FILOZOFSKI FAKULTET U PULI

Ul. Ivana Matetića Ronjgova 1

52100 PULA
 
 
 
 
 
 

 
 
Seminarski rad iz kolegija:

HISTORIOGRAFIJA
 
Tema:
Što je povijest?
E.H. Carr

MENTOR: STUDENT:
doc. dr. sc. Robert Kurelić Marta Magaš
 
STUDIJ:
Engleski jezik i književnost &
Povijest, I. godina

Pula, ljetni semestar

Akademska god. 2021./2022.
 SADRŽAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................2
1.1 Predmet i cilj rada.............................................................................................................2
1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja..............................................................................2
1.3 Sadržaj i struktura rada.....................................................................................................2
2. OPĆI DOPRINOS EDWARDA HALLETTA CARRA HISTORIOGRAFIJI......................2
3. TEMA DJELA.......................................................................................................................3
4. SADRŽAJ DJELA..................................................................................................................4
5. PREDNOSTI I MANE DJELA..............................................................................................7
5.1 Prednosti i mane................................................................................................................7
6. ZAKLJUČAK.........................................................................................................................8
LITERATURA / WEB STRANICE...........................................................................................9
1. UVOD

1.1 Predmet i cilj rada

Tema ovog seminarskog rada je historiografsko djelo “Što je povijest?“, britanskog diplomata
i povjesničara Edwarda Halletta Carra, dok je cilj rada dati kritiku tj. vlastitu recenziju na
temelju općih i stručnih znanja o već spomenutom djelu.

1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja

Prilikom izrade rada korištene su isključivo informacije dostupne na internetu, vlastita
saznanja i mišljenja, te samo djelo.

1.3 Sadržaj i struktura rada

Rad je podijeljen na 6 dijelova. Prvi dio klasično započinje uvodom, u drugome dijelu rada
slijede opće činjenice o autorovu životu i načinu pisanja te kritike drugih povjesničara o
istome. Treći dio rada prikazati i opisati će samu temu djela. Četvrti dio seminarskog rada
bavi se sa sadržajem djela tj. glavnim idejama i pitanjima autora, dok peti, ujedno i „glavni“
dio seminara govori o prednostima i manama djela te je u petom i šestom dijelu rada
ponajviše uključeno vlastito mišljenje. U posljednjem, šestom dijelu rada iznijeti ću sam
zaključak, preporuke i osobne dojmove.
2. OPĆI DOPRINOS EDWARDA HALLETTA CARRA
HISTORIOGRAFIJI

Edward Hallett Carr rođen je 1892. godine u Londonu te je diplomirao na prestižnom

Sveučilištu u Cambridgeu. Svojim brojnim istraživačkim pothvatima poveliko je doprinio
općem shvaćanju povijesti, isto kao i značaju historiografije. Vrijedi spomenuti njegovo
sudjelovanje na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. godine, a i to da je još i prije spomenute
konferencije bio službenik britanskog Ministarstva vanjskih poslova. Kasnije je imenovan za
profesora međunarodnih odnosa na Velškom sveučilištu, a u vrijeme Drugoga svjetskog rata
pak je bio pomoćni urednik cijenjenog Timesa.1

Svoje golemo istraživačko iskustvo stečeno kroz dulji niz godina odlučio je podijeliti u obliku
zapisa tj. knjige, te je tako nastalo njegovo najpoznatije djelo „Što je povijest?“. Ovo djelo je
zapravo pismeni oblik predavanja koja je održao u periodu od tri mjeseca 1961. godine na
poznatom Sveučilištu u Cambridgeu gdje je i sam diplomirao, te također vrijedi naglasiti kako
su spomenuta predavanja bila emitirana preko britanskog Radija BBC.

20.-ih godina prošlog stoljeća Carr se počeo sve više zanimati za povijest, kulturu i
književnost Rusije te je i objavio nekoliko knjiga na tu temu. Djela o SSSR-u naišla su na
brojne podijeljene kritike; pojedini povjesničari smatrali su djela iznimno kvalitetnima te su
djela odobravali i veličali, dok su drugi proglasili Carra Staljinovim apologetom2.

Svoje čitatelje Carr savjetuje da prije proučavanja bilo kojeg povijesnog djela uvijek prouče i
samog povjesničara tj. historiografa koji ga je napisao, jer su knjige kao i ljudi kojih ih pišu
„proizvod svojeg vlastitog doba“.

1
The Times - britanske dnevne nacionalne novine sa sjedištem u Londonu
2
branitelj ili zagovaratelj, npr. nekoga nazora, nauka, programa, vjerovanja, neke osobe, institucije i dr.
(apologet kapitalizma, rata, razuma).
3. TEMA DJELA

Sam naslov djela na najjednostavniji način otkriva nam glavnu temu ove proslavljene knjige,
„Što je to povijest?“.

Ukratko rečeno, „Što je povijest?“ je publicistička knjiga već spomenutog povjesničara

Edwarda Halletta Carra iz 1961. te govori o historiografiji. Točnije, u djelu se raspravlja o
povijesti, činjenicama, pristranostima povjesničara, samoj znanosti, moralu, pojedincima i
društvu te moralnim prosudbama u povijesti.

O značaju i utjecaju ove knjige govori nam i činjenica kako se u studenom 2001. godine u
Institutu za povijesna istraživanja u Londonu održala konferencija povodom četrdesete
obljetnice objavljivanja prvog izdanja knjige Što je povijest? na kojoj su sudjelovali
povjesničari iz različitih zemalja, a glavna tematika konferencije bila je rasprava o Carrovu
pitanju što je povijest te čemu služe povijesna istraživanja na pragu 21. stoljeća. Radovi
spomenutih povjesničara objavljeni su 2002. godine u knjizi What is history now? Ovaj
događaj ukazuje nam na činjenicu kako je Carrovo djelo još uvijek aktualno i važno u
obrazovanju povjesničara.
4. SADRŽAJ DJELA

Odgovor na pitanje što je povijest Carr je ponudio u šest poglavlja:

 Povjesničar i činjenice,
 Društvo i pojedinac,
 Povijest, znanost i moral,
 Uzročnost u povijesti,
 Povijest kao napredak
 Obzorje koje se širi

Autor je naposlijetku ustvrdio da se odgovor na pitanje što je povijest nalazi negdje u sredini
između dva podjednako neodrživa stava o povijesti — povijesti kao „objektivnoj kompilaciji
činjenica“ i kao „subjektivnom proizvodu povjesničareva uma“.

Već u vrijeme objavljivanja djela, djelo je izazvalo poveliku raspravu jer su kritičari knjige
kazali kako se Carr zapravo približio drugom stavu, smatrajući njegova stanovišta o povijesti
opasnim relativizmom.

Edward Hallett Carr je u djelu nastojao objasniti njegovo vjerovanje da se povijest zapravo
bavi objektivnim činjenicama. Prema njegovoj definiciji, povijest je pokušaj razumijevanja i
interpretiranja prošlosti, tj. objašnjavanje uzroka i podrijetla pojava. Upravo je objašnjavanje i
interpretiranje činjenica smatrao najvažnijim dijelom povjesničareva posla.

Prema Carru, činjenice postoje neovisno o povjesničaru, no „povijesnim činjenicama“ postaju

tek onda kada ih povjesničar u procesu selekcije i interpretacije ocijeni povijesno značajnima.
Carr smatra kako su povjesničari ti koji biraju, tumače tj. interpretiraju i izlažu tj. prezentiraju
činjenice u skladu sa svojim vlastitim interesima i iskustvima, ali također postoji mogućnost
da ih te činjenice koje proučavaju navedu na promjenu gledišta. Zato su povjesničari
uključeni u ono što Carr naziva „beskonačni dijalog između prošlosti i sadašnjosti“.

E.H. Carr smatra da je spomenuti „dijalog“ svakako vrijedan proučavanja, isto kao i pojave o
kojima povjesničari pišu. Ovu tvrdnju možemo lako zaključiti na temelju suvremenih pitanja
u knjizi koja su zaokupljala Carra i njegove suvremenike.
Jedan od najpoznatijih „savjeta“ Carra povjesničaru je da prije proučavanja nekog povijesnog
djela, povjesničar prouči i samog autora tj. povjesničara koji je spomenuto djelo napisao, jer
prema Carru knjige su kao i ljudi koji ih pišu. „proizvod svojeg vlastitog doba“. Ova tvrdnja
govori o tome kako objektivan prikaz za njega ne znači da odražava apsolutnu istinu o
prošlosti, već da je u skladu sa „društveno prihvaćenim“ načinima promatranja prošlosti koji
odražavaju volju i ciljeve povjesničareva doba. Ako se volja i ciljevi društva mijenjaju,
mijenjat će se i stav o onome što se smatra objektivnim; stoga isti povjesničar ne može dvaput
napisati istu knjigu. Ovdje bismo se možda najbolje mogli poslužiti upravo Carrovim
riječima: „Ne postoji bolji pokazatelj karaktera nekog društva od historiografije koju to
društvo piše ili ne uspijeva napisati.“3

Možemo zaključiti da ukoliko povjesničar želi prosuđivati djelo pojedinca, njegova je dužnost
da to učini imajući na umu moralne norme koje su prevladavale u doba u kojemu se piše.

Carr je čvrsto vjerovao da povjesničari dakako mogu biti objektivni u funkcionalnom smislu,
bez obzira na to da njegovi stavovi o činjenicama i moralnim prosudbama u povijesti
podupiru zaključak o relativizmu4.

E.H. Carr uzrocima je dodijelio središnje mjesto u povijesnom istraživanju jer je smatrao da je
zadatak povjesničara zapravo tragati za „racionalnim“ uzrocima, što znači traganje za
uzrocima koji se mogu primijeniti na druga mjesta i razdoblja tj. uzrocima koji služe da bi
povećali naše razumijevanje prošlosti u sadašnjem trenutku isto kako i sadašnjosti u svjetlu
prošlosti. Upravo zbog navedenog, neki autori tj. kritičari smatraju da je Carrov prikaz
povjesničareva odabira „racionalnih“ uzroka konvencionalan stav o objektivnosti, a ne
skeptični relativizam koji mu pripisuju drugi kritičari.

Ono što se još prepisuje Carru je to da je mnogo spremniji smatrati povijest znanošću, za
razliku od svojih suvremenika. On je ustvrdio da proučavanje prošlosti odražava progresivni
razvoj ljudskih potencijala, te je jedan od rijetkih autora koji je iskazao optimističan stav koji
je netipičan za povjesničare njegov doba, tj. druge polovice 20. stoljeća.

5. PREDNOSTI I MANE DJELA

3
PREDGOVOR, Edward Hallett Carr: ŠTO JE POVIJEST?, Srednja Europa, Zagreb 2004.
4
Filozofsko shvaćanje kako ništa ne vrijedi apsolutno i nužno, nego tek u odnosu prema nečemu drugom.
Temelje relativizma postavio je grčki filozof Protagora, koji je živio u 5. stoljeću prije Krista. Pitanje izvora
spoznaje; smatra da osjetila ne daju prave spoznaje
5.1 Prednosti i mane

„Što je povijest?“ E.H. Carra, definitivno je jedno od djela koje će ostati na listi naj značajnih
djela o samoj historiografiji i povijesti kao znanosti uopće jer je esencijalno djelo u
obrazovanju povjesničara i kritičara. Napisano je na vrlo pristupačan način te se kroz djelo
polako i postojano ide prema zaključku kroz svako poglavlje tj. predavanje. Moglo bi se reći
kako je E.H. Carr na neki način spojio zanimanje za teoriju povijesnih studija s vlastitim
iskustvom. Vrlo je suptilan i precizan o suštini i granicama povijesnog pisanja. Moje mišljenje
se malčice preklapa s kritičarima Carra kada je u pitanju njegovo definiranje objektivnosti i
što objektivnost može biti, na neki način se djelo čini možda malo previše relativistički, ali
zbog njegovog elokventnog načina formuliranja svojih drugih mišljenja, mogu se samo diviti
ovom djelu i načinu na koje je sročeno.

Čitajući djelo također sam počela shvaćati i razvijati razumijevanje za nekoliko ključnih
činjenica o povijesti, a jedna od bitnijih je svakako to da povijest nije tako jednostavna kao što
sam ju bila smatrala. Povijest je u biti međuigra između subjektivnog i objektivnog; prošlosti,
sadašnjosti i budućnosti tj. kako se prošlost promatra iz sadašnjosti i kako se sadašnjost
promatra na temelju prošlosti. Nadalje, povijesne „činjenice“ nisu samo činjenice kakve
poznajemo. Nužno je za povjesničara da odabere neki oblik moralnog suda. Također,
„objektivni“ povjesničar nije onaj koji sve svoje zapise temelji na činjenicama na nepovezan
način, već onaj koji se može izdići iznad svog društva tj. vremena u kojem živi kako bi
sagledao određeno povijesno pitanje.

6. ZAKLJUČAK
Promatrajući naslov, čini se kao da će biti poprilično lako razumjeti i shvatiti ovo djelo, ali
djelo definitivno zahtjeva određenu količinu koncentracije i općeg razumijevanja
humanističkih znanosti uopće. Smatram kako bi se čitanjem ovog djela trebalo pozabaviti tek
nakon što pojedinac iza sebe ima dovoljno pročitanih povijesnih i filozofskih rasprava te
knjiga kako bi u potpunosti shvatio ideju ovog djela. U potpunosti sam sigurna da će se svima
koji su pročitali podosta povijesnih djela ova knjiga jako svidjeti. Posebno akademicima. Bez
obzira, smatram kako je vrijedno ovoj knjizi dati priliku neovisno o stupnju obrazovanja, jer
ovo djelo zasigurno ima moć bogaćenja uma mladog povjesničara.

LITERATURA / WEB STRANICE

1. Edward Hallett Carr, ŠTO JE POVIJEST? Srednja Europa, Zagreb 2004.

2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Edward_Hallett_Carr

3. https://reviews.history.ac.uk/review/41a

4. https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0to_je_povijest%3F_(Carr)

5.https://www.abrakadabra.com/hr-HR/Katalog-Knjige-Drustvene-i-humanisticke-znanosti/
Sto-Je-Povijest%3F%2C-E.-H.-Carr/p/90091TM

6. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=10868

7. https://www.jstor.org/stable/367109?seq=1

8.https://scienzepolitiche.unical.it/bacheca/archivio/materiale/2467/Materiale%20didattico
%20per%20corso%20triennale%20Storia%20Contemporanea/Edward%20Hallet%20Carr-
What%20Is%20History_-Vintage%20(1967).pdf

9. https://www.penguinrandomhouse.com/books/24386/what-is-history-by-edward-hallett-
carr/