1

BIJEG OKO SVIJETA

Knjini niz PISANO JE...

Albin Monik BIJEG OKO SVIJETA

Nakladnik ESDEA d.o.o. Oroslavje, Hrvatska Odgovara Velimir ubert Recenzija Ivan idara Mihael Virti Lektura i korektura Ljerka Koren Grafika priprema GENESIS, Zagreb Tisak DALI-GR AF, Zagreb, 2004.

Albin Monik

BIJEG OKO SVIJETA

Doivljaji majstora Janka

ESDEA Zagreb, 2004.

BIJEG OKO SVIJETA

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 244 MONIK, Albin Bijeg oko svijeta : doivljaji majstora Janka / Albin Monik. - Oroslavje : Esdea, 2004. - (Knjini niz Pisano je) ISBN 953-6409-35-6 440520126 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

PREDGOVOR
Dragi itatelju, znam da te prolo vrijeme ratova izmuilo i duu ti izjelo. Znam da su ti i ivci popustili i jedva se snalazi u ivotu. Jako si razoaran pa ti se ini da te nitko ne voli i ne misli na te. Popustila je ak i veza s Bogom. Ako i postoji, nije ti pomogao. tovie, dopustio je da te snae i najgore. I ja sam dosta pretrpio, izgubio dosta toga to mi je bilo drago i veliko. Ali najdrae i najvee ipak mi je ostalo. Neprijatelj mi nije uspio oteti i unititi jedino Boga. Budui da si ti izgubio vie nego ja, jer si izgubio i Boga, morao sam misliti na tebe i te misli su me natjerale da te ohrabrim, razvedrim i vratim ti vjeru u Boga. I evo, danas ti darujem najljepe to imam. Skupio sam i povezao u skladnu cjelinu osobite i zanimljive dogaaje, iskustva i spoznaje, svoje i tue, starije i novije. Predajem ti ih kao buket odabranog mirisnog cvijea, ubranog sa ivot mnogih ljudi ovdje i u tuini. Kao vjet vrtlar morao sam negdje pojaati boju ponekog cvijeta, ili prema ukusu i potrebi promijeniti boju kemijskim putem. Nekom sam cvijetu dodao nekoliko pupoljaka i listia, drugom oduzeo, nekom upotpunio miris iz boica svojih i tuih iskustava, ponekom sam ulio malo vie svjeine ivota, nekom pojaao stabljiicu icom, da se dri uspravno ili onako kako to zahtijeva sklad cjeline. A tu cjelinu nazvao sam Bijeg oko svijeta. elio bih da shvati svu vrijednost tih doivljaja. Kad je osjetila da e napustiti ovaj ivot, jadna je mati predala svojemu sinu paketi, poljubila ga i izdahnula. Sin se nadao

BIJEG OKO SVIJETA

da e u paketiu nai veu svotu novca, a kad ga je otvorio, nae Sveto pismo. I nita vie. Razoaran i gnjevan, zamota ga opet, otvori prozor i baci na ulicu, a onda pokupi svoje stvari i napusti domovinu. Kad je paketi izletio na ulicu, ubrzo je onuda prola siromana udovica. Tog jutra nije imala ni za komad kruha svojoj djeci, a ipak su svi sklopili ruke i najmlai se pomolio: Oe na, koji si na nebu, hvala Ti za sve to si nam spremio za danas. Udovica spazi paketi, uzme ga, otvori i nae u njemu Sveto pismo. Od radosti zaplae jer je odavno nastojala doi do te knjige, pritisne ga na srce i pouri kui da se i njezina djeca raduju tom nebeskom daru. A kad pred njima otvori Sveto pismo, nae meu svim listovima po jednu stotinjarku, dvanaest stotina listova dvanaest stotina stotinjarki! A uz posljednju stotinjarku nalazio se listi s rijeima: Ovo Sveto pismo i sav novac u njemu 120.000 dinara pripada onomu tko je od srca rado primio moj dar i nije ga prezreo. Potpis. Tako je sirota ena postala zakonita nasljednica majinog dara, a sin, bolestan i oajan, zavrio je svoj ivot oajan u nekoj ubonici. I kao dobra mati to je meu listove Svetoga pisma metnula novanice, tako sam i ja u svaki ovaj doivljaj metnuo po jedan dragocjeni biser boanske istine. Znam da su proroci i apostoli tako pisali Sveto pismo; isto tako je Isus protkao svoje govore priama, djelomice i izmiljenima (primjerice ona u Evanelju po Luki 16,23-28), jer je elio objasniti svoj govor i pomoi sluateljima da Ga mogu razumjeti. Dakle, cvjetovi doivljaja majstora Janka nisu prazni. Dobro pazi, otvori oi i nai e u njima dragocjene bisere. Kad ih nae, nemoj ih baciti kroz prozor i nemoj pobjei u svijet i ondje se izgubiti i propasti, ve ih spremi na najsigurnije mjesto, u svoje srce, i dobro ih uvaj, pa e ti donijeti sreu i mir. Pisac

OAJNIK
Ne, tako ne mogu vie ivjeti! S tim oajnikim rijeima sie na postaji N. neki stranac srednjih godina, usplahirenog pogleda, i uputi se najkraim putem kroz gradi prema rijeci... U uskoj ulici kroz koju ga je vodio put pogled mu sasvim sluajno padne na izlog postolarske radionice. Iznenaen stane, jer u izlogu, pokraj lijepo izraene obue, vidje i itavu kolekciju veih i manjih knjiica, a na jednoj krupnim slovima otisnut poziv: NATR AG K BOGU! Kakva je to postolarska radionica koja u izlogu ima i vjerske knjige? Kakav je to majstor koji zove prolaznike i muterije natrag k Bogu? Je li mogue da taj poziv vrijedi i za mene? A h, ne! Put me vodi k rijeci... U njoj, da, u njoj u nai odgovor na pitanje svoje oajne due, samo u tamo ja, jadni grjenik, nai odgovor na sva svoja pitanja i mir svojoj izmuenoj dui. Ili zar mogue niti tamo? Hm, nitko tko je tamo traio spokoj nije se vratio i potvrdio da se smirio. Kako to da sam ba sad morao naii na ovu radionicu? Natrag k Bogu? Ja, ovakav grjenik? Hm... A da uem i pitam majstora? Zacijelo je dobriina. Zanima me to e mi kazati kad uje moju povijest i kako e me uputiti k Bogu. Majstore, majstore, to si ba ovdje smjestio svoju radionicu! Neto me vue k tebi. Da, neto, ali to je to? Neka mi kae, on valjda zna kad tako zove prolaznike natrag k Bogu. Zacijelo je dobar i mudar! Tako je stranac govorio poluglasno sm sa sobom i uao u radionicu. Dobar dan, majstore! Na mojoj obui nema nikakva kvara, ali cijela moja dua je rasparana. Va Natrag k Bogu

BIJEG OKO SVIJETA

uputio me k vama i sad vas pitam: moe li se svaki ovjek uistinu vratiti k Bogu? Ali to e Bog sa mnom kad sam zreo za pakao? Teko meni! Veliki sam jadnik, zloinac i najgori grjenik to ga nosi Zemlja. Da, tako je! Jer ja sam kriv da je mojoj staroj, dobroj majci puklo srce; moja djeca su bjeala i skrivala se kad god sam se kasno nou vraao iz gostionice; ja sam svoju obitelj dotjerao na prosjaki tap, moja je ena uvijek imala uplakane oi i alosno srce; bio sam potpuno izgubljen, iz srca mi je ieznula svaka vjera u Boga i tako sam najzad oajavao sm nad sobom. Pobjegao sam od kue i potroio posljednji novac za vlak. Ve sam nekoliko puta promijenio cilj, nisam znao kamo i to u. Kad se vlak pribliavao ovom gradiu, spazih kroz prozor veliku rijeku i kao da mi je netko apnuo na uho: Silazi, evo vode! Pouri i smiri se zauvijek! I posluao sam, siao i uputio se prema rijeci, ali evo, stigoh k vama. Iz vaeg izloga progovorio mi je drugi glas. Natrag k Bogu! Mislite li, dobri prijatelju, da ima puta, da e me Bog primiti, da jo mogu biti sretan? Ja, ovakav? Majstore, pomozite mi! Dragi prijatelju, sluajte to u vam kazati. U Svetom pismu napisan je poziv to ga Spasitelj svijeta, Isus Krist, i dan danas upuuje svim grjenicima i zalutalim duama. Taj poziv glasi: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni i ja u vas okrijepiti! (Matej 11,28.29) Budite hrabri, prijatelju! Sve e biti dobro, samo prihvatite Isusov poziv, doite k Njemu, nauite od Njega i ostanite kod Njega. I da znate, i ja sam prije nekoliko godina bio isto tako nesretan i oajan. Istina, nisam bio poroan, niti pijanica ni kockar, nisam iao nepotenim ili prljavim putem. Bio sam nesretan jednostavno zato to nisam mogao shvatiti zato ivim i u emu je smisao i bt ovoga ivota. I kad sam u ratu morao gledati sve strahote pokolja i patnji, kad sam se vratio kui i stajao nad grobom svojih dragih roditelja, esto su mi dolazile misli: Zato sve to?

OAJNIK

Otkud smo i zato smo na svijetu? Zar ima smisla boriti se za opstanak kad najjai i najmudriji, najslabiji i najgluplji, bogati i siromani, obrazovani i neuki, poboni i bezboni, kraljevi i prosjaci moraju otii, i to tako siromani, nemoni i raspadljivi da se nekoliko sati nakon smrti ovjek mora i najdraeg gnuati i od njega bjeati? U moju radionicu dolaze ljudi svih stalea. O tim sam pitanjima raspravljao i s neukima i sa znanstvenicima. Na pitanja svojih nevolja radnik obino trai odgovor ondje gdje su njegove sitne brige, gdje otkriva sebe i svoju obitelj. Ali ako su ga nevolje preophrvale, sve pokuava zaboraviti u piu da bi tako pobjegao od trezvenog razmiljanja i grizoduja. Drugi opet nalazi da je posao nuan kako bi zaboravio brige, preao preko nevolja i zaboravio pitanja koja mu se nameu. Trei pak filozofira da nema nikakve koristi ako razmilja o tome, jer ovjek mora ivjeti, sudbina se ne moe izbjei, pa je najpametnije ivjeti u sadanjosti i iskoristiti svako dobro to se prua: uivati u ljubavi, u zabavama i svakom veselju, a kraj e ionako doi. Neka se ovjek nauiva, a to dolazi, neka doe. Neki su mi govorili da je najbolje moliti se Bogu, odlaziti u crkvu, vriti obrede i tako osigurati sebi blaeni kraj. Pitanje o naem postanku i budunosti neka ostavim dragom Bogu, jer On sve zna i sve ureuje po svojoj volji. Ljudi od knjiga, iji me sreeni ivot privlaio, skrenuli su mi pozornost na znanost, jer ona, kau, savreno rjeava mnoga pitanja i jedina je mjerodavna i za rjeavanje tih pitanja. Najzad sam bio prinuen posluati ih. Nabavio sam knjige koje su mi preporuili, itao sam i trudio se pronai odgovor na pitanja svoje due. Ali, kad sam svojim zdravim umom iznio drutveno i moralno stanje svijeta u svjetlu znanosti, vidio sam da je znanost postigla udesne uspjehe na polju tehnike, ali na polju ljudske due grdno je podbacila. Svijet se mui pod gospodarskim teretom i pod teretom grijeha. Bezbotvo, bezakonje, nemoral i razbojnitvo

10

BIJEG OKO SVIJETA

najgore vrste potkopavaju temelje drave i drutva. Kultura raa rat i ratom se spaava kultura. Sve izgleda obezglavljeno. Opet sam ostao u nedoumici traei dalje odgovor na svoja pitanja. Najzad sam naao eljeni odgovor. A znate gdje, dragi prijatelju? U Svetom pismu. Kako? Kao obrtnik, rekoh maloas, imao sam prigodu upoznati mnogo ljudi. Malo ih je u ovom gradiu koji mi nisu poznati ili koji ne poznaju mene. Ima tu velikih grjenika, zlih ljudi, jadnika, propalica i nevaljalih obitelji. Ali otkad je u na gradi doao obini ovjek, radnik, vidio sam uda. Njegov je poslodavac bio vrlo bijesan i opasan ovjek. Nijedan radnik nije izdrao mjesec dana kod njega. Ali otkad je k njemu doao raditi taj mladi, ja i svi ljudi koji su imali poslovnih veza s tom kuom primijetili smo udnovatu promjenu na njemu. ovjek je postao miran, dobar, a njegova kua danas je poznata kao sklonite svih sirotih i nevoljnih. Kad sam jednom doao poslom u tu kuu, nala se zgodna prigoda i pitao sam domaina to se to dogodilo u njegovoj kui, to je prouzroilo tako temeljitu promjenu i kod njega i njegovih ukuana. Nije mi odgovorio, ve je otvorio ormar, izvadio neki predmet, priao mi i tada sam vidio da ima u ruci Sveto pismo. Rekao mi je: Dok nije bilo ove knjige u mojoj kui, bio sam najnesretniji ovjek. Ova knjiga je donijela sreu meni i mojima. Nali smo duevni mir u Isusu Kristu. O Njemu ta knjiga propovijeda od Postanka do Otkrivenja, i elimo da naa kua bude izvor sree svima koji nam dolaze. Poznavao sam obitelj koja je bila savrena slika bijede. Otac je bio zloglasni pijanac koji je od svoje kue nainio pakao. Bio je opasni ubojica, i svatko je izbjegavao njegovo drutvo. Odjednom se taj ovjek promijenio, prestao je piti, provrijednio se u poslu, prestala je divlja pjesma u njegovoj kui, psovka i zapomaganje zlostavljane ene i djece. Ta je kua danas primjerna u svemu. to se dogodilo? Kakav je to

OAJNIK

11

nauk nainio red i mir u tom domu? Raspitivao sam se o njima. Znate to sam doznao? Onaj mladi posjetio je jedne veeri te ljude, razgovarao s njima, itao im iz Svetog pisma i tako je, kau, udo bilo potpuno. Da vam sad ispriam sluaj bogatog seljaka blizu gradia. Bio je vrijedan, utljiv, poten i tedljiv. Samo je imao manu to bi se brzo razgnjevio i onda tukao sve u kui. To je bio razlog to, unato svoj radinosti i potenju, nije bilo sree u toj kui. Imao je Sveto pismo koje je naslijedio od djeda, ali nije ga nikad itao. Onda je jednog dana sreo onog mladia i on mu je priao kako je sretan otkad ita Sveto pismo. Mladievo iskustvo je tako utjecalo na seljaka da je odluio itati Sveto pismo. im je stigao kui, otvorio je tu staru knjigu i naao ove rijei: Neka sunce ne zae nad vaom srdbom! Otvorio je drugi put i proitao: Ne nagli u srdbu, jer srdba poiva u srcu luaka! Otvorio je po trei put: Neka se ukloni od vas svaka vrsta gorine, gnjeva, srdbe, vike i psovke, sa svakom vrstom zloe. (Efeanima 4,26; Propovjednik 7,9; Efeanima 4,31) Uh, ba se ova knjiga okomila na mene, rekao je ozlojeeno, bacio je na stol i iziao van. Sjeo je na panj kraj drvarnice i poeo razmiljati o neemu o emu jo nikad nije razmiljao. Mislio je: Imam make, pse, krave, konje. Nikad se nisu srdili na me, a ja sam se esto gnjevio na njih. Znai, oni su ipak bolji od mene. Ja sam veliki grjenik, gori sam od mojih ivotinja. Unato tomu to sam gori, toboe se nadam da u doi u nebo nakon svoje smrti. A ako ja, budui da sam ovakav, dospijem na nebo, gdje bi trebale biti moje ivotinje koje su kudikamo bolje od mene? Ne, ovako ne valja, ovako ne smije ostati! Kleknuo je na zemlju i uinio to nikad nije: molio se Bogu iz sveg srca: Boe moj, ja sam gori nego moje ivotinje, jer sam pun gnjeva i ljutine, i time muim sebe, enu i ivotinje. Grijeim Tebi, a sebi zatvaram nebo, jer sam nedostojniji nego ivotinje. Oprosti mi moje grije-

12

BIJEG OKO SVIJETA

he, daj mi novo srce, da budem drukiji! Jaaj moju vjeru i ne ostavljaj me! Dogodilo se neto to nije mogao sasvim razumjeti, ali to je njegova ena mogla osjetiti, njegovi psi nanjuiti, make, konji i krave primijetiti. Za nekoliko dana seljak je zapitao sm sebe: to se to dogodilo da je moja ena sad tako dobra, sto puta bolja nego prije? Pa i psi, make, krave i konji su bolji. to je to? Prije sam se uvijek morao ljutiti na njih. Svi su bili tvrdoglavi, a sad me tako lijepo sluaju. to se to moglo dogoditi? Opet je otvorio Sveto pismo i naao: Kad su Jahvi mili puti ovjeji, i neprijatelje njegove miri s njim. (Izreke 16,7) Taj ovjek je promijenio svoju ud i otad ena i domae ivotinje nisu imali razloga biti tvrdoglavi. Svi su ga zavoljeli, nitko ga se vie nije bojao. Jednom je kazao: Moja je srea to se Sveto pismo pobunilo protiv mene i triput mi u lice kazalo da gnjev i ljutinu Bog rauna u grijeh, a gnjevne iskljuuje iz Bojeg kraljevstva. Sad mi je Bog dao novo srce, pa se i ja mogu nadati vjenom ivotu. Hvala dragom Bogu to me onaj mladi zainteresirao za itanje Svetog pisma. Majstore, i ja zahvaljujem Bogu to vas je potaknuo da u izlog stavite knjiicu Natrag Bogu, a mene uputio ovamo da pogledam u va izlog, proitam poziv i svratim k vama. To nije bilo sluajno, to je Bog tako uredio, inae bih ja ve zavrio u rijeci. I onda vai udnovati doivljaji koje mi ispriaste. Svi ti ljudi nali su mir kod Boga, pa i vi sami. Svatko je dobio od Njega novo srce. Sad sam ja na redu. to vrijedi moja dobra elja ako mi srce ne valja? A kako u izvaditi svoje staro srce? Ne znam. Teko. Zabijeno je stotinom jakih avala. Kako e me Bog osloboditi od mojih grijeha? Majstore, kaite mi, kako u se spasiti od ovog pakla? Mojih grijeha je mnogo, mnogo! Prijatelju, prvu pomo Bog vam je ukazao ovom knjiicom Natrag k Bogu. U Pismu se kae da je Bog Alfa i

OAJNIK

13

Omega, poetak i svretak; dakle, kad je umio dovesti vas k meni, time vas je ve poeo dovoditi k sebi da biste postali Njegovo sretno dijete. Sad ste ve na pola puta k Njemu. A kako e biti s vaim grijesima, i to u vam kazati iz ove knjiice. Bit e to druga pomo koju e vam knjiica ukazati. Ovdje pie: U svakoj umi nalazimo drvee ije se lie zeleni i zimi. Ni vihori, ni oluje, ni kia ne mogu ga skinuti s drvea. Neka tajanstvena sila dri ga premda je sve ostalo drvee potpuno golo. Ali neka doe proljee! Jednog dana vidjet ete da je i to drvee sasvim golo. U jednoj noi otpalo je sve lie s njega. Tko je to uinio? Naila je ivotna sila u obliku soka. Drvo je poelo aktivno ivjeti. Diui se iz korijena kao kakav silan potok, taj se sok razlijeva u grane nosei u sebi silu koja uklanja s puta sve to je staro, pa sve postaje novo. Ta sila kida staro lie i golo drvee ponovno pokriva novom ljepotom. Tako je i s nama grjenicima. Bez Boje pomoi i Svetog Duha bezuspjeno se borimo s grijehom. Ali im dopustimo da nam progovori Boja Rije, da se nastani u naim mislima, zagospodari u naemu srcu i otuda u cijelom naemu biu, osjeamo kako s tom Rijeju ulazi u nas sila nekog novog duha. I odjednom stari grijesi nestaju bez najmanje borbe. Plemenite karakterne crte koje su bile uspavane probude se neoekivano i stvaraju nov ivot. Volja naa izraava se u mnogim djelima ljubavi... Znai, moram nabaviti Sveto pismo i itati ga. Je l tako, majstore? Kroz sve ono to budem itao Duh Boji e djelovati na moje srce i preporoditi ga, da budem dobar, da se obnovim kao priroda u proljee. O, divnog li proljea! Kako e oivjeti moj dom, dosad tako mrtav, tako hladan i nesretan! Kako e to proljee initi dobro mojoj eni i djeici! Ah, eno, djeco moja! Majstore, moram odmah kui odnijeti im radosnu vijest da se Bog smilovao naoj nesretnoj kui i da e odsad sve biti dobro. Da, kui. Natrag Bogu i natrag obitelji!

14

BIJEG OKO SVIJETA

Da, dragi prijatelju, natrag Bogu i natrag kui, tako treba. Vlak koji je vas oajnika dovezao ovamo, za pola sata proi e opet ovuda da vas, smirenog u Bogu, poveze natrag kui, obitelji. Znam da ste potroili sav novac, ali Bog mi je dao i vie od mojih potreba. Zato uzmite ovo novca, da imate za put. I Sveto pismo vam poklanjam, da vas prati na putu kako ne biste opet zalutali... I ovu kutiju groa ponesite, to je za djecu. A sad pourite na postaju, vlak e uskoro doi. Natrag Bogu, natrag kui!

15

AMERIK ANAC
U Gajevoj ulici naega grada ivio je stari stric Ivan Straarevi sa svojom suprugom Marom. Bili su jako stari, dobroduni i svima dragi. Ljudi kau da su stric Ivan i njegova supruga bili najsretniji u gradu. Tako bi bilo da njihov jedinac Josip nije poao loim putem i zagorio im posljednje dane ivota. Imao je dvadeset dvije godine. Noi je provodio u pijanevanju, a dane u spavanju. Tako se jedne veeri potukao s nekoliko mladia i jednog ubo noem. Odleao je 3040 dana u zatvoru, a nakon izdrane kazne vratio se kui. Mati mu je savjetovala da ne ide tim putem kad ima sve to treba, neka ivi mirnim ivotom i bude dobar primjer drugima. I dok je majka govorila, on je ustao, bez rijei dohvatio neki teki predmet i bacio ga na nju. Nije ni doekao majin vrisak, ve je izletio iz kue i kao bijesan pojurio u no. Jadna majka se previjala u bolovima, jer ju je tako nesretno udario da joj je slomio nadlakticu. Od toga dana njihov se jedinac nije vie pojavljivao ni u domu ni u gradu. * * * Prolo je sedamnaest godina otkako su se roditelji rastali od svojega Josipa. Pod teretom duevne boli i starosti stric Ivan je umro, a ena ga nije dugo nadivjela. Sve to su imali oporuno su ostavili sinu, o kojemu nisu znali je li iv i gdje je. Kuicu u dvoritu ostavili su nekoj siroma-

16

BIJEG OKO SVIJETA

noj obitelji, pobonim i dobrim ljudima koje su zamolili da uvaju veu kuu i ostalo dok se sin ne pojavi. * * * Jednog blagdanskog dana na postaji se okupilo prilino svijeta eljnog vidjeti tko sve dolazi u njihov grad. Kad je vlak stigao, iziao je i gospodin srednjih godina, lijepo odjeven, s malim kovegom i tapom preko ruke. Pozvao je koiju i zamolio koijaa da iznese pet-est velikih kovega. I dok se smjetao u kola, raspitivao se za kuu gazde Ivana u Gajevoj ulici i zamolio koijaa da ga tamo odveze. Koija se dobro sjea starog gazde Ivana, ali, ree on, gazda Ivan i njegova supruga ve su davno umrli. Imali su, napomenuo je, jednog sina, ali ih je on napustio i otiao u svijet, moda se i ubio. Nitko nita ne zna o njemu. Stranac se trgnuo na te rijei, ali nije nita odgovorio. Nakon desetak minuta zaustavili su se pred ulazom kue gazde Ivana, a radoznali svijet pojurio je vidjeti stranca. Mnogima se oteo iz grla uzvik da je to ba Josip, Ivanov sin. Ali stranac je pourio u kuu. Tamo je zatekao uvara i njegovu enu i odmah im kazao da je on Josip, sin strica Ivana, koji je svoje roditelje tako grubo napustio, otiao u Ameriku i tamo ivio punih sedamnaest godina ne napisavi roditeljima nijedno pismo. uvar i njegova ena srdano su ga pozdravili i ukratko ispriali kako su njegovi roditelji tugovali za njim, kako su zbog toga ubrzo umrli, ali su ostavili jednu posebno namjetenu sobu za svojega sina ako se ikad vrati kui. Tu je na stolu i pismo, rekao je uvar, koje je napisala vaa mati pred samu smrt i zamolila me da vam ga uruim ako ikad doete. Uzeo je pismo i elio ga proitati. To je bila njezina posljednja elja. Prije nego to je uvar napustio sobu, Josip ga je zamolio da javi majstoru Janku, njegovom nekadanjem najbo-

AMERIK ANAC

17

ljem susjedu i prijatelju, neka doe kako bi se vidjeli i porazgovarali. im je Josip ostao sm, uzeo je majino pismo, otvorio ga i poeo itati njezine posljednje rijei: Dragi, mili i jedini sine, stajalo je u pismu. Tvoj otac te volio do posljednjeg trenutka. Tako je elio vidjeti te barem jo jednom. Ali ti nisi doao. Velika tuga za tobom sruila ga je u grob. Sad poputaju i moje snage. ekala sam, i ekam, ali tebe nema, i to mi uzima posljednju snagu. ekanje mi ne umanjuje ljubav koju osjeam prema tebi. Uvijek sam te voljela. Oh, kad bi se vratio, svojom bih ljubavlju izbrisala sve loe to je bilo. Kako bih bila sretna da ove svoje posljednje snage mogu rtvovati za tvoju sreu! Ali tebe nema, a moj se kraj pribliava. Zna da smo tvoj otac i ja sluili Bogu. Ti to nisi volio. Iao si svojim putem. Ali mi smo zavrili svoj put kroz dolinu ovoga ivota, punu suza i bola. Sine, kad bude itao ovo pismo, znaj da je naa posljednja elja bila da zavoli Rije Boju, da ita Sveto pismo koje ti ostavljamo kao uspomenu da te vodi i da svoj ivot preda Bogu. Mi se rastajemo s ovim svijetom u nadi da e i ti jednoga dana postati Boje dijete tako da se o Kristovom dolasku moemo susresti i zauvijek ostati zajedno. Ovdje nas je rastavio grijeh, ali ljubav je jaa od grijeha. Ljubav e uiniti da se ispuni naa nada. Zato, dragi, mili moj jedine, dovienja! Uini mi tu ljubav kako bismo kod uskrsnua bili zajedno, da te mogu opet grliti i ljubiti. I sad zbogom, miljenie moj, dovienja! Tvoja majka. Netko je zakucao na vrata. Josip je brzo obrisao suze i otvorio. Na vratima je stajao majstor Janko. Josipe ree majstor javljeno mi je da si doao pa sam pohitio ovamo pozdraviti te i pomoi ako ti neto ustreba. Kako sam sretan to si se vratio! O, da si doao samo malo prije, kako bi se radovali tvoji roditelji! Ali, hvala Bogu to si barem sad doao. Kako si?

18

BIJEG OKO SVIJETA

Stari prijatelji imali su mnogo toga priati. Na kraju je majstor Janko rekao: Josipe, dragi prijatelju, vidim da si imao sreu u Americi. Obogatio si se, ali ne znam kako je s bogatstvom tvoje due i posjeduje li ga uope. Bog je vodio rauna o nepravdi koju si uinio svojim roditeljima i nije zaboravio njihove suze. S jedne strane Bog ti je davao, s druge uzimao. Prezirao si Boga, prezirao si roditeljsku ljubav i odgoj. Htio si slobodu, novac i uivanje. A kad si sve to stekao, Bog je otvorio brane tvoje savjesti i poplava njezine grinje odnijela je sve tvoje zadovoljstvo, a tebe dovela natrag na roditeljski prag, gdje si takoer sve izgubio. Ali neto ti ostaje. Tvojih roditelja nema, ali te doekala njihova ljubav. Ona te upuuje jedinim putem koji vodi k srei. A doekao te i najbolji prijatelj. Bio sam drugi sin tvojih roditelja, tjeio sam ih i hrabrio do posljednjeg trenutka. Bilo je trenutaka kad je izgledalo da e njihova ljubav prema tebi potpuno izblijedjeti, ali sam ih uvijek uio da prava ljubav, koja je od Boga, nikad ne prestaje. Njihove usne su prestale moliti za tebe, ali moje molitve nikad nisu prestale. Josipe, znam da si od roditelja naslijedio dobru duu, ali si na nju nagomilao itava brda grijeha. Nijedna sila ovoga svijeta ne moe ukloniti niti unititi ono to je dobro. Da bih ti olakao povratak dobru, posluaj priu koju sam uo dok sam bio zarobljen u Rusiji. U junoj Rusiji ima pustih krajeva koji se zovu stepe. Tamo nema kamenja, zato konji nisu potkovani. Ali kad nastupi zima, stepe se zalede i tko nema potkovane konje, ne moe na put. U tamonje selo doao je neki trgovac. Ba u to vrijeme stepa se zaledila i trgovac se naao u neprilici jer je samo jedan ovjek u selu imao potkovane konje. Trebalo je putovati sedam sati do najblie eljeznike postaje. Vlasnik tog konja pristao je odvesti trgovca za samo tri rublja iako je mogao traiti mnogo vie. Trgovac je mnogo priao. Upitao je:

AMERIK ANAC

19

Vjeruju li seljaci u ovome kraju jo uvijek u one stare prie o Bogu, o stranom sudu i u druge bajke koje su izmislili sveenici? Sigurno, u sve to vjerujemo. Mi u gradu smo kolovani, itamo suvremenu literaturu pa u te gluposti vie ne vjerujemo. A vi seljaci ste zaostali, pa vas svatko vara i obmanjuje. Seljak e nato: Ba je dobro to vi trgovci ne vjerujete u Boji sud i to vas savjest ne grize. Jer kad kod nas kupujete ito, varate nas na sve mogue naine pa vas savjest niti najmanje ne grize. Ali ja u vam jo noas dokazati da e doi Boji sud i strana kazna na sve zle i nepravedne ljude. Trgovac mu se podrugljivo nasmije i ree: Morali biste me voziti mnogo noi dok biste me uvjerili. Dobro ree seljak. Uvjeriti u vas jo noas. Put ih je vodio sve dalje kroz stepu. Uzalud je trgovac ekao da seljak progovori i ispuni svoju rije. Sad vjerojatno razmilja kako e me uvjeriti pa mu nita pametno ne pada na um, smijeio se trgovac u sebi. Seljak se iznenada okrenuo trgovcu i apnuo mu na uho: Tu dolje, u ovom jarku, gospodine moj, nedavno su nali naeg trgovca koji je trgovao maslom. Netko mu je presjekao vrat. Tako! Zar je putovanje u ovom kraju tako opasno? upitao je trgovac. Kad su stigli neto dalje, seljak se opet okrenuo i apnuo trgovcu: Vidite onaj mali vrh? Prije dva mjeseca ondje su zaklali dvojicu trgovaca. Putnik se zaprepastio: Nisam znao da je ovaj kraj tako opasan. To je grozno! Kao da mu je ta vijest zavezala jezik, jer punih dvadeset minuta nije progovorio ni rijei. Iznenada je seljak zausta-

20

BIJEG OKO SVIJETA

vio konje, skoio s kola i naredio trgovcu da smjesta sie. Zgrabio je zapanjenog trgovca za vrat, zamahnuo nad njegovom glavom velikim noem i glasno mu zapovjedio: Sad moli svoj posljednji Oena, jer e za nekoliko trenutaka umrijeti! Smiluj se, ovjee, smiluj se radi moje ene i sitne djeice! povikao je trgovac diui k njemu ruke. uti! zagrmio je ponovno seljak. I ja imam kod kue enu i djecu, oni su meni blii nego tvoji! Onda pomisli barem na Boga koji e te kazniti za ovaj zloin ree trgovac. Kojeta! Nema Boga, suda nema, kazne nema, nemam se ega bojati. Nitko nee doznati to ja sad inim. Dva su sata poslije ponoi. Tko moe kazati to se dogodilo sa strancem koji se odvezao na postaju po ovoj pustinji, gdje vuci imaju sastanke? Uskoro e oni glodati tvoje kosti. Stvar je rijeena! S tobom je svreno! Samo treptaj oka i glava e ti se skotrljati u snijeg. Kod tih rijei trgovac je podizao ruke k nebu i plauim glasom zapomagao: Gospodine Boe, smiluj mi se! Mnogo sam grijeio, mnogo varao, i sad moram ovako umrijeti. Oh, moja zlatna, jadna djeice kod kue! Seljak ga je gurnuo u rebra i rekao: Sad sluaj! Ima li Boga? Ima li stranog suda? Ima li kazne za zlikovce? Da, da, ima Boga. Dobro, postoji li Bog koji e jednom suditi svakom ovjeku? Sigurno postoji i sudit e svima. Dobro, onda sjednite u kola da vas vozim dalje. Kad su stigli na postaju, trgovac mu je ponudio 25 rubalja. Ali seljak je rekao: Trebam dobiti samo tri rublje, a vjeronauk sam vas uio besplatno, samo ga dobro zapamtite!

AMERIK ANAC

21

Tako, moj dragi Josipe, danas je doao red na tebe da neto naui. Htio si prevariti Boga i svoje roditelje, kao onaj trgovac to je varao seljake. U mladosti si otimao i Bogu i njima ljubav i potovanje koje si im dugovao. I Bogu i ljudima zadao si neiskazane jade. Da si posluao Boga i svoje roditelje, oni bi i danas bili ivi i sretni s tobom. Ovako si ih liio svake roditeljske radosti i svojim bezbonim postupkom gurnuo u crni grob. to si time postigao? Gdje ti je srea i sloboda za kojima si bezduno tragao? Tebi je Bog sudio ve ovdje na Zemlji, jer si, unato svojemu blagu, najnesretniji ovjek pod nebom. Luta po svijetu kao da te netko progoni. Ima svega, a ne moe jesti, ne moe piti niti spavati u miru. Morao si se vratiti u ovu pustu kuu da bi nauio ljubiti, kao onaj trgovac to je morao doi u pustinju da bi nauio vjerovati i Boga se bojati. I ja tebe pozivam: sjedni na moja kola i dopusti da te odvezem na postaju, da usput naui vjeronauk, a poslije da se s postaje odveze vlakom spasenja u vjeni ivot. Najprije dopusti svojoj dui da se pozabavi sadrajem majinog pisma i onim to sam ti priao. Posao me zove, ali sutra naveer doi u opet. Kleknimo i zahvalimo Bogu za tvoj povratak i daljnji put prema svijetlim visinama. Kad su kleknuli, aneli su krilima zaklonili svoja lica, a molitva majstora Janka poela se dizati prema nebu kao dim veernje rtve: Oe na koji si na nebu, sveti se ime tvoje, doi tvoje kraljevstvo, kraljevstvo milosti i pratanja za mojega dragog prijatelja Josipa, koji se izgubio i toliko zla uinio, ali Tvoja beskrajna ljubav nae ga i on klei ovdje, do Tvojih nogu, i moli za oprost, da ga primi u svoje kraljevstvo milosti i ljubavi. O, blagoslivljaj, duo moja, Gospodina i ne zaboravi nijedno dobro to ti je uinio! On ti prata sve grijehe i iscjeljuje sve bolesti tvoje, izbavlja od groba ivot tvoj, vjenava te dobrotom i milou, ispunjava dobre elje tvoje, ponavlja se kao u orla mladost tvoja.

22

BIJEG OKO SVIJETA

Oe na, koji si na nebesima, tisuu puta Ti zahvaljujem to si usliio molitvu Josipove majke i vratio ga ovamo. Molim Te, uini da sutra naveer pomou Tvojega Duha shvati svoje spasenje i, kao onaj bludni sin, i on da Te zagrli i pone ivjeti novim ivotom koji e ga u dan Tvojega slavnog dolaska sjediniti s njegovim roditeljima i otvoriti nam sreu kojoj nee biti kraja u vijeke vjekova. Josipe, kad je pravedni Job u jednom danu izgubio zdravlje, imanje, sinove i keri, neto ipak nije izgubio. Tu svoju vjeru izrazio je rijeima: Ja znadem dobro: moj Izbavitelj ivi! (Job 19,25) Tako je svjedoio taj nesretnik davno prije Mojsija. im je zgrijeio prvi ovjek na Zemlji, Otkupitelj je poeo spaavati ovjeka. U Postanku itamo da je Njegovo prvo djelo bilo to to je u ovjekovu narav usadio neprijateljsko gledite prema Sotoni i grijehu, odurnost prema svemu to je grjeno. (Postanak 3,15) Odurnost prema grijehu jo nije potpuno spasenje, ali je prvi korak k spasenju. Nemogue je spasiti od grijeha ovjeka kojemu grijeh nije oduran, ve ga voli i trai. Janko, a to je sve grijeh? Zar samo ovo zlo to sam uinio roditeljima, ili jo neto? Staro tumaenje kranskog nauka odgovara na to pitanje ovako: Tko god poinja grijeh, kri zakon; grijeh je krenje zakona. (1. Ivanova 3,4) U Boji zakon pripada sve ono to nam je Bog zapovjedio ili zabranio. To su Deset Bojih zapovijedi koje je Bog dao Izraelcima, a obvezuju i nas krane i sve ljude. O Zakonu, o Deset Bojih zapovijedi Isus je kazao: Nemojte misliti da sam doao ukinuti Zakon i Proroke... Jer, zaista, kaem vam, dok opstoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrica slova iz Zakona sigurno nee nestati, a da se sve ne ostvari. Prema tome, grijeh je i kad ne inimo neto to nam te zapovijedi zapovijedaju, ali i kad inimo neto to nam zabranjuju. A ti, Josipe, ve samim time to si metnuo svoju ruku na majku, prestupio si svih Deset zapovijedi: prvu i

AMERIK ANAC

23

drugu, jer si u svojoj mati stvorio nekog drugog boga koji je odobravao da ini takvo zlo; treu, jer si prije, dok si se jo molio Bogu, uzalud prizivao Njegovo ime; etvrtu, jer si pogazio svrhu subote koja je ovjekovo posveenje i duevno spokojstvo u Bogu; petu, jer nisi potovao svoje roditelje i nisi ivio po njihovim savjetima; estu, jer si ih svojim postupkom gurnuo u grob; sedmu, jer si otkazao vjernost Bogu i roditeljima i postao jedno sa Sotonom; (1. Ivanova 3,8) osmu, jer si svojim roditeljima silom oteo sve radosti i zadovoljstva u njihovu sinu jedincu; devetu, jer si se svuda pred ljudima pravio dobrim i potenim ovjekom, a zapravo si bio veliki grjenik kojega je svatko trebao prezreti i osuditi. Ali bio si vjet pa si to sve lijepo prikrio i ljudima zamazao oi. Najzad, i desetu zapovijed si prestupio, jer si odbacio svoje roditelje i poelio svijet i sve to je u svijetu. Ta elja za svijetom bila je tako jaka da nikad, nijednom dopisnicom nisi ublaio bol i alost svojih roditelja. Sve ti je bilo vanije od roditelja. Tvoj novi bog stalno te tjeio da nisi tako grjean: kod kue moda i nisi bio tako dobar, ali inae si ispravan ovjek. Ne krade, ne ivi bludno, ne ubija. Da, ali sad vidi pravu istinu: Uistinu, ako tko vri sav Zakon, a pogrijei samo u jednome, postaje krivac za sve! (Jakov 2,10) Kazao sam: ne moe se spasiti od grijeha onaj komu grijeh nije oduran, ve ga voli i trai. ovjek koji voli ono to zapovijedi zabranjuju, a mrzi ono to zapovijedaju, ne moe drati Boje zapovijedi. Dva su duha u ovome svijetu: jedan usauje i potpiruje u ovjeku odurnost prema grijehu, a drugi elju za grijehom. Prvi duh crta grjeniku grijeh u njegovim pravim bojama, drugi ga crta lanim i varljivim bojama. Job je mrzio zlo. Kad je izgubio sve to je imao, ipak je bio zadovoljan jer nije izgubio svojega Otkupitelja. vrsto Ga se drao do posljednjeg trenutka teke kunje, i najzad je iskusio divno otkupljenje. Nije se mogao sm iskupiti, ali je svo-

24

BIJEG OKO SVIJETA

jom vjerom dao slobodu nebeskom Otkupitelju da ga otkupi. Josipe, ti si sve izgubio, ak i svoje bogatstvo, jer zbog grinje savjesti nisi sposoban iskoristiti ga i u njemu uivati. Ali uj to ti ovoga trenutka govori Isus Krist, Otkupitelj svih koji Ga trae: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. Uzmite jaram moj na se i uite od mene... Tako ete nai pokoj svojim duama. (Matej 11,28.29) Josipe, odbio si sve molbe svojih roditelja, i evo kamo si stigao. Nemoj odbiti poziv nebeskog Otkupitelja. Prve rijei Njegovog pretee Ivana bile su: Pokajte se! Prve rijei apostola Petra na blagdan Duhova bile su: Pokajte se! (Matej 3,1.2; Marko 1,9.14.15; Djela apostolska 2,37.38) To su i prve rijei koje ja upuujem tebi, Josipe: pokaj se! Pokajanje je prvi uvjet novog ivota, temelj spasenja. Odavno si uguio u sebi ono gnuanje prema krenju Bojih zapovijedi, koje je Bog uinio drugom ljudskom naravi odmah nakon ovjekova pada u grijeh. Tvoj postupak odvojio te od roditelja, od Boga, od sree. Dopusti sad da Bog uspostavi svoj zakon u tebi, da oivi tvoju obamrlu savjest i da te vodi Njegov Sveti Duh. alost, naime, koja je po promisli i volji Bojoj raa spasonosno i stalno obraenje, dok alost svijeta raa smrt. (2. Korinanima 7,10) Apostol Ivan nam dokazuje to slijedi nakon pravog pokajanja: Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je On i pravedan: oprostit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravednosti. (1. Ivanova 1,9) Da Krist nije umro umjesto nas, nae priznanje ne bi nita pomoglo, jer Bog nam ne bi mogao oprostiti grijehe i izbaviti nas od vjene smrti. Ali budui da je Isus umro umjesto nas, Bog nam oprata uime Krista i Njegove smrti na Golgoti. Pokajnik ne moe nita drugo uiniti, ve samo vjerovati da nas krv njegova Sina, Isusa Krista, isti od svakoga grijeha. (1. Ivanova 1,7) Oprostit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravde. (1. Ivanova 1,9) To osloboenje Isus naziva novoro-

AMERIK ANAC

25

enjem. Po Njegovim rijeima, nitko ne moe vidjeti Boje kraljevstvo i ui u nj ako se nije nanovo rodio. (Ivan 3,3) U Postanku itamo da je Bog stvarao snagom svoje stvaralake Rijei. (Postanak 1,3.6.9.11.14.20.28.29) Sve je po njoj postalo i nita to je postalo nije bez nje postalo, kae apostol Ivan. (Ivan 1,3) Bog je poslije dao tu Rije preko proroka i apostola svim ljudima da bi kroz nju postali novi ljudi, sposobni za kraljevstvo Boje. Zato apostol Petar savjetuje svima koji ele doi u Boje kraljevstvo: Poto ste pokoravanjem istini oistili svoje due... jer ste ponovo roeni, ne iz raspadljiva, nego iz neraspadljiva sjemena: rijeju ivoga i vjenog Boga. (1. Petrova 1,22-25) Ali kod stvaranja nije radila samo Rije, nego je imala suradnika Svetog Duha. (Postanak 1,1.2) Zato rijei Svetoga pisma nisu kao druge rijei. Isus je rekao: Duh je onaj koji oivljava, a tijelo ne vrijedi nita. Rijei koje sam vam rekao jesu duh i ivot. (Ivan 6,63) Grjenik koji se kaje i prima Boju Rije to je puna Svetoga Duha, postaje novi ovjek, novo stvorenje. Slovo ubija staroga ovjeka, naime preljub, blud, neistou, idolopoklonstvo, vraanje, neprijateljstvo, svau, pakost, ljutnju, prkos, raspru, sablazan, krivovjerje, ubojstvo, pijanstvo, prodrljivost i ostalo. Duh je onaj koji oivljava, a tijelo ne vrijedi nita. (Ivan 6,63) Novoroenje je, dakle, drugi uvjet spasenja. Prema tome, odbacite od sebe svaku vrstu zloe i svaku vrstu lukavtine, licemjerja, zavisti i svaku vrstu klevetanja. Budui da ste tek novoroena djeica, eznite za onim istim duhovnim mlijekom da rastete. Nema vee alosti za sretne roditelje, da po njemu uzrastete za spasenje, ako ste zbilja iskusili da je dobar Gospodin. (1. Petrova 2,2) Onaj tko se nanovo rodio Bojom Rijeju i Njegovim Duhom stvoren je u Kristu Isusu radi djela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da u njima ivimo. (Efeanima 2,10) Bog se nije promijenio. Ni uvjeti spasenja nisu promijenjeni. Kad je neki bogati mladi pitao Krista: Uitelju, to dobro

26

BIJEG OKO SVIJETA

moram initi da postignem ivot vjeni?, Isus mu je odgovorio: Ako hoe ui u ivot, vri zapovijedi. (Matej 19,16) Zapovijedi otkrivaju u sebi Boji karakter, Boju narav. Zato je apostol Petar definirao pravo kranstvo ovim rijeima: Tim nas je obdario skupocjenim i najveim obeanim dobrima, da po njima, umaknuvi pokvarenosti koja je zbog opake poude u svijetu, postanete dionici boanske naravi. (2. Petrova 1,4) Kao to dijete ne postane ovjek za jedan dan, tako ni novoroeni kranin ne postane savren za jedan dan. On mora rasti u Kristu i napredovati u Bojoj naravi. Apostol Pavao zato je pisao svojemu suradniku Timoteju: ... da tvoj napredak postane oit svima! (1. Timoteju 4,15) Petar je pisao vjernima: ... uloite svu revnost da sa svojom vjerom spojite potenje, s potenjem znanje, sa znanjem uzdrljivost, s uzdrljivou postojanost, s postojanou pobonost, s pobonou bratsku ljubav, s bratskom ljubavi ljubav uope! (2. Petrova 1,5-7) To rastenje u kranstvu Pismo naziva i posveenje. Posveenje je posljedica doivotne poslunosti Bogu i Njegovim zapovijedima. Novoroenje se postie Bojom Rijeju i Njegovim Duhom, a time se postie i posveenje. (Ivan 17,17; Rimljanima 15,16; 1. Solunjanima 5,22.23) Posveenje je, dakle, trei uvjet spasenja. Isus Krist te eka. Umro je na kriu za tvoje grijehe. On je isplatio tvoj dug i eka da Mu prie kao izgubljeni sin, da Mu prizna svoju krivnju, da Ga moli za oprotenje i zatrai od Njega haljinu Njegove pravde. Krist je rekao grjenicima: Budu l vam grijesi kao grimiz, pobijeljet e poput snijega; kao purpur budu li crveni, postat e kao vuna. Htjednete l me sluati, uivat ete plodove zemaljske. (Izaija 1,18.19) A h, dragi Janko odgovori kroz suze Josip vidim i osjeam da sam veliki grjenik. Nisam zasluio da me nosi zemlja. Sve je tako kako ti govori. Znam: ako ne krenem novim putem, jadno u zavriti. Vjerujem da ima Boga,

AMERIK ANAC

27

vjerujem da e On suditi svakom ovjeku, pa i meni. elim sluiti Bogu, znam da je to jedini spas za mene. Ipak, moj je grijeh prevelik, meni se ne moe oprostiti. Ali savjest me ve toliko izmuila, ivot mi je tako gorak da sam spreman dati sve to imam samo da mi Bog oprosti grijehe i vrati mir. Naui me, dragi Janko, to trebam uiniti da bi Bog pogledao na mene i oprostio mi grijehe. Josipe, ve sam ti kazao. Bog trai samo jedno: da primi Krista u punoj vjeri, da vjeruje da je On umro za tvoje grijehe, da ih je na kriu svojom krvlju izbrisao i sad samo eka da sve to primi iz Njegovih ruku. Treba samo prii Kristu, uzeti iz Njegovih ruku dar oprotenja i djelo Njegove pravde, dopustiti Mu da se svojim Duhom nastani u tebi, itati Njegovu Rije koja nam je dana u Svetome pismu i moliti za dar Svetoga Duha kako bi Boja Rije i Sveti Duh mogli preporoditi tvoje srce i posvetiti itav tvoj duh, duu i tijelo. A to sve, Josipe, potpuno je besplatno. Isus je platio sve to se moralo platiti, jer i apostol Petar svjedoi: Znajte da niste otkupljeni neim raspadljivim srebrom ili zlatom od svoga bezvrijednog, od otaca batinjenog naina ivota, nego skupocjenom krvi Krista kao nevina i bez mane Janjeta. (1. Petrova 1,18.19) Za spasenje ne treba platiti nita. Neki misionar propovijedao je evanelje divljem plemenu Indijanaca u Sjevernoj Americi. Jednoga dana doao mu je u posjet plemenski poglavica. Spoznao je da je grjenik i da mu je potrebno spasenje. Doveo je lijepog konja i kazao: Doao sam kupiti sebi spasenje; evo ovoga konja, njega dajem Kristu da bi mi oprostio grijehe i dao vjeni ivot. Spasenje se ne prodaje za konje, odgovori mu misionar. Poglavica je napustio misionara i razmiljao o tome. Sutradan je opet doao i poveo sa sobom estogodinjeg sina.

28

BIJEG OKO SVIJETA

Evo, dajem svojega prvoroenca za oprotenje grijeha. Misionar je odmahnuo glavom i rekao: Bog ne trai takve nagrade. Onda, evo, dajem i ovo zlato, rekao je Indijanac. Ponio sam sve to u sluaju ako ni moje dijete ne bude dovoljna nagrada Bogu za skupocjeno blago kao to je oprotenje i vjeni ivot. Znaj da se propadljivim zlatom ne moe iskupiti od svojega grjenog ivljenja, odgovorio je misionar. Zar to ne moe razumjeti? Poglavica se trgnuo. Nikako nije mogao shvatiti kako je mogue da su svi njegovi darovi odbijeni. Najzad je pao niice pred misionara i zavapio: Nemam nita dragocjenije od ovoga to sam ponudio. to onda mogu dati Bogu da mi oprosti grijehe i dade mi vjeni ivot? Misionar mu je odgovorio: Evo to trai Bog od onoga tko se eli osloboditi grijeha i imati vjeni ivot: rtva Bogu duh je raskajan; srce raskajano, ponizno, Boe, nee prezreti. (Psalmi 51,17) U Psalmu 40,6 nadahnuti pisac kae da Bog ne trai rtve i darove za oprotenje grijeha i spasenje, nego samo jedno: da grjenik odlui initi dobro, da zavoli Boji zakon i navjeuje ljudima Boju pravdu i spasenje Njegovo i ne krije milost i istinu Njegovu. Nakon tih rijei Josip je pao na koljena, skrio glavu u ruke i isprekidanim rijeima zavapio Gospodinu: Gospodine, Spasitelju moj, evo me, nesretnika, pred Tvojim svetim licem. Ne smijem podignuti lice k Tebi, jer sam tako mnogo grijeio. Moji su grijesi mnogobrojni, veliki i teki. Svalili su u grob moje drage roditelje i unesreili mnoge ljude. Gospodine, Boe moj, budi milostiv meni, grjeniku koji nisam dostojan progovoriti pred Tobom. Ali Ti si probudio moju savjest; kao dobri pastir traio si me i danju i nou. Tvoj dobri Duh nije me ostavio, ve je uinio

AMERIK ANAC

29

sve da bi me doveo k Tebi. Uzeo mi je sve zemaljske radosti da bi u meni mogao probuditi enju za radou koju samo Ti moe dati. Ti si u pravom trenutku poslao k meni svojega slugu, mojega dobrog prijatelja, da mi preko njega objavi svoju neizrecivu ljubav koja Te vodila kad si svoje najdragocjenije rtvovao na kriu za moje spasenje. Ti sad eka da doem i primim ono to si spremio za mene, najgoreg ovjeka. Spasitelju, primi moju hvalu koja je slaba, jer ne umijem dostojno zahvaliti na Tvojemu daru. Primam Tvoj oprost, primam spasenje, primam Tvoju svetu Rije i otvaram svoje srce Tvojemu svetom Duhu s molbom da me preporodi, posveti i udostoji Tvojega neiskazanog dara. Primi moje grjeno srce, operi ga u krvi svojega ljubljenog Sina, upii na njega svoj sveti Zakon, svoje zapovijedi, i vrati mi to obnovljeno srce da mogu ivjeti novim ivotom. Neka bude volja Tvoja kako na nebu, tako i u mojemu buduem ivotu. Izlij svoju ljubav u moje novo srce, da nikad vie ne ini zlo ni Tebi ni ljudima. Uzmi sve to imam, posveti i upotrijebi u slubi evanelja, da radosna vijest spasenja moe doprijeti do svih ljudi koji su nesretni kao to sam i ja bio. Daj mi snage da mogu ostati uvijek Tvoj, ovdje u ivotu i u onaj dan kad doe uskrisiti svoju vjernu djecu. Uini tu milost da se tada i ja naem s mojim dragim roditeljima, da se raduju sa mnom i da Te zajedniki slavimo u vijeke vjekova. Amen. * * * Kaem vam, tako e biti vee veselje na nebu zbog jednog grenika koji se obrati nego zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraenja. (Luka 15,7)

30

BIJEG OKO SVIJETA

NEOBINI BOLESNIK
Razbolio se gospodin Perukovi. Pozovu k njemu lijenika, dr. Rankovia, njegovog dugogodinjeg poznanika. Na sva njegova pitanja o bolesti bolesnik nije odgovarao. Najzad je rekao: Gospodine doktore, vi ste nekad studirali teologiju, a kad ste uvidjeli da je vjerski nauk la, postali ste materijalist, ili bezbonik. Je li tako? Na to udno pitanje lijenik je odgovorio: Da, tako je. Taj odgovor kao da je osnaio bolesnika, jer je nastavio vidljivo raspoloeniji: Vidite, to se dogodilo i sa mnom. Kaite mi, molim vas, jeste li onda stekli potpuni mir? Gospodine Perukoviu ree lijenik zar nije bolje da govorimo o vaoj bolesti? Danas nemam mnogo vremena. Sad je najvanije da ozdravite, a o drugom emo razgovarati poslije ako ba elite. Bolesnik je odmahnuo rukom i povikao: Nipoto! Ostavite moju bolest i odgovorite mi na pitanje. Nemojte me razoarati u mojoj nadi, jer u vas imam potpuno povjerenje. Meni je sad to pitanje najvanije na svijetu. Dobro, a to elite doznati od mene? zapita lijenik. Htio bih znati jeste li se zaista oslobodili svega onoga to ui vjera i jeste li potpuno uvjereni da je to sve puka izmiljotina. Lijenik se zbunio i nita nije odgovorio.

NEOBINI BOLESNIK

31

Teko meni uzdahnuo je bolesnik. Zato ne odgovorite? Sad znam to je s vama. Niste sasvim naistu s vjerskim pitanjima. U vaem srcu jo se bore dvije struje. A ni ja nisam naistu. Zato ne kaete da smo ispravno postupili odbacivi onu vjersku glupost? Zato me ne utjeite rijeima: Budi miran, ne brini se ni za to. Nema Boga, nema suda, nema nikakve glupe bajke, popovske izmiljotine. ovjek nikome ne odgovara; to god radi, bilo da lae, krade, voli ili ubija, mora to raditi jer takvi su zakoni njegove naravi. On nije kriv to postoje takvi zakoni, jer ih nije sm postavio. Grijeh to je samo strailo za neprosvijeene ljude, za neuki svijet. Doktore, zato ne govorite tako? Zato sam vas pozvao k sebi. Moram to uti iz vaih usta i ozdravit u. Recite, molim vas, to je istina. Smirite se, gospodine Perukoviu ree lijenik. Zato se tako uznemiravate? Vi znate da sam odbacio vjeru. Danas nema prosvijeenog ovjeka koji bi mogao vjerovati u te prie. Istina, dou trenuci kad ovjek osjea malo drukije, kao kad starac uzme u ruku staru knjigu sa slikama koju je imao jo kao dijete. Te slike probude davne uspomene i osjeaje pa se u njemu javi enja za sretnim danima... Lijenik nije dovrio reenicu, a bolesnik mu je dobacio: ujte, gospodine doktore, takvo mudrovanje nee me zadovoljiti. Odgovorite mi sasvim odreeno i potpuno jasno. elim znati jesam li samo via ivotinja ili sam bie koje umije razlikovati dobro i zlo, pa zato mora jednoga dana poloiti raun o svojemu ivotu. Sluajte, moram to znati sasvim sigurno, jer je rije o tekoj stvari. Ako nema Boga, suda i odgovornosti nakon smrti, onda u utjeti i dalje. Ali... ako moram stupiti pred Boga... onda ne mogu pred Njega ovakav kakav sam sad. Gospodine doktore, priite blie, da vam neto kaem. Nitko iz moje obitelji ne zna za to niti smije doznati. Ja sam zloinac... Sjeate se, prije mnogo godina dogodio se onaj zloin... Imao sam

32

BIJEG OKO SVIJETA

sreu. Sva krivnja je pala na drugog ovjeka. Na mene nije nitko ni posumnjao. On je bio osuen i umro je u tamnici. Ja sam bio njegov krvnik... Zato me to nedjelo pee kao iva vatra ve toliko godina? Kaite mi, zato nemam mira? Izdrao sam paklene muke, i tako se muim svih ovih godina. Doktore, to je to, kakva je to bolest? Je li ona u bubrezima, pluima ili ivcima? Gdje je ta muka? Govorite! Doktor je zanijemio. inilo mu se nemoguim da je taj potovani graanin bio sposoban uiniti takav grozan zloin. Nije znao to bi kazao. Bolesnik je nastavio: Teko meni, jer vidim da je nestala i moja posljednja nada. Oekivao sam da ete ismijavati moj strah, kazati da se niega ne bojim, da s tim sluajem mogu sasvim mirno ii u susret smrti, a vi ne kaete nita. O, kad biste znali kako je strano neprestance gledati pred oima lice nevino osuenog ovjeka i sluati iz dana u dan rijei koje je na sudu neprestano ponavljao: Ja sam nevin. Kad biste morali gledati tu sliku i sluati taj krik, onda biste me mogli razumjeti. Doktore, budite milosrdni prema meni nesretniku. Dajte mi dovoljnu koliinu morfija, da zaspim i vie se ne probudim. Izbavite me...! Doktor je odgovorio: to vi mislite? Da postanem va ubojica! Smirite se. Nemam vie vremena biti kod vas. Dopustite da vas pregledam. Kad ga je pregledao, bilo mu je jasno da je gospodin Perukovi zdrav. Rekao mu je: Gospodine, bili ste iskreni prema meni. Budite sigurni da e to ostati u tajnosti. Nisam odgovorio na vae pitanje, jer ne znam to bih vam kazao, u to biste se mogli pouzdati. Pitanja religije su velike zagonetke. Nas dvojica smo spoznali da dananje kranstvo ui mnogo toga to se protivi zdravom razumu. Ali... Zato ali? zavapi bolesnik. to elite kazati?

NEOBINI BOLESNIK

33

Doktor je nastavio: Htio sam kazati da poznam ljude koji su sretni, jer vjeruju u oprotenje grijeha i milost. to kaete? povikao je bolesnik. Lijenik je ponovio svoje rijei i rekao: Imam jednog prijatelja koji je plemenit i poten. On je jedan od onih krana kojima se mi stalno izrugujemo. Bilo bi dobro kad biste s njim govorili. Doktore, molim vas, poaljite ga k meni, i to odmah, jer ne mogu vie izdrati. Pourite, molim vas! Nije proao ni jedan sat, a na vratima se pojavio majstor Janko. Priao je bolesniku i progovorio s njim nekoliko ljubaznih rijei. Kad mu je ispriao svoju alosnu priu, bolesnik je kazao: Majstore, sad ste doznali svu moju alosnu povijest. Da, veliki sam bijednik, jer sam ubio ovjeka... Oh, zato sam se rodio! Majstor Janko ga je ozbiljno pogledao u oi i rekao: Htjeli ste odstraniti Boga iz svojega srca mislei da su Ga ljudi sami izmislili, ali vam, eto, nije uspjelo. Bog ipak postoji. To to vas mui nisu bubrezi, plua ili ivci, nego ruka nebeskog Oca, ruka Boja, koja vas trai. Budite iskreni i priznajte da ste dragovoljno odgurnuli Boga od sebe; priznajte da ste u svojoj tvrdoglavosti ugasili svjetlo koje vas je trebalo voditi u vjeni ivot. Nije nimalo udno to ste sad u potpunoj tami. Sa svim ostalim ljudima, i vi ste dobili kraljevski dar od Boga, a to je slobodna volja. Znate da imate u sebi savjest koja vam kae to je dobro, a to zlo. Savjest vas nagovara da inite ono to je dobro. Ubili ste dva ovjeka, sebe i onog nesretnika, ali od onog trenutka progonio vas je Boji zakon. No Bog vas nije progonio zato da bi vas unitio, nego da bi vas spasio. Ako se skruenim srcem obratite k Bogu, nai ete milost, jer je Sin ovjeji doao da trai i spasi to je izgubljeno. (Luka 19,10) Prijatelju, sad me posluajte. Postoji Bog, i On e jednoga dana

34

BIJEG OKO SVIJETA

platiti svakom ovjeku po njegovim djelima. Taj Bog danas se otkriva ljudima kao Bog milosti; ali blizu je dan kad e se otkriti cijelome svijetu kao Bog osvete. Strano je upasti u ruke Boga ivoga. (Hebrejima 10,31) I taj Bog dao nam je sigurne dokaze da e On jednoga dana zaista suditi ljudskome rodu i nagraditi dobro, a kazniti zlo, jer i apostol kae: Ne varajte se: Bog se ne da ismjehivati! to tko sije, to e i eti. (Galaanima 6,7) Po rijeima proroka Daniela, ba sad, u ovo nae vrijeme na nebu zasjeda istrani sud koji na temelju svojih knjiga i Deset zapovijedi ustanovljuje kome se grijesi mogu izbrisati, a kome se ime brie iz Knjige ivota. Malo je stvari u Svetome pismu koje su tako tono odreene kao to je odreen Boji sud. I sm dan, dakle poetak tog suda, Bog je odredio mnogo stotina godina unaprijed. Na temelju toga apostol Pavao je kazao u Djelima 17,31: ... Bog je odredio dan kada e pravedno suditi svemu svijetu. A gdje traiti to odreeno vrijeme suda? U Hebrejima 8,5 itamo da je svaka stvar i svaka sluba u hebrejskom hramu predoavala stvari i slube nebeske svetinje. Tako su Hebreji svetkovali blagdan nazvan Yom Haddin, to jest Dan suda. A zvali su ga i Dan truba i Dan sjeanja. To je bilo 1. tirija, prvoga dana nakon svretka crkvene godine. U njihovom molitveniku Mahsoru pie da su stvarno svi dani od 1. do 10. tirija bili sudnji dani, posveeni sjeanju na ivot u proloj godini, ispitivanju savjesti, obraenju i bogobojaznom, ozbiljnom i savjesnom pripravljanju za deseti dan. Od 1. tirija ustanovljavano je, na temelju knjiga, da se desetog dana oiste iz svetinje grijesi onoga tko je dostojan, a tko nije dostojan, da se desetog dana istrijebi izmeu Boje djece. Tako itamo u Levitskom zakoniku 16,19.30; 23,2. i u spomenutom molitveniku Mahsoru, svezak 4, str. 214216. Prema tome, 1. tirija bit e i u Kristovoj pravednoj slubi poetni dan Bojeg suda. A gdje emo pronai poetnu godinu?

NEOBINI BOLESNIK

35

U Knjizi proroka Daniela 8 i 9 imamo osnovu za izraunavanje te godine. U 9,26.27 rije je o razorenju jeruzalemskog Svetita koje e ostati pusto do svretka. U Mateju 23,32.33.38. i 24,2 Isus je potvrdio to pretkazanje i istaknuo da e u vrijeme tog razorenja Jeruzalem biti zreo za vjeni oganj. Ve je po Mojsiju govorio o tom vremenu i kazao kako e propasti Jeruzalem i ta e propast ostati dokle god se taj narod konano ne istrijebi sa Zemlje. (Ponovljeni zakon 28,45.49.52.61.64) U Danielu 9,23 govori da e po isteku 70 prorokih tjedana (a to, po pravilu iz Ezekiela 4,6, znai 70 x 7 = 490 godina) doi Pomazanik, tj. Krist; u 26. i 27. retku kae da e ubrzo nakon toga Krist biti pogubljen da bi se, kako kae u 24. retku, odstranilo bezakonje, uvela vjena pravda i tako utvrdio savez s mnogima, kako kae u 27. retku. I, kako kae posljednji dio 24. retka, istodobno e se pomazati ili posvetiti za novozavjetnu slubu svetite Novoga zavjeta, Sveti nad svetima na nebu. O njemu je rije u Otkrivenju 11,19. Prema Danielu 8,14.17, to e Svetite biti oieno u posljednje vrijeme, kad istekne 2300 godina. Tada e nastupiti pravi Yom Haddin vrijeme suda. U Danielu 8,26.27 itamo da je aneo razjasnio pojedine dijelove vienja, ali mu nije razjasnio onaj dio o 2300 godina. Dalmatinov prijevod iz godine 1584., prijevod Jurija Volca iz godine 1859., prijevod dr. Franieka Lampeja iz godine 1894., dr. Joefa Franca Alliolija, van Essov i drugi toni prijevodi iznose posljednje rijei 27. retka ovako: A nije bilo nikoga, koji bi ga (vienje o 2300 godina) razjasnio. U Danielu 9,23 nalazimo razjanjenje tog vienja, prvo u proroanstvima Jeremijinim, a zatim u ozbiljnoj molitvi kod Boga. Bio je uslian i poslan mu je aneo da objasni vienje o 2300 godina. Aneo progovori i ree: Daniele, evo me: dooh da te pouim... Pazi dobro na rije, razumij vienje. I onda mu govori da je sedamdeset tjedana ili 490 godina odreeno izraelskom narodu i da to razdoblje treba brojiti od zapo-

36

BIJEG OKO SVIJETA

vijedi za obnovu Jeruzalema. Znamo da je ta zapovijed dana u jesen 457. prije Krista. Meu mnogim autoritetima tu godinu utvrdio je povijesnim dokazima veliki engleski kronolog Isaac Newton, a kod Slovenaca dr. F. Lampe, dr. H. Gudek i drugi. (Isaac Newton: Observations, 139 143, London, 1733.; dr. F. Lampe: Zgodbe Svetega pisma Starega zakona, str. 970, Celovec, 1894.; dr. Dinko Gudek: Biblijska povijest, knjiga 2, str. 296, Zagreb, 1908.) Sad znamo da je od 2300 godina 456 isteklo prije Krista (budui da je zapovijed objavljena u jesen 457. godine, kad je ta godina ve gotovo prola, ne moemo kazati da je isteklo 457 godina). Budui da je 456 godina isteklo prije Krista, moramo ih odbiti od 2300 godina. Tako dobijemo 1844 godine poslije Krista. Te 1844. godine, dakle, trebalo je, prema Danielu 8,14, poeti ienje nebeskog Svetita i vrijeme posljetka, kako kae Daniel 8,17. A budui da su te godine hebrejski 1. tirija i Yom Haddin Sudnji dan pali 12. listopada, otuda znamo da je pravi Boji sud poeo 22. listopada 1844. godine. Tog dana obistinilo se proroanstvo iz Daniela 7,9.10: Prijestolja bjehu postavljena i Pradavni sjede. Sud sjede, knjige se otvorie. A apostol Ivan dodaje: Tada su mrtvaci sueni prema onom to je napisano u knjigama, po svojim djelima. U tim knjigama nalazi se ime svakog ovjeka, tamo pie sve to je tko uinio i mislio, bilo dobro ili zlo, svaka prazna rije i sve to je skriveno u tami, ak i savjeti srca. U Otkrivenju 11,18.19 opisuje apostol Ivan poetak tog suda: Narodi su provodili svoju srdbu, ali doe tvoja srdba i vrijeme kad treba suditi mrtve, dati nagrade tvojim slugama, prorocima i svetima, i onima koji se boje tvoga imena... Uto se otvori hram Boji to se nalazi u nebu i pokaza se njegov Koveg saveza ili Deset zapovijedi. (Ponovljeni zakon 4,13) Taj sud, dakle, sudi po zapovijedima koje je Bog dao na Sinaju. A sudi mrtvima i ivima, jer kae da daje nagradu i

NEOBINI BOLESNIK

37

onima koji se boje imena Bojega, a to su oni koji od 22. listopada 1844. naovamo uju vijest: Bojte se Boga i podajte mu slavu! Dragi prijatelju Perukoviu, na tom sudu je i Isus, svjedok vjerni i istiniti. Jo dok je bio na Zemlji, kazao je: Tko god mene prizna pred ljudima, priznat u i ja njega pred svojim Ocem nebeskim i pred anelima. Tko se mene odrie pred ljudima, i ja u se njega odrei pred svojim Ocem nebeskim. (Matej 10,32.33; Luka 12,8.9) Presuda se izrie po djelima koja su zapisana u Knjizi ivota. (Otkrivenje 20,12) U toj Knjizi je zapisan va crni grijeh, dragi prijatelju. Tamo su zabiljeeni uzroci zato ste ubili onog ovjeka. U toj knjizi je ovjekovjeena tona slika sudskih rasprava. Tamo se uvaju sve suze vaih nevinih rtava, njihovo pozivanje na pravdu, na vau savjest, na savjest sudaca. Tamo su rijei kojima vas je preklinjao nesretnik kojega ste vi otjerali na robiju, tamo su njegovi posljednji uzdisaji. Da, prijatelju, toga dana Bog biljei i zapeauje, broji i rauna, sjea se svega to se davno zaboravilo i otvaraju se knjige za spomen. One se itaju same i u njima se nalazi karakter svakog ovjeka. Svi stanovnici prolaze pokraj tog nebeskog suca kao ovce ispod tapa kad ih pastir prebrojava, i svakom stvorenju odreuje plau i biljei mu presudu, izreenu nad njim. (Iz Mahsora, str. 224.226) A kad nebeski sud zavri svoj posao i kad bude presueno tko e sve imati udio u uskrsnuu blaenih, tada e doi Krist, probuditi pravednike i uzeti ih k sebi na nebo. (1. Solunjanima 4,16.17) Nepokajani bezbonici bit e istrijebljeni ognjem. Pismo kae da bezbonici nee oivjeti dok se ne navri 1000 godina; jer e toliko vremena Krist i izbavljenici suditi palim anelima i palim ljudima. (1. Solunjanima 4,15-17; Otkrivenje 20,5.6) Nakon 1000 godina uskrsnut e svi bezbonici. Tada e se objaviti Boji sudovi i Bog e platiti palim anelima i nepokajanim ljudima po

38

BIJEG OKO SVIJETA

njihovim djelima. Oganj s neba pojest e sve bezbonike, i to e biti druga smrt. (Otkrivenje 20,5.11-13) to se tie kukavica, otpadnika, odurnih stvorenja, ubojica, bludnika, vraara, idolopoklonika i svih laaca, njihova je sudbina u jezeru koje gori ognjem i sumporom. To je druga smrt! Tko se tijekom istranog suda od 22. listopada 1844. do poetka izlijevanja sedam zala ne nae zapisan u Knjizi ivota, bit e baen u ognjeno jezero. Dakle, u to jezero doi e nevjernici, ubojice i laljivci. A vi ste, prijatelju, kao pravi nevjernik maloprije traili lijenika koji vas je trebao utvrditi u vaem nevjerstvu i dokazati vam da nema Boga koji e jednoga dana platiti svakome po njegovim djelima. Vi ste dvostruki ubojica i laljivac, jer ste obmanuli sud koji je osudio nevinog ovjeka. Znaci u svijetu svjedoe da se as suda pribliava kraju. Danas-sutra aneo u nebeskom sudu otvorit e onu stranicu u Knjizi ivota, na kojoj su zabiljeena sva vaa mrana i krvava djela. I drugi aneo spreman je napisati vae ime u Knjizi smrti. Ali izmeu njih stoji Isus Krist, poglavar sveeniki i vjerni svjedok, Janje Boje koje nosi grijehe svijeta. On vidi na vama va mrani, krvavi grijeh i rado bi ga uzeo na sebe, opravdao vas rtvom svojom na Golgoti i spasio za vjeni ivot. Zato je poslao svojega Svetog Duha da vas dan i no uznemirava zbog vaega grijeha kako bi vam dokazao da ste grjeni i da nemate nade osim u Isusu Kristu. Niste se mogli obraniti od njega. I David, koji je slino zgrijeio, htio je skriti svoj grijeh i izbjei karanje Svetoga Duha. Ali, eto, to je morao iskusiti. Krijui svoj grijeh, vikao je: Spasi me, Boe: vode mi dooe do grla. U duboko blato zapadoh, i nemam kamo nogu staviti; u duboku tonem vodu, pokrivaju me valovi. Iznemogoh od vikanja, grlo mi je promuklo, oi mi klonue Boga mog ekaju... (Psalmi 69,1-3) Blago ovjeku kome Jahve ne ubraja krivnju, i u ijemu duhu nema prijevare! Preutjet sam htio, al kosti mi klonue od silna jecanja... Kamo da

NEOBINI BOLESNIK

39

idem od duha tvojega, i kamo da od lica tvoga pobjegnem?... Uzmem li krila zorina pa se naselim moru na kraj, i ondje bi me ruka tvoja vodila. (Psalmi 32,2.3; 139,7-12) Vidite, prijatelju, Bog vas je karao dugo godina, ali vi niste marili za to. On vas je savjeu vaom tako jako karao, da vam se gadio i kruh i najdrae jelo. Nestajalo je vaega tijela naoigled, pribliili ste se grobu i najzad morali ustuknuti. I sad, kad ne moete ni natrag ni naprijed, Bog je pozvao mene da vam kaem vau dunost. Ako posluate, Bog e vam se smilovati. Molite se Bogu, i pomilovat e vas i vratiti vam po svojoj pravdi. (Job 33,14-30) Sad je trenutak vaega spasenja; moda e jo danas na nebu biti proitano vae ime i pred Bojim sudom izredana sva vaa mrana i krvava djela. Aneo smrti prolazi i ako na gornjem pragu vae kue ne nae znak krvi Bojega Sina prolivene na Golgoti, izbrisat e vae ime iz Knjige ivota. Duh Boji e odstupiti i onda ste zauvijek izgubljeni. Ne bole vas bubrezi ni ivci, nego vas uznemirava Boja ruka koja vas eli izbaviti. Majstore ree bolesnik zaista vas je poslao Bog. Osjeam da govorite umjesto Krista i da me samo vaa rije moe uputiti pravome lijeniku. Do vaeg dolaska uasno sam se bojao posljedica svojega grijeha, ali sad osjeam da u se izbaviti od te more savjesti im odem na sud i priznam svoju krivnju. Uto je lijenik, koji ih je morao u poetku razgovora napustiti, uao u sobu vidjeti kako je pacijentu. Kad je doznao to je ovaj odluio, htio ga je odvratiti od toga, ali mu je bolesnik odgovorio: Nemojte tako govoriti, doktore. Duevni mir vrijedi vie nego ast kod ljudi. Kako sam svojim crnim djelima ispovijedao Sotonu pred ljudima i pred sudom, tako u sad ispovijedati Krista koji me ljubi, jer sad znam da je jo na kriu izbrisao moj grijeh. Posjetite me opet, kad budem u tamnici. Znam da se iz nje neu vie vratiti, ali ujedno

40

BIJEG OKO SVIJETA

dolazim u slobodu iz najgore tamnice u kojoj sam godinama uzdisao. Da nije doao ovaj dragi prijatelj, ostao bih u tamnici zauvijek. Ali sad se ne plaim vjenosti ni Boga. Isus, kojega sam prije mrzio, molio je i za me: Oe, oprosti mu! Vi me niste mogli utjeiti, niste mi mogli kazati neto sigurno. Kad bi u bezvjerstvu bilo neto sigurno, naao bih u njemu mir, pa makar nikad ne priznao svoj zloin. Ali Bog je pretvorio nau mudrost u ludost. Hvala Bogu, sad elim ii putem vjere i mira. Bolesnik se duevno oslobodio unutarnjih borbi i prijavio se vlastima. Osuen je, i nakon nekoliko godina umro je na robiji. Dok je leao u tamnici, jednoga dana posjetio ga je doktor Rankovi da ga malo ohrabri. Gospodine doktore rekao mu je robija nikad nisam bio tako sretan kao to sam sad. A koliko sam se muio! elio sam sebi smrt, ali smrt nakon koje nema uskrsnua i nikakvog suda. Danas, meutim, eznem za ivotom u kojemu se vie nee vidjeti ni najmanji trag mojega nekadanjeg ivota. Isus Krist je moj izbavitelj i ja imam svoju radost u Njemu. Moje ponienje i sadanji robijaki ivot ne ine me ni najmanje nesretnim. Potpuno sam zadovoljan. Nikad nisam tako slatko spavao kao to spavam sad. Mirna savjest je najmeki jastuk, vjerujte mi, gospodine doktore. Lijenik ga je samo gledao i nije mogao vjerovati svojim uima. Kako ovjek moe biti zadovoljan kad je lien slobode, asti i svake udobnosti? to se to dogodilo s tim ovjekom, kakve su to tajanstvene sile kojima je majstor Janko utjecao na nj da se sad osjea tako sretnim, a na njegovom bi mjestu svatko drugi oajavao? Tako je taj nesretnik stigao do svijetlih visina. A ti?

41

BEZBONI LIJENIK
Majstore, zvao sam vas jer vi ste jedini ovjek u gradu koji mi moe pomoi. Otkad se odigrao sluaj s gospodinom Perukoviem, ni ja se ne mogu nikako smiriti. Vjerujte mi, sav sam bolestan i ne nalazim lijeka za svoju bolest. Ne mogu jesti niti spavati; izgubio sam svaku radost. Prije sam bio potpuno siguran da nema Boga niti suda nakon smrti i esto sam se u dui slatko smijao vaoj naivnoj vjeri koju ste otkrivali propovijedanjem onih biblijskih bajki o Kristu, Njegovom dolasku, o uskrsenju mrtvih i vjenom ivljenju na nekoj obnovljenoj Zemlji. Ali sluaj gospodina Perukovia sasvim je uzdrmao moju dosadanju uvjerenost. Ta nesigurnost me izjeda takvom snagom da sam ve sasvim malaksao. Evo, dva dana ne mogu ustati iz kreveta. Majstore, otkud vam ta nepokolebljiva uvjerenost da je sve tako kako vi vjerujete? Kako ste mogli uvjeriti onog nesretnika u svoje nazore, pa se sm prijavio vlastima, a lienje slobode smatrao osloboenjem? To vie nije obina vjera, tu zacijelo postoje jaki argumenti kad ovjek moe takvo to uiniti. Ne putam vas iz kue dok mi ne razjasnite tajnu svoje vjere, temelj na kojemu je izgraena. Govorite, molim vas, i pomozite mi! Gospodine doktore, vi znate da sam ja nekolovan ovjek. Sve to znam nalazi se u Svetom pismu i u knjigama koje sam prouavao. Stoga vam mogu samo kazati ono to sam naao u njima ili doivio u svojim iskustvima. Budui da ste proli kroz mnoge kole, lako ete prosuditi odgovaraju li moje spoznaje istini. Boja ljubav je napisala dva pisma ljudskom rodu, a to su Stari i Novi zavjet. Bog otkriva

42

BIJEG OKO SVIJETA

nesretnim ljudima put kojim trebaju poi da bi ponovno mogli postati Boja djeca, kao to su bili i stvoreni. Prijatelju Janko, sve je to lijepo kazano, ali gdje su dokazi koji mogu uvjeriti i duu i razum da je ta knjiga zaista Boja i sveta? Doktore, ako hoete doznati je li neko jelo dobro i zdravo, morate ga uzeti i pojesti. U ustima ete osjetiti godi li vaoj dui, a posljedice tog jela na va organizam uvjerit e i va razum je li to jelo dobro ili nije. Zar nije tako? Tako je! A kako moemo primijeniti to pravilo i na Sveto pismo? Evo kako. Kad su Isusu predbacivali da Njegov nauk nije od Boga, On je dao jedno pravilo za cijelo Sveto pismo, po kojemu se moe sasvim sigurno utvrditi je li od Boga ili je od ljudi. On ree: Moja nauka nije od mene odgovori im Isus nego od onoga koji me je poslao. Ako tko htjedne vriti volju njegovu, znat e da li je moja nauka od Boga ili ja govorim sam od sebe. Tako itamo u Ivanu 7,16.17. i Luki 24,25. I jo je kazao Gospodin u Izaiji 48,18.22: O, da si pazio na zapovijedi moje, kao rijeka srea bi tvoja bila, a pravda tvoja kao morski valovi!... Nema mira opakima! Sjetite se gospodina Perukovia. On je prigrlio Sveto pismo kao Boju Rije i odluio vriti volju te Boje knjige. Tako je iskusio da je ta knjiga Boja. im je odluio initi ono to ga ui ta knjiga, potpuno se smirio i taj mir je ostao izvor zadovoljstva ak i u zatvoru. Njegov mir je zaista velik i dubok, silan kao rijeka. Meutim, vi odbacujete Sveto pismo, ne moete odluiti da ete drati zapovijedi Boje, paziti na upute Svetog pisma. I to je posljedica? Gospodin ree: Nema mira opakima. Je li tako kako kae Sveto pismo? Da, da, dragi Janko, sluaj gospodina Perukovia ne da mi spavati. To su udnovate stvari. Ipak, to moe biti sluajnost, jer mnotvo ljudi ovdje i svuda po svijetu ne nalazi ba nita osobito u tom takozvanom Svetom pismu.

BEZBONI LIJENIK

43

Dosta su prelistavali tu knjigu, znaju sve njezine glavne izreke napamet, piu o njima debele knjige, a ipak su ostali ono to su bili. Doktore, tisuama godina svijet je gazio po atomima ne znajui za njihovu golemu silu i nemajui nikakve koristi od njih. Samo neki osobiti, da tako kaem Bogom nadahnuti znanstvenici, nasluivali su i ispitivali tajnu atoma i tako svijet danas vidi prve plodove te nepokolebljive vjere. Ipak, nema te atomske sile koja bi mogla promijeniti ljudsku narav, vratiti ljudskom rodu mir i zadovoljstvo. Samo sila Boje Rijei u sva vremena mogla je to initi. Prorok Jeremija rekao je odavno, prije 2500 godina: Nije li rije moja poput vatre rije je Jahvina i nije li slina malju to razbija peinu? (Jeremija 23,29) I sama Crkva priznaje da je mo Svetoga pisma silna kad se ita po pravilu kojega se pridravaju adventistiki krani. U jednom katolikom listu koji je izlazio u blizini Monaka, u broju od veljae 1925. godine naao sam lanak iz kojega sam prepisao ovaj odlomak: Djevojka iz nekog zabaenog seoceta u bavarskoj umi sluila je nekoliko godina u gradu. Ondje su je adventisti upoznali s biblijskom istinom i tako je postala oduevljena privrenica tog nauka. Djevojka je ostala moralna, bijae vjerna i plemenita, a kod svojih poslodavaca veoma omiljena. Poslije se udala za adventista. Otad njezina zabaena kua postade okupljalite onih koji su prihvatili adventistiki nauk. Moemo sasvim otvoreno kazati zar da u tako lijepoj, istoj, urednoj seoskoj kui, u kojoj vlada slobodoumnost bez ikakvog lukavstva, u kojoj se gaji ljubav prema blinjemu, u kojoj se pjevaju kranske pjesme i u kojoj ne padne nijedna sablanjiva rije, nema neeg privlanog za ostale mlade ljude? Tako se ondje poeo okupljati krug mladih ljudi koji su tamo traili i nali to su htjeli: zabavu u kojoj se nisu zbijale nepristojne ale, razgovor u kojemu se nije mogla uti runa rije, skup na kojemu se moglo

44

BIJEG OKO SVIJETA

govoriti i o najdubljim osjeajima to pokreu ljudsku duu, dakle o unutranjosti due i kako se moe ljubiti Isus. U naem katolikom kranstvu ima i takvih dragocjenosti, ali ih mi ne poznajemo. upnik nam je pripovijedao da se Adventistika crkva dri uzajamno. Ako se netko razboli, ostali ga posjeuju, donose mu togod, pomau svakome tko padne u nevolju. Ostane li netko bez posla, pomau mu iz zajednike blagajne. Uope je kod njih portvovnost velika. Takav ivot, po propisima vjere i duhu vjere, kod jedne obitelji u blizini Nrnberga osobito je pokazao koliko se ta obitelj razlikovala od ostalih katolika. Nekom je mladiu njegov ratni drug skrenuo pozornost na adventiste i on postane uvjereni pristaa te vjere. Od dana kad je stupio u Adventistiku crkvu u njemu se dogodio udan preokret. Dotad je bio grub, neotesan, drzak, obijestan, enskar, neposluan, nepokoran roditeljima i osoran; a sad postade miran, sreen, moralan, dareljiv, protivnik svih prostakih i nevaljalih razgovora i ala. Taj preokret toliko je utjecao na njegovoga brata da je i on, na veliku majinu alost, pristupio adventistima. Jednoga dana majka ih otro napadne zbog njihovog otpada od katolike vjere. Umjesto da plane i jo otrije odgovori, umjesto da majku drsko napadne i da se s njom svaa, stariji odgovori blago, u svoje i uime mlaeg brata: Majko, znamo da ne odobrava na prijelaz, ali gledaj, mi smo sretni. Vidjela si da smo obojica postali sasvim drugi ljudi. Zar nije tako? Majka je to potvrdila sa suzama u oima. Moe nas grditi, karati, zlostavljati, ak nas smije i tui. Majko, s tvojega stanovita to je pravo. Sve primamo bez ijedne rijei, ali ne moemo ivjeti drukije, nego prema naem sadanjem uvjerenju. Takve mladieve rijei, a to mi je sve majka pripovijedala, zaista zasluuju pohvalu.

BEZBONI LIJENIK

45

Treba nam biti jasno: taj nauk djeluje i pridobiva pristae zato to adventisti ive prema svojoj vjeri i ne nose svoje vjerovanje samo u ustima i na krsnom listu, nego ga zaista primjenjuju u ivotu. Vidite, doktore, ne samo u naem gradu, ve i u drugim zemljama, pa i u Bavarskoj umi oko Nrnberga i kamogod je stigao Isusov nauk, svuda se redaju dokazi da je istina to je rekao Isus: Ako tko htjedne vriti volju njegovu, znat e da li je moja nauka od Boga ili ja govorim sam od sebe. Dobro, majstore Janko, osjeam da u prije ili poslije ustuknuti pred tim udnovatim naukom, jer u inae poludjeti od ovog uasnog nemira u dui. Ali kako u se pomiriti s milju da je ba sve to pie u tom Svetom pismu Boja Rije, kad tamo ima tako udnih, esto smijenih i glupih opisa? Primjerice, u Knjizi proroka Daniela pie o nekim nemanima sa etiri krila i etiri glave, o rogu koji govori, proganja ljude i mijenja zakone. U Otkrivenju ima jo udnovatijih bia. Tamo se opisuje ista zvijer, ali ima sedam glava, a na zvijeri sjedi bogato nakiena bludnica itd. Kako mogu lagati ljudima da ja, lijenik, vjerujem kako je ta knjiga Boja i sve to u njoj pie da je sveta Boja istina, potrebna za nae spasenje? Dragi doktore, zar niste odmah primijetili da su to samo simboli? Zar ste se prije stidjeli dravnog grba samo zato to se na njemu nalazio dvoglavi orao? Kakve udnovate i neprirodne tvorevine moete nai na mnogim grbovima, a oni kojima pripadaju ni najmanje se ne stide priznavati te simbole svojima. To to vam u Svetom pismu izgleda udno, smijeno i glupo, to su simboli. O zvijerima u Knjizi proroka Daniela pie: One etiri goleme nemani jesu etiri kralja koji e se dii na zemlji... etvrta neman bit e etvrto kraljevstvo... A deset rogova: Od ovoga kraljevstva nastat e deset kraljeva, a iza njih e se podii jedan drugi, razliit ... i oborit e tri kralja. (Daniel 7,17.23.24)

46

BIJEG OKO SVIJETA

Ta kraljevstva bila su Babilon, Medoperzija i Makedonija (Grka). Povijest nas obavjetava da je nakon Grkog slijedilo Rimsko Carstvo. Otvorite sad Otkrivenje 17. poglavlje. Tu Ivan opisuje etvrtu zvijer iz Daniela 7, jer i ova ima deset rogova, samo to ovdje umjesto roga ta zvijer nosi enu na svojim leima. Osim toga, Ivanova zvijer ima i sedam glava. U jeziku Svetog pisma ena uvijek simbolizira Crkvu; ista, nevina ena simbolizira vjernu Crkvu Boju, bludnica pak nevjernu. A to simboliziraju glave, to nam kau 9. i 10. redak: Sedam je glava sedam gor na kojima ena sjedi. To je i sedam kraljeva, od kojih su petorica pala, jedan ivi, a posljednji jo nije doao. Kada doe, treba da ostane samo kratko vrijeme. Osamnaesti redak kae da ena simbolizira i Veliki grad koji je tada imao vlast nad kraljevima zemaljskim. U 12. i 13. retku apostol Ivan kae da u danima kad je pisao Otkrivenje jo nije bilo onih deset kraljeva, i da e primiti vlast zajedno s tom zvijeri koja je predoena osmom glavom i enu na leima. Sad kaite, doktore, koji grad je ve u danima apostola Ivana bio sazidan na sedam breuljaka i vladao Zemljom? Pa to je bio Rim. Je li taj Rim imao uvijek samo kraljeve ili je zvijer, koja simbolizira Rim i njegovo Carstvo, tijekom stoljea imala razliite glave? Prvo su vladali u Rimu kraljevi, onda konzuli, katkad diktatori, neko vrijeme decemviri, dvaput triumviri, carevi, pa vie od tisuu godina pape Rimokatolike crkve. Istina, nakon pada careva kao sedma glava u Rimu trebali su vladati egzarsi, ali su ih preduhitrili pape. Tako su pape, iako osmi po redu, postali sedma glava Rima. Ali, majstore, pa to su glave koje spominje apostol Ivan u Otkrivenju 17! Da, da, nov dokaz da povjesniari znaju pisati povijest unatrag, a proroci su pisali povijest o dogaajima koji

BEZBONI LIJENIK

47

su bili jo u dalekoj budunosti. Vidite kako je Ivan tono opisao politiku igru koja se odigrala 476. godine u Rimu! Egzarsi nisu uspjeli biti sedma glava Rima, papinstvo se pokazalo jaom silom. Ivan je vidio da e ena, tj. Crkva zavladati na leima Rima. Ona to sasvim otvoreno priznaje. Kanonik Stroj pie: Otkada carevi nisu vie stanovali u Rimu, vanost i mo papa rasla je i mnoila se svakim danom vie... A kako se ispunila rije u Otkrivenju 17,13: Ovi (novi gospodari Rimskog Carstva) su svi sloni da predadnu Zvijeri i svoju silu i svoju vlast, koja je, po 11. retku, bila osma, ali je, zahvaljujui svojoj mudroj politici, postala sedma po redu. Novi gospodari Zapadne Europe bili su Franci, Anglosasi, Alemani, Burgundi, Zapadni Goti, Svevi, Langobardi, Heruli, Vandali i Istoni Goti. Svi ti narodi prihvatili su arijevsko kranstvo i bili smrtni neprijatelji Rima i njegove Crkve. Ali zastupnici Rima su pridobili Franke za svoju vjeru. Oruje Franaka uspjelo je obratiti na katolicizam narode Zapadne Europe. Zato pie kardinal Cezar Baronij: U ono vrijeme, kad je izgledalo da se Rimska crkva nalazi na rubu propasti, ba tada doli su kraljevi sa sjevera darovati joj svoje drave. Evo, jedno doslovno ispunjenje vie! U Danielu 7,24 kazano je da e mali rog ili, prema Otkrivenju 17 ena, odstraniti tri roga ili drave. Prvi rog, koji je pao nakon 476. godine, bili su Heruli (493.), drugi su bili Vandali (534.), a trei Istoni Goti. Oni su dobili smrtni udarac 538. godine. Ta tri naroda bili su eljezni obru koji je sputavao duhovnu vlast rimskih papa. Taj obru je nestao 538. godine. Prema Danielu 7,24.25 Bog rauna duhovnu prevlast rimskog pape od vremena uklanjanja tih triju rogova, dakle od 538. godine. U Danielu 7,25; 12,6.7; Otkrivenju 12,6.14 i 13,5 rije je o 1260 godina, koliko je trajala papinska prevlast. Evo dokaza da svi ti razliiti izrazi tri i pol vre-

48

BIJEG OKO SVIJETA

mena, 1260 dana, 42 mjeseca znae 1260 godina. U Otkrivenju 12 i 13 rije je o istoj sili i istom njezinom utjecaju, o proganjanju Boje djece. U Otkrivenju 12,6 pie da e progonstvo trajati 1260 dana; u 14. retku ne kae 1260 dana, ve tri i pol vremena, a u Otkrivenju 13,5 kae se 42 mjeseca. Kad 1260 dana podijelimo na 42 mjeseca, dobijemo 30 dana po mjesecu. Prema tome, proroka godina ima 12 x 30 dana = 360 dana, a tri i pol vremena ili godina jesu 360 + 360 + 360 + 180 = 1260 dana. A 42 mjeseca po 30 dana takoer je 1260 dana. Budui da je po pravilu u Ezekielu 4,6 svaki proroki dan jedna godina, svaki proroki mjesec ima 30 godina i svaka proroka godina 360 godina. Prema tome, 42 mjeseca su 1260 godina. I tri i pol vremena su 1260 godina. Na pitanje kad e biti kraj te strane sile, prema Danielu 12,6.7 aneo je odgovorio da 1260 godina doseu tono do kraja te sile. Godine 538., prvom i odluujuom pobjedom nad Istonim Gotima stavljen je kamen temeljac duhovnoj prevlasti papinskog Rima na Zapadu. Raunajmo sad 1260 godina. Tako je zaista i bilo. Godine 508., kad je papu u Rimu jo sputavao obru Vandala i Istonih Gota, franaki se ma osilio i poeo uvelike uspostavljati u Europi katoliku vjeru. Tek 538. godine, prvom i odlunom pobjedom nad Istonim Gotima postavljen je kamen temeljac papinoj duhovnoj prevlasti u samom Rimu. Godine 508. + 1290 i 538. + 1260 godina vode nas do 1798. godine. Doktore, u Otkrivenju 13,3 pie o sedmoj glavi Rima, dakle o papinskoj: I vidio sam jednu od njezinih glava kao smrtonosno ranjenu. Kaite mi, moe li se to odnositi na papinski Rim, je li on dobio smrtnu ranu pri kraju 1290 ili 1260 godina, dakle 1798. godine? Je li te godine izvrena na tom Rimu presuda 10. retka: Tko je odreen za ropstvo, ide u ropstvo; tko je odreen da pogine od maa, od maa mora poginuti?

BEZBONI LIJENIK

49

Majstore, ovdje mi se otkrivaju stvari i ne znam to bih kazao. Te spoznaje proroka o buduim dogaajima jednostavno zapanjuju. Ti ljudi nisu mogli sami od sebe znati takve stvari. Koji im je um otkrio te velike stvari? Doktore, apostol Petar vam daje odgovor na to: Kristov Duh koji bijae u njima kad je unaprijed navjeivao Kristu odreene patnje i proslavljenje to e doi poslije njih, bijae im objavljeno da nisu za sebe same, nego za vas iznijeli ono to su vama sada, uz pomo Duha Svetoga to je poslan s neba, objavili propovjednici Radosne vijesti i u to aneli ele zaroniti. Dakle, Duh Onoga koji je obeao vjernima: Ja sam s vama u sve dane do svretka svijeta! O, majstore, pa samo tako moe biti. Da, Rimska crkva je prolila mnogo, mnogo krvi. Ovdje imam povijest slovenskoga naroda, koju je objavila Mohorjeva druba. Evo, tu pie: Nije lijepa injenica da je ponegdje u naim krajevima irenje kranstva bilo udrueno s vojnim pohodima. Slovenski duhovnik i pjesnik Simon Gregori potvruje da je prilikom pokrtavanja naih djedova teklo mnogo krvi. Dalje, povijest je zabiljeila strane dane krvave inkvizicije. I ona strana vremena izazvala su najzad Francusku revoluciju, grozne dane krvave odmazde, dane kad se toj Crkvi i njezinom vjernom krvniku i pokrovitelju, francuskom kralju, nemilosrdno sudilo i presudilo. Vidite, doktore, i to se dogodilo tono 1260 godina nakon treeg unitenja, unitenja Istonih Gota, 538. godine! Ipak, to jo nije vrhunac svega prorokog sveznanja. to se trebalo dogoditi u svijetu u vrijeme kad je Francuska revolucija poela izvravati presudu iz Otkrivenja 13,10 nad zvijeri Rima? itajmo Otkrivenje 13,11-18: Potom opazih drugu Zvijer gdje izlazi iz zemlje: imala je dva roga kao u janjeta, a govorila je kao zmaj. Svu vlast prve Zvijeri ona vri u njezinoj slubi i ini da se zemlja i

50

BIJEG OKO SVIJETA

njezini stanovnici klanjaju prvoj Zvijeri kojoj b izlijeena smrtonosna rana. Ona ini velika udesa, tako da i vatru s neba sputa na zemlju naoigled ljudi, i zavodi stanovnike zemlje udesima koja su joj dana da ih ini u slubi Zvijeri, svjetujui stanovnicima zemlje da naprave kip Zvijeri koja b ranjena maem, ali ostade na ivotu. ak joj je bilo doputeno da udahne ivot kipu Zvijeri, tako da kip Zvijeri progovori i prouzrokova da se pobiju svi koji se ne htjedoe pokloniti kipu Zvijeri. Ona ini da svi mali i veliki, bogati i siromani, slobodni i robovi udare sebi ig na desnicu i na elo i da nitko ne moe ni kupiti ni prodati ako nema udaren ig: ime Zvijeri ili broj njezina imena. Sad mi kaite, doktore, budui da znamo kako u proroanstvima zvijeri simboliziraju drave, koja je velika drava bila osnovana 1789. godine, kad je Francuska revolucija poela zadavati smrtne udarce zvijeri Rima? Majstore, ne mogu vie. Pa nisam ni sanjao da u Bibliji ima takvih otkrivenja. Otvorite prozor, pustite zraka unutra. Priekajte malo, da se smirim... Sad... Majstore, dajte mi ruku, kao da me hvata neki strah. Ta druga zvijer, to moe biti samo Amerika. Da, 1789. godine, kad je poela Francuska revolucija, papinstvo je poelo padati, a nastale su Sjedinjene Amerike Drave i dobile prvog predsjednika Georgea Washingtona. A ona dva roga kao u janjeta, da, da, to je Amerika, jer ta drava ima tono dva glavna znaka: protestantizam i demokraciju! Kao da je najkranskija i najovjekoljubljivija, a zapravo... dobro je kazao Ivan: Amerika misli, govori i radi kao stari zmaj Sotona trai samo vlast nad svijetom. Tako je, doktore. Biblija kae da e Amerika, unato tim znakovima pobonosti i humanosti, initi to ne valja, sve ono to je inila i prva zvijer papinstvo. Uinit e da njezini narodi i svi do kojih dopre njezin utjecaj naine kip ili kopiju prve zvijeri, da se toj zvijeri poklone i prime njezin ig, znak i broj.

BEZBONI LIJENIK

51

Majstore, sad mi se neto otkriva. Onaj tko nadahnjuje Amerikance i utjee na njih eli da Amerika oponaa papinstvo i prihvaa njegove ideale. Kad sam 1896. bio poslovno u Klnu, itao sam Klnische Zeitung od 13. srpnja iste godine. Ponio sam te novine. Otvorite, molim vas, desnu ladicu pisaeg stola. Tamo je nekoliko asopisa, meu njima i taj broj. E, to je. Evo to pie: Papa Leon XIII. uputio je u svojemu pastirskom pismu od 7. rujna 1885. katolicima u Americi ove rijei: Svaki katolik duan je aktivno suraivati u politikom ivotu Amerike, zauzeti neko utjecajno mjesto kako bi se postigao nadzor nad zakonodavstvom i promijenio ustav Amerike, da bude vjerna kopija katolikih naela. Vidite, doktore! A glede iga, evo to Gospodin kae u Ezekielu 20,12: ... dadoh im i svoje subote, kao znak izmeu sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveujem! Dakle, Boji znak ili ig je subota. A znate li to je utjecaj Rima ve postigao u Americi? Ve 10. srpnja (29. veljae) 1892., dakle samo 7 godina nakon onog papinog pastirskog pisma, ameriki kongres je poslije glasnog itanja Izlaska 20,8-11 izglasovao da se nedjelju treba smatrati kranskom subotom i da mora biti strogo svetkovana. Utjecajem Rima i mijeanjem amerikih katolika u zakonodavstvo i opu politiku Sjedinjene Drave e se prekrojiti tako da budu vjerna kopija ili kip papinstva i uzdignut e papin ugled i mo da ga njezini narodi potuju kao Kristovog namjesnika, latinski VICARIUS FILII DEI, po Pismu 666. Doktore, sad vidite da proroanstva Svetoga pisma nisu prazne bajke, ve nepobitne istine. Proroki sat nije trebalo nikad navijati, nikad popravljati, kazaljke njegove nikad ispravljati. U Danielu 12,4.9 aneo naziva ovo nae vrijeme vremenom svretka. Sami ste iskusili i vidjeli kako Bog radi da bi naveo ovjeka da se odlui hoe li sluiti Njemu, sluati Ga i promijeniti ivot, ili e sahraniti svoje srce i ostati bez mira i spokoja. to ete vi uiniti? Bog vas

52

BIJEG OKO SVIJETA

trai. Znate to je Bog uinio s gospodinom Perukoviem. Ja vam nisam dosaivao, nego vam vaa savjest nije dala mira dok me niste pozvali da vam svjedoim o najpouzdanijoj prorokoj rijei i posljednjem vremenu, iji poetak je ona tako tono odredila. Uvjerili ste se da Sveto pismo govori istinu, da je ono Boja Rije. to ete sad uiniti? to ete odgovoriti Bogu koji vas trai, jer vas ljubi i ne eli da i nadalje ivite u nemiru i najzad propadnete? Da, Bog vas ljubi. Majstore, dragi prijatelju! Da, Sveto pismo nije knjiga bajki. Ono je Boja Rije, ono govori istinu. Pogodilo je moje srce i uinilo da sam spreman poi za Kristom. Budite tako ljubazni i pomolite se Bogu da preporodi moje srce, usadi u nj svoj sveti Zakon i posveti moj duh, duu i tijelo da bih i ja, zajedno s prorokom Danielom, s gospodinom Perukoviem i sa svom Bojom djecom mogao imati udio u prvom uskrsnuu i Kristovoj vjenoj slavi. Znam da u imati velikih potekoa. Moja e se supruga buniti kad budem ivio po Svetom pismu, prijatelji e me ismijavati, svijet e me prezreti. Ali neka Bog bude milostiv prema meni grjeniku, jer ne mogu drukije. elim nai mir, kao to ga je naao gospodin Perukovi. Nisam zloinac kao on to je bio, ali sam ipak zlikovac, jer sam njega i druge uvjeravao da nema Boga i tako im dao slobodu da ine to ne valja. Nisam mislio da e netko od njih zavriti tako alosno. Bog neka mi oprosti, a ja u ubudue upotrijebiti sve svoje snage da bi ljudi nali Boga i sluili Mu.

53

ISPOVIJED UITELJA VLADE

Svatko u gradiu poznavao je i volio starog uitelja Vladu. Njegova je majka eljela da postane sveenik. Ispoetka je i on to htio. Ali poslije, u viim razredima gimnazije, teorija o evoluciji iz temelja je pokolebala njegovu vjersku uvjerenost te nije htio u bogosloviju, ve je upisao uiteljsku kolu. Uspjeno je zavrio studije i dobio lijepo namjetenje. Oenio se djevojkom iz vrlo ugledne, potene i dobre kue. Brak je bio sretan, izrodili su tri sina i ker. ivjeli su sretno, kao u malom raju. Djeca su zavrila studije i, kad je sve najbolje napredovalo i izgledi za budunost bili najpovoljniji, buknuo je svjetski rat i unitio im sreu. Dva sina su poginula na ratitu, mlai je podlegnuo patnjama u zarobljenitvu, ki je pokosio tifus, a majci je od tuge puklo srce. Tako je dobri uitelj Vlado ostao potpuno sm, bez ikoga na svijetu. Otad se gospodin Vlado potpuno promijenio. Rijetko bi izlazio meu ljude, jedva ga se moglo vidjeti na ulici, uvijek zamiljenog. Duboka tuga i posljedice usamljenosti zarezale su znake u njegovo nekad tako svijetlo lice. Jednoga dana gospodin Vlado pozove majstora Janka k sebi. Majstor se malo uznemirio razmiljajui to bi taj poziv mogao znaiti. to e on, kranin, kod gospodina Vlade koji o kranstvu nije htio uti ni dok mu je srea bila sklona, a poslije se oitovao da mrzi sve to podsjea na Boga? Sa zebnjom u srcu poao je k starom uitelju. Aaa, vi ste, majstore Janko. Dobro doli! Dobar dan, gospodine Vlado. Evo me! Zvali ste me. Kako vam mogu pomoi?

54

BIJEG OKO SVIJETA

Ba vam hvala, majstore, to ste doli. Molim vas, sjednite i sasluajte me. Imajte strpljenja sa mnom. Star sam, pa onda ovako sm, nikog od svojih. Muka! Znate, sluaj s Perukoviem i doktorom Rankoviem uinio je da sam i ja izgubio ravnoteu. Vi znate da su moja ena i djeca bili od srca poboni i dobri. Njihov ivot mnogo je utjecao na mene, u srcu sam se i ja poeo vraati Bogu, ali onda me snala ona nesrea i poruila i ono malo vjere u meni. Postao sam neprijatelj Boga i kranstva. Ali njihova je vjera ostala. Posljednje rijei sinova s bojita bile su: Tata, odavde nema povratka, svi koji smo ovdje moramo poginuti. Ali Isus ostaje i o svojemu dolasku On e nas probuditi. Tata, ivi za Krista, pa emo se u onaj dan ponovno sastati i zauvijek ostati zajedno. Slino glasi posljednje pismo mlaeg sina. Kad je bila na samrti, ki se oprostila s nama rijeima: Dovienja, draga mama, dovienja, dragi moj tata! A i kad je moja ena nakon toga osjetila da e poi za djecom, kad njezino napaeno srce nije moglo izdrati pritisak tolike boli, zagrlila me s toliko ljubavi i dugo utjela. Onda je jedva ujno rekla: Vlado, ti ne zna, ali ja znam da te Isus jako ljubi. Kad je bio najpotrebniji uenicima, napustio ih je, umro, uskrsnuo i uznio se na nebo. Samo tako je mogao oiviti u njima pravo kranstvo koje je postalo utjeha i spasenje milijunima ljudi. Da ti je Bog ostavio tu zemaljsku sreu, ti bi u njoj utonuo i zauvijek propao. Sad e aliti za njom i u tebi e se probuditi elja da se jo jednom vidimo. Tako e nai Boga, nai e Spasitelja i najzad e opet nai nas, svoje najmilije. Vlado, moja posljednja rije, najdrae to postoji, ta rije neka te vodi i uini da se ponovno vidimo: Dovienja o Kristovu dolasku, moj Vlado! S tim rijeima moja dobra ena je izdahnula. I, majstore, taj njezin posljednji pozdrav: Dovienja! prati me danju i nou. Njezine su me rijei zaista nagnale da svoje nazore o postanku svijeta podvrgnem ponovnom ispitiva-

ISPOVIJED UITELJA VLADE

55

nju. Sjetio sam se kako smo uili da se svaka tvar moe rastaviti na molekule, a ovi u atome, da je, primjerice, jedan atom vodika teak 0,000.000.000.000.000.000.002 kilograma. Kakva je to teina, kako to predoiti? Evo kako. Promjer jednog atoma kisika iznosi tisuu milijuntih dijelova jednog milimetra, a u prostor od etiri milijunta dijela jednog milimetra moe se smjestiti 60 milijuna atoma kisika ili 210 milijuna atoma vodika! Atomska fizika uspjela je rastaviti atome na protone, elektrone i neutrone. Protoni i neutroni ine jezgru tog nevidljivog neega, a elektroni i nisu vie nekakvo neto, ve samo gibanje svjetlosnog etera to krui nevjerojatnom brzinom oko nevidljive jezgre koju ine protoni i neutroni. Dakle, elektroni su poetak svega to postoji. Vidite, majstore, tako je znanost najzad primorala svakoga tko se u nju uzda da vjeruje u ono to se ne vidi, to je nevidljivo! Pa kad je tako, onda je sto posto istina, sto posto suvremeno i sto posto tono ono to kae i Sveto pismo: Vjerom doznajemo da je svijet stvoren Bojom rijeju, tako da je vidljivo proizvedeno od nevidljivoga. (Hebrejima 11,3) Dalje, znanost je dokazala da je svjetlosni eter poetak svega to postoji i ivi. A to je i prvi nauk to nam ga otkriva Sveto pismo, jer u Postanku 1,3 pie: U poetku... bi svjetlost! Dalje, u fizici smo uili da bez sile ne moe biti nikakvog kretanja, gibanja ili titranja. to to znai? Da je prvo morala biti sila, pa onda tek svjetlosni eter i njegovo titranje! Logino rasuivanje kae nam da nema ni sile ako nema inicijative, a ona moe doi samo od duha ili uma koji je umio dati takvu silu da se stvori svjetlosni eter. Pa onda elektron, nositelj tog svjetlosnog etera, pa jezgra, iako nevidljiva, onda organizacija svjetlosnog etera, elektrona, protona i neutrona u prvo, iako jo nevidljivo neto to je moglo postati osnova poetka tvari iako takoer nevidljive naime, atoma. Atomi su osnova nevidljivih molekula, a molekule osnova prve vidljive tvari ili stanice. Znanost nam

56

BIJEG OKO SVIJETA

kae da je od te prve stanice razvojem postalo sve to postoji. A ja sam se zapitao: ako su se sva iva bia razvila jedno od drugoga i ako su se postupno razvila iz jedne temeljne stanice, bez sudjelovanja svemogue sile, kako se onda moe objasniti injenica da se za razvijanje jednostaninih organizama glavna stanica treba razdijeliti samo na dvije stanice, od kojih svaka dalje ivi samostalno i dijeli se i dalje na druga dva samostalna organizma, dok se kod mnogostaninih ivih bia stanice nastale dijeljenjem ne odvajaju da bi oblikovale samostalne organizme, nego ostaju sjedinjene sa skupinom stanica oblikujui na kraju razliita iva bia, ivotinje i ljude? Kako bi besvjesna tvar znala izgraditi organe koji e obavljati osobite funkcije, kako bi besvjesna tvar znala razdijeliti stanice tako da ine plua, jetru, eludac, oi, srce i sve druge divno i udesno izgraene organe ljudskog tijela? Razliite stanice graene su prema svrsi i naravi funkcije koju e pojedini organi obavljati. Stanice koje ine kosti jedne su vrste, ivane stanice druge, miine stanice tree itd. Za svaki organ postoji odreena vrsta stanica. Osobina da se stanice dijele na milijune drugih stanica i redaju savreno, matematikom tonou, po odreenoj osnovi koja je ista kod svakog ovjeka i bila je ista kod pojave prvog ivog bia, nije rezultat obine tvari koja se sastoji od ugljika, kisika, vodika i fosfora. injenica je da ta osnova i sila postoje ve u oploenom jajacu, da je u njemu ve organiziran cijeli viestanini organizam sa svim svojim funkcijama. To dokazuje da postoji temeljni uzrok svih uzroka, natprirodna sila, velika mudrost izvan nesvjesne tvari. Razmiljajui o tim pitanjima, sjetio sam se i nae prehrane. ovjek moe imati dosta hrane pune energije a da njegovo tijelo od svega toga nema ni najmanje koristi. Moemo dati tijelu energije koliko god hoemo, a u njemu e ipak vladati smrt. Kako to? Sve ovisi o organizaciji, kako e vitamini tu hranu podijeliti i organizirati njezino djelova-

ISPOVIJED UITELJA VLADE

57

nje. A ta organizacija je tako komplicirana, tako savrena u svojim kemijskim i ivotnim raunima da slii ljekarni, gdje se u jednoj alici mijeaju djelii grama najraznovrsnijih lijekova koji se ne sastavljaju sami, ne odluuju o svojoj koliini i mjeri, niti se mijeaju sami. Sve to moe initi samo vrlo pametan um koji tono zna to radi. U ljekarni je to ljekarnik. A u nama, u naim organima, obavljaju se kudikamo kompliciraniji ljekarniki poslovi. Koji je to um osposobio vitamine za tako sloen posao? Tko ih upuuje da sprovode tako sloenu organizaciju prehrane naeg isto tako kompliciranog i udesnog organizma? Da to nije na vlastiti duh ili um, dokazuje injenica da se sav taj posao obavlja bez nae volje, kad vrsto spavamo ili mislimo na neto sasvim drugo. Mudri Salomon ispravno je zakljuio: Svjetiljka je Gospodnja duh ovjeji: ona istrauje sve do dna utrobe. Tako kau Izreke 20,27. Zato onda kau da ne mogu vjerovati u ono to se vidi, a vjeruju u nevidljive atome i elektrone? Kako mogu ismijavati onu prvu rije Svetoga pisma: I bi svjetlost, kad i sva njihova ispitivanja dokazuju da poetak svega bijae i jest svjetlosni eter? Kako mogu napisati toliko knjiga o udesima organizacije u prirodi, a dobro znaju, po zakonima rasuivanja, da nijedna organizacija, udesna i tajanstvena, ne moe postojati bez sile i inicijative, dakle bez uma, a postanku najveeg uda, udesnoj organizaciji ovog svijeta nijeu silu i inicijativu uma, nijeu joj Stvoritelja! A ja zahvaljujem dobrom i premudrom Stvoritelju neba i Zemlje to mi je poklonio i sauvao dragocjeni dar loginog rasuivanja, koji me vratio spoznaji to sam je jo kao dijete primio iz Svetog pisma da u poetku stvori BOG nebo i zemlju, da Bog ree: Neka bude svjetlost! I bi svjetlost! Ali, majstore, sad dolazi glavna stvar zbog koje sam vas zvao. Znate, mue me pitanja: to u s Kristom? to u s kranstvom? Htio sam nai odgovor zdravim rasuivanjem,

58

BIJEG OKO SVIJETA

ali moram priznati da nisam uspio. Na podruju znanosti mogao sam se snai. Zdrava logika bila mi je vrlo siguran i pouzdan voa. Ali ova pitanja odvedoe me na sasvim nepoznato podruje. Ne znam, ne mogu se snai. Zato sam vas zvao. Molim vas, pomozite mi. Hou, gospodine Vlado. Stvoritelj u kojega sad vjerujete i za kojega rekoste da je Iskonski Um koji je stvorio, organizirao i pokrenuo sve to vidimo i ne vidimo On e voditi nae misli kako bismo nali prave odgovore na vaa pitanja. itajte, molim vas, rijei apostola Pavla u 1. Korinanima 15,14-19: Ako li Krist nije uskrsnuo, onda je neosnovano nae propovijedanje, neosnovana je i vaa vjera. Tad izlazi da smo i lani svjedoci Boji jer smo svjedoili da je Bog uskrisio Krista, kojega nije uskrisio, ako zbilja mrtvi ne uskravaju. Ako, naime, mrtvi uistinu ne uskravaju, ni Krist nije uskrsnuo. A ako Krist nije uskrsnuo, bez ikakve je vrijednosti vaa vjera; vi ste jo u svojim grijesima. Tada i oni koji u Kristu umrijee, izginue. Ako se samo u ovome ivotu uzdamo u Krista, najbjedniji smo od svih ljudi. Sad mi kaite, gospodine Vlado, moe li se, prema znanstvenim ispitivanjima, neorgansko razviti u organsko, dakle neivo u ivo? Pa... da, znanost je ustanovila da je sve to ivi, postalo i razvilo se iz neivog, dakle organski svijet postao je iz neorganskog. A to bi tvrdila ta znanost da je, primjerice, postojala u ono davno vrijeme, kad je svijet bio u neorganskom, dakle neivom stanju? Bi li dokazivala da iz neivog moe izii ivo? Budui da se znanost dri samo apsolutnih dokaza, a u ono doba nisu postojali nikakvi dokazi da od neorganskog moe postati organsko, zacijelo bi dokazivala da od neivog ne moe biti ivo.

ISPOVIJED UITELJA VLADE

59

Vidite, dragi gospodine Vlado, ipak je potpuno suprotno: od neivog je postalo ivo. A sad se vratimo apostolovim rijeima koje smo maloas proitali. I u one dane su ljudi tako mudrovali: Uskrsnue? Ne, to se protivi razumu, protivi se znanosti! Ne moe od neivog postati ivo. Dakle, nema uskrsnua! Zato jedimo i pijmo, jer sutra emo umrijeti. Tko tako govori, ne govori znanstveno, jer znanost je ustanovila da se sve to je ivo razvilo iz neivog. Sadanja priroda mora proi kroz jo jedan proces koji e je podignuti u savrenije, i najzad u potpuno savreno stanje. Prema tome, u svjetlosti znanosti postoji prijelaz iz neivog u ivo stanje! Znai, uskrsnue mrtvih nije protivno zdravom razumu! ovjek je ve jednom ivio u savrenom stanju, jer itamo: I vidje Bog da je dobro. Nema naroda koji je doivio neku tragediju i ikad je mogao zaboraviti. Tijekom stoljea ona je izmijenila izvanjski oblik, neto je dodano, neto izgubljeno, ali jezgra je ostala. Nema naroda na svijetu u ijoj mitologiji ne nalazite ulomke o predspoznaji da je nekad na ovoj Zemlji ivot bio kao u raju, ali je zmija prevarila prve ljude i zavela ih u grijeh. Tada se raj pretvorio u pakao. U svim mitologijama postoje i ulomci o predspoznaji da e mrtvi jednom ustati i izgubljeni se raj vratiti na Zemlju. Tijekom povijesti vjenog umiranja bilo je teko odrati vjeru u uskrsnue. Zato je doao Boji Sin na Zemlju uzeti grijeh ovjeanstva na sebe, umrijeti za taj grijeh, svojim uskrsnuem dokazati svijetu da oni ulomci o uskrsnuu tijela nisu bajka, ve istina. Nalazimo da je u Isusovo doba bilo gotovo nemogue uvjeriti ovjeka u uskrsnue i vjeni ivot. To je osobito uoljivo kod Isusovih uenika. Kad god im je govorio o svojoj muci, smrti i uskrsnuu, nikad Ga nisu razumjeli. Isus im je bio savreno bie, toliko savren da su bili potpuno uvjereni kako e samo On, i nitko drugi, spasiti Izrael

60

BIJEG OKO SVIJETA

od Rimljana i uiniti da Izrael postane gospodar cijele Zemlje. Bili su uvjereni da Ga je sm Bog poslao i za tu jedinu svrhu nadario izvanrednim osobinama, sposobnostima i silom. Isus je naglasio da nisu mislili to je Boje, nego ljudsko. Govoriti im o svojoj smrti, pa makar je zasnivao na svim knjigama Starog zavjeta ne, to nisu mogli shvatiti. Petar je, primjerice, upotrijebio sav svoj utjecaj i rjeitost da bi Ga odvratio od takvih rijei: Petar ga povue nasamo i poe ga odvraati rijeima: Nek ti Bog bude milostiv, Gospodine! Boe sauvaj! Tebi se takvo to ne smije dogoditi! (Matej 16,22) Govorio im je o tome pune tri godine i dokazivao. Koliko plitka je bila Petrova vjera u Nj, najbolje se pokazalo kad je kucnuo as Njegovog stradanja. Prodali su Ga, odrekli Ga se, izgubili svaku vjeru i razbjeali se. Tu nije bilo jo ni trunka kranstva. Tek ono to su doivjeli prigodom Njegove smrti i nakon nje iz temelja je izmijenilo te ljude. Znai, kranska vjera potjee tek od Kristove smrti i Njegovog uskrsnua, kad su vidjeli da je grob prazan, kad su se uvjerili da je Krist opet iv ali da nije vie onakav kakav je bio, ve u svemu savreniji, ne kao obian ovjek, ve kao Duh kojemu ne smetaju ni zatvorena vrata ni vrijeme ni prostor. Petar koji se odrekao Krista, Ivan koji nikako nije mogao vjerovati u Njega, pa nevjerni Toma, onda ona dvojica koji su umaknuli u Emaus razoarani jer su se izjalovile sve njihove nade u spasenje Izraela po Isusu, i najzad Pavao koji je puhao prijetnjom i smru na krane sad su vidjeli Isusa drukijeg, ali ivog, u slavi i moi, koji se pred njihovim oima uznio na nebo, s neba im se javio, s njima govorio i poslao im po obeanju silu Svetoga Duha. Ti isti ljudi pokazali su iznenada tako veliku vjeru, toliku smjelost i silu, neto sasvim novo i neobino u njihovom ivotu, da su se oevici divili, udili se i rekli: to e, dakle, to biti? A Petar, koji bi se bio radije odrekao Krista nego Ga javno ispovijedao, sad je usred Jeruzalema, pred milijunima ljudi

ISPOVIJED UITELJA VLADE

61

ispovijedao i gromkim glasom dokazivao iz Pisma da je razapeti Krist uskrsnuo i postao Gospodin, da ni u kome drugom nema spasenja niti ima pod nebom drugoga imena kojim bi se ljudi mogli spasiti. Dakle, iz vjere u Uskrsnuloga i iz doivljaja koji su stvorili tu vjeru postalo je kranstvo. U svojoj savjesti, u srcu i ivotu ti su ljudi iskusili da to nije onaj Isus kojega su poznavali i u Njega vjerovali, ve da je Otkupitelj i Spasitelj svih koji Ga prizivaju. Kad god i gdje god se pojavljivala ta vjera po ljudima iji se ivot vjerom u Uskrsnulog iz temelja promijenio i postao savreno nov, drugi su u njihovim obnovljenim ivotima gledali peat istinitosti njihovih rijei i tako povjerovali u Uskrsnuloga i preporodili se snagom te vjere. Tako je postalo i tako se irilo kranstvo: ponavljalo se udo smrti i uskrsnua Kristovog u svakom ovjeku koji je povjerovao u Njega, u Uskrsnulog. Kao to je Krist umro i uskrsnuo kao posve nov, drugi, nebeski, proslavljeni Isus, jer i Pavao pie u Hebrejima 2,10 da je Bog Isusa usavrio patnjama, tako su i ti vjernici vjerom u Uskrsnuloga umirali grijehu i uskrsavali Kristu, kako to izraava apostol Pavao: A ako smo dakle umrli s Kristom, vjerujemo da emo ivjeti s njime, jer znamo da Krist, koji je uskrsnuo od mrtvih, vie ne umire: smrt nad njim vie ne gospodari. Njegova je smrt bila, jedanput zauvijek, smrt grijehu, a njegov ivot ivot Bogu. Tako i vi smatrajte sebe mrtvima grijehu, a ivima Bogu u Isusu Kristu! (Rimljanima 6,8-11) Vidite, dragi uitelju Vlado, sila i bt kranstva nije bila u spoznavanju postanka svijeta i kranskih dogmi, ve u spoznavanju sile Kristovog uskrsnua. Tako je uio Krist: A ovo je vjeni ivot: spoznati tebe, jedinog pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista. (Ivan 17,3) Isto je kazao i apostol Pavao: tovie, sve sada gubi u mojoj cijeni svoju vrijednost zbog najvee prednosti: spoznaje Krista Isusa, moga Gospodina. Radi njega sam sve rtvovao, i sve smatram blatom, da Krista dobijem i da budem u njemu...

62

BIJEG OKO SVIJETA

da iskusim njega i silu njegova uskrsnua i udio u njegovim patnjama, prilagoavajui se njegovoj smrti, ne bih li kako postigao uskrsnue od mrtvih. (Filipljanima 3,8-11) Majstore, to mi je sasvim novo otkrivenje Krista i kranstva. Isus nije mogao postati spasitelj svijeta, utemeljitelj i nositelj Kranske crkve bez smrti i uskrsnua. I nitko ne moe biti kranin, imati pravo na to ime, nitko se ne moe nadati uskrsnuu i vjenom ivotu ako ve ovdje nije stupio u zajednicu Njegovih muka, postao nalik na Njegovu smrt i u svojemu preporoenju prepoznao Krista i silu Njegovog uskrsnua. Sjeam se, i Pavao kae: Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo. Da, tako je pisao u 2. Korinanima 5,17. Sad mi je sve jasno. Istina je kao kraljica: tko hoe istinu spoznati, mora joj se pokoriti. Nema kranstva bez smrti i uskrsnua u novi ivot, ivot u Kristu. Evo, i u Ivanu 7,17 pie: Ako tko htjedne vriti volju njegovu, znat e je li moja nauka od Boga ili ja govorim sam od sebe. Sad tek razumijem svoju pokojnu enu i djecu. Zato su s toliko vjere, odanosti i oduevljenja podnosili ivotne nevolje. Htjeli su se poto-poto nai u Kristu, biti nalik na Njegovu smrt, imati zajednitvo Njegovih muka da bi tako spoznali Njega i silu uskrsnua Njegova i uskrsnuli od mrtvih. Da, sad mi je jasno, vrlo jasno. To je divno. Majstore, dovoljno je za danas. To to ste mi otkrili kruna je svega to sam dosad saznao. Otvara mi se novi vidik. Sad potpuno jasno vidim put kojim moram poi da bih i ja dostignuo uskrsnue od mrtvih i ponovno se sastao sa svojom dragom enom i djecom. Ispunite mi jo jednu elju: doite k meni u nedjelju popodne. Znate, imam jo jedno veliko pitanje, ne mogu ga rijeiti sm. Hoete li mi pomoi? Hou, dragi Vlado, hou. Doi u.

63

U NEDJELJU POPODNE
Majstore, kako sam vam zahvalan to ste doli! Kad sam razmiljao o molekulama, atomima i elektronima te tako najzad naao put povratka k Stvoritelju, ponosio sam se sposobnou svojega loginog rasuivanja, pa sam mislio da ete mi i vi tako objasniti tajnu Isusa Krista i kranstva. Ali ovo to ste mi otkrili nadilazi sve to sam oekivao. Sino sam naao onu vanu rije apostola Ivana u njegovoj Prvoj poslanici 3,14: Mi znamo da smo preli iz smrti u ivot, jer ljubimo brau. Tko ne ljubi, ostaje u smrti. Onda osmi redak: Tko poinja grijeh, od avla je. U Hebrejima 5,7 naao sam ovu rije o Isusu: On, poto u vrijeme svog zemaljskog ivota prikaza molitve i pronje s jakim vapajem i sa suzama onomu koji ga je mogao spasiti od smrti, bijae uslian zbog strahopotovanja. Dakle, nema kranstva, nema novog ivota bez smrti i uskrsnua. A nema smrti bez odlune volje, jer Sotona ne puta svoje robove. Kako je teka i muna ta staza kojom treba prijei kroz smrt u ivot, svjedoi Isusova posljednja borba. Uenici nisu htjeli ni uti za tu smrt. To nije obina smrt, to je smrt u kojoj Sotona eli zauvijek drati svoje robove. U toj smrti se odluuje hoe li ovjek opstati i u Kristu uskrsnuti, ili e ostati u smrti i propasti zauvijek. Isus se nije molio da ga Otac izbavi da ne bi morao umrijeti na kriu. Molio se da Njegova smrt ne bude uzaludna kad nastupi strana smrt, smrt za sve ljude. Molio se da ga Otac izbavi od smrti, da Ga uskrisi i tako utemelji Kransku crkvu. Tako je, Vlado. Da Otac nije primio Kristovu smrt i da Ga nije uskrisio i izbavio od smrti, svaka bi vjera bila

64

BIJEG OKO SVIJETA

uzaludna, ivot ne bi imao smisla. Sotona bi likovao. Bez vrste volje, bez molitve i vapaja sa suzama ni mi nikad neemo moi napustiti elje ovoga svijeta i pristati na zajednitvo Kristovih muka, trpjeti s Kristom i umrijeti s Kristom. Tu, eto, lei sva tajna pravog kranstva, tajna uskrsnua i vjenog ivota. Da, majstore, tajna uskrsnua. Ba bih o uskrsnuu elio razgovarati. Prije nekoliko dana, ne znam kako, sjetio sam se proroka Daniela i ba mi se otvorila posljednja stranica njegove Knjige. Evo, i sad se otvorila, kao da sam htio. Ovdje u 12. poglavlju od 1. do 3. retka pie: U ono e vrijeme ustati Mihael, veliki knez koji titi sinove tvog naroda. Bit e to vrijeme tjeskobe kakve ne bijae otkako je ljudi pa do toga vremena. U ono vrijeme tvoj e se narod spasiti svi koji se nau zapisani u Knjizi. Tada e se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedni za vjeni ivot, drugi za sramotu, za vjenu gadost. Umnici e blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge uili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vjenost. Ne znam tko je Mihael, veliki knez, ali znam da je ovdje rije o posljetku svijeta i uskrsnuu mrtvih. Ne znam ni koje je to odreeno vrijeme kad u se opet vidjeti sa svojima. Kad se sjetite, dragi majstore, kako sam sretno ivio sa svojom obitelji, kakav je to bio udarac za mene kad sam ih sve izgubio tako brzo, jedno za drugim, tako alosno... ne znam gdje je sinovima grob... razumjet ete kako u meni svaki atom bia ali za njima i koliko mi je vano razumjeti ovo mjesto Svetoga pisma budui da je u njemu rije o odreenom vremenu kad e mrtvi uskrsnuti, kad u dobiti mogunost da se ponovno vidim sa svojom obitelji i zauvijek ostanem s njima. Vlado, zacijelo vas Bog mnogo voli kad vas je uputio ba na to proroanstvo, jer nijedno drugo ne odreuje tako apsolutno tono vrijeme Kristovog dolaska i uskrsnua mrtvih kao ovo. Ali da bismo pronali to vrijeme, moramo

U NEDJELJU POPODNE

65

protumaiti cijelo 11. poglavlje, jer je Daniel 12,1-3 stvarno svretak 11. poglavlja. Kao to vidite u prvom retku, poglavlje poinje s perzijskim kraljem Darijem, kad je 539. godine pokorio Babilon. Spomenuti su neki njegovi nasljednici koji su ustali protiv Grke. Najzad, godine 331. Perzija je podlegnula i nad njezinim zemljama zavladao je junaki kralj Aleksandar Veliki. Kao poznavatelj povijesti, etvrti redak moete i sami protumaiti. A im se ustane, njegovo e se kraljevstvo raspasti i bit e razdijeljeno na etiri vjetra nebeska, ali ne meu njegove potomke; i nee vie biti tako mono kao za njegove vladavine, jer e njegovo kraljevstvo biti razoreno i predano drugima, a ne njima. Da, da, Aleksandar nije imao nasljednika, ve su nakon njegove smrti vlast prigrabili etvorica njegovih generala: Lizimah je dobio Trakiju i sjevernu Malu Aziju, Kasandar Makedoniju, Seleuk zemlje oko Eufrata na sjeveru, a Ptolomej zemlje oko Nila na jugu. Kasandar je ubrzo umro, a Seleuk je potukao Lizimaha, tako da su Kasandrove i Lizimahove zemlje dole pod vlast Seleuka koji je cijelu Malu Aziju prikljuio svojoj dravi. Tako su ostali samo Seleuk na sjeveru i Ptolomej na jugu. Vidite, zato proroanstvo od petog retka dalje govori samo jo o sjevernom i o junom kralju. Njihova je povijest daleka i ne zanima nas. Ali etrnaesti redak je vaan: U to vrijeme mnogi e se podii protiv kralja Juga; ustat e i nasilnici iz tvog naroda da se ispuni vienje, ali e propasti. Prema 2. Samuelovoj 5,20, gdje se nalazi ista rije nasilnici, ona znai silu koja prodire poput silne vode i sve unitava. U ono doba, kad su mnogi ustali na kralja Juga, pojavila se sila o kojoj je bilo rijei u jednom prijanjem vienju. Ona e poplaviti i unititi i sm Boji narod Hebreje. O toj sili itamo u Danielu 8,22-24 i 9, prvi dio 26. retka: ... slomljeni rog i etiri roga to izbie na njegovom mjestu, to su etiri kraljevstva... I pokraj njihova kraljeva-

66

BIJEG OKO SVIJETA

nja... ustat e kralj, drzak i lukav... uspijevat e u svojim pothvatima, zatirat junake i narod Svetaca... iz istog mira upropastit e mnoge. Suprotstavit e se Knezu nad knezovima, ali e ne rukom biti skren. Katolika crkva kae da je tu rije o Antiohu Epifanu, ali to povijest ne potvruje. U svojemu znamenitom djelu Observations upon the prophecies of Daniel (London, 1733., str. 123) Isaac Newton pie: Neki tvrde da taj rog predoava uvijek neku novu dravu, a nikad osobu, a drava ovog Antioha ve je postojala. Antioh je vladao nad jednim od etiriju rogova. Mali rog bio je isprva vrlo malen, ali je s vremenom izrastao vrlo velik prema istoku, prema krasnoj zemlji, i prema jugu, ali to nije sluaj s Antiohovom zemljom. Rimljani su ga otjerali s juga i najzad pokorili. U svim velikim poroanstvima Danielove knjige nakon Grkog slijedi Rimsko Carstvo. Ono je godine 168. prije Krista svladalo rog Makedonije. Odatle je rimski rog rastao kroz Malu Aziju i osvojio je 133. godine prije Krista. Onda je 65. prije Krista osvojio zemlje oko Eufrata, kojima je vladao Antioh. Zatim se rimski rog okrenuo prema jugu pa je 63. godine prije Krista pokorio Palestinu, a 30. godine prije Krista Ptolomejev Egipat. Godine 205. prije Krista Antioh Veliki, u savezu s Filipom Makedonskim i nezadovoljnim narodima juno od Egipta, napao je Egipat, a mladi Ptolomej uputio je molbu Rimu da mu pritekne u pomo. Tako je Rim dobio povod da se umijea. Umjesto da pomogne Egiptu, pokorio je sve te neprijatelje Egipta, najzad i sm Egipat. Tako se ispunila rije iz Daniela 11,16: Onaj e navaliti protiv njega i uinit e s njime kako mu se prohtije nitko mu se nee oprijeti: zaustavit e se u Divoti, unitenje je u njegovim rukama. Tu se jasno vidi karakter Rima, kako je obiljeen u Danielu 2,40; 7,7 i 8, 9,24. Od 17. retka dalje do prvog dijela 30. retka aneo opisuje glavne rimske osvajae i nain njihovog osvajanja. U

U NEDJELJU POPODNE

67

28. retku opisuje prvo svretak osvajanja Egipta i Oktavijanov slavni povratak s juga u Rim, a u drugom dijelu razorenje Jeruzalema godine 70. poslije Krista, kad su rimske legije pogazile i ukinule sveti zavjet idova, nazvan i Stari zavjet, i Titov slavni povratak u Rim. U 30. i 31. retku proroanstvo iznosi jo jedan pohod rimske f lote na jug, ali Rim je tada podlegnuo. Majstore, pa to je bilo kad su Vandali zavladali u Sredozemnome moru i kod Kartage unitili vie od 1100 rimskih ratnih brodova. Samo ne razumijem zato ovdje pie da se to dogodilo u odreeno vrijeme. Zato to su sva proroanstva govorila da e se Rimsko Carstvo u odreeno vrijeme razdijeliti na deset manjih drava. Svevinji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim, i daje ga kome on hoe. (Daniel 4,22) I postavio je unaprijed odreena vremena svakom narodu i granice njihovog ivljenja. im je nastupilo to odreeno vrijeme, Rimsko Carstvo je poelo propadati. U 31. retku rije je o Novom svetom zavjetu. Prema 28. retku, Rim je uniten sa Starim zavjetom. To potvruje i Boja rije u Danielu 9,27 i Hebrejima 10,4 -9; 8,7 i 13. U Danielu 9,25. 27 je pretkazano da e Mesija, tj. Krist, svojom smru ustanoviti Novi zavjet i time ukloniti Stari. Krist je govorio o svojoj smrti i prolivenoj krvi: Ovo je krv moja, krv Saveza, koja se prolijeva za sve. (Marko 14,24) Novom zavjetu pripada i novi Izrael, kako kae apostol u Rimljanima 9,6-8: Jer nisu svi Izraelci pravi Izraelci, niti su svi prava Abrahamova djeca zato to su njegovo potomstvo. A u Galaanima 3,16 i 29 kae da Novi zavjet priznaje za Izraelce samo one koji su Kristovi, dakle one koji su krani. Tim pravim Izraelcima Starog i Novog zavjeta Bog je dao i osobiti znak nepromjenjivog, vjenog Zakona: Subote moje morate odravati, jer subota je znak izmeu mene i vas... Drite, dakle, subotu jer je ona za vas sveta... Stoga neka Izraelci dre subotu svetkujui je od narataja do

68

BIJEG OKO SVIJETA

narataja kao vjeni savez. (Izlazak 31,13.16) Zato je Isus govorio o buduim nevoljama koje e snai Njegove sljedbenike: Molite da va bijeg ne bude zimi ili u subotu! (Matej 24,20) Trideset godina poslije jo jednom ih je opomenuo: Jer tko je uao u poinak njegov, i sam je poinuo od djela svojih, kao i Bog od svojih. (Hebrejima 4,10.4) Pogaziti znak neke drave znai biti njezin neprijatelj. Godine 135. poslije Krista rimski car Hadrijan ustao je protiv subote i pod prijetnjom smrtne kazne zabranio njezino svetkovanje. Ustavi protiv znaka Svetog zavjeta, ustao je protiv samog Zavjeta. Godine 321. car Konstantin Veliki naredio je da se u cjeloj dravi mora svetkovati dan posveen Suncu dies solis nedjelja. To je bio drugi napad protiv Svetog zavjeta. Sebi i svojim vojnicima stavio je na kacige znak = (str. 57), a to je bio znak babilonskih i egipatskih bogova pobjede i ivota. Krani Konstantinove Crkve protumaili su to kao znak Kristovog kria i tako je taj znak postao simbol neznaboaca i krana. U to vrijeme javlja se u Crkvi i uporaba slika i kipova svetaca, potovanje relikvija, redovnitvo, oboavanje Marije kao bogorodice i dr. To sve je uinila rimska drava pomou sveenstva koje je postavila po svojemu nahoenju. Time je: 1. pogaena prva zapovijed Svetog zavjeta i umjesto Boga Stvoritelja postavljen je rimski car, 2. pogaena je druga zapovijed i ukazana ast rimskim slikama, ikonama i svecima, 3. pogaena je etvrta zapovijed Svetog zavjeta, jer je odbaena subota, znak tog vjenog Zavjeta, i postavljena nedjelja, znak rimskog neznabotva. Od 31. retka dalje (Daniel 11) rije je o novom Rimu, jer odjedanput mu je potrebna pomo vojske: ete e njegove doi. Godine 330. Konstantin Veliki je premjestio kraljevsko prijestolje iz Rima u Carigrad, a u Rimu je ostavio svojega namjesnika biskupa. Da, tako je bilo, majstore. im je car napustio Rim, papin ugled i mo odmah su porasli. Ali seoba naroda gotovo ga je zauvijek odstranila. Istok je bio odcijepljen, a Za-

U NEDJELJU POPODNE

69

pad je doao sasvim pod utjecaj arijevskog kranstva. Ali papinstvo se odralo i najzad zavladalo Zapadom. Tako je. A kako se odralo i zavladalo narodima Zapada? Po Bojem pravilu u Ivanu 18,30 Kristova Crkva nije od ovoga svijeta, niti je svijet njezin gospodar. To znai da nije dravna, jer je Kristova. On je njezina glava. Zato i sredstva za njezino odravanje moraju biti nebeska, duhovna, jer pie u Zahariji 4,6: Ne vojnom moi, niti silom, nego Duhom mojim, veli Gospod nad vojskama! (ari) A za papinski Rim je kazano: I vojska e stajati uza nj! Dakle drave! ete e njegove doi i oskvrnuti svetite-tvru, dokinut svagdanju rtvu i ondje postaviti grozotu pustoi. Svojim e spletkama navesti na otpad one koji se ogreuju o Savez, ali ljudi koji ljube Boga ostat e postojani i vrit e svoje. (Daniel 11,31.32) (U slovenskom prijevodu Chrasnika rije rtva tiskana je kosim slovima, to znai da se ne nalazi u izvorniku. U izvorniku stoji rije tamid ono to traje svagda, to je nepromjenjivo, vjeno.) Po Isusovim rijeima u Mateju 5,18 samo Boji Zakon je nepromjenjiv, vjean, vrijedi svagda. Ve u Danielu 7,25 je pretkazano da e u danima podjele Rimskog Carstva na deset drava jedna sila pomiljati da promijeni vrijeme i Zakon, Boje zapovijedi. Subota etvrte zapovijedi je to vrijeme koje je Crkva odbacila i umjesto njega dala da se svetkuje nedjelja. Gospodine Vlado, je li Rimska crkva pomou vojske, tj. dravne pomoi, irila svoj nauk, utvrivala katolianstvo i zatirala svaku drugu vjeru? Majstore, dosta je da vam proitam nekoliko redaka iz Kratke povijesti Katolike crkve. Evo to pie na 83. stranici: Crkva je osobito nastojala ouvati svoj nauk potpuno istim. Za tu svrhu je ustanovila inkviziciju. Ako je neki njezin vjernik bio optuen za krivovjerje, dominikanci su morali ispitati i ustanoviti je li optueni bio upleten u vjerske zablude ili nije. Zaslijepljene su morali pouiti i izvesti

70

BIJEG OKO SVIJETA

na pravi put, a tvrdokorne predati svjetovnoj vlasti da im ona sudi. Budui da je Katolika crkva bila jedina dravna vjera, vlast je takav zloin kanjavala tekim kaznama izgonom iz drave ili smru... panjolska inkvizicija je bila dravno-crkvena ustanova. A negdje sam itao da je Bonifacije, rimski izaslanik, govorio da je samo pomou franakih careva mogao svladati narod i stati na put svetkovanju subote, koje se brzo irilo po cjeloj Europi. U Danielu 11,34 rije je o maloj pomoi koja e biti ukazana progonjenima. Ta pomo je dola kad su u doba reformacije itavi narodi prigrlili Sveto pismo kao Boju Rije. Ali sami reformatori su pokvarili i umanjili tu pomo, osobito Luther, jer su uili da se spasenje postie samo vjerom, bez djela. Tako su osnovane protestantske Crkve, a njihovi lanovi nisu znali nita o pokajanju i obraenju. U Tischredenu iz 1723. godine, na 437. stranici dr. Martin Luther pie: Apostoli su odbacili subotu i prihvatili svetkovanje nedjelje da bi ljudima oduzeli uvjerenost kako e se spasiti samo ako dre Boji Zakon i da bi ih uvjerili kako se ovjek moe spasiti bez dranja Zakona. Godine 1529. protestanti i katolici su se sastali u Schpeieru i zakljuili da e progoniti sve krane koji nisu s njima. Zato u Otkrivenju 3,1.2 itamo da je Gospodin smatrao reformatore i njihovu Crkvu mrtvima. Majstore, dobro mi je poznata povijest srednjega vijeka. Znam koliko su nevine krvi prolili i katolici i protestanti. Ali sad bih elio znati odreeno vrijeme tog stanja, jer u Danielu 11,33 pie da e ondje biti postavljena grozota pustoi. Koliko e trajati i kad e zavriti? To nam kae aneo u Danielu 12,11 i Ezekielu 4,6: Od asa kad bude dokinuta svagdanja rtva i postavljena grozota pustoi: tisuu dvjesto devedeset dana. Dajem ti po dan za godinu. Dakle, 1290 godina. Ali kad poinje to razdoblje i kad zavrava? Majstore, ve znam i jedno i drugo. Jer ovdje pie

U NEDJELJU POPODNE

71

kanonik Stroj: Klodvik je bio prvi katoliki car. Otad se katolianstvo lijepo razvijalo. Franaka drava postala je silna tvrava katolike vjere. Dakle, u Klodvikovo vrijeme treba traiti poetnu godinu papinske prevlasti. A koja je to godina? Da malo razmislim. Evo, 507. godine Klodvik je pobijedio najopasnijeg neprijatelja, svojega i rimskoga Zapadne Gote. Ve 508. istoni car Anastazije imenovao je Klodvika pokroviteljem Rima. Sad je Klodvik bio slubeni zatitnik papinstva. Otad svaki Klodvikov nasljednik prima krunu iz papinskih ruku, a ujedno i dunost da e uvati Katoliku crkvu i iriti je meu narodima. I sad raunajmo: 508 + 1290 = 1798. Vidite kako se to slae. A to je bilo doba Francuske revolucije. Vrlo dobro, a sad itajmo Daniel 11,36-39: Kralj e raditi to god mu se prohtije uznosei i izdiui sebe iznad svih bogova... nee mariti ni za bogove svojih otaca ni za Miljenika en niti za kojeg drugog boga i mjesto njih astit e boga tvrav... Navalit e na tvrave gradova pomou stranog boga. Da, majstore, to je osobina Francuske revolucije: unitila je vjeru otaca katolicizam, brak i obiteljsku ljubav smatrala je zloinom protiv osobne slobode, i najzad, Francuzi su dobili boga rata Napoleona! Sjajno! A vrhunac svega bio je da je Napoleon 1798. dao uhititi papu Pija VI. i zatvoriti ga. I to tono 1290 godina nakon one povijesne 508. godine, kad je Francuska postala slubena zatitnica Rima i rimske vjere. Sjajno! Ali, gospodine Vlado, najudesnije i najzanimljivije tek dolazi. itajte 40. redak. U vrijeme svretka kralj e se Juga zaratiti s njime; kralj e Sjevera navaliti na nj svojim kolima, svojim konjanicima i svojim mnogim brodovima. To ne razumijem. Koje je to posljednje vrijeme, tko je sad kralj Juga na kojega e udariti na kopnu i na moru? U 33. retku rije je o razdoblju koje e, prema 35. retku, trajati do odreenog roka. Taj rok je, prema Danielu

72

BIJEG OKO SVIJETA

12,11, godina u kojoj zavrava razdoblje od 1290 godina. Koje je razdoblje od tih 1290 godina posljednje vrijeme? Naravno, to je 1798. godina! Vidite, i u to posljednje vrijeme, te 1798. godine, Daniel je vidio da e kralj Juga navaliti na kralja u ijoj zemlji je izbila revolucija. O, Boe moj, pa tako je i bilo! im je Napoleon zarobio papu i odveo ga u Francusku, poao je s velikom vojskom u Egipat. Kod piramida se susreo s kraljem Juga, s mamelucima, i pobijedio ih. Onda je krenuo prema sjeveru, jer mu je cilj bio doepati se Carigrada i odande udariti na Rusiju. Ali Turska udari na nj s jakom vojskom i potue ga kod Ake i kod Aleksandrije. Da, tako je bilo. I sad itajte dalje, ali ariev prijevod, jer je toniji (slino glasi Bakotiev i slovenski prijevod): I doi e u krasnu zemlju i mnoge e propasti, a ove e se izbaviti iz njegovih ruku: Edomska, Moabska i glavni dio sinova Amonovih. I posegnut e rukom svojom na zemlju, i zemlja Egipatska nee umaknuti. I osvojit e blago i zlato i srebro i sve zaklade egipatske... Ali e ga glasovi s istoka i sa sjevera smesti, te e izii s velikim gnjevom da pogubi i satre mnoge. I postavit e atore dvora svojega izmeu mora i krasne svete gore; i kad doe svome kraju, nitko mu nee pomoi. Dopustite, majstore, da to sm protumaim. Rije je o kralju Sjevera, dakle o Turskoj, poslije 1798. Hm... Edomska, moapska i Amonovi sinovi, to su imena beduinskih plemena. ekajte malo. Ovdje imam neke stare zemljovide. Evo, vidite ovdje Tursko Carstvo. Zemlje oko Eufrata, Palestina i Egipat su u zelenoj boji, a Arabija je bijela. Znate li to to znai? Sve to je zeleno bilo je tursko, a to je bijelo, to su plemena koja su ouvala slobodu. A kad je Turska zauzela Egipat, opljakala ga je do temelja. ak su i od smea morali plaati porez. Izvukli su 200 vrea zlata

U NEDJELJU POPODNE

73

i srebra iz Egipta. Ali onda je Turska iznenada propala. Godine 1840. dola je pod tutorstvo europskih velesila, a 1919. je izgubila vlast nad zemljama oko Eufrata, nad Sirijom i Irakom. I nije bilo nikoga tko bi joj na tadanjoj mirovnoj konferenciji pomogao. Zbog tog najcrnjeg glasa s Istoka, jer sve to je u zemljama Eufrata osjealo turski, naricalo je i alilo, i onda zbog glasova sa sjevera, iz Rusije, gdje se svim snagama nastojalo da se jednog dana uzme Carigrad i zavlada Dardanelima, ti glasovi uinili su da je Atatrk probudio i oslabio bolesnika na Bosporu, Tursku, modernizirao je i naoruao te stvorio od nje jednu od najmodernijih drava na Istoku, spremnu braniti svoj opstanak svagda i protiv svakoga. A da bi Turskoj osigurao prijestolnicu, premjestio ju je iz Carigrada u Ankaru. Dakle, ti stihovi govore o tome, zar ne? Tako je. Sad proitajte Otkrivenje 17,15 i Otkrivenje 16,12. Vode to si vidio... to su puci i mnotva, narodi i jezici. A esti izli svoju au na veliku rijeku Eufrat. Tada presahnu njezina voda, da bude omoguen prolaz kraljevima s Istoka. Ako vode proroanstva znae narode, a tekst kae da e vode velike rijeke Eufrata u odreeno vrijeme presahnuti, znai da narod koji vlada zemljom gdje je Eufrat velika rijeka... Sad tek vidim... da, da, udo jedno! Pa da, godine 1919. turska voda presahnula je na velikom Eufratu, u Siriji i Iraku. Ali kakve veze to ima s kraljevima Istoka? Istok, pa to je linija koja prolazi kroz Beringov tjesnac prema jugu. Na toj liniji zavrava svaki dan i poinje novi. Majstore! Kraljevi Istoka mogu biti samo republike sovjetske Rusije! Ti narodi su udarili na Zapad! I to nakon presahnua Turske na Eufratu. Kako je to udnovato tono! Da, udnovato tono! Sad itajte u Poslanici Jakovljevoj 5,1-6:

74

BIJEG OKO SVIJETA

Pazite sad, bogatai! Udarite u pla i jaukanje nad nevoljama koje e vas zadesiti. Vae bogatstvo istrunu a vae haljine izgrizoe moljci. Vae zlato i srebro uhvati ra; njihova e ra biti svjedoanstvo protiv vas i kao oganj progutat e vaa tjelesa. Jo ste u posljednje vrijeme skupljali blago! Evo vie plaa etelaca vaih njiva koju ste im uskratili, i vika tih etelaca dola je u ui Gospodinu nad vojskama. ivjeli ste na zemlji raskono i razvratno. Utovili ste svoja srca na dan klanja. Osudili ste, ubili ste pravednika, i on vam se ne moe suprotstavljati. Sad kaite sami, dragi gospodine Vlado: je li to stvarni uzrok to su se digli narodi Istoka? Tko je organizirao viku radnika? Odakle je dola ta organizirana sila zbog koje kapitalistiki Zapad dre, zbog koje bogati strahuju, plau i ridaju? Majstore, poinjem se bojati Boje Rijei. Bog sve zna, sve vidi. Nemam rijei. Govorite vi, majstore. Stigli smo do kraja 11. poglavlja Knjige proroka Daniela. Kazali ste da je Atatrk premjestio prijestolnicu u Ankaru. Kad se u Ankari vjerni musliman ujutro i naveer baci na zemlju licem okrenut prema Meki, iza lea mu je Crno more, ispred njega Jeruzalem Sveta gora. A to se tono poklapa s rijeima u Danielu 11,45: Turska e postaviti svoje dvorske atore izmeu mora i Svete gore. I sad, dragi Vlado, to se treba sad dogoditi? Majstore, ne smijem kazati, ne smijem misliti. Vidite kako jedva diem, srce mi kuca kao da e puknuti. Jer sad dolaze one rijei... O, Boe moj! itajte vi, ja ne mogu. U ono e vrijeme ustati Mihael, Veliki knez... U ono vrijeme tvoj e se narod spasiti svi koji se nau zapisani u Knjizi... Tada e se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedni za vjeni ivot... Vlado, tu vijest i spoznaju dao vam je sm dragi Bog koji ljubi ovjeka i eli da svi imaju ivot vjeni. Vidite kako biste bili nesretni i kako bi alostan bio svretak vaega

U NEDJELJU POPODNE

75

ivota da ste ostali pri onoj znanstvenoj spoznaji kako sve to se pretvori u neorgansko vie ne moe biti organsko. Jedanaesto poglavlje Knjige proroka Daniela vratilo nas je vie od 2500 godina unatrag i kazalo nam dogaaje iz buduih vremena. Nitko tada nije mogao dokazati da su te rijei istinite. Svaka reenica tog poglavlja sliila je ovjeku koji je umro i bio poloen u grob. Ali vidite, jedna po jedna, kako je to bilo odreeno, ustala je iz mrtvih i ostvarila se, izvrila svoj zadatak na Zemlji. Prorok je kazao da e grozota trajati tono 1290 godina. Kaite mi, za koliko godina ili mjeseci se prorok zabunio? I da e na kraju tog vremena biti Francuska revolucija, da e Napoleon one posljednje 1290. godine zaratiti s Egiptom, pobijediti ga i biti pobijeen od kralja Sjevera Turske? Da e Turska zavladati Egiptom, ali ne i plemenima Arabije? Da e izgubiti zemlje oko Eufrata, doznati to namjerava Rusija, reorganizirati svoje snage i premjestiti svoju prijestolnicu tono izmeu Crnog mora s jedne i Jeruzalema s druge strane? Tko bi mogao, tko bi smio sad posumnjati u istinitost posljednjeg pretkazanja, onog o dolasku Mihaela Krista i uskrsnuu i vjenom blaenstvu pravednika? Janko, moj dragi Janko, nemam rijei. Znai, vrijeme je tu. U ovo vrijeme, u ovo nae vrijeme! O, dragi i milostivi Boe moj i Spasitelju moj, hvala Ti, vjena hvala i slava, to si mi to javio! O, draga moja eno, draga djeice moja, uskoro emo biti opet zajedno da se nikad vie ne rastanemo. Vaa vjera je pobijedila! Vae dovienja oslanjalo se na Boje obeanje, na vrstu i vjenu Boju Rije. Da, dovienja! Sad znam, da, sad znam i ja, znam sigurno, proroka rije Svetoga pisma mi je kazala, a povijest dokazala da moj Izbavitelj ivi i posljednji e on nad zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi e me dii: iz svoje u puti tad vidjeti Boga, i oima mojim nee biti stranac: za njime srce ezne mi u grudima! (Job 19,25-27)

76

BIJEG OKO SVIJETA

O Janko, dragi Janko, ne moete zamisliti kako ste me usreili! Kako je Bog dobar to nam je dao svoju Rije! Neka Mu je hvala i slava dovijeka!

77

SUSRET U LONDONU
U Holloway Roadu u Londonu nastanio se gospodin Stanko Junik. Ime svjedoi da je Slovenac. Dugo je ivio u Americi i prilino se obogatio, a sad ivi u Londonu da bi malo uivao. Jednoga dana posjetio ga je neki stranac. Predstavio se kao Maxwell, urednik asopisa The Present Truth (Sadanja istina), iz Stanborough Parka, kod Watforda, blizu Londona. Gospodine Junik otpoeo je gospodin Maxwell primio sam pismo od nekog Marka Straarevia iz Jugoslavije. Pie da je dugo ivio u Americi, da je bio s vama i onda se vratio kui. Zbog iznenadnog gubitka roditelja, to je on smatrao posljedicom svojega prijanjeg nevaljalog ivota, pokajao se i obratio Bogu. Zamolio me da vas posjetim i upoznam s naelima Crkve kojoj on sad pripada. Vi ste taj misionar koji me treba obratiti? I meni je Marko pisao o udnovatoj promjeni svojega ivota i nagovijestio mi da se mogu nadati posjeti nekog misionara. Dakle, vi ste to. Dobro, to mi imate kazati? Ja nisam poboan, niti vjerujem u bajke Kranske crkve. One zaglupljuju svijet, a ja elim biti slobodan od utjecaja Crkve. Imam svoj novac, i novac mi je sve. elim ivjeti. Ipak bi me zanimalo kako je moj prijatelj mogao povjerovati bajkama Svetoga pisma. to ga je u toj knjizi moglo povesti u naruje vjere? Gospodine Junik, koliko sam shvatio iz pisma vaega prijatelja, najvie ga je uvjerila proroka rije te knjige. Vi znate da ima ljudi koji se smiju znanstvenicima kad govore o prostranstvima svemira, izraunavaju udaljenosti izmeu nebeskih tijela ili utvruju datum pojave nekog ko-

78

BIJEG OKO SVIJETA

meta. Obini laik ne moe lako razumjeti znanstvenika. Ali zato ga ne treba ismijavati. Znanost je dokazala mnogo toga to su pojedinci nasluivali, a nisu smjeli kazati jer bi izgubili ivot. Tako je i sa Svetim pismom. Ta stara knjiga sadri mnogo dobrih naela koja ine opu podlogu etike i morala u svijetu. Ali u njoj ima pojmova koje svijet nije mogao, a esto i nije htio razumjeti. Tu su, primjerice, pretkazanja buduih dogaaja, ija preciznost zadivljuju nepristranog istraivaa. Da nije tako, ne bi veliki Isaac Newton, kad je bio na vrhuncu moi i znanja, posvetio sve svoje snage istraivanju proroanstava Svetoga pisma i napisao svoje znamenito djelo Observations (Promatranja). Iznijet u vam jednu od mnogih istina Svetog pisma, koja je uvjerila Newtona i mnoge druge znanstvenike da ono nije obina ljudska tvorevina, nego nadahnuta Rije Boja. Prije nego to su Rimljani razapeli Krista, On je svojim pristaama otkrio udne stvari iz Svetog pisma o budunosti. Naveo je razne dogaaje i kazao da e doi kraj svijeta im se ispune ti dogaaji. Gospodine Maxwell prekinuo ga je Slovenac ve znam to ete mi priati. itao sam neto o tome kad sam bio u Americi. Isus je kazao da e biti potresa, bezbotva, nemorala i da e se evanelje propovijedati. A koliko je bilo potresa, koliko ratova u povijesti ljudskog roda! Znamo o bezbotvu koje je vladalo u doba rimskih careva i nemoralu u dravi, da je sramota govoriti o tome. I kroz sva stoljea, ve 2000 godina propovijeda se evanelje, ali kraj jo nije doao. itao sam ili negdje uo da je ve prorok Daniel pretkazao da e doi kraj svijeta im se Rimsko Carstvo podijeli 476. godine. Ve je 1946. godina, a gdje je smak svijeta? Dakle, ta pretkazanja su za neuki svijet koji vidi samo ono to se zbiva oko njega. udim se kako je Marko mogao nasjesti na takve prie. Istina je, gospodine Junik nastavio je gospodin Maxwell ratovi, potresi, bezbotvo, propovijedanje evan-

SUSRET U LONDONU

79

elja i podjela Rimskog Carstva nisu konani znakovi. Isus nije nigdje kazao da je neki potres, strani rat ili takvo to znak kraja svijeta. On je govorio o nekim velikim i neobinim dogaajima koji e biti znaci svjedoanstva o kraju. U Evanelju po Mateju 24,15 Krist je pred svoju smrt kazao uenicima da e razorenje Jeruzalema biti prvi znak Njegovog dolaska i posljetka svijeta. idovi nisu povjerovali tom pretkazanju, jer su gledali na stabilnost svojih graevina i utvrda. Ali Krist je gledao samo na proroku rije iz Knjige proroka Daniela koji je to napisao 500 godina prije. Tko je imao pravo, Isus Krist ili nevjerni knjievnici? Samo etrdeset godina poslije u Jeruzalemu nije bilo ni idova ni kamena na kamenu. Vie od milijun mrtvaca pokrivalo je sveta mjesta gdje je uio Isus i upozoravao narod na gorke posljedice njegova nevjerovanja. Tako je razorenje Jeruzalema 70. godine prvi znak Kristovog dolaska, prva postaja na putu Kristove Crkve. to je kazao Krist da e biti drugi znak, druga postaja? Evo to je rekao u Evanelju po Mateju 24,6.7: ut ete za ratove i glasine o ratovima... Dii e se narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit e gladi i potresa zemlje u raznim mjestima. Rim, sagraen na sedam brjegova, Veliki grad koji kraljuje nad krajevima zemlje (Otkrivenje 17,9.18) morao je doivjeti dan kad su ta podinjena kraljevstva, jedno po jedno, ustala na njega. I sama priroda, uvrijeena bezakonjem Rima, ustala je protiv njega i osvetila mnoge nepravde i nevino prolivenu krv. Taj dan osvete poeo je erupcijom Vezuva 79. godine, dakle samo 9 godina nakon prvog znaka. Taj udarac pokopao je poplavom ognja i gorueg pepela krasne gradove Herkulanej i Pompeje s njihovim stanovnicima. Izmeu 161. i 180. godine u Egiptu i Galileji izbijali su narodni ustanci, a susjedna barbarska plemena poela su napadati rimske granice. Da nesrea bude potpuna, pojavie se glad i pomor. Krajem 2. stoljea uestale su provale razliitih plemena u Rimsko

80

BIJEG OKO SVIJETA

Carstvo. Barbari su napadali ne samo granice Carstva, nego su prodirali duboko i u njegovu unutranjost. Na Donjem Dunavu su se pojavili Goti, na Rajni Franci i Sasi. Potkraj 4. stoljea Rimsko Carstvo nije vie moglo izdrati pritisak okolnih plemena. Na sjevernim obalama Crnoga mora pojavio se novi nomadski narod Huni. Povukli su sa sobom Istone Gote, a 376. ustali su Zapadni Goti protiv Rima. Godine 395. Jeronim je jadikovao: Ima ve 20 godina otkako se izmeu Carigrada i Julijskih Alpa prolijeva rimska krv, rui, pali, pljaka i unitava sve to postoji. Svuda se uje samo zapomaganje i pla. Godine 476. herulski vojvoda Odoakar pobijedio je posljednjeg zapadnorimskog cara Romula Augusta i poruio dotad najmonije Carstvo na svijetu. Zapadna Europa sliila je pustinji. Tako je seoba naroda od godine 79. do 476. sa svim uasima glau, pomorom i potresima, bila drugi znak Kristovog dolaska, trea postaja na putu Njegove Crkve prema kraljevstvu vjene pravde. to je onda trebalo biti po Kristovim rijeima? On ree: Tada e vas podvri mukama i ubijati vas, i sav svijet zamrzit e vas zbog mene... Razmahat e se bezakonje i ljubav e kod mnogih ohladnjeti. Ali tko ustraje do konca, bit e spaen. (Redci 9-13) Novi narodi Zapadne Europe bili su Franci, Alemani, Anglosasi, Burgundi, Zapadni Goti, Svevi, Lombardi, Heruli i Istoni Goti. U prazne carske palae Rima uselilo se rimsko sveenstvo s papom na elu. Katoliki povjesniar Dollinger pie: Nakon raspada Rimskog Carstva Crkva je postala odgajateljica i majka novih drava. Iz kaosa seobe naroda i ruevina rimske drave die se polako novi red drava, ije sredite postaje papinsko prijestolje. U Evanelju po Mateju 24,20 itamo da je Krist opominjao krane neka se u svim buduim nevoljama ozbiljno mole Bogu da ne bi bilo potekoa u svetkovanju subote. A kad je 135. Hadrijan, pod prijetnjom smrtne kazne, zabranio svetkovanje subote,

SUSRET U LONDONU

81

Kranska crkva se podijelila, jer je jedan dio odbacio subotu i poeo svetkovati neznaboaki dies solis, dan Sunca, dok je ostatak ostao pri suboti i zato bio krvavo progonjen. Oni koji su prihvatili svetkovanje dana sunca ne samo da nisu bili progonjeni, ve je car Konstantin Veliki 321. godine naredio dravnim zakonom da je svaki graanin duan svetkovati dan sunca. Crkva je dobila od cara velike povlastice i slijedila je njegov primjer. Na saboru u Laodiceji 364. godine zapovjedila je, pod prijetnjom iskljuenja i prokletstva, da vie nitko ne smije svetkovati subotu, ve samo dan Sunca. Nakon te saborske odluke svetkovatelji su se morali razbjeati u pustinju. Poela je seoba naroda koja je za nekoliko desetljea pretvorila Europu u pustinju. Zato u tim zemljama ruka laodicejskog sabora i istonog cara nije mogla dostii Kristov ostatak. Ivan pie: Ali eni bijahu dana dva krila velikoga orla da odleti u pustinju u svoje sklonite, gdje e se daleko od Zmije hraniti jedno vrijeme i dva vremena i pola vremena. Ali u Otkrivenju 13,1-8 imamo opis rimske vlasti iz razdoblja kad je vlast ve bila prela na desetoricu rogova ili careva. Po proroanstvu, Zvijer nikad ne predoava zemlje Zapadnog i Istonog Rimskog Carstva, ve samo Zapadnog budui da zemlje Istonog Rimskog Carstva ine narodi koji su u proroanstvu predoeni simbolima lava, medvjeda i etveroglavog risa. Jer kad je prorok Daniel u vienju gledao vrijeme kad je Rimsko Carstvo ve bilo razdijeljeno i mali rog razvijao svoju mo punom snagom, nije kazao da je dolaskom te strane zvijeri i njezinog roga uzet ivot ostalim nemanima, ve je napisao u poglavlju 7,12: Ostalim nemanima vlast b oduzeta, ali im duljina ivota b na jedno vrijeme i rok. Prema tome, prorok Daniel i apostol Ivan vidjeli su kako e nakon Konstantinovih ukaza i laodicejskih zakljuaka Kristov ostatak pobjei na rub Zapadnog Rimskog Carstva da se ondje hrani i odri.

82

BIJEG OKO SVIJETA

Ali oba proroka su znala da e Kristov ostatak ondje nastradati vie nego ikad. Pod zatitom Franaka papa Grgur poslao je u Englesku opata Augusta i 40 redovnika. Nastupila je stoljetna borba oko istrjebljenja tamonjeg prakranstva i njegove subote i uspostavljanja rimske vjere i njezinog dana sunca. Godine 718. papa Grgur II. opunomoio je Bonifacija, jednog od najvjernijih Augustovih redovnika, da i u Srednjoj Europi istrijebi svetkovatelje subote. Da bi se stalo na put irenju subote, odrana su dva crkvena sinoda, jedan u Liftinu u Belgiji 740. godine, drugi u Furlaniji, u Gornjoj Italiji, 791. godine. U svojemu treem govoru u Liftinu Bonifacije je tvrdio: 1. Crkveni oci nareivali su da subotom treba raditi. 2. Spasitelj je radio subotom i time pokazao da se subota vie ne smije svetkovati doslovno. 3. Subotu treba svetkovati samo duhovno, tj. tako da ovjek vie ne krade, ne ubija itd. U Furlaniji su dokazivali da je nedjelja dan o kojemu govori Sveto pismo u Izlasku 31,14: Tko je oskvrne, neka se pogubi. Strane su kazne bile odreene onima koji ne bi svetkovali dan sunca. I u naim su zemljama mnogi Slaveni okusili britku otricu franakog maa budui da se nisu pokorili Rimu i prihvatili njegov dan posveen Suncu. U strahu pred franakim maem ljudi su tog dana opominjali jedni druge: Ne delaj! I tako je taj dan Sunca dobio ime nedelja. A kad je i kako papinstvo zavrilo svoj krvavi put kroz zemlje zapadne Europe? Kanonik Stroj u Povijesti Katolike crkve pie: U Francuskoj je nastao tako straan prevrat kakav svijet jo nije vidio... Uz stotine sveenika bilo je do dva milijuna Francuza odanih Crkvi i kralju i osuenih na smrt... Godine 1798. Francuzi su zaposjeli crkvenu dravu, uli u Rim, proglasili republiku, a papu Pija VI. uhvatili i odveli u zatoenitvo u Francusku.

SUSRET U LONDONU

83

Tako je zavrila velika nevolja Kristovog ostatka i Njegove subote, koja je trajala vie od 1000 godina. Godine 1798. zavren je trei znak Kristovog dolaska, trea postaja na putu prema Bojem kraljevstvu. Rei u neto i o vaoj primjedbi odnosno shvaanju da je podjela Rimskog Carstva 476. bila znak smaka svijeta. Znak koji traje vie od 1000 godina nije nikakav znak. Pismo ni ne kae da podjelu Rima na deset drava treba smatrati znakom svretka. itajte u Danielu 2,41.44: Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom eljezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat e neto od vrstoe eljeza prema onome to si vidio eljezo izmijeano s glinom. Prsti stopala, dijelom eljezo a dijelom glina: kraljevstvo e biti dijelom vrsto a dijelom krhko. A to si vidio eljezo pomijeano s glinom: oni e se mijeati ljudskim sjemenom, ali se nee drati zajedno, kao to se ni eljezo ne da pomijeati s glinom. U vrijeme ovih kraljeva Bog nebeski podii e kraljevstvo... Tu je prorok vidio Rimsko Carstvo kako e se u danima seobe naroda razdijeliti na deset dijelova. Imat e neto od tvrdoe eljeza, one tvrdoe koja e, prema 44. retku, razbiti i unititi sva ona kraljevstva da bi se, razdijeljeno, ujedinilo i pokorilo Rimu, tvrdoi eljeza koje satire i vlada, i pomijealo te narode ljudskim sjemenom. Sad mi kaite, doktore, je li papinski Rim to inio s narodima Zapadne Europe i tako stekao vlast nad njima, ujedinio ih u jedno carstvo? Gospodine Maxwell, moram kazati istinu. Tako je kako ste me pitali. U New Yorku sam kupio Povijest papinstva. Autor je povjesniar Spittler. Evo, na 73. stranici pie da je nakon seobe naroda rimski episkop obratio svu pozornost franakoj dravi jer je znao da njegov politiki opstanak najvie ovisi o politikim revolucijama te drave. Na 74. stranici pie kako se papa poeo mijeati u pitanja enidbe i udaje franakih vladara, jer je samo tako mogao

84

BIJEG OKO SVIJETA

jaati njegov utjecaj. Polo mu je za rukom da se strogo katoliki odgojena bugarska princeza Klotilda uda 493. za francuskog kralja Klodvika, tada potpunog neznaboca. Prvi uspjeh tog mijeanja ljudskog sjemena bio je da su se Klodvik i njegov narod pokrstili na katolicizam. Drugi uspjeh je da su Franci do 508. pobijedili Zapadne Gote, najopasnije neprijatelje Franaka i Rima. Trei i glavni uspjeh bio je da je franako oruje natjeralo sve ostale narode Zapadne Europe te sjeverne i june Slavene da se pokrste, pokore Rimu i prihvate svetkovanje nedjelje. Kad je papa vidio sjajne rezultate svoje umijeanosti u enidbena pitanja franakih vladara, proirio je tu praksu i na ostale vladare, kneeve, vojvode itd. Gotovo nijedan velika nije se mogao oeniti ili rastaviti bez papinog doputenja. Ako je, primjerice, neki talijanski vojvoda brakom stekao preveliku mo i postao opasan papi, papa je iznenada pronaao da mu je ta ena prebliska bilo po krvi, bilo po duhu, pa je taj brak bio nazvan grjenim i morao se razvesti. Narodu je bilo upueno pastirsko pismo: ako se dotini vladar ili vojvoda ne pokori Bojoj volji, narod nije obvezatan nikakvom prisegom, ne mora sluati tog gospodara i sluiti mu. Pape su tako mogli raditi s kraljevima i velikaima to su htjeli. Njemaki episkopi su toliko utjecali na enu cara Henrika IV. da im je izdala sve bljuvotine iz njihove carske spavae sobe, a oni su to sve priopili papi. On je mogao najjae utjecati na cara da ga slua, a car se bojao da papa ne otkrije narodima one bljuvotine i iskljui ga iz Crkve. To sredstvo je uvelike pridonijelo da je papa stekao toliku ovlast nad europskim narodima. Profesor Stjepan Srkulj, koji je prikupio sve podatke o sredstvima kojima je papa postigao toliku veliinu, pie: I tako je papi polo za rukom ujediniti sve zapadne drave u jedno kraljevstvo. Vidite, dragi prijatelju, tako se Boja rije u Otkrivenju 17,13 ispunila doslovno: Ovi su svi sloni da predadnu

SUSRET U LONDONU

85

Zvijeri i svoju silu i svoju vlast. Germanski narodi su se pokazali kao mekana, popustljiva glina, a papinski Rim kao dostojni nasljednik staroga Rima, kao eljezo to sve troi, lomi i oblikuje po volji. Da, gospodine Maxwell, sad vidim i ono vrijeme za koje je prorok rekao: ali se nee drati zajedno, kao to se ni eljezo ne da pomijeati s glinom. Povijest nam pria kako je slijedilo cijepanje tih naroda od papinskog Rima. To nije ilo ba lako. Znamo kako se odvojila Engleska, koliko je bilo huke i buke u dane velike reformacije, kad se Njemaka poela cijepati od Rima. Godine 1789. poela je Francuska revolucija, a posljedica je bila da se i sama Francuska otrgnula od Rima. A 1870. i Italija se otrgnula od pape, otela mu Rim i nainila ga prijestolnicom same Italije pod dinastijom Savojskom. Vidite, gospodine Junik, tako je 1870. konano razbijeno jedinstvo eljeza i gline, papinstva i deseterih naroda Zapadne Europe. To razbijanje je etvrti znak Kristova dolaska i Njegovog kraljevstva, jer je ba 1870. godine Zapadna Europa dobila prvog posveenog propovjednika velikog adventa vicarca Jakoba Erzenbegera: U vrijeme ovih kraljeva (koji vie nisu pomijeani s papinskim Rimom) Bog Nebeski podii e kraljevstvo koje nee nikada propasti... Vidim, imate veliki leksikon. Ova esta knjiga govori o zemljopisu. Tu je vrlo zanimljiv zemljovid koji pokazuje otkria zemalja i njihovih naroda. Prva slika pokazuje kako se poetkom seobe naroda nita nije znalo o Americi, Grenlandu, Islandu, Srednjoj i Junoj Africi, Sjevernoj vedskoj, Sjevernoj Rusiji, Sibiru, Kini, Japanu, Australiji i carstvima velikih oceana. Prema tome, evanelje o Kraljevstvu tada nije moglo biti objavljeno po cijeloj Zemlji i svim narodima. Drugi zemljovid prikazuje Zemlju u doba reformacije. Tada su otkriveni tek dijelovi istone obale Sjeverne, Srednje i June Amerike. Pri kraju 18. stoljea jo su bili nepoznati

86

BIJEG OKO SVIJETA

sredinja Kina, Mandurija, Tibet, Srednja Arabija, najvei dio Australije, Afrika, otoci Tihog Oceana i velika podruja Sjeverne i June Amerike. Tek od poetka 19. stoljea brzo nestaje veo s posljednjih dijelova Zemlje, njihovih naroda i jezika. Dakle, u vrijeme kad je isteklo 1335 godina iz Daniela 12,12 i 2300 godina iz Daniela 8,14.17, kad je doao kraj vremena o kojemu je rije u Mateju 24,13, kad je papa pristao biti poglavar Rima i kao eljezo vladati nad glinom zapadnih naroda, kad je cijela zemaljska kugla sa svim svojim narodima i jezicima leala pred Bogom i ljudima kao otvorena knjiga tada je kucnuo as da se po cijeloj Zemlji vidi i uje posljednji znak iz Evanelja po Mateju 24,14 objavljivanje evanelja o Kraljevstvu po svemu svijetu za svjedoanstvo svim narodima i svim jezicima. Otad se vidi kako znanost i tehnika danonono rade kako bi otvorile sve zemlje i uinile ih pristupanima propovijedanju evanelja. Znanstvenici ue strane jezike i prevode Sveto pismo. Sad ima stotine i stotine tisua adventistikih vjernika irom cijele Zemlje i po carstvima svih mora i oceana. Godine 1878. Adventistika crkva je propovijedala evanelje o Kraljevstvu na dva jezika, 1882. godine na osam, 1892. godine na 15, 1902. godine na 40, 1912. godine na 485, 1933. godine na 504, 1934. godine na 539, 1935. godine na 575 jezika, a godine 2002. u 203 drave na 834 jezika. Ta Crkva danas ima po svoj Zemlji 13.970 propovjednika i misionara, 56 velikih izdavakih kua, 174 bolnice i sanatorija, 393 klinike i dispanzera, 4809 osnovnih kola, 94 koleda i sveuilita. Tako je danas propovijedanje Radosne vijesti o Kraljevstvu, o kojemu je rije u Danielu 2,44, zaista peti znak po redu, posljednja postaja koju je Krist spomenuo u svojemu redu putovanja Njegove Crkve kroz stoljea Novoga zavjeta. Svaki narod danas uje da je veliki Babilon pao, da je 1870. konano izgubio vlast u Rimu. Pred Bogom je taj Babilon pao jo 1798., ali svjetovnu krunu je

SUSRET U LONDONU

87

izgubio 1870. godine. Ljudski rod stigao je u posljednje doba, u doba suda, kad e pasti vjena odluka o svakom pojedincu. Gospodine Maxwell, sve je udesno tono. Sad vidim da je moje poznavanje Svetog pisma bilo sasvim povrno i bez ikakve znanstvene utemeljenosti. Isus je zaista tim redoslijedom iznio znakove o svojemu dolasku, i oni su doli ba tim redom. Sad tek razumijem i ono Danielovo proroanstvo o vremenu kad eljezo i glina vie nee biti zajedno. Zaista, seobom naroda Rim i Rimsko Carstvo nisu propali. Carska se vlast samo pretvorila u papinsku, a drava je opstala do Francuske revolucije. Tada je papinska politika vlast dobila smrtnu ranu, a 1870. konano je umrla. Sad se ne udim to je moj prijatelj Marko povjerovao adventistima i iz temelja promijenio svoj ivot. Ali imam jo neto na srcu. Biste li mi razjasnili: tko je stvorio ovaj nesretni svijet, je li samo Bog, ili je Bog stvorio sve to je dobro, a Sotona zlo, i to je uinjeno da bi jednom bilo samo dobro? Dragi prijatelju, moje je vrijeme ogranieno jer veeras imam predavanje u Watfordu. Budui da vaa pitanja obuhvaaju ba ono o emu u veeras predavati, doite. Izvolite pozivnicu. Tu pie mjesto i vrijeme predavanja. Dakle, hoete li doi? Hou, od srca rado.

88

BIJEG OKO SVIJETA

VEERNJE PREDAVANJE
Spustila se no. Kroz rasvijetljene, mirne ulice Watforda mnogi su urili prema dvorani u sreditu grada. Ondje e biti odrano predavanje. Na tornju izbija sedam, a predavanje e poeti za etvrt sata. Dvorana je ve puna. U prednjim redovima sjedi i na Amerikanac, gospodin Junik! Vidi se da ga zanima i dvorana i publika, i jedva eka da predavanje pone. Propovjednik je pozvao sve da se zajedno pomole, da tijekom predavanja u svima bude Duh Sveti i svi prime potrebnu pomo. Zatim se molio: Oe na, koji si na nebu, hvala Ti na Tvojoj svetoj rijei. Okupili smo se ovdje da je prouimo. Hvala Ti, Isusa radi, na velikoj rtvi koju je On za nas podnio, da smo u Njemu mogli nai najboljeg prijatelja. Zahvaljujemo Ti to nam alje Duha koji nas uva od grijeha i ui kako trebamo ivjeti. On otkriva Tebe i daje nam snagu. Tvoja milost je naa jedina nada. U nama nema dobroga, a k Tebi moemo doi samo kroz Krista. Ti si Ga nauio da nas ljubi. Pogledaj svojega milog Sina, Njegov ivot, gledaj nas u Njemu i znaj da Ga ba sad u svojoj vjeri priznajemo za Spasitelja. Za ta Tvoja dobra mi Te slavimo i klanjamo Ti se svim srcem. Upravljaj nama u asu naega razmiljanja i daj nam da istinu u Isusu Kristu potpunije upoznamo. Amen. Dragi prijatelji ree govornik kad je zavrio molitvu od srca vam zahvaljujem na dolasku. Veeras emo uti to Sveto pismo govori o postanku svijeta, njegovom padu i spasenju.

VEERNJE PREDAVANJE

89

Iz mnogih redaka Svetoga pisma vidi se da je Isus Krist Boji Sin i Stvoritelj svega to postoji. est stoljea prije nego to je doao na Zemlju otkriti svojim ivotom Boga, a svojom smru odstraniti grijeh i dati nesretnom ljudskom rodu mogunost da se vrati Bogu, prorok Mihej je pisao da e se u Betlehemu roditi Spasitelj iji je iskon od davnina, od vjenih vremena. (Mihej 5,1) I sm Isus je potvrdio Mihejeve rijei kad je, molei se svojemu nebeskome Ocu, rekao: A sada, Oe, proslavi ti mene samog slavom koju imadoh kod tebe prije nego postade svijet. (Ivan 17,5) Apostol Pavao je pisao da je po Kristu stvoreno sve na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo... On je bio prije svega, i sve se u njemu dri u redu... jer Bog odlui u njemu nastaniti svu Puninu. (Koloanima 1,15-19) U Evanelju po Ivanu 1,1-3 i 14 itamo da je Isus Krist bio Rije po kojoj je sve postalo. Sad znamo da Postanak 2,2 i 13 moramo itati ovako: I sedmoga dana dovri Bog, Sin, na Gospodin Isus Krist, svoje djelo koje uini. I poinu u sedmi dan od svega djela koje uini. I blagoslovi Bog, Sin na, Gospodin Isus Krist, sedmi dan i posveti, jer u taj dan poinu od svega djela svoga koje uini. Zato Isus istie svoje pravo vlasnitva nad svim to je stvorio i posvetio rijeima: Moje je sve to se mie u poljima. Moje je zlato, moje je srebro. Stoga je Sin ovjeji gospodar i subote. Zato kae da mu je dana svaka vlast na nebu i na zemlji. (Psalam 50,12; Hagaj 2,8; Marko 2,28) Krist je sve u svemu! (Koloanima 3,11) Bog koji je govorio s Abrahamom bio je Krist. Bog koji je govorio s Mojsijem i dao mu svoje zapovijedi bio je Krist. (Hebrejima 11,24-26) Na temelju 1. Korinanima 10,4 katoliki prevoditelj Svetoga pisma Andrej Snoj napisao je ove rijei: Krist je kao Bog udnovatim djelima pratio Izrael kroz pustinju. Kad otvorimo 9. poglavlje Knjige proroka Nehemije, znamo da se taj sveti ovjek molio Isusu kad je kazao: Ti si, Jahve, Jedini! Ti si stvorio nebo, i nebesa nad nebesima, i

90

BIJEG OKO SVIJETA

vojsku njihovu, zemlju i sve to je na njoj, mora i to je na njima. Ti sve to oivljava, i vojske se nebeske tebi klanjaju. Ti si, Jahve, Bog, koji je Abrama izabrao, iz Ura kaldejskoga njega izveo... Nevolju si otaca naih u Egiptu vidio... Znacima si se i udesima oborio na faraona... Stupom oblaka danju si ih vodio, a nou si stupom ognjenim svijetlio im po putu kojim su hodili. Na goru si Sinajsku siao i s neba im govorio; i dao si im pravedne naredbe, vrste zakone, zapovijedi izvrsne i uredbe. Ti si im objavio svoju svetu subotu... Dao si im svoga Duha dobrog da ih naui mudrosti... Mnogo si godina bio strpljiv s njima i svojim si ih Duhom opominjao po slubi svojih proroka. Sedamsto godina prije svojeg utjelovljenja Isus je kazao Izraelcima po proroku Izaiji: Ja, ja sam Jahve, osim mene nema spasitelja. I kad je sedamsto godina poslije siao na Zemlju, zavrio svoje spasiteljsko djelo i vratio se na nebo, objavio je po apostolu Petru i svim otkupljenima u Jeruzalemu iste rijei: Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti. (Izaija 43,11; Djela 4,12) Isus Krist je prvi i posljednji, poetak i svretak u Svetome pismu. On je Stvoritelj, Bog koji nam se javlja i govori sa svake stranice ove svete knjige. Znamo da je sve nastalo kroz Isusa Krista. Otkud onda zlo koje vlada na Zemlji? Kazali smo da je Isus Krist stvorio sve na nebu, dakle i anele, pa i samog Lucifera. Za ovu Zemlju i sve to je na njoj nadahnue kae: I vidje Bog da je dobro! U Propovjedniku 7,29 itamo: Otkrih ovo: Bog stvori ovjeka jednostavnim. U Ezekielu 28,14.15 itamo da je Isus kazao Sotoni: Postavih te kao raskriljena keruba zatitnika: bio si na svetoj gori Bojoj... Savren bjee na putima svojim od dana svojega roenja dok ti se u srcu ne zae opaina. Kao to nam Sveto pismo ne pie podrobnije o stvaranju svemira nego samo o stvaranju Zemlje, tako nam nita podrobnije ne kae kako je bilo mogue da je taj

VEERNJE PREDAVANJE

91

savreni kerub, koji je bio tako ist i sjajan da je u Knjizi proroka Izaije 14,12 nazvan Svjetlonoom (latinski Lucifer), mogao zgrijeiti, povui za sobom treinu anela? Kako mu je dana sloboda da pokvari i Zemlju? U Knjizi proroka Ezekiela 28,15 doznajemo samo da je bio savren na putovima svojim dok se nije nalo bezakonje na njemu, da je to bezakonje stiglo na Zemlju i da je otad, kako kae apostol Ivan u svojoj Prvoj poslanici 5,19 sav svijet u vlasti Zloga. Kad je otkrivena Amerika, istraivai su nali da Indijanci uvaju prastaru tradiciju po kojoj je zmija preko ene donijela grijeh i sve zlo na Zemlju. Na suprotnoj strani Zemlje, u Kini, strani zmaj izvezen je i danas na svakoj zastavi. Na istoku i zapadu, na sjeveru i jugu stari su narodi gajili tradiciju o palom anelu koji je siao na Zemlju u obliju zmije i prevario prve ljude koji su zgrijeili i time donijeli smrt i svakom ivom biu na Zemlji. Dragi moji prijatelji, kad se nou probudite i vidite da je vaa kua u plamenu, hoe li itko pametan prvo istraivati tko je zapalio, kako je smio zapaliti, je li uope mogue da je netko zapalio ili je to samo sudbina? Zacijelo bi svatko prvo pourio spaavati to jo vatra nije dohvatila, a tek nakon poara, kad vie ne postoji nikakva opasnost, mogli bismo postavljati takva pitanja. Zato Sveto pismo i ne ulazi u ta pitanja, ne daje nam mogunost da ulazimo u njih, niti je ljudskom mozgu dana mogunost da odgovori na njih. Ali iskustvo nas upuuje na golu istinu da je sav svijet u zlu, da je poar grijeha zahvatio sav ljudski rod od pamtivijeka do danas i da se treba spaavati. Kako se moe spasiti ovaj svijet? Kroz sva prola vremena vidimo tri sile koje su nastojale uspostaviti novi poredak i izgubljeni mir na Zemlji: sila, znanost i vjera. Kain, Hamurabi i drugi silni ljudi umjeli su pokoriti svijet i ujediniti narode. Aleksandar Veliki, Julije Cezar, Oktavijan i drugi ili su njihovim stopama. Rimljane su slijedili Germani, Arapi, Mongoli, Turci. Znamo to je postignuto

92

BIJEG OKO SVIJETA

silom. Sila je bila loa spasiteljica ljudskog roda. O tome najbolje svjedoe mnogi grobovi propalih naroda, kultura i civilizacija. Druga spasiteljica bila je znanost, a trea vjera. To su dvije sestre, povezane da bi uinile velike stvari, ali samo ako su slone. Prorok Daniel je u svojoj Knjizi pretkazao da e u nae dane biti istraivanja i umnoavanja znanja, da e se vjeno evanelje propovijedati po cijelome svijetu za svjedoanstvo svim narodima. Znanost i vjera, voene Svetim Duhom, najblagodatnije su sile i sigurni putokazi k pravom spasenju. Znanstvenici su napunili dvorane velikog Britanskog muzeja i njegove biblioteke dokazima da je Sveto pismo istinito. Znanost je prokrila put istraivaima u sve zemlje i narode, otvorila vrata svih zemalja i jezika, spojila istok sa zapadom, sjever s jugom. Dala je telefon, telegraf, radijske i televizijske aparate, potu, tisak i bezbroj drugih sredstava koja su danas u slubi evanelja. Sveto pismo prevedeno je dosad na vie od dvije tisue jezika i narjeja, a vjera i ljubav upregnule su u svoja kola suvremenu tehniku i tiskale Sveto pismo na svim tim jezicima. S pomou najmodernijih prometnih sredstava na kopnu, vodi i u zraku godinje se raznese po svijetu vie od jedanaest milijuna primjeraka Svetog pisma. Danas ne postoji samo jedna misionarska udruga s dvanaest apostola, nego ih je mnogo, ratrkanih po cijelom svijetu. Samo Adventistika crkva, koja ima stotine tisua vjernika u Europi, Americi, Aziji, Australiji i na otocima svih mora i oceana, uzdrava vie od 23 tisue propovjednika, misionara, lijenika, bolniara i drugih misionskih pomonika koji propovijedaju i ue narode na vie od tisuu jezika. Uzdrava mnoga ljeilita, bolnice, ambulante i ljekarne za sirotinju u 131 narodu. Ima 2344 kole koje polazi 97.742 uenika, 69 izdavakih kua koje izdaju pounu, zdravstvenu i vjersku literaturu na stotinama jezika u svim zemljama. Tko moe opisati u nekoliko rijei neizmjerni uspjeh te velike vojske modernih Kristovih apostola?

VEERNJE PREDAVANJE

93

Tko zna u kakvoj su uasnoj pokvarenosti prije nekoliko desetljea ivjeli Indijanci June Amerike? Tko moe znati to je meu njima postignuto samo silom evanelja, taj mora vjerovati da Bog jo uvijek ini uda. Mnogi su nauili itati i pisati. U njihovom ivljenju pokazala se velika promjena. Odbacili su alkohol i duhan, ne vjeruju vie u duhove, postali su marljivi i isti. Prije su bacali novac na tetno uivanje, a sad kupuju odjeu, orue za obraivanje zemlje i druge korisne stvari. Po kuama se ne uje divljaka vika pijanih mukaraca i ena, nego vlada mir i zadovoljstvo. Kamerunci u Africi nekad su ivjeli i slavili svoje nacionalne praznike u deranju, pijanstvu i razvratu. Zahvaljujui portvovnom radu adventistikih misionara, sad je sasvim drukije. U mnogim mjestima nema vie ni alkohola ni neznaboakih igara ni deranja ni bluda. Kad je stranac koji je po drugi put putovao kroz Kamerun zapitao uroenika otkud ta promjena u zemlji, ovaj mu je odgovorio: E, prijatelju, to je uinila Boja Rije. Ula je u moje srce, izbacila Sotonu i sva njegova zla djela i onda ga sasvim popravila. To je uinila i s tisuama mojih zemljaka. Da, to je uinio Bog kroz svoju Rije. U Kamerunu radi Adventistika crkva. U prve dvije godine adventistiki misionari-lijenici izlijeili su 25 tisua uroenika. Dolaze sa svih strana, neki na konjima, magarcima, volovima, drugi pjeice iz najudaljenijih krajeva, a mnoge donose na primitivnim nosilima. Na Fidijskim otocima, gdje je nekad vladalo ljudoderstvo, danas ete nai tisue najboljih ljudi koji ne ine nikome zla i nastoje iriti duh dobroinstva. ovjekoljubivim radom naih misionara u svim zemljama svijeta stotine tisua ljudi osloboeni su od alkohola, duhana, psovki, kockanja, bluda, nevjerstva, neiskrenosti i svakog drugog zla. Misionari oivotvoruju Kristovo naelo iz Poslanice Efeanima 4,22-32: (Velim i zaklinjem) da sa sebe skinete i odloite staroga ovjeka koji pripada prijanjem nainu ivota, ovjeka

94

BIJEG OKO SVIJETA

koji u varavim poudama ide u propast, te da se iz dana u dan obnavljate duhom u kojem mislite i da se obuete u novoga ovjeka, stvorena na sliku Boju u istinskoj pravednosti i svetosti. Zato odbacite la... Neka sunce ne zae nad vaom srdbom! I ne dajite mjesta avlu! Tko je obiavao krasti, neka vie ne krade! Neka se radije trudi i svojim rukama radi to je dobro, da mogne to davati potrebnome! Nikakva runa rije neka ne izlazi iz vaih usta, nego samo korisna za izgradnju gdje je potrebno, da iskae dobroinstvo sluateljima. Ne alostite Duha Svetoga Bojega, kojim ste zapeaeni na dan otkupljenja! Neka se ukloni od vas svaka vrsta gorine, gnjeva, srdbe, vike i psovke, sa svakom vrstom zloe. Mjesto toga budite jedan prema drugome prijazni, puni milosra! Opratajte jedan drugome, kao to je i Bog vama oprostio u Kristu! Dragi prijatelji, kad bismo poli putem nevjerstva, odveo bi nas u drutvo ljudi koji izmiljaju zlo, koji vjeruju da u svijetu trebaju nestati slabi i ostati jaki, a opet smo meu njima najjai; taj put bi nas vodio u drutvo organiziranih varalica, pljakaa, razbojnika, trgovaca robljem, krijumara alkohola, nikotina, opijuma i svakojakih drugih otrova koji ubijaju ljudski organizam. Tako bismo stigli u podzemni svijet, k zmaju s tisuu glava. Ondje bismo se upoznali s lopovima, razbojnicima, kockarima, ubojicama roditelja i djece, rodoskvrnicima, izdajicama, bogomrscima i bezbonim utamanjivaima sirotinje. A put vjere, kad bismo poli njime, vodio bi nas u drutvo ljudi koji smiljaju dobro, koji vjeruju da jai trebaju pomagati slabijima, jer i za njih je umro Krist na kriu; taj put bi nas vodio do tisua obitelji gdje se ki ili sin oprata s roditeljima znajui da se nee vidjeti na ovoj Zemlji, jer odlazi u najnezdravije krajeve svijeta da bi onim jadnicima, okovanim u pogibeljne obiaje i praznovjerje, pomogao i spasio ih. Na tom putu bismo upoznali mnogo plemenitih ljudi koji po uzoru na Krista ive samo za dobro

VEERNJE PREDAVANJE

95

sirotih, nemonih, zaboravljenih, odbaenih i na propast osuenih. Vidjeli bismo stotine tisua vrijednih ruku koje iju, pletu, krpaju i rade stotine i tisue drugih poslova samo da bi umanjili bijedu u narodu; upoznali bismo se sa stotinama tisua ljudi i odrasle djece koji iz zahvalnosti Bogu to ih je oslobodio tetnih navika koje su gutale njihov novac i gurale ih u sigurnu propast, taj novac sad rtvuju za spasenje drugih nesretnika. Nali bismo tisue i tisue mladia i djevojaka koji se nadmeu u dobroinstvima, jer ga smatraju najzdravijim i najkorisnijim portom. Nali biste ih kako idu iz kue u kuu, iz obitelji u obitelj, u podrume, na tavane, u najzabaenija mjesta i svuda gdje ive ljudi, i trae nesretne i oajne due da bi im ulili novu nadu, novu volju za ivot i pomogli u njihovim nevoljama, izvukli ih iz usamljenosti i oaja i od njih nainili zadovoljne ljude, pune vjere i ljubavi prema Bogu i svim ljudima. Kad ih sluate ili itate njihovu literaturu, sav njihov rad, sve njihove elje, sve to misle i hoe, svodi se na ovo: osloboditi svijet od grijeha, istrijebiti sa Zemlje bezakonje, uliti u ljude vjeru u Isusa Krista i uiniti ih dostojnima vjenoga ivota. Prijatelji moji, na nebu je poela borba izmeu Krista i Sotone, izmeu dobra i zla, svjetla i tame. Krist, poglavar neba, svladao je Sotonu i zbacio ga je zajedno sa svim njegovim pristaama u zranu dubinu ili, kako kau Grci, u Tartar. Budui da stanovnici neba nisu pristali na Sotonine prijedloge, njihov ivot nije pretvoren u pakao, ve je ostao sretan. Ali Adam, predstavnik Zemlje, pristao je na Sotonin prijedlog, okusio je zlo i time rajsku Zemlju pretvorio u pakao. Nebo je doivjelo dan kad je Krist sa svojim vjernim anelima izbacio s neba Sotonu, uzrok zla. Adam nije doivio taj dan na Zemlji, jer je sm podlegao Sotoni. Ali Krist, nebeski Pobjednik, zauzeo se za nau Zemlju, dao Adamu svoju svetu Rije da e doi, pobijediti Sotonu, unititi sve njegove pristae i onda stvoriti novu Zemlju, gdje moe

96

BIJEG OKO SVIJETA

ivjeti samo pravda. Na toj Zemlji e ivjeti samo oni koji pristanu uz Njega, pod Njegovom zastavom se rtvuju za spas ljudskog roda i ostanu vjerni Bojim naelima do smrti. U dan svojega svetoga dolaska u slavi Isus e ih uskrsnuti iz mrtvih, preobraziti u besmrtnost i dati im novu Zemlju da ive na njoj. Dragi prijatelji, Krist poziva svakoga od vas da se opredijeli kojim putem e nastaviti svoj ivot, komu e sluiti, Kristu ili Sotoni, i pod ijom e se zastavom boriti. Pogledajte u duhu na Golgotu, promatrajte Onoga koji je izdahnuo na kriu za vae spasenje. On je umro umjesto vas. Razmislite dobro i odluite komu ete sluiti, Kristu ili Sotoni. Amen. Grobna tiina zavladala je u dvorani pri posljednjim rijeima. uo se samo pokoji duboki uzdah. Iz kuta su doprle rijei: Boe, budi milostiv meni grjeniku. Mnogi su posjetitelji prili govorniku, pruili mu ruku i toplim rijeima zahvalili za predavanje. Dvadesetak njih zamolili su propovjednika da ih posjeti kod kue i poblie im objasni Boji put spasenja. Najzad mu je priao i gospodin Junik, stisnuo mu ruku i rekao: Gospodine Maxwell, jo malo pa biste me nagovorili da budem lan vae Crkve. Znate, jo ne mogu prekinuti sa svojim dosadanjim ivotom. Ne osjeam da sam zreo za ivotni preokret kakav je uinio moj prijatelj Marko. Prilino sam bogat i elim uivati dok imam novca. Nije mi dobro, srani sam bolesnik. Ne smijem previe misliti na tako ozbiljne stvari, to me uzrujava. Zato me ispriajte. Gospodin Maxwell je vidio da je u srcu gospodina Junika poela borba izmeu svjetla i tame. Zakljuio je kako je najbolje da ga neko vrijeme ostavi na miru.

97

BIJEG OKO ZEMLJE

Gospodin Junik nije mogao spavati. Predava ga je uvjerio da je Krist Stvoritelj svijeta, da je subota Njegov dan, da je uinjeno sve kako bi se ovjek mogao spasiti. Iznio mu je i nepobitne dokaze da je po programu Kristovog proroanstva nastupilo posljednje vrijeme. Ali on, ovjek bezbrine naravi, mislio je da se s dragim Bogom moe malo pogaati, da se moe skriti pred Njim. Cijelu no je razmiljao kako bi mogao zaboraviti te znakove i sinonje predavanje i izbjei propovjednikov posjet. Tako je doekao jutro. Neispavan je skoio iz postelje i nasmijao se kao da mu je sinula kakva pametna misao. Da, rekao je sm sebi. Ovdje me nita ne vee. Vratit u se u Ameriku i tamo se izgubiti u vrtlogu ivota. Odmah se dao na posao. Spakirao je stvari u velike kovege, platio stan i otiao u putniki ured za prekooceanske linije. Kupio je kartu i odvezao se na postaju Viktorija. Odatle je prvim vlakom otputovao u Southampton, jer je otamo isplovljavao brod za New York. Kad je htio ui, priao mu je neki gospodin i ponudio razne asopise. I ne gledajui kakvi su to asopisi, kupio je nekoliko komada i stavio ih u putnu torbicu. Kad se smjestio u kabini, glasno se nasmijao, jer je pomislio na gospodina Maxwella kad ga doe posjetiti, a pazikua mu kae da je otputovao u Ameriku. Ha, ha, ha! I to je vrlo vaan znak vremena, gospodine Maxwell! Plovidba preko oceana trajala je est dana. Drugog se dana iz susjedne kabine ulo pjevanje, ali sasvim neobino. Prislonio je uho na zid i prislukivao. uo je rijei pjesme:

98

BIJEG OKO SVIJETA

In the sun, and moon, and stars, Sings and wonders have apeared; Earth has groand with bloody wars, And the hearts of men have feard. (Na suncu, mjesecu i zvijezdama pojavili su se znaci i udesa; Zemlja stenje zbog krvavih ratova, a ljudska su srca ispunjena strahom.) Gospodin Junik se skamenio. Pobjegao je iz Londona da bi izbjegao svaki daljnji dodir s ljudima koji objavljuju znake posljetka i Kristov dolazak, a sad je osuen na brodu nekoliko dana i noi sluati njihove pjesme. Skoio je s kreveta. Sjetio se da je kupio neke novine. Brzo je otvorio torbu, izvadio ih i izletio iz kabine. Odmah se uputio na palubu potraiti neko mirno mjesto. Kad je sjeo, uzeo je novine. Pogledavi naslov, iskolaio je oi, a novine su mu ispale iz ruke. Iz usta je izila psovka. Pogledao je ostale novine, zakripao zubima, poderao ih sve redom i bacio u more. Tako, ree. Sad neka ribe itaju Znake vremena. Zar su mene nali da im budem predmet ikaniranja kamo god poem? E nee! Ozlojeen je otiao u knjinicu i potraio neku noviju knjigu. Odmah, gospodine. Tu je vrlo lijepa knjiga, dobili smo je na poklon od jednog gospodina iz Washingtona, koji je prije mjesec dana putovao ovim brodom iz New Yorka u Cherborg. Proitao sam je s velikim zanimanjem i vjerujem da e i vas zadovoljiti. Evo, tu je. Gospodin Junik je pogledao naslovnu stranu, a tamo je pisalo: Our Lords great prophecy of His second advent (Veliko proroanstvo naega Gospodina o Njegovom drugom dolasku). Bijesno je vratio knjigu rekavi: Ako nemate nita drugo, itajte sami svoje knjige. Izletio je iz knjinice i uputio se u restoran. Od tog trenutka gospodin Junik je mnogo pio nastojei tako sprijeiti da itko s njime govori o Kristovom dolasku. I sve do New Yorka nije se otrijeznio. U New Yorku je otiao k poznaniku kod kojeg je esto odsjedao kad je bio prvi put u Americi.

BIJEG OKO ZEMLJE

99

Poznanik ga je vrlo ljubazno primio i ugostio. Ali kod objeda je gospodin Junik primijetio da na stolu nema vina, ve samo nekoliko bezalkoholnih pia. Prije nije bilo tako. Odmah je upitao domaina zato nema vina na stolu i otkud ta promjena kad je ovaj dobro znao da gospodin Junik jako voli vino. Dragi Johne, otkad si napustio Ameriku, u mojoj se kui sve iz temelja izmijenilo. Poeo mu je priati kako je jednoga dana kupio asopis Signs of the Times (Znaci vremena) od nekog prodavaa knjiga, kako ga je njegov sadraj zainteresirao, da je pisao uredniku za opirnije obavjetenje i kako mu je ovaj poslao propovjednika koji mu je dokazao da dananji ljudi ive u posljednjem vremenu povijesti grijeha i da e uskoro doi Isus Krist. Propovjednik je dolazio vie puta nastavio je Junikov prijatelj a ena i ja smo se ne samo zainteresirali za taj nauk, nego smo iz temelja promijenili ivot. Ostavili smo pie, none zabave i sve to ne valja. Prije mjesec dana postali smo vjernici Crkve tih dobrih ljudi. Vjeruj mi, sad smo vrlo sretni. Dao Bog da i ti uskoro bude meu nama. Gospodin Junik je zanijemio. Dragi Parker, ispriavam se. Moji su poslovi takvi da nemam mnogo vremena. Samo sam vas doao vidjeti. Drago mi je da ste tako sretni. Ostanite zdravi. Kad se vratim, nastojat u vas posjetiti. A sad zbogom. Tim rijeima se pozdravio i nestao. Prvi vlak koji je poao s postaje Grand Central ponio je gospodina Junika. Cilj putovanja bio je San Francisco. Vlak je jurio kroz manja mjesta zaustavljajui se samo u veim gradovima, kao da je i on htio umaknuti Znacima vremena. Dan i no jurio je naprijed ostavljajui za sobom Pittsburgh, Chicago, Omao, Chayenne, Ogden, mormonsko naselje. Svladao je teki teren Sierra Nevade, njezin jedini prijelaz nazvan Truke, projurio pokraj mnogih brdskih je-

100

BIJEG OKO SVIJETA

zera, izmeu vjenog snijega i leda i gorostasnih jela, oraha, cedrova i drugog drvea. Onda se poeo sputati u nizinu ostavljajui za sobom Sacramento i najzad stigao u Oakland, a odande u San Francisco, na obalu Tihog oceana. Gospodin Junik se udio zato je u vlaku toliko putnika iz cijeloga svijeta. Stanovnitvo Amerike dosta je areno, ali ovo arenilo je preupadljivo. A jo se vie zaudio uvi da u gradu nema nijedne slobodne sobe u hotelima. I tad je doznao neto to ga je prenerazilo. Prije tri dana u velikoj gradskoj dvorani otpoeo je 43. sabor Adventistike crkve, na koji su doli zastupnici iz cijeloga svijeta. Dvorana s 15.000 sjedita svakog je dana bila puna. Sutradan, u subotu, glavni dan tog najneobinijeg sastanka, dolazilo je staro i mlado kako bi nazoili propovijedi i drugim sveanostima na kojima e govoriti zastupnici iz svih krajeva svijeta. Gospodin Junik je htio odmah otputovati. Ali dugo putovanje ga je umaralo pa je odluio ostati dan-dva u San Franciscu. Doznao je da u malom hotelu nedaleko dvorane ima slobodna soba. Uzeo je taksi, odvezao se onamo i dobio sobu. Ve se smrailo. Sjedei u naslonjau, odjednom je uo kako odzvanjaju pjesme iz svih soba. to bi to moglo biti? mislio je. Zar je i ovaj hotel pretvoren u adventistiku bogomolju? Pozvonio je, i kad je momak uao, upitao ga je otkud to pjevanje. Gospodine, sad je poetak subote i nai gosti adventisti pozdravljaju subotu pjesmom. Pjesme su krasne, zar ne? Vidite, tamo iza Golden Gatea sputa se sunce. To pjevanje se doima kao da se neki neobini doivljaj izlijeva na ovjeka i obuzima duu. Otkako su ovi gosti napunili grad, sve mi je neobino, kao da nismo vie na Zemlji, nego u raju. Umjesto psovke ujem samo prijazne rijei i lijepe, plemenite pjesme. Sretan sam to su ti dobri ljudi doli ovamo. Uglavnom se ne poznaju, ali da vidite kako se drue i raduju jedni drugima, kao da su oduvijek zajedno. Zamo-

BIJEG OKO ZEMLJE

101

lio sam efa za doputenje da sutra prijepodne budem na njihovom glavnom bogosluju. Kau da e sve dvorane biti pune, oko 18.000 dua! Pjesme e pratiti svirka onih golemih orgulja i bezbroj svakojakih glazbala. Uroenici s Havaja, Fidija i drugih otoka pjevat e pobone pjesme na svojemu jeziku. uo sam da e doi kalifornijski guverner i gradski elnici. Novinari iz svih glavnih gradova Amerike ve su stigli. Novine svakodnevno piu o tom sastanku i iznose zanimljive podatke. Preporuio bih vam da sutra odete onamo i vidite tu zanimljivu sveanost. Dakle, kazao sam vam sve to znam. Oprostite to sam bio tako slobodan. Ako nita ne elite, laku no. Gospodin Junik se oznojio. Dakle, tako. Htio sam pobjei od Znakova vremena, potroio sam toliko novca da bih naao mjesto gdje me nee uznemirivati tom vjerom, a sad, gle, upao sam u najgore to sam mogao. Grad pun ljudi koji samo misle i govore o Kristovom dolasku. Osamnaest tisua ljudi! Boe moj, kamo u sad? Ne mogu ostati, neu posjetiti taj sabor. Ne smijem vie nita uti o Kristovom dolasku. Ha, novca imam dovoljno. Za to mi slui nego za uivanje! Neu ni prenoiti ovdje. Evo, gradski vjesnik javlja da e veeras otploviti brod na Havajske otoke. Samo dalje, daleko od San Francisca! Odjurio je k direktoru hotela i rekao mu da mora iznenada otputovati. Platio je sobu, pokupio stvari i taksijem se odvezao u pristanite. Nije bilo mnogo putnika, pa je odmah dobio udobnu kabinu. Budui da je no bila tiha i topla, a on jo uvijek uzbuen od posljednjih doivljaja, nije legao na poinak, ve je iziao na palubu. Proveo je no u lealjci gledajui zvijezde i razmiljajui o svojemu dotadanjem putovanju. No je prolazila vrlo sporo. Oko etiri sata ujutro priao mu je kapetan broda, ljubazno ga pozdravio i upitao kako je spavao. Nikako odgovorio je gospodin Junik. Nisam ni pokuao zaspati. Kaite mi, gospodine kapetane, ima li na

102

BIJEG OKO SVIJETA

Havajskim otocima onih ljudi koji ue da e Krist uskoro doi? Kapetan je sjeo kraj njega i rekao: Zar vas to pitanje mui pa ne moete spavati? Sigurno, ima ih sad 650. Sredinjica im je u Honoluluu, Kouaumoku Street 1120. Njihov starjeina zove se C. R. Webster. Na Havajskim otocima imaju nekoliko osnovnih kola. U Honoluluu, Makiki Street 1417, imaju i akademiju. A znate to jo imaju? Imaju moju suprugu i moja dva sina. Samo se ja jo drim po strani. Znate, vee me sluba. Barem tako kaem, a zapravo me ne vee nita, nego ne mogu jo prekinuti s nekim stvarima. ivim u Honoluluu i vjerujte mi, otkako su moji u toj Crkvi, u svojemu domu imam mali raj. Ako elite, poite sa mnom kad stignemo u Honolulu. Budite jedan dan moj gost. Vidjet ete kako e me moji doekati. Oni sad spremaju kolae i najljepe cvijee. Supruga i stariji sin iznenadit e me novim glazbenim komadom, a mlai sin, moj slatki Johny, sprema mi lijepu recitaciju. Od srca se radujem to u biti jedan dan kod svojih najdraih. Otkako idu u adventistiku crkvu, moj dom je pun sunca i sree. Mislim da se ni ja neu moi dugo opirati. Dobro je kazao Isus Krist Savlu, koji je htio unititi Kransku crkvu i oteti se Kristovom utjecaju: Teko ti se protiv ostana praati! ovjek moe izdrati u borbi protiv zla i nepravde, ali pred istinom i pravdom mora poloiti oruje. Gospodine kapetane, sve je to lijepo. Blago vama. Ali kaite mi, imam li iz Honolulua dobru vezu za Fidijske otoke? Rado bih prihvatio vau ponudu, ali moram iz Honolulua produiti dalje. Da, jedan sat nakon naeg uplovljavanja u pristanite polazi brod za Fidi. Kapetan je moj prijatelj, ali otkad su moji u toj Crkvi, postao je hladan prema meni. Znate, on voli piti, ali inae je vrlo ugodan ovjek. Upoznat u vas s njim i tako ete imati nekog poznatog na tom dalekom

BIJEG OKO ZEMLJE

103

putu. Sad me ispriajte, dunost me zove. Dovienja u Honoluluu! Gospodin Junik je zatvorio oi jer mu se neto mutilo. to e to jo biti? mislio je u sebi. Zar ni ovdje, usred Tihog oceana, neu nai mjesto gdje se mogu skloniti pred tim naukom i u miru uivati dobra ovoga svijeta? Fidi je moja nada. Mnogo sam uo o tim lijepim otocima, gdje su jo prije nekoliko desetljea ljudi bili kanibali, a sad je tamo pravi raj. Zanima me kako su se ti divljaci mogli tako brzo promijeniti i kultivirati. Daj, Boe, da ova tri dana putovanja prou to bre. Ne osjeam se dobro u blizini ovjeka koji moe svaki as ponovno govoriti o svojoj obraenoj obitelji. Sklonit u se u kabinu da me ne bi naao. U daljini su se ukazale neke crne toke. To je bilo Havajsko otoje. Jo nekoliko sati nestrpljivog ekanja i brod je uplovio u pristanite. Na izlazu mu je priao kapetan Green, pozdravio se s njim i ljubazno kazao: Predajte svoje stvari nosaima i poite sa mnom. Vidite, onaj veliki brod s dva dimnjaka krenut e za koji sat u Fidi. Pourite da vas upoznam s kapetanom i osiguram vam kabinu. Krenuli su prema brodu. Nije prolo deset minuta, a na bjegunac pred istinom sjedio je u svojoj kabini, zadovoljan to je tako sretno umaknuo poznanstvu s obitelji kapetana Greena. Dakle, gospodin Wright, moj novi kapetan, mrzi nauk o Kristovom dolasku? Znai, naao sam istomiljenika koji e me tititi na ovom putovanju. Danas sam preumoran, a i kapetan je zaposlen. Ali kroz koji dan u ga potraiti da malo razgovaramo kako bih naao novu snagu za daljnju borbu protiv ove napasti. S tim mislima je uskoro zaspao. Tek treega dana putovanja sastao se s kapetanom, i to u itaonici.

104

BIJEG OKO SVIJETA

Dobar dan, gospodine kapetane. Drago mi je to mogu malo biti s vama. to ste se tako zadubili u itanje da me i ne ujete? Kapetan ga je tek tada pogledao, ustao i ljubazno otpozdravio. Kapetan Green me zamolio da vam pravim drutvo na putovanju. Vrlo rado ako mi dopusti sluba. Poimo malo gore na palubu, tamo je sad krasno. Ondje emo razgovarati. Na palubi su nali mirno mjesto. Kad su se smjestili u lealjkama, kapetan je zamolio gospodina Junika da mu pria o svojemu ivotu. Slovenac koji je stigao ak do Honolulua i putuje na Fidijske otoke, zacijelo je tota iskusio. Dakle, priajte. Gospodine kapetane, to da vam priam. U mojemu ivotu su vana dva razdoblja: jedno dok sam imao dobrog prijatelja i drugo otkad sam ga izgubio. Prvo razdoblje vas nee mnogo zanimati. To je bio ivot svakog prosjenog ovjeka. Ali drugo razdoblje, koje ne traje niti godinu dana, nadilazi cijeli moj dotadanji ivot. Zbog toga sam ovdje. I poeo je priati to je sve iskusio otkad je njegov prijatelj priao Crkvi koja vjeruje da e Isus Krist uskoro doi i otkad mu je poslao u kuu jednog od najboljih propovjednika. Sad, eto, bjeim na Fidijske otoke nadajui se da u bar tamo nai mira svojoj progonjenoj dui. Kapetan ga je pozorno sluao. Nekoliko trenutaka su utjeli, a onda e kapetan: Dragi prijatelju, vjerujte da cijelim srcem suosjeam s vama i da vas razumijem kao nitko drugi. Kad ste otkrivali svoje doivljaje, kao da ste priali moje iskustvo. U Vancouveru imam staru majku. Ona mi je najdrae bie na svijetu. Za nju sam bio spreman sve uiniti. Neizmjerno me voljela. ivjela je samo za mene i sanjala samo o meni. Ali jednoga dana nala je u parku na klupi asopis Znaci vremena.

BIJEG OKO ZEMLJE

105

Sadraj toga lista tako ju je zainteresirao da je od urednika zatraila dodatna objanjenja. Danas je najaktivnija lanica Crkve od koje vi bjeite. Vidite, ne mogu podnijeti da moja mama ne misli vie samo o meni. Zato mrzim njezin nauk i prkosim joj odajui se piu i kartanju. Ali u dui nisam protivan. Taj nauk je, sm po sebi, najbolje to postoji na svijetu. Vi putujete na Fidijske otoke da biste se sklonili od te Crkve. Znai da niste jo nita uli o velikoj promjeni tih otoana. Znam za njih jo dok su bili ljudoderi. Danas su veim dijelom adventisti i najbolji ljudi na svijetu. Njihova sela su ista, a svaki njihov dom je mali raj. Imaju svoje kole, alju djecu na vie kole u Ameriku i pomau okolnim otocima. Na Salomonskim otocima svake subote je 4000 otoana na adventistikom bogosluju. I na Novim Hebridima je oit napredak. Na otoku Aoba ima 300 obraenika, na Papui je 16 mjesnih crkava s 1.147 vjernika. Na Fidijskim, Tonga, Samoa, Cookovim i drugim otocima ima vie od 3000 bivih divljaka koji ekaju Kristov dolazak. Dugo sam boravio u Junoj Americi, na visokim Andama. Tamo ive Inka Indijanci. Prije nekoliko desetljea taj narod je bio propao u piu i nemoralu, a danas su primjer svim Europljanima. Vie od 10.000 Inka Indijanaca eka danas Krista i ive strogo po naelima Svetoga pisma. Ni najvea progonstva nisu ih mogla odvratiti od tog nauka. Radije su junaki umirali nego se vratili grjenom ivotu. I sama vlada morala je priznati nadmo utjecaja ove misije, jer je ona postigla meu Indijancima ono to nitko ni pomislio nije da se moe postii. Dragi prijatelju, to su injenice, i ja skidam eir pred njima. Borim se svim silama da me taj nauk ne pobijedi, ali osjeam kako iz dana u dan sve vie pobjeuje. Jednom u morati poloiti oruje, a moja mama e biti najsretnija ena. Oprostite, sluba me zove. Ako Bog d, opet emo se vidjeti. Gospodin Junik ostao je duboko zamiljen. Da, poeo je govoriti sa samim sobom. Svi su se ujedinili protiv me-

106

BIJEG OKO SVIJETA

ne. Kapetan Green je sigurno potajno nagovorio prijatelja da mi to bolje zasladi taj nauk. E nee! Bog e dati da na Fidiju naem brod koji e me prebaciti u Australiju, i to na najjuniju toku, u Tasmaniju. Tamo imam prijatelja Slovenca, ovjek je mojeg kova. Kod njega u se skloniti. On nikad nije bio sklon religiji. Tamo u nai eljeni mir. Dani su brzo prolazili. Brod je uplovio u luku Lavuka, onda u Suva. Tamo je ekao brod za Australiju. Gospodin Junik nije rekao ni zbogom kapetanu Wrightu, ve je pourio prema brodu, platio i zatvorio se u kabinu. Tek kad su bili daleko na puini, otiao je na palubu. Pao je mrak, a na nebu se pojavile prve zvijezde. No je bila divna. Oko ponoi je otiao na poinak. Probudio se tek oko deset sati prijepodne. Osjeao se vrlo dobro, i to dobro raspoloenje smatrao je znakom da e odsad imati mira od nauka o Kristovom dolasku. Pazio je da ni s kim ne zapone prisniji razgovor, a najmanje s kapetanom, jer se osvjedoio da ti ljudi sve znaju pa bi se moglo dogoditi da i ovaj pone priati o uspjesima tih ljudi ili o svojim roacima koji su sretni u toj Crkvi. Brod je proao pokraj Novih Hebrida, Nove Kaledonije, otokaa Norfolka i konano uplovio u pristanite Sydney, glavni grad drave New South Walesa. Naeg putnika nije vuklo da izie i razgleda grad iako je imao pola dana vremena do polaska broda u Melbourne. Ostao je u itaonici i itao neki ilustrirani asopis. Nakon objeda je zaspao, tako da nije znao kad je brod povukao sidro i otplovio. Probudila ga je galama. Trgnuo se, ustao i otiao na palubu. Vidio je da ulaze u pristanite Melbourne. Nije se zadrao ni u tom gradu, ve je odmah traio brod koji e ga odvesti u Hobart, na jug Tasmanije. Najzad je bio prevaljen i taj zaobilazni put koji je vodio kroz Banks Street. Tamo se iskrcao i odvezao u najblii hotel, uzeo sobu i smjestio svoje stvari. Da ne bi sluajno nastradao i kod svojega prijatelja Perinika, telefonirao mu je.

BIJEG OKO ZEMLJE

107

Ne predstavivi se, pitao ga je zna li sluajno adresu nekoga adventistikog kranina. Idite u Argail Street 361. Tamo ete nai gospodina E. E. Ronfelta, starjeinu Adventistike crkve cijele Tasmanije. Gospodine, ako vam je nezgodno ii tamo a zanimaju vas rad i naela ove misije, kaite gdje vas mogu nai, pa u doi k vama. Ili, ako vam je po volji, poi ete sa mnom i biti moj gost. Tu moemo onda razgo... Veza se prekinula, jer je gospodin Junik spustio slualicu. Odjurio je na recepciju, platio sobu, pozvao nosaa i odjurio natrag u pristanite. Sreom je naao brod koji se spremao za koji sat krenuti upravo u Colombo, na otoku Cejlonu, u Junoj Indiji. Naredio je posluzi da mu donesu hranu i pie u kabinu, jer nije elio izlaziti sve do Colomba. Putovanje je trajalo pet dana. Naeg bjegunca nije zanimalo vrijeme, putovanje danju ni mirne noi i krasno zvjezdano nebo. Posljednjeg dana ipak je iziao na palubu. Pokraj njega je leala gospoa etrdesetih godina. Iznenada ga je oslovila: Gospodine Junik, sluajno sam ula kako se zovete. Dopustite da vas neto upitam. Sluajno smo se nali ovdje. Bit emo cijeli dan zajedno. Ne znamo hoemo li se ikad vie vidjeti. Jednog dana emo umrijeti, a onda e doi Boji sud. Sad putujemo tako lijepo i mirno. A kako emo izii pred taj sud? Jesmo li spremni? Ne bih eljela biti kriva ako na tom sudu loe proete. Ne znam to je izmeu vas i Boga, ali sudei po vaemu licu, po vaim umornim i neveselim oima, niste pomireni s Bogom. to vas mui? Zar Bog nije uinio neto da vas pomiri sa sobom i uini vas sretnim? Zar vas On ne trai? Ili se s vama dogaa kao s mnogima koje Bog zove? Moda i vi bjeite od Boga? Izvlaite li se iz Njegovih ruku? Bit e da je tako. Kain je bjeao pred Bogom i nije naao mira. I Ezav je prkosio Bogu, pa je najzad tako pokvario svoje srce da vie nije bio sposoban za obraenje. Zato je zavrio u oaju. Juda Ika-

108

BIJEG OKO SVIJETA

riotski imao je zlatnu priliku, ali je volio novac i znate da se najzad objesio. Berenika, supruga cara Agripe, sluala je propovijed apostola Pavla. Agripa se umalo obratio, ali ga je Berenika zadrala jer je htjela jo uivati u slastima ovoga svijeta. Nala je smrt u cirkusu u Pompejima, kad je Vezuv pokrio taj grad i Herkulanej. Vidite kako su zavrili ti ljudi! I apostol Pavao ispoetka se protivio Bogu, ak je progonio krane da bi tako uutkao glas istine u sebi. Ali najzad je popustio i predao se Bogu. Postao je blagoslov tisuama obraenika. Koga biste od tih ljudi, potovani prijatelju, uzeli sebi za primjer? Moja je molitva da slijedite apostola Pavla. Vidite, ja sam misionarka. Na Novim Hebridima izgubila sam supruga. Sad se vraam u domovinu da bih nauila sve to bolniarka treba znati pa u se vratiti meu divljake. rtvovat u svoj ivot za njihovo dobro. A to ete vi uiniti? Gdje e zavriti va put? Kakav e biti va kraj ovdje na Zemlji? Gospodin Junik gledao ju je zapanjen. Ustao je, ispriao se rekavi da mu nije dobro i siao u svoju kabinu. Sruio se na krevet i elio umrijeti. Popio je tabletu za spavanje i spavao do Colomba. Kad je siao s broda, iznenada mu je prila ona misionarka, pruila mu ruku i rekla: Ovdje, blizu Garden Avenuea, nalazi se naa misionarska ambulanta. Vi izgledate bolesni. Poite sa mnom da se nekoliko dana dobro odmorite i razvedrite. Ovako ne moete nastaviti putovanje. ivci su vam oronuli. Posluajte me, bit ete mi jednom zahvalni. Sigurno znate kako ivi narod u Indiji, ali naoj je misiji uspjelo osloboditi mnoge uroenike poronog i bezbonog ivota i organizirati ih u vie mjesnih crkava. Uzmite vremena, posjetite neke crkve, razgovarajte s obraenicima i uvjerit ete se kako su ti ljudi sad sretni. To e biti dobar lijek za vau duu. Ali gospodin Junik se okrenuo i bez rijei ostavio misionarku. Pozvao je nosaa i naredio da ponese njegove

BIJEG OKO ZEMLJE

109

stvari na brod koji je trebao otploviti u Capetown, u Junoj Africi. Brzo su nali brod. Gospodin Junik se smjestio u kabinu i legao. Samo dalje, dalje, to dalje od tih ljudi. Zar je mogue da je gospodin Maxwell imao pravo rekavi da je vijest o Kristovom dolasku rasprostranjena po svoj Zemlji, meu svim narodima i jezicima? Zar nema nijednog kuta gdje ta vijest nije doprla? Zar sam osuen da me taj nauk prati oko cijele Zemlje i ne da mi vie mjesta ni vremena da se smirim? Moda na najjunijem kraju Afrike? Nemogue da je adventistiki nauk stigao i onamo! U njegovoj glavi raale su se takve misli i uznemiravale ga. Nije se mogao odmoriti. Odavno se ve spustila no, bezbroj zvijezda pratilo je brod na njegovom putu kroz neizmjerne prostore Indijskog oceana. Treeg dana stigli su na otok Mauricius, u pristanite Port Loisa. Tek to su pristali, na brod je doao neki mladi, uroenik, s punom torbom ispod ruke. Nudio je putnicima neke asopise. Gospodin Junik mu je priao elei proitati neto o najnovijim dogaajima u svijetu. Nemajui sitnog novca, pruio je mladiu dolar i dao mu znak da zadri ostatak. Sretan, mladi mu je ponudio itavu kolekciju raznih asopisa na engleskom, francuskom i uroenikom jeziku. Kad je uao u kabinu, kao da ga je grom udario kad je izvadio asopise i vidio da je to literatura koje se toliko plaio. Tu su Signs of the Times, Les Signes de Temps i drugi na malezijskom jeziku. Brzo je otvorio prozori i sve bacio u more. Dakle, uzdahnuo je sav utuen i ovamo je stigla vijest o znacima Kristovog dolaska! Kako je to mogue? to u jo doivjeti? to e biti u Capetownu, hou li i tamo nai te ljude? Sad mu je putovanje sasvim zagoreno. Obiao je gotovo cijelu zemaljsku kuglu, bez prestanka je jurio nadajui se da e nai mjesto gdje e biti siguran od adventistikog nauka, a dosad nigdje mira, nigdje spokoja. Nakon dva dana stigli su na afriku obalu, uli u zaljev Delagoa i pristali u luci Lourenco Marques. Za dva sata plovidba je nastav-

110

BIJEG OKO SVIJETA

ljena prema jugu. Budui da je brod stajao na vie mjesta, stigli su u Cape Town tek nakon dva dana. Cape Town ili Kaapstadt je glavni grad Junoafrike Republike. Gospodin Junik je namjeravao ostati dan-dva u gradu i malo se odmoriti. Steena iskustva ispunila su ga sumnjom da bi i u Kaapstadtu mogao naii na ljude koji ekaju Krista. Ali sad se pomirio sa sudbinom i vie je nije izbjegavao. Stvari je ostavio u hotelu blizu pristanita i otiao proetati. Bolio ga je zub pa je potraio zubara i zamolio da mu pomogne. Zubar se ba spremao nekamo otii, ali kad je vidio stranca kojemu je potrebna pomo, odmah ga je primio. Bol je popustila. Vani je zapuhao jak vjetar pa je zubar preporuio pacijentu da ostane u ordinaciji dok bol potpuno ne proe. Gospodine doktore rekao je na pacijent vi ste nekamo poli, a ja sam vas svojim dolaskom u tome sprijeio. Oprostite, vrlo mi je ao. Ne, ne, dragi gospodine, moja je dunost pomoi bolesnima. Naprotiv, vrlo mi je drago to nisam otiao, jer ne bih imao tu radost da vam pomognem. Vano je da vas vie ne boli i da moete zadovoljni nastaviti putovanje. Kad ga je na putnik pitao koliko je duan, zubar je kazao: Danas je subota. Kao kranin koji svetkuje taj dan, danas inim poslove milosra i dobroinstva. Po primjeru Kristovom duan sam lijeiti i subotom. Neu vam nita naplatiti, a to dadete dragovoljno, ii e za nau lijeniku misiju meu naznabocima, za one sirote ljude koji nemaju novca da plate lijenika. Jeste li zadovoljni time? Dakle, i vi ste jedan od tih ljudi. Da sam to osjetio prije, sigurno me zub ne bi zabolio i ne bih doao k vama. Dakle, i ovdje u Cape Townu postoji Adventistika crkva. Kaite mi, gospodine doktore, jeste li i vi tako zadovoljni i sretni u svojoj vjeri kao i svi drugi na koje sam dosad naiao?

BIJEG OKO ZEMLJE

111

Naravno. U naemu drutvu svatko je sretan samo ako je preporoen. Kad bih vam priao o svojemu ivotu i o tome kako sam postao vjernik ove Crkve, bila bi to duga pria. Prebrodio sam teke dane, i da nisam naao ovaj put, vie ne bih bio meu ivima. Sad nemam drugih elja nego ostati vjeran Kristu do same smrti i sluiti onima koji su u nevolji. Vidite, svaki tjedan besplatno radim za sirotinju. Od svoje zarade dajem za irenje evanelja u svijetu. To mi je zakon, da svakog dana uinim barem neko dobro djelo i tako ublaim bijedu u narodu. Tako smo spasili mnoge ljude od oaja i izveli ih na bolji put. Danas su sretni i ine drugim jadnicima ono to smo uinili njima. Tako je htio Krist. A meni se ini da vas nije bolio samo zub, nego da vas jo neto mui. Trebali biste znati neto vie o ovom pokretu. Bog vas je uputio k meni da bi vam preko mene pruio svoju oinsku ruku, izlijeio vam duu i dao vam mir. Mir, prijatelju, mir, ali vi ga ne elite primiti. To bi bilo isto kao kad vas boli zub i lijenik vam nudi da vam ga izlijei, a vi odbijete pomo. Istina je, gospodine doktore, Bog me ve dugo trai. ini se da me mnogo voli, jer me vjerno prati. Ali zato me hoe po svaku cijenu dovesti u vae drutvo? Vidite, to ne volim. elim biti slobodan, elim Ga voljeti, ali ne u tom drutvu. Prijatelju, ako vas Bog trai, dopustite Mu da vas nae. A to e On s vama uiniti, u kakvo e vas drutvo dovesti, gdje eli da budete i sluite Mu, ostavite to Njemu. On to najbolje zna. Nemojte Mu se protiviti. Bog nije ovjek. Njemu ne moete davati propise i uiti Ga. On najbolje zna to radi i to je dobro za vas i za svakog ovjeka. Posluajte Ga i bit ete sretni. Vidjet u. Zub mi je u redu. Uzmite ovih deset dolara budui da je subota, i dajte ih za lijeniku misiju meu neznabocima. A deset drugih dolara dajte svojoj ovdanjoj Crkvi. I na svemu vam hvala. Zbogom!

112

BIJEG OKO SVIJETA

Gospodin Junik se vratio u hotel. Popodne je malo proetao gradom, a naveer otiao rano na poinak. Kad se ujutro probudio i poao dorukovati, doznao je da jedan brod polazi u devet sati izravno u Lisabon. Naredio je posluzi da mu odnesu stvari na brod, platio je raun i otiao. Sad se osjeao mnogo bolje. Mirniji je. Jo juer, kad je dao onaj novac za dobrotvorne svrhe, kao da mu je teki kamen pao sa srca. inilo mu se da bi bio zadovoljniji kad bi i na ovom brodu naao nekoga od tih neobinih krana. Osjetio je da u dubini srca ima neto to vie ne moe ivjeti bez tih ljudi, kao da se tijekom ovih putovanja splela neka nevidljiva veza izmeu njih i njega. Vie ne mogu jedni bez drugih. Odluio se vratiti u London, odakle je poao na put oko Zemlje. Morao se nai s gospodinom Maxwellom i ispriati mu to je iskusio, odakle je sve bjeao od njega i njegovog nauka. Sutradan su proli otok Sv. Jelene, gdje je Napoleon bio u zatoenitvu. Priao mu je neki putnik i predstavio se kao E. D. Dick, tajnik Adventistike crkve za vanjsku misiju iz Londona, i rekao: Oprostite to vas uznemiravam. Proitao sam vae ime na popisu putnika i sjetio se da mi je gospodin Maxwell, na urednik u Stranboroughu kod Watforda, blizu Londona, priao o vama. On vas je jednom prilikom posjetio, govorio vam o naelima nae Crkve. Bili ste i na njegovom predavanju u Watfordu. Kad vas je doao drugi put posjetiti, kazano mu je da ste otputovali u Ameriku. A sad vas ja nalazim na morskoj puini. To je zaista udno. Kako e se gospodin Maxwell iznenaditi kad mu napiem da sam se sastao s vama! Gospodine Dick, danas je i meni drago to sam se upoznao s prijateljem gospodina Maxwella. Sjednite malo ovdje, da vam ispriam svoje doivljaje od onoga dana kad sam napustio London.

BIJEG OKO ZEMLJE

113

Gospodin Dick je sjeo i na je putnik poeo priati. To je bila duga pria. Kad se brod pribliio obali zapadne Afrike, gospodin Dick je priao novom prijatelju o misionarskom radu svoje Crkve u Africi. Kod otoja Cape Verde iznio mu je zanimljive pojedinosti o napretku misije na tim, ali i na Kanarskim, Maderskim i Azorskim otocima. Nakon sedam dana plovidbe stigli su u Lisabon. Gospodin Dick je kazao da je odlukom velikog sabora u San Franciscu gospodin Maxwell premjeten u Washington i da e za koji dan sa svojom obitelji napustiti Englesku, pa je na Slovenac odluio nastaviti put zrakoplovom kako bi se jo jednom sastao s njim prije njegovog odlaska. Srdano se oprostio sa svojim suputnikom i uputio se automobilom u zranu luku. Stigao je u pravom trenutku, jer je zrakoplov bio spreman za polazak u London. Ubrzo je nosio naega putnika iznad lijepog Portugala i panjolske, onda preko Pirineja. Za pet sati stigli su u Bordeaux, a nakon etiri sata u Pariz. Let je bio ugodan. Gospodin Junik je prvi put na svojemu putovanju oko Zemlje uivao cijelim srcem gledajui ljepotu prirode. Ali ni u zrakoplovu nije ostao bez drutva. U Bordeauxu je uao u zrakoplov neki Francuz i sjeo pokraj njega. Ubrzo su poeli razgovarati. Novi putnik predstavio se kao dr. Nussbaum, lijenik iz Pariza i tajnik za zdravstvenu reformu Junoeuropskog odjela Adventistike crkve, koja ima svoje sjedite u Bernu, u vicarskoj. Na je svjetski putnik zaboravio promatrati prirodu jer je s novim poznanikom uao u najdublji razgovor o vjerskim pitanjima. Osobito se ugodno iznenadio uvi da se doktor oenio Beograankom kad je tijekom Prvog svjetskog rata sluio kao vojni lijenik u Niu. Tako su u ugodnom razgovoru prebrzo stigli u Pariz i ondje su se rastali. Nakon jednosatne stanke zrakoplov je nastavio let i oko devet sati naveer stigli su u London.

114

BIJEG OKO SVIJETA

Gospodin Junik se odvezao u sanatorij u Stanboroughu. Ondje je dobio vrlo lijepu sobu. Umio se i presvukao i otiao telefonirati gospodinu Maxwellu. On nije prepoznao glas gospodina Junika, ali kad mu se predstavio i kazao svoje ime, gospodin Maxwell se tako iznenadio da je zaboravio odgovoriti, ve je odmah potrao u sanatorij i zakucao na vrata poznanikove sobe. Gospodin Junik je jo uvijek stajao kraj telefona i udio se zato se gospodin Maxwell vie ne javlja. Ali kad je otvorio vrata, zagrlio je gospodina Maxwella. To je bio osobit susret, neoekivan i pun ljubavi. Dragi prijatelju progovorio je gospodin Junik evo me opet kod vas. Prola su gotovo dva mjeseca otkako ste bili kod mene i otkako sam nestao iz Londona. Nakon vaeg predavanja bio sam potpuno uvjeren da je Sveto pismo Boja Rije i da su njegova proroanstva pouzdana. Osjeao sam svu snagu biblijske istine. Srce se poelo topiti i poputati, ali razum je bio ohol i htio se uhvatiti ukotac s Kristom. Htio je pokazati da moe prkositi evanelju i sprovesti svoju namjeru. Nudili ste mi mir u Kristu, a ja sam trebao samo pruiti ruku. Kako sam jednostavno mogao doi do mira i spokojstva! A pobjegao sam od njega kao zvijer od lovca. Onda mu je priao kamo se bio uputio, kako je putovao i bjeao stalno prema zapadu, dalje, neprestano dalje, danju i nou, kako ga je Bog nalazio na svakom mjestu, u najskrivenijem kutiu, kod bijelih, utih i crnih ljudi, u vlaku, na brodu, u hotelu, u privatnim stanovima, u kabini i na palubi broda, kod zubara i u zrakoplovu. Vidite, nisam se uspio skriti od Boga. On je svuda. To to ste mi ovdje govorili da se evanelje o Kristovom dolasku propovijeda po svoj Zemlji, meu svim narodima i jezicima, vidio sam svojim oima. Da, Kristova Rije danas je doslovno ispunjena. Cijela je Zemlja u mrei evanelja, svi narodi uju danas Boji poziv. Nema kutia gdje bi se o-

BIJEG OKO ZEMLJE

115

vjek mogao skriti od te vijesti. Svuda po svijetu, gdje god sam bio, zatekao sam vae misionare i misionarke. Kapetani brodova, zubari i obian puk u slubi su te vijesti. Na bezbroj mjesta vidio sam ene i mukarce kako prodaju i dijele vau literaturu. Ona se nalazi u knjinicama prekooceanskih brodova. Bezbrojni otoci Tihog oceana preobraavaju se danas u svjetlosti boanske istine. Da, gospodine i prijatelju moj, propovijedanje evanelja o kraljevstvu po cijelome svijetu, to je danas najvei znak na svijetu, jer on dopire i osjea se na svim kontinentima, na kopnu, moru, u zraku, u svim narodima, u svakom gradu i selu, u svakoj kui i najzabitijem kutku. Kapetani velikih prekooceanskih brodova priali su mi prava uda koja je prouzroila adventna vijest meu kanibalima na otocima u Tihom oceanu. Imao sam prigodu, kao rijetko tko na svijetu, nagledati se tog najveeg uda dananjice. Htio sam zatvoriti oi pred njim, ali njegove svijetle zrake prodirale su i kroz zatvorene oi. Upregnuo sam sve snage, netedimice troio novac da bih pobjegao nekamo gdje bih mogao dokazati da taj znak nije univerzalan, da se evanelje o kraljevstvu ne propovijeda po svoj Zemlji i meu svima narodima i jezicima, ali uzalud. Sjeam se rijei koje ste mi itali iz Otkrivenja, ne znam tono iz kojega poglavlja, ali tamo pie da e evanelje o kraljevstvu rasvijetliti svu Zemlju. Vidio sam tu svjetlost cijelim putem dok sam putovao oko svijeta. Tako je snana da najzad nisam imao kamo pobjei. Bila je tako jaka da me dotjerala opet k vama. I sad, dragi i potovani prijatelju, evo me. Kaite mi sve to trebam uiniti da bih i ja bio Boje dijete i mogao posluiti u tom divnom djelu. Spreman sam na sve. Ta je pria gospodinu Maxwellu ojaala vjeru i ulila mu novu snagu za daljnji rad i nove rtve u Bojem djelu. Zagrlio je gospodina Junika i s nekoliko toplih rijei zahvalio Bogu za Njegovo divno vodstvo. Zatim je jo dugo razgovarao s njim i pouavao ga to treba initi.

116

BIJEG OKO SVIJETA

Gospodin Junik je prihvatio sve toke istine, a njegovo iskustvo bilo je dovoljan dokaz da je zaista naao Boga, da se preporodio i naao potpuni mir u Kristu. Dogovorili su se, a s time se sloio odbor ondanje mjesne Adventistike crkve, da sljedee subote prijepodne moe biti krten i sveano primljen u Crkvu. Ta subota bila je gospodinu Juniku najljepi dan u ivotu. U crkvi su ga zamolili da pred okupljenima (a toga dana dosta ih je dolo iz Londona) iznese svoje doivljaje s puta oko svijeta. Taj dan bio je pravo narodno slavlje Crkve u Stanboroughu, slavlje istine i njezine pobjede. * * * Nakon tri dana Marko je dotrao k majstoru Janku, sav zadihan, drei u ruci pismo. Dragi moj Janko, uj novost. Vidi to sam dobio iz Londona! Zna, onaj na prijatelj iz mladih dana, zvali smo ga Stano, onaj veseljak, Slovenac, koji je bio sa mnom u Americi... O, Janko, taj na prijatelj mi je javio da se i on obratio. U subotu je krten i primljen u Crkvu. Njegova iskustva o tome kako je primio istinu doista su jedinstvena, veliko udo. Pomisli, kad ga je, po mojoj elji, posjetio propovjednik i uvjerio ga da je adventistii nauk istinit, Stano je pobjegao pred istinom, obiao cijeli svijet, od istoka do zapada, i najzad se uvjerio da je adventna vijest zaista stigla u sve zemlje, na sve otoke i u sve narode. Evo to on pie. Kad mu je proitao pismo, majstor Janko je kazao: Kako je to divno zavrilo! Poetak je bio tako neznatan, a eto to se iz njega zbilo. Prije vie godina doao je u na grad obian radnik traiti slubu. Njegov primjer i vjernost obratili su njegovog poslodavca. Obraenje je utjecalo i na druge, pa sam se i ja napokon obratio. Onda si ti doao iz Amerike i obratio se, a nakon tebe gospodin Perukovi,

BIJEG OKO ZEMLJE

117

pa onaj lijenik i mnogi drugi. Pisao si u London bratu Maxwellu i molio ga da posjeti Stanu, i eto, sad je istina ubrala i taj rod. Tako Bog od malih stvari ini velike. U gradu se vie ne pije kao prije, ne uje vie tako gadne psovke po ulicama, mnogi ljudi ive danas urednim i mirnim ivotom. Mlade vie ne vie po ulicama i ne zadirkuje prolaznike. Sad imamo pjevake zborove i organizirano dobroinstvo. Eto to je Bog uinio preko jednog obinog ovjeka koji je ivio u istini, kranskim ivotom. Tako se ini Boje djelo, tako e se ono i dovriti na Zemlji. Da, znaci u svijetu vrlo jasno svjedoe da e Krist brzo doi. On je prije mnogo tisua godina zapoeo svoje djelo meu ljudima i na Golgoti ga utvrdio svojom krvlju. Duhom svojim ga je rairio po svoj Zemlji i sad je dolo vrijeme da se konano dovri. Svatko tko je primio tu istinu iskusio je na sebi ono to je kazao Isus: ... upoznat ete istinu, a istina e vas osloboditi (Ivan 8,32), jer ... dakle, ako vas Sin oslobodi, zaista ete biti slobodni. (Ivan 8,36) Istina nas je oslobodila svakog grijeha i svakog neznaboakog ina, svih obiaja koji nisu Bogu po volji i za koje je kazao u Pismu da su Mu mrski. Nama se danas dogaa kao to je pisao apostol Pavao svojemu suradniku Titu: Ba se tim oitova milost Boja u svojoj spasiteljskoj snazi za sve ljude, da nas odgaja da se odreemo bezbonosti i svjetskih pouda te ivimo umjereno, pravedno i pobono u ovom svijetu kao ljudi koji iekuju blaeno ispunjenje nade, naime pojavu sjaja velikoga Boga, naega Spasitelja, Isusa Krista. Proroanstvo se ispunilo, znaci Kristovog dolaska su tu, evanelje o dolasku Kristovog kraljevstva propovijeda se po svoj Zemlji. Da, Isus je mislio na ovo nae vrijeme kad je kazao: ... i tada e doi svretak... kad vidite sve to, znajte da je blizu na samim vratima!... Zaista, kaem vam, ovaj narataj nee proi dok se sve to ne zbude. (Matej 24,14.33.34)

118

BIJEG OKO SVIJETA

119

BILJEK A O PISCU
Albin Monik je roen 4. veljae 1888. u Trbovlju u Sloveniji. Bio je jedno od jedanaestero djece u obitelji. Otac ih je rano napustio i otputovao u Ameriku traei zaposlenje. Majka je ostala sama i brinula se o djeci, a od oca nije dobivala nikakvu pomo. Albin je ve u osnovnoj koli poeo puiti. Budui da nije imao novca za duhan, skupljao je opuke, a najvie ih je bilo na smetlitu mjesnoga sveenika. Nakon zavrenog osnovnokolskog obrazovanja htio je postati slikar. Uputio se pjeice u Graz, no u tom se gradu nije nigdje uspio zaposliti niti nai mjesto za svoje slikarsko kolovanje. Iz Austrije se uputio dalje u Njemaku, sve do Hamburga. O tome kako je protekao njegov mladenaki ivot napisao je: U Hamburgu sam se uspio zaposliti. Tako sam bio ivotno osiguran za neko vrijeme. Pismima sam uspostavio vezu sa svojim ocem u Americi. On mi je elio pomoi, pa mi je poslao parobrodsku kartu za Ameriku, s napomenom da je plaena i hrana tijekom putovanja. S plaenom kartom u depu nastala je druga potekoa: morao sam pronai brod koji e me primiti da otputujem k ocu u Colorado. Jednoga dana u hamburkoj luci ugledao me stariji sjedobradi ovjek, pogledao me duboko u oi i rekao vrlo ugodnim glasom: Mladiu moj, ti zasigurno eka neki prekooceanski parobrod ili trai zaposlenje. Ali pusti to, ne idi na more, i ovdje na kopnu ima posla za tebe.

120

BIJEG OKO SVIJETA

Prepusti to Bogu! Ostani, jer od tebe moe biti neto dobra! Nakon toga mi je pruio ruku i zaelio Boji blagoslov. Budui da u Hamburgu nije bilo nijednog broda za Ameriku, put me nakon tog susreta odveo po najveoj studeni na zapad, prema luci Bremerhafen. Najprije sam stigao u grad Stade. Dobro se sjeam kako sam kao sedamnaestogodinjak, 3. sijenja 1906. godine, napustio taj grad i poao pjeice i slabo obuen prema Bremerhafenu. Onamo sam stigao 6. sijenja. Strahovita hladnoa, prazna novarka i glad natjerali su me da u tom gradu zaboravim savjet starog gospodina. Nevolja me je odvela pravo u luku, gdje sam se nadao nai brod za New York. Ali ni ondje nije bilo takvog broda. Razoaran, gladan i prozebao zastao sam na nekom mostu i promatrao rukavac rijeke Weser. Dola mi je pomisao da bi ipak najbolje bilo skoiti u tu vodu i tako uiniti kraj svim ivotnim patnjama. Ali prije nego to sam mogao ostvariti svoju zamisao, dotaknula me je neija ruka. Preda mnom je stajao starac, odmjerio me i upitao glasom punim srdane topline: Mladiu, o emu razmilja, kamo eli? Kad sam mu iskreno rekao svoju namjeru, odgovorio je: Posluaj me i nikad nee zaaliti. Pogledaj tamo, to ti je Schieferstrasse. Idi, potrai kuu na broju 17 i pokucaj. To su dobri i ljubazni ljudi. Oni e ti dati posla i nikad nee zaaliti to si me posluao. Posluao sam tog ovjeka, naao kuu, pokucao, dobio posao i stan u obitelji. Kakva je promjena nastala u mojemu ivotu i u srcu! Nakon dueg pjeaenja i lutanja, gladovanja i smrzavanja sada sam, usred hladne zime, naao topao dom u koji sam bio primljen s puno panje i ljubavi. Osim toga, imao sam i stan i zaposlenje. Gazda je imao postolarsku radionicu i primio me za egrta.

BILJEK A O PISCU

121

U poetku sam se teko snalazio. Mnogo toga nisam razumio. Evo zato. U radionicu je dola neka fina i otmjena gospoa sa eirom na glavi i mojega je gazdu oslovljavala s brate. Nakon toga je doao neki gospodin u fraku, s cilindrom na glavi. I taj je mojega gazdu nazivao bratom. Pomislio sam kako sam doao u finu i otmjenu kuu. Sigurno u jednog dana i ja postati takav gospodin. A tada je za mene i moje razmiljanje doao hladan tu. Ula je istaica ulice i, na moje uenje, mojega gazdu takoer nazivala brate. Bio sam uistinu zbunjen. Nisam mogao razumjeti da neka obitelj moe imati tako raznolike roake. Pravo iznenaenje ekalo me tek u petak. Popodne smo lijepo poistili i pospremili radionicu. A tad nam je gazda rekao da u subotu ne radi i da je radionica zatvorena. Obitelji Schiefers i Banas bili su adventisti. Tako sam kod njih upoznao i prihvatio pravu svetopisamsku istinu o Bojem danu odmora. U oujku sam se ve krstio, sretan kao nikad prije... Te 1906. godine, kad se krstio prvi Slovenac, Albin Monik, u srpnju je odrana konferencija u Friedensauu. Danas je tamo sredite teolokog uilita za njemako govorno podruje, s mnogim drugim zgradama, posebice za starije osobe. Izgraeno je itavo selo s potom, opinom i grobljem. Svi stanovnici sela su adventisti, od upravitelja do radnika. Ali prije stotinu godina nije bilo tako. Dajmo ponovno rije Albinu Moniku, neka nam pria kako je izgledala kola u njegovo mladenako doba: U to doba u Friedensauu nije bilo nikakve druge graevine, osim jedne stare vodenice na potoiu Ilu. U potkrovlju te vodenice dobili su studenti mjesto za spavanje, a nastava se odravala u jednostavnoj drvenoj baraci. Meu sedmero upisanih polaznika kole bila je i jedna djevojka iz Hamburga.

122

BIJEG OKO SVIJETA

Na spomenutoj konferenciji bio sam nazoan i ja. elio sam doznati ima li zastupnika iz Austro-Ugarske ili ak iz moje domovine Slovenije. Ali uzaludni su bili svi moji upiti. Netko tko je pokazao malo vie zanimanja za moja pitanja prenio ih je predsjedniku Ugarskog misionskog polja. I tako sam se upoznao s tim predsjednikom, bratom Hnergardtom. Na njegovu elju ispriao sam mu ukratko svoj ivot i kako sam dospio u Friedensau. Kad je sve doznao, i da mi moj otac iz Amerike ve poslao parobrodsku kartu kako bih doao k njemu, trei sam puta zauo rijei koje su me se duboko dojmile: Mladi moj brate, ostani ovdje, jer od tebe moe neto postati. uo si kako braa iz Generalne konferencije i misionari iz Afrike, Palestine, Brazila i drugih krajeva sa suzama u oima pozivaju mladie da prihvate Isusov poziv i da se prijave za kolu, da bi uta polja dobila eteoce! Tada je govorio o Bojem djelu meu Junim Slavenima. Priao mi je o prvom krtenju u Kumanovu, o tamonjem jedinom biblijskom radniku, bratu Todoru. Zatim je uzeo obje moje ruke, pogledao me u oi i rekao tihim glasom: Mladi brate, to namjerava uiniti? Tvoj te zemaljski otac u Americi poziva, a i tvoj nebeski Otac te zove. Isus je napustio Nebo da bi postao Spasitelj grjenika. A ti? Vidi kako te je Boja ruka udesno vodila i dovela ovamo. to e uiniti? Morao sam odluiti, jer mi je srce htjelo iskoiti. Moja ruka se spustila u ruku brata Hnergardta i tako je bio utvren moj ivotni put. Vratio sam se u Bremerhafen srediti svoje poslove, i u kolovozu sam doao vlakom ponovno u Friedensau, pun najljepe nade. kola mi je bila neto veliko i uzvieno. Kad sam usred noi stigao i pred sobom ugledao kolu, srce mi je zadrhtalo od uzbuenja. Kleknuo sam nasred puta i zahvalio Gospodinu

BILJEK A O PISCU

123

na Njegovoj velikoj milosti to me je naao dostojnog pozvati u misionsku kolu. Nigdje vie nije bilo svjetla. Nekako sam se uspeo u potkrovlje kole, napipao neka vrata i pokucao. Netko je otvorio i kad je uo da sam doao u kolu i da nemam prenoita, probudio je jo jednog brata. Njih dvojica su spojili svoje postelje i tako sam prospavao svoju prvu no u koli. A ta su dvojica bila Maks Ludewig i Alfred Thomas. To zajedniko spavanje probudilo je meu nama srdano prijateljstvo. Predavanja naih uitelja i iskustva misionara koji su nas posjeivali tako su me oduevila da sam u slobodno vrijeme mislio samo na svoj narod i traio naine i sredstva kako bih mu mogao objaviti ovu divnu istinu. Prevodio sam vane stvari na slovenski jezik i o vlastitom troku tiskao traktat: Ali je konec blizu? Svaki sam novi upotrijebio za misionski rad. Poslije je brat Hnergardt poslao u kolu prvu Srpkinju, sestru Angelinu Lazi iz Mokrina u Banatu. Od nje sam doznao za irilicu. Jo istoga poslijepodneva, idui za plugom i skupljajui krumpire, kad god sam dospio do kraja svake brazde ili kad je plug malo zastao, ja sam po zemlji pisao ta neobina slova. Kad smo uveer zavrili posao i pokupili krumpir, vratio sam se, sav sretan, u svoju sobu, jer sam znao itati i pisati irilicu. Upravitelj kole, brat Otto Lipke, primio je nakon nekoliko dana od brata Todora iz Velike Kikinde u Junoj Ugarskoj prvi srpski prijevod subotnjokolskih pouka. Uz njih je dobio i molbu da, ako netko zna itati to pismo, umnoi taj tekst i to prije ga poalje natrag kako bi braa u Srbiji mogla imati udjela u blagoslovima prouavanja tih pouka. Budui da je u meuvremenu vrtlar izvijestio upravitelja kole o udnom skupljanju krumpira i o tome kako sam ja cijelog poslijepodneva u svakoj moguoj prigodi pisao po zemlji udna irilina slova,

124

BIJEG OKO SVIJETA

pozvali su me upravitelju. On mi je dao srpski prijevod pouka i upitao me znam li to itati i pisati. Tono sam proitao i napisao irilinim slovima nekoliko reenica. Tako sam postao tiskar srpskih subotnjokolskih pouka i ostalog gradiva za taj narod. Da bih za svoj narod, Slovence, osigurao vie radnika, zainteresirao sam dvojicu uenika za nau zemlju, nabavio gramatiku i uio ih slovenski jezik. Jedan od njih bio je brat Maks Ludewig, poslije predsjednik Savskog udruenja u Zagrebu, i brat Alfred Thomas, poslije predsjednik Bugarskog misijskog polja. Obojica su se odluili, s Bojom pomoi, pripremiti za misionarski rad meu Slovencima i svakako nauiti slovenski jezik. Uskoro smo nali staru odbaenu kolsku plou, i tako je potkrovlje postalo naa uionica i moja tiskara. Uvijek smo bili zajedno. esto bismo potraili mirno mjesto u umi i ondje se molili za nae budue polje rada i za nas same. Vrlo esto smo sva trojica sagibali koljena pred Darovateljem svega dobra, s vruom eljom da nam On podari sposobnosti i dade snagu. U kolu su dolazili misionari sa svih strana svijeta i nama studentima priali krasna iskustva s Bogom i ljudima. To je tako obuzimalo nae misli i osjeaje da nismo imali vremena za svjetske i ovozemaljske stvari. Osim toga, u nama trojici pojavio se tada misionarski duh koji se mogao umiriti samo radom. kola nas je dvije godine uvala od svakog svjetskog utjecaja. Dvije godine svakodnevno sam uio Boju Rije, sluao iskustva i propovijedi naih prvih propovjednika i misionara. To se vie niim nije moglo izbrisati iz srca i glave. Nakon ponovne konferencije u srpnju 1908. godine krenuli smo na put i posao. Obitelj Schillinger iz vicarske i ja poli smo u Zagreb, brat Maks Ludewig u Beograd, a brat Alfred Thomas u Sarajevo. Za nas je time zapoelo novo razdoblje. Brao! rekao nam je na rastanku

BILJEK A O PISCU

125

brat Hnergardt, predsjednik Ugarskog misijskog polja poite na rad sa Svemoguim kao voom, s Kristovom ljubavlju u srcu i rijeima iz Knjige proroka Izaije 60,22 kao geslom: Od najmanjega postat e tisua, od neznatnoga moan narod. Ja, Jahve, govorio sam; u pravo u vrijeme izvriti. I bilo je tako!... U svojem istraivanju povijesti Kranske adventistike crkve u Junih Slavena Neven Klamer pie: Nakon zavrenog studija, tijekom jednog sabora Unije u Friedensauu donosi se zakljuak da se Monika poalje u Zagreb kao misionara zajedno s Robertom Schillingerom, rukopoloenim propovjednikom iz vicarske. Bilo je to 1908. Ubrzo nakon Zagreba upuen je u Split gdje je osnovao jezgru budue crkve. Tamo je drao zanimljiva predavanja zajedno s H. F. Schubertom, poznatim pastorom i administratorom Adventistike crkve u Europi. Stoga ga zajedno sa Schillingerom smatramo zaetnikom Adventistike crkve u Hrvatskoj. Nakon Splita dobiva premjetaj u Beograd, gdje na mjestu misionara zamjenjuje protjeranog pastora Maxa Ludewiga koji je morao prijei u Hrvatsku zbog progona. Zajedno djeluju na podruju Srbije, Srijema i Baranje. Ovdje je adventna vijest naila na plodno tlo. Za vrijeme Prvog svjetskog rata Monik je radio kao putujui propovjednik na relaciji BeogradNovi SadZagreb. Za to vrijeme pripremio je prvu pjesmaricu na hrvatskom i srpskom jeziku. Godine 1918. radi kao pastor u Zagrebu gdje sudjeluje u organizaciji prve zagrebake crkve. Sljedeih godina sve do 1925. radi kao propovjednik beogradske mjesne crkve; posebice se istie njegov rad na revitalizaciji Crkve nakon reformatorskog otpada 1921. godine. Na Unijskom saboru 1925. izabran je za prvog predsjednika novoosnovane Unije konferencija Adventistike crkve na podruju Kraljevine Jugoslavije. Na ovoj dunosti ostaje do

126

BIJEG OKO SVIJETA

1930. kada na ovo mjesto dolazi pastor J. F. Huenergardt. Albin Monik dobiva mjesto profesora u novoosnovanoj teolokoj koli na Pantovaku u Zagrebu. Tu se istaknuo kao voljeni profesor i veliki strunjak za crkvenu povijest i ostale teoloke predmete. Godine 1935. vraa se u Beograd gdje preuzima mjesto urednika adventistikih publikacija za itavu Jugoslaviju. Na ovome mjestu ostaje do 1940. U isto vrijeme obavlja dunost predsjednika Unije za unutarnja pitanja uz glavnog predsjednika Jovana Bauera. Zbog naruenog zdravlja, poetkom Drugog svjetskog rata vraa se u Sloveniju gdje ve kao umirovljenik poinje djelo koje je zamislio jo u Friedensauu 1908. godine. Tijekom okupacije Slovenije radio je u tekim i opasnim prilikama. Literaturu na slovenskom jeziku pripremao je u podrumu svojeg stana u Mariboru. Tu je prevodio pouke iz Biblije na slovenski jezik i pripremao propovijedi u obliku pisama koje je slao vjernicima irom Slovenije i na taj nain ih hrabrio i podupirao. Svoju ivotnu slubu propovjednika Evanelja nastavio je u Sloveniji i u godinama nakon rata sluei vjerno narodu iz kojeg je proistekao. Posebno se smatra zaslunim za formiranje Adventistike crkve kao ustanove u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Jedan od njegovih suradnika, profesor Mirko Golubi, napisao je o njemu: Albin Monik, propovjednik, historik, filozof a ponajvie pjesnik; ovjek privlane linosti, iva duha, bujne mate i velikog oduevljenja, koji unosi cijelo svoje bie u rad na ivu i ugodnu rtvu Bogu. (Neven Klamer, Adventistiki pregled, br. 1, 2003.) Albin Monik jedna je od najsvjetlijih osoba u povijesti adventistikog pokreta na podruju bive Jugoslavije u 20. stoljeu. Iako se s drugovima u koli toliko pripremao za rad u svojoj domovini Sloveniji, u nju se doselio tek 1940.

BILJEK A O PISCU

127

godine, i to u Maribor, gdje je prije njegovog dolaska ve bila organizirana prva mjesna crkva, 1910. godine. Bio je vrlo darovit pisac i pjesnik. Napisao je Povijest novozavjetne crkve i nekoliko drugih rado itanih knjiga. Godine 1917. prepjevao je i objavio prvu adventistiku pjesmaricu na tadanjem hrvatsko-srpskom jeziku, a mnoge od tih pjesama i danas se rado pjevaju. Bio je prvi urednik crkvenog asopisa Glasnik. Godine 1925. bio je izabran za predsjednika Unije crkvenih oblasti, a poslije je djelovao i kao profesor u Teolokoj koli u Beogradu i u Zagrebu. Umro je u Slovenj Gradcu 1972. godine. Mihael Virti

128

BIJEG OKO SVIJETA

K AZALO

Predgovor .......................................................................... 5 Oajnik ............................................................................... 7 Amerikanac ...................................................................... 15 Neobini bolesnik ........................................................... 30 Bezboni lijenik ............................................................. 41 Ispovijed uitelja Vlade ................................................... 53 U nedjelju popodne ........................................................ 63 Susret u Londonu ............................................................ 77 Veernje predavanje ........................................................ 88 Bijeg oko Zemlje ............................................................. 97 Albin Monik (M. Virti) .............................................. 119

129