Rijetke i ugroene gljive Kantona Sarajevo (prevencija i zatita)

Amatersko mikoloko udruenje

tampanje broure je omoguilo Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia KS

Rijetke i ugroene gljive Kantona Sarajevo (prevencija i zatita) Amatersko mikoloko udruenje - Sarajevo Olimpijska 3/I, 71000 Sarajevo www.morchella.com.ba amu.info@morchella.com.ba Izdava: Amatersko mikoloko udruenje, Sarajevo tampa: Kaligraf d.o.o., Sarajevo Autori fotografija: Nihad Omerovi i Nedim Juki Autori teksta: Nihad Omerovi i Nedim Juki Godina: 2011. Tira: 350 primjeraka Broj stranica: 24

Naslovna strana: Podostroma alutaceum (Pers.) G.F. Atk. 1905 Poleina: Holwaya mucida (Schulzer) Korf & Abawi 1971 (anamorfni stadij - Crinula caliciformis (Fr.) Fr. 1821)

Broura Rijetke i ugroene gljive Kantona Sarajevo (prevencija i zatita) je tampana u okviru projekta Upoznajmo rijetke i ugroene gljive Kantona Sarajevo, iju implementaciju je sufinanciralo Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo

***

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

Uvodna rije
Dragi uenici, studenti, gljivari i ostali zatitnici prirode, Ova broura je namijenjena prije svega vama i drugim zaljubljenicima u prirodna blaga, te njene neprocjenjive ljepote. Osmiljena je s ciljem produbljivanja istraivakog nadahnua kod svakog njenog korisnika, ali i izgradnji i jaanju etike, potovanja i suivota sa prirodom. Ona nosi jedinstvenu i jasnu poruku: Svijet gljiva je vrijedan upoznavanja! Eh, i zaista je tako...bez imalo pogovora. Naa prelijepa i bioloki izuzetno raznolika Bosna i Hercegovina predstavlja razumljivo i jedinstveno stanite za mnogobrojne rijetke, a dobrim dijelom i ugroene vrste gljiva. Na veliku alost, oblast mikologije (nauka o gljivama) je u proteklom periodu bila poprilino zaboravljena u naoj zemlji, to je svojevrstan minus na linoj karti biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Glavni cilj osnivanja Amaterskog mikolokog udruenja je kreiranje inicijativa iz oblasti mikologije, kako bi se kroz istraivaku sekciju, projekte i edukaciju ova situacija promijenila. Kraljevstvo gljiva (Mycota/Fungi) je najmanje poznato i najslabije istraeno od strane dananjeg ovjeka. Dovoljno je istai da je na svijetu trenutno opisano oko 100.000 vrsta gljiva, a pretpostavlja se da je ukupan broj razliitih vrsta gljiva na planeti Zemlji blii brojci od jednog miliona, dok se odreene procjene penju i mnogo vie. U ovoj jedinstvenoj brouri za nae prostore predstavljamo vam neke od veoma rijetkih vrsta gljiva pronaenih na teritoriji Kantona Sarajevo, upozoravamo na njihovu sve izraeniju ugroenost i prijetnje, te elimo kreirati inicijativu za njihovu zatitu, odnosno donoenje propisa i zakona iz oblasti mikologije. Osnovni razlozi ugroenosti i nestajanja odreenih vrsta gljiva Nesavjesno ponaanje ovjeka pri branju gljiva je jedan od faktora koji doprinose poveanju stepena ugroenosti odreenih vrsta, ali ne i vodei razlog zbog kojeg bi gljive trebale strahovati. 3

Rijetke i ugroene gljive KS - AMU

Sa sigurnou moemo tvrditi da je za gljive, te njihovu odrivu reprodukciju, destrukcija stanita uzrokovana ljudskim faktorom, neprijatelj broj jedan. Pri destrukciji stanita mislimo prije svega na nemilosrdno eksploatisanje umskih dobara, devastaciju jedinstvenih vegetacijskih zona radi razliitih urbanistikih ili slinih potreba, te svakako razliite vrste hemijskih zagaenja iji najvei dio na kraju zavri u tlu. Ipak, analizirajui globalne prilike, nedvojbene klimatske promjene nepopravljivo naruavaju prirodnu ravnoteu u ivom svijetu, a shodno tome vode i ka pomjeranju i nestajanju fruktifikacijskih zona odreenih vrsta gljiva. Nadlene institucije u naoj zemlji moraju promptno reagovati i prepoznati znaaj svijeta gljiva, te neizmjerljivu ulogu koju ima biodiverzitet po ovjeka, kako bi dok jo nije kasno, izgradili jasnu i odrivu strategiju upravljanja i zatite ovog prirodnog blaga. IUCN kategorizacija Svjetska asocijacija za zatitu prirode (IUCN) utvrdila je sljedee kategorije ugroenosti organizama, a definiu se na osnovu razliitih kriterija, te slue za izradu crvenih popisa i crvenih knjiga ugroenih vrsta: izumrle - EX (izumrle u prirodi), kritino ugroene - CR (postoji izuzetno visok rizik od izumiranja), ugroene - EN (postoji veoma visok rizik od izumiranja), osjetljive - VU (postoji visok rizik od izumiranja), gotovo ugroene - NT (uskoro bi mogle biti ugroene), rasprostranjene i este vrste - LC (bez rizika), nedovoljno poznate - DD, te generalno rijetke koje su oznaene sa R. Za svaku gljivu navedenu u brouri, naznaili smo i njihov status, te ugroenost u nekim europskim zemljama. Naalost BiH jo uvijek nema izraenu crvenu listu gljiva, ali vjerujemo da ova broura, te rijetke gljive za prostore Europe koje su u njoj predstavljene, mogu doprinjeti izgradnji i jaanju svijesti o potrebi izrade ovog neizostavnog dokumenta za nau dravu. Amatersko mikoloko udruenje

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

Hydropus atramentosus (Kalchbr.) Kotl. & Pouzar. 1962

Ekologija/habitat: Najee na prirodno sruenim i izvaljenim starim deblima smre (Picea abies) i jele (Abies alba), mada se moe pronai i na posjeenim panjevima istih vrsta drvea, preteno u brdsko-planinskom okruenju i to u umama koje su pod veoma malim ili nikakvim uticajem ovjeka. Plodnosi krajem jula, te tokom augusta, uvijek u grupama od 2-3, pa do desetak primjeraka. Zahtjeva mrana i skrovita mjesta, uvijek zaklonjena od sunevih zraka. Karakteristini detalji: Klobuk prenika do 2 cm, gornja strana sivkastocrna ili potpuno crna, listii prljavo bijeli sa crnim mrljama kod starijih primjeraka, sputaju se niz drku, struak tanak i gladak, uvijen, do 4 cm duine. Izdvojeno: Ova lignikolna vrsta zabiljeena je na svega par lokaliteta na podruju Niike visoravni. Na europskom tlu registrovana je u sljedeim zemljama: vicarska, Austrija, Njemaka, Poljska, Slovaka, eka, Litvanija, Ukrajina i Hrvatska. IUCN status: U gore navedenim zemljama se nalazi na crvenim listama. 5

Rijetke i ugroene gljive KS - AMU

Pithya vulgaris Fuckel 1870

Ekologija/habitat: Ova prelijepa gljivica jarkih boja naseljava otpale i polomljene granice jele (Abies alba), a javlja se odmah nakon topljenja snjenog pokrivaa. Karakteristini detalji: Plodno tijelo upeatljive ute boje, nepravilnog oblika aice, vijugavih ivica, prenika do 1,5 (2 cm) i pomalo elatinozne konzistencije. Donja strana apotecija neto svjetlija. Spore sferine, dimenzija 10-12,5 m (mikrometara). Izdvojeno: U istom rodu postoji jo i dosta manja Pithya cupressina, koja kao to joj i ime govori naseljava mrtve grane empresa (Cupressus), ali i smreke (Juniperus). Njeno plodno tijelo je sline boje, ali prenika do 3 mm. Pripadnici roda Pithya su dio porodice Sarcoscyphaceae. IUCN status: Rijetka generalno u Europi, EX u Velikoj Britaniji. Veoma osjetljiva po pitanju ljudskog uticaja na stanite. Sjea crnogorinih uma i destrukcija starih stabala jele su dokazano primarni razlozi njene ugroenosti u svijetu.

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

Ophiocordyceps sphecocephala (Klotzsch ex Berk.) G.H. Sung, J.M. Sung, Hywel-Jones & Spatafora 2007
Ekologija/habitat: Parazitira i sazrijeva na mrtvim tijelima osa, muha i drugih insekata (pripadnici roda Cordyceps ive parazitskim nainom ivota, napadajui druge gljive, insekte-leptire, larve i sl.). Do danas je opisano oko 600 pripadnika navedenog roda. Karakteristini detalji: Plodno tijelo ukaste boje, izdueno, obino dva do tri puta due od domaina na kojem parazitira, fertilni dio smjeten je na vrhu u obliku glavice. Izdvojeno: Primjerak sa fotografije je pronaen na lokalitetu Ravna vala na Igmanu, u blizini Velikog polja. Odreene vrste roda Cordyceps imaju izuzetno ljekovita svojstva, pa se zbog toga i koriste veoma uspjeno u medicinske svrhe. IUCN status: Nalazi se na crvenom popisu gljiva Hrvatske (DD).

Rijetke i ugroene gljive KS - AMU

Cystodermella granulosa (Batsch) Harmaja 2002

Ekologija/habitat: Saprotrof; raste u mahovini, ispod crnogorinog drvea, u ljeto i jesen. Karakteristini detalji: Prenik klobuka 2-4 cm, boja klobuka ciglastosmea, hrstosmea, povrina pokrivena granulama, po rubu klobuka ostaci fibriloznog djeliminog vela. Lamele bijele i prirasle. Povrina struka ispod nepostojanog, fibriloznog prstena granulirana i kutrava. IUCN status: Nalazi se na crvenoj listi u Poljskoj. esto se navodi kao rijetka, ali nema dovoljno podataka o njenoj distribuciji (DD).

Plectania melastoma (Sowerby) Fuckel 1870

Saprotrof, raste najee na detritusu i natrulim panjevima crnogorice, a moe se pronai i na mrtvim dijelovima bjelogorinog drvea, pa i grmova. Plodno tijelo do 3 cm, u obliku aice, sa podvrnutom raspucalom marginom koja je sa vanjske strane pokrivena dlaicama, a one povrini daju narandastohrastu boju. Unutranja strana apotecija crna i glatka. IUCN status: U ekoj-EN, vicarskoj-R, Poljskoj-R, Hrvatskoj-VU, Danskoj-R.

Parascutellinia violacea (Velen.) Svrek 1975

Naseljava vlane i sjenovite obale rijeka i potoka, plavljena mjesta ispod vrba (Salix). Prelazni je oblik izmeu dva roda Scutellinia i Anthracobia. Primjerci sa fotografije pronaeni su na uu Tuilakog potoka u rijeku Rakitnicu (na dodirnoj taki Bjelanice i Visoice). IUCN status: U ekoj na crvenoj listi (CR).

1 mm

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

Pseudoplectania vogesiaca Seaver 1928

Ekologija/habitat: Saprotrof, raste na otpalim i esto ukopanim granama i panjevima jele (Abies alba) u proljee. Karakteristini detalji: Apotecij zdjeliastog oblika sa izraenim strukom. Unutranja povrina siva sa tamnijim rubom u obliku opava. Vanjska povrina crna i venozna. Izdvojeno: Sinonim je Pseudoplectania melaena. U rodu ovom rodu postoji jo i poprilino slina vrsta Pseudoplectania nigrella, koja takoer raste u proljee nakon topljenja snijenog pokrivaa. Naseljava crnogorine ume, raste na tlu, esto iz stelje od iglica. Za razliku od vrste P. vogesiaca neto je manjih dimenzija, unutranja strana apotecija je crne boje, ali znatno sjanija, te ne posjeduje korjenasti zavretak. IUCN status: Na crvenim listama u ekoj (EN), te Hrvatskoj (VU).

11

Rijetke i ugroene gljive KS - AMU

Ekologija/habitat: Vjerovatno mikorizna, raste na zemlji ispod smre (Picea abies), u ljeto i jesen. Karakteristini detalji: Grane plodonosnog tijela su okoladnosmee boje, nepravilno zaobljenih vrhova (prstoliki) narandastosmee boje. Struak ima zone narandaste i narandastoruiaste boje, a na presjeku mijenja boju u prljavoukastu, zatim u blijedovinskicrvenu, i na kraju u purpurnookoladnosmeu. Ramaria bataillei je prepoznatljiva i po acikularnim kristalima koji se mogu pronai pod mikroskopom na rizomorfima (tvorevine nalik korjeniima sastavljene od hifa). Izdvojeno: Kod nas je pronaena na dva lokaliteta: u okolini Olova i na prostorima Niike visoravni. IUCN status: Ova vrsta zabiljeena je u zemljama centralne i zapadne Europe (vicarka, Francuska, Njemaka, Austrija, eka), ali vjerovatno nema dovoljno podataka za procjenu njene ugroenosti.

Ramaria bataillei (Maire) Corner 1950

12

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

Podostroma alutaceum (Pers.) G.F. Atk. 1905

Ekologija/habitat: Raste grupno, u jesen, na razliitim ostacima ili uz korijenje crnogorinog i bjelogorinog drvea. Karakteristini detalji: Slii vrstama roda Cordyceps, ali za razliku od njih ne parazitira na insektima ili gljivama. Plodna tijela su duine do 5-6 cm, svjetlo ute boje, zadebljana u gornjem, plodnom dijelu, - u obliku buzdovana. Asci sadre po 16 nepravlino sferinih spora, poprilino malih dimenzija, do 5 m u preniku. Izdvojeno: Ono to je zanimljivo je injenica da se esto u drutvu ove vrste moe pronai zanimljiva i poprilino rijetka vrsta Cudonia circinans. U prvom tomu Champignons de Suisse, Breitenbach i Krnzlin, navode upravo ovakav sluaj zajednikog plodonoenja. Za vrste roda Podostroma (izdvojene iz roda Hypocrea) je karakteristino da rastu iz razliitih drvnih ostataka i naslaga. IUCN status: Oznaena regionalno izumrlom na crvenom popisu gljiva eke (EX).

13

Humaria aurantia (Clem.) Hffner, Benkert & Krisai 1994

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

Ekologija/habitat: U mahovini, na tlu sa visokim sadrajem raspadujuih drvenih ostataka, ispod zove (Sambucus nigra). Karakteristini detalji: Apotecij u obliku aice, prenika oko 2 cm, narandaste ili zlatno ute boje, sa vanjske strane pokriven smeim dlaicama. Izdvojeno: Nedovoljno istraena i zanemarena vrsta, a u vezi sa njom se pominje i odreena taksonomska zbrka meu strunjacima (Humaria solsequia i Humaria aurantiaca, su samo neki od sinonima koji se pominju za ovu vrstu). Daleko poznatija i rasprostranjenija je srodna vrsta Humaria hemisphaerica, koja plodonosi na razliitim ostacima crnogorinog i bjelogorinog drvea, slinih je dimenzija, a posjeduje himenij iste bijele boje (poput unutranjosti kokosa). IUCN status: U Hrvatskoj je na crvenom popisu gljiva (CR). Izvjetaji o nalazima ove gljive u Evropi su generalno rijetki. Kod nas u BiH poznat je samo jedan mikrolokalitet sa stanitem ove prelijepe gljive.

15

Rijetke i ugroene gljive KS - AMU

Loreleia marchantiae (Singer & Clmenon) Redhead, Moncalvo, Vilgalys & Lutzoni 2002
Ekologija/habitat: Raste u drugoj polovini ljeta (u niim podrujima vjerovatno se javlja i u jesen), kao parazit na mahovinama iz reda Marchantiophyta. Istraivanjem je dokazano da rijetko plodonosi, ali je ujedno ustanovljen i poprilino visok procenat inficiranosti navedenih mahovina hifama ove vrste. Karakteristini detalji: Plodno tijelo visine do 5 cm. Klobuk ivo narandaste boje, omfaloidnog oblika, prenika do 2,5 cm. Listii najprije bijeli, a zatim neto tamniji, pomijeani sa kraima. Struak vitak, obino malo svinut, te upalj. Izdvojeno: Primjerci sa fotografija su pronaeni kraj Lokvanjskog jezera (Bjelanica - 1760 mnv). Radi se o rijetkoj vrsti za podruje Istone Europe (u okruenju zabiljeena je u vicarskoj, Austriji, Slovakoj, Danskoj i Njemakoj, ali i na Aljasci, te na Grenlandu). IUCN status: Na crvenom popisu gljiva eke (CR).

16

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

Boletus torosus Fr. & Hk 1835

Ekologija/habitat: Raste krajem ljeta i u jesen u planinskim ili bar brdskim umama crnogorice i bjelogorice, gotovo uvijek uz prisustvo bukve (Fagus). Izgleda da sastojina crnogorice i nije presudna, a vaan faktor plodonoenja je upravo povezanost sa bukovim stablima u tipskim planinskim umama sa silikatnom podlogom. Karakteristini detalji: vrstog i kompaktnog klobuka i struka. Klobuk smeecrvenkast i malo maglovit, kod mladih primjeraka svinut skoro do struka. Pore ute, a na dodir poplave. Struak trbuast i ut sa jasno istaknutom mreicom. Meso na presjeku naglo poplavi, u dnu struka poprimi boju maline, a nakon 24 sata plava boja prelazi u opekastosmeu. Izdvojeno: Generalno, u literaturi postoji i razmimoilaenje oko pravog identiteta ove vrste, a mijenja se obino sa pripadnicima roda Boletus koje imaju crvene pore. Zbog pogrenih determinacija vjerovalo se da je B. torosus uobiajena gljiva, mada danas sa sigurnou znamo da nije uestala vrsta, a zbog fruktifikacije u uslovima planinskog nenaruenog habitata zasluuje da se pomene. IUCN status: Na crvenom popisu gljiva vicarske i Hrvatske (VU).

17

Rijetke i ugroene gljive KS - AMU

Boletus subappendiculatus Dermek, Lazebn. & J. Veselsk 1979

Ekologija/habitat: Raste u crnogorinim i mjeovitim umama. Mikorizna sa smrom (Picea) i jelom (Abies). Karakteristini detalji: Povrina klobuka i struka ne plavi ozljeivanjem, kao ni meso na presjeku, cjevice prvo ute, zatim postaju maslinastoute, takoe ne plave na presjeku. Pore istobojne sa cjevicama, ali mogu da imaju i hrastu nijansu, tamne ozljeivanjem. Struak pokriven mreicom ukaste do hrastonarandaste boje. Izdvojeno: Slian je B. appendiculatus, koji raste u bjelogorici, pore plave ozljeivanjem, kao i meso na presjeku u zoni klobuka. IUCN status: U Slovakoj DD, eka EN. Generalno nema dovoljno podataka o distribuciji ove vrste, a jedan od razloga je i to se donedavno vrlo esto poistovjeivao sa drugim vrstama iz roda Boletus (prvenstveno B. appendiculatus).

18

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

Chrysomphalina grossula (Pers.) Norvell, Redhead & Ammirati 1994

Ekologija/habitat: Raste u jesen, na vlanim granama i ostacima crnogorice (P. abies i A. alba), uvijek u skupinama. Karakteristini detalji: Plodno tijelo do 4-5 cm visine, prenika klobuka do 3 cm. Gornja strana klobuka neto tamnija, boje meda, a listii i struak neto svjetliji (listii se sputaju niz struak). Izdvojeno: U Sjevernoj Americi ova gljiva esto raste iz ostataka autohtonih amerikih vrsta drvea: Tsuga heterophylla i Pseudotsuga menziesii. Postoji jo nekolicina slinih vrsta iz rodova Chrysomphalina, Omphalina, Gerronema ili Lichenomphalia. Vjerovatno ponajvie slii vrsti Lichenomphalia umbellifera (sinonim Omphalina ericetorum), koja je izuzetno zanimljiva zbog svog naina ivota. Naime, ta gljiva ivi u simbiozi sa algama iz roda Coccomyxa, tvorei na taj nain liaj pod nazivom Botrydina vulgaris. IUCN status: Chrysomphalina grossula se nalazi na crvenoj listi gljiva Slovake (EN), a rijetka je u mnogim zemljama Europe.

19

Rijetke i ugroene gljive KS - AMU

Clitocybula lacerata (Scop.) Singer 1952

Ekologija/habitat: Saprotrofna gljiva, raste zdrueno u ljeto i jesen na panjevima i otpalim granama crnogorice. Karakteristini detalji: Prenik klobuka 2-6 cm, blago udubljen, sivkaste do sivosmee boje, sa izraenim uraslim radijalnim vlaknima, prugast. Margina se radijalno raspucava, struak duine oko 5 cm, debljine 5 mm, bijel do sivkast, upalj i gladak. Lamele bijele, razmaknute, prirasle. Izdvojeno: Interesantna je injenica da smo se esto imali prilike uvjeriti da ova gljiva i takoer rijetka vrsta Hydropus atramentosus (vidi str. 5) zahtjevaju priblino iste uslove za razvoj plodnih tijela. Naime na dva (od ukupno tri) lokaliteta na kojima smo pronali H. atramentosus, isto deblo je bilo naseljeno i kolonijom C. lacerata. IUCN status: eka EN, Poljska V, Hrvatska VU.

20

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

Panellus violaceofulvus (Batsch) Singer 1936

Ekologija/habitat: Raste od ljeta do kraja jeseni na slomljenim ili odrezanim granama jele (Abies alba), te rijetko smre (Picea abies). Preteno naseljava brdsko-planinski pojas (400-1100 mnv). U Slovakoj je registrovana i na vrbi (Salix sp.) i to u proljee. Karakteristini detalji: Plodno tijelo maksimalnog promjera do 2,5 cm, lepezastog oblika. Gornja strana tamno ljubiasta sa barunastom koicom, a pri bazi bijelo maljava. Lamele neto svjetlije, njene i pomijeane sa kraima. Izdvojeno: U BiH je zabiljeena na prostorima Niike visoravni. IUCN status: Panellus violacefulvus se nalazi na crvenim listama gljiva u Austriji, ekoj, Njemakoj, Latviji, Norvekoj i Poljskoj, a zabiljeena je jo i u Hrvatskoj, ve pomenutoj Slovakoj, te Italiji.

21

Rijetke i ugroene gljive KS - AMU

Spathularia rufa Nees 1817

Ekologija/habitat: Saprotrof, raste na crnogorinom detritusu. Karakteristini detalji: Plodno tijelo u obliku lopatice, visine oko 4 cm, irine oko 2 cm, blijedoute do oker boje. Struak svijetlosmee do riesmee boje, tamniji od lopatice. Izdvojeno: Zanimljivo je da poput veine pripadnika porodice Cudoniaceae sadri giromitrin. IUCN status: Ne postoji dovoljno podataka o rasprostranjenosti ove vrste u drugim europskim zemljama.

22

AMU - Rijetke i ugroene gljive KS

REFERENCE 1. A. Bresinsky & A. Schtz. 2006. Behaviour in cultures and habitat requirements of species within the genera Loreleia and Rickenella (Agaricales), Acta Mycologica, Vol. 41 (2): 189-208.

2. S. Ripkova, S.Adamik & V. Kuera. 2007. New, rare and less

known macromycetes in Slovakia II, Czech Mycol. 59(2): 185199. 3. Breitenbach J. & Krnzlin F. 1981-2005. Champignons de Suisse, Tome 1-6, Mykologia Lucerne. 4. J. Holec. 2008. Ecology of the rare fungus Hydropus atramentosus (Basidiomycota, Agaricales) in the Czech Republic and its potential value as a bioindicator of old-growth forests, Czech Mycol. 60(1): 125136. 5. O. Jindrich. 2006. Ramaria bataillei (Basidiomycetes, Ramariaceae), the first finds in the Czech Republic, Czech Mycol. 58(34): 267271. 6. Focht I. 1987. Nai vrganji (porodica vrganjevki - Boletaceae), tamparski zavod Ognjen Prica, Zagreb. 7. Uupli M. 2004. Svijet gljiva, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 8. N. Hywel-Jones. 1995. Cordyceps sphecocephala and a Hymenostilbe sp. infecting wasps and bees in Thailand, Mycol. Res. 99 (2): 154-158. 9. http://www.wsl.ch/eccf - European Council for the Conservation of Fungi (ECCF). 10. www.indexfungorum.org - Index Fungorum. 11. www.boletales.com - Assyov B. 2011.

23

Amatersko mikoloko udruenje - ...zbog arobnog svijeta gljiva!