Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija 2.

2 ANALIZA TEHNOLOGINOSTI OBLIKA LIJEBA

Oblik lijeba izravno utjee na njegovu povrinu, a time i na masu dodatnog materijala. Kako je masa dodatnog materijala jedan od pokazatelja trokova zavarivanja, pri ukupnoj analizi tehnologinosti potrebno je provoditi i analizu tehnologinosti oblika lijeba.

2.2.1 Osnovni izrazi koji su vezani uz lijeb i zavareni spoj

Zavarenim spojem se naziva mjesto spajanja dva ili vie dijelova postupkom zavarivanja. Na slici 2.9 prikazani su osnovni elementi lijeba i zavarenog spoja.
Su eoni V za var 2 6 8 9 11 10

14

12

8 3 4 5 6

10 2 11 9 7 Kutni za va r 6

Nava r 13 2 6

7 1 9 14 12 10

Slika 2.9 Osnovni elementi lijeba i zavarenog spoja 1. Osnovni materijal 2. Lice zavara (navara) je povrina zavara 3. Nalije zavara je povrina korijenskog dijela zavara 4. Korijen zavara je dio zavarenog spoja u korijenu lijeba 5. Granica taljenja 6. Zona taljenja (zavar, av, navar) 7. Zona utjecaja topline

24

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija 8. Rub zavara je linija zavara (granica taljenja na povrini) izmeu lica (nadvienja) i osnovnog materijala 9. Dubina uvara (penetracije) je dio pretaljenog osnovnog materijala 10. Nadvienje lica zavara i nadvienje u korijenu zavara 11. irina zavara 12. Debljina zavara (stvarna) 13. Debljina navara 14. Debljina zavara proraunska 2.2.2 Vrste i oblici ljebova

Rubovi materijala prije zavarivanja moraju biti odgovarajue pripremljeni. Potrebno ih je oblikovati tako da se prilikom montae moe ostvariti potreban oblik spoja. Oblik lijeba ovisi u najveoj mjeri o duljini materijala, postupku zavarivanja, te o dostupnosti spoja. Kako bi se omoguilo spajanje materijala po itavoj debljini, u lijebu se ostavlja razmak. Kada je debljina materijala vea, sam razmak nije dovoljan, ve se rubovi skoavaju kako bi se omoguio pristup elektrode odnosno elektrinog luka donjem rubu lijeba. Zaravnanje na rubu skoenja izvodi se radi preciznijeg odravanja zadanog razmaka meu rubovima lijeba. Zbog razliitih zahtjeva za oblikom spoja, postupkom zavarivanja, i drugih prethodno navedenih razloga postoje i razliite vrste i oblici ljebova. U nastavku su navedeni ee koriteni ljebovi za zavarivanje kao i analitiki izrazi za izraunavanje teorijske vrijednosti povrine lijeba za zavarivanje. "I" lijeb Priprema "I" lijeba (slika 2.9) je jednostavna uz male trokove. Volumen zavara je mali, a prema tome mala je i potronja dodatnog materijala, odnosno trokovi zavarivanja. Ovakav oblik lijeba omoguava zavarivanje u dva sloja, a u nekim sluajevima i u jednom sloju. To ograniava primjenu "I" lijeba u odnosu na debljinu lima (najee do 15 mm). Zavar koji nastaje loeg je izgleda, a poveana je i vjerojatnost stvaranja greaka zbog neprovarenog korijena zavara. b Slika 2.9 Izgled "I" lijeba 25

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija F = b , mm2 gdje je: F - teorijska povrina zavara, mm b - irina korijena zavara, mm - debljina, mm "V" lijeb "V" lijeb se primjenjuje kod debljih materijala. Trokovi izrade lijeba su mali, iako su neto vei nego kod "I" lijeba. Povrina zavara je ljepeg izgleda nego kod "I" lijeba, a vjerojatnost nastajanja greki je mnogo manja nego kod "I" lijeba, zbog dobrog provarivanja korijena zavara. Ako se primjenjuje lijebljenje korijena zavara tada su trokovi zavarivanja bitno vei. Razliite izvedbe "V" lijeba su prikazane na slici 2.10.

(2.18)

a)

b)

c) Slika 2.10 Izgled "V" lijeb: a) bez korijena, b) s korijenom, c) s podlogom a) "V" lijeb bez korijena F=2 tg (/2) + b , mm2 gdje je: kut otvora lijeba, o (2.19)

26

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija b) "V" lijeb s korijenom F = (-c)2 tg (/2) + b , mm2 gdje je: c visina korijena lijeba, mm c) "V" lijeb s podlogom F = 2 tg + b , mm2 gdje je: kut zakoenja, "X" lijeb "X" lijeb (slika 2.11) osigurava provarivanje kroz cijelu debljinu materijala i daje lijep izgled zavara sa obje strane. Kod veine sluajeva nema potrebe za lijebljenjem korijena zavara. Ponekad se provodi lijebljenje zbog poveanja sigurnosti (uklanjanja nepotpuno provarenog korijena), a to bitno poskupljuje zavarivanje.

(2.20)

(2.21)

a)

b)

Slika 2.11 Izgled "X" lijeba: a) bez "nosa", b) s " nosom" a) "X" lijeb bez "nosa" F=0,52 tg (/2) + b , mm2 b) "X" lijeb s "nosom" F =0,5 (-c)2 tg (/2) + b , mm2 (2.23) (2.22)

27

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija "U" lijeb "U" lijeb (slika 2.12) osigurava sigurno provarivanje cijelog presjeka spoja i primjenu kod vrlo debelih materijala (do 100 mm). Zavarivanje se obvezatno izvodi u vie slojeva. Za izradu lijeba su potrebni skupi strojevi za mehaniku obradu, a zbog toga je izrada lijeba vrlo skupa.

b r c

r c b

a)

b) Slika 2.12 Izgled "U" lijeba: a) jednostruki, b) dvostruki

a) Jednostruki "U" lijeb

F = [ (c + r )] tg + 2 r [ (c + 2r )] +
2

r2 + b , mm2 2

(2.24)

gdje je: r polumjer zaobljenja, mm b) Dvostruki "U" lijeb

2

r2 c F = 2 r tg + 2 r [ (c + 2r )] + + b , mm2 2 2 2 2

(2.25)

28

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija "K" lijeb (slika 2.13)

a)

b)

Slika 2.13 Izgled "K" lijeba: a) bez "nosa", b) s "nosom"

a) "K" lijeb bez "nosa" F =0,25 2 tg + b , mm2 b) "K" lijeb s "nosom" F =0,25 (-c)2 tg + b , mm2 (2.27) (2.26)

Veliina skoenja kod "V" lijeba ovisi o postupku zavarivanja. to je izvor topline jai debljina dijelova koji se zavaruju moe biti vea. Kada se zavaruju deblji komadi, a pristup spoju to omoguava, primjenjuje se "X" lijeb. Zavarivanje se u tom sluaju izvodi s dvije strane to je nedostatak, ali se postie uteda u koliini utroenog dodatnog materijala u odnosu na "V" lijeb. Uteda u dodatnom materijalu je jo vea ako se primjeni dvostruki "U" spoj, ali je cijena izrade ovog lijeba vea te se on primjenjuje samo kod veih debljina. 2.2.3 Naini pripreme lijeba Postupci za pripremu lijeba se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: 1. Mehaniki postupci 2. Toplinska rezanja i lijebljenja

29

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija Mehanikim postupcima pripreme lijeba pripadaju: Rezanje karama (samo za "I" spoj i manje odgovorne konstrukcije) OO (obrada odvajanjem estica) a) tokarenje (svi oblici ljebova uz postizanje visoke tonosti) b) blanjanje (svi oblici ljebova, ali je obrada spora) c) glodanje Pneumatsko sjeenje Plinsko rezanje i lijebljenje Plazma rezanje Rezanje i lijebljenje ugljenom elektrodom i komprimiranim zrakom (arc-air) Rezanje upljom obloenom elektrodom i kisikom (oxy-arc) Postupci toplinskih rezanja i lijebljenja su:

2.2.4 Utjecaj oblika lijeba na tehnologinost zavarenog spoja Oblik lijeba ima znaajnu ulogu u ukupnim trokovima zavarivanja. lijeb svojim oblikom utjee na masu zavara, a vea masa zavara uzrokuje: veu koliinu dodatnog materijala vie vremena za zavarivanje vee trokove stroja (amortizacija, odravanje i dr.) vie potrebne energije (elektrine) vee deformacije i napetosti zbog unoenja topline u materijal

Zbog toga se tei ostvarivanju minimalne potrebne povrine zavara uz oblik koji zahtijeva pojedini postupak, mjesto zavarivanja, debljina materijala i drugi zahtjevi, kako bi masa zavara bila to manja. Analizom oblika lijeba su obuhvaeni ee koriteni oblici ljebova. Postupak utvrivanja tehnologinih oblika lijeba za pojedinu debljinu materijala se sastoji od izraunavanja povrine i mase zavara za odreenu debljinu materijala i prikazivanja rezultata provedene analize pomou dijagrama (slika 2.14).

30

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija 1)

60 2 2

2)

60

3)
20 6 2 2 2

4)

20

6 2 2

50 Teorijska masa zavara G, kg/m

60

40

30

2 3 20

10

10

20

30

40

50

60

70

80 90 10 Debljina , mm

11

12

Slika 2.14 Teorijska masa zavara G u ovisnosti o debljini lima za debljine vee od 20 mm 31

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija Na slici 2.14 vidljivo je kako masa zavara raste sa debljinom lima za sve oblike ljebova. Linija 2, koja predstavlja masu zavara "X" lijeba, se sijee sa linijom 4, koja predstavlja masu zavara dvostrukog "U" lijeba, na debljini od priblino 55 mm. Prema tome "X" lijeb daje minimalnu vrijednost mase zavara do debljine lima od 55 mm, a dvostruki "U" lijeb daje minimalnu vrijednost mase zavara za debljine vee od 55 m. Zbog toga, pri biranju oblika lijeba do te debljine treba izabrati "X" lijeb, a za vee debljine dvostruki "U" lijeb, ako to uvjeti dozvoljavaju. U nekim sluajevima zavarivanje nije mogue izvesti sa dvije strane, a zbog toga priprema dvostrukog "U" i "X" lijeba nema smisla. U tim sluajevima treba izabrati drugi najpovoljniji oblik lijeba ("V" lijeb do debljine od 30 mm, a "U" lijeb za vee debljine limova). Na slici 2.15 prikazana je ovisnost teorijske mase zavara o obliku lijeba za manje debljine lima (do 30 mm). Najmanju masu zavara daje "I" lijeb, ali se priprema "I" lijeba izvodi samo za najtanje limove. Razlog tome je vea vjerojatnost stvaranja pogreki kod veih debljina lima. Ovisno o kvaliteti i pouzdanost koja se eli postii za odreeni zavareni spoj "I" lijeb se primjenjuje na debljinama lima do 4 mm (za visoku kvalitetu i pouzdanost), kao u ovom sluaju, pa do 15 mm (za nisku kvalitetu i pouzdanost). Tehnologino rjeenje za debljinu lima do 4 mm je priprema "I" lijeba. Za debljinu lima od 4 mm do 15 mm najbolje rjeenje je priprema "V" lijeba sa korijenom, a za limove debljine do 30 mm najbolje rjeenje je primjena "X" lijeba. Utjecaj oblika lijeba i tehnologije izrade na masu zavara, a time i na trokove, prikazan je na slici 2.16. Na slici se lako uoava najbolji izbor oblika lijeba i tehnologije izrade za odreenu debljinu lima. Najbolji izbor je onaj koji e rezultirati najmanjom masom zavara po metru duine. Za debljinu lima od 20 do 30 mm to je "X" lijeb, a za debljinu 10 mm najbolje rjeenje je "V" lijeb s korijenom. Svi prethodno navedeni sluajevi prikazani slikama (2.14, 2.15 i 2.16) pokazuju ovisnost teorijske mase zavara po metru duine. Stvarna masa zavara se dobije mnoenjem teorijske mase sa korekcijskim faktorom koji se utvruje eksperimentalnim nainom. Stvarna masa je vea od teorijske od 2 % pa do 30 % ovisno o obliku lijeba, primijenjenom postupku i o drugim imbenicima. Tako i korekcijski faktor poprima vrijednosti od 1,02 do 1,3.

32

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija 1)

60

2)

Teorijska masa zavara G , kg/m

1)
0
+1

60

2,5

2)
2

3)
1

4)
60

4) 2
0
+2

1,5

0,5

0,1 4

3) 10 15 20

25 30 Debljina , mm Slika 2.15 Teorijska masa zavara G u ovisnosti o debljini lima (za debljine lima do 30 mm)

33

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija

kg m

6,0 60 5,5 2 5,0 2 4,5

60

Teorijska masa zavara G, kg/m

636,2 r=6 60

4,99
436

4,55
4,0

7 1 r=8 10 10

3,86
3,5 8 60 60

339

60

60

448

349 334 2 10

r=4

3,0

3,13
2 2 r=4 60 10

3,17

2,5

2,51
60 6 2 2

2,74
60 2 r=4

2,0

2,32 2,13
60 60

r=6

2,30

1,5

1,62
60

1,5
10 r=6 5

1,0 2

r=4 7 1

1,22
2 1

1,32
60

0,808
0,5

0,61

0,636

0,531

0,447

Ivice zavara obraene plinskim rezanjem

Strojno obraene ivice lijeba

Slika 2.16 Utjecaj izbora oblika lijeba i tehnologije izrade na teorijsku masu zavara

34