i mladima esto predbaciti da su neozbiljni i neodgovorni kada se ele neprekidno igrati i zabavljati. Istovremeno oni svoje itanje novina, gledanje nogometne utakmice, televizije, askanje sa prijateljima, ne smatraju neozbiljnom zabavom. Mark Twain je dao definiciju zabave- Zabava je kad inite ono to ne morate. Nije li najljepe

upravo to, raditi ono to ne morate. Zabava je igra. Sjetite se kako ste uili stvari dok ste bili mali, kako ste uili voziti bicikl, kako ste uili bacati kamenje po povrini vode, kad ste prvi put uili slova. Uenje je zabava sve dok djeca ne pou u kolu. Tada uenje naje e postaje rad, a moglo bi biti i dalje zabava ako bismo nauili uiti na nain koji zadovoljava nau znatielju. Potrebu za zabavom zadovoljavamo uvijek onda kada um koristimo na spontan nain; ispriamo vic, kaemo neto luckasto. Pustimo mislima na volju i zapamtimo da uenje moe biti zabava uvijek kada svoj um koristimo na spontan nain. TO SU DROGE? Droge su prirodno ili umjetno dobijeni kemijski spojevi koji, kada se uzmu, imaju djelovanje na sredinji ivani sustav mijenjajui stanje svijesti. Prema vrsti djelovanja moemo ih podijeliti na stimulanse (kava, amfetamin, kokain) tj. droge koje ubrzavaju rad organizma; depresore (lijekovi sedativi i slini, heroin, alkohol) tj. lijekove koji usporavaju rad organizma; halucinogene (LSD) tj droge koji izazivaju halucinacije. Podjela i ne mora biti tako stroga jer Ectasy npr djeluje i kao stimulant i kao halucinogen, a marihuana moe imati razliito djelovanje ovisno o koliini i raspoloenju osobe.

TO JE OVISNOST? Sve droge djeluju tako da razvijaju ovisnost. Ovisnost je stanje u kojem osoba mora uzimati drogu da bi mogla normalno funkcionirati ili da bi se mogla osjeati dobro. Ovisnost moe biti psihika i fizika. Psihika ovisnost znai da osoba ima neodoljivu psihiku potrebu za uzimanjem sredstva ovisnosti, jer se njeno tijelo naviklo na to sredstvo i vie se ne moe osjeati dobro bez tog sredstva. Fizika ovisnost znai da je droga postala sastavni dio naeg tijela i tijelo vie ne moe normalno raditi bez prisustva droge. Uz svakodnevno uzimanje heroina ovisnost se moe razviti za tri tjedna. Iskustva iz Vijetnama govore da je 75% vojnika postalo ovisnima nakon pet uzimanja heroina.

KAKO DROGE DJELUJU? (DROGE-KEMIJSKA KONTROLA IVOTA) Kad god se osjeamo dobro, na mozak lui odreene spojeve (najpoznatiji od njih je endogeni opijatski peptid-endorfih) koje moemo nazvati naom prirodnom vlastitom drogom. Ti spojevi koje lui mozak izazivaju dobro raspoloenje, smanjuju bol, izazivaju osjeaj ugode, zadovoljstva ili uzbuenja u ivotu u trenucima kada dobijemo ili ostvarimo ono to elimo, kada nam je ugodno i lijepo s prijateljima, kada se zabavljamo, alimo ili igramo i sl. Osim toga, osjeaji koje pri tom osjeamo slue nam kao orijentir u ivotu. Osjeaji nas motiviraju tako da je osjeaj nezadovoljstva npr. signal da neto u naem

ivotu nije onako kako bismo mi eljeli i da neto napravimo da dovedemo ivot u kontrolu tj. da napravimo neto zbog ega emo biti zadovoljni. Kada smo zadovoljni, to nas opet motivira da radimo iste te stvari u budunosti kako bismo ponovo ostvarili taj isti osjeaj ugode. Npr. uhvati nas panika kada saznamo za iznenadnu zadau iz predmeta iz kojeg se nismo spremili, to nas potie da redovito uimo ako elimo imati dobar uspjeh. Isto tako uivamo u bujici istog zadovoljstva kada saznamo da se djevojica ili djeak koji nam se svia, zanima za nas, a to nas potie da otvorenije pokaemo svoje zanimanje itd. Nauili smo i zapamtili da se osjeamo dobro uvijek kada zadovoljavamo nae psihike potrebe. Tada imamo osjeaj da je sve onako kako treba biti. To je osjeaj da imamo kontrolu nad naim ivotom. To je stvarno tako osim u jednom sluaju, a to je kada se uzme droga (cigarete, alkohol, heroin, kokain, marihuana i druge droge). Ako se nastavi s koritenjem bilo koje droge, bez obzira kako se dobro osjeali, ivot e sve vie i vie izmicati kontroli, jer e biti potrebna sve vea koliina droge za isti osjeaj, a dobar osjeaj bit e sve slabiji. to se dogaa u mozgu kada se uzme droga? Droge u naem sredinjem ivanom sustavu oteuju normalnu razmjenu prirodnih tvari odgovornih za dobro raspoloenje. One se natjeu sa onim spojevima mozga koji su odgovorni za dobro raspoloenje ili izazivaju njihovo pojaano luenje. Mozak ne moe bezgranino proizvoditi te spojeve. Njegov kapacitet je ogranien. Droge koje se uzmu izvana dovode do toga da se ti kapaciteti na brzinu istroe i poslije toga mozak vie nije u stanju proizvoditi te spojeve niti je u stanju reagirati na vanjsku drogu ni u kojem sluaju. Moemo rei da droge, svaka na svoj nain kao da potroe sposobnost naih modanih stanica na proizvodnju naih prirodnih droga. Zbog toga ih mozak vie ne moe proizvoditi, a to ima za posljedicu da se osoba vie ne moe osjeati dobro bez droge. to vie, nakon nekog vremena ni velike koliine droge nemaju efekta, pa najprije jako poveaju koliinu koju uzimaju, a onda moraju prijei na drugu drogu kako bi se uope mogli osjeati dobro. Bez droge osjeaju se jadno, depresivno, bezvoljno, nervozno i imaju jo neke druge simptome. Kad na isti nain otete mehanizam djelovanja drugog sustava za osjeaje ili raspoloenja, onda preijeu na trei sustav sa treom drogom, dok ih sve ne iscrpe. Tih sustava ima svega nekoliko. Nakon toga vie ni jedna droga nije u stanju u njima izazvati dobro raspoloenje, a sam mozak dugo vremena nakon toga nije u stanju obnoviti svoju sposobnost normalnog rada i proizvodnje vlastitih spojeva koji izazivaju dobre osjeaje. Na kraju ti ovisnici ne mogu uope funkcionirati ni sa drogom ni bez droge. Ta blokada je to dulja to je upotreba droga bila dulja. Takva stanja se teko lijee. Sama ovisnost je uvrtena u kronine recidivirajue bolesti. To znai kad osoba postane ovisna, onda je to neizljeiva bolest u kojoj osoba jedno vrijeme moe ne uzimati sredstvo ovisnosti, a onda se opet vrati ovisnikom ponaanju. Procjenjuje se da se od ovisnosti o heroinu npr. izlijei svega 10-20% ovisnika.

TOLERANCIJA Tolerancija je pojava da se organizam navikava na sredstvo ovisnosti, pa ista koliina droge vie ne izaziva isti efekat. Zbog toga je potrebno uzimati sve vee koliine droge da bi se dobio osjeaj koji se dobijao u poetku. Na kraju ni opasno velike koliine droge vie nisu u stanju dati taj eljeni osjeaj. To je zato jer su se iscrpli neurokemijski mehanizmi u mozgu koji su odgovorni za luenje spojeva koji izazivaju odreena osjeanja.

APSTINENCIJSKA KRIZA Apstinencijska kriza je kriza koja nastaje kada osoba prestane uzimati sredstvo koje je uzimala. Kriza moe biti psihika ili fizika. Psihika kriza je neodoljiva psihika potreba za uzimanjem sredstva jer se bez sredstva osoba osjea jadno i prazno. Fizika kriza je stanje u kojem je droga postala sastavni dio organizma i tijelo ne moe normalno funkcionirati bez droge. Npr. u apstinencijskoj krizi kod opijata nastaju simptomi koje neki opisuju kao gripu, samo 500 puta jau. To su jaki bolovi u miiima i kostima, poremeaj rada probavnih organa, grevi u stomku, proljev i povraanje, znojenje itd. Ovo stanje traje tjedan-dva, a nakon toga ostaju znaci psihike krize: nemir, osjeaj praznine, nesanica, depresija. Ovi simptomi dovedu do ponovnog uzimanja droge ukoliko se osoba ne ukljui u terapijski program.

SOCIJALNE POSLJEDICE UZIMANJA DROGA Socijalne posljedice nisu iste za sve vrste droga. Drutveno prihvatljive droge kao cigarete i alkohol nemaju socijalnih posljedica sve do onog trenutka kad osoba uzme preveliku dozu alkohola pa prouzroi probleme svojoj okolini ili kada nakon due upotrebe alkohola postane ovisna, zanemari svoje obveze u obitelji i na radnom mjestu. Nakon vie godina puenja osoba moe oboljeti od neke bolesti kao karcinoma plua ili bolesti krvnih ila, zbog ega ne moe raditi i zaraivati kao prije, to utjee na socijalnu sigurnost njezine obitelji. Ako netko preivi srani ili modani udar, sigurno da vie ne moe raditi i ivjeti jednako kao prije. Socijalne posljedice ilegalnih droga su da osoba koja uzima ilegalne droge (marihuana, ectasy, heroin, LSD, kokain), podlijee zakonu o drogama i ini kanjivo djelo pa moe biti uhvaena od strane policije. Policija svakodnevno pravi racije, a osobe kod kojih nae ilegalnu drogu, upuuje u krivini postupak. Uzimanje ilegalnih droga mnogo bre oteuje ivani sustav ljudi, to uzrokuje promjenu u njihovom socijalnom ivotu na nain da se otuuju od svojih normalnih vrnjaka, da zanemaruju svoje obveze, svoje prijatelje i obitelj, da su skloni kriminalnim radnjama da bi dobili novac za drogu. Dugorone posljedice su te da nastane potpuno oteenje linosti, nastanu razliiti psihiki i psihijatrijski poremeaji ili bolesti, teki problemi u obitelji.

ZDRAVSTVENE POSLJEDICE UZIMANJA DROGA Duhan je jedan od najveih uzroka smrti u svijetu. U Americi su npr. izraunali da godinje od posljedice puenja cigareta umre 400 000 ljudi. To je kao da se tri jumbo jeta srue svaki dan. Procjenjuje se da u Hrvatskoj svake godine umre oko 7000 ljudi od posljedica puenja. 1993. god. npr. zbog posljedica puenja bilo je bolesno od sranih bolesti oko 300 000 ljudi. 4700 ljudi je imalo karcinom plua i bronha takoer kao posljedicu puenja. 10 000 prometnih nesrea uzrokovano je alkoholizirano u vozaa. 1569 ubojstava i namjerno nanesenih tjelesnih ozljeda drugim ljudima takoer su gotovo u pravilu povezani sa konzumiranjem alkohola. 198 djece je namjerno ubijeno ili je dobilo teke tjelesne ozljede od strane osoba koje su naje e bile pod utjecajem alkohola. Rauna se da u Hrvastkoj ima vie od 200 000 ovisnika o alkoholu. U pravilu obitelji alkoholiara jako stradaju zbog prisutnog zlostavljanja ostalih lanova obitelji od alkoholiara. Svake godine umre 20-40 mladih ljudi zbog posljedice predoziranja heroinom. Zbog nesterilnog rukovanja iglama oboli velik broj ovisnika od hepatitisa B ili C. Mogua je i zaraza virusom AIDS-a, bakterijska infekcija vena ili prijenos neke druge bolesti. U naem gradu je vei broj ovisnika o heroinu zaraen virusom hepatitsa C to je vrlo teka i opasna bolest jer u velikom postotku zavrava smru. Problem je tim vei to ti zaraeni dalje prenose virus i spolnim putem, a ne samo iglom, pa je mogunost da se zarazi i velik dio mladih koji niti ne uzimaju drogu. Nitko ne zna toan broj mladih ljudi koji stradaju u prometnim nesreama pod djelovanjem nekog od sredstava ovisnosti (npr alkohola, marihuane, LSD-a ili drugog). Sve vei je broj onih koji stradaju (esto skoe s neke visine) kao posljedica djelovanja LSD-a ili flash becka. Mnogi stradaju od dilera (jer ih ovi, ako osoba odustane od uzimanja, znaju fiziki napasti). Takvih primjera ima i u naem gradu. Uzimanje droga poveava broj psihijatrijskih bolesti i stanja npr. depresija i psihoza kod onih koji uzimaju ilegalne droge, ali i kod onih koji uzimaju alkohol. Marihuana izaziva amotivacijski sindrom koji takoer moe voditi u depresiju, izaziva "rupe u sjeanju" i posebno oteuje plua i spolne organe. Kod pojedinaca moe izazvati poetak psihoze koja se inae ne bi razvila da se nije uzela marihuana. MLADI I DROGA Droga se naje e pone uzimati zbog osjeaja nesigurnosti. Da bi se napravili vani, mladi lako posegnu za cigaretom i alkoholom. Vrijeme odrastanja je vrijeme koje je puno frustracija. To je ujedno vrijeme kada se moramo nauiti kako savladati te frustracije, kako se ponaati u drutvu, kako razviti u sebi osjeaj samopotovanja i jo mnoge druge vjetine. Mladi ljudi danas imaju veu slobodu nego su njihove sposobnosti za savladavanje razliitih novih situacija.

Rezultat je toga da lako prihvaaju ponuenu drogu poev od cigarete i alkohola, jer je to nain da sakriju svoju nesigurnost i nezrelost. Dodatni problem je da oni istovremeno na taj nain sebe zaustavljaju u svom normalnom razvoju i sazrijevanju. Tako npr. ako osoba pone uzimati neko sredstvo sa 15 godina, kada se osvijesti u 19-oj godini, ona je psihiki na razini petnaestogodinjaka i jo uvijek mora nauiti one zadatke koji stoje pred petnaestogodinjakom. Kriminalci iji je interes zarada, uvjerili su mnogu djecu da droge nisu tetne, a pogotovo marihuana. Neki ak zagovaraju da se legalizira. Neki zagovaraju da je uzimanje droga osobna stvar pojedinca. Je li je osobna stvar pojedinca ako netko, zato to se napuio pregazi dijete, ako prouzroi prometnu nesreu u kojoj stradaju neiji sin, otac ili ki. Je li osobna stvar pojedinca ako je broj oboljelih od hepatitisa C sve vei u populaciji pa raste vjerojatnost da bilo tko od nas dobije tu teku smrtnu bolest? Je li osobna stvar pojedinca ako se neko dijete nabode na iglu ovisnika zaraenog hepatitisom C? Je li osobna stvar pojedinca ako osoba kojoj treba droga, opljaka neiju kuu da bi dola do novca ili napadne i ozlijedi neiju baku, mamu, tatu... Je li osobna stvar ako ulice postanu takva mjesta gdje vas je strah proi u kasne sate, jer vas netko moe napasti, ozlijediti i opljakati? Poznato je da sa dolaskom droge rastu kriminal i ubojstva. Taj odnos je upravo proporcionalan u svim statistikama svijeta. Je li osobna stvar pojedinca da velik broj ljudi koji su pod djelovanjem droga nisu motivirani ni sposobni pridonijeti drutvu, pa umjesto da mu koriste, tete mu itd. Biste li htjeli da se vozite autobusom ili avionom iji se voza napuio, ili da vas operira ili vam popravlja zub lijenik koji je pijan ili je uzeo LSD? Je li osobna stvar da drutvo tako gubi svoje talente i potencijale i novac, pa umjesto zdravih sposobnih ljudi koji e stvarati budunost i unapreivati drutvo, ima balast nesposobnih, asocijalnih i bolesnih na koje troi ogromne koliine novca za institucije koje e ih rehabilitirati? Zakljuak Droge su spojevi dobijeni iz prirodnih izvora ili umjetno napravljeni, a djeluju na sredinji ivani sustav tako da mijenjaju njegove funkcije. Najpoznatije droge su duhan, alkohol, marihuana, kokain, heroin (opijate), amfetamini, LSD, Ectasy i druge. Razliite droge imaju razliita djelovanja. Neke droge djeluju tako da pojaavaju i ubrzavaju rad sredinjeg ivanog sustava, neke usporavaju, a neke mijenjaju doivljaj okoline ili izazivaju halucinacije. Osim na sredinji ivani sustav droge djeluju i na druge organe u tijelu i oteuju ih. Na mozak droge djeluju tako da oteuju normalnu funkciju rada mozga, oteujui normalne biokemijske procese koji su odgovorni za proizvodnju i prenoenje naih vlastitih prirodnih spojeva koji su odgovorni za dobro osjeanje. Nakon to droge iscrpe te sustave, njihovo djelovanje se gubi pa se osoba vie ne moe osjeati dobro ni s drogom ni bez droge. Upravo, zato ljudi koji uzimaju drogu ne mogu prestati sa uzimanjem. Ako prestanu, tada nastupa bolno stanje bez

zadovoljstva i dobrog osjeaja koji imamo u trenucima kada smo zadovoljni i sretni. Samo je krajnje mali broj ljudi ovisnika spreman proi kroz taj bolni period i zato se broj stvarno izlijeenih ovisnika npr. kree tek oko 10-20 %. Alkohol djeluje direktno na mozak i izaziva osjeaj kontrole. Sve droge izazivaju ovisnost, bilo psihiku, bilo fiziku, a neke droge izazivaju i psihiku i fiziku ovisnost. Neki smatraju da su droge koje izazivaju samo psihiku ovisnost, manje opasne, no to nije istina, jer je psihika ovisnost razlog zato se ovisnik vraa drogi, a ne fizika ovisnost koju je mogue lijekovima prevladati za relativno krae vrijeme. Droge oteuju i druge organe, npr plua, krvne ile, srce, spolne lijezde, jetru, a posebno su opasne za trudnice tj. njihovu neroenu djecu jer izazivaju razliita tjelesna oteenja ili mentalnu retardaciju (duevnu zaostalost) kod jo neroene djece. Rekli smo da su osjeaji potrebni kako bismo znali gdje smo sa svojim ivotom i da nam pomognu orijentirati se u ivotu. Kada ljudi uzimaju droge i umjetno izazivaju osjeaje, osjeaji vie nemaju svoju prirodnu ulogu vodia u njihovom ivotu pa oni gube orijentaciju i kontakt sa stvarnim ivotom. Postaju poput lutki na navijanje. Kad ih navije, rade, kad ih ne navije, samo su prazna tijela. Tako je i sa ovisnicima o drogi. Kad uzmu drogu, funkcioniraju, osjeaju se dobro. Kad je ne uzmu, osjeaju prazninu i pusto. Uzimajui drogu, adolescenti koji ele smanjiti strahove i frustracije odrastanja, zaustavljaju svoj normalni razvoj i sazrijevanje za onaj period u kojem uzimaju drogu. Ako ikad prestanu sa uzimanjem, jo uvijek moraju nauiti i nadoknaditi svoj razvoj i sazrijevanje i nauiti sve one vjetine koje su propustili nauiti, a potrebne su da bi ih odvele u svijet odraslih. U jednom istraivanju koje je trailo odgovor na pitanje zato mladi koji ne uzimaju drogu, ne uzimaju drogu, koriten je upitnik: Drogu ne uzimam zbog a) sebe, b) svojih roditelja, c) svojih prijatelja, d) jer je kanjivo. Rezultati ankete su: 50% mladih je odgovorilo da drogu ne uzima zbog sebe, 26,50% zbog roditelja, 12,25% zbog prijatelja, 11,25% zato jer je to kanjivo. Odnos prema sebi i roditeljima u tri etvrtine sluajeva diktira stav djeteta prema drogama. Neovisnici na prvom mjestu kao razlog neuzimanja droga istiu sebe, to potvruje miljenje o vanosti pozitivne slike o sebi u sprjeavanju ovisnosti o drogama. Sva istraivanja na podruju, prevencije ovisnosti pokazuju da je samopotovanje vrlo veliki zatitni imbenik u sprjeavanju ovisnosti.

KAD SVE OVO ZNAMO MOEMO ZAKLJUITI DA JE JEDINA PAMETNA STVAR: SA DROGOM NIKAD NE POETI. Test donoenja odluka Uzeti ili ne uzeti ponuenu cigaretu ili neto drugo to ti mogu ponuditi na ulici, disku, kafiu nije jedina situacija u kojoj mora donijeti odluku. Mnogo puta u mnogim situacijama donosimo razliite odluke. Ovdje je test za donoenje odluka. On nam pomae donijeti ispravnu odluku, to jest onu odluku zbog koje emo kasnije biti zadovoljni. 1. 2. 3. 4. 5. Hoe li tvoja odluka rezultirati dobrom ili bi mogla koga povrijediti? Jesi li spreman otvoreno porazgovarati o svojoj odluci sa ljudima koji su ti vani? Moe li biti ponosan na odluku? to bi se dogodilo kad bi svi ljudi na svijetu donijeli istu odluku? Bi li elio ivjeti u takvu svijetu? Zamisli da je tvoja odluka ve ostvarila rezultate. to se dogodilo? Kako je tvoja odluka utjecala na tvoje ponaanje, odnose sa obitelji i prijateljima, tvoju budunost, tvoje osjeaje. Misli li jo uvijek da je odluka bila ispravna? Osjea li se jo uvijek dobro zbog svoje odluke? eli li s kime porazgovarati o svojoj odluci?

MARIHUANA U marihuani se nalazi vie od 70 spojeva koji se zovu kanabinoidi. Svi su bioloki aktivni, a to znai da svaki od njih utjee na neku normalnu funkciju ivoga organizma. Svi kanabinoidi su topivi u mastima. Poto su masti sastavni dio grae svih stanica u naem tijelu, svi kanabinoidi djeluju na sve tipove ivih stanica ometajui ih u funkciji. Kanabinoidi djeluju u tijelu tako da ometaju proces dijeljenja stanice. To sprjeava stvaranje DNA, RNA i bjelanevina u stanici, ime je openito smanjena aktivnost stanice. teta koju kanabinoidi nanose, ovisi o vremenu u kojem se nalaze u tijelu. U mozgu marihuana mijenja kemijske funkcije tako da ometa proces motivacije i miljenja, slabi pamenje i koncentraciju. U veim dozama izaziva halucinacije, paniku, tjeskobu, flashbackove i psihoze poput LSD-a. Marihuana utjee na motorike sposobnosti ime smanjuje sposobnost za sigurnu vonju. Kod nekih osoba viestruko poveava rizik javljanja psihotikih stanja i shizofrenije. Dugotrajna upotreba moe dovesti do trajnih oteenja mozga i njegovih funkcija. Kod takvih korisnika javljaju se tzv. "rupe u pamenju". Osoba se ne moe sjetiti to se juer dogodilo, to je upravo htjela rei i sl. Na plua marihuana djeluje poput duhana. Najnoviji nalazi govore da jedan joint ima djelovanje jedne kutije cigareta. Kod mukaraca smanjuje nivo testosterona. esta i dugotrajna upotreba moe toliko smanjiti razinu hormona da izazove smetnje u spolnom

sazrijevanju djeaka. Utjee i na smanjenu plodnost, smanjujui pokretljivost i broj spermija, a takoer poveava mogunost stvaranja abnormalnih spermija. Kod ena moe izazvati smetnje u ovulaciji, zbog ega se smanjuje plodnost, kao i kod mukaraca. Moe biti uzrokom pobaaja, mrtvoroenosti, a poveana je i smrtnost novoroenadi majki koje su uzimale marihuanu.

LSD LSD je droga koja izaziva halucinacije. To znai da osoba vidi ili uje ono ega stvarno nema. Halucinacije mogu biti takvog sadraja da su korisnici u stanju skoiti kroz prozor zato to bjee od svojih halucinacija ili misle da mogu letjeti. Mogu biti opasni za okolinu ako su halucinacije takvog tipa da svoju okolinu vide kao neprijateljsku. Zbog tog razloga ovisnost na LSD je znatno rjea. Njegovo je djelovanje previe nepredvidljivo, ali i samo probanje moe biti krajnje opasno i zavriti s traginim posljedicama, posebno zbog naknadnog djelovanja zvanog flash back, kada se i nekoliko mjeseci nakon uzimanja, mogu iznenada javiti halucinacije. Npr. osoba moe voziti auto i kad joj se javi "flash back", moe doivjeti prometnu nesreu i ubiti ne samo sebe nego i nekog tko se nae na putu. Velik broj korisnika LSD-a javlja se na lijeenje upravo zbog flash backa, no ne postoji lijek za tu vrst poremeaja koji nastaje nakon uzimanja LSD-a.

ECTASY Ectasy (kemijski naziv MDMA) ima djelovanje amfetamina (stimulator poput kokaina, samo slabiji) i LSD-a. To je umjetni spoj obino u obliku tableta. Djeluje tako da pojaava doivljaj okoline. Mogue su halucinacije kod osjetljivih osoba, ako je doza velika ili ako su umijeani i drugi halucinogeni, to je dosta esto. Nakon poputanja djelovanja droge razvija se osjeaj umora, iscrpljenosti i depresije. Nakon prekida uzimanja tjednima su mogue flashback epizode u kojima se mnogo e e vraaju negativni doivljaji djelovanja droge. Dugotrajno uzimanje smanjuje imunitet, ime poveava rizik obolijevanja od zaraznih bolesti. Moe otetiti jetru. Kao i druge ilegalne droge, djeluje na funkcioniranje neurotransmiterskog sustava i oteuje ga, pa moe izazvati stanje dugotrajne bezvoljnosti i teke depresije, to onda poveava udnju za uzimanjem i drugih sredstava ovisnosti. KOKAIN Kokain djeluje tako da energizira na sustav ponaanja. Na kratko vrijeme moe djelovati tako da osoba bre savladava dnevne napore, nakon ega nastupa period produenog spavanja. Izaziva teku ovisnost, gubitak zanimanja za prijatelje, hobije i druge aktivnosti. Mogu se osjeati depresivno, esto i naglo mijenjaju raspoloenja, nestrpljivi su, nervozni, nerijetko imaju agresivne reakcije. Due uzimanje vrlo esto izaziva psihozu i oteenje mozga. Kokain djeluje na mozak preko kemijskog prenosioca ivanih impulsa

(neurotransmitera). Normalno, kada dopamin zavri svoj put meu neuronima, on se vraa do poetnog neurona da prihvati sljedeu informaciju. Kokain remeti taj proces i uzrokuje euforiki efekt. Ponavljano uzimanje kokaina moe iscrpiti zalihu dopamina. Zato nakon prestanka djelovanja droge osoba zapada u stanje dubokog sna, zbog ega je prisiljena uzimati sve vee i vee koliine droge da bi se ponovo mogla osjeati normalno i sretno. Kokain stee krvne ile srca i poveava brzinu krvnog protoka kroz tijelo poveavajui srano optereenje, to moe izazvati bol u prsima, a moe i poremetiti srani ritam. Sve zajedno moe rezultirati sranim zastojem ili sranim udarom. Kokain djeluje na neroeno dijete tako da moe izazvati pobaaj, abnormalnosti ili mrtvoroenost. Moe izazvati prerano odvajanje posteljice i ugroziti ivot i majke i djeteta. Nakon roenja dijete moe doivjeti modani ili srani udar, i izloenije je sindromu nagle smrti novoroenadi.

PSIHODEPRESORI Psihodepresori su lijekovi za razliite psihike tegobe koje prepisuje lijenik. Ove droge djeluju smirujue na sustav ponaanja, a u dovoljnim koliinama dovest e do stanja slinog spavanju koje niti priblino ne odmara kao normalan san. Kod dueg uzimanja stvaraju ovisnost. Pod djelovanjem tih droga sposobnost rasuivanja i motorika sposobnost su znatno smanjene, govor moe biti nerazgovijetan. Osobito je opasno mijeati psihodepresore sa alkoholom jer to moe dovesti do smrti.

ALKOHOL Alkohol je takoer droga koja djeluje umirujue. Djeluje direktno na sredinji ivani sustav izazivajui osjeaj kontrole na nain da osoba osjea da moe raditi stvari koje inae nije u stanju raditi kada nije pod djelovanjem alkohola (npr. ima osjeaj hrabrosti, oputenosti, veselosti). Za razliku od heroina i marihuane, koji korisnike ine pasivnim, alkohol esto vodi svoje korisnike prema injenju neeg aktivnog kako bi i sami poveali osjeaj kontrole koji im je alkohol dao. Nevolja je tim vea to ta aktivnost naje e vodi radnjama koje stvaraju probleme samom korisniku i njegovoj okolini pa je krajnji rezultat sve vei i vei gubitak kontrole nad ivotom. Korisnik alkohola sve je dalje i dalje od onoga to eli postii i sve vie tone u alkohol, jer jedino tako moe imati svoju lanu sliku sebe, sliku onakvog kakav bi elio biti u stvarnosti. Nakon pijenja alkohola poveana je opasnost od nesrea. Uziman u veim koliinama kroz dulje razdoblje alkohol oteuje jetru, mozak i srce, izaziva ireve i gastritis, upalu guterae. esta je neuhranjenost, anemija i oslabljene seksualne funkcije. U velikim dozama moe izazvati komu i smrt, djelujui na centre u mozgu koji upravljaju radom srca i disanjem. Posebno je opasan za trudnice jer izaziva oteenje djeteta. Oteenja mogu biti tjelesna ili izaziva duevnu zaostalost.

Ne postoji sigurna doza alkohola. I vrlo mala koliina alkohola u trudnoi moe izazvati deformacije i oteenja. Meu mladima alkohol je najpopularnije sredstvo za omamljivanje, drutveno je prihvatljiv i pored duhana najdostupniji od svih sredstava ovisnosti. Alkohol kod mladih uzrokuje probleme u koli, destruktivno i delikventno ponaanje, nasilje i vodei je uzrok nesrea, tj. ozljeda i smrti kod mladih ljudi. Zbog gubitka kontrole nad ponaanjem, alkohol poveava promiskuitet, opasnost od spolno prenosivih bolesti i adolescentne trudnoe. Alkoholizam u tolikoj mjeri utjee na ljude oko alkoholiara da ga zovemo bolesti obitelji, jer udrueno sa nasiljem u obitelji, zlostavljanjem djece i branog druga, esto rezultira razvodom braka, a iz takvih obitelji djeca e e izrastaju u odrasle alkoholiare.

Igre za razonodu i relaksaciju

MOJ PAR
CILJ: zabava, relaksacija, govor tijela VRIJEME: 10 minuta UVJETI RADA: otvoreni prostor PRIBOR: onoliko papiria koliko ima uenika u odjelu, najlonska vreica POSTUPAK Na dva papiria uenici upisuju istu ivotinju, primjerice: koza, maka, mi, ovca krava, pas, ptica, magarac, prase, koko, prase, pijetao itd. Ceduljice smotaju i stave u vreicu. Svaki uenik izvue jednu ceduljicu i, da mu nitko ne vidi, proita to pie na njoj. Zadaa svakog uenika je nai svog para, istu ivotinju, s pomou pokreta tijela ili, moe, glasanja odreene ivotine. Ako djeca ele, igru moete ponoviti.

IGRA MAKE I MIA

CILJ: razvijanje povjerenja, prihvaanje i zabava VRIJEME: 40 minuta UVJETI RADA: dovoljno slobodnog prostora za igru PRIBOR: nije potreban POSTUPAK: Svi uenici igraju zajedno. Izaberu se dva dragovoljca. Jedno je dijete maka, a drugo mi. Ostali uenici se uhvate vrsto za ruke i naprave krug. U krugu se nalazi "mi", a izvan kruga je "maka". "Maka" eli uhvatiti "mia". "Maka" (izvan kruga) i "mi" (unutar kruga) lagano tre istim smjerom. Djeca se vrsto dre za ruke i ne doputaju "maki" da ue kroz rupe izmeu njih u krug. Uenici unu i steu krug. Ako "maka" uspije ui u krug, uenici "mia" putaju, a "maku" dre u krugu.. Ukoliko "maka" uhvati "mia", igra se ponavlja i biraju se novi uenici za te uloge. Na kraju uenici priaju o svom iskustvu u razliitim ulogama.

KIPARI I GLINA
CILJ: rad na tijelu, uspostavljanje veze s tijelom i pojaavanje doivljaja sebe VRIJEME: 45 minuta UVJETI RADA: rad u parovima PRIBOR: nije potreban

POSTUPAK: Uenici rade u parovima: jedan je kipar, a drugi je glina. Kipar od gline polako stvara svoju sklupturu. Kad je dovrena, pokazuje je drugima, a oni pogaaju to skulptura pokazuje i kako na njih djeluje. Zatim kipar i glina zamijene uloge. Nakon igre svaki sudionik treba opisati kako je doivio svoju ulogu i kako se osjeao kao kipar ili glina (odnosno skulptura), to mu je predstavljalo tekoe, to mu se svidjelo i sl. Skulpture se mogu raditi i na neku zadanu temu, npr. ljubav, mir, igra i sl. Moe se igrati i tako da svi sudionici pleu ili izvode razliite pokrete u ritmu glazbe, a kad glazba prestane, zamrznu se u poloaju u kojem su se nali.

KAKO ME DRUGI VIDE

CILJ: osvje ivanje slike o sebi kroz povratne informacije od drugih uenika, jaanje grupne povezanosti. VRIJEME: oko 20 min. UVJETI RADA: djeca se slobodno kreu po razredu, a nakon toga bilo bi poeljno da sjednu u krug. PRIBOR: listovi papira A4 za svakog uenika, olovke, ljepljiva traka. POSTUPAK: Uenici meusobno nalijepe jedni drugima list papira na lea. Zatim piu vlasniku na papir lijepe, dobre osobine ili neto to im se kod njega svia. Kad napiu 5 osobina svakom ueniku, igra se prekida. Svatko skine svoj popis i proita. Nakon igre: U krugu otvorite raspravu: jesu li iznenaeni onim to drugi uenici misle o njima, jesu li zadovoljni...

BILO JE TAKO SMIJENO

CILJ: razvijanje grupne dinamike i kreativnosti, oputanje VRIJEME: nekoliko minuta za svakog lana PRIBOR: nije potreban. POSTUPAK Voditelj treba zatraiti od lanova skupine da se sjete neega to su tog dana (prethodnog dana, u blioj prolosti...) uradili ili kazali, a to ih je jako nasmijalo. Svaki bi lan trebao ispriati i odglumiti taj dogaaj. Voditelj treba potaknuti svakog lana da sudjeluje u igri, makar ispriao samo neki vic. Nakon igre: "Kako se osjeate sada, nakon igre? Koji je dogaaj bio najsmjeniji? Koja je interpretacija bila najsmjenija? Je li vam bilo teko ispriati ili odglumiti dogaaj?

Biste li eljeli ponoviti igru drugi put?" Komentar: Igra je dobra za razvoj grupne dinamike, za ukljuivanje pasivnih lanova. Igra se moe preobraziti u priaonicu viceva, to samo po sebi nije loe, ali to nije cilj igri - pogotovo ako viceve pria uvijek ista osoba.

PITALICE
CILJ: prepoznavanje svojih elja i potreba, upoznavanje potreba drugih VRIJEME: 30 - 45 minuta (ovisi o broju uenika) UVJETI RADA: djeca sjede u krugu, a ako to nije mogue, mogu na svojim stolcima PRIBOR: mali papirii i najlonske vreice POSTUPAK: Pitalice se mogu unaprijed napisati na male papirie i staviti u vreicu da ih djeca izvlae. Kad dijete izvue pitanje, odgovori na njega i tek onda preda vreicu s pitanjima ueniku do sebe. 1. Da imam veliku mo, kako bih je upotrijebio da promijenim svoj sadanji ivot? 2. Kako bi izgledao svijet da njime vladaju djeca? 3. Da sam ravnatelj kole, to bih uinio? 4. O emu sam matao kad sam bio malen? 5. U emu sam uspjean u koli? 6. Po emu sam dobar djeak/djevojica? 7. to najvie volim u koli? 8. Kad bih imao...(to), ivot u koli bi mi bio laki? 9. Najljepe mi je ...(to)? 10. to bih elio dobiti za roendan? 11. to radim kad sam sretan? 12. Neto u to sam vjerovao, a ne vjerujem vie. 13. Kako sam se osjeao kad sam prvi put doao u ovu kolu (ovaj razred)? 14. to kaem sebi kad sam u nevolji? 15. ega sam se bojao kad sam bio malen? Jesam li to prevladao i kako? 16. Ponosan sam na ...(to)? 17. Neto to sam jednom uinio i ne bih nikad vie? 18. to radim kad sam usamljen? 19. to radim kad dobijem slabu ocjenu ili slabiju nego sam oekivao? 20. to mi je potrebno od drugih uenika u razredu? 21. Kako sam pomogao nekome tko je trebao pomo? 22. elio bih da odrasli znaju o djeci ...(to)? 23. Kad bih jedan dan mogao biti netko drugi, tko bih bio, zato, to bih uinio? 24. Volio bih da u koli ima vie...(ega)? 25. Kad bih na svoj roendan mogao pozvati neku poznatu osobu, tko bi to bio?

26. 27.

Kako u izgledati i to u raditi za 10 godina? Kad bih imao arobni tapi ..., to bih uinio?

NAPOMENA: Neke od ovih pitalica moete postaviti itavom razredu, a moete se njima koristiti i kao uvodom za razgovor o primjerice prolosti: pitalice 12, 13, 15, 17, 21, ili budunosti ili za uvod pri obradi novog tiva sa slinom tematikom.

PREPOZNAVANJE DODIROM
CILJ: rad na osjetilima VRIJEME: 45 minuta UVJETI RADA: uenici sjede u krugu PRIBOR: povez za oi POSTUPAK Uenici sjede u krugu, jednom dragovoljcu stavi se povez preko oiju, a zatim ostali sudionici izmijene mjesta sjedenja. Uenik prilazi jednom djetetu i pokuava opipom prepoznati o kome se radi. Ako ne moe prepoznati, ide do drugoga uenika. Kad uspije, daje traku tom ueniku koji tada ponavlja postupak. Igra se dok se svi sudionici ne izredaju u ulozi onoga koji prepoznaje opipom. Nakon igre voditelj povede razgovor o tome kako se uenicima svidjela igra, je li bilo teko prepoznati svoje prijatelje, to im je najvie pomoglo u prepoznavanju... Ako ostane vremena, moe se odigrati igra Zapetljavanje. Tijek igre: sudionici stanu u krug i isprue ruke. Zatvore oi i svatko ulovi po dvije (po mogunosti) razliite ruke. Otvore oi i pokuaju se raspetljati, a da ne putaju ruke. Igra je zavrena kad svi stoje raspetljani drei se za ruke. Igra je zabavna i potie kooperativnost.

IGRA S BALONIMA
CILJ: razgibavanje, relaksacija VRIJEME: 15 minuta UVJETI RADA: ra i ena prostorija, bez prepreka PRIBOR: dva - tri balona POSTUPAK Igra se moe igrati u zatvorenom ili otvorenom prostoru (tad je tea). Igra se balonima koje igrai udaraju ne doputajui da padnu na pod. Treba zadati

pravilo da se balon moe udarati samo jednim odreenim dijelom tijela ili na odreeni nain. Npr. samo glavom, nosom, lijevom ili desnom rukom, lijevim ili desnim koljenom, petom, stranjicom... Mogue su promjene pravila tijekom igre kako bi se postigla vea dinaminost.

NAA PJESMA
CILJ: poticanje kreativnosti, zabava VRIJEME: do 30 minuta UVJETI RADA: uenici mogu sjediti u krugu ili na svojim mjestima PRIBOR: list papira za svakog uenika, olovke POSTUPAK U veem razredu neka svaki red radi svoju pjesmu. Na dnu lista uenici najprije napiu svoje ime, a na vrhu lista neki stih, misao ili to ele, ali samo jedan red. Napomenite djeci da piu to itkije; mogu i tiskanim slovima. Nakon to je svatko napisao tekst, svoj list doda prvom susjedu do sebe. On treba napisati jedan red nastavka koji je po smislu povezan s prethodnim. To moe biti u obliku rime, ali i ne mora. Dobro je napomenuti uenicima da ne priaju izmeu sebe, ve se usmjere na pisanje, jer je obino najbolje ono to im prvo padne na pamet im proitaju tekst. Nakon toga to svi napiu novi red, trebaju saviti prvi red da se ne vidi, a drugi ostave otvoren i list dodaju sljedeem ueniku u svom redu. Nakon svakog reda koji napiu, postupak se ponavlja. Vano je da svaki put saviju list tako da ostane otvoren samo zadnji red. Listovi putuju do zadnjeg uenika. Kad zavre, svatko uzme svoj i proita pjesmu. Nakon toga svaki uenik proita svoju pjesmu naglas.

VJEBA DISANJA
CILJ: oputanje, priprema za voene fantazije koje bi se primjenjivale u viim razredima VRIJEME: 15 minuta UVJETI RADA: uenici sjede u krugu ili u svojim klupama POSTUPAK Uenicima se objasni da e danas uiti poseban nain disanja, koji je vrlo koristan za oputanje (ili im se zada da oni nakon vjebe zakljue emu bi moglo koristiti ovakvo disanje). Voditelj nakon uvoda izgovara sljedee: Zauzmite ugodan poloaj. Lea izravnajte, noge malo razmaknite. Ruke poloite na koljena. Bitno je da stopala punom svojom

duinom bude na podu. Pokuajte opustiti sve svoje miie...Zatvorite oi... Svu pozornost sad posvetite disanju. Duboko i vrlo polagano udahnite kroz nos, tako da vam se cijela prsa ispune zrakom. Kratko zadrite dah. Sad vrlo polagano izdiite zrak kroz usta ali tako kao da puete svjeice na torti. Postupak se ponavlja tri puta. Vano je da se sve izvodi vrlo polagano. Da bi djeca bolje shvatila zadatak, uitelj moe prvi put sam demonstrirati vjebu. Razgovor nakon obje vjebe: Kako im se dopala igra balonima, to im je bilo najsmjenije, kako su se osjeali tijekom igre, a kako nakon vjebe disanja...?

KREIMO SE
CILJ: razgibavanje, relaksacija, razvijanje svijesti o porukama koje tijelo alje VRIJEME: 25 minuta UVJETI RADA: ra i ena prostorija, bez prepreka POSTUPAK Svi ustanu i kreu se na nain koji ima zada voditelj: Hodajte kao zabrinuti ljudi, kao poslovni ljudi, kao kauboji, kao kraljica, kao netko s nogom u gipsu, kao netko kome ispadaju cipele, kao netko koga ulje cipele itd. Hodajte kroz blato, bosi po vruem asfaltu, po snijegu, po bodljikavoj podlogi. Pokaite kako ljudi hodaju kad su zabrinuti, preplaeni, tuni, sretni." Ova se igra moe igrati i tako da se uenici podijele u manje skupine. Prva skupina hoda na nain koji se prvi zada, a ostali promatraju, zatim druga skupina hoda na sljedei nain (prva se pridruuje promatraima) i tako redom. Nakon igre sudionici priaju kako su doivjeli ovu igru, koji hod im je bio posebno zanimljiv, a koji najtei, moe li se prema nainu hodanja neto doznati o nekome i sl.

VREA KRUMPIRA
CILJ: razgibavanje, relaksacija VRIJEME: 5 - 10 minuta UVJETI RADA: ra i ena prostorija POSTUPAK Djeca se rasporede tako da svatko ima dovoljno mjesta za savijanje. Zatim se djeca upute da zamisle kako su vrea krumpira svezana na vrhu. Vrh je vree njihova glava. Krumpiri predstavljaju brige i probleme kojih se ele rijeiti (npr. loi osjeaji, mrnja prema nekome, neprijateljstva, ljutnja, strah). Sudionici trebaju duboko udahnuti i naglo se presaviti u struku, oputajui ruke prema

tlu, savijajui gornji dio tijela prema donjem. (Voditelj moe istodobno dok govori pokazati kretnje). Djeca zamiljaju da se krumpiri (problemi) kotrljaju iz njih svaki put kad izdahnu. Nakon vjebe svatko treba rei kako je doivio igru i kako se osjea.

VOR
CILJ: zagrijavanje, energiziranje, slikovito prikazivanje suradnje VRIJEME: 10 min UVJETI RADA: slobodan prostor POSTUPAK Uenici se podijele u dvije tri skupine od 9-10 lanova, stanu u krug, zatvore oi i isprue ruke. Polako se pribliavaju jedni drugima i svakom rukom hvataju neiju slobodnu ruku. Kad su se svi uhvatili za ruke, otvore oi i pokuaju se raspetljati, ali tako da ne putaju niiju ruku. Kraj igre je kad svi stoje u krugu raspetljani drei se za ruke (ako uspiju).

MASAA
CILJ: osvjeavanje umorne grupe, relaksacija VRIJEME: 10 min UVJETI RADA:slobodan prostor POSTUPAK: Uenici slobodno, polako hodaju u svim pravcima (oko dvije - tri minute). Pri tom im skrenite panju da diu duboko i polako, tako da prvo cijela plua ispune zrakom, a zatim polako izdahnu. Nakon dvije-tri minute, recite im da se zaustave gdje se tko zatekao. Neka izmasiraju najblieg uenika tamo gdje i kako on to eli. Nakon toga zamjene uloge.

TUIRANJE
CILJ: relaksacija, zajednitvo, zabava VRIJEME: 15-20 min UVJETI RADA: slobodan prostor POSTUPAK: Uenici se podijele u tri ili etiri manje skupine. Stanu u krug. Dragovoljac ue u krug. Ostali uenici ga masiraju od glave prema stopalima tako da ga najprije lagano

dodiruju oponaajui kapljice vode. Zatim prelaze rukama od glave prema stopalima oponaajui mlaz vode i na kraju ponovo oponaaju kapljice vode laganim dodirima.

UH, UH
CILJ: osvjeavanje, rastereenje, razbuivanje VRIJEME: 10-15 min UVJETI RADA: otvoren prostor POSTUPAK: Igra se radi u parovima. Uenici se okrenu jedan prema drugome. Jedan lan kae jednostavnu rije primjerice: OH, UH, AH, a drugi lan para ponovi tu rije malo glasnije. Zatim prvi lan ponovi jo glasnije. Igra se igra nadglasavanjem sve dok sami ne prekinu igru. Igru mogu raditi svi zajedno ili jedan pojedan par.

POKRETNA TRAKA
CILJ: bolja grupna povezanost, poticanje razvoja povjerenja, podrke i bliskosti u odjelu VRIJEME: 30 min UVJETI RADA:slobodan prostor POSTUPAK: Uenici stanu u dva usporedna reda, okrenuti jedni prema drugima. Svaki uenik isprui ruke prema svom paru iz suprotnog reda i vrsto se uhvate za obje ruke. Parovi stanu u niz to blie jedan drugome. Uenik dragovoljac legne na poetak na ruke prvih uenika, a ostali uenici podiui i sputajui ruke ga bacaju i pomiu od poetka reda prema kraju i natrag. Vano je napomenuti uenicima da se vrsto dre za ruke i paljivo izvode ovu igru. Nakon prvog uenika ostali se izmjenjuju s njim i igra se ponavlja dok ima zainteresiranih za vonju po pokretnoj traci.

KRUG POVJERENJA
CILJ: bolja grupna povezanost, poticanje razvoja povjerenja, podrke i bliskosti u odjelu VRIJEME: 30 min UVJETI RADA:slobodan prostor

POSTUPAK: Uenici se podijele na manje skupine po 6 lanova. Jedan stane u sredinu, a ostali u krug oko njega na udaljenosti poluispruenih ruku. Uenik u sredini se opusti i nagne na jednu stranu a ostali ga trebaju podravati i polagano pokretati u raznim smjerovima. Igra traje sve dok se svi uenici ne izmjene u sredini kruga.

VJETAR PUE
CILJ: zabava, energiziranje grupe VRIJEME: 10-15 min UVJETI RADA: uenici sjede u krugu, osim jednog uenika, koji stoji u sredini. POSTUPAK: Uenik koji stoji u sredini kae: Vjetar pue za sve one koji ... i dovri reenicu po svom izboru. Ukoliko npr. za sve one koji imaju plave oi, svi uenici s plavim oima moraju ustati i nai drugu stolicu za sjedenje. Onaj koji ne uspije nai slobodnu stolicu ostaje u sredini kruga i daje novu uputu Vjetar pue za sve one koji... a uenici sa zadanim obiljejima mjenjaju svoja mjesta.

GLAZBENE STOLICE
CILJ: zabava, energiziranje grupe VRIJEME: 10-15 min UVJETI RADA: uenici sjede u krugu PRIBOR: kazetofon i kazeta sa zabavnom glazbom POSTUPAK: Uenici sjede u krugu na stolicama. Voditelj ukljui glazbu a uenici imaju zadatak da se ustanu i pleu. Dok djeca pleu voditelj die jednu stolicu iz kruga . Kad iskljui glazbu djeca trebaju brzo sjesti na najbliu stolicu. Uenik koji ne uspije pronai slobodnu stolicu ostaje stajati u krugu. Sa ponovnim ukljuivanjem glazbe djeca ustaju i pleu, a sa iskljuivanjem glazbe brzo nalaze slobodnu stolicu. Igra se igra 10-15 minuta. Igru moete igrati i tako da pleu u parovima ili da uenik koji ne uspije nai stolicu ispada iz igre, a svakim novim krugom die se iz kruga nova stolica.

TIHO-GLASNO
CILJ: zabava, energiziranje grupe VRIJEME: 10-15 min UVJETI RADA: uenici sjede na svojim mjestima ili u krugu POSTUPAK: Jedan uenik izlazi iz uionice, dok drugi skrivaju odreeni predmet u uionici gdje ele. Kada ga sakriju, zovu uenika u uionicu i on ima zadatak pronai skriveni predmet. Ako je uenik, dok trai daleko od skrivwenog predmeta uenici pjevaju unaprijed dogovorenu pjesmu vrlo tiho. to se vie pribliava skrivenom predemtu, uenici pjevaju glasnije, a kad je u njegovoj neposrednoj blizini pjevaju vrlo glasno. Kada uenik pronae predmet, iz uionice izlazi drugi uenik i nakon povratka trai skriveni predmet na isti nain.

PRIANJE PRIA
CILJ: zabava, energiziranje grupe, razvijanje mate i suradnja VRIJEME: 25-30 min UVJETI RADA: uenici sjede u krugu ili na svojim mjestima PRIBOR: nije potreban POSTUPAK: Jedan uenik poinje priu a svaki drugi dodaje jo neto dok se svi ne izredaju. Teme mogu biti: putovanje na Mars, planiranje zabave, tko je ukrao novac, kakvi su stvarno nai gradovi. Ovo se moe ponavljati, a ako imate dovoljno vremena i interesa, ak usmjeriti i na pismeno izraavanje. Istaknite kako je vie zanimljivh i smijenih pria kada itav razred zajedno sudjeluje u njihovom stvaranju.

NASMIJANA LICA
CILJ: zabava, energiziranje grupe VRIJEME: 5-30 min UVJETI RADA: uenici stoje u krugu PRIBOR: nije potreban POSTUPAK: Ova vjeba pomae djeci u skupini, ili individualno kako nauiti druge nasmijati. Izaberite neko dijete koje e zapoeti. Njegov je zadatak okrenuti se prema osobi koja stoji desno i rei i uiniti neto to e nasmijati tu osobu, npr. treba napraviti

smijean izraz lica, dati neki kompliment, ispriati alu ili slino. Ako se ovo ne moe uspjeno izvoditi pojedinano, usmjerite aktivnosti na itavu skupinu. Pitajte to mora uiniti Davor da nasmije Anu. Par djece moe pokuati.

LITERATURA: 1. D. Male, I. Strievi, S. Junakovi: Najljepe je biti dijete - Djeja prava, Tipex, Zagreb, 1996. 2. M. udina Obradovi, D. Teak: Mirotvorni razed, Znamen, Zagreb, 1995 3. Grupa autora: 125 igara, RT edicija, Rijeka 1989. 4. M. Uzelac, L.Bognar, A.Bagi: Budimo prijatelji, Slon, Zagreb, 1994 5. M. udina Obradovi, D. Teak: Prie o dobru, prie o zlu, Zagreb, kolska knjiga 1993 6. D. Nenadi-Bilan: Moja nova slikovnica, Stoer za borbu protiv ovisnosti, Zadar 7. V. Ouklender: Prozor prema naoj djeci. kolska knjiga, Zagreb, 1996 8. Grupa autora: Programi psihosocijalne pomoi prognanoj i izbjegloj djeci, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb, 1995. 9. L. Capacchione: The Creative Journal for Children, Shambhala, Boston&London 1989. 10. J. Day: Creative Visualization with Children, Element, Dorset, 1994. 11. K. Buni, Ivkovi, J. Jankovi: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb, 12. Pery Good: Kako pomoi klincima da si sami pomognu, Alinea, Zagreb, 1994. 13. R. A. Sullo: Uite ih da budu sretni, Alinea, Zagreb, 1995. 14. E. Janikovsky: Da sam odrastao, Hena Com, Zagreb, 1996. 15. W. Glasser: Teorija kontrole, Alinea, Zagreb, 1997. 16. H. Thorne: Deko sa stilom, Mozaik, Zagreb, 1997. 17. S. Rugen: Budi spremna djevojko, Mozaik, Zagreb, 1997. 18. J. Goldman: Za vjenanja, sprovode i uvijek kad pocrveni, Mozaik, Zagreb, 1997. 19. J. Jankovi: Vrti-kola-droga, kolske novine, Zagreb, 1998. 19. Grupa autora: Siguran korak i pravo na zrak, Zagreb, kola narodnog zdravlja "Andrija tampar' i Hrvatska mrea kola koje promiu zdravlje, 1997 20. The Natural Helpers Program - People at Roberts 1982 21. Skills-Building Methods to Prevent Smoking by Adolescents Steven Paul Schinke, i suradnici 22. Instant Programs For Youth Groups, Me and God Responsibility Emotions 2, From the editors of Group Publishing, Group Books 23. "Alkohol i ostale droge" Susan Shapiro

PREPORUENA LITERATURA igara za zagrijavanje i relaksaciju 125 igara, Edicija RT, Rijeka 1989 Jankovi J. Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea, 1996 Buni, Ivkovi, Jankovi: Igrom do sebe, Zagreb, Alinea, 1994