Sveuilite u Zadru Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Diplomski studij: Novinarstvo i odnosi s javnostima Kolegij: Povijest hrvatskog novinstva

Mentor: Marijana Ranjevi Zdrili, dipl. tur. kom., asistent Studentica: Anita Gebaj, 1. god. dipl., red.

Sadraj
Teorijski dio Metodoloki dio Rezultati Zakljuak

O asopisu Hrvatski zemljopis

Poinje izlaziti 1994. godine Glavni urednik dr. sc. Dragutin Feletar U poetnom formatu od 29 cm izlazi kao mjesenik za vrijeme trajanja kolske godine Mjesto izdavanja je u Koprivnici (kasnije Zagreb) 2002. godine mijenja se naziv asopisa Meridijani

asopis Hrvatski zemljopis prvi put izlazi, jo uvijek ratne, 1994. godine kao dodatni materijal u nastavi zemljopisa odnosno geografije u osnovnim i srednjim kolama jer zbog teke ratne situacije i tek stasale zemlje u kolama jo nisu bili uvedeni novi udbenici iz tih predmeta pa je ovakva nadopuna bila u to vrijeme izuzetno poeljna i korisna

-asopis je ispoetka imao 48 stranica veinom u boji, sa bogatim sadrajem za uenike, profesore ali i sve one koji, neovisno o akademskom statusu, vole zemljopis i povijest -sa izlaskom treeg broja, naklada asopisa prela je 10 000 primjeraka, a sukladno tome poveala se i kvaliteta napisa, grafike opreme i tiska, broj stranica povean na 52 stranice

Biografija urednika

Roen 1941. u Koprivnici Poznati hrv. publicist i znanstvenik Diplomirao je geografiju u Zagrebu, radio kao uitelj, profesor, novinar neko vrijeme obnaao dunost dekana na PMF-u

Autor i koautor velikog broja knjiga kao i znanstvenih i strunih lanaka

1993. osnovao je u Koprivnici nakladnu kuu "Dr. Feletar" koja se specijalizirala za geografiju i povijest

pokrenuo i ureivao niz asopisa od kojih je iroj javnosti najpoznatiji asopis Meridijani iji je prethodnik bio Hrvatski zemljopis
2006. godine izabran je za lana HAZU

Karakteristike geografskog asopisa

pokrivaju raznolike predmete povezane s geografijom, ukljuujui fiziku geografiju i antropogeografiju imaju odsjeke posveene kartografiji, a mnogi su poznati po svojim velianstvenim fotografijama lanci pisani za objavljivanje u geografskim asopisima uglavnom su strune ili znanstvene prirode

Pisanje za geografski asopis kompliciranije je od pisanja obinog novinskog lanka ukljuuje neophodno poznavanje geografije u kontekstu znanosti ali i struke, specifinu strunu terminologiju i poznavanje odreenih prirodnih pojava

Metodoloki dio
Korpus istraivanja:

Napravit e se kvantitativna i kvalitativna analiza sadraja asopisa Hrvatski zemljopis

Analiza e obuhvatiti razdoblje od est godina (1994.- 1999.), odnosno uzorak od 62 broja, od kojih su 2 broja specijalna izdanja Od ukupno objavljena 62 broja, odabran je uzorak od 18 brojeva u kojima su zastupljeni lanci o gradu Zadru i njegovoj okolici

Cilj istraivanja: Provesti analizu lanaka pisanih o Zadru i njegovoj okolici u asopisu Hrvatski zemljopis i na temelju dobivenih rezultata utvrditi koje su najee obraene teme napisanih lanaka.
Hipoteza: S obzirom na vrstu asopisa injenica je da su u njemu zastupljeni lanci o raznim stoljetnim i novootkrivenim fenomenima i ljepotama u Hrvatskoj i svijetu koje su mahom geografske prirode pa se iz tog razloga oekuje brojano najvie napisanih lanaka (koji se tiu Zadra i okolice) o Velebitu i Paklenici.

Mjerni instrumenti: kvantitativna i kvalitativna analiza sadraja

Kvantitativna metoda obuhvatit e ove tri kategorije: 1. Veliina lanaka- klasifikacija lanaka na male i velike, prilikom ega su mali lanci svi koji su manji od jedne stranice teksta, dok su veliki lanci oni koji zauzimaju jednu i vie stranica asopisa 2. Naslovnica- objavljene najave lanaka odnosno njihovog lead-a na naslovnici asopisa 3. Zastupljenost fotografija uz lanke

Rezultati

od ukupnih 62 broja asopisa koji su izili u vrijeme od 1994. do 1999. godine u asopisu Hrvatski zemljopis, u 18 brojeva nalaze se lanci pisani o Zadru i njegovoj okolici

Nakon provedene analize lanaka pisanih o Zadru i njegovoj okolici u asopisu Hrvatski zemljopis, hipoteza o najee zastupljenoj temi u vezi Zadra i okolice- lancima o Paklenici i Velebitu, a koju smo prethodno postavili- potvrena je

Od 25 lanaka koji su objavljeni u 18 brojeva u kojima se spominju Zadar ili njegova okolica, 12 lanaka se bavilo temom Paklenice ili Velebita dok su se u ostalih 13 lanaka pojavljivale druge teme vezane za Zadar i njegovu okolicu kao npr. crkva Sv. Donata, Kninska tvrava i slino

to se tie veliine lanaka, podijelili smo ih u dvije skupine: male i velike lanke Mali lanci okarakterizirani su kao svi ija je veliina manja od jedne stranice

Veliki lanci su svi oni ija je veliina jedna ili vie stranica teksta Od ukupnih 25 lanaka o Zadru i njegovoj okolici objavljeno 15 malih lanaka i 10 velikih lanaka

to se tie analize pojavljivanja naslova lanaka vezanih za Zadar i okolicu na naslovnici asopisa Hrvatski zemljopis, utvreno je kako se od ukupno objavljenih 25 lanaka, najava lanka na naslovnici asopisa pojavila 10 puta Veliina lanka povezana je sa objavljivanjem njegovog lead-a na naslovnici, jer je jednaki rezultat ukupno objavljenih velikih lanaka (veliine jedne i vie stranica) kao i ukupni broj naslova o gradu Zadru i njegovoj okolici koji su objavljeni na naslovnici.

lanci o Zadru i okolici objavljeni na naslovnici

Zadnji grafikon prikazuje rezultate pojavljivanja fotografija uz lanke pisane o Zadru i njegovoj oklici u asopisu Hrvatski zemljopis

S obzirom da su fotografije izuzetno esto zastupljene u asopisima ovakve (geografske) vrste, bilo je i za oekivati da e uz veinu lanaka biti objavljena barem jedna fotografija od ukupno objavljenih 25 lanaka, njih 19 pratila jedna ili vie fotografija dok uz ostalih 6 lanaka nije bilo popratne fotografije

Kvalitativna metoda

Kvalitativnom metodom istraivanja takoer se potvrdila postojea hipoteza kako e najvie lanaka iz asopisa Hrvatski zemljopis povezanih sa gradom Zadrom i njegovom okolicom biti upravo u vezi Paklenice i Velebita

Rijetko gdje na Mediteranu, ljeti, posjetitelj plaa, primjerice u Jablancu ili Starigradu Paklenici, moe u istom danu uivati u blagom ozraju mora i svjeini pa i snijegu najviih velebitskih vrhova... U neposrednom zaleu Starigrada- Paklenice i Selina na povrini od 36, 5 kvadratnih kilometara prostire se Nacionalni park Paklenica seui sve do najviih vrhova Velebita. Velebitski dragulji Dabri i Dabarski kukovi proteu se sredinjim grebenom srednjeg Velebita, oku nevidljivi kako kako sa primorske tako i s one like strane, ali ipak lako dostupni i sa mora i sa kopna. Najvea i najljepa hrvatska planina toliko je prostrana i reljefom prebogate plastike da svakim naim dolaskom otkriva tek djeli tog bogatstva dostatnog za upoznavanje cijelog ivota, a s obzirom na relativno visok sredinji greben, protegnut ak 150 km dinarskim smjerom kao i blizinu Jadranskog mora, Velebit nam nudi nedogledne vidike i ljepotu krajolika bez premca.

Zakljuak

Ponekad, itajui razne novine i asopise moda zaboravljamo na jednu njihovu bitnu stavku da njihov cilj ujedno obeaje i edukaciju Upravo u geografskim asopisima poput Hrvatskog zemljopisa moemo pronai pregrt zanimljivih informacija koje smo moda nekad i uli pa zaboravili ali i sasvim neka nova otkria to se tie u ovom sluaju geografije i usko povezane povijesti Provedena analiza asopisa pomou kvalitativne i kvantitativne metode istraivanja potvrdila je postavljenu hipotezu. Utvreno je da se od 25 objavljenih lanaka vezanih za grad Zadar i njegovu okolicu, Velebit i Paklenica spominju u ak 12 lanaka, dok ostalih 13 obrauju druge teme iz upanije.

Hvala na panji!