9 TROKOVI KOD ZAVARIVANJA 9.1 PRIPREMA PROIZVODNJE KOD ZAVARIVANJA Elektrolunih postupci zavarivanja danas su najvie zastupljeni u praksi.

Kada se pogleda na zastupljenost elektrolunih postupaka danas u Hrvatskoj, moe se rei da je runo elektroluno zavarivanje (REL) jo uvijek najzastupljeniji postupak zavarivanja, pa tek onda slijede zavarivanje taljivom elektrodom u zatiti aktivnog ili inertnog plina (MAG/MIG), zavarivanje pod zatitom praka (EPP) i zavarivanje netaljivom elektrodom u zatiti inertnog plina (TIG). U industrijski razvijenijim zemljama, uoava se da je REL zavarivanje vrlo malo zastupljeno, dok je vie zastupljeno automatizirano i robotizirano zavarivanje MAG/MIG, automatizirano EPP zavarivanje i drugi visokouinski i visokokvalitetni postupci zavarivanja. Za postizanje visoke produktivnosti rada zavarivaa neophodna je pravilna organizacija rada i radnog mjesta koja izmeu ostaloga ukljuuje sljedee: 1. Rad se izvodi na zavarivakom mjestu koje je opremljeno neophodnom aparaturom i koje je snadbjeveno kompletno ispravnom i potrebnom opremom. 2. Priprema elemenata za zavarivanje je u potpunom skladu sa crteima i tehnikim uvjetima. 3. Povezivanje elemenata prije zavarivanja izvode monteri ili povezivai (iznimno zavarivai!). 4. Elektrode, icu, praak, boce i dr. na radno mjesto dopremaju pomoni radnici. 5. Sklopove i elemente koje treba zavarivati na radno mjesto dostavljaju pomoni radnici, okreu i premjetaju teke elemente pomou dizalica i transportnih sredstava. 6. Brigu o izvorima struje vode elektromonteri i elekrtiari. 7. Izvreni radovi predaju se kontroli preko brigadira zavarivanja, bez uea zavarivaa.

U tehniku normu ne uraunavaju se gubici vremena koji proizlaze iz: npr. suvinog nataljivanja metala u av; gubitak vremena izazvan nepravilnom pripremom lijeba za zavarivanje; nedostatkom potrebnih elektroda; predugih ekanja dizalice / krana; popravaka pukotina, lomova i drugih greaka; organizacijskih i tehnikih smetnji svake vrste i nenormalnih uvjeta rada.

Rad zavarivaa treba biti tako organiziran da je zavariva to vie osloboen od pomonih i pripremnih radova. Sa stajalita zavarivanja u naoj sredini proizvodnju zavarivanjem moe se podijeliti na: 1) komadnu i maloserijsku proizvodnju - pripremno zavrno vrijeme ima znaajni udio u vremenu zavarivanja. Izdvaja se zasebni dio norme i daje se prema seriji sklopova za zavarivanje. 2) serijsku proizvodnju - udio pripremno zavrnog vremena nije velik i za pojednostavljena izraunavanja norme moe se uzeti kao vrijednost od 2-4 % od operativnog (osnovnog + pomonog) vremena. Faktori koji utjeu na trajanje pripremno zavrnog vremena mogu biti tehnoloki (npr. sloenost konstrukcije, vrsta opreme za zavarivanje) i organizacijski (npr. ponovljivost rada,

organizacija posluivanja radnog mjesta, mjesto izvoenja zavarivanja: pogon, otvoreni prostor, kola zavarivanja i dr). Osnovno (tehnoloko) vrijeme (to) ukljuuje vrijeme potrebno za nataljivanje ava, tj. vrijeme neposrednog gorenja elektrinog luka. Kod osnovnog vremena na trajanje mogu utjecati tehnoloki (vrsta i debljina osnovnog materijala koji se zavaruje, vrsta pripreme lijeba, redoslijed spajanja i dr.) i organizacijski faktori (prostorni poloaj ava, poloaj zavarivaa za vrijeme zavarivanja, prisutnost operativne kontrole i dr.). Povrina presjeka lijeba za zavarivanje F potrebna je kako bi se izraunao volumen potrebnog dodatnog materijala. Polazite je teorijska vrijednost povrine presjeka lijeba, koja se mnoi sa odreenim korekcijskim faktorom, ovisno o obliku lijeba za zavarivanje (pri zavarivanju se pojavljuje nadvienje koje moe biti jednostrano ili dvostrano, stvarna povrina lijeba uvijek ima odstupanja pa nije idealna kao teorijska vrijednost povrine). U nastavku se daju ee koriteni ljebovi za zavarivanje, kao i analitiki izrazi za izraunavanje teorijske vrijednosti povrine lijeba za zavarivanje.

g( ) m 2) F = 2 t + b ,(m 2

b
c

2 c) g( ) m 2) F =( t + b ,(m 2

5 2 t g( ) m 2) F = 0, + b ,(m 2

2 c) g( ) m 2) 5( F = 0, t + b ,(m 2

g + b ,(m m 2) F = 2 t
b

Slika 9.1 Shematski prikaz najee koriteni ljebova

Pomono vrijeme (tp1, tp2) kod elektrolunog zavarivanje ukljuuje gubitke vremena za vrenje dviju grupa elemenata rada: 1) povezanih sa avom koji se zavaruje (tp1) i 2) povezanih sa proizvodom koji se zavaruje i upravljanjem opremom za zavarivanje (tp2). Pri normiranju pomonog vremena, u elemente pomonog rada povezanog sa avom koji se zavaruje obuhvaeni su: a) zamjena elektroda i b) pregledi i ienje rubova koji se zavaruju, c) ienje avova od ljake. Pomono vrijeme povezano sa avom koje se zavaruje izraunava se za horizontalni poloaj zavarivanja. Kod zavarivanja u ostalim poloajima potrebno je dobivenu vrijednost pomnoiti sa korekcijskim koeficijentom. Kod zavarivanja u vertikalnom poloaju vrijednost korekcijskog koeficijenta je 1,25; kod zavarivanja u zidnom poloaju 1,30; kod zavarivanja u nadglavnom poloaju 1,50. 9.2 IZBOR POSTUPKA ZAVARIVANJA

Gledano sa stajalita analize tehnologinosti zavarene konstrukcije, izbor postupka zavarivanja je jedan od znaajnijih detalja kod projektiranja tehnologije zavarivanja. Jo je vano naglasiti injenicu da postoji meusobna povezanost svih imbenika koji determiniraju tehnologiju zavarivanja. Postoje razliiti kriteriji za izbor postupka zavarivanja. Neki od njih su: a. b. c. d. e. f. debljina osnovnog materijala koji se zavaruje; oblik lijeba za zavarivanje; poloaj zavarivanja; potrebna koliina depozita; vrsta/vrste osnovnog materijala; zahtjevi za kvalitetu zavarenih spojeva.

Sam izbor postupka zavarivanja nije definirao tehnologiju zavarivanja, ali je dao vanu smjernicu za pristup projektiranju tehnologije zavarivanja.

a) debljina osnovnog materijala koji se zavaruje. Kriterij za izbor postupka zavarivanja se temelji na mogunosti primjene odreenog postupka zavarivanja za odreenu debljinu materijala. Kod najee koritenih zavarivanja su: REL 1 5 (ili vie) za debljine 3 20 (150 mm); EPP 1 25 ili za vie prolaza 24 300 mm.

b) oblik lijeba za zavarivanje

Ima veliki utjecaj kod odabira postupka zavarivanja jer od njega ovisi masa utroenog dodatnog materijala , a vea masa uzrokuje: veu koliinu dodatnog materijala; vie vremena za zavarivanje; vie potrebne energije; vee trokove stroja.

c) poloaj zavarivanja
Poloaj zavarivanja je vrlo vaan kriterij kod izbora postupka zavarivanja. Iako je horizontalni (poloeni) poloaj zavarivanja najpoeljniji u odnosu na ostale poloaje zavarivanja (nadglavni, zidni, vertikalni), esto se puta iz odreenih razloga ne izvodi zavarivanje u horizontalnom poloaju. Zavarivanje se izvodi u horizontalnom poloaju. To esto puta omoguuje primjenu irokog spektra standardnih naprava za zavarivanje, poboljanje kvalitete i pouzdanosti zavarenih spojeva (nema rada u oteanim poloajima zavarivanja), te smanjenje kako direktnih tako i indirektnih trokova zavarivanja (moe se poveati produktivnost, a da se istovremeno smanji broj pogreaka u zavarenim spojevima). Poloaj zavarivanja i oblik lijeba za zavarivanje esto puta je u odreenom opsegu unaprijed odreen koncepcijom projekta zavarene konstrukcije. No, suvremeni pristup projektiranju i izradi zavarenih konstrukcija zahtijeva aktivno sudjelovanje tehnologa zavarivanja (European Welding Engineer) u svim fazama ivotnog ciklusa zavarenog proizvoda, pa tako i u fazi projektiranja zavarene konstrukcije. Ve u fazi izbora poloaja zavarivanja i oblika lijeba za zavarivanje orijentacijski su odreeni i mogui postupci zavarivanja koji dolaze u obzir kao mogue varijante. Izbor parametara zavarivanja kod odreenog postupka zavarivanja je vrlo vana aktivnost i zahtjeva odreena specijalistika znanja iz podruja zavarivanja.

d) potrebna koliina depozita

Jedan od kriterija pri izboru postupka zavarivanja moe biti i potrebna koliina depozita u jedinici vremena, kako bi se zavarena konstrukcija izradila u predvienim rokovima. No, to svakako ne moe biti jedini kriterij, ve se vee sa ostalim kriterijima (npr. minimalno zahtijevana kvaliteta zavarenih spojeva, mogunost zavarivanja s obzirom na poloaj zavarivanja i ostale uvjete zavarivanja i drugi kriteriji). Uvaavajui kriterij potrebne koliine depozita u jedinici vremena kao jedan od znaajniji, uz ve spomenute druge kriterije, izbor mogueg postupka zavarivanja ograniava se na jedan do nekoliko postupaka zavarivanja.

e) Vrsta/vrste osnovnog materijala

Vrsta/vrste osnovnog materijala kao kriterij kod tehnologinog izbora postupka zavarivanja obino se vee uz zahtijevanu kvalitetu zavarenih spojeva. Ako se zahtjeva via razina kvalitete zavarenih spojeva, tada se primjenjuju postupci zavarivanja ili kombinacija postupaka zavarivanja koja rezultira viu kvalitetu zavarenih spojeva.

f) Zahtjev za kvalitetu zavarenih spojeva

Zahtjev za kvalitetu zavarenih spojeva kao kriterij kod izbora postupka zavarivanja je jedan od najvanijih kriterija pri izboru postupka zavarivanja sa stajalita tehnologinosti izrade zavarene konstrukcije. Via razina kvalitete zavarenih spojeva zahtjeva skuplje postupke zavarivanja, to uvjetuje vee trokove proizvodnje i viu cijenu zavarene konstrukcije. Tehnologian je postupak zavarivanja ako se postigla barem minimalno zahtijevana kvaliteta zavarenih spojeva (minimalno zahtijevana pouzdanost zavarenih spojeva), uz udovoljenje zahtjeva funkcionalnosti, minimalan utroak materijala i energije, najmanje zagaivanje ovjekove okoline, te kroz proizvodni proces ostvareni to veu ekonomsku dobit (dohodak). Iako je ekonomska dobit kod velikog broja proizvoaa na prvom mjestu, zahtjevi za minimalan utroak materijala i energije, te najmanje zagaivanje ovjekove okoline sve vie dobivaju na znaenju jer su nuni za opstanak ovjeka (tako se kod nekih zavarenih konstrukcija ivotni ciklus ne zavrava krajem eksploatacijskog vijeka, ve postoji i recikliranje ili zbrinjavanje proizvoda nakon eksploatacije).

9.3 PRIPREMA LJEBOVA U elinim konstrukcijama za suelne spojeve najee se koristi V-, i X-, ljebovi. to je sluaj i na mostu u Slavonskom amcu. Pri izradi zavarenih elinih konstrukcija jo uvijek se dominantno primjenjuje REL zavarivanje, dok u posljednje vrijeme sve veu primjenu nalazi i EPP postupak zavarivanja, kao postupak koji poveava ravnomjernost osobina, a naroito produktivnost rada. Trokovi Ukupni trokovi zavarivanja se nogu podijeliti na trokove dodatnog materijala, trokove energije, trokove pripreme i vremena samog izvoenja postupka zavarivanja. Pravilnim izborom oblika, tolerancija i dimenzija lijeba kao i izborom postupka zavarivanja mogu se smanjiti ukupni trokovi zavarivanja, a time ostvariti vea dobit. Analizom razliitih oblika lijeba ustanovljeno je da je potrebno izraditi lijeb sa najmanjom moguom povrinom poprenog presjeka, uz osiguravanje potrebne pouzdanosti i kvalitete zavarenog spoja, jer minimalna povrina daje minimalnu vrijednost koliine dodatnog materijala i minimalnu mogunost nastanka greaka u zavarenom spoju. Pri izboru tolerancija treba teiti njihovoj donjoj (min.) vrijednosti jer one uzrokuju najmanje trokove. Slijedei primjer e dati prikaz utjecaja tolerancije pripreme lijeba za zavarivanje. Primjer se odnosi na REL postupak zavarivanja u suelnom V lijebu. Otvor lijeba treba biti 57 63 , kako bi elektroda mogla doi do korijena. Error! Unknown switch argument. Slika 9.3 Shematski prikaz V lijeba Debljina lima d = 12 mm.

Slika 9.4 Fotografija uzduni i popreni ljebova

Slika 9.5 Fotografija zavarenih uzduni i popreni ljebova Masa depozita za ovaj sluaj rauna se pomou sljedee formule: Error! Unknown switch argument. gdje je k faktor u ovom sluaju 1,1 , a uzima u obzir nadvienje zavara sa strane lica zavarenog spoja. Na crteima se najee pie da je = 60 3 , alibi kod zavarivanja korisnije bilo pisati = 57+6 , kako bi ciljana vrijednost bila 57 i to je vrijednost koja e dati minimalno potrebnu koliinu depozita. Kada se ponovi proraun iz prethodnog primjera za vrijednosti = 63 i = 57 , dobije se poveanje mase depozita od 10,7 %, ako je otvor lijeba = 63 umjesto da je = 57.

F = 63 115,8 = = 1,107 F =57 104,7

Izraunate vrijednosti nisu nikako zanemarive, pa bi svakako o ovakvim i slinim primjerima trebalo posvetiti puno vie panje, posebice pri projektiranju i kod pripreme proizvodnje. Izbor odgovarajueg dodatnog materijala za zavarivanje osnovnog materijala i izbor optimalnih parametara zavarivanja kompleksniji je dio pripreme proizvodnje zavarivakih radova koji obavljaju specijalisti za zavarivanje. Ovisno o osnovnom materijalu koji se zavaruje (nelegirani, legirani, visokolegirani, mikrolegirani elici, razliite vrste ljevova, legura Al, Cu, Ti ...) odabiru se potencijalni dodatni materijali, bilo na osnovi direktive nadzornog organa, preporuka proizvoaa ili na osnovu vlastitih iskustava. Slino se dolazi do vrijednosti parametara zavarivanja (kod elektrolunih postupaka zavarivanja to su napon U i jakost struje zavarivanja I, brzina zavarivanja v, te stupanj korisnog djelovanja ). Potom se pristupa atestaciji ili verifikaciji tehnologije zavarivanja (osnovni i dodatni materijal, predgrijavanje, dogrijavanje, glavni parametri zavarivanja, postupak zavarivanja, poloaj zavarivanja, naknadna toplinska obradba,...) u ovlatenoj ustanovi. Tek nakon verifikacije tehnologije zavarivanja (ispitivanja metodama bez razaranja i metodama sa razaranjem) dobiveni su podaci koji se mogu koristiti za pripremu proizvodnje. Budui da je ovaj pristup standardiziran i propisan od strane nadlenih dravnih institucija, ne pridravanjem tih odredbi poveao bi se rizik zbog otkaza zavarenog proizvoda (rizik za ljude, ovjekovu okolinu i imovinu). 9.4 GLAVNI TROKOVI KOD ZAVARIVANJA

Zavarivanja koja su zastupljena na izgradnji mosta kod Slavonskog amca su REL i EPP vrste zavarivanja. Trokovi koji se nalaze kod zavarivanja mogu se izraziti u kn/kg depozita ili kn/m duine zavara. Kao prikladniji nain se obrazlae iskazivanje trokova u kn/kg depozita. Kao glavni nosilac trokova je masa depozita. Na nju direktno utjee povrina presjeka lijeba u kojoj se tali dodatni materijal i duina zavara. Ovo ukazuje da konstruktori i tehnolozi trebaju paziti na debljinu zavara, presjek lijeba i duinu zavara, te ove veliine drati to nie. Gdep = A . l . , kg ....specifina masa, kg/m3 ; A....povrina presjeka deponiranog DM (lijeba), m2 ; l ... duina zavara, m.

Najvaniji trokovi runog elektrolunog zavarivanja obloenom elektrodom su trokovi: 1. osobnog dohotka plae radnika; 2. izvora struje (stroja) za zavarivanje; 3. elektrine energije; 4. elektroda.

Kod EPP zavarivanja ica ima ulogu elektrode, a umjesto zatitnog plina upotrebljava se praak, a glavni trokovi se sastoje iz trokova: 1. osobnog dohotka; 2. stroja za zavarivanje; 3. elektrine energije; 4. ice; 5. praka.

Slika 9.6 Fotografija EPP postzpka zavarivanja

Slika 9.6 Fotografija REL postzpka zavarivanja

Veliki utjecaj kod zavarivanja imaju trokovi. Trokovi direktno ovise o povrini lijeba koje treba popuniti dodatnim materijalom. to je povrina vea, vei je utroak i dodatnog materijala, a samim tim je potrebno i vie vremena za njegovo zavarivanje. Potrebno vrijeme je najvea investicija trokova kod zavarivanja. Na mostu preko rijeke Save kod Slavonskog amca za zavarivanje ortotropni ploa su koriteni X i V ljebovi. Popreni spoj na ortotropnoj ploi je u obliku nesimetrinog X lijeba i na crteu M 072/1 je oznaeno kao detalj I, dok je uzduni spoj odnosno zavar u obliku V lijeba i na crteu M 071 prikazan kao detalj A u projektnoj dokumentaciji mosta. Zavarivanje se vri REL i EPP postupkom. Na mostu je potrebno zavariti 26 ortotropnih ploa u duljini od 13000 mm. Na slijedeim primjerima je proraunato koliko je vremena potrebno za REL i EPP postupak zavarivanja i sa kojim oblikom lijeba.

1. Zavarivanje REL postupkom

o = 60

= 12 5 5 7

b = 2

Teorijska povrina lijeba (bez nadvienja i dodatka zbog ljebljenja korijena): + 7 7 tan( +b 30o) 30o) Ft = 5 5 tan( Ft = 67 m m 2 Stvarna povrina lijeba ukljuuje dodatak na nadvienje sa doljnje i gornje strane, te ljebljenje: (procjena cca. 40% od teorijske povrine lijeba) 4 = 67 1, 3 87 m m 2 Fst .= F t 1, Volumen lijeba za duljinu zavara od l = 13 000 mm: 132300 m m 3 V = Fst . l= 87 13000 = 1 Masa zavara za jedan zavar duljine 13 000 mm: 132300 7800 10 9 = 8, 83 k g depozi t a/j ednom zavaru dul j i ne13 000 m m m = V =1 (Za REL postupak to bi znailo 14,13 kg elektrode po jednom zavaru duljine 13 000 mm; masa zavara se mnozi sa koeficijentom taljenja 1,6 kg elektrode/kg depozita !)

Procjena norme trajanja zavarivanja (TZ) za REL postupak zavarivanja: Predvieno je da se zavaruje 11 sati, koeficijent taljenja je usvojen 1,6 kg depozita/sat, te je usvojen faktor intermitencije =0,15 (rad na visini, zavarivanje u nadglavnom poloaju, ...)
1 1, 6 0, 15 = 2, 64 k g depozi t a/d an TZ = 1

Ako bi jedan zavariva zavarivao 1 popreni spoj duljine 13 000 mm onda bi mu trebalo 8,83 ( kg depozita )/ 2.64 (depozita/dan) = 3,35 dana za jedan zavar. Za 26 zavara trebalo bi mu 26 puta vie odnosno priblino 87 dana. Napomena: koeficijent taljenja ovisi o promjeru elektrode, poloaju zavarivanja, jakosti struje zavarivanja, ... 2. Zavarivanje EPP postupkom
o = 12

=12

b = 4

+4

Teorijska povrina lijeba (bez nadvienja i dodatka zbog ljebljenja korijena): Ft = 2 tg + b , (mm) Ft = 12 2 tg (12 o ) + 4 12 = 80 mm 2 Stvarna povrina lijeba ukljuuje dodatak na nadvienje gornje strane: (procjena cca. 17 % od teorijske povrine lijeba) 2 = 80 1, 17 94 m m 2 Fst .= F t 1, 4 = 67 1, 4 94 m m 2 Fst .= F t 1, Volumen lijeba za duljinu zavara od l = 13 000 mm: 3 V = Fst . l= 94 13000 = 1222000 m m Masa zavara za jedan zavar duljine 13 000 mm:

53 k g depozi t a/j ednom zavaru dulj i ne13 000 m m m = V = 1222000 7800 109 = 9,

Procjena norme trajanja zavarivanja (TZ) za EPP postupak zavarivanja: Predvieno je da se zavaruje 11 sati, koeficijent taljenja je usvojen 7 kg depozita/sat, te je usvojen faktor intermitencije =0,65 rad na visini, no radi se o automatskom zavarivanju) 1 7 0, 65 50 k g depozi t a/d an TZ = 1 Jedan automat za zavarivanje zavario bi 50/9,53 = 5,25 zavara duljine 13 000 mm u jednom danu. Drugim rijeima za svih 26 zavara trebalo bi mu priblino 5 dana. Napomena: koeficijent taljenja ovisi o promjeru ice za EPP zavarivanje, jakosti struje zavarivanja, ... 3. Zavarivanje REL postupkom sa doljnje strane i EPP postupkom sa gornje strane
= 60
o

= 12

b= 2

Teorijska povrina lijeba (bez nadvienja i dodatka zbog ljebljenja korijena): 30o) 30o) Ft = 5 5 tan( + 7 7 tan( +b 30o) 30o) Ft = FREL + FEPP = 5 5 tan( + 2 5 + 7 7 tan( +2 7 43 + 42, 29 67 m m 2 Ft = FREL + FEPP = 24, Stvarna povrina lijeba ukljuuje dodatak na nadvienje sa doljnje i gornje strane, te ljebljenje: (procjena cca. 40% od teorijske povrine lijeba) 4 + 87 0, 6 = 34, 8 + 52, 2 = 87 m m 2 Fst + FstEPP = 87 0, .= F . . stREL Volumen 40 % stvarne povrine lijeba za duljinu zavara od l = 13 000 mm (REL dio): 8 13000 = 452400 m m 3 VREL = FstREL l= 34, . Volumen 60 % stvarne povrine lijeba za duljinu zavara od l = 13 000 mm (EPP dio): l= 52, 2 13000 = 678600 m m 3 VEPP = FstEPP . Masa zavara za jedan zavar duljine 13 000 mm: m = mREL + mEPP = VREL + VEPP = 3,53 + 5,29 = 8,82 kg depo zita/ 1 za var u d ul jine 13 000 mm

Procjena norme trajanja zavarivanja (TZ) za REL i EPP postupak zavarivanja: Procjena udjela REL i EPP postupka zavarivanja: REL = 5/12 100 % = 40 % EPP = 7/12 100 % = 60 % Zavarivanje REL dijela zavara: Predvieno je da se zavaruje 11 sati, koeficijent taljenja je usvojen 1,6 kg depozita/sat, te je usvojen faktor intermitencije =0,15 (rad na visini, zavarivanje u nadglavnom poloaju, ...)
1 1, 6 0, 15 = 2, 64 k g depozi t a/d an TZ = 1

Ako bi jedan zavariva zavarivao 1 popreni spoj duljine 13 000 mm s donje strane (nadglavno) onda bi mu trebalo 3,53 ( kg depozita )/ 2.64 (depozita/dan) = 1,34 dana za jedan zavar. Za 26 zavara trebalo bi mu 26 puta vie odnosno priblino 35 dana. Zavarivanje EPP dijela zavara: Predvieno je da se zavaruje 11 sati, koeficijent taljenja je usvojen 7 kg depozita/sat, te je usvojen faktor intermitencije =0,65 .
1 7 0, 65 50 k g depozi t a/d an TZ = 1

Jedan automat za zavarivanje zavario bi 50/5,29 =9,45 zavara duljine 13 000 mm u jednom danu. Drugim rijeima za svih 26 zavara trebalo bi mu priblino 2,75 dana. Napomena: Budui da EPP zavarivanje slijedi nakon REL zavarivanja, potreban je to vei broj REL zavarivaa za zavarivanje sa doljnje strane. Ovisno o njihovom broju i uinku moi e se primjenjivati EPP postupak za bru izradu konstrukcije. Iz prorauna je vidljivo da EPP postupak zavarivanja ide puno bre meutim nije svugdje primjenjiv. Najsloenije je nadglavno zavarivanje i izvodi se sa REL postupkom. Iziskuje dosta vremena, zbog toga se koristi vei broj kvalitetnih zavarivaa.