EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

STUDIJA POTENCIJALNE OPRAVDANOSTI DALJEG NASTAVKA RADA NA REALIZACIJI IDEJE IZGRADNJE SPORTSKO-REKRETIVNOG CENTRA SEBEI
ODNOSNO TURISTIKOG AKTIVIRANJA LOKALITETA SEBEIA

Sarajevo, novembar 2007.

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

AUTORI: dr. Jasmina Osmankovi, rukovodilac dr. Anto Domazet dr. Emir Kurtovi dr. Veljko Trivun mr. Jasminko Mulaomerovi mr. Velid Efendi

Konsultanti: Zlatan Lazarevski, Urbanistiki zavod Bosne i Hercegovine Osman Smjeanin, Opina Trnovo Milo Jovanovi, ZSC Jahorina Goran Brkalovi, Vanjskotrgovinska komora BiH Almir abanovi, TZ Srednjobosanskog kantona Nihad Kori, TZ Srednjobosanskog kantona Kolacioniranje/lektorisanje Senada Lalii Prelom: mr. Velid Efendi

Sarajevo, 20. novembar 2007 SADRAJ Strana SADRAJ POPIS TABELA, GRAFIKONA I SHEMA UVOD . . . . . . . . . . . 8

1. OSNOVNE PRIRODNE KARAKTERISTIKE SEBEIA 1.1. Geografski poloaj . 1.2. Reljef. 1.3. Klima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 14 15 15 15 16 17 17

1.4. Biljni i ivotinjski svijet 1.6. Prirodni resursi 1.7. Stanovnitvo . .

1.5. Prirodne i kulturne zanimljivosti .

1.8. Privredne aktivnosti 2. TURIZAM 2.1. Turizam u svijetu . 2.2. Trendovi u turizmu . 2.3. Turizam u BiH . 2.4. Statistika turizma u BiH

. . . .

. . . .

. . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

18 26 29 35 40 41 43 46 47 49 50 50 51 51 51 51

2.5. Institucionalna organiziranost turizma u BiH

2.5.1. Turistike institucije i organizacije na nivou BiH 2.5.2. Turistike institucije i organizacije na nivou entiteta 2.6. Strane organizacije involvirane u BH turizam . 2.7.1. Ugostiteljstvo 2.7.2. Trgovina 2.7.3. Usluge 2.7.5. Zanatstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.5.3. Turistike institucije i organizacije na nivou kantona . 2.7. Sinergetski efekti turizma sa ostalim granama privrede

2.7.4. Graditeljstvo . 2.7.6. Poljoprivreda

3. PROJEKAT TURISTIKOG AKTIVIRANJA LOKALITETA SEBEI 3.1. Opis projekta Sebei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2. Odabir mikrolokacije za relizaciju projekta Sebei 3.3. Analiza postojeeg stanja infrastrukture Sebeia 3.3.1. Putevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.3.2. Snabdijevanje elektrinom energijom 3.3.3. Vodosnabdijevanje . 3.3.5. Kanalizacija . 3.3.6. Odvoz otpada . . 3.3.4. Potanska i telefonska mrea

53 53 53 54 54 54 54 54 55 55 56

4. TURISTIKI POTENCIJALI SEBEIA 4.1. Potencijali za zimski turizam 4.2. Potencijali za ljetnji turizam 4.3. Potencijali za lovni turizam 4.5. Potencijali za sportski turizam 4.7. Potencijali za speleoturizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

56 56 57 57 57 57 58 58 59 63 63 64 66 67 67 67 68 68 70

4.4. Potencijali za kongresni turizam . 4.6. Potencijali za ekstremni turizam . 4.8. Potencijali za planinski turizam . 4.10. Analiza konkurencije 4.10.2. Jahorina 4.10.3. Vlai . 4.10.4. Kupres 4.10.6. Kozara 4.10.7. Rostovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4.9. SWOT analiza projekta turistikog aktiviranja lokaliteta Sebei 4.10.1. Bjelanica i Igman .

4.10.5. Blidinje SRC Risavac

4.11. Ciljne grupe projekta 5. EKOLOKI ASPEKTI .

6. PRAVNI ASPEKTI 6.1. Izvori prava .

. .

. .

. . . . .

. . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

72 72 73 74 74 79 80 83

6.2. Imovinsko-pravni odnosi . 6.2.2. Pravni reim koncesija 6.2.3. Mogua rjeenja .

6.2.1. Pravni reim dobara u optoj upotrebi

6.2.4. Mogui organizacioni oblici privredne eksploatacije 7. KONCEPT REALIZACIJE I ORGANIZACIJE 7.1. Opti uslovi za uspjean razvoj . 7.2. Koncept realizacije projekta 7.3. Koncept organizacije projekta ZAKLJUCI I PRIJEDLOZI LITERATURA PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

83 84 88 90 92

POPIS TABELA, GRAFIKONA I SHEMA

Strana Popis tabela: Tabela 1: Struktura ukupno realiziranih dolazaka i noenja, domaih i stranih turista u vremenskom periodu od 1990-2006. godine . . Tabela 2: Dolasci i noenja stranih turista prema zemljama prebivalita Tabela 3: Dolasci i noenja stranih turista prema grupama zemalja . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

32 32 33 33 34 34 35 36 36 37 37 37 38 38 49 62 63 63 64 65 65 66 69 86

Tabela 4: Dolasci i noenja stranih turista prema zemljama prebivalita iz ex-Jugoslavije . . . . . . . . Tabela 5: Broj i iskoritenost leaja u BiH . . . . . . . Tabela 6: Ukupan promet od ugostiteljstva u 2005. i 2006. .

Tabela 7: Ukupan promet od ugostiteljstva po vrstama objekata i usluga od 1998-2005. . . . . . . . . Tabela 8: Dolasci turista u 2005. i 2006. . Tabela 9: Noenja turista u 2005. i 2006. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Tabela 10. Iskoritenost leaja/kapaciteta u 2005. i 2006.

Tabela 11: Dolasci i noenja turista u dravama bive jugoslovenske zajednice u prvih osam mjeseci 2007 . . . Tabela 12. Uea pojedinih zemalja po razliitim kategorijama. . Tabela 13: Dolasci turista iz bive jugoslovenske zajednice u BiH . Tabela 14: Odlasci BH turista u zemlje bive jugoslovenske zajednice Tabela 15: Obrazovna struktura nezaposlenih u opini Novi Travnik Tabela 16: Bilans prednosti i rizika za projekat Sebei Tabela 17: iare i ski liftovi na Bjelanici i Igmanu Tabela 18: Skijake staze na Bjelanici i Igmanu Tabela 19: Staze na Jahorini . . . . . . . Tabela 20: SKI liftovi i iare na Jahorini Tabela 21: Smjetajni kapaciteti na Jahorini Tabela 22: Staze na Vlaiu . . Tabela 23: Ciljne grupe projekta Sebei . . . . . . .
. .

. . . . . . .

. . . . . . .

Tabela 24: Pregled osnovnih infrastrukturnih ulaganja na Sebeiu i njihovih izvora . . . . .

Popis grafikona: Grafikon 1: Trend kretanja broja meunarodnih turistikih dolazaka u svijetu Grafikon 2: Trend kretanja broja ulazaka u milionoma posjetilaca i ostvareni prihodi u mld. USD u periodu 1990-2005. godina Grafikon 3: Struktura turizma s aspekta svrhe putovanja . . . Grafikon 4: Uee koritenih transportnih sredstava u turizmu . . . . . . . . . . . . . 18 19 20 20 25 26 30 31 36 39

Grafikon 5: Aktualni i oekivani prihodi iz turizma po regionima (1950-2020.) Grafikon 6: Prikaz najperspektivnijih destinacija sa projekcijom godinjeg rasta za period od 1995-2020. godine . . . . Grafikon 7: Ulazni i izlazni turizam u BiH/GDP 2000.-2004. . Grafikon 8. Uee turizma u ukupnom BDP BiH Grafikon 10: Pregled turista po zemlji porijekla . . . . Grafikon 9: Uee entiteta u strukturi noenja stranih turista . . . . . . . .

Popis shema:
Shema 1: Institucionalna organiziranost turizma u BiH Shema 2: Organizacijska struktura centra Sebei . . . . . . . . . 40 88

PRILOZI
Prilog 1. Karta Bosne i Hercegovine Prilog 2. Mrea eljeznice u BiH Prilog 3. Panevropska mrea koridora prema Treoj panevropskoj konferenciji o prometu Helsinki, 1997.

UVOD
Opina Novi Travnik, posebno njeni lideri u promiljanju mogunosti lokalnog ekonomskog razvoja identificirali su turizam i podruje Sebei kao potencijal za generiranje zaposlenosti, dohotka, balansiranog razvoja unutar lokalne zajednice. Opina Novi Travnik, preciznije reeno naelnik i njegovi najblii suradnici identificirali su turistiko aktiviranje Sebeia kao mogue rjeenje problema nezaposlenosti, niskog nivoa ekonomske razvijenosti, komunalne, urbane i saobraajne infrastrukture. Da bi za ovu projekt ideju osigurali potovanje principa partnerstva, zajednikog vlasnitva, participacije nosilaca svih interesa na podruju Opine, transparentnost postupka, odluili su se na pristup korak po korak, dosljednu koordinaciju i diskusiju i odobravanje izlaznih podataka svake faze. Prvi korak nakon identifikacije projekt ideje je preliminarna ocjena mogunosti njene realizacije. I upravo to je predmet i cilj ove studije. Izlazni podaci Studije, kao faze u procesu odluivanja trebaju biti predmet diskusije i odobravanja kreatora ideje i njegovih saradnika, a po njihovoj procjeni i lanova Vlade. Uspjena realizacija ideje o turistikom aktiviranju Sebeia podrazumijeva: partnerstvo i participatorni pristup, visok stepen javnog konsenzusa, efikasnost i poslovno ponaanje, ukljuivanje svih zainteresiranih strana iz svih segmenata ivota zajednice, svijest o injenici da kvalitet svake faze utie na uspjeh lokalne zajednice, kao i koordinaciju postupka. Operativna struktura procesa podrazumijeva uee donosioca odluke o nastavku rada na projektu, izabranih predstavnika institucija/organizacija koje imaju utjecaj na proces lokalnog ekonomskog razvoja, kao i strunjaka, predstavnika akademske zajednice. Ekonomski institut Sarajevo je angairan da pripremi Studiju o potencijalnoj opravdanosti dalje operacionalizacije ideje turistikog aktiviranja Sebeia. Ova studija sluit e kao podloga za donoenje odluke o nastavku rada na operacionalizaciji ideje. Sukladno navedenom ugovoru, Ekonomski institut Sarajevo je formirao tim za istraivanje i pripremu ove studije, u sastavu: dr. Jasmina Osmankovi, rukovodilac dr. Anto Domazet dr. Veljko Trivun dr. Emir Kurtovi mr. Jasminko Mulaomerovi mr. Velid Efendi

Takoer, ugovorom je definiran vremenski okvir i dinamika realizacije navedenog istraivanja kako slijedi: 20.11.2007. zavretak i predaja prve verzije Studije 20.11. 30.12. usaglaavanje teksta sa Naruiocem i rad na konanoj verziji 31.12.2007. predaja konane verzije

Ova studija ima za cilj da elaborira osnovne prirodne karakteristike lokaliteta Sebei, turizam kao generatora lokalnog, regionalnog i ukupnog ekonomskog razvoja, institucionalnu organiziranost bosanskohercegovakog turizma, strane 8

organizacije/institucije zainteresirane i involvirane u razvoj bosanskohercegovakog turizma, sinergetske efekte turizma na druge sektore lokalne ekonomije, projekat turistikog aktiviranja lokaliteta Sebei, stanje infrastrukture na lokalitetu Sebei, turistike potencijale lokaliteta Sebei, pravne aspekte, koncept realizacije i organizacije, kao i ekoloke aspekte. U toku istraivanja i rada na ovoj studiji koriteni su relevantni nauni metodi od kojih su, posebno, vanu ulogu imali: field-metod, empirijski, desk metod, metod studije sluaja, komparativni metod i brain-storming metod. Nevedena metodologija je koritena sukladno sljedeem konceptu: field-metod, desk metod metod studije sluaja komparativni metod brain-storming Prikupljanje osnovne grae za istraivanje i pripremu Studije realizirano je razliitim metodama istraivanja na terenu (field metodom), u prvom redu metodom intervjua koji su obavljeni sa predstavnicima opine Novi Travnik, ekspertima iz pojedinih oblasti, te sa osobama koje imaju praktina iskustva na realizaciji slinih projekata kao to je ovaj. Prikupljeni podaci dograeni su temeljitim istraivanjem putem desk metoda koji podrazumijeva istraivanje iskustava drugih lokalnih zajednica u realizaciji slinih projekata, kako iz relevantne literature (navedene u koritenim izvorima), tako i putem istraivanja baza podataka i web stranica. Na ovaj nain prikupljen je dio osnovne grae za prva dva dijela Studije, to jeste za dio Osnovne prirodne karakteristike Sebeia i Turizam, te za sedmi dio Ekoloki aspekti realizacije projekta Sebei. Prethodnim metodama dolo se i do relevantnih sluajeva iz prakse. Putem brainstorming metoda, metoda komparacije, dolo se do kljunih zakljuaka vezanih za ukupna istraivanja. U sklopu istraivanja na terenu, konsultacija, intervjua, ankete, tim Ekonomskog instituta Sarajevo obavio je 12. radnih sastanaka tima i 11 posjeta na terenu kako slijedi: Sastanci eksperata: 1. 29.08. dogovor o metodologiji rada; 2. 01.10. sistematiziranje materijala, formiranje statistiko-dokumentacione snove, analiza prikupljenih dokumenata, intervjua; 3. 05.10. analiza turistikog potencijala; 4. 15.10. pravni aspekti projekta turistikog aktiviranja; 5. 19.10. analiza konkurenata u regionalnom okruenju; 9

6. 26.10. sinergetski efekti turizma na lokalnu ekonomiju; 7. 30.10. ciljne grupe; 8. 31.10. infrastruktura lokaliteta; 9. 05.11. ekoloki aspekti turistikog aktiviranja Sebeia; 10. 07.11. SWOT analiza; 11. 09.11. zakljuci i prijedlozi; 12. 12.11. dimenzioniranje i strukturiranje teksta, tehnika obrada; 13. 16.11. konsultacije; 14. 19.11. konsultacije; 15. 20.11. tehnika obrada. Obavljene posjete i intervjui: Rb 1 2 3 4 5 6 7 Datum Juli 30.08. 03.09. 03.10. 11.09. 29.09. 10.10 Mjesto Novi Travnik Novi Travnik Novi Travnik Trnovo-Bjelanica Urbanistiki zavod BiH Vlai,Travnik Travnik Osobe s kojima je obavljen sastanak/intervju/konsultacija Prva posjeta i obilazak terena Sebei Pomonici naelnika Opine, konsultacije, dokumentacija Pomonici naelnika Opine, konsultacije, dokumentacija Osmo Smijeanin, intervju/konsultacije, Zlatan Lazarevski, konsultacije/intervju, Obilazak terena Vlaia, konsultacije Nihad Kori, direktor TZ SBK, konsultacije, intervju, prikupljanje dokumentacije Almir abanovi, TZ SBK, Novi Travnik, konsultacije, intervju, dokumentacija, uvid u istraivanja Zlatan Lazarevski, konsultacija/intervju Osmo Smijeanin, intervju/konsultacije Milo Jovanovi, konsultacije Obilazak terena Sebei

8 9 10 11 12

10.10 11.10. 17.10. 24.10. 28.10.

Travnik Urbanistiki zavod BiH Sarajevo Jahorina, Sarajevo Novi Travnik-Sebei

10

Oekivani rezultati Studije su odgovori na pitanja: Kakva je trenutna situacija na lokalitetu Sebei? Za koje vidove turizma postoje potencijali? Kakvi su trendovi turizma? Koje bi mogle biti ciljne grupe? Kakvi su pravni aspekti? Ekoloki aspekti turistikog aktiviranja Sebeia? Opi scenarij koji pokazuje kako dolazimo do cilja? ta je za to neophodno?

Studija je, pored uvodnog i zakljunog dijela, prezentirana u sedam poglavlja: 1. Osnovne prirodne karakteristike Sebeia; 2. Turizam; 3. Projekat turistikog aktiviranja lokaliteta Sebei; 4. Turistiki potencijali Sebeia; 5. Ekoloki aspekti; 6. Pravni aspekti; 7. Koncept realizacije i organizacije. U prvom dijelu Studije Osnovne prirodne karakteristike Sebeia prezentirane su osnovne karakteristike Sebeia i to: geografski poloaj, reljef, klima, biljni i ivotinjski svijet, prirodne i kulturne zanimljivosti, prirodni resursi, stanovnitvo te privredne aktivnosti. Cilj ovog dijela Studije je da se dobije uvid u trenutnu situaciju, karakteristike i osobine Sebeia kao potencijalnog sportsko-rekreativnog i turistikog centra. Na osnovama prezentiranih injenica u ovom dijelu Studije mogu se vidjeti znaajni povoljni faktori koji Sebei karakteriu kao potencijalni lokalitet za razvoj turizma. Drugi dio Studije, Turizam, bavi se turizmom u BiH, te nekim svjetskim iskustvima u razvoju turizma. Posebno vaan segment, ovog dijela Studije, su statistiki pokazatelji o kretanjima u BH turizmu. U ovom dijelu mogu se vidjeti pozitivni trendovi u razvoju BH turizma, te njegovi veliki potencijali budueg razvoja. Takoer, u ovom dijelu Studije dat je i pregled institucionalne organiziranosti turizma u BiH, na osnovu kojeg je mogue prepoznati ciljne institucije putem kojih Sebei treba da promovira i realizira ideju sportsko-rekreativnog centra. Na kraju drugog dijela prezentirani su sinergetski efekti koje turizam ostvaruje sa drugim granama ekonomije, i to: ugostiteljstvom, trgovinom, uslugama, graditeljstvom, zanatstvom, te poljoprivredom. U treem dijelu Studije prezentiran je projekat turistikog aktiviranja lokaliteta Sebei. Ovdje je prezentiran opis projekta sukladno dokumentu Urbanistikog zavoda BiH Prostorni plan SRC Sebei - regulacioni plan vikend naselja. Takoer, ovdje je definirana mikrolokacija za realizaciju projekta turistikog aktiviranja lokaliteta Sebei, dok je posebna panja u ovom dijelu Studije posveena analizi postojeeg stanja infrastrukture. Tu su analizirani: putevi, snabdijevanje elektrinom energijom, vodosnabdijevanje, potanska i telekomunikaciona mrea, kanalizacija, te odvoz

11

otpada. Cilj ovog dijela Studije bio je da prezentira stanje infrastrukture Sebeia, a kako bi se dobio uvid u neophodna infrastrukturna ulaganja, koja bi prethodila ili pratila realizaciju projekta. U etvrtom dijelu Studije Turistiki potencijali Sebeia dat je sveobuhvatan pregled turistikih potencijala sa kojima raspolae Sebei, i to, u prvom redu, sagledani su: potencijali za zimski turizam, potencijali za ljetni turizam, potencijali za lovni turizam, potencijali za kongresni turizam, potencijali za sportski turizam, potencijali za ekstremni turizam, potencijali za speleoturizam, te potencijali za planinski turizam. Ovdje se mogu vidjeti znaajni potencijali sa kojima lokalitet Sebei moe da nastupi na tritu BH turizma. Takoer, u ovom dijelu Studije izvrena je i SWOT analiza Sebei gdje su identificirane osnovne prijetnje, slabosti, snage i anse za uspjenost projekta turistikog aktiviranja lokaliteta Sebei. Na kraju etvrtog dijela prezentiran je i kratki pregled osnovnih konkurenata potencijalne turistike destinacije Sebei, kao i kratak pregled osnovnih ciljnih grupa na koje se treba orjentirati. Veoma vaan segment Studije bila je analiza ekolokih aspekata realizacije projekta Sebei. Ovdje su ukratko prezentirane spoznaje o ovom segmentu analize, u cilju skretanja panje na mogue negativne posljedice projekta turistikog aktiviranja na prirodnu okolinu. Posebna panja posveena je i pravnim aspektima realizacije projekta Sebei prezentirana u estom dijelu Studije. Ovdje su prezentirani osnovni izvori prava koji su vezani uz realizaciju projekta, te na koje treba obratiti posebnu panju. Takoer, tu su prezentirani imovinsko-pravni odnosi unutar projekta Sebei, te je posebno prezentirana koncesija, kao esti koncept koriten kod ovakvih projekata. Na kraju su analizirana mogua rjeenja, te mogui organizacioni oblici privredne eksploatacije projekta Sebei, za koji je koriten i field metod istraivanja na terenu. Mogui koncept realizacije projekta Sebei prezentiran je u sedmom dijelu Studije. Ovdje su posebno analizirani opi uslovi za uspjean razvoj, dok je kao mogui koncept realizacije projekta Sebei analiziran francuski model baziran na partnerstvu javnog i privatnog sektora. U ovom poglavlju naznaena je vizija i mogui institucionalni okvir. Na kraju Studije dat je Zakljuak sa prijedlozima do kojih se dolo u vezi sa turistikim aktiviranjem lokaliteta Sebei. Identificirano je nekoliko oteavajuih okolnosti i to: Nepostojanje bilo kakvih studija i analiza vezanih za ovaj projekat; Nepostojanje sistematski organiziranih i auriranih informacija, posebno turistikih informacija vezanih za grad Novi Travnik i sam lokalitet Sebei; Nepostojanje Master plana Sebeia; Nepostojanje idejnih rjeenja objekata i infrastrukture vezane za projekat; Nepostojanje bilo kakvih finansijskih procjena potrebnih ulaganja;

12

Nepostojanje turistike zajednice Novi Travnik niti bilo kakvog odjela u Opini koji se bavi ovom problematikom, a koji bi imao adekvatne i aurirane podatke o turizmu i njegovim potencijalima u Novom Travniku, odnosno lokalitetu Sebei. Sukladno rezultatima istraivanja, mogue je definirati i generalni zakljuak studije koji bi glasio: Turistiko aktiviranje lokaliteta Sebei moe biti korak u lokalnom ekonomskom razvoju opine Novi Travnik, ukoliko se osigura partnerstvo i participativni pristup, visok stepen javnog konsenzusa, efikasnost i poslovno ponaanje, ukljuivanje svih zainteresiranih strana, svijest da kvalitet svake faze determinira kvalitet ukupnog projekta, step by step pristup, ukupna koordinacija, zajedniko vlasnitvo i transparentnost. Lokalitet Sebei ima potencijal za zimski turizam, ljetni turizam, lovni turizam, kongresni turizam, sportski turizam, ekstremni turizam, avanturistiki turizam, speloturizam, planinski turizam. Analiza konkurencije na bosanskohercegovakoj teritoriji pokazuje da u Bosni i Hercegovini postoji sedam zimskih sportskih centara sa viedecenijskom tradicijom, olimpijskim imidom, izgraenom pozicijom na tritu, i planovima (master, biznis, izvedbeni) za investiranje skoro milijardu eura u proirenje postojee, i izgradnju nove turistike infrastrukture. U drugim vidovima turizma za koji Sebei ima potencijal (ljetni turizam, sportski, ekstremni, speleoturizam, planinski turizam) konkurencija nije tako snana, ali je potrebno nakon izrade Master plana istraiti. Lovni turizam u klasinom obliku nije na fonu savremenih trendova. U kongresnom turizmu postoji snana konkurencija. Analiza efekata na okoli upozorava na potrebu dodatnih provjera i ispitivanja efekata na tlo, na faunu ptica, izdanost vrela, pejza. Potrebno je izraditi Master plan lokaliteta Sebei sa idejnim rjeenjima kljune komunalne, saobraajne, urbane, sportske i turistike infrastrukture. Potrebno je pripremi najmanje etiri pilot projekta: Vilinska peina, Birdwathing, jahanje, stari zanati, izgradnja vikend naselja, kao komplementarne sa buduim aktiviranjem lokaliteta. Potrebno je osigurati odgovarajuu organizacionu i institucionalnu podrku realizaciji projekta. Studija sadri 24 tabele, 10 grafikona i dvije sheme.

13

1. OSNOVNE PRIRODNE KARAKTERISTIKE SEBEIA 1.1. Geografski poloaj

Ue podruje Sebeia ini planinska dolina koju formira rjeica Ribnica, od svog srednjeg toka do ua sa Zlatan potokom, odakle zajedno teku pod imenom Mutnica. Orijentacija doline je sjeveroistok-jugozapad. Nalazi se na umskoj cesti koja spaja Vlaka ravan (Prokoko jezero) sa Rostovom koje ini raskrsnicu puteva za Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno i Novi Travnik. Udaljenost od ovih gradova je 17, 20, 21 km, respektivno. Ovim putnim pravcima Sebei je povezan sa Bugojanskim bazenom (Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf), Lavanskom dolinom (Travni, Novi Travnik, Vitez, Busovaa) i, preko Fojnice, Kiseljaka i Visokog, sa Sarajevsko-Zenikim bazenom.

ire podruje Sebeia uglavnom je ogranieno na podruje istoimene privredne jedinice umsko-privrednog podruja (gospodarenje vri GD JP Risovac Novi Travnik) u koje, osim spomenutog ueg podruja, spadaju jo padine Goletice, Vranice, ita i Kruice koje gravitiraju dolini Sebeia sa planinskim dolinama manjih rijenih tokova: Ribnica, Zlatan potok, Mutnica, Luevac i Suhova.

1.2.

Reljef

Oblast Sebeia pripada srednje-visokom i visokom planinskom terenu sa nadmorskim visinama od 1.020 m u dolini rjeice Ribnice do 1.740 m najvii vrh Goletice na junoj strani podruja. Na istonoj strani Goletice je vrh Gradina (1.530 m). Sjevernu stranu ovog podruja zaokruuju vrhovi Kruice: Medenik (1.227 m), Busije (1.357 m), Cikovina (1.566 m), a sa istoka vrhovi na obroncima Vranice, Borovnica (1.546 m) i Samari (1.622 m). Donji dijelovi obronaka svih okolnih brda su blagi i proteu se sve do oko 1.300 m nadmorske visine i nazivi nekih pristranaka upuuju na takvu morfologiju (Ravne, Laze i sl.). Ovakav oblik reljefa uzrokovan je geolokom graom, tektonskim aktivnostima, te naknadnim denudacionim procesima. Cijeli teren pripada zoni tzv. srednjobosanskog kriljavog gorja. Najistaknutija formacija je antiklinala masiva Goletica-it, koja je izgraena od debeloslojnih i bankovitih dolomita i dolomitinih krenjaka donjeg do srednjeg devona. Ova struktura ima dinarski pravac pruanja, ali je intenzivno poremeena brojnim rasjedima, kako poprenim tako i uzdunim, normalnog i reversnog tipa. Krila ove strukture izgrauju klastine naslage. Pojave magmatita i metamorfita iz razliitih perioda, spomenutih dolomita, fluvioglacijalnih tvorevina starijeg kvartara te rijenih terasa, jezerskih sedimenata i diluvijuma iz mlaeg kvartara doprinose ukupnom izgledu reljefa. to se pedolokog sastava tie preovlauju kiselo-smea tla (distrini kabisol) koja nastaju na kiselim stijenama te aluvijalne terase. Ovakva tla su pogodna samo za neke vrste kultura. Biljni pokrov ine panjaci na uem podruju Sebeia i visoke i izdanike ume. Procjene za planinu Vranicu, iji je Sebei jedan dio, govore o 82% visokih i 7% izdanikih uma. U visokim umama na etinare otpada oko 40%, a na liare, uglavnom bukvu, oko 60%.

14

1.3.

Klima

Podruje Sebeia karakterie planinska klima sa sljedeim karakteristikama: svjea i kratka ljeta, te duge, hladne i snijene zime. Za ovaj tip klime uobiajeno je da najtopliji mjesec ima srednju temperaturu vazduha niu od 18 o C, a tri najhladnija mjeseca imaju srednju temperaturu niu od 0o C. Godinja kolebanja temperature nisu velika. Kotline, kakva je i dolina ueg podruja Sebeia, pogodne su za javljanje temperaturnih inverzija. Snjene padavine su naroito obilne i dugo se zadravaju. Visina padavina je oko 1.200 mm. Estimacija prosjenih godinjih temperatura za podruje Sebeia izvedena je podataka za Novi Travnik uvaavajui razliku nadmorske visine. Tako je za Novi Travnik prosjena godinja temperatura 9.3 o C, srednja julska 19o C, a srednja januarska -2.3o C. Za Sebei su ove temperature nie za 2-5 o C. Treba spomenuti i vaan klimatski faktor ovog podruja, a to je vjetrovi, sjeverac i juni vjetar.

1.4.

Biljni i ivotinjski svijet

Planinska oblast kojoj pripada podruje Sebeia karakteristina je po umama bukve, jele i smre kao dominantnih vrsta, te na dolomitima crnog bora. U veem broju unutar bukovih uma mogu se nai i jasen, brijest i javor. Na veim visinama zastupljen je u klekovini bor krivulj. Posebne biljne zajednice karakteristine su za stijenske pukotine (Asplenietea rupestris) i toila (Thlaspeetea rotundifolia), a za silikatorne podloge Vranice i endemine zajednice (Caricatea curvulae). Oko izvora i planinskih potoka prisutne su mahovine i zeljasto bilje, a na proplancima borovnica, brusnica i bro kao najkarakteristinije. Kako je na, i, u ovim predjelima bilo ljetnjih stanova i umskih gradilita, njihovim naputanjem stvorili su se uslovi za formiranje posebnih biljnih zajednica nitrofilne vegetacije. Kao i veinu drugih naih visokih planina, i Vranicu (pa i podruje Sebeia) karakteriu poarita i vee sjeine, koju karakterie posebna vegetacija (kiprovina, velebilje, iva, jasika, breza). ivotinjski svijet uvjetovan je planinskim karakterom Sebeia i ire regije. etinarske i listopadne ume, obilje vlage, proplanci, planinske livade, pruaju raznolike uslove za opstanak brojnih vrsta. Medvjed, vuk, lisica, zec, srnda, jazavac, divlja svinja jesu najpoznatije lovne ivotinje, od kojih neke imaju i karakter podvrsta karakteristinih samo za Bosnu. Od ptica treba spomenuti velikog tetrijeba, orla zmijara, alpsku galicu, jastreba kanjca, divljeg goluba i mnoge druge. Ukupno je na planini Vranici registrovano 66 vrsta ptica. Od ostalih predstavnika faune treba spomenuti alpskog tritona, tj. njegovu endeminu podvrstu Triturus alpestris reiseri.

1.5.

Prirodne i kulturne zanimljivosti

Od prirodnih zanimljivosti na podruju Sebeia, od posebnog su znaaja Vilinska peina i tragovi starog rudarenja na srebro, eljezo, bakar, ivu, a posebno na zlato, u aluvijalnim nanosima potoka, kakav je, ba u ovom podruju, Zlatan potok. Vilinska peina se nalazi u neposrednoj blizini Sebei kolonije iznad korita Mutnice. Ulaz je smjeten na visini od oko 50 m relativne visine od korita rijeke. Ulaz u peinu je manjih dimenzija, visine oko 1.5 m i irine oko 2 m. Ulazni dio nagnut je prema unutranjosti peine, a veina kanala ima smjer pruanja sjeveroistok-jugozapad. Peina nije velikih dimenzija, zaprema povrinu od 50x60 m sa vrlo ralanjenim kanalima, odnosno salama. Po morfologiji peina se moe podijeliti na tri dijela, tj, tri

15

kraka. Desni krak se poslije ulazne strme, vrlo uglaane povrine otvara u dvoranu eliptinog oblika dimenzija 10x20 m sa sfernim zasvoenjem vrlo bogatim stalaktitima, dok su po obruenim blokovima na tlu sigaste tvorevine oblikovale najbizarnije forme peinskih ukrasa. U dnu dvorane nalazi se manje jezerce povrine 5x2.5 m i dubine 1.5 m stalnog nivoa sa zeleno-smaragdnom bojom vode. Oko jezera su se formirale korone kalcita od kojih neki svoju romboedarsku simetriju pokazuju ak i makroskopski, to je vrlo rijedak sluaj u naim peinama. Bogatstvo svih vrsta peinskih ukrasa stalaktita, stalagmita, obeliska, draperija, sigastih kada u bojama od prozirne, preko bijele i ukaste do ruiaste i plavoljubiaste bilo je i razlogom za ime ove peine. Srednji krak takoer obiluje peinskim nakitom, ali kanalom dominiraju dva jezerceta i dva ogromna obeliska, odnosno srasli stalagmit i stalaktit, iji je promjer u bazi 5 m, a u vrhu 4 m. Cijeli je obelisk presvuen sigastim tvorevinama u obliku lepeza koje su u speleologiji poznate kao peinske orgulje. Lijevi krak je najinteresantniji sa morfolokohidrolokog aspekta, odnosno, aspekta speleogeneze peine, mada ni on po bogatstvu i zastupljenosti peinskih ukrasa ne zaostaje za prva dva kraka. Zbog blizine saobraajnice i jednostavne morfologije turistiki potencijal ove peine je veoma veliki. Vranica je zbog svoje geoloke grae u kojoj uestvuju razne metamorfne, magmatske i sedimentne stijene, uz veoma sloenu tektoniku, bogata vrlo raznovrsnim mineralima tako da je esto nazivaju prirodni mineraloki muzej. Tragovi rudarenja na razliitim dijelovima Vranice mogu se pratiti od predhistorije, preko Rimljana, Sasa u srednjem vijeku, te turskog i austro-ugarskog perioda. Rudarilo se na srebro, eljezo, bakar, ivu, a posebno na zlato. Plinije Stariji spominje Vranicu kao najvei rudnik zlata u Rimskom carstvu. U novije vrijeme rudarilo se na barit i kvarc. Svako vrijeme rudarenja imalo je svoje tehnike pa su i ostaci vrlo razliiti, od povrinskih kopova, ispiranja, praenja rudnih ila do klasinog rudarenja sa podgradama. Brojnost rudnih mjesta na ovako relativno malom prostoru zaista je rijedak fenomen, tim prije to se tragovi starog rudarenja nalaze i u toponimiji terena: Crvene zemlje, Zlatno guvno, Bijela gromila, Zlatan vrelo, Zlatan potok, Zgonovi, Ulonica i mnogi drugi. Posebnu vrijednost ine brojni potoci u ijim se aluvionima mogu nai zlatna zrnca. Eksploatacija zlata na nekim od ovih potoka i rjeica vrila se do pred sami drugi svjetski rat. Na podruju Sebeia se nalazi Zlatan potok ije ime ovu prirodnu zanimljivost posebno potencira. Kao treu prirodnu zanimljivost Vranice pa i Sebeia treba istai je brojnost minerala i kristala koji se mogu nai u starim rudokopima ili pukotinama stijena. O njihovoj raznovrsnosti najbolje govore zbirke u franjevakim samostanima u Fojnici i Kreevu, ali i u pojedinanim zbirkama rijetkih kolekcionara minerala iz ovih krajeva. Takva brojnost i raznovrsnost minerala i kristala ne sree se ni na jednom drugom mjestu u Bosni i Hercegovini. Od kulturnih znamenitosti istie se velika srednjovjekovna nekropola na Rostovu sa zanimljivim i brojnim krstaama koje upuuju na zadnje godine postojanja Crkve bosanske, odnosno na kraj XIV i poetak XV stoljea. Nekropola broji oko 120 spomenika, vrlo dobro klesanih i dobro ouvanih.

1.6.

Prirodni resursi

ume su najznaajniji resurs sa stanovita klasine definicije prirodnih resursa. Smra i jela od crnogorinih vrsta bukva i crni, te bukva, grab i crni jasen od listopadnih

16

vrsta. Do posljednjeg rata Sebei je bio znaajan umsko-privredni centar. Propadanjem ove grane privrede i okretanje odrivom razvoju kao filozofiji razvoja, prirodni resursi Sebeia se prepoznaju u biodiverzitetu (kako u vegetacionom pokrivau, tako i u faunistikim zajednicama), brojnim i istim izvorima pitke vode u krakim i nekrakim terenima (to je posebna vrijednost u mineralokom pogledu), mikroklimi (zahvaljujui umama vazduh je bogat blagotvornim molekulama kiseonika), ukupnom morfologijom terena sa odlinim pejsanim karakteristikama na nadmorskoj visini od 1.200-1.700 m. Mineralne sirovine samog lokaliteta Sebeia svode se na brojne mineralne sirovine bez ekonomskog znaaja za eksploataciju. Dolomiti i dolomitski krenjaci su zastupljeni u veem dijelu. U iroj zoni Sebeia postoje potencijalne i prognozne rezerve mangana. Pojave barita na Vranici registrovane su na preko 250 mjesta, od toga mnoge na potezu Rostovo Medenik. Veoma znaajne rezerve mermera i mermerisanog krenjaka u planini Goletici (lokalitet Begova Brezovaa) u koliini od 250.000 m3. U neto udaljenijoj zoni (Staite enkovi), koja je udaljena 10-tak km vazdune linije, nalazi se gabro-dioritski masiv sa potvrenim bilansnim rezervama ovog vrlo atraktivnog arhitektonsko-ukrasnog kamena od preko milion m 3.

1.7.

Stanovnitvo

Stanovnitvo Sebeia rasporeeno je u nekoliko manjih zaseoka: Kri, Otas, Sebei Kolonija, Sebei i Laze. Broj stanovnika je prema popisu iz 1991. godine 254. Najvei broj stanovnika 458 Sebei biljei prema popisu iz 1961. godine. U sljedeih 20 godina broj stanovnika se smanjuje po stopi od 20%/10 god. Izmeu 1981. i 1991. godine smanjenje broja stanovnika bilo je 13%. Posljednja ratna deavanja i brojne migracije znatno su smanjile broj stanovnika u selima. To se desilo i sa Sebeiem koji je 2006. godine imao 140 stanovnika to je smanjenje za 45 %. S obzirom na demografske trendove taj broj e se u narednim godinama smanjivati. Po nacionalnom sastavu preko 90% stanovnitva su Hrvati. U najbliem okruenju Sebeia, na Rostuvu, u selima Dahovo, Has, Rat i Seona, prema popisu iz 1991. godine ivjelo je ukupno 1.260 stanovnika. U istim selima je, u 2006. godini, ivjelo 1.010 stanovnika to je za 20 % manje. Prosjena gustina nasljenosti na Sebeiu je 3 stanovnika/km2, a na podruju Opine 122 stanovnika na km2.

1.8.

Privredne aktivnosti

Privredne aktivnosti na podruju Sebeia gotovo da i nema. Slui uglavnom kao sirovinska baza umsko-privredne organizacije Risovac. Podatak da svega 4 uenika pohaaju osnovnu kolu i da stanovnitvo uglavnom ine stariji ljudi dovoljno govori o radnoj snazi, a samim tim i o privrednim aktivnostima. Jedna manja mljekara i nekoliko jednostavnih pilana su svi proizvodni kapaciteti na Rostovu. Ekstenzivno stoarstvo je ono ime se, uglavnom, bave stanovnici ovog kraja, a pogotovo Sebeia.

17

2. TURIZAM 2.1. Turizam u Svijetu

Turizam predstavlja podstreka globalnog ekonomskog napretka i vaan sektor meunarodne razmjene usluga. Trendovi razvoja svjetske ekonomije na kraju 20-og i poetku 21-og vijeka uticali su na evoluciju turistikog sektora irom svijeta. Turizam je i vrlo kompleksna industrija i obuhvata vie turistikih sektora, meu kojima su najznaajniji sektori smjetaja, gostoprimstva (ishrane), transporta, trgovine, turistike agencije, rekreacija i zabava, i dr. Prema rezultatima WTO u periodu 1990. do 2006. godine broj meunarodnih turistikih dolazaka u svijetu je imao trend rasta i ovako je izgledao:
Grafikon 1: Trend kretanja broja meunarodnih turistikih dolazaka u svijetu od 1999-2006.

* Preliminarni rezultati Izvor: World Tourism Organization, http://www.unwto.org, 12.02.2007.

Mnoge zemlje i destinacije u turizmu vide uslunu djelatnost koja prua znaajnu ansu za ekonomski i drutveni razvoj. Turizam je istovremeno i jedna od industrija za koje je meunarodni koncept izuzetno vaan. No, bez obzira na tu injenicu, treba istai da sama meunarodna turistika kretanja predstavljaju samo manji dio ukupnih turistikih kretanja u svijetu. Prema nekim procjenama, domai turistiki promet ini u mnogim zemljama i do 70% ukupnog turistikog prometa. To ide u prilog konstataciji da je turizam u fazi dinamizma i progresa, te da predstavlja snagu opteg privrednog razvoja najveeg broja zemalja. Ovakav trend takoe pokazuje i naredna slika, koja zbirno prezentira stanje u svijetu, a odnosi se na broj ulazaka u milionima posjetilaca i ostvarene prihode u mld. USD u periodu 1990-2005. godina:

18

Grafikon 2: Trend kretanja broja ulazaka u milionima posjetilaca i ostvareni prihodi u mld. USD u periodu 1990-2005. godina

Kada je rije o turistikim dolascima u svijetu, u 2005. godini 1 je ostvaren broj od 806 miliona posjetilaca, a u 2004. godini ostvaren je ukupan broj od 764 miliona posjetilaca. Stanje u 2005. pokazuje da je u poreenju sa 1990. godinom broj posjetilaca vei za oko 84%. Ukupan finansijski efekat je u 2005. godini iznosio 680 mld. USD ili 547 mld. eura, dok se u prethodnoj godini kretao oko 633 mld. USD. Ostvareni prihodi u poreenju sa stanjem u 1990. godini (270 mld. USD) su poveani za preko 2,5 puta. Samo u posljednjoj godini prihodi su porasli u odnosu na prethodnu, za 47 mld. USD, to jasno pokazuje snagu i trend rasta ovog sektora. Tako, vodee zemlje po visini prihoda ostvarenih u 2005. godini u USD su: SAD 81,7 mld, panija 47,9 mld., Francuska 42,3 mld., Italija 35,4 mld., Vel. Britanija 30,7 mld., Kina 29,3 mld., Njemaka 29,2 mld itd. Meutim, prema broju meunarodnih turistikih dolazaka u 2005. godini, vodee zemlje svijeta su: Francuska 76,0 mil., panija 55,6 mil., SAD 49,4 mil., Kina 46,8 mil., Italija 36,5 mil., Vel. Britanija 30,0 mil., Meksiko 21,9 mil. itd. Ukoliko se analizira turizam sa aspekta svrhe putovanja, moe se konstatovati da oko 50% meunarodnih turistikih posjeta se odnosi na odmor, rekreaciju i zabavu, to u broju ini oko 402 miliona. Sa 16% uea u ukupnom broju posjetilaca, poslovna putovanja koristi gotovo 125 miliona ljudi, dok njih 26% putuje iz drugih motiva kao to su: posjeta prijatelju ili roacima (VFR), religiozni razlozi, zdravstveni tretman i dr. Preostalih 8% nije specificirano.
Grafikon 3: Struktura turizma s aspekta svrhe putovanja
1

Izvor: World Tourism Organization, Tourism Highlights 2006. Edition, http://www.unwto.org,

19

Kada se analiziraju transportna sredstva koja se koriste u turizmu dominiraju avioprevoz sa 45% i putnika vozila sa 43%, dok eljeznicom putuje svega 5% ljudi, a vodenim putem njih 7%. Ovo ilustruju naredne slike:
Grafikon 4: Uee koritenih transportnih sredstava u turizmu

Zemlja iji stanovnici najvie troe na turizam je Njemaka sa 72,7 mld.USD u 2005. godini, koja je taj primat preuzela 2003. godine od SAD. Na drugom mjestu je SAD sa 62, 2 mld., dok tree mjesto vrsto dri Vel. Britanija sa 59,6 mld., te Japan sa 22,4 mld. USD. Slijede Kina, Kanada i Ruska Federacija, dok se na desetom mjestu nalazi Holandija sa potronjom od 16,2 mld. USD u 2005. godini. Osim to globalni turizam i dalje kvantitativno raste, njegov kvalitet se dinamino mijenja. Danas gotovo 180 zemalja svijeta globalno konkurie u razliitim turistikim proizvodima, raunajui upravo na injenicu da se globalno turistiko trite 20

diversificira i dobija nove sadraje i forme ispoljavanja . Moe se oekivati da e globalni nivo konkurencije u turistikoj industriji biti u stalnom porastu. Glavni razlozi za to su: globalno djelovanje avio kompanija, hotelskih lanaca, turoperatora; uticaj takozvanih niskobudetnih avioprevoznika; koncentracija konkurentskih sila (strateka marketing udruenja i profesionalne kooperacije, npr. frenajzing), ukljuujui poveanje broja brendiranih proizvoda i ponuda, ulazak novih i nisko-budetnih destinacija u globalnu konkurenciju i obimno proirenje postojeih kapaciteta u konkurentnim destinacijama. Ekspanzija turizma ogleda se i u pogledu razvoja ostalih funkcija turizma, pored ekonomske (ekoloka, kulturna, socijalna, politika, zdravstvena). S tim u vezi, turizam mora uvaavati holistiki pristup, gdje se kao takav, moe okarakterisati kao dinamina oblast koja obuhvata privremenu migraciju individualaca i grupa radi zadovoljstva ili iz poslovnih razloga; zatim ugostiteljske usluge posjetiocima tokom boravka u destinaciji, kao i ekonomske, socio-kulturalne i ekoloke uticaje koje posjetioci i industrija imaju na odreenu destinaciju. 2 Savremeni turizam je u neprestanoj evoluciji, a dinamika turizma ide u pravcu ponude novih destinacija, novih aranmana, novih oblika putovanja, to zahtijeva nove resurse i nove strategije kako bi se postigla i odrala konkurentnost na globalnom tritu. To ide u prilog injenici da e se u budunosti razvoj turistikog proizvoda pojaano tematizovati, tj. specijalizovati u skladu sa pojedinim ciljnim segmentima. Osnova navedenih procesa bie kombinacija nekoliko ili samo jednog od "tri slova E": Entertainment (zabava), Excitement (uzbuenje) i Education (edukacija). Transformacijom Svjetske turistike organizacije u specijalnu organizaciju Ujedinjenih nacija, prepoznalo se da turizam moe doprinjeti globalnim naporima da se postignu Milenijumski razvojni ciljevi Ujedinjenih nacija, kao skica za prevazilaenje ekonomskih, socijalnih i drugih nejednakosti u svijetu. U svakom sluaju, orijentacija ka razvoju turizma moe predstavljati nain za maksimiziranje dobrobiti od turistikih resursa, poput kreiranja novih radnih mjesta, deviznog priliva, bolje infrastrukture, boljeg upravljanja ivotnom sredinom, itd. Neke od najee navoenih prednosti razvoja turizma, s aspekta nacionalne ekonomije su: razvoj regija putem izgradnje hotela, smjetajnih i drugih kapaciteta; generisanje trita novca, zaposlenosti (mahom u hotelijerstvu) i prihoda dravnog aparata putem poreza i sl.; stimulisanje proizvodnje dobara i usluga u raznim sektorima i podgranama (graevinarstvo); poljoprivreda, ribarstvo, prerada, transport, telekomunikacije, sektor finansijskih usluga itd; razvoj ljudskih resursa za sektor usluga, infrastrukturnih kapaciteta itd.

S druge strane, kao negativni faktori sa kojima se drave i regije suoavaju u savremenim uslovima, a koji ne idu u prilog orijentaciji ka razvoju turizma, navode se:

Go, F.M: Globalization and Emerging Tourism Education Issues, Global Tourism. 2nd edition, Butterworth and Heinemann, 1998., p. 450.

21

smanjeni broj meunarodnih turista, poev od traginog teroristikog napada 11. septembra u Njujorku; smanjenje profita, mahom pod uticajem poslovnih modela velikih turoperatera koji su kreirali veliki rast 'all inclusive' aranmana, kao i pod uticajem prekomjerne ponude smjetajnih kapaciteta; neprofitabilnost starih poslovni modela u aviosaobraaju gdje dolazi do ubrzanog restrukturiranja na tritu, spajanja avio-kompanija i estog bankrota; nedovoljna odrivost novih 'low-cost' poslovnih modela u aviosaobraaju (poslovanje po principu: jeftino gorivo - jeftini avioni - niska razina usluge dravni podsticaji, to utie na niske cijene, veliki promet i ostvarenje marginalnog profita);

Prema podacima World Travel and Tourism Councila (WTTC), meunarodna putovanja su u posljednjih 25 godina porasla za vie od pet puta. Zahvaljujui tome, samo u posljednjem desetljeu zabiljeen je 25%-tni porast broja hotela izgraenih irom svijeta. Prema navodima UNWTO, specijalizovane agencije Ujedinjenih nacija i vodee meunarodne organizacije u oblasti turizma, oekuje se da e turizam i u narednom periodu dati vaan doprinos globalnom ekonomskom rastu. Ova organizacija, koja djeluje kao globalni forum za pitanja turistike politike, procjenjuje da e turizam rasti po stopi od 4% godinje u prosjeku. Takoe se oekuje, da e u narednoj dekadi doi i do pomjeranja kada je rije o vodeim turistikim destinacijama. Po predvianjima UNWTO, vrhunska svjetska destinacija u 2020. bie Kina, sa 137.1 milion dolazaka i trinim ueem od 8,6 procenata. Visok rast predvia se i za Hong Kong, Rusiju i eku. Po ovoj procjeni, vano mjesto pripada i Njemakoj, sa predvienih 163.5 miliona dolazaka i trinim ueem od 10,2 %. Uz to, predvianja UNWTO ukazuju i na nastavak uzlaznog trenda egzotinih destinacija Afrike, Azije i Pacifika od kojih bi Istona Azija i Pacifik do 2020. godine mogle dostii do pozicije druge svjetske turistike regije, sa ueem od 25,4%, dok bi Afrika trebala da dostigne udio od 5%, a Bliski istok 4,4%.3 Iako je broj putovanja u industrijaliziranim zemljama znatno porastao, turistiko se trite irom svijeta iz trita prodavaa pretvorilo u trite kupaca. Na globalnom nivou konkurencija novih destinacija i novih objekata koji se razvijaju i dalje e rasti. Znaajne strukturne promjene koje su upravo u toku daju nam priblinu sliku stanja kakvo bi moglo biti za 15 - 20 godina. to se tie ponude, dolo je do nerazmjernog poveanja u vrstama smjetaja koji nude parahoteli u odnosu na tradicionalno hotelijerstvo. Osim toga, veliki dio tradicionalnih hotela morao je razviti nove proizvodne strategije ne bi li uspjeno odgovorili na rastuu potranju za aktivnijim odmorom. Klubovi, parkovi i naselja za odmor, kao i hoteli koji nude aktivni nain provoenja slobodnog vremena, suoavaju se s porastom potranje veim od prosjeka. ini se vjerojatnim da e se trini udio hotela tradicionalnog tipa nastaviti smanjivati. Od ostalih trendova se moe oekivati da e doi do porasta elje za provoenjem odmora u jeftinijem smjetaju, uz manji obim konzumiranih usluga. Cjenovno-elastina turistika potranja ne treba nuno podrazumijevati kraj svih putovanja uostalom, putovanje kao takvo postalo je skoro
3

http://www.hotel-online.com/Trends/Andersen/index.html

22

osnovnom potrebom no, vjerojatnije je da e rezultirati potranjom za jeftinijim odmorom. Stoga je realno oekivati da e trino uee smjetaja po niim cijenama vjerojatno porasti. Ostale interesantne aspekte, predvianja i probleme globalnog turizma u 21.vijeku najbolje ilustruje naredni pregled 4: Turistika privreda predstavlja najveu svjetsku privrednu granu, sa preko 221 milion zaposlenih irom svijeta i bruto prodajom koja prelazi 3 trilijuna USD. Ona predstavlja blizu 11% svjetskog BNP-a.(najnoviji pokazatelji prema izvetaju WTTC-a); Zamjene tipa 'dug za prirodu' u 'modi' su u zemljama poput Bolivije ili Madagaskara koje svoj meunarodni dug mijenjaju za podruja koja e se proglasiti nacionalnim parkovima i zatienim podrujima; Bolesti poput AIDS-a imaju negativan uinak na turizam; Opadanje stanovnitva u razvijenim zemljama i porast stanovnitva u zemljama u razvoju imaju negativne uinke na turizam (bez obzira na razlike u strukturi jednih i drugih); Turistika privreda irom svijeta proiruje svoju usmjerenost ne bi li zauzela zajednike stavove o pitanju fiskalne politike, oporezivanja, akumulacije kapitala i drugih vanih pitanja; U hotelijerstvu je znatno usporeno ulaganje Amerikanaca u trite kapitala, dok je ubrzano u Europi; Turizam e i dalje biti glavni rastui privredni faktor u svijetu, uz realne stope rasta sa preko 5% godinje; Kako se kompjuterski sistem rezervacija iri velikom brzinom, manji e sistemi postupno nestajati s trita; Ako se turistika privreda u slijedeem desetljeu nastavi iriti istom brzinom kao devedesetih godina, moglo bi biti otvoreno jo 50 milijuna radnih mjesta; ok 'siromatva mogao bi svjetske megalopolise pretvoriti u zone nestabilnosti, to bi imalo negativan uinak na turizam; Za budue okruenje turistikog poslovanja bit e karakteristian manji broj globalnih operatora i vei broj lokalnih operatora.

Pri tom, kljuni problemi vezani za globalna kretanja turizma u svijetu bi se mogli sumirati kroz slijedee: Briga o okoliu vea je nego ikada i nastavit e rasti. To e stvarati rastui pritisak na turistike inicijative da dokau svoj doprinos odrivom razvoju koji ne teti okoliu; Masovni politiki pokreti, u kojima stanovnitvo mnogih zemalja pokuava uspostaviti oblik menadmenta koji se vie zasniva na sudjelovanju, utiu na turizam. Posljedica toga je da e stanovnici turistikih destinacija sve vie zahtijevati da turizam ponajprije slui njihovim interesima, na nain da korist koju donosi bude vea od trokova koje stvara;

Luiz Moutinho, Strategic Management in Tourism, CABI Publishing, Wallingford, 2000, Copyright hrvatskog izdanja Zagreb, Masmedia, d.o.o., 2004., p.27.

23

Svjetski ekonomski poredak se mijenja. Nesmanjeni pritisak na skoro sve zemlje da prilagode svoje privrede trinim odnosima, rezultira velikim restrukturiranjem rasporeda bogatstva i dohotka, to e se odraziti na globalne modele turizma; Globalizacija politikih i privrednih struktura pokrenula je svijet u pravcu ukidanja granica. Globalizacija sve vie predstavlja sinonim za prilike i prijetnje, izazove i zabrinutost; Svjetska demografska kretanja nastavie se prema predvianjima: stanovnitvo bogatih nacija sve vie stari i stabilizira se, dok stanovnitvo zemalja u razvoju doivljava snaan porast. Bie potrebno paljivo pratiti efekat toga na globalnu uestalost putovanja; Tehnologija, naroito povezanost telekomunikacija, prometa, turizma (i njihovoj meusobnoj zavisnosti) posveuje se sve vea panja. Kretanje informacija, roba i ljudi prouava se s obzirom na komplementarnos i supstitutivnost; Uloga turizma u zemljama u razvoju postavlja ozbiljna pitanja. Iako mnoge zemlje u razvoju oajniki trebaju finansijske prihode od turizma, drutvena i ekoloka teta koja nastaje zbog neprikladnih oblika turistikog razvoja jednostavno se ne moe zanemariti; Problemi okolia i zemalja u razvoju odraz su veeg zanimanja za etiku i odgovornost u kreiranju turistike politike i menadmenta u turizmu.Turizam je danas toliko znaajan da mora ozbiljno preispitati vrijednosti na kojima se zasniva ne bi li osigurao da one odraavaju vrijednosti drutva kojemu slui i na koje utie; Zabrinutost vezana uz zdravlje, sigurnost i zakonsku odgovornost na samom je vrhu prioriteta turista i dobavljaa turistikih usluga. Meunarodni sukobi i ratovi, rastua stopa kriminala i terorizma i irenje smrtonosnih zaraznih bolesti predstavljae vrlo realne faktore u razvoju turizma; Poveae se zabrinutost vezana uz raspoloivost odgovarajue radne snage u rastuoj globalnoj turistikoj privredi. iroki raspon drutvenih i ekonomskih politika naroito onih koje imaju utjecaj na planiranje stanovnitva, obrazovanje, useljavanje, radne odnose I upotrebu tehnologije u velikoj e mjeri utjecati na sposobnost turistike privrede u svakoj zemlji da zadovolji svoje potrebe za ljudskim resursima.

Prema rezultatima istraivanja objevljenim u Tourism 2020 Vision5 predvia se i dalje konstantan rast industrije turizma u Svijetu, a naroito u Evropi, po prosjenoj stopi od 4,1% godinje. Tako se procjenjuje da e se 2020. godine, ukupan broj posjetilaca popeti na ak 1,56 milijardi (dakle, gotovo udvostruiti u odnosu na sadanje stanje).

Grafikon 5: Aktuelni i oekivani prihodi iz turizma po regionima (1950-2020.)

Tourism 2020 Vision, Volume 4. Europe., WTO, 2006.

24

Posebno je zanimljiv podatak koji se odnosi na procjene kretanja broja posjetilaca na Balkanu gdje se predvia neto intenzivniji rast po stopi od 4,6% u periodu 1995-2020. godina, sa ukupnim brojem od 79 miliona posjetilaca u 2020. godini. Pri tome e i dalje primat imati vodee balkanske zemlje Grka, Turska, Bugarska, Rumunija i Hrvatska, za koje se prognozira da e obuhvatiti najvei dio svih posjetilaca na ovom podruju u 2020. godini, u omjeru od 92%. Po predvianjima UNWTO, vrhunska svjetska destinacija u 2020. godini bie Kina, sa 137.1 milion dolazaka i trinim ueem od 8,6 procenata. Visok rast predvia se i za Hong Kong, Rusiju i eku. Po ovoj procjeni, vano mjesto pripada i Njemakoj, sa predvienih 163.5 miliona dolazaka i trinim ueem od 10,2 %. Uz to, predvianja UNWTO ukazuju i na nastavak uzlaznog trenda egzotinih destinacija Afrike, Azije i Pacifika od kojih bi Istona Azija i Pacifik do 2020. godine mogle dostii do pozicije druge svjetske turistike regije, sa ueem od 25,4%, dok bi Afrika trebala da dostigne udio od 5%, a Bliski istok 4,4%.6 Svjetska turistika organizacija UN(WTO), dala je prikaz najperspektivnijih destinacija sa projekcijom godinjeg rasta za period od 1995-2020. godine i prema toj projekciji BiH zauzima visoko 3.mjesto sa predviajuim rastom od 10,5%.

http://www.hotel-online.com/Trends/Andersen/index.html

25

Grafikon 6: prikaz najperspektivnijih destinacija sa projekcijom godinjeg rasta za period od 1995-2020. godine

2.2.

Trendovi u turizmu

Osim to globalni turizam i dalje kvantitativno raste, on se dinamino mijenja u svom kvalitetu. Danas gotovo 180 zemalja svijeta globalno konkurie u razliitim turistikim proizvodima raunajui upravo na injenicu da se globalno turistiko trite diverzifikuje i dobija nove sadraje i forme ispoljavanja. U nastavku slijedi saeti prikaz posljednjih trendova u turizmu koji utiu na turistiku industriju Evrope: Demografija Broj osoba starije starosne dobi je u porastu; Stariji postaju zdraviji i imaju vii nivo slobodnog raspoloivog dohotka; Broj starijih putnika sa vie iskustva e porasti u budunosti; Dakle, doi e do porasta tranje za: kvalitetom, udobnou i sigurnou, jednostavnim transportom, relaksirajuim sadrajima za zabavu, veom tranjom u periodu prije i poslije sezone; Marketing: manji fokus na starosnoj dobi vei fokus na udobnost;

Zdravlje Da je Svijest o zdravlju i dalje u porastu; To e imati veliki uticaj na proces donoenja odluka koje se odnose na izbor turistike destinacije kao i na ponaanje turista tokom odmora; Destinacije koje se percepiraju kao manje zdrave bie vie izbjegavane nego u prolosti; Aktivni ili na aktivnostima zasnovani odmori e i dalje dobijati na popularnosti; Tranja za wellness i zdravstvenim wellness proizvodima e i dalje rasti.

26

Svjesnost i obrazovanje Prosjeni nivo obrazovanja raste; Umjetnost, kultura i istorija dobijaju na znaaju, ukljuujui edukativnije forme u kreiranju odmora; Ukljuenje umjetnosti, kulture i istorije u paket-aranmane i samostalno organizovana Putovanja; Potreba za boljom i kreativnijom komunkacijom destinacije i informacijama o proizvodima; Tranja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama, takoe u Centalnoj/Istonoj Evropi.

Slobodno vrijeme Vei pritisak na svakodnevni ivot ljudi; elja za vie slobodnog vremena i relaksacijom; Obrnuti efekat poveanja slobodnog raspoloivog dohotka; Poveana potreba za ponudom dodatnih nisko-budetnih proizvoda; Poveana potreba za ponudu relaksacije; Skraenje glavnog dueg odmora u korist vie manjih odmora.

Iskustvo putovanja Sofisticiraniji potroai su sve sigurniji u sebe u odnosu na njihove potrebe i prava; To dovodi do rasta kritikog stava prema kvalitetu, i prema odnosu cijene i kvaliteta (vrednost za novac); Poveanje konkurentnosti u kreiranju odmora; Destinacije koje ne slijede prihvatljive standarde e u budunosti ostvarivati vee gubitke i na dui vremenski period; Putnici sa vie iskustva imaju rastui kritiki stav prema vjetakom, u korist vee autentinosti vjetaka ponuda koja se ne razlikuje od drugih dovee do opadajue tranje ukoliko ne bude pratila vie standarde; Iskustvo i kritiki stav e stimulisati turiste da ponovo posjete zadovoljavajue destinacije; Regije koje nude potpun, raznolik, potpuno uravnoteen i integrisan koncept e sve vie biti preferirane i imae potrebu za boljim destinacijskim menadmentom.

Promjene u stilu ivota

VESPROMJENE U STILU IVOTANOST I OBRAZOVANJEOMENE U STILU IVOTA

Status je manje vaan nego ranije, ponaanje u slobodnom vremenu je sve vie individualno, vea tranja za smjetajnim objektima manje veliine; Promjena percepcije koja se odnosi na ivot i stil ivota dovodi do opadanja tranje za potpuno organizovanim turama; Ponuai e ostvariti veu korist ukoliko kreiraju nove proizvode, koncepte i usluge koje se razlikuju po dodatoj vrijednosti. 27

Informaciona tehnologija
FORMACIONA TEHNOLOGIJA

Penetracija Interneta i njegovo korienje u procesu kupovine turistikih proizvoda i usluga je u stalnom porastu; Za turizam, uloga Interneta ukljuujui nova sredstva vizuelne prezentacije e i dalje rasti i dokazae da ima najvei znaaj za cjelokupan sektor u budunosti; Putnici sa iskustvom e sve vie sami sastavljati svoje odmore na bazi vieopcionog modela sa direktnom rezervacijom; Uloga turistikih agencija e se smanjivati u skladu sa poveanjem kupovine paket aranmana preko Interneta; Internet omoguava novu ulogu e-marketinga, ukljuujui destinacijski marketing zasnovan na upravljanju odnosima sa potroaima (Customer Relation Management); Destinacijski marketing e dobiti na znaaju kao izvor za stimulisanje posjeta Internet sajtovima; Mogunost kupovine preko Interneta stimulisae kasnije rezervacije.

Transport
TRAtNSPORT

Poveanje raspoloivih nisko-budetnih avio-prevoznika uticae na uobiajene putnike tokove; Destinacije e profitirati na bazi kratkih odmora koji za turiste postaju pristupaniji i imaju jednostavniji pristup naroito kada se glavni dogaaji organiziraju van sezone; Predvia se da e koritenje brzih vozova za srednje distance preuzeti veliko uee u transportu koji se trenutno obavlja preko redovnih avio-linija.

Odrivost ODRIVOST Svijest o ivotnoj sredini e i dalje rasti i dovee do vee tranje za odrivim turistikim destinacijama; Regionalna komponenta destinacija e dobijati na vanosti; Preferencije ka destinacijama e biti u vrstoj vezi za podrkom lokalne zajednice u prihvatanju rastueg broja posjetilaca. Bezbjednost i sigurnost Terorizam, regionalni ratovi, zagaenje i druge krize su naalost postali injenice svakodnevnog ivota i snano negativno uticali na potrebu za osjeajem bezbjednosti i sigurnosti; Kvalitet vode (more, jezera i bazeni kao i voda iz esme) e dobijati na znaaju u procesu izbora destinacije; Turisti sa rastuim kritikim stavom e sve bre polagati albu ako ponueni proizvod ne zadovolji oekivane standarde.

U nastavku slijedi saeti prikaz kljunih injenica koje se odnose na turizam u Evropi:

28

Evropski turisti su u prosjeku ostavili dva odmora u trajanju od 4 noenja ili vie. Na nivou EU, domaa putovanja premauju putovanja u inostranstvo. Evropski turisti preferiraju odlazak na odmor izmeu jula i septembra. Kratka putovanja se preferiraju u odnosu na duga putovanja u mnogim zemljama lanicama EU. Privatni automobili su glavno sredstvo transporta za evropske turiste. Veina evropskih turista favorizuje privatan smjetaj. Evropski turisti preferiraju da samostalno organiziraju putovanja. Receptivni turizam je naroito znaajan za turistiku industriju manjih zemalja EU. Glavni period za receptivni turizam je trei kvartal (juli-septembar), sa izuzetkom Austrije koja ostvaruje vrhunac sezone u zimskom periodu (prvi kvartal). Generalno, prosjena duina boravka od 4 noenja ili vie je vea za emitivna nego za domaa putovanja.

2.3.

Turizam u BiH

Odreeni makroekonomski pokazatelji ukazuju na sve vei znaaj turizma u stvaranju i razvoju ukupnog privrednog potencijala u Bosni i Hercegovini. U 2005. godini udio turizma kao privredne grane u GDP BiH je iznosio 1,3%, a uticaj ukupne privrede generisane turizmom na GDP je iznosio 5.8%. U sektoru izvoza usluga i roba turizam je uestvovao sa 3,1%. Uee zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu, od 22.000, u ukupnom broju iznosi 1,5% odnosno zaposlenih u privredi generisanoj turizmom gotovo 5,3%. U 2006. godini ostvaren je ukupan prihod od turizma u iznosu od 164.536.000 KM, to je za 19,0% vie nego prethodne godine. Veliki broj neprijavljenih turistikih dolazaka, noenja i prometa u turizmu opravdava izvjetaj Centralne banke BiH prema kojem je u 2005. godini ostvareno 891 milion KM turistikog prometa od inostranog turizma, a prema metodologiji MMF. Uvoenjem PDV po jedinstvenoj stopi od 17,0%, pozicioniranje turizma u sektorski prioritet od strane entiteskih vlada i ministarskog vijea BiH kao i planiranje izgradnje Pan-evropskog saobraajnog koridora V-c od Budimpete do jadranske obale, daju jasna opredjeljenja o vanosti uticaja turistike industrije na privredu BiH. Prema procjenama Svjetske turistike organizacije (UNWTO), oekuje se da e aktivnosti putovanja i turizma Bosne i Hercegovine za period 20062015. godina imati realan godinji rast od 5,2%. Prema podacima WTO (novembar 2006. godine) 7 procjenjuje se da se ukupan prihod od turizma u periodu 2000-2005. poveao sa 252 miliona eura na 455 miliona eura, sa zanemarljivim trinim ueem od 0,2% u Evropi. Komparacije radi se navode podaci za Hrvatsku, koja je prema istom izvoru u 2005. godini ostvarila gotovo 6 mld. eura prihoda ili Slovenija oko 1,45 mld. eura. Preraunato na broj stanovnika proizilazi da je
7

Tourism Market Trends, 2006 Edition Annex, WTO, 2006.

29

u BiH prihod od turizma per capita iznosio 96 eura, dok je kod naih susjeda u Hrvatskoj bio 1.224 eura, odnosno Sloveniji 651 euro. Turizam je posljednjih godina postao vaan izvor deviznih zarada i ekonomskog rasta, posebno u zemljama u razvoju. U isto vrijeme, tane i aurirane statistike mogu biti osnova za poboljanje mikroekonomskog upravljanja privatnih operatora. Prema preliminarnim brojkama koje je objavila Centralna banka BiH, industrija turizma u BiH je doivjela pozitivan trend u posljednjih najmanje pet godina. Meunarodni dolasci i odlasci posjetilaca su se poveali i prihod ostvaren od turizma je skoro oko 650 miliona amerikih dolara. Poveanje zarade moe se djelimino pripisati agresivnom meunarodnom marketingu koji su promovirali dravni organi i trgovinski sajmovi koji su se odravali u inozemstvu. Naalost, ove brojke nisu rezultat redovnih ispitivanja. Statistike informacije sugeriu da bi potronja u okviru ulaznog turizma mogla predstavljati kao trend vie od pola trenutnog deficita bilanse plaanja BiH to nije vjerovatno. Predstavnici Centralne banke su se sloili da se vaan posao poboljanja i ponovnog definisanja statistika turizma uvede u praksu to je prije mogue. Ostali ekonomski pokazatelji turizma su predstavljeni kao slijedi:
Grafikon 7: Ulazni i izlazni turizam u BiH/GDP 2000-2004.

df

30

Grafikon 8. Uee turizma u ukupnom BDP BiH

df

Ovi provizorni trendovi sektora turizma uveliko odraavaju makroekonomsku stabilizaciju BiH, gdje glavni pokazatelji pokazuju da se ekonomsko djelovanje zemlje popravlja bre nego to je oekivano kao i njeno globalno politiko okruenje. Inflacija je pod kontrolom i nalazi se unutar planiranih granica. Postoji pozitivan rezultat u dravnim raunima i stopa rasta stvarnog bruto domaeg proizvoda je vea (oko 5%) nego u posljednjim godinama. Oekivanja se pozitivno mijenjanju to je pozitivno za razvoj turizma: kao to poznato, najee rast turizma slijedi trend globalne ekonomije. Stopa rasta bruto domaeg proizvoda za 2005. godinu se procjenjuje da je vea od 4% i ovaj trend bi mogao ostati u narednim godiniama. Statistike podatke o turizmu u BiH uglavnom izrauju Agencija za statistiku BiH, entitetski zavodi i Centralna banka BiH. Ove institucije su fokusirale svoja statistika istraivanja prema vlastitim tehnikim interesima, ali primjenjene procedure ne slijede meunarodne preporuke. U stvari, u BiH ak i statistike informacije o broju turista (posjetilaca koji ostaju u zemlji due od 24 sata, ali manje od godinu dana, samo u rekreativne svrhe) nisu trenutno dostupne. Ni ostale informacije o turizmu u BiH nisu dostupne. Trenutno u statistikom sistemu turizma u BiH, razvoj satelitskog rauna turizma nije stvarna opcija i skoro da je obavezno da se krene od poetka (to u stvari znai da treba da se stvori novi statistiki sistem turizma). Ako se uradi analiza statistika sa strane potranje (turizam je u sutini fenomen potranje), glavni zakljuak je da ne postoje odgovarajue informacije. Postoji znaajno kanjenje u obradi informacija o dolascima i odlascima turista (ove informacije, kao to je ranije podvueno, stvarno ne postoje u BiH), a imigracioni obrasci (ulazne karte, na primjer) 31

se ne primjenjuju. Ovakvo stanje omoguava da se izbjegne auriranje osnovnih informacija koje se odnose na broj turista i daljnje struktuiranje univerzuma turista koji posjeuju BiH ili putuju u inostranstvo to je osnova za implementaciju buduih ispitivanja turistike potronje (na osnovu odgovarajuih procedura uzimanja uzoraka). Broj i struktura turista u BiH Broj i struktura turista se moe najbolje sagledati iz narednih podataka.
Tabela 1: Struktura ukupno realiziranih dolazaka i noenja, domaih i stranih turista u vremenskom periodu od 1990-2006. godine.

DOLASCI TURISTA Godina 1990 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Ukupno 1.478.355 391.138 331.674 375.050 387.675 417.694 434.216 499.244 Domai 627.743 221.719 193.755 214.186 220.372 223.269 216.943 243.480 Strani 850.612 169.419 137.919 160.864 167.303 194.425 217.273 255.764

NOENJA TURISTA Ukupno 3.793.703 951.808 797.437 902.307 913.750 999.158 1.017.383 1.177.452 Domai 1.892.282 551.232 469.746 502.531 504.626 533.180 532.838 582.082 Strani 1.901.421 400.576 327.691 399.776 409.124 465.978 484.545 594.380

Izvor: VTK BiH, Grupacija za turizam i ugostiteljstvo, Sarajevo 2006. Tabela 2: Dolasci i noenja stranih turista prema zemljama prebivalita Dolasci Noenja indexi 2005 2006 06/05 2005 2006 Austrija 7.325 8.759 120% 13.551 16.152 Belgija 1.238 2.097 169% 2.641 6.236 Danska 1.142 1.277 112% 2.765 3.713 Finska 1.103 1.004 91% 1.939 2.243 Francuska 10.049 8.759 87% 13.551 16.152 Grka 828 1.219 147% 2.143 2.666 Holandija 3.283 3.688 112% 7.554 8.472 Irska 1.043 1.239 119% 2.290 2.326 Italija 13.888 15.379 111% 23.847 28.531 Luksemburg 151 158 105% 394 513 Njemaka 11.509 14.011 122% 29.535 40.269 Portugal 577 1.520 263% 1.061 2.499 panija 2.966 3.693 125% 5.012 7.400 vedska 2.869 3.399 118% 8.240 9.467 Velika Britanija 5.662 5.597 99% 12.526 13.710 Island 144 82 57% 660 163 Norveka 1.707 1.700 100% 3.389 4.234 vajcerska 1.969 3.807 193% 4.013 12.666 eka 2.947 2.744 93% 12.014 10.549 Maarska 2.801 3.324 119% 6.430 7.756 Poljska 4.842 7.293 151% 17.305 25.280 Rumunija 647 655 101% 1.910 1.992 Slovaka 1.463 1.555 106% 6.577 6.673 Izvor: VTK BiH, Grupacija za turizam i ugostiteljstvo, Sarajevo 2006.

Indexi 06/05 119% 236% 134% 116% 119% 124% 112% 102% 120% 130% 136% 236% 148% 115% 109% 25% 125% 316% 88% 121% 146% 104% 101%

Zadravanje turista (dana) 2006 1,84 2,97 2,91 2,23 1,84 2,19 2,30 1,88 1,86 3,25 2,87 1,64 2,00 2,79 2,45 1,99 2,49 3,33 3,84 2,33 3,47 3,04 4,29

32

Od ukupnog broja dolazaka u 2006. godini 48,8% ostvaruju domai turisti, dok 51,2% strani turisti. U odnosu na 2005. godinu broj dolazaka turista je vei za 15%, odnosno stranih turista za 17,5% i 12,2% vie dolazaka domaih turista. Prosjeno zadravanje stranih turista je 2,32 dana, a domaih 2,39 dana. Najdue zadravanje su imali turisti iz Slovake, eke i Poljske od 4 dana. U dolascima stranih turista zemlje sa prostora bive SFRJ uestvuju sa 51%, evropske zemlje sa 43,0% i vanevropske zemlje sa 6,0%, a to pokazuje naredni tabelarni prikaz:
Tabela 3: Dolasci i noenja stranih turista prema grupama zemalja STRANI DOLASCI DOLASCI INDEXI NOENJA TURISTI 2005 2006 2006/05 2005 Evropske zemlje 91.189 108.873 119% 213.609 Biva Jugoslavija 112.119 129.541 116% 235.097 Vanevropske zemlje 13.965 17.350 124% 36.839 UKUPNO 217.273 255.764 118% 485.545 STRANI TURISTI DOLASCI DOLASCI INDEXI NOENJA UEE (u %) 2005 2006 2006/2005 2005 Evropske zemlje 42 43 102 44 Biva Jugoslavija 52 51 98 48 Vanevropske zemlje 6 6 100 8 UKUPNO 100 100 100 100 Izvor: VTK BiH, Grupacija za turizam i ugostiteljstvo, Sarajevo 2006. NOENJA 2006 267.210 285.747 41.425 594.382 NOENJA 2006 45 48 7 100 INDEXI 200672005 125% 122% 112% 123% INDEXI 2006/2005 102 100 87 100

U dolascima stranih turista zemlje sa prostora bive SFRJ uestvuju sa 51%, evropske zemlje sa 43,0% i vanevropske zemlje sa 6,0%. Kada je rije o dolascima i noenjima turista sa podruja bive Jugoslavije onda je situacija slijedea:
Tabela 4: Dolasci i noenja stranih turista prema zemljama prebivalita iz ex-Jugoslavije Dolasci Noenja Zadravanje indexi Indexi turista(dana) 2005 2006 06/05 2005 2006 06/05 2006 Slovenija 25.934 31.163 120% 52.918 62.086 117% 1,99 Hrvatska 31.854 37.887 119% 66.678 81.252 122% 2,14 Srbija i Crna Gora 50.838 56.608 111% 107.729 129.454 120% 2,29 Makedonija 3.493 3.883 111% 7.772 12.955 167% 3,34 Izvor: VTK BiH, Grupacija za turizam i ugostiteljstvo, Sarajevo 2006.

Bosna i Hercegovina u 2006. godini je raspolagala sa 20.356 registrovanih kreveta u hotelima, motelima, pansionima i privatnom smjetaju, to je za 10,0% vie nego prethodne godine. U odnosu na stanje u 2005. godini uoava se pozitivan trend (10% rasta), iako je procenat iskoritenosti kreveta jako nizak, a to prezentira slijedei tabelarni pregled.

33

Tabela 5: Broj i iskoritenost leaja u BiH 2005. i 2006. BROJ LEAJA Federacija BiH Republika Srpska Brko Distrikt Bosna i Hercegovina ISKORITENOST LEAJA Federacija BiH Republika Srpska 2005 11.586 6.578 352 18.516 2005 14,10 16,8 2006 12.118 7.818 420 20.356 2006 14,95 17,4 INDEXI 06/05 109 119 119 110% INDEX 06/05 106 104 102 105,3

Brko Distrikt 17,02 17,45 Bosna i Hercegovina 15,05 15,84 Izvor: VTK BiH, Grupacija za turizam i ugostiteljstvo, Sarajevo 2006.

Registrovano je 294 hotela i motela koji uestvuju sa 60,0% u ukupnim smjetajnim kapacitetima. Najvei broj hotela i motela je sa tri zvjezdice i imaju tendenciju porasta kvaliteta. Najvei broj smjetajnih kapaciteta se nalazi u malim porodinim hotelima, motelima i pansionima dok se veliki hoteli nalaze u centrima kulturnog, planinskog, primorskog i zdravstvenog turizma. U 2006. godini je ostvaren ukupan promet od ugostiteljstva u iznosu od 164,5 miliona KM, a to prezentira naredna tabela:
Tabela 6: Ukupan promet od ugostiteljstva u 2005. i 2006. PROMET U UGOSTITELJSTVU 2005 2006 Federacija BiH Republika Srpska Brko Distrikt UKUPNO 86.754.000 49.814.000 2.860.000 138.428.000 95.281.00 66.048.000 3.207.000 164.536.000 INDEX 2006/05 110% 133% 112% 119%

Samo ilustracije radi u nastavku se prezentira struktura ostvarenog prometa u ugostiteljstvu u Federaciji BiH prema vrstama objekata i ugostiteljskih usluga:

34

Tabela 7: Ukupan promet od ugostiteljstva po vrstama objekata i usluga od 1998-2005.

Promet ugostiteljstva (000 KM) UKUPNO Dravna svojina Privatna svojina Zadruna svojina Mjeovita svojina 1998. 68.832 30.054 6.034 32.744 49.593 1.195 5.753 2.374 129 1.123 931 112 816 542 3.026 217 3.021 3.260 1.506 438 1.775 1.738 2.670 1.012 19.630 3.329 155 11 4.949 28.359 1999. 66.794 28.387 12.916 25.491 42.817 1.620 7.841 2.623 443 1.391 479 199 9 799 513 3.150 165 4.745 3.276 1.668 454 1.968 1.885 2.654 1.103 20.112 3.605 129 37 3.066 26.837 2000. 68.899 30.294 14.541 17 24.047 47.706 1.594 6.907 2.252 375 1.002 168 273 11 434 774 2.369 217 4.817 2.858 1.666 445 1.787 1.703 2.639 1.109 19.423 3.303 122 152 4.004 29.688 2001. 60.784 25.173 14.380 21.231 42.215 1.494 5.456 2.286 197 1.121 69 759 690 193 2.024 200 4.080 2.309 1.474 384 1.394 1.616 2.275 990 17.296 3.306 66 57 3.781 25.836 2002. 71.010 32.103 16.352 22.555 46.888 1.490 5.493 2.427 295 1.903 84 876 6 646 14 4.976 201 5.711 2.649 1.652 406 1.344 1.957 2.548 1.308 22.398 3.834 96 32 5.061 27.725 2003. 76.270 33.271 21.846 21.153 48.169 2.194 6.430 2.503 692 2.141 135 1.031 10 507 14 5.247 196 7.001 3.083 1.806 473 1.481 2.106 2.915 1.530 24.420 4.416 157 47 5.350 28.486 2004. 85.113 22.383 44.791 17.939 50.904 2.869 7.229 1.954 707 2.519 97 1.023 32 1.706 53 6.864 174 8.982 3.821 1.980 521 1.640 2.348 2.922 1.737 28.951 4.622 176 231 4.059 32.105 2005. 86.754 22.180 45.967 18.608 53.253 2.328 7.290 1.882 487 2.230 85 1.048 24 1.128 14 6.680 122 10.183 3.753 2.079 418 1.587 2.331 2.596 1.732 29.680 4.682 220 372 3.404 33.901

PO VRSTAMA OBJEKATA
Hoteli Moteli Restorani Kafane/Kavane i barovi Disko klubovi i snek barovi Gostione, krme i bifei Slastiarnice i mlijeni rest. Restorani sa samoposlu. Bosanske kafane evabdinice Ainice Restorani drutvene ishr. Konobe Ostali ugostiteljski objekti

PO VRSTAMA USLUGA
Pivo Vino Rakija Ostala estoka pia Voni sokovi Ostala bezalkoholna pia Mineralna voda i soda Hrana Napici Duhan i ibice Ostali robni promet Ostali nerobni promet Noenja

Izvor: VTK BiH, Grupacija za turizam i ugostiteljstvo, Sarajevo 2006.

U generisanju prihoda uoava se dominantno uee privatnog u odnosu na dravni sektor, te hotela u odnosu na druge vrste objekata.

2.4. Statistika turizma u BiH U 2006. godini u svijetu je ostvareno 842 miliona meunarodnih turistikih dolazaka, to je za 4,6% vie nego 2005. godine. Prihod od meunarodnog turizma u 2006. godini je bio 685 milijardi USD. Turizam generira neto vie od 10% ukupnog bruto domaeg proizvoda (10,4% GDP). preko 11% svjetskog izvoza i 7,6% ukupne zaposlenosti (preko 200 miliona radnih mjesta u turizmu).

35

Uee europskih zemalja u ukupnim meunarodnim turistikim dolascima je 54,4% ili 458 miliona meunarodnih turistikih dolazaka, to je porast od 4% u odnosu na 2005. godinu. Mediteran i Jug Europe ostvaruju oko 165 miliona turistikih dolazaka, odnosno 6% nego u prethodnoj godini. U svjetskom turizmu uestvuju sa skoro jednom petinom. Prema modelu Turistike satelitske bilance za period 2006-2015. godina Bosna i Hercegovina je UN WTO rangirao na 78 mjesto sa realnim godinjim rastom od 5,2%. Prema zvaninim statistikim podacima za Bosnu I Hercegovinu, 2006. godine je ostvareno 2,5 miliona noenja I 1,1 milijarda KM prometa u turistiko-ugostiteljskoj djelatnosti.
Tabela 8: Dolasci turista u 2005. i 2006.

Dolasci turista Domai Strani Ukupno

Izvor: VTK BiH, Sarajevo, 2007

2005. 216.943 217.273 434.216

2006. 243.480 255.764 499.244

2006/05. 112 118 115

Grafikon 9: Uee entiteta u strukturi noenja stranih turista

29%

FBiH RS
69%

DB

2%

U strukturi dolazaka stranih turista 51% dolazi iz zemalja ex-Jugoslavije, 43% iz europskih zemalja i 6% iz vaneuropskih zemalja
Tabela 9: Noenja turista u 2005. i 2006.

Noenja turista Domai Strani Ukupno

2005. 532.838 484.545 1.017.383

2006. 582.082 594.380 1.177.452

2006/05. 109 123 116

Izvor: VTK BiH, Sarajevo, 2007

U strukturi noenja stranih turista 48% dolazi iz zemalja ex-Jugoslavije, 45% iz europskih zemalja i 7% iz vaneuropskih zemalja

36

U Bosni i Hercegovini je registrirano 20.356 leajeva u hotelima, motelima, pansionima i privatnim smjetajima. Veina hotela srednje veliine oko 80 leajeva. U porastu je broj hotela i motela sa manjim brojem leajeva. Iskoritenost kapaciteta je oko 15%.

Tabela 10. Iskoritenost leaja/kapaciteta u 2005. i 2006.

2005. Federacija BiH RS Distrikt Brko BiH 14,10 16,8 17,02 15,05

2006. 14,95 17,4 17,45 15,84

Index 06/05 106 104 102 105,3

Izvor: VTK BiH, Sarajevo, 2007

Turisti se zadravaju prosjeno 2,4 dana. Promet u ugostiteljstvu je 164 miliona KM, od toga: u Federaciji BiH 95 miliona KM. U prvih osam mjeseci 2007. godine ako se analiziraju dolasci i noenja turista u dravama bive jugoslovenske zajednice, BiH je imala 388 hiljada dolazaka iz zemalja ex Jugoslavije, a oko 300 hiljada odlazaka u zemlje ex-Jugoslavije.
Tabela 11: Dolasci i noenja turista u dravama bive jugoslovenske zajednice u prvih osam mjeseci 2007.

DRAVA Hrvatska Srbija Slovenija Crna Gora Makedonija BiH UKUPNO

Ukupno dolazaka

Ukupno noenja

9.007.768 47.487.577 1.555.996 5.416.433 1.859.069 5.909.260 933.695 6.153.039 401.056 1.722.347 388.528 905.528 14.146.112 67.594.184

Ukupno Ukupno stranih stranih dolazaka noenja 7.634.787 42.253.297 447.456 975.734 1.218.059 3.472.828 815.432 5.448.046 81.000 322.347 204.706 469.165 10.401.440 52.941.411

Index dolazaka 2006/07. 108 118 105 119 106.2 118

Index noenja 2006/07. 105.3 124 106 122 104.8 112

Izvor: VTK BiH, Sarajevo, 2007. Tabela 12. Uea pojedinih zemalja po razliitim kategorijama kretanja turista

% Hrvatska Srbija Slovenija Crna Gora Makedonija BiH

Uee u ukupnim dolascima turista 63.43 10.85 13.06 7.10 2.83 2.73

Uee u ukupnim stranim dolascima 74,66 4.33 11.91 6.16 0.79 2.00

Uee u ukupnim noenjima turista 70.62 8.05 8.79 8.62 2.57 1.35

Uee u ukupnim stranim noenjima 81,73 1.88 6.71 8.12 0.62 0.91

37

Tabela 13: Dolasci turista iz zemalja bive jugoslovenske zajednice u BiH

DOLASCI TURISTA IZ BIVE ZAJEDNICE U BiH Hrvatska Srbija Slovenija Crna Gora Makedonija UKUPNO

Dolasci turista u B i H I-VIII 2007. 32.839 37.829 21.896 4.632 1.480 98.676

Noenja turista uBiH I-VIII 2007. 71.764 88.191 43.522 9.393 4.962 217.832

Uee turista u dolascima stranih turista u BiH 16.04 18.47 10.69 2.26 0.72 48.20

Uee turista u noenjima stranih turista u BiH 15.29 18.79 9.27 2.00 1.05 46.42

Tabela 14: Odlasci BH turista u zemlje bive jugoslovenske zajednice

ODLASCI BH TURISTA U ZEMLJE BIVE ZAJEDNICE Hrvatska Srbija Slovenija Crna Gora Makedonija UKUPNO

Odlasci turista iz B i H I-VIII 2007. 189.771 41.168 14.923 101.450 3.500 350.812

Noenja turista iz B i H I-VIII 2007. 1.027.428 99.112 50.922 594.784 10.000 1.782.246

Uee BH turista u dolascima stranih turista 2.48 9.20 1.16 12.44 4.33 2.94

Uee BH turista u noenjima stranih turista Bive Zajednice 2.43 10.15 1.46 10.91 3.10 2.91

Izvor: VTK BiH, Sarajevo, 2007.

Projekat podizanja konkurentnosti podizanjem klastera USAID CCA evidentirao je u proljee 2005. godine sva vozila sa stranim tablicama i putnike u takvim vozilima, te da ih podijeli u kategorije (Hrvati iz pograninih podruja, strani turisti i turisti iz dijaspore). Dolasci su evidentirani i po danima u sedmici i po zemlji porijekla. Rezultati su potvrdili nekoliko kljunih pretpostavki ukljuujui i one koje su koritene kao osnova za planiranje distribucije. Naime, dolasci na produeni vikend (od etvrtka do nedjelje) predstavljali su vie od dvije treine svih dolazaka za vrijeme perioda praenja. Detaljan pregled pokazuje da 71,4% stranih turista dolazi u vrijeme produenog vikenda dok je odgovarajui procenat za turiste iz dijaspore bio 65,5%. Prema ovom istraivanju Hrvati predstavljaju najveu grupu i ine 21,8% od svih posjetilaca. Turisti iz dijaspore, Njemake i Austrije, su odmah iza sa 19,5 odnosno 13,4 procenata ukupnog broja evidentiranih posjetilaca. (Izvor: USAID Projekat podizanja konkuretnosti razvojem klastera CCA proljee 2005.).

38

Grafikon 10: Pregled turista po zemljama porijekla

Izvor: Istraivanje USAID CCA, Sarajevo, 2005

Ukupan broj evidentiranih posjeta u toku razdoblja od est sedmica, koje je poelo 15. jula/srpnja 2005. godine, bio je 199,813. Najznaajnije otkrie bila je brojana nadmo posjetilaca iz dijaspore koji prelaze granicu. Oni su inili 80% od ukupnog broja posjetilaca. Meutim, za Kampanju je vanija evidencija bila 50,072 vozila i 133,195 putnika u tim vozilima, koji su uli u BiH u periodu od etvrtka do nedjelje, kada su se distribuirali materijali Kampanje. Od ovog broja, 104,746 bili su posjetioci iz dijaspore ili 78,6% od ukupnog broja posjetilaca sa stranim tablicama u ovom periodu produenog vikenda. Podaci o stranim turistima pokazuju da su Slovenci, koji ine 32% posjetilaca, daleko najvea grupa, a iza njih slijede Srbijanci, Njemci, Austrijanci, Poljaci i Italijani. Statistika Kampanje, takoer, pokazuje iznenaujue nizak nivo posjetilaca iz Slovake i eke Republike (manje od 3% od ukupnog broja stranih turista). Na osnovu ovoga smo zakljuili da je veina turista vezanih za hrvatsku obalu odluila koristiti novootvoreni autoput Zagreb Split. Veina turista iz dijaspore dolaze iz Njemake, Austrije, Slovenije i vicarske, a na ove etiri zemlje otpada ukupno 73% svih posjetilaca iz dijaspore.

39

2.5.

Institucionalna organiziranost turizma u BiH

U Bosni i Hercegovini postoje etiri nivoa vlasti u organizaciji turistikog sektora, to je prezentirano u narednoj shemi:
Shema 1: Institucionalna organiziranost turizma u BiH

Bosna i Hercegovina

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Odjeljenje za koordinaciju i upravljanje prirodnim resursima

Vanjskotrgovinska komora BiH

Turisticko udruenje

Udruenje turistickih agencija

Udruenje hotelijera i restoratera BiH

Grupacija za turizam

F BiH

RS BiH

Ministarstvo turizma i okolia

Tursticka zajednica FBiH

Ministarstvo trgovine i turizma

Kantoni

Turisticke zajednice

Segment ministarstava, odnosno valada kantona

Opcine

Opcine

Sluba/referat

Sluba/referat

Sluba/referat

Sluba/referat

Sluba/referat

Sluba/referat

Nacionalni nivo: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; Vanjskotrgovinska komora BiH; Udruenje turistikih agencija BiH; Udruenje hotelijera i restoratera; BH turistiko udruenje. Entitetski nivo: Federalno ministarstvo okolia i turizma; Ministarstvo trgovine i turizma RS; Turistika zajednica FBIH (neprofitabilne organizacije); Turistika organizacija RS; Privredna komora FBIH i RS. 40

Kantonalni ili regionalni nivo: Kantonalno ministarstvo privrede; Privredna komora kantona ili regije u RS; Turistika zajednica kantona; Kantonalno udruenje ugostitelja.

2.5.1. Turistike institucije i organizacije na nivou BiH

Vanjsko trgovinska komora Grupacija za turizam i ugostiteljstvo sa sekcijama za hotelijerstvo, turistike agencije, banjski turizam i sportsko-rekreativni turizam. lanice vanjskotrgovinske komore su sva pravna i fizika lica koja su registrovana za uvoznoizvoznu djelatnost sektora turizma BiH, obuhvata 305 hotela i 196 turistikih agencija. Poslovna misija im je zastupanje interesa privrednih subjekata turistiko-ugostiteljske djelatnosti. Djelokrug rada Grupacija za turizam i ugostiteljstvo BiH okuplja turistike subjekte kroz rad udruenja i sekcija, s ciljem pruanja strune pomoi svojim lanicama, pruanju logistike podrke u njihovom radu, kao i predlaganju mijera za stvaranje povoljnijih uslova za poslovanje turistikih preduzea kroz slijedee aktivnosti: Zastupanje i artikulisanje interesa lanica prema resornom ministarstvu i nadlenim institucijama u pogledu zakonskih rjeenja i odluka, davanje incijativa, prijedloga, miljenja na izmjene i dopune postojeih, kao i na usvajanje novih zakona iz podruja turizma, interesna asocijacija subjekata vezanih za turizam i ugostiteljstvo, praenje legislative iz podruja turizma. Praenje propisa, tumaenje posebnih uzanci u ugostiteljstvu, pruanje strunih informacija svojim lanovima, javna ovlatenja i sl. Glavni ciljevi su: poveanje proizvodnje i izvoza, intenziviranje procesa privatizacije, kontinuirana rekonstrukcija privrednih subjekata i uvoenje evropskih i svjetskih standarda u poslovne sisteme u turizmu. Privredne interese lanice ostvaruju kroz djelovanje sekcija u okviru Grupacije 1. sekcija hotelijera 2. sekcija turistikih agencija 3. sekcija zdravstvenog turizma Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora BiH je lanica meunarodnih asocijacija (Eurochambres, International Chamber of Commerce-ICC, ABC, FIATA, IRU, SECI, GS1) to joj omoguava da uspjeno uestvuje u raznovrsnim projektima u cilju jaanja i unapreenja regionalne i meunarodne poslovne saradnje. Sekcija hotelijera u Grupaciji turizma VTK BiH djelokrug rada: rasprave oko nacrta Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti BiH i njegova izrada za potrebe radnog tima; usvajanje Uzansi u ugostiteljstvu BiH;

41

izrada radnih materijala oko klasifikacije i kategorizacije objekata turistike ponude BiH; nastavak akcije oko proglaenja najboljih zimskih i primorskih, hotela i restorana i turistikih agencija; uee i pomo oko sudjelovanja na specijalistikim sajmovima u regiji; izrada materijala oko osnivanja podsekcija barmena, kuhara, recepcionera i sobarica; izrada Kataloga planinskih centara; izrada Kataloga primorskih centara; statistiko izvjetavanje i analiziranje podataka za potrebe hotela; praenje novih trendova u turistikoj potranji i analiziranje navika i potreba potencijalnih turista za potrebe turistike ponude.

Sekcija banjskog turizma u Grupaciji turizma VTK BiH djelokrug rada: rasprave oko nacrta Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti; usvajanje Uzansi u ugostiteljstvu BiH; dotampavanje Kataloga banjskog turizma BiH (dvojezino); uee i pomo oko sudjelovanja na sajmovima banjskog turizma u regiji, Priroda i zdravlje - Ljubljana, ITTF u Zagrebu i SM u Grazu; izrada statistikih pokazatelja u sektoru banjskog turizma i analiziranje podataka za potrebe banjskih centara; Sekcija putnikih agencija u Grupaciji turizma VTK BiH djelokug rada: rasprave oko nacrta Zakona o turistikoj djelatnosti BiH; usvajanje Uzansi u ugostiteljstvu BiH; pokretanje akcije za izbor najbolje turistike agencije BiH; pomo oko sudjelovanja na turistikim sajmovima u okruenju i ITB, WTM, BIT; izrada statistikih pokazatelja emitovnih i receptivnih turistikih pokazatelja; rasprave oko uticaja primjene poreza na dodatnu vrijednost u sektoru turistikog posredovanja.8 Udruenje turistikih agencija je profesionalno dobrovoljno udruenje turistikih agencija BiH (UTABIH). Ovo udruenje trenutno ima 39 lanica, ija mjesena lanarina iznosi 30,00 KM, to im je izvor finansijskih sredstava.

Izvor: Vanjsko trgovinska komora BiH

42

Poslovna misija je iniciranje sistemskih i drugih pretpostavki za stvaranje preduvjeta za uspjeno i efikasno obavljanje turistikih posredovanja. Djelokrug rada: ostvarivanje komunikacije sa meunarodnim organima i asocijacijama u cilju uspostavljanja meusobne saradnje lanica i njihovog ukljuivanja u meunarodne turistike tokove, meusobna saradnja lanica UTABiH. Uee u izradi pravne regulative, koordinacija i edukacija. Udruenje turistikih agencija u Bosni i Hercegovini UTA BiH je organizacija zasnovana na dobrovoljnom lanstvu, koja okuplja vodee turistike agencije i strunjake predane razvoju industrije turizma i kvalitete ivota na podruju Bosne i Hercegovine. Ciljevi: Unapreenje prodaje, smanjenje trokova i bolja informisanost; Lobiranje za interese lanova UTA BiH - Poveanje uea agencija u procesu donoenja odluka; Obezbjeenje veeg uea privatnih agencija u izradi i razvoju novog pravnog okvira; Implementacija novih reformskih zakona i dr.

Potivanje principa trine ekonomije, dobrih poslovnih obiaja i uzansi u turizmu, te stvaranje zdravog okruenja za vlasnike agencija koji treba da predstavljaju jedan od glavnih stubova ekonomije Bosne i Hercegovine lanstvo u Udruenju turistikih agencija u Bosni i Hercegovini obezbjeuje vrijednost svakom pojedinom lanu u njegovom okruenju, u Bosni i Hercegovini, na Balkanu i uope u Evropi i svijetu. lanovi imaju pravo isticanja i koritenja znaka UTA BiH koji predstavlja dokaz kvaliteta i standarda za turistike agencije u BiH. Udruenje hotelijera i restoratera BiH (UHiRBiH) je profesionalno i dobrovoljno udruenje sa 18 lanica. Poslovna misija je zatita interesa svojih lanica i unapreenje hotelijerstva i restoraterstva BiH. Djelokrug rada je uee u izradi pravne regulative u hotelijerstvu, koordinacija i edukacija. BH turistiko udruenje je profesionalno udruenje javnih institucija u ijem formiranju uestvuju Turistika zajednica FBiH, Ministarstvo trgovine i turizma RS, Turistika organizacija Banja Luka, entitetske privredne komore. Poslovna misija je pozicioniranje turistikog proizvoda na ino tritu. Djelokrug rada je zajedniki entitetski nastupi na meunarodnim sajmovima iz oblasti turizma.

2.5.2. Turistike institucije i organizacije na nivou entiteta

Federalno ministarstvo okolia i turizma; Ministarstvo trgovine i turizma RS; Turistika zajednica FBIH (neprofitabilne organizacije); Turistika organizacija RS;

43

Privredna komora FBIH.

Federalno ministarstvo okolia i turizma i Ministarstvo trgovine i turizma RS su budetski korisnici. Poslovna misija je razvoj i funkcionisanje turistiko-ugostiteljske djelatnosti entiteta. Djelokrug rada: Predlaganje politike i razvoja turizma; Predlaganje zakona i propisa; Praenje njihovog izvravanja, Planiranje razvoja; Investiciona politika; Turistika statistika. Federalno ministarstvo okolia i turizma vri upravne, strune i druge poslove iz nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine koji se odnose na: ekoloku zatitu zraka, vode i zemlje; izradu strategije i politike zatite okolia; standarde kvaliteta zraka, vode i zemlje; ekoloko praenje i kontrolu zraka, vode i zemlje; izradu strategije i politike razvoja turizma i ugostiteljstva; praenje turistikih tokova na domaim i stranim tritima; usmjeravanje dugoronog razvoja turizma u okviru cjelovitog gospodarskog sustava i druge poslove utvrene zakonom. Zakoni i drugi akti iz nadlenosti ministarstva; Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine Federacije BiH, broj: 33/03); Zakon o zatiti zraka (Slubene novine Federacije BiH, broj: 33/03); Zakon o zatiti voda (Slubene novine Federacije BiH, broj: 33/03); Zakon o zatiti okolia(Slubene novine Federacije BiH, broj: 33/03); Zakon o zatiti prirode(Slubene novine Federacije BiH, broj: 33/03); Zakon o Fondu za zatitu okolia (Slubene novine Federacije BiH, broj: 33/03); Zakon o turistikougostiteljskoj djelatnosti(Slubene novine Federacije BiH, broj: 19/96 i 28/03); Zakon o turistikim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 19/96 i 28/03); Podzakonski akti iz oblasti turizma i ugostiteljstva (Slubene novine Federacije BiH, broj: 23/96)9.

Turistika zajednica FBIH je neprofitabilne organizacije iji prihodi se formiraju na osnovu Upisnika koje vodi Federalno ministarstvo trgovine, Turistika zajednica je pravno lice i prihode ostvaruje iz:

Izvor: www.fmoit.gov.ba

44

boravina taksa 20% od prikupljenih sredstava FBiH; turistike lanarine-koju plaaju pravna lica na ukupan prihod od 0,7 do 0,10% i fizika lica od 0,2 do 0,5% zavisno od turistikog mjesta, to iznosi oko 20% od prikupljenih sredstava FBiH; pravna lica koja obavljaju djelatnost iz standardne klasifikacije djelatnosti FBiH, ifre; 50, 51, 52, 55, 60, 62, 63, 66, 67, 71, 74, 92, 93; budet Federacije; donacija.

Poslovna misija je promocija turizma FBIH i privrednih interesa pravnih i fizikih osoba u oblasti ugostiteljstva i turizma, i s tim djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti. Djelokug rada: Objedinjava ukupnu ponudu BiH; Provodi istraivanje trita; Izrauje programe i planove promocije; Provodi i nadzire promociju; Uspostavlja turistiko-informativni sistem FBIH; Koordinira i potie rad svih TZ; Prati i analizira rad TZ kantona. Struni nadzor nad radom turistikih zajednica kantona vri Turistika zajednica FBiH posredstvom svog Glavnog ureda, a o nadzoru je duna izvijeivati Federalno ministarstvo trgovine. U sluaju utvrivanja nezakonitosti ili nepravilnosti u radu kantonalnih turistikih zajednica, Federalno ministarstvo ili Turistika zajednica FBiH poduzet e zakonom predviene mjere, meu kojima je i pokretanje odgovornosti uposlenika. Ukoliko se utvrdi kako se skuptina turistike zajednice ne pridrava zakonskih odredaba, Ministarstvo moe donijeti rjeenje o njezinu rasputanju. Turistika organizacija RS (TORS) TORS ima svojstvo pravnog lica i finansira se iz: boravine takse - 30% - od prikupljenih sredstava RS; turistike takse - koja nije utvrena; budeta RS; donacija; djelatnosti izdavanja knjiga, novina i pisaeg materijala, prireivanje sajmova i ostale reklamne i propagandne usluge; Poslovna misija je promocija i unapreenje turizma Republike Srpske. Djelokrug rada:

Programira, organizuje i sprovodi turistiko informativnu djelatnost RS; Utvruje i realizuje strategiju promocije turizma RS; Usmjerava i koordinira incijative i aktivnosti; Sarauje sa nacionalnim TO u drugim zemljama.

45

Privredna komora FBIH i Privredna komora RS je udruenje trgovine i turizma koje je bazirano na dobrovoljnom lanstvu privrednih subjekata. Privredna komora RS - Udruenje za turizam i ugostiteljstvo koje je bazirano na dobrovoljnom lanstvu subjekata iz oblasti turizma i ugostiteljstva. Poslovna misija je struna asocijacija iji je osnovni smisao rada i poslovanja kvalitetno pruanje pomoi i usluga svojim lanicama i zastupanje njihovih interesa. Djelokrug rada: Priprema sajmova, konferencija i manifestacija; Zastupanje zajednikih interesa; Usklaivanje stavova i prijedloga, razmjene iskustava; Organizovanje i pruanje strune pomoi lanicama; Rad na jaanju poslovnog morala i njegovanja dobrih obiaja.

2.5.3.Turistike institucije i organizacije na nivou kantona

Kantonalno ministarstvo privrede; Privredna komora kantona ili regije; Turistika zajednica kantona; Kantonalno udruenje ugostitelja.

Kantonalno ministarstva privrede mogu imati poseban sektor za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam. Poslovna misija je upravni i struni poslovi za razvoj i unapreenje trinih i ekonomskih odnosa u cilju obezbjeivanja slobodnog kretanja roba i usluga ili poseban Djelokrug rada: Praenje i analiziranje izvoza i uvoza usluga; Kreiranje politike izvoza i uvoza; Provoenje politike kantonalnog turizma; Kontrola; Pripremanje propisa iz oblasti sektora; Razvoj rekreativnih i rehabilitacionih centara; Razvoj turistikih resursa; Turistiko propagandna djelatnost; Praenje i analiziranje propisa iz oblasti turizma; Upravno rjeavanje; Izrada ugovora i drugih akata.

46

U okviru privrednih komora kantona mogu da jdeluju udruenja turizma i ugostiteljstva. Poslovna misija je druenje koordinira i zastupa interese lanica, odnosno preduzea iz oblasti hotelijerstva,restoraterstva i turistikog poslovanja.

Djelokrug rada: Pruanje i organizovanje strune pomoi lanicama; Koordinacija i pomo preduzeima u rjeavanju problema; Aktivnosti u organizovanju subjekata privrede; Uee u izradi strategije; Organizovanje sajamskih manifestacija, nastupa, prezentacija. Turistika zajednica kantona FBiH satoji se od 10 kantonalnih. Turistika zajednica FBiH se finansira iz: boravinih taksi - 80% sredstava, turistikih taksi - 80% sredstava, prorauna kantona ili optina, zajmova i dobrovoljnih priloga. Turistika organizacija gradova (u RS osnovano 7 TO) finansiraju se iz: sredstva boravine takse - 70%, budetskih sredsatva gradova ili optina i linih prihoda TO (zajmovi, donacije, pokloni i prilozi). Turistike podrunice, njih oko 20 u FBiH imaju poslovnu misiju razvijanje i promociju turizma kantona, grada ili optine. Djelokrug rada im je slian federalnoj TZ i odnosi se na kanton, grad ili optinu.

2.6.

Strane organizacije involvirane u BH turizam

Turistiko-promotivni logo BiH izradila je bh. marketinka agencija Fabrika. USAID projekt Podizanje konkurentnosti razvojem klastera (CCA) je omoguio svojim partnerima proces razvoja logoa, u kojem su uestvovale najuspjenije marketinke agencije BiH. Ponuene kreacije, koje su domae kompanije razradile slijedei svjetske trendove, bile su predmetom ocjenjivanja dvanaestolanog strunog kruga. lanovi su bili renomirani predstavnici umjetnike, filmske, historijske, marketinke i arhitektonske struke kod nas, te dva strana novinara i savjetnica za komunikacije USAID CCA. CCA ciljevi u turizmu Sektor turizma u Bosni i Hercegovini obuhvata iroku lepezu prirodnih, kulturnih i religioznih atrakcija i ima potencijal da privue vei broj posjetilaca u BiH, te tako doprinese domaoj privredi. Aktivnosti CCA projekta u sektoru turizma su fokusirane na tri ciljna geografska podruja. Ova podruja su: Sarajevska regija za kulturni i sportski turizam, Hercegovina za religiozni i kulturni turizam, te sjeverni dio BiH poznat kao Krajina za ekoloki i sportski turizam. Napori CCA projekta povezuju velik broj zainteresovanih strana, ukljuujui 47

predstavnike turistikih organizacija BiH, ministarstava, hotela i restorana, prevoznika, turistikih agencija, obrazovnih institucija, privrednih udruenja i voa raznih sportskih klubova i preduzea koja posjetiocima nude irok spektar turistikih atrakcija. Uestvujui u radu radnih grupa, zainteresovane strane su aktivno ukljuene u izradu jedinstvene strategije za cijelu industriju, kako bi se poveao razvoj i konkurentnost sektora turizma u BiH. Radne grupe u ovoj industriji e, na kraju, funkcionisati kao klasteri: mree meusobno povezanih slubi i firmi za podrku, te relevantnih institucija koje se nalaze na odreenom geografskom podruju. Aktivnosti CCA projekta ukljuuju sljedee: formulaciju i provoenje strategije cijelokupne industrije za razvoj sektora turizma u BiH; poboljanje inicijativa vezanih za angaovanje novih radnih snaga, te zadravanje radnika; obuku i struno usavravanje postojeih i perspektivnih uposlenika u sektoru turizma; podravanje specifinih projektnih inicijativa na tri geografska podruja; poboljanje postojeih turistikih paketa; podravanje privrednih udruenja u njihovom servisiranju potreba industrije; promociju BiH turizma na domaem i meunarodnom planu.

U cilju poveanja produktivnosti, profitabilnosti i stope zaposlenosti sektor turizma u BiH mora privui veliki broj putnika, te omoguiti kvalitetno putniko iskustvo potroaima i tritima, te na taj nain privui investicije. Sarajevo, 16. februar 2007. Vlada SAD-a, putem Agencije amerike vlade za meunarodni razvoj (USAID), objavljuje da su rezultati nedavno provedenog istraivanja pokazali da treina stanovnika BiH, dvostruko vie nego godinu ranije, smatra da je turizam najperspektivniji sektor bh. privrede. Putem Projekta podizanja konkurentnosti putem klastera (CCA), USAID je proveo istraivanje kako bi se izmjerili efekti prve kampanje podizanja svijesti javnosti o turizmu, pod nazivom Turizam blago nadohvat ruke. Kampanja je povedena tokom zadnja tri mjeseca 2006. godine i bila je fokusirana na ekonomske prednosti razvoja turizma. Gotovo polovina ispitanika rekla je da su primijetili kampanju, a vie od 50 posto ispitanih smatra da je otvaranje novih radnih mjesta direktna prednost razvoja turizma. Praenje medija pokazalo je da se, u odnosu na prethodnu godinu, udvostruila uestalost pria o turizmu u novinama, na radiju i televiziji. Slogan kampanje, ivim od svog rada radim u turizmu plasiran je putem ogranienog broja bilborda, radio dinglova i reklama na javnim TV servisima. USAID podrava ekonomski razvoj u BiH unapreenjem sektora turizma i prerade drveta. Ova kampanja provedena je u sklopu stalne podrke koju USAID obezbjeuje turistikom klasteru u BiH.10
10

www.usaid.ba

48

JICA (Japan International Cooperation Agency) posebno podrava razvoj turizma. JICA je poela sa pomoi Poljskoj I Maarkoj tranziciji na trinu ekonomija u 1998. godini i od tada se proirila na centralnu i istonu Evropu kao i na zapadni Balkan. Na zapadnom Balkanu JICA je prioritetno fokusirana na rekonstrukciju unitene infrastrukture. Nakon 2004. godine, JICA orjentirala na aktivnosti stabilizacije mira kao i na ekonomskog razvoja zapadnog Balkana. Takoer, JICA svoje aktivnosti usmjerava i u pravcu rasta i razvoja privatnog sektora i podrke poveanju zaposlenosti kroz razvoj malog i srednjeg biznisa kao i turistikog sektora. Njemaka organizacija za tehniku saradnju (GTZ) d.o.o. je preduzee za meunarodnu saradnju na postizanju odrivog razvoja, a koje posluje irom svijeta. Ono nudi rjeenja za politike, ekonomske, ekoloke i socijalne razvoje u globalizovanom svijetu koja su odriva u budunosti. Preduzee radi za raze savezne resore, za vlade drugih zemalja, za brojne meunarodne nalogodavce poput Evropske komisije, Ujedinjenih nacija ili Svjetske banke, kao i za preduzea iz privatnog sektora. GTZ ima preko 30 godina izgraenog iskustva u oblasti meunarodne saradnje. U vie od 130 zemalja Afrike, Azije Latinske Amerike, u zemljama u tranziciji Istone Evrope i u novim nezavisnim dravama, ovo preduzee zapoljava oko 9.600 saradnica i saradnika, od kojih su oko 1.100 izaslani strunjaci, a oko 8.500 domae snage. GTZ je zastupljena u 65 zemalja sa vlastitim kancelarijama. U centrali u Ebornu kod Frankfurta na Majni radi oko 1.000 osoba. Aktivnosti: 1. Unapreenje privrede i zapoljavanja; 2. Reforma uprave i finansija; 3. Prekogranini regionalni razvoj; 4. Mogunostima kampiranja u BiH.

2.7.

Sinergetski efekti turizma sa ostalim granama privrede

Turistika potronja je finalna potronja i ona ima veoma pozitivan uticaj na lokalnu, regionalnu i nacionalnu privredu preko direktnih i indirektnih uticaja. Direktni uticaji se ogledaju u poveanju drutvenog proizvoda i nacionalnog dohotka, brem razvoju nerazvijenih podruja, poboljanju platnog bilansa i zapoljavanju. Ovdje treba posebno istai zapoljavanje, jer je na itavoj opini Novi Travnik, a pogotovo u ruralnim sredinama, nezaposlenost najvei problem. Prema podacima Federalnog zavoda za zapoljavanje na podruju opine Novi Travnika je bilo u petom mjesecu 2007. godine 4.314 nezaposlenih, od toga 1.964 ene. Obrazovna struktura nezaposlenih daje se u sljedeoj tabeli.
Tabela 15: Obrazovna struktura nezaposlenih u opini Novi Travnik

Ukupno Ukupno ene 4289 1964

VSS i VS 53 27

SSS 920 535

NSS 0 0

VKV 80 3

KV I 1556 471

PKV 113 55

NKV 1567 873

Izvor: Bilten 05/07, Federalni zavod za zapoljavanje, Sarajevo, 2007., p14

49

Prema podacima iz Prostornog plana Opine na podruju opine Novi Travnik zaposleno je 3251 lice, a nezaposleno 3319 lica. (Anon (2007): Prostorni plan opina Novi Travnik 2026. (nacrt), opina Novi Travnik, Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo p58. Turizam je po karakteru usluna djelatnost pa kao takav ima veliki radni intenzitet (u najveem obimu nema automatizacije). Indirektni uticaji se ogledaju u angairanosti industrije, graevinarstva, poljoprivrede i sl. S obzirom na drutvene odnose u opini koji su posljedica drutvenih, politikih i privrednih promjena u posljednjih petnaest godina, treba rei da razvoj turizma e imati i pozitivne efekte zbog svojih neekonomskih funkcija: zdravstvene, zabavne, kulturne, socijalne i politike. Potronja u turizmu se obino dijeli na sljedeu strukturu: Smjetaj i prehrana, saobraaj, trgovina, agencije i ostalo. Raspodjela je 40%, 31%, 15%, 9% i 5% respektivno. S druge strane istraivanja su pokazala da pobrojani sektori u sljedeim omjerima uestvuju sa aktivnim osnovnim sredstvima te da otprilike u istom procentu uestvuju i u ukupnom prihodu (a samim tim i u drutvenom proizvodu): Smjetaj i prehrana 38%, saobraaj 6%, trgovina 3,5%, agencije 100% i ostalo 11%. Ova je struktura u inozemnom turizmu izmjenjena u korist smjetaja i prehrane te trgovine, gdje naravno, i turistika ponuda Sebeia mora vidjeti pravce aktivnosti. U svakom sluaju pobrojani sektori pokazuju i koje se privredne grane i u kojoj mjeri mogu osloniti na turistiku potronju. Indirektni uticaji turizma na privredu su takoer vrlo znaajni.

2.7.1. Ugostiteljstvo
Ugostiteljstvo je jo uvijek osnovna i relativno najvanija usluga u turizmu, bez obizara to se naglasak u turistikoj potronji sve vie prebacuje na ostale usluge. Potrebe smjetaja, ishrane i pia moraju biti zadovoljene u svakoj turistikoj destinaciji. Potrebe smjetaja se mogu zadovoljiti u razliitim objektima kao to su hoteli, pansioni, moteli, prenoita, turistika naselja, kampovi, domaa radinost. U mnogim zemljama odnos osnovnih objekata (prva tri pobrojana) i komplementarnih (ostali) je mnogostruko vei u korist ovih drugih. To je posebno znaajno u smislu odgoja mladih, odnosno buduih turista. Potrebe ishrane i pia, takoer, mogu biti zadovoljene u razliitim tipovima objekata: restorani, expres restorani (restorani sa samoposluivanjem), snack-barovi, gostionice, bifei, ulina prodaja, automati i dr. Sve nabrojano pokazuje koliki je spektar nivoa usluga i zanimanja koje nudi ugostiteljstvo i koliko samo u ovoj grani turistike ponude postoji mogunosti za vlastitu inicijativu koja je u SWOT analzi ocijenjena kao snaga. Ono to je posebno vano jeste da u ugostiteljstvu na mnogim radnim mjestima moe nai zaposlenje enska radna snaga, to, u naim uslovima, ima poseban znaaj.

2.7.2. Trgovina
Poznato je da turistika potranja potie iz potreba. Isto tako, osim te vrste potreba, turisti imaju i druge potrebe koje ne moe zadovoljiti samo turistika ponuda. Zato je trgovina u savremenom turizmu vrlo znaajan segment jer na nju otpada oko 25% ukupne potronje turista. Kod nas je taj odnos mnogo manji, to je i razumljivo s obzirom na kvalitet i irinu ponude, ali i na vrstu turista. Svakako da e raznovrsnost

50

ponude u trgovini rezultirati i poveanom potronjom. Ovdje treba potencirati trgovinu koja je vezana za sport i rekreaciju, ali i trgovinu onim proizvodima koji nisu vezani za uvoz (suveniri, obua i odjea iz domae radinosti, razglednice i broure, organska hrana, ljekovito bilje i proizvodi na bazi njega: ulja, tinkture, masti, mirisi. Uz ostale vidove nevidljivog izvoza i ovaj e imati znaajan multiplikativni uticaj.

2.7.3. Usluge
Cijeli niz djelatnosti u turistikoj ponudi jedne destinacije ima karakter usluge. Od dijela smjetaja i ishrane i bilo koje druge aktivnosti koja uz proizvodni karakter ima i usluni (npr. zanatstvo) do djelatnosti koje su po svom karakteru u cjelini usluge: vodika sluba, informacije, poslovi putnikih agencija, saobraaj i prevozu turista i u prevozu raznih roba, bankarstvo, osiguranje, potanske i telekomunikacione usluge, komunalije, snabdijevanje energijom, zdravstvo. Sve ove djelatnosti osim to doprinose poveanju potronje i kvaliteti turistike destinacije u smislu irine ponude, umnogome doprinose i kvalitetu ivota lokalne zajednice. Iako u posljednje vrijeme mnoge usluge bivaju zadovoljene u okviru ugostiteljstva (hotela), u ovom sektoru ima jo mnogo prostora za zasebno djelovanje, posebno u alternativnom turizmu.

2.7.4. Graditeljstvo
Izgradnja novih turistikih objekata u znaajnoj mjeri angauje graevinsku operativu, i visokogradnje i niskogradnje, ali i prateu industriju (namjetaj, podne i zidne obloge, oprema). Pozitivni efekti za lokalno stanovnitvo, osim sezonskog zaposlenja (vrijeme gradnje), mogli bi se ostvariti ako bi se za izgradnju receptivnih i drugih kapaciteta koristili tradicionalni materijali lokalne provenijencije (drvo, kamen, indra). To bi pospjeilo i zanatske djelatnosti, a doprinijelo bi i usklaenosti novoizgraenih objekata sa pejsanim karakteristikama i tradicionalnom arhitekturom. Graditeljstvo povlai za sobom niz drugih djelatnosti kao to su projektovanje, transport, ureenje infrastrukture i komunalija.

2.7.5. Zanatstvo
Sinergetski efekat turizma ogleda se i na zanatstvu, kako na njegovu proizvodnu djelatnost, tako i na uslunu. Neki oblici zanatskih usluga ukljueni su u graavinarstvu. Ovdje se podcrtava usluno zanatstvo u hotelima kao to su frizeri, krojai, slastiari i sl., te proizvodno zanatstvo u izradi suvenira, obradi metala, drveta, tekstila (vez, tkanje, bojadisanje), u servisima (za autotomobile, sportsku opremu). S obzirom na tradiciju eksploatacije ume, mogue je revitalizirati ili inscenirati stare zanate kao dio turistike ponude (izrada pokustva, opreme za konje i kola, potkivai konja i sl.).

2.7.6. Poljoprivreda
Iako je poljoprivreda na podruju Sebeia vrlo ekstenzivna i uglavnom zadovoljava potrebe domainstava, razvojem turistike destinacije njena udio u potronji bi mogao 51

znaajnije porasti. Poveana potranja u sektoru ugostiteljstva je jedna dobra strana, a druga je u mogunosti da se u turistiku ponudu ukljue proizvodi organske poljoprivrede (ekoloki zdrave hrane) za ta postoje prirodni preduslovi (iako kvalitet poljoprivrednog zemljita nije najbolji, pogodan je za proizvodnju organske hrane jer nije zagaen vjetakim ubrivima). Za to bi trebalo educirati zainteresovano stanovnitvo i provesti certifikaciju. umski plodovi i ljekovito bilje (zaini) se najlake promoviraju kao organska hrana i to moe biti dobra osnova za poetak. Organski proizvedena hrana sve vie postaje zanimljiva irem krugu potroaa, iako je njena proizvodnja u Bosni i Hercegovini vrlo skromna. To je prilika da se ova vrsta proizvoda plasira ne samo kao dio turistike ponude u ugostiteljstvu, nego i kao dio imida turistike destinacije. Poljoprivreda, takoer, moe da bude sastavni dio seoskog turizma na ovom podruju.

52

3. PROJEKAT TURISTIKOG AKTIVIRANJA LOKALITETA SEBEI 3.1. Opis projekta Sebei

Postojei opis projekta Sebei predstavljen je na tri strane separata pod nazivom Prostorna organizacija SRC Sebei regulacioni planovi vikend naselja (nacrt planova) (Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo Novi Travnik, 2007). On se oslanja na preliminarne analize prirodnih uvjeta podruja Sebei koje se, u samom opisu, nigdje ne navode. Postojei opis projekta preferira iskljuivo zimski turizam (apostrofirano je alpsko skijanje), uz znaajno posezanje u mijenjanje pejsanih i prirodnih karakteristika ovog podruja. Projekt budueg aktiviranja Sebei se treba zasnivati na validnim analizama kako prirodnih uvjeta i vrijednosti tako i lokalnog i regionalnog okruenja na to upuuje, svojim velikim dijelom, i naa studija.

3.2.

Odabir mikrolokacije za relizaciju projekta Sebei

S obzirom da je Prostornim planom opine Novi Travnik 2026. g. (Nacrt plana) na podruju Sebeia planirano aktiviranje veeg broja lokaliteta u funkciji turistike i sportsko-rekreacijske ponude Urbanistiki zavod Bosne i Hercegovine je sainio Prostornu organizaciju SRC Sebei: Regulacioni planovi vikend naselja gdje su, osim vikend naselja date i zone usmjerenog koritenja: ski tranje i biatlon, rekreativno hodanje i tranje, komercijalno lovite, prostor rezervisan za formiranje staza alpskog skijanja sa linijama vertikalnog transporta i vjetako jezero na Zlatan potoku, kao i zone usmjerenje gradnje (pored vikend naselja): pratei sadraji i smjetajni kapaciteti terena za alpsko skijanje, tereni ljetnjih sportova, smjetajni i ugostiteljski sadraji ljetnjih sporova, lokacija izmjetanja speleolokog doma i lokacija izmjetanja lovakog doma. Iz prostorne organizacije se vidi da su odgovarajue zone za zimske sportove odabrane na sjevernim padinama Goletice, gdje se snijeg zadrava u najduem periodu, kao i u prostoru Bukovog vrata, a prostori za ljetnje sportove uz planirano vjetako jezero i na ulazu u dolinu Sebeia. I smjetajni i ugostiteljski sadraji su smjeteni odvojeno, posebno za zimske, posebno za ljetnje sportove. Ovakav koncept organizacije smjetajnih kapaciteta ima i dobrih i loih strana i potrebno mu je posvetiti poseban elaborat posebno sa stanovita prihvatnog kapaciteta gostiju i realne situacijske analize turistike destinacije (makro okruenja, turistikog trita, konkurencije i internog okruenja). Speleoloki dom je izmjeten sa sadanje pozicije blie Vilinskoj peini, a lovaki dom u zonu komercijalnog lovita to je vrlo racionalno rjeenje. Posebno se ini vanim u ovakom konceptu organizacije turistikih atrakcija, poznatom kao vijenac, osigurati lokaciju na kojoj e biti smjeteni i ostali turistiko-receptivni kapaciteti kao to su: ugostiteljske radnje (restorani, snack-barovi, kafei), trgovinske radnje, pota i telekonunikacioni servisi, turistiki biro, izlobeni prostor, agencije, banke i sl. Za tu namjenu predlaemo prostor na ulazu u naselje Sebei, na prostoru rezervisanom za vikendice (na dravnoj zemlji) u neposrednoj blizini terena za ljetnje 53

sportove (B1 na situacijskoj karti sinteznog prikaza korienja prostora). Ova lokacija se nalazi u aritu svih predvienih sadraja sportsko-rekreacionog centra (skijanja, ljetnjih sportova, Vilinske peine, vikend naselja), a opet je na neki nain kapija centra. Ovaj bi objekat mogao biti i neka vrsta osovine ovog prostora (trg).

3.3.

Analiza postojeeg stanja infrastrukture Sebeia

3.3.1. Putevi
Na podruju Sebeia su putevi vrlo slabo razvijeni, kao uostalom u veem dijelu opine Novi Travnik. Ovo se podruje, meutim, nalazi na vanim prometnim pravcima koji skrauju vezu izmeu Srednjeg Jadrana (preko Bugojna), odnosno doline Neretve (preko Gornjeg Vakufa i Prozora) sa Lavanskom dolinom, odnosno Zenikim bazenom. Magistralna cesta M-16.4 Bugojno Novi Travnik Nevi Polje je cijelo duinom asfaltirana sa kolovoznom trakom irine 7 m. Podruje ire zone Sebeia je od ove prometnice udaljeno oko 20-tak km. Regionalna cesta R-439 Novi Travnik Pavlovica Gornji Vakuf je u dijelu opine Novi Travnik asfaltirana, irine kolovoza 5-6 m, a prolazi jednim svojim dijelom uz ivicu prostora Sebeia. Trea cesta na ovom podruju je R-438 koja Sebei, preko Vlake ravni (Prokokog jezera) povezuje sa Fojnicom i Kiseljakom (Gromiljakom). Ova prometnica ima veoma loe tehnike elemente, a kvalitet kolovoza je u rangu umskih eksploatacionih cesta na naim planinama. Po njoj je promet mogu samo za kamione i terenska vozila. Duina trase ove ceste na podruju opine je 12 km.

3.3.2. Snabdijevanje elektrinom energijom

Snabdijevanje podruja Sebeia vri se sa 10 kV dalekovoda Novi Travnik Sebei sa trafostanicama Pavlovica, Sebei 1 i Sebei 2 snage 100 i 160 kVA, respektivno.

3.3.3. Vodosnabdijevanje
Podruje Sebeia nije u sistemu gradskog vodovodnog sistema. Zaseoci koriste vlastite manje kaptae na vrelima: Studenac, Suhova, Dedino vrilo i Gajevi. Njihova izdanost nije poznata.

3.3.4. Potanska i telefonska mrea

Na irem podruju Sebeia ne postoji ni jedna potanska jedinica. Najblia je u naselju Opara, udaljena vie od 10 km. Telefonski saobraaj odvija se preko KATC smjetene u potanskom centru Opara. Veza sa ATC ostvarena je preko vazdunih vodova. Instalisani kapaciteti centrale i spojnih vodova s obzirom na broj stanovnika zadovoljavaju potrebe za fiksnom telefonijom. to se tie pokrivenosti signalom mobilne telefonije on ne postoji. Samo na

54

nekim mjestima (reflektovani talasi vrlo slabog kvaliteta) mogue je nai signal MOBISa telekom operatora iz Republike Srpske.

3.3.5. Kanalizacija
Na irem lokalitetu Sebeia ne postoji kanalizacioni sistem. Nove stambene zgrade napravljene nakon povratka imaju septike jame. Stariji objekti imaju otvorene povrinske odvode.

3.3.6. Odvoz otpada

Sa podruja Sebeia ne postoji nikakav organiziran sistem odvoza otpada.

55

4. TURISTIKI POTENCIJALI LOKALITETA SEBEI 4.1. Potencijali za zimski turizam

Zimski turizam je, s obzirom na geomorfoloke, pejsane i klimatske karakteristike Sebeia, vrlo logian izbor upotrebe prostora. Mogui pravci pruanja staza za alpsko skijanje na Goletici, njihova jednostavna dostupnost sa ceste Pavlovica Sebei i Sebei Vlaka ravan, sjeverna ekspozicija, morfologija terena za izgradnju staza, a sa druge strane prostori pod planinskim panjacima i najnii dijelovi Goletice omoguavaju nordijske discipline. Sjeverna strana padina i zaklonjenost umom omoguie maksimalnu iskoristivost snijega tokom sezone. Za razvoj zimskog turizma bilo bi potrebnio napraviti istraivanje konkurencije budui da se u neposrednoj blizini nalazi zimski centar na Vlaiu te nekoliko manjih zimskih centara (Ravno Rostovo, kod Fojnice, na Kruici), a u blioj regiji zimski centar na Kuprekom polju i tri velika zimska centra na Jahorini, Igmanu i Bjelanici. Svi ovi centri imaju ve izdraen imid turistikih destinacija. Orijentacija na zimski turizam, u smislu definiranja prostora i organizacije turistikih atrakcija, moe biti i najee je vrlo pogubna za razvoj ostalih vidova turizma. To najbolje pokazuje primjer zimskih centara na Bjelanici i Igmanu. Poseban problem u razvoju zimskog turizma je taj to bi se sve staze morale prosjei kroz vrlo kvalitetene ume i tako devastirati znaajne povrine biljnih zajednica po kojima je Vranica (pa samim tim i ovi predjeli) poznata i znaajna. Zbog toga bi prije bilo kakvih zahvata u pogledu razvoja infrastrukture zimskog turizma koji preferira alpsko skijanje trebalo napraviti studiju uticaja skijakih terena na okolinu. Tim prije to e i klimatske promjene koje se ve osjeaju (ne samo preko poveanja temperature u zimskim mjesecima, nego i po migracijama ptica to je puno puno indikativnije), dovoditi (i ve dovodi) do problema u funkcionisanju i rentabilnosti centara zimskog turizma. Zimski turizam treba biti vaan dio ukupnog turizma ali svakako samo u sklopu komplementarne ponude sa ostalim vidovima turizma.

4.2.

Potencijali za ljetnji turizam

Uobiajena predstava da je ljetnji turizam vezan iskljuivo za more i priobalje, a zimski za kontinentalne dijelove, uslovljava da o ljetnjem turizmu govorimo sa stanovita mogunosti upranjavanja onih aktivnosti koje su mogue samo ljeti, prije svega plivanje. Meutim, pod ljetnjim turizmom se moe smatrati itav niz specijalistikih vrsta turizma o kojima e u nastavku biti malo vie govora. S obzirom na postojee stanje lokaliteta Sebei, o kojima je samo u naznakama bilo govora u prethodnom poglavlju, zimski turizam bi se morao bazirati na tzv. izgraenoj atraktivnosti u najveoj mjeri, dok bi ljetnji turizam bio baziran ponajvie na prirodnoj atraktivnosti koja je ve prisutna kroz pejsanu atraktivnost, klimu, Vilinsku peinu kao zatienu prirodnu vrijednost te oblinji Regionalni park Rostovo. S te strane je i imid turistike destinacije puno lake izgraditi na postojeoj atraktivnosti kao to je zrak, pejsa, prirodne vrijednosti i sl.

56

4.3.

Potencijali za lovni turizam

Lovni turizam na lokalitetu Sebei nema veliku perspektivu zbog neureenosti lovita. Lovaki dom je tek u fazi izgradnje, a malobrojno lanstvo nema finansijskih sredstava za njegovo ureenje. Okolna lovita na opinama Vitez, Busovaa, Bugojno i Fojnica su puno bolje organizovana (lovouvarska sluba, hranilita) tako da je na tim lovitima puno vei broj divljai. S druge strane, razvoj turizma, pogotovo razvoj turizma na savremenim konceptima, podrazumijeva to manje uplitanje u prirodne resurse, pogotovo faunu divljai gdje su hranidbeni lanci potpuno iskidani. Ve i sama obnova lovnog fonda na ovom podruju zahtijeva vrlo dug period sa znaajnim i finansijskim i organizacionim ulaganjima.

4.4.

Potencijali za kongresni turizam

Kongresni turizam postaje sve znaajniji s obzirom na promjene koje su se desile u bliem i daljem okruenju. Cjeloivotno uenje, intelektualni kapital, zaostajanje u obrazovanju, regionalno i meudravno povezivanje i razliiti oblici saradnje trae i odgovarajuu infrastrukturu u obliku smjetajnih kapaciteta podranih odgovarajuim sadrajima neophodnim za predavanja, seminare, radionice, izlobe. Ta se potreba osjea ak i u veim regionalnim centrima Bosne i Hercegovine. Ti centri su poesto i ograniavajui faktor za rad kongresa ili radionica pa organizatori sve vie trae prostore izvan gradskih aglomeracija (primjer je hotel Mons koji je specijaliziran za kongresni turizam, a koji je potpuno izvan Ljubljane). Postojei kapaciteti i njihov razmjetaj u sredinjoj Bosni ni izdaleka ne zadovoljavaju tranju, pa je kongresni turizam, uz odgovarajue pratee rekreacione sadraje i odgovarajuu saobraajnu i komukacionu infrastrukturu, jedna od vitalnijih vrsta turizma na prostoru Sebeia. Trendovi pokazuju znaajan porast kongresnog turizma u svijetu, a poznato je da su to najee turisti sa visokim prihodima i da je njihova potronja sredstava mnogo vea od klasinih turista.

4.5.

Potencijali za sportski turizam

Pejsani i klimatski uslovi pruaju idealne uslove za razvoj sportskog turizma, bilo kroz organizaciju razliitih takmienja i sportskih igara, bilo kao mjesto za pripremanje razliitih ekipa za takmienja. Ovaj vid turizma bi se mogao znaajno unaprijediti ako bi se smjetajni kapaciteti i infrastruktura prilagodili mogunostima razliitih sportskih klubova srednjeg ranga i njihovim finansijskim mogunostima. Ovdje treba ubrojati i turizam mladih pri emu se uzimaju u obzir kole u prirodi, kampovi, logorovanja i sl. S druge strane, moda je vrijeme i da se razmilja o sportskom turizmu starijih osoba, pogotovo na lokalitetima kakav je Sebei. Prema podacima WTO stariji od 60 godina ine u nekim zemljama izmeu 20 i 30 % putnika u inostranstvo.

4.6.

Potencijali za ekstremni turizam

Podruje Sebeia i okolnih terena veoma je pogodno za razvoj novih vidova turizma koji se najee podvode pod ime alternativni turizam. Planinski biciklizam, 57

paraglajding, motokros, off roud automobilizam i sl., imaju sve uslove, uz neznatna infrastrukturna ulaganja, za znaajan razvoj. Dobra povezanost umsikm cestama sa cijelim srednjobosanskim rudogorjem, kako na irem prosotru (Prokoko jezero, Rosinj, Zec Planina, Bitovnja, Pogorelica) tako i na uem (Peine, Radovan, Rostovo, Ravno Rostovo, Kruica, Prokoko jezero, Bistrica), prua idealne uslove. Ponuda ekstremnog turizma se vrlo jednostavno moe nadopuniti ekstremnim penjanjem na vjetakoj stijeni.

4.7.

Potencijali za speleoturizam

Vilinska peina je, ve po samom imenu, pravi dragulj za razvoj peinskog turizma. Njena pozicija u blizini ceste Pavlovica Sebei, blizina naselja (radi jednostavnije vodike i uvarske slube te odravanja), te blizina dalekovoda (radi unutranjeg osvjetljenja) jesu gotovo idealni uslovi za turistiku valorizaciju i eksploataciju. Unutranja morfologija takoer omoguava relativno jednostavno tehniko rjeenje. Koliki je stvarno interes za speleoturizam u svijetu i kod nas? Prema podacima International Show Cave Association u svijetu postoji oko 800 turistikih peina. Procjenjuje se da peine godinje posjeti preko 150 miliona posjetilaca, a da je prihod oko 2.3 biliona US$. Neke od njih imaju zadivljujui broj posjetilaca (Carlsbad Caverns, Mamouth Cave i Wind Cave USA, posjeti godinje 2.500.000 posjetilaca), dok neke posjeti jedva nekoliko hiljada (peina Angelica u Brazilu ili San Michele na Sardiniji sa oko 3.000 posjetilaca). Meutim, odrivost i ekonomska isplativost neke turistike peine ne zavise samo od broja posjetilaca, ve i od niza drugih faktora. Ve i sam novani odnos: ulaznica ostala potrnja, koji se kree 1:2, pokazuje gdje su vei izvori dobiti. Pa i na domai primjer novootvorena Bijambarska peina, sa oko 400 posjetilaca tokom vikenda, pokazuje mogunosti speleoturizma. Ono to posebno odlikuje peine kao turistike objekte je to to one nude kvalitetan turistiki doivljaj i u skladu su sa afirmacijom kriterija ekolokog kapaciteta prostora kao jedne od karakteristika novog turizma. Dalje, peine kao turistiki objekti nude vieslojan turistiki poroizvod sa kumulativnim atrakcijama (prirodni fenomeni podzemlja, estetski doivljaj, avantura, kulturno-historijske vrijednosti, rekreacija). Kao turistiki objekti peine su resurs koji je zanimljiv sudionicima razliitih drutvenih slojeva i interesa. Speleoturizam je po tome i masovni (kolska populacija) i novi i kao takav vrlo ivotan turistiki resurs. Na kraju peine kao turistiki objekti u potpunosti se uklapaju u koncept novih oblika turizma jer iskljuuju kriterij fizikog prihvatnog kapaciteta prostora (a samim tim i velikih graevinskih zahvata). Iz toga slijedi da i vrlo ograniena ulaganja omoguavaju odriv razvoj turizma, pri emu je odnos ulaganja u razvoj peine kao turistikog objekta i dobiti po osnovu cijene ostvarenog radnog mjesta neuporedivo povoljniji od drugih turistikih objekata ili privrednih kapaciteta.

4.8.

Potencijali za planinski turizam

Pejsane karakteristike i poloaj Sebeia na granici visokogorske zaravni (Rostovo, Pavlovica, ravno Rostovo) sa nadmorskim visinama oko 1000 m nadmorske visine i vieg gorja Vranice (Bijela Gromilica, Ulonica, Nadkrstac) sa nadmorskim visinama od 58

1750 do 2200 m ine ga idealnim ra razvoj planinarskog turizma. Pod ovim pojmom se na ovom mjestu podrazumijeva ne samo planinarstvo u kasinom smislu nego i niz drugih aktivnosti koje se mogu upranjavati na planini i koje se danas vezuju za ovaj pojam. Tu se prije svega misli na biciklizam, tranje, pjeaenje i etnja, planinarsko pjeaenje (eng. hikes) i penjanje, planinski wellness, jahanje, obilazak transverzala, gljivarenje, edukacione staze, posmatranje ptica (birdwatching). Ovo posljednje moe biti posebno zanimljivo zbog ptice veliki tetrijeb koja se u toku parenja okuplja na jednom mjestu i kako takvo je vrlo atraktivno za posmatranje. Poznato pjevalite velikog tetrijeba je Ulonica, na samoj granici Sebeia. Zbog prirode ove vrste turizma samo dobra propaganda, osnovna putna infrastruktura (putokazi, panoi sa kartama) i smjetajni kapaciteti (najosnovniji - kao to su planinarske kue, svratita, lovaki dom, sobe za iznajmljivane i sl.) su dovoljni za znaajan razvoj ove vrste turizma.

4.9.

SWOT analiza projekta turistikog aktiviranja lokaliteta Sebei

Swot analiza predstavlja metod pomou kojeg se ocjenjuje strategija nekog posla/biznisa i ukljuuje analizu etri kljuna faktora a to su: Strenghts (snage) Weakneses (slabosti) Opportunities (anse) Threats (prijetnje) . Snage i slabosti predstavljaju unutranje karakteristike posla (biznisa), a anse i prijetnje dolaze iz okruenja. Cilj SWOT analize je da se minimiziraju slabosti uz istovremeno poveanje snaga posla, te kako to bolje iskoristiti anse uz istovremeno smanjenje prijetnji iz okruenja. Inae, SWOT analiza je od velike pomoi prilikom planiranja i ocjene odreenog posla. Snage Snage su prednosti/faktori koji lokalitetu daju njene konkurentske prednosti, te ine lokalitet atraktivnim za turistiko aktiviranje, za razvoj turizma. Ove snage mogu biti znaajne za razvoj turizma: Blizina gusto naseljenim gradskim podrujima Novi Travnik, Travnik, Zenica, Sarajevo (oko 30 do 40 minuta vonje automobilom); Saobraajna veza sa Sarajevom ; Blizina aerodromu Sarajevo; Prirodni krajolik sa izvanrednim pejzanim karakteristikama; Nadmorska visina i relativna sigurnost snijenog pokrivaa; Entuzijazam i pozitivna energija; Vizija lidera naelnika opine; Potencijalni investitori

59

Slabosti Slabosti su faktori ili trendovi koji predstavljaju prepreke ili ogranienja za razvoj turizma na lokalitetu Sebei. One mogu biti drutvene, fizike, financijske, zakonske, politike, tradicionalne i slino: Opta infrastuktura (voda/kanalizacija, elektrina energija, itd.) Sebeia kao turistike destinacije u Bosni i Hercegovini ne postoji; Nepostojanje turistike infrastrukture (iara, staza, smjetajnih kapaciteta, parking prostora itd.); Nepostojanje seoskih centara sa atraktivnom infrastrukturom; Nepostojanje atraktivnog smjetaja ili kolibe; Opasnost za nekontrolisan rast smjetajnih kapaciteta (npr. izgradnja vikendica bez dozvole); Negativan utjecaj na krajolik.

Mogunosti Prilike su uslovi koji olakavaju ili omoguavaju razvoj konkurentskih prednosti. Prije svega to su trendovi koji pogoduju razvoju turizma,.zatim promjene koje generiraju interes za lokalitet: Potencijalna saobraajna povezanost; Mogunost razvoja i modernizacija skijakih terena i smjetajnih kapaciteta Porast interesa za raznolike turistike ponude za ljetnu i zimsku sezonu; Porast interesa za kolu u prirodi, ekskurzije i studijska putovanja unutar BiH Porast interesa za pakete namjenjene porodicama u ljetnoj i zimskoj sezoni Sveobuhvatni Master plan, ukljuujui razvojni plan, plan koritenja terena, plan razvoja turizma kako bi se osigurao odriv i paljiv razvoj Sebeia Novi odnos prema prirodi, zdravlju i rekreaciji

Prijetnje Prijetnje su nepovoljni trendovi koji vode gubitku ili opadanju konkurentnosti lokaliteta Sebei: Nepostojanje strategije pozicioniranja u odnosu na druge planinske centre; Nepostojanje snane turistike organizacije za razvoj i primjenu proizvoda; Neplanska gradnja, gradnja bez koncepta (posebno u pogledu smjetajnih kapaciteta, ski liftova i staza), pa prema tome, iskoriavanje prirodnih resusa (nepostojanje odrivog razvoja); Opasnost za nekontrolisan rast smjetajnih kapaciteta (npr. izgradnja vikendica bez dozvole); Nepostojanje saobraajnog koncepta sa uporednim daljim razvojem; 60

Nepostojanje sposobnosti domaih zainteresovanih strana za provoenje mjera predloenih u Turistikom Master planu; Usamljeni pojedinci onemoguavaju uobiajeni razvoj destinacije Nacionalni momenat svoenje projekta na nacionalno zbog vlasnitva zemljita na Sebeiu; Sukob s prostornim planom Kantona; Sukob sa strategijom Kantona koja je usmjerena na razvoj Vlaia Jaka konkurencija;

61

Tabela 16: Bilans rizika i prednosti za projekat Sebei

POZITIVNO Blizina gusto naseljenim gradskim podrujima Novi Travnik, Travnik, Zenica, Sarajevo (oko 30 do 40 minuta vonje automobilom); Saobraajna veza sa Sarajevom ; Blizina aerodromu Sarajevo; Prirodni krajolik sa izvanrednim pejzanim karakteristikama; Nadmorska visina i relativna sigurnost snijenog pokrivaa; Entuzijazam i pozitivna energija; Vizija lidera naelnika opine; Potencijalni investitori Potencijalna saobraajna povezanost; Mogunost razvoja i modernizacija skijakih terena i smjetajnih kapaciteta Porast interesa za raznolike turistike ponude za ljetnu i zimsku sezonu; Porast interesa za kolu u prirodi, ekskurzije i studijska putovanja unutar BiH Porast interesa za pakete namjenjene porodicama u ljetnoj i zimskoj sezoni Sveobuhvatni Master plan, ukljuujui razvojni plan, plan koritenja terena, plan razvoja turizma kako bi se osigurao odriv i paljiv razvoj Sebeia Novi odnos prema prirodi, zdravlju i rekreaciji

NEGATIVNO Opta infrastuktura (voda/kanalizacija, elektrina energija, itd.); Opta infrastuktura (voda/kanalizacija, elektrina energija, itd.) Sebeia kao turistike destinacije u Bosni i Hercegovini ne postoji; Nepostojanje turistike infrastrukture (iara, staza, smjetajnih kapaciteta, parking prostora itd.); Nepostojanje seoskih centara sa atraktivnom infrastrukturom; Nepostojanje atraktivnog smjetaja ili kolibe; Opasnost za nekontrolisan rast smjetajnih kapaciteta (npr. izgradnja vikendica bez dozvole); Negativan utjecaj na krajolik.

INTERNO

Nepostojanje strategije pozicioniranja u odnosu na druge planinske centre; Nepostojanje snane turistike organizacije za razvoj i primjenu proizvoda; Neplanska gradnja, gradnja bez koncepta (posebno u pogledu smjetajnih kapaciteta, ski liftova i staza), pa prema tome, iskoriavanje prirodnih resusa (nepostojanje odrivog razvoja); Opasnost za nekontrolisan rast smjetajnih kapaciteta (npr. izgradnja vikendica bez dozvole); Nepostojanje saobraajnog koncepta sa uporednim daljim razvojem; Nepostojanje sposobnosti domaih zainteresovanih strana za provoenje mjera predloenih u Turistikom Master planu; Usamljeni pojedinci onemoguavaju uobiajeni razvoj destinacije Nacionalni momenat svoenje projekta na nacionalno zbog vlasnitva zemljita na Sebeiu; Sukob s prostornim planom Kantona; Sukob sa strategijom Kantona koja je usmjerena na razvoj Vlaia Jaka konkurencija

EKSTERNO

62

4.10.

Analiza konkurencije

4.10.1.

Bjelanica i Igman

Sa preko 200 snjenih dana i prosjenom visinom snijega od 135 cm, dobro ureenim stazama za spust, slalom i veleslalom u duini od 8,3 km, Bjelanica i Igman se ocjenjuju kao odlino mjesto za aktivan zimski odmor i rekreaciju. Ove planine su atraktivne i planiraima, ljubiteljima prirode, lova i aplinzima. Sav prostor od Igmana do niih predjela Bjelanice obrastao je gustom umom, tako da postoje uslovi i za veoma bogatu faunu. Na ovom podruju ive srne, zeevi, vjeverice, medvjed, vuk, lisica, tetrijeb, orao i dr. Tokom zime postoji redovna autobuska linija Sarajevo-Igman-Bjelanica
Tabela 17: iare i ski liftovi na Bjelanici i Igmanu

Trosjed

Dvosjed

BX

BY

Kolijevk a 886 1195

Heliodrom Kotolovi

Duina staze m Kapacitet/ h Visina polazne stanice m Visina izlazne stanice m Trajanje vonje min

1340 1350

1200 1200

612 900

840 900

735 900

665 900

1270

960

1237

1384

1280

1500

1822

1640

1491

1440

1706

1436

1870

2067

12

3,5

Izvor: Anon: Winter Resort in Bosnia and Herzegovina, Turizm Assotiation of Bosnia and Herezgovina, Sarajevo
Tabela 18: Skijake staze na Bjelanici i Igmanu

Naziv staze Olimpijski spist Olimplijski slalom i veleslalom Kolijevka

Teina staze Crna, crvena, plava Crvena Crvena, plava

Duina/m 3100 1200 3200

Visinska razlika/m 800 364 156 63

Heliodrom Kotlovi I Kotlovi Veliko Do

Crvena, plava Crvena Plava Crvena, plava Crvena, plava

2150 600 550 4500 1400

620 198 348 698 900

Malo polje

Izvor: Anon: Winter Resort in Bosnia and Herzegovina, Turizm Assotiation of Bosnia and Herezgovina, Sarajevo

Smjetaj je mogu u Hotelu Maral (239 kreveta), kao i u 800 apartmanima 11.

4.10.2.

Jahorina

Planina Jahorina pripada Dinarskom planinskom sistemu. Najvii vrh je Ogorjelica sa 1 916 m nadmorske visine. Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, staze za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu meu najlepe i najpoznatije ski-centre. Vei dio je proglaen nacionalnim parkom. Na raspolaganju stoji preko 20 km ureenih staza za alpsko skijanje, povezanih sa etiri savremene iare i etiri ski-lifta, ukupnog kapaciteta preko 7 500 skijaa na sat, savremena ski-kola i ski-servis kao i ski-rental. U neposrednoj blizini skijakih staza postoje gril kuice sa sunalitima na kojima ete biti uslueni jelima sa rotilja, toplim i hladnim napicima. Prosjean broj dana sa snijegom je 175, a visina snjenom pokrivaa 106 cm. Postoji preko 20 km ureenih staza za aplsko skijanje, povezanih sa etiri savremene iare i etiri ski lifta, ukupnog kapaciteta 7500 skijaa na sat. Postoji i ski kola, ski srevis i ski rental. Postoje i gril-kuice sa sunalitima. Postoje uslovi za alpsko skijanje, skijako tranje, nono skijanje, ugodne etnje, nonu zabavu. Dio Jahorine je proglaen nacionalnim parkom.
Tabela 19: Staze na Jahorini

Naziv staze Rajski slalom Ogorjelica II Ogorjelica I Poljice

11

Teina crvena crvena crvena crvena

Start n/v 1873 1880 1880 1880

Cilj n/v 1644 1650 1520 1520

Duina 800 950 1400 1700

Visinska razlika 229 230 350 360

Planirane investicije u Bjelanicu II i III su oko 207 miliona eura

64

TS ator TS Plavi tok Turistika staza (TS) Tehnoloki pgt

plava plava plava plava

1760 1874 1555

1560 1560 1510

1100 1800 850

200 314 45

Izvor: Anon: Winter Resort in Bosnia and Herzegovina, Turizm Assotiation of Bosnia and Herezgovina, Sarajevo

Tabela 20: SKI liftovi i iare na Jahorini

Naziv Pahuljica Baby lift Pahuljica Ski lift Poljice Dvosjed Ogorjelica I Dvosjed Ogorjelica II Dvosjed Skoine Dvosjed Olimpik Ski lift Rajska dolina Ski lift eljo

Polazak n/v 1520 1520 1884 1560 1570 1300 1644 1644

Vrh n/v 1527 1649 1520 1880 1889 1668 1840 1753

Visinska razlika/m 7 129 364 320 319 368 196 109

Kapacitet osoba/h

Duina m 100

Vrijeme vonje u min

600 1200 1200 1200 1200 900 900

650 1550 1550 1250 1450 1150 950

4 10 10 9 12 7 6

Izvor: Anon: Winter Resort in Bosnia and Herzegovina, Turizm Assotiation of Bosnia and Herezgovina, Sarajevo
Tabela 21: Smjetajni kapaciteti na Jahorini

Ime hotela Hotel Bistrica Hotel Rajska dolina Hotel Kouta Hotel Termag Hotel Kristal Hotel Neboja Hotel Dva javora Hotel Lavina Hotel San Hotel Dramis ABM Hotel Olimpik Pansion Poljice Pansion Pahuljica Pansion Sport Pansion Olimpik

Broj leajeva 400 220 186 106 68 94 52 40 40 65 50 16 35 66

65

Vila Zlatna ita Vila Tamara Jahorina Ski BB Sport Bording house kruna Ukupno

20 50 25 20 12 1685

Izvor: Anon: Winter Resort in Bosnia and Herzegovina, Turizm Assotiation of Bosnia and Herezgovina, Sarajevo

Ovaj centar pored pomenutog, raspolae i sa 2000 mjesta u apartmanima. Planovi daljeg razvoja podarzumijevaju investiciju od oko 470 miliona eura.

4.10.3.

Vlai

Vlai predstavlja jednu od najotvorenijih planina sa idealnim geoprometnim poloajem, okruena umama, panjacima i brojnim izvorima. To je planinski masiv, koji dominira u srcu Srednje Bosne, iji najvii vrh, Paljenik, dosee visinu od 1943 m nadmorske visine. Od Travnika, Vlaia je udaljen 22 km putnim pravcem koji vodi preko prevoja Galica, a 28 kilometara, drugim putem, prohodnim tokom cijele godine. O pogodnostima i ljepotama ove planine govori i prestino priznanje Srebrena pahuljica, kojim se Vlai okrunio, kao najbolji ski-centar u bivoj dravi. Pored skakaonice, Vlai raspolae i sa est skijakih liftova: "Ugar", "Markovac" "Babanovac I i II", "Baby ski-lift I i II i sa vie od 15 km dobro ureenih staza. Nije neobino da se na Vlaiu, tokom samo jednog dana, izmijenjaju sva godinja doba, ali je sigurno da Vlai ivi svih 365 dana u godini, jer posjetiteljima nudi razne pogodnosti tokom ljetnje i zimske sezone. Planinarenje, izleti, etnje najljepim predjelima Vlaia uz prelijepu rijeku Ugar, odlazak na Kraljicu, samo su mali dio u irokoj lepezi onoga to ova planina nudi. Danas, na ovom prostoru postoji pravi mali turistiki grad sa oko 1 000 vikendica i desetine hotela, koji zadovoljavaju evropske standarde hotelijerstva.
Tabela 22: Staze na Vlaiu

Poetak nv Babanovac I i II Markovac Ugar Baby 1225 1350 1100 1150

Kraj nv 1450 1525 1280

Duina trase m 1150 800 900 300

Izvor: Anon: Winter Resort in Bosnia and Herzegovina, Turizm Assotiation of Bosnia and Herezgovina, Sarajevo

66

Smjetajni kapaciteti: etiri hotela, dvije vile, tri pansiona, privatni smjetaj. Procjenjuje se da se na planini moe smjestiti oko 10 hiljada gostiju. Hotel Pahuljica i Hotel Sunca imaju bazene. Postoje i hotel Babanovac i Vlai, kao i pansioni: Vlai Ski, Relax i Libertas, te vile Ugar i Sax. Planirana su znaajna ulaganja u hotel Babanovac, koji je privatiziran. Na Vlaiu je izgraeno preko 1000 vikendica i gradnja se i dalje nastavlja. Turistika zajednica SBK procjenjuje da se na planini moe smjestiti oko 4000-5000 gostiju12.

4.10.4.

Kupres

Kupres se nalazi 120 km od Splita i 120 km od Mostara. To je idealno mjesto za odmor, kako tokom sezone skijanja, tako i tokom cijele godine. Kupreka visoravan sa svih strana okruena visokim planinama idealna je za ljubitelje avanturizma koji e zadovoljstvo pronai u zmajarenju il paraglajdingu, planinarenju, lovu ili relaksirajuim izletima u prirodu Kupres ima pet mjeseci snijega godinje. Tursti mogu koristiti etiri ski lifta iji kapacitet je oko 1000 skijaa na sat. Skijanje, sankanje, vonja na sankama sa pseom zaprekom, vonja motornim snakama, nono skijanje, mogunost iznijmljivanje opreme su sadraji koji stoje na raspolaganju. Ski staze i liftovi: 1. Adria ski ima etiri ski staze duine oko 12 km; 2. Baby lift duine 300 m, dva sidra duine 1080 i 1150 m i jedan dvojsed duine 980 m; Poetak ski staze je na 1200 m/nv, a vrh na 1550 m/nv. Sporsko-rekreacioni centar je dva km od magistralnog puta Sarajevo-Travnik-Bugojno-Tomislavgrad-Split. Na Kupresu u hotelu i tri apartmana (Male, Dumani, Rebrina) postoji 226 leajeva. Ve sad, 30. 10. sve je prodato za Novu godinu.

4.10.5.

Blidinje SRC Risavac

SRC Risavac se nalazi u parku prirode Blidinje na nadmorskoj visini 1250m. Skijalite je u podnoju planina Vran i vrsnica. U blizini je planinsko jezero Blidinje, a postoji i planinarski dom. Smjetaj je mogu u hotelu Hajduke vrleti (100 leajeva) i motelu Risavac (21 leaj). Postoji 1 etverosjed duine 927 m, jedana ski vunica duine 650 m i djeiji ski lift duine 300 m. Ukupna duina staza 4500m. Blidinje se nalazi 25km istono od Jablanice - dva sata vonje od Sarajeva.

4.10.6.

Kozara

Nacionalni park Kozara na 3.375 ha. Na Markovici je ureeno 800 m skijakih staza. Postoji ski lift. Kozara je smjetena u okolini Prijedora 52 km od Banjaluke. Smjetaj se moe dobiti u jednom od tri objketa: hotel Monument, pansion Bijele vode i
12

Planirana investija novi hotel pet zvijezdica i kliniku je oko 100 miliona eura

67

Nacionalni park Kozara (ukupno 146 leajeva). Planina Kozara je duga preko 70km, a iroka oko 30km. Najvii vrh je Lisina (978m). Planina je bogata vodom. Kozara je proglaena zatienom nacionalnom umom 1967. godine. Smjetena izmeu rijeka Une, Save, Sane i Vrbasa, ovih 3,375 hektara guste ume i valovitih livada su dobili nadimak "Zelena ljepota Krajine".13

4.10.7.

Rostovo

Sportsko rekreativni centar "ROSTOVO" nalazi se na magistralnoj cesti Bugojno - Novi Travnik te je udaljen od Splita (HR) 160km, a nalazi se na nadmorskoj visini 1160m. Otvoren je 1984. godine za potrebe ZOI u Sarajevu. Poslije slui uglavnom kao zimovalite i sportsko rekreativni centar za razne sportae i klubove. Centar je ponovno otvoren 2006. godine, kada je i potpuno renoviran. Namjenjen je za uivanje u zimskim sportovima, ali i za oputanje tokom cijele godine. Ski centar "ROSTOVO" posjeduje dva ski lifta tipa SIDRO koji imaju kapacitet 1500 skijaa na sat. Jedan je duine 500m, a drugi je 900m. U sklopu ski centra radi i kola skijanja sa kvalificiranim instruktorima skijanja. Osim ponude smjetaja u hotelu "ROSTOVO", u ponudi se takoer nalazi smjetaj u vikendicama koje se nalaze u neposrednoj blizini Ski centra. U sklopu hotela nalazi se zimsko-ljetna bata s pogledom na ski stazu, a u ljetnom periodu je pogodna za odravanje raznih poslovnih sastanaka, konferencija i prezentacija kapaciteta 100 mijesta.

4.11.

Ciljne grupe projekta

Projekat turistikog aktiviranja lokaliteta Sebei moe imati nekoliko ciljnih grupa na koje moe raunati kao na potencijano trite na koje se treba orjentirati. To su u prvom redu: Mladi ljudi od 15 do 24 kao potencijalno trite za sportsko-rekreativne aktivnosti koje e Sebei nuditi; Stariji ljudi iznad 65 koji su potencijalni posjetitlji ovakvih centara sa ciljem odmaranja, etnji i zdravstvenog turizma; Turisti iz okruenja koji su posjetili BiH gdje se u prvom redu moe raunati na turiste koji ve dolaze iz ovih zemalja (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija); Otputeni bolesnici SBK kao dio trita za posjete zdravstvenim ustanovama i slinim uslugama koje bi podrazumijevale zdravstveni turizam;

13

www.bhtourism.ba

68

Poslovni ljudi SBK koji bi u ovaj centar dolazili na razne sastanke, seminare i slino, a tu u prvom redu mislimo na zaposlene u FBiH sa VS i VSS; Uposlenici u sportu, kulturi i rekreaciji kao trite za sportsko-rekreativne potencijale; Uenici u Novom Travniku koji bi obavezne asove u prirodi obavljali dijelom i na Sebeiu; Turisti zainteresirani za avanturistiki turizam.

Navedene ciljne grupe, prezentirane su u tabeli sa datim podacima o njihovoj brojnosti:

Tabela 23: Ciljne grupe projekta Sebei

Rb. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

CILJNA GRUPA Mladi ljudi od 15-24 FBiH Stariji ljudi iznad 65 FBiH Turisti iz okruzenja koji su posjetili BiH (HR, SCG, SLO) Otputeni bolesnici SBK Poslovni Ljudi SBK (VS, VSS) Uposlenici u sportu, kulturi i rekreaciji FBiH Uenici u Novom Travniku Posmatrai ptica Speleoturisti UKUPNO

SVEUKUPNO (godinje) 730.704 327.950 61.300 28.300 65.000 5.000 4.367 100 19.200 1.241.921

Kao to moemo vidjeti, potencijal navedenih ciljnih grupa je preko milion ljudi. Ovo je segment trita na koje se lokalitet Sebei treba orjentirati te za koje se treba boriti. Vei dio ovog trita trenutno zadovoljavaju konkurenti Sebeia, to znai da u znaajnom obimu, Sebei treba da napravi ponudu svojih aktivnosti kojima e preuzeti dio trita od svojih konkurenata ili popuniti odreene praznine u ponudi.

69

70

5. EKOLOKI ASPEKTI
Ekoloki aspekt je, uz ekonomsku vitalnost te etiku i drutvenu pravinost za lokalne zajednice, jedan od najvanijih gradivnih elemenata nove osvjeene i podmaleene strategije razvoja odrivog savremenog turizma, pa bi se kao takav trebao uvaavati i u razvoju turizma Bosne i Hercegovine. Odrivi turistiki razvoj je voeni proces koji predvia globalno upravljanje svim resursima (prirodnim kulturnim, socijalnim) tako da se obezbijedi njihova vitalnost, to e omoguiti da bude ouvano nae prirodno i kulturno bogatstvo, ukljuujui i zatiene oblasti. Kao moan instrument razvoja, turizam treba da aktivno uestvuje u strategiji odrivog razvoja, ali iskljuivo pod uslovom ispravnog upravljanja svim prirodnim resursima koja mora biti garantovana (jer u krajnoj liniji od njih zavisi). Sportsko-rekreacioni centar i sve turistike aktivnosti koje su vezane uz njega (posredno ili neposredno) treba da bude integrisan u prirodno, kulturno i ljudsko okruenje; treba biti osetljiv na balanse koji su karakteristika mnogih turistikih destinacija, naroito onih koje se vezuju za okolinu (peine, ume, vodni tokovi) kao ekoloki vrlo osetljivih podruja. Turizam mora voditi rauna o svom dejstvu na kulturno naslijee i elemente tradicije, aktivnosti i dinamiku svake lokalne zajednice. Uvaavanje lokalnih faktora i podrka identitetu, kulturi i interesima lokalne zajednice mora uvijek igrati centralnu ulogu u formulisanju strategija turizma, naroito u zemljama u razvoju, zemljama u tranziciji, a pogotovu u zemljama sa izraenom multikulturalnou i multireligioznou. Pretpostavlja se solidarnost, uzajamno potovanje i uee svih aktera, na svim nivoima, a u sluaju Sebeia na posebno lokalnom i regionalnom. Da bi participirao u generiranju odrivog, humanog i potpunog razvoja, turizam Sebeia se mora zasnivati na raznolikosti mogunosti koje nudi lokalna ekonomija. On treba da bude potpuno integrisan i da pozitivno doprinosi lokalnom razvoju. Sve vrste turizma koje e se razvijati na ovom podruju (od kojih su neke pobrojane u poglavlju Turistiki potencijal Sebeia), moraju efikasno sluiti poboljanju kvaliteta ivota svih ljudi u lokalnoj zajednici. Takoer, turizam mora pozitivno uticati na drutveni i kulturni napredak svake destinacije, nipoto bilo koju vrstu devastacije, posebno ne devastaciju prirode (florne i faunistike zajednice) na raun bilo kakvog drugog napretka. Razvijanje i/ili unapreenjivanje alternativnih oblika turizma kao dopune klasinim oblicima turizma koji je kompatibilan sa principima odrivog, humanog i potpunog razvoja, uz podrku unoenju raznolikosti, predstavlja garanciju stabilnosti u srednjoronom i dugoronom razdoblju. Opinska vlada, privreda, i, posebno, nevladine organizacije vezane za zatitu prirode i turizam, treba da uestvuju u unapreenju i stvaranju otvorenih poslovnih veza za istraivanje, irenje informacija i transfer odgovarajueg znanja o svim vidovima turizma Sebeia, posebno sa stanovita koritenja ekoloki odrivih tehnologija u turizmu. Prije bilo kakvih zahvata u prirodi potrebno je izvriti istraivanje o moguim ekolokim uticajima. Ta istraivanja moraju imati integralan i multidisciplinaran nauni pristup veeg broja disciplina: antropologije, geografije, zoologije, botanike, arhitekture, ekonomije i sl. Na primjer, predloena izgradnja manje akumulacije na Zlatan potoku u svrhu vodosnabdijevanja (a da se prije nije sagledala izdanost mnogih vrela na ovom podruju) i rekreativnih sadraja je vrlo upitna ako se hoe Sebei predstaviti kao

71

prirodan rezervat. Eksploatacija ljunka kao graevinskog materijala je nedopustiva i bilo kakvo mijenjanje krajolika u segmentu vodnih reima je strano savremenim konceptima totalnog turizma. Ispiranje zlata iz aluvijalnih nanosa Zlatan potoka treba biti jedan od najatraktivnijih sadraja tokom sezone proljee-ljeto-jesen. Drugi primjer je izgradnja predvienih brojnih skijakih staza na padinama Goletice. U pedolokom smislu distrini kambisol, koji je, kako je ve reeno, srednje duboko i plitko tlo, je vrlo osjetljiv na bilo kakvo naruavanje vegetacijskih odnosa. Pored toga, posebno su osjetljive ume na strmim dijelovima planinskog pojasa koje osim znaajne vegetacijske i vodoopskrbne uloge imaju i vrlo vanu zatitnu ulogu. Trei primjer je uticaj koje neke turistike aktivnosti mogu proizvesti na faunu ptica. Ovdje je kao primjer potencira ve spomenuto pjevalite velikog tetrijeba kao rijetka prirodna atrakcija. S obzirom na sve veu popularnost birdwatchinga (aktivnost koja trenutno zaokuplja nekoliko miliona turista) i prihod po osobi (kree se do 4.000 KM) uz minimalna ulaganja u infrastrukturu, pitanje je koja je to turistika aktivnost dugorono isplativija u ekonomskom smislu, a o uticaju na prirodu da se i ne govori. Primjeri koji su uzeti govore da se u razvijanju turistikih centara, posebno u njihovoj izgradnji, mora voditi rauna da prirodna sredina ima odreenu prilagodljivost, ali da ima i svoja vrlo znaajna ogranienja, koja dovode do zagaenja, a ponekad i do totalne devastacije. Osim samog uticaja na prirodnu sredinu, izgradnja turistikih sadraja mora voditi rauna i o materijalima koji e biti upotrijebljeni, tipovima objekata, uklopljenosti u ukupan pejsa i sl. Kao zakljuak moe se rei da se izgradnja turistiko-rekreacionog centra mora planirati sa posebnom panjom glede prirodne sredine jer od nje direktno zavisi. Najlake je to uiniti ako se segmentira i turistiki sadraj i sam prostor uz predhodne studije vrijednosti i sadraja prostora (npr. vegetacija, cenzus faune).

72

6. PRAVNI ASPEKTI
Pravni aspekti projekta se mogu definisati i dimenzionisati na nekoliko naina i sa nekoliko aspekata. Dva se izdvajaju. Prvi se aspekt odnosi na pravni reim dobara ne koima se namjeravaju graditi odgovarajui turistiko smjetajni i rekreativni kapaciteti dok se drugi aspekt odnosi na pravni reim budueg privrednog subjekta ili privrednih subjekata koji e upravljati ovim kompleksnim privrednim aktivnostima. U tom kontekstu se namee potreba da se uporedo odredi i nain koritenja, prije svega, zemljita a potom i pripadajuih objekata koji se namjeravaju izgraditi. Pravni aspekti ovog projekta treba da definiu i jedan od moguih buduih statusnih oblika kroz koji e se operativno obavljati privredne aktivnosti u budunosti. Ovaj dio projekta je struktiuran tako da ukae na slijedee pravne aspekte projekta: 1. 2. 3. 4. pravno relevantni izvori prava; reim dobara u optoj upotrebi; pravni reim koncesija i mogui organizacioni oblici privredne eksploatacije.

6.1.

Izvori prava

Sloenost dravno pravnog i ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine uslovljava i sloenost kao i brojnost izvora prava ne samo za ovu nego i za druge oblasti privreivanja. Za ovu oblast su mjerodavni zakonski akti na sva tri zakonodavna nivoa u Bosni i Hercegovini. U pogledu pojedinih oblasti mjerodavne su slijedee: 1. svojinsko pravni odnosi i pravni reim dobara u optoj upotrebi; 2. pravni reim koncesija i 3. pravni oblici organizovanja privrednih subjekata. Na dravnom nivou je mjerodavan je, na prvom mjestu, Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine a u pogledu pravnog reima iskoritavanja nekretnina koje su znaajne za implementaciju samog projekta. On je meritoran jedino sa stanovita da predmetni zakonski akt ureuje reim koncesija nad koncesionim dobrima koja polaze preko teritorije oba entiteta. U ovom sluaju o tome nema rijei tako da je ovaj zakonski akt sa stanovita ovog projekta nebitan. Kao posebno znaajan se moe pojaviti zakonski akt, odnosno zakonski i podzakonski akti kojima se regulie pravni reim direktinih stranih ulaganja. Ova je materija jedinstveno ureena na nivou Bosne i Hercegovine i to Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja (Sl. glasnik BiH br. 1/9.) kao i nizom pozakonskih pravnih akata. Ovim Zakonom su jedinstveno ureena pitanja direktnih stranih ulaganja, olakica kao i obaveza stranih investitora. Ovaj zakonski akt se namee kao interesantan ako se u poetnoj ili nekoj drugoj fazi implementacije ovog projekta jave zainteresovani strani ulagai. Nain konkretnog i pojedinanog privrednog organizovanja stranih ulaganja odreen je entitetskim zakonodavstvom s tim to postoje i entitetski zakoni iz obalsti stranih ulaganja. 14 Na entitetskom nivou od znaaja za ovaj projekta se javlja Zakon o svojinsko pravnim odnosima (Sl. novine Federacije BiH, br. 6/98.). Ovaj zakonski akt je znaajan iz
14

Tako u Federaciji BiH Zakon o stranim ulaganjima (Sl. novine Federacije BiH, br. 61/01).

73

razloga to se njime ureuje pravni reim dobara u optoj upotrebi ali i pravni reim nekretnina koje se nalaze u privatnom vlasnitvu. Na entitetskom nivou je od znaaja i zakonski akt kojim se ureuje materija rada i osnivanja prvirednih drutava a to je u Federaciji BiH Zakon o privrednim drutvima (Sl. novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02. i 29/03.). Pored ovoga, a s obzirom da se kao vlasnik zemljita pojavljuje dravna zajednica, odnosno Kanton i Optina mjerodavan je i zakonski akt kojim se ureuje poloaj tzv. javnih preduzea u Federaciji BiH a to je Zakon o javnim preduzeima (Sl. novine Federacije BiH, br. 8/05.). Ovaj zakonski akt je meriotran prije svega sa stanovita mogueg izbora organizacionog okvira i koncepcije po kojoj moe doi do simbioze javnog i privatnog sektora kroz primjenu pravila koja se donose na djelovanje programa PPP.15 Kao bitno se namee i pitanje ureenja odnosa ukoliko se izvri izbor varijante po kojoj bi jednim dijelom resursa upravljao javni subjekt kao operater, a drugim resursima privatno pravni privredni subjekti. Pored ovih zakonskih akata treba spomenuti i u pogledu pravnog reima organizovanja stranih ulagaa spomenuti Zakon o stranim ulaganjima u Federaciji BiH ali u pogledu pravnog reima koncesija Zakon o koncesijama Federacije BiH. Prvi zakonski akt u sluaju pojavljivanja stranih ulagaa moe biti viestruko interesantan dok drugi nije predmet interesovanja s obzirom na teritorijalni i predmetni obuhvat eventualnog koncesionog dobra koje je predmet ovog projekta. I na kraju kao pravni izvor, a iskljuivo u pogledu pravnog reima koncesija, javljaju se kantonalni zakoni o koncesijama. Poto je teritorijalno omeenje planiranih aktivnosti vezano iskljuivo za teritoriju Sredenjebosanskog kantona onda e predmet obrade biti samo Zakon o koncesijama Srednjebosanskog kantona (dalje: SBK). Kao potencijalan se moe javiti sukob Zakona o koncesijama Federacije BiH i Srednjebosanskog kantona ali u sluaju pojave takve opcije prednost treba dati kantonalnom pravnom aktu, odnosno zakonu. Ovaj sukob zakona se moe javiti iz razloga to oba citirana zakonska akta za predmet konceije imaju zemljite kao i turistiek i hotelske objekte.

6.2.

Imovinsko-pravni odnosi

Imovinski odnosi unutar projekta su unaprijed definisani injenicom da se predmetni obuhvat odnosi samo na zemljite u dravnoj svojini. Ovo zemljite kao umsko zemljite ima karakter dobra u optoj upotrebi ili javnog dobra ime se nalazi i u posebnom pravnom reimu. S obzirom na ovakvu njegovu pravnu prirodu na pravni reim istih se primjenjuju: Zakon o koncesijama Srednjebosanskog kantona, Zakon o umama (Sl. novine Federacije BiH, br. 20/02) kao i Zakon o svojinsko pravnim odnosima. Nije iskljuena mogunost da u kasnijim fazama implementacije projekta u kompleks bude ukljueno i okolno zemljite koje je u pravnom reimu privatne svojine. Egzistiranje dva pravna reima zemjita, jednog pored drugog, ne dovodi do nekih posebnih tekoa, odnosno ne postoje prepreke pravne prirode koje bi onemoguile ukljuivanje i privatne svojine, odnosno privatnih posjeda, u okvire posmatranog turistikog kompleksa. Poetni odabir da obuhvat projekta bude fokusiran samo na zemljite u dravnoj svojini je dobar i pojednostavljuje pravne akcije.

6.2.1. Pravni reim dobara u optoj upotrebi

15

Programi poznati kao Public Private Pratnership i danas predstavljaju jedinstve obrazac svojevrsne simbioze privatne inicijative i sredstava sa pojedinim javnim funkcijama i servisima.

74

Relevantni imovinsko-pravni odnosi unutar projekta su svojinski odnosi na zemljitu i status dobara u optoj upotrebi ili javnih dobara. Kako je vee reeno a prema raspoloivim informacijama podruje projekta se, u cijelosti, nalazi u dravnoj svojini. Postojee privatno vlasnitvo domaih subjekata nad zemljitem je locirano izvan posmatranog obuhvata to u pogledu rjeavanja imovinsko pravnih odnosa daje dosta jednostavnu sliku te ne doprinosi poveanju trokova same investicije. Pozitivni pravni propisi ne sadre definiciju dobara u optoj upotrebi. Dobra u optoj upotrebi su ona dobra koja zbog svojih fizikih svojstava ili posebne namjene slue svim graanima, dakle drutvu kao cjelini. Vodei rauna o kombinacija svojstava i funkcija stvari, te o njenom znaaju za drutvo, Zakon o vlasniko-pravnim odnosima zahtijeva da se odreivanje stvari u optoj upotrebi izvri posebnim zakonom. 16 Istim aktom je zabranjen njihov pravni promet, 17 odnosno promjena titulara. Nad pojedinom vrstom dobara postoje i ogranienja u pogledu promjene namjene ovakvih dobara. Ovo se posebno odnosi na umsko i poljoprivrendo zemljite i toposeno u sluajevima kada se namjena istog eli promijeniti u graevinsko zemljite. Nad dobrima u optoj upotrebi ne postoji pravo svojine, pa ni pravo svojine drave. Nepostojanje svojinskog prava ne znai da se stvari u optoj upotrebi ne mogu ekonomski iskoritavati. Iz prethodnog zakljuak se namee sam po sebi. Svojinsko-pravni reim dobara u optoj upotrebi nije prepreka iskoritavanja ovih prirodnih resursa. Moglo bi se ak rei da svojinska rjeenja zahtijevaju koncesiju kao vid ekonomske eksploatacije dobara na teritoriji centra. Ovaj nain ekonomskog iskoritavanja dobara u optoj upotrebi je najei u uporednim pravnim i ekonomskim reimima. S obzirom da u BiH ne postoji definicija javnih dobara, potrebno je analizirati zakone koji reguliu iskoritavanje javnih dobara da bi se na posredan nain oznaila lista dobara koja se svrstavaju u ovu kategoriju. To se, prije svega, odnosi na zakone o koncesijama, na dravnom i entitetskom nivou. Budui da regulisanje iskoritavanja prirodnih resursa postoji i na niim nivoima vlasti u Federaciji BiH onda su, prije svega, prikazane odredbe Zakona o koncesijama Serdnjebosanskog kantona. Poreenja radi kantonalna rjeenja koncesija se mogu, u pravnom sistemu Federacije BiH, smatrati skoro identinim.

6.2.2. Pravni reim koncesija

Koncesija predstavlja poseban poslovni i pravni poduhvat. Koncesija se zakonski odreuje kao pravo koje koncedent dodjeljuje u cilju iskoritavanja prirodnih resursa, u rokovima i pod uslovima o kojima se koncedent i koncesionar dogovore. Isto tako koncesija se definie i kao pravo obavljanja privrednih djelatnosti koritenjem prirodnih bogatstava, dobara u optoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od opteg interesa odreenih zakonom. Koncesija nije samo pravo na eksploataciju nekretnina, zemljita i slinog ve koncesija predstavlja i pravo kao i obaveu obavljanja odreenih javnih funkcija. Radi se o tzv. javnim servisima i uslugama koje su tradicionalno bile rezervisane za javno pravne ili za dravne subjekte. Ovo je naroito prisutno kod infrastrukturnih objekata razliite prirode i namjene. Danas je sve ea situacija da se ovi poslovi i funkcije povjeravaju tzv. privatnim operaterima ili privatno pravom privrednom sektoru. Razloga za ovo je vie prirode. Uglavno se isti svode na nepobitnu
16 17

l. 10, st. 4 Zakona o vlasniko-pravnim odnosima. l. 7, st. 3 Zakona o vlasniko-pravnim odnosima.

75

injenicu da je privatno pravni sektor fleksibilniji i ekonomski efikasniji naspram pojedinih dravnih servisa Mogunost uestvovanja stranih fizikih i pravnih lica u iskoritavanju prirodnih bogatstava u BiH definisana je i zakonskim propisima o koncesijama. Zakonom o koncesijama BiH (Sl.glasnik BiH 32/02, 56/04.) ureen je nain i uslovi pod kojima se pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije. lan 1. Zakona o koncesijama BiH odreuje da ovaj Zakon regulie uslove pod kojim se domaim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u sektorima koji su, po Ustavu BiH i zakonima BiH, u nadlenosti drave i u sluaju predstavljanja meunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, kao i kada se koncesiono dobro prostire na Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, i to za osiguranje insfrastrukture i usluga, eksplotaciju prirodnih resursa i objekata koji slue njihovom iskoritavanju, finansiranju, projektovanju, izgradnji, obnovi, odravanju i/ili rukovoenju radom infrastrukture i svih za nju vezanih objekata. Zakon ne sadri listu prirodnih resursa niti sektora u nadlenosti BiH na koje se primjenjuje. Koncesija u smislu ovih zakona predstavlja pravo koje se dodjeljuje koncesionaru u svrhu obavljanja privrednih djelatnosti koritenjem prirodnih bogatstava, dobara u optoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od opteg interesa. Koncesionar, u skladu sa l. 29. ovog Zakona ima pravo posjedovanja i koritenja sredstava i imovine koja mu se stavlja na raspolaganje u skladu sa ugovorom o koncesiji. Zakon o koncesijama BiH, kao i zakoni na entitetskom nivou, definiu da se koncesija moe dodijeliti domaim i stranim pravnim licima (lan 1., stav 2.), ali pod stranim pravnim licima definie poslovne subjekte osnovane u skladu sa zakonima BiH u vlasnitvu domaeg i/ili stranog pravnog lica. Ova definicija upuuje da na zakljuak da se jedino stranim pravnim licima koja su inkorporirana u pravni reim BiH, bilo kao samostalni pravni subjekti, subsidijarna preduzea, itd.; mogu dodjeljivati koncesije, tj. da strani poslovni subjekt koji nije inkorporiran u prvani reim BiH, a u skladu sa domaim zakonodavstvom, ne bi mogao uestvovati u postupku dodjele koncesije. Radi se i tzv. pravnom reimu koji se definie kao i B.O.T.18 i koji zahtijeva postojanje organizacione simbioze domaeg i inostranog privrednog organizovanja. Na entitetskom nivou su takoer doneseni Zakoni o koncesijama i isti su usaglaeni sa dravnim zakonom iz ove oblasti. U Federaciji BiH regulisanje ove oblasti oslikava podjelu nadlenosti izmeu entitetskog i kantonalnih nivoa vlasti, pa su doneseni i zakoni o koncesijama na nivou kantona. Prema lanu 3. Zakona o koncesijama Federacije BiH (Sl.novine FBiH 40/02, 61/06.), predmet koncesije jeste: 1. izgradnja/dogradnja i koritenje ili koritenje autoputeva, magistralnih puteva, cesta i pripadajuih infrastrukturnih objekata, eljeznikih pruga, plovnih kanala i luka i aerodroma; 2. koritenje vodotoka i drugih voda; 3. izgradnja hidroenergetskih objekata; 4. izgradnja i koritenje ili koritenje hidroakumulacija; 5. istraivanje i/ili koritenje energetskih i drugih mineralnih sirovina, ukljuujui sve vrste soli i solnih voda utvrenih posebnim zakonom; 6. istraivanje i/ili koritenje sirove nafte i zemnog gasa; 7. koritenje graevinskog zemljita;
18

Tako lan 10 Zakon o stranim ulaganjima Federacije BiH govori o posebnim oblicima ulaganja a sam termin B.O.T. oznaava pojam: Built Operate Transfer.

76

8. koritenje uma i umskog zemljita; 9. lovstvo i ribolov; 10. izgradnja, koritenje i upravljanje cjevovodnim transportom nafte i gasa i skladitenje u cjevovodima i terminalima; 11. igre na sreu; 12. putniki i teretni eljezniki saobraaj; 13. javni linijski prijevoz lica; 14. koritenje ljekovitih, termalnih i mineralnih voda; 15. istraivanje i/ili koritenje nemetalnih mineralnih sirovina, ukljuujui sve sekundarne mineralne sirovine utvrene posebnim zakonom; 16. hidromeliracioni sistemi i sistemi za vaenje materijala iz vodotoka i vodnih povrina; 17. koritenje poljoprivrednog zemljita; 18. hoteli i ostali turistiki objekti i 19. prostori i objekti prirodnog i graditeljskog nasljea. Predmet koncesije, po ovom Zakonu, takoer moe biti i pravo obavljanja djelatnosti komunalnih i drugih javnih slubi to se utvruje propisima kantona. Zakon propisuje da e Vlada Federacije odluivati o dodjeli koncesije u slijedeim oblastima: 1. izgradnja/dogradnja i koritenje ili koritenje autoputeva, magistralnih puteva i pripadajuih infrastrukturnih objekata, eljeznikih pruga, plovnih kanala i luka i aerodroma; 2. koritenje vodotoka i drugih voda na prostoru ili od interesa za dva ili vie kantona; 3. izgradnja hidroenergetskih objekata snage vie od 5 MW; 4. izgradnja i koritenje hidroakumulacija na prostoru ili od interesa za dva ili vie kantona; 5. izgradnju, koritenje i upravljanje cjevovodima za transport nafte i gasa i uskladitenje u cjevovodima i terminalima; 6. igre na sreu; 7. koritenje uma i umskog zemljita; 8. putniki i teretni eljezniki saobraaj i 9. prostore i objekte prirodnog i graditeljskog nasljea. Predmet koncesija koji ovim Zakonom nije stavljen u nadlenost Federaciji BiH, kao i oni koji nisu sadrani u Zakonu o koncesijama BiH, ureuje se kantonalnim zakonima iz ove oblasti. Ukoliko postoji spor o nadlenosti Federacije BiH i kantona, rjeava ga federalna Komisija za koncesije u funkciji Specijalne zajednike komisije. Kao to je reeno, u skladu sa Zakonom o koncesijama FBiH, dodjeljivanje koncesija koje nije stavljeno u nadlenost FBiH i u nadlenost drave, ureeno je kantonalnim zakonima iz ovih oblasti (Unsko Sanski kanton-10/03, Tuzlanski kanton - 05/04. i 07/05., Zeniko Dobojski kanton - 05/03., Bosansko-Podrinjski kanton - 05/03., Srednjobosanski kanton - 12/00. i 13/03., upanija Zapadnohercegovaka - 07/01. i 07/03., Hercegovako-Neretvanski kanton - 02/03., Sarajevski kanton -21/03., Hercegbosanska upanija - 14/03.) Zakon o koncesijama Srednjebosankog kantona (Sl. Novine Srednjebosanskog kantona, broj 12/00. i 16/03.) ureuje:

77

1. predmete koncesije; 2. uslove za dodjeljivanje koncesije; 3. finansiranje i projektovanje infratsrukture; 4. nadlenost za dodjelu koncesija; 5. osnivanje i rad povjerenstva za koncesije; 6. pravila za dodjeljivanje koncesija; 7. sprovoenje tenderskog postupka; 8. sadraj, zakljuivanje i prestanak ugovora o koncesiji; 9. rjeavanje sporova i 10. sprovenje nadzora. Koncesija ili dozvola se definie kao pravo na obavljanje privrednih djelatnosti koritenjem prirodnog bogatstva ili dobra u optoj upotrebi kao i na obavljanje drugih djelatnosti odreenih ovim zakonom. Koncesija za predmet moe imati, izmeu ostalog, slijedee djelatnosti a koje su interesantne za predmet ovog projekta: 1. istraivanje i iskoritavanje rudnog blaga-mineralnih sirovina i pripadajue rudarske geoloke djelatnosti; 2. izgradna/dogradnja /ili odravanje regionalnih i lokalni puteva i pripadajuih infrstrukturnih objekata; 3. javni prevoz u linijskom putnom saobraaju; 4. prostori za sport i rekreaciju; 5. koritenje vodotoka i drugih voda; 6. koritenje graevinskog zemljita; 7. koritenje poljopirvrednog zemljita; 8. lovstvo i ribolov; 9. koritenje ljekovitih, termalnih i mineralnih voda; 10. hoteli i turistiki objekti. Primjetno je da ovim zakosnki aktom nije kao predmet koncesije odreeno koncesioniranje uma i umskog zemljita. Kao koncesor se prema odredbama Zakona o koncesijama moe javiti: 1. svako nadleno ministarstvo; 2. ili drugi organ vlasti SBK koje Vlada SBK odredi za dodjeljivanje koncesije. Koncesija je prema ovomZakou definsana kao odreeno pravo na obavljanje privredne djelatnosti koritenjem prirodnih bogatstava i dobara u optoj upotrebi te na obavljanje djelatnosti od opteg interesa odreenih Zakonom o koncesijama. Koncesija se moe dodijeliti domaem ili stranom pravnom licu ukoliko posebnim zakonom nije neto drugo reeno a po procedurama i po postupku propsanom ovim Zakonom. Izuzetak predstavlja sluaj kada se domaem pravnom licu, koje u obavljanju svoje djelatnost koristi prirodno bogatstvo, dobro u optoj upotrebi ili obavlja djelatnost od opteg interesa, a do stupanja na snagu ovog Zakona nije sklopilo ugovor o koncesiji, sklopie ugovor o koncesiji bez sprovoenja postupka propisanog ovim Zakonom osim prirodnog bogatstva, dobra u optoj upotrebi ili djelatnosti od opteg

78

interesa koja su predmet restitucije i rudnog blaga u skladu sa odredbama Zakona o rudarstvu (Sl. novine Srednjobosanskog kantona, br. 15/01.). Donoenje odluke o dodjeli koncesiji je na Vladi Srednjebosanskog kantona, a na prijedlog ministarstva u ijoj je nadlenosti djelatnost koja je predmet koncesije. Odlukom Vlade SBK utvruju se uslovi i kriteriji za dodjelu koncesije kao i ministarstvo koje e biti nadleno za sprovoenje postupka dodjele koncesije i sklapanje ugovora o koncesiji. Odluka o dodjeli koncesije se vri na osnovu sprovedenog javnog prikupljanja ponuda a na osnovu odluke Vlade SBK. Javno prikupljanje ponuda se vri i u sluaju kada je podnesena samo jedna ponuda. Izmjenama i dopuna Zakona o koncesijama predviena je i mogunost dodjele koncesije na osnovu samoinicijativne ponude. Za ovakav nain dodjele koncesije potrebno je da resorno ministarstvo utvrdi postojanje javnog interesa za predloenu koncesiju. Cjelokupan postupak javnog nadmetanja sprovodi resorno ministarstvo a izbor najpovoljnije ponude vri komisija koja Vladi SBK predlae donoenje odluke o dodjeli koncesije. U nadlenost resornog minsitarstva spada i sklapanje ugovora sa podnosiocem ponude. Sam ugovor o koncesiji sadri slijedee elemente: 1. 2. 3. 4. 5. 6. ugovorne strane; odluku o dodjeli koncesije; predmet koncesije; uslove, vrijeme i nain koritenja predmeta koncesije; depozite i druga jemstva vezano za izvrenje obaveza koncesionara; pravo nadzora nad obavljanjem koncesione djelatnosti i obavezu druge ugovorne strane da dopusti to pravo; 7. obavezu koncesionara u oblasti zatite i ouvanja ivotne okoline; 8. obavezu koncesionara a nakon isteka koncesije o prodaji koritenog dobra; 9. uslove i nain raskida ugovora; 10. nadlenost u rjeavanju sporova i 11. sankcije zbog nepridravanja uslovima koncesije sa pravom prestanka trajanja ugovora prije isteka ugovora. Sam ugovor o koncesiji se sklapa se na odreeno vrijeme a najdue na period od 30 godina. Duina trajanja koncesije se utvruje u ovisnosti od ekonomskog vijeka projekta. Ugovor o koncesiji se moe produiti bez ponovnog objavljivanja javnog poziva ali najdue do 50 godina a u sluajevima kada se pojave izuzetne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za period za koji teba dui vremenski period. Prenos koncesije nije dozvoljen na drugo lice, odnosno na drugog subjekta prava, bez saglasnosti Vlade SBK. Ve je napomenuto da se ovaj postupak ne odnosi na privredno drutvo koje u obavljanju svoje djelatnosti koristi prirodno bogatstvo, dobro u optoj upotrebi ili obavlja djelatnost od opteg interesa, a do stupanja na snagu ovog Zakona nije sklopilo ugovor o koncesiji. Ovo privredno drutvo sklopie ugovor o koncesiji bez sprovoenja postupka propisanog ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona izuzev za dobra u optoj upotrebi koja su predmet restitucije. Ugovorom o koncesiji se utvruje i posebna obaveza revitalizacije obnovljivog prirodnog bogatstva ili rekonstrukciej zemljita a u sluaj de se radi o neobnovljivom prirodno bogatstvo.

79

Sma ugovor o koncesiji prestaje na jedan od slijedeih naina: 1. istekom ugovorenog roka; 2. raskidom ugovora ili 3. otvaranjem steaja nad koncesionarem. Sa prestankom ugovora o koncesiji prestaje i pravo koncesionara na koritenje prirodnih bogatstava i dobara u optoj upotrebi. Sa danom prestanka koncesije, objekat, postrojenje i infrastrukturni objekti izgraeni za vrijeme trajanja koncesije postaju vlasnitvo SBK. Ugovor o koncesiji se moe raskinuti i prije isteka vremena utvrenog ugovorom u slijedeim sluajevima: 1. ako je koncesionaru pravosnanom odlukom suda zabranjeno obavljanje djelatnosti koja je predmet koncesije; 2. ako koncesionar nije u roku zapoeo, odnosno zavrio radove koje je trebao izvesti prema ugovoru; 3. ako koncesionar samovoljno napravi promjene na postrojenjima koja koristi pri ostvarivanju koncesije; 4. ako koncesionar ne odrava objekte i postrojenja ili samovoljno mijenja uslove pod kojima je dodjeljena koncesija i ako koncesionar ne plaa ili nerodovno plaa naknadu za koncesiju.

6.2.3. Mogua rjeenja

Na predmetima koncesije mogue je konstruisati slijedee modele koncesiono-pravnog odnosa: 1. 2. 3. 4. 5. koncesioniranje cijelog kompleksa; koncesioniranje dijela zemljita; koncesioniranje pojedinih djelatnosti i funkcija; koritenje metoda kombinacije koncesioniranja zemljita, djelatnosti i funkcija i koncesioniranje ostalih prirodnih bogatstava prema izraenom privrednom ineteresovanju; 6. prodaju dijela zemljita na kojem e biti izgraeni pojedini objekti a koncesioniranje zemljita radi upranjavanja sorptsko rkereativnih aktivnosti i 7. kombinacija metoda koncesioniranja zamljita sa prodajom dijela zemljita za vrste objekte; koncesioniranje zemljita za upranjavanje sportsko rekreativnih sadraja i obavljanje pojedinih javnih insfratsrukturnih funkcija od strane javnih subjekata. Pobrojani modeli se odnose iskljuivo na dravno zemljite ali takav pravni status ne iskljuuje uvoenje pojedinih privatnih operatora kao to nije iskljueno ni partnerstvo javnog i privatnog sektora. Ovo partnerstvo je i preporuljivo. U pogledu direktnih stranih ulaganja pregled zakonodavstva i legislativnih rjeenja pokazuje da su u Bosni i Hercegovini koncesije i direktna strana ulaganja povezani ekonomski i pravno. Izvori prava za direktna strana ulaganja primijenie se najprije

80

onda kada se kao koncesionar neposredno javlja strano pravno lice. Ukoliko se strano pravno lice javlja kao vlasnik domaeg pravnog lica koje trai koncesiju on podlijee pod direktnu primjenu propisa o direktnim stranim ulaganjima prema odredbama l. 2, st. 3 Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini.

6.2.4. Mogui organizacioni oblici privredne eksploatacije

Izbor organizacionog oblika obavljanja privredne djelatnosti u okviru budueg centra Sebei su odreene zakonskim rjeenjima. S druge strane ovo pitanje je omeeno i izborom oblika ureivanja buduih imovinskih odnosa u okviru samog centra. U skaldu sa izloenim predlau se slijedea varijantna rjeenja. Koncesiono ureivanje meusobnih odnosa Prvi oblik je koncesiono ureivanje odnosa. Predmetno zemljite-nekretnine bi se javile kao predmet koncesije ili kao koncesiono dobro. Poto se radi o nekretninama u dravnom vlasnitvu kao koncesionar se moe javiti: 1. svako pravno lice koje je osnovano prema posebnom zakonu u Federaciji BiH; 2. svako pravno lice u vlasnitvu domaeg i/ili stranog pravnog lica kome se dodjeljuje ugovor o koncesiji i koje sprovodi ugovor o koncesiji u skladu sa odredbama Zakona o koncesijama. Prema, samo ukratko, izloenim rjeenjima preferira se da postojee zemljite bude predmet koncesije te da se na istom konstituie zaseban pravni subjekt gdje e, u poetku veinski vlasnik biti dravni subjekt a u ovom sluaju to je SKB. Ostatak svojinskog uea bi se nalazio na privatnim privrednim subjektima koji bi imali ineterse za ulaganjem u ovaj projekat. Ovakav koncept bi predstavljao simbiozu javnog i privatnog sektora ime bi se, sa jedne strane osigurao uticaj dravnog sektora, a sa druge strane bi se obezbijedila privatna inicijativa koja bi omoguila i privlaenje neophodnih novanih sredstava. Sam koncept odnosa javnog i privatnog sketora bi se mogao rijeiti na razlite naine, odnosno sa razliitim oblicima kontribucija. Pod samim kontribucijama se, u ovom sluaju, podrazumijeva razliiti oblici uea u zasebnom privrednom drutvu a to se, opet, ogleda u razliitim vrstama uea u novanom obliku ili izraenom u stvarima i/ili pravima. U svakom sluaju najozbiljnije treba razmotriti mogunost prodaje manjeg dijela zemljita u dravnom vlasnitvu privatnim subjektima i operaterima koji bi izgradili vrste objekte a koji e biti u funkciji osnovne djelatnosti centra. Ova prodaj treba da se sprovede u skladu sa zakonskim procedurama i u obimu koji nee ugroziti osnovnu namjenu umskog zemljita. Cijeli postupak bi pratila i adekvatna promjena namjene dijela zemljita iz umskog u graevinsko. Ovakvom bi se politikom osiguralo privlaenje privatnog kapitala i potencijalne klijentele a postigao bi se i zavidan nivo pravne sigurnosti u predmetno ulaganje. Konstituisanje zasebnog privrednog subjekta bi se izvrilo u skladu sa odredbama Zakona o privrednim drutvima i Zakona o javnim preduzeima u Federaciji BiH. Organizovanje se moe izvriti samo u obliku drutva ograniene odgovornosti ili dionikog drutva. Izbor treba prepustiti osnivaima pri emu treba voditi rauna o prednostima koje sa sobom nosi svaki od ova dva oblika kapitalnog organizovanja

81

privrednih drutava. Izbor drutva ograniene odgovornosti vodio bi do jednostavnijeg organizovanja, breg odluivanja i niih trokova privrednog djelovanja. Dioniko drutvo bi dovelo do vee trine eksponiranosti te mogunosti da se kroz pogodnosti dioniarstva privue dodatni kapital. Za ovo je, istina, potreban dui vremenski period kao i odgovarajue pozizitvno poslovanje kroz izvjestan vremenski period te prisutnost na tritu. Samo dioniarstvo moe imati negativne konotacije jedino u smislu velikih trokova poslovanja s obzirom na zakonsku obavezu postojanja zakonom utvrenih organa. Jedna od prednosti dioniarstva, a u sluaju partnerstva javnog i privatnog sektora, je to to dioniarstvo dovelo do neizbjenog uticaja regulatornih dravnih organa a to je u sluaju koirtenja prirodnih resursa i poeljno. Partnerstvo javnog i privatnog sektora Drugi mogui obik privrednog organizovanja bi iao takoer ka partnerstvu javnog i privatnog sektora i to na taj nain da se drava pojavi sa koncesijom dobra u optoj upotrebi kao svojim ueem,a da se privatnom sektoru u potpunosti prepusti ulaganje novanih sredstava te izgradnja objekata i prateih turistikih, sportskih i rekreacionih sadraja. Ovdje bi se svaki ulaga javljao sa svojim zasebnim privrednim drutvom a izbor oblika organizovanja ovisi od volje vlasnika samog privrednog drutva. u okviru ovog koncepta mogla bi se vriti i druga kombinacija u kojoj bi javni sektor mogao odravanje pojedinih javnih infrastrukturnih sadraja da prepusti privatnim operaterima. Zajedniko finansiranje projekta Trea mogunost se javlja na taj nain da privatni sektor organizuje i finansira izgradnju svih objekta i pripadajuih terena i sadraja a da dravni sektor bude nosilac pojedinih infrstrukturnih projekata. Radilo bi se o izgradnji saobraajnica i pripadajue infratsrukture koju bi finansirala drava i koja bi, s obzirom na svoju pravnu prirodu, ostala u dravnom vlasnitvu. Oko daljeg odravanja ove pripadajue infratsrukture mogua su dva scenarija i to slino kao u prethodnom sluaju. Prvi je da vlasnik vri njeno odravanja a drugi je da se njeno odravanje prepusti pod koncesiju nekom privatnom privrednom subjektu. Ostale mogunosti Pored ovoga svaki od pomenutih oblika organizovanja moe da ukljuuje neki od oblika prisustva stranog kapitala samo u formi privrednog drutva. Inostrani ulagai moraju, po principu nacionalnog tretmana, da imaju isti pravni tretman kao i domaa, odnosno nacionalna privredna drutva. Kao posebna mogunost je javlja da se SBK javi kao osniva zasebnog javnog preduzea. Potp bi to preduzee u buduem poslovanju koristilo prirodna bogatstva i dobra u optoj upotrebi, pristup konkurenata privrednim i turistikim resursima mogao bi biti pravno onemoguen. Ovo bi dovelo do toga da se javno preduzee pojavi kao iskljuivi davalac pojedinih turistikih usluga pri emu bi ovo javno preduzee imalo posebne povoljnosti ime bi ostvarivalo monopolski poloaj. Ova varijanta u sebi nema ekonomske loginosti poto bi teko bilo oekivati da cjelokupan projeka finansijski izvede sam SBK. Ovo bi bilo nepovoljno i naspram injenice da se kod ovakve vrste privredne djelatnosti, a tako kau i uporedna iskustva, dravni skeotr ne pojavljuje kao ekonomski uspjean organizator i privrednik.

82

Druga je opcija da se izvri organizovanje javnog preduzea, odnosno privrednog drutva, u dravnoj i privatnoj svojini a to ima za jedan od osnovnih ciljeva da se omogui ulazak privatnog kapitala u sam projekat. Ovim se stvaraju uslovi za oivljavanje privatne inicijative i postizanje efikasnog i rentabilnog poslovanja budueg javnog preduzea, odnosno privrednog drutva. Ovakav nain organizovanja omoguava osnivanje javnog preduzea u mjeovitoj svojini. Osnivaki kapital bi bio preteno i djelimino u dravnom vlasnitvu. Dravni kapital koji bi se unio u preduzee bi se odnosio na vrijednost prirodnih bogatstava i dobara od opteg interesa koji je povjeren preduzeu na koritenje. Zavisno od stratekih ciljeva koje SKB eli postii u buduem preduzeu treba i da se odredi i visina dravnog kapitala u njemu. Ona moe biti u visini vrijednosti prirodnih bogatstava i dobara od opteg interesa datih na koritenje preduzeu, ali i u nekoj drugoj visini koja omoguava da veinski vlasnik (najmanje 51%) preduzea bude SKB. U onom sluaju kada bi SKB odabrao kao rjeenje da ima odluujui uticaj u poslovanju preduzea i da bude veinski vlasnik, po osnovu osnivakih i vlasnikih prava, imenovao bi veinu lanova nadzornog odbora i zadrao pravo da imenuje i razrijei direktora preduzea ali i eventulane kontrolne organe u ovisnosti da li bi se osnivalo drutvo ograniene odgovornosti ili dioniko drutvo. Profit koji bi bio ostvaren dijelio bi se proporcionalno visini uloenog kapitala izmeu osnivaa. Ostali meusobni odnosi bi se uredili osnivakim aktom u duhu pobrojane legislative u Bosni i Hercegovini.

83

7. KONCEPT REALIZACIJE I ORGANIZACIJE

Na osnovu Analize (posebno dijela koji se odnosi na konkurente), Sebei ima potencijal da postane BH turistiki centar. Snana uprava je neophodna na osnovu aktuelnih trendova u vodeim planinskim centrima, samo oni koji imaju snanu upravu uspijevaju poslovati uspjeno.

7.1.

Opti uslovi za uspjean razvoj

Proirivanje drumskih veza; Proirivanje sarajevskog aerodroma i njegovih avio veza (helidrom); Djelotvorni pravni propisi u vezi sa izgradnjom novih objekata; Razvoj opte infrastrukture (elektrina energija, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadom) u skladu sa planom turistikog razvoja.

Sljedee take bi sasvim sigurno pomogle uspjenom razvoju destinacije:

Turistika vizija Vizija destinacije je ograniena potencijalima kojima lokalitet raspolae, a posebno atraktivnim, komunikativnim i receptivnim faktorima. Optimaln obim se moe ostvariti ako se utvrdi diferencirana prednost u odnosu na druge destinacije u okruenju. Analize upuuju na jake strane koje treba osnaiti i slabe koje bi trebalo ublaiti, a to je temeljna pretpostavka objektivne ocjene trine pozicije. Vizija mora anticipirati promjene iz okruenja i mora ispuniti oekivanja turista. Utvrivanje vizije je esto teko, bolno i riskantno (Drucker). Vizija mora biti realna i motivirajua i bitno diferencirana u odnosu na konkurenciju. Vizija mora biti takva da su svi uesnici potpuno usredsreeni na rezultat. Potrebno je uvaiti SMART princip (specifinost, mjerljivost, suglasnost, realnost i vremensku orijentaciju). Unaprijediti ekonomsku i drutvenu korist koja proizlazi iz razvoja turizma, onih vidova koji donose najvie koristi destinaciji Sebei za lokalni ekonomski razvoj, odnosno za otvaranje radnih mjesta, poveanje ukupnog domaeg proizvoda. Promovirati Sebei kao turistiku destinaciju atraktivnu, ekonomski, ekoloki i socijalno odrivu, sa jasnom odgovornou za skladan socijalni, kulturni i ekonomski razvoj, koja e pruiti turistima zadovoljstvo, emociju, iskustvo i zdravlje tokom cijele godine. Promovirati Sebei kao destinaciju unutar i oko koje se razvijaju dobri sistemi komunikacija i koja se temelji na partnerstvu javnog-privatnog-socijalnog sektora u izgradnji turizma sa ljudskim likom sa jasnim i snanim ekonomskim efektima na lokalni ekonomski razvoj. Koncpet razvoja destinacije temeljiti na razmiljanju, paljivom promiljanju, kratkim koracima, step by step, kontroli, regulaciji, optimalnom i dugoronom uvaavanju opih interesa, integralnom pristupu, orijentaciji na vrijednosti, orijentaciji na kvalitet i humani, kompetitivni, potpuni razvoj. Strategiju razvoja Sebeia kao turistike destinacije trebalo bi da odreuju planiranje prije razvoja, razmiljanje o konceptu, holistiko planiranje, razvoj lokalne ekonomije, 84

odgovoran odnos prema zemljitu, potencijalima lokaliteta Sebei, gradnji koja uvaava prihvatni kapacitet lokacije, koritenje postojee nezaposlene radne snage, valorizacija ekonomskih i drugih vrijednosti lokaliteta, uvanje i optimalno koritenje prirode. Okvir za politiku razvoja destinacije Sebei trebao bi se fokusirati na izabrane potroae, unaprjeenje kvalifikacione strukure nezaposlenih (znanja, vjetina), unikatnu ponudu, prodaju s panjom i turizam kao novu i alternativnu mogunost lokalnog ekonomskog razvoja Novog Travnika. Razvoj sistema upravljanja na nivou destinacije i priprema izrade Master plana za razvoj turizma. Glavni nosioci pozicioniranja: Turistiki proizvod za zimski proizvod; Turistiki proizvod posveen porodicama tokom cijele godine; Planinski wellness; Seminari i konferencije; Zabava i akcija tokom cijele godine.

7.2.

Koncept realizacije projekta

Jedan od moguih koncepata realizacije projekta Sebei jeste partnerstvo javnih organa i privatnih investitora, poznat kao francuski model planinskog razvoja. Ovaj koncept realizacije baziran je na jednom od moguih organizacionih oblika privredne eksploatacije projekta prezentiranom u pravnom dijelu studije 19. Model bi podrazumijevao ugovorom definiranu podjelu nadlenosti izmeu privatnih invenstitora i javnih organa, a sukladno sljedeim principima: Podjela investicionih ulaganja izmeu privatnih investitora i javnih organa; Definiranje perioda eksploatacije/koritenja (koncesije) centra Sebei (u materijalnom i finansijskom smislu); Jasno definiranje obaveza javnog i privatnog sektora u procesu investiranja; Preciziranje uloge privatnog investitora u pogledu zemljita i imovine (vlasnik nakon kupovine ili menader prava na izgradnju); Definiranje prava i obaveza javnih organa i privatnih investitora u upravljanju centrom; Definiranje prava i obaveza javnih organa i privatnih investitora kod odravanja javnih prostora i infrastrukture.

Ovakav koncept trebao bi rezultirati aktivnom podrkom i adekvatnim podsticajima od strane javnih organa u angairanju privatnog kapitala za investiranje u fiksnu imovinu centra. Javni organi moraju biti aktivno involvirani u cijelom periodu realizacije projekta. Privatni kapital bio bi angairan u:
19

Pravni dio 1.2.4.3. Zajedniko finansiranje projekta

85

Finansiranje razvoja rekreativnog smjetajnog objekta - za iznajmljivanje; Finansiranje turistike infrastrukture; Finansiranje pratee infrastrukture i opreme (maine, parking prostori, naplatne kuice i sl.); Finansiranje drugih komplementarnih sadraja.

Sebei bi trebao biti multifunkcionalna turistika destinacija, sa to irim spektrom ponude sportsko-rekreativnih proizvoda/usluga. Sukladno tome, Sebei moe iriti svoju ponudu kroz irenje ponude turistikih proizvoda/usluge: Zimske sportskorekreativne aktivnosti - alpsko skijanje (nor. kros, snjeni park, ski-motor); nordijsko skijanje, ture, snowboard i sl. Ovaj proizvod trebao bi biti prilagoen ukupnoj potranji koja podrazumijeva ekstremne sportove, rekreaciju i obuku. Uzimajui u obzir sve ranije prezentirane karakteristike predjela Sebeia, zimski sportovi bili bi osnova ponude, meutim ne i jedina ponuda. Takoer, tu su i rekreativne aktivnosti jer Sebei predstavlja i prirodnu atrakciju. Kod nas polako ulaze i neke inovativne aktivnosti kao to su geoturizam, aktivnosti u umi (gledanje ptica, etnje, vonje biciklima) itd. Ostala ponuda podrazumijevala bi ugostiteljstvo, trgovinu, usluge, graditeljstvo, zanatstvo i poljoprivredu20. Realizacija projekata Sebei zahtijeva nekoliko kategorija velikih ulaganja i to: Infrastruktura; Ski liftovi; Ureenje ski staza; Proizvodnja vjetakog snijega; Smjetajni kapaciteti. Infrastrukturna ulaganja Pod infrastrukturom podrazumijevamo ulaganje u puteve (asfaltiranje 7 km puta), zatim ulaganje u vodovod i odvod otpadnih voda, izgradnja elektro mree te izgradnja telekomunikacionih sistema na podruju Sebeia. Infrastrukturna ulaganja su trokovi projekta za koje se ne moe oekivati ulaganje privatnog sektora iz razloga nemogunosti ostvarivanja adekvatne stope povrata na ulona sredstva. Dakle, segment ulaganja u infrastrukturu oekuje se da preuzme javni sektor, u prvom redu lokalna zajednica, te vii nivoi vlasti u BiH. Sukladno navedenim spoznajama, finansiranje infrastrukture bi teklo sukladno rasporedu datom u narednoj tabeli.

Tabela 24: Pregled osnovnih infrastrukturnih ulaganja na Sebeiu i njihovih izvora

20

Vidi dio studije 2.7. Sinergetski efekti turizma sa ostalim granama privrede

86

Rb 1. 2. 3. 4. 5.

OPIS ULAGANJA Putevi Vodovod Odvod otpadnih voda Elektro mrea Telekomunikacioni sistemi

ULAGA Opina, Kanton, FBiH Opina, Kanton Opina, Kanton Opina, Kanton, FBiH Opina, Kanton, FBiH

Ulaganja u ski liftove i ski staza Dimenzije ski podruja moraju biti usklaene sa smjetajnim kapacitetima i tritem. Takoer, potrebno je uzeti u obzir i preferencije trita skijaa u pogledu kreiranja staza. Prema analizi ponaanja skijaa na Alpama, potrebno se fokusirati i na segment lakih staza jer21: 24% skijaa koriste staze prosjenog nagiba < 15%; 64% skijaa koriste staze prosjenog nagiba od 15 30%; 9% skijaa koriste staze prosjenog nagiba od 30 35%; 3% skijaa koriste staze prosjenog nagiba > 35%. Razvoj staza bi mogao tei sukladno slijedeem: Kreirati ski podruja gdje se nalaze staze nagiba 15 30%; Kreiranje ski podruja tako da se oblikuju staze poput terasa kako bi se postigao prosjean nagib; Napraviti vjetako jezero kao rezervoar vode od kojeg bi se pravio vjetaki snijeg; Napraviti mreu za vjetaki snijeg.

Proizvodnja vjetakog snijega Proizvodnja vjetakog snijega je neophodna za puno funkcioniranje jednog zimskog centra. Sukladno tome neophodno je investirati u razoj kapaciteta za proizvodnju vjetakog snijega. U tom smislu, po jednom hektaru je potrebno 4.500 m vode za itavu sezonu da bi se napravio snijeni pokriva od 90 cm (po 30 cm snijega tri puta tokom sezone). Za pravljenje vjetakog snijega, potrebno je izgraditi vjetako jezero na Sebeiu. Za pravljenje vjetakog snijega, potrebno je prije svega ustanoviti koji kapacitet jezera treba biti. Izvori finansiranja

21

Anon (2007): Biznis plan za podruje Igman-Bjelanica-faza 3-organizacija i plan projekta. Sarajevo (radna verzija), p 66.

87

Izvore finansiranja moemo podijeliti na privatne i javne. Privatni izvori su investicije domaih i inostranih investitora dok su javni, izvori iz opinskih i viih nivoa vlasti. Privatni investitori Privatne investitore dijelimo na domae i inostrane. Domai investitori e vjerovatno biti uglavnom zainteresirani za ulaganja u privatne smjetajne objekte/vikendice. Ovi investitori bi kupovali zemlju od Opine te bi sukladno planu izgradnje dobijali adekvatne dozvole za izgradnju eljenih objekata. Mogua opcija realizacije ovih aktivnosti jesu i koncesije. Inostrani investitori se mogu oekivati iz susjednih zemalja, a posebno iz Hrvatske. Sukladno ve ispoljenim interesima investitora iz Hrvatske, potrebno je razviti posebne odnose saradnje, koji bi rezultirali podsticajnim mjerama i podrci investitorima posebno od lokalnih struktura vlasti Novog Travnika. Javni organi Opinski budet od blizu tri miliona KM godinje ne moe se smatrati znaajnim izvorom finansiranja, posebno kada se u obzir uzme injenica da se na kapitalni dio budeta odnosi svega 15% ili blizu 500.000 KM. 22 Sukladno tome, samo dio ovih sredstava je mogue u budunosti izdvajati kao investiciona ulaganja u Sebei. Pored toga, aktiviranjem projekta Sebei mogu se oekivati dodatni izvori finansiranja za Opinu. Ovdje se misli na prihode koji e se javiti po osnovu prodaje zamljita za izgradnju privatnih objekata/vikendica kao i po osnovu raznih dozvola za izgradnju istih. Kod ovog izvora bitno je posebno obratiti panju na nain ili koncept prodaje (davanje na upotrebu) zemljita Opine. Naime, iskustva sa drugih slinih lokaliteta pokazala su da nakon aktiviranja prodaje ovakvog zemljita, cijene istog poinju rasti. Sukladno tome, istiemo primjer Bjelanice gdje je cijena zemljita sa 40 KM/m2 prilikom putanja na trite (2005.), isto u 2007. godini doseglo cijenu od 700 KM/m2, to je poveanje od 17 puta. Ipak, treba napomenuti da je iskustvo Bjelanice pokazalo da ovakvo interesovanje ne mora biti prisutno odmah po objavi prodaje zemljita23. Dakle, najbolji model bio bi da se na trite strogo kontrolirano i planski puta dio po dio zemljita. Sukladno tome, po fazama bi se mogli generirati znatno vei prihodi. Meutim, veoma je bitno naglasiti da se navedena sredstva trebaju strogo preusmjeravati samo u projakat Sebei (na primjer na neki podraun) kako nebi dolo do odliva ovih sredstava i nepostizanja eljenog efekta iz prodaje istog.

Vii nivoi vlasti

22 23

Izvor: intervju sa pomonikom naelnika Blagunom Lovrinoviem 03.09.2007. Naime, na prvi tender za prodaju zemljita na Bjelanici po 40 KM se nije javio niko, te su se prvi interesanti pojavili prilikom raspisivanja drugog tendera.

88

Odreeni fondovi Kantona i FBiH predstavljaju znaajan izvor finansiranja za infrastrukturne projekte opina. Sukladno tome, Opina bi trebala u najkraem periodu aplicirati na navedene fondove. Meutim, bitno je napomenuti da ovo nisu sigurni izvori finansiranja i da ih je nemogue planski i precizno odrediti, te sukladno tome i predvidjeti njihovo dalje usmjeravanje u konkretne aktivnosti.

7.3.

Koncept organizacije projekta

Koncept Sebei podrazumijeva poslovnu logistiku (administrativni ured) koji se stavlja na raspolaganje turistima u pogledu niza rekreativnih aktivnosti i usluga. Sebei bi bio organiziran kao subjekt koji upravlja svim aktivnostima i imovinom centra, ukljuujui i pruanje neophodne logistike i potpore. Ovaj subjekt bio bi pod nadlenou javnih organa ukljuujui i participaciju privatnog segmenta. Izgled organizacije mogao bi biti slijedei:
Shema 2: Organizacijska struktura centra Sebei
Frontofficeglavni glavni(reprezentativni) (reprezentativni) Frontoffice ured ured

Glavnauprava uprava Glavna

Odjelza zafinansije finansijei i Odjel administraciju administraciju

Odjelza zaprodaju prodajui imarketing marketing Odjel

Odjelza zazimske zimskeaktivnosti aktivnosti Odjel

Zimskiobjekti objektii iostala ostala Zimski infrastruktura za zimske infrastruktura za zimske aktivnosti aktivnosti

Odjelza zaljetne ljetneaktivnosti aktivnosti Odjel

Ljetniobjekti objektii iostala ostala Ljetni infrastruktura za ljetne aktivnosti infrastruktura za ljetne aktivnosti

Smjetaji iostale ostaleusluge usluge Smjetaj

Glavna uprava Sebei kao i svaka druga organizacija zahtjeva menadment koji bi predstavljao centralni organ za nadlenost nad itavom lokalitetu. Ovaj organ bi upravljao svim ostalim odjelima kojima se ne bave ostali odjeli zadueni za operativne poslove. Glavna uprava e biti povezana sa svim ostalim odjelima kako bi se osiguralo efikasno funkcioniranje centra Sebei. Dakle, menadment nee biti posebno vezan za bilo koji odjel, ali e imati zadatke koji su vezani za druge odjele, te cjelokupan centar (dravanje i voenje lokaliteta -javna podruja, upravljake aktivnosti i odravanje javne imovine). Ovaj ili slian organ bi se trebao to prije organizirati, kao posebno tijelo ili kao odjel u Opini Novi Travnik. Naime, on bi obavljao aktivnosti na pripremi i organizaciji pojedinih faza realizacije projekta Sebei i bio bi aktivno involviran u ovaj projekat od njegove ideje do realizacije.

89

Odjel za finansije i administraciju Ovaj Odjel bio bi podrka u radu ostalim odjelima i Glavnoj upravi. Adminisrativni dio vodio bi administrativne aktivnosti za cio lokalitet, dok bi finansije bile angairane na praenju i realiziranju aktivnosti vezanih za finansijske tokove turistikog aktiviranja Sebeia. U konceptu realizacije projekta kao partnerstva javog i privatnog kapitala, ovaj odjel bi uglavnom bio usmjeren na aktivnosti vezane za javni dio imovine. Odjel za prodaju i marketing Ovaj odjel bi relizirao marketing aktivnosti za projekat Sebei ime bi pruao potporu i privatnom segmentu u irenju trita i privlaenju novih klijenata. U nadenosti ovog odjela bile bi sve aktivnosti oko pripremanja marketing planova te praenja njihove realizacije kao i razvoj brenda i promotivne aktivnosti. Sukladno tome, ovaj odjel bi imao jako frekventnu komunikaciju sa tritem, nadlenom turistikom zajednicom te javnim organima. Odjeli za zimske i ljetne aktivnosti Specijalizacija odjela na Odjel za zimske i Odjel za ljetne aktivnosti je od sutinskog znaaja zbog razlika u ponudi proizvoda kao i u trinim segmentima koje zadovoljavaju aktivnosti svakog od odjela. Sukladno tome, organizacija osoblja i potreba za njim ne mora biti ista za ove oblasti, to znaajno moe da utie na racionalizaciju i bolje ekonomsko-finansijske rezultate. Osnovne aktivnosti ovih odjela bile bi adekvatno upravljanje i odravanje imovinom iz njihove nadlenosti.

90

ZAKLJUCI I PRIJEDLOZI
Na osnovama prethodno prezentirane studije mogue je donijeti sljedee zakljuke i preporuke: Orjentacija turizma na Sebeiu bi trebala ii u smijeru turistike ponude 365 dana u godini; Potrebno je to prije izvriti detaljnu analizu lokaliteta Sebeia, odnosno uraditi prethodne studije; Posebno obratiti panju na ekologiju istraiti kvalitet tla te uticaj na biljni i ivotinjski svijet; Posebno se fokusirati na ciljne grupe prezentirane u studiji; Potrebno je imenovati osobu nadlenu/zaduenu za praenje i analizu izrade studija i realizacije projekta; Potrebno je pratiti i evidentirati interese, tranju, te posjete turista Novom Travniku, odnosno BiH; Potrebno je uraditi Master plan lokaliteta Sebei; Potrebno je pripremiti idejna rjeenja koja bi pratila potencijale Sebeia i rjeenja Master plana; Potrebno je pratiti konkrenciju iz okruenja (planinski turistiki centri u BiH), koja je u narednoj godini planirala oko jednu milijardu eura ulaganja samo u renoviranje i proirenje turistike ponude; Potrebno je pripremiti nekoliko malih projekata, kao to su projekat Vilinska peina, Jahanje, Stari zanati, Birdwaching, koji su meusobno komplementarni, ali i komplementarni sa buduim razvojem destinacije; Opina Novi Travnik u ovoj fazi moe planski i sitemski ui u realizaciju prodaje zemljita za privatne objekte/vikendice te iz prihoda generiranih po osnovu ovih aktivnosti finansirati naredne faze realizacije projekta Sebei.

Izrada Studije opravdanosti izgradnje turistikog sportsko-rekreacionog centra na lokalitetu "Sebei" podrazumijeva kompleksan, osjetljiv, multidisciplinaran i simultani pristup u elaboriranju ove problematike, koji pretpostavlja izradu, diskusiju i usvajanje Master plana i idejnih rjeenja kljunih infrastrukturnih objekata (saobraajna, komunalna, turistika infrastruktura). Rije je o tzv. green field projektu razvoja planinskog, zimskog i ljetnjeg kapaciteta (resorta) na lokalitetu "Sebei". Bez ove dvije studije nije mogue seriozno pristupiti analizi opravdanosti ovako jednog ambicioznog i skupog projekta. Naime, metodoloki pristup analizi trine i ekonomsko-finansijske opravdanosti ovakvog kompleksnog projekta, nalae prethodnu izradu navedenih projekata i studija. U tom smislu projekti bi se trebali fokusirati na elaboriranje slijedeih kljunih podruja i zadataka: Optu situacionu analizu uslova ukljuujui analizu lokalnih preferencija i interesa; Trinu i benmarking analizu projekta; Fiziku evaluaciju podruja s procjenom tehnikih mogunosti razvoja turistiikih i sportsko-rekreativnih kapaciteta, a posebno zimskih skijalita s prijedlogom konkretnih staza i liftova; 91

Tehniku koncepciju i projektovanje ukupnih smjetajnih i odmorinih kapaciteta; Konaan prijedlog fizikog master plana koji ukljuuje ukupnu infrastrukturu i prijedlog smjetajnih i odmorinih kapaciteta; Marketinki plan sa prijedlogom strategija i razvoja proizvoda; Biznis plan, i konano; Zavrni izvjetaj projekta s prijedlogom upravljakog modela i planom implementacije.

Na nivou studije potencijalne opravdanosti projekta, u metodolokom smislu, mogue je dati samo kvalitativne ocjene i prijedloge buduih sadraja, dok davanje kvantitativnih parametara koji se tiu trinog, tehniko-tehnolokog i finansijskog dijela, upravo zahtijeva raspolaganje sa konkretnim podacima koji se tiu gore navedenih i prethodno zavrenih studija. Ovo pogotovo to realizacija slinih projekata koji se namjeravaju ili se ve rade u okruenju (Jahorina, Bjelanica i dr.), pokazuje da je rije o vrijednostima projekata koje se kreu izmeu 300-400 miliona , to samo po sebi dovoljno jasno ilustruje nunu ozbiljnost u pristupu i pripremi potrebne tehnikotehnoloke i ekonomsko-finansijske dokumentacije. S obzirom na interes opine Novi Travnik da se na bazi rezultata ovako uraenog projekta pokrenu znaajne javne i privatne investicije, projekat treba tako strukturirati da osim elaboracije konceptualnog fizikog master plana predlae i obuhvatni poslovni plan, kako bi se mogao zapoeti pregovaraki proces s potencijalnim investitorima.

92

LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Anon (2002): Vodi kroz opinu i grad Novi Travnik. Opina Novi Travnik, TZ SBK, Novi Travnik, (materijal u pripremi) Anon (2003): Regionalni masterplan za turizam. DEG, Keln Anon (2004): Regional Economic Development Strategy-Central BiH Economic Development. EURED, REZ, BiH Anon (2007): Bilten Statistiki pregled. Federalni zavod za zapoljavanje, Sarajevo Anon (2007): Biznis plan za podruje Igman-Bjelanica-faza 3-organizacija i plan projekta. Sarajevo (radna verzija) Anon (2007): Investment Opportunities for Sustainable Turism Businesses in BiH Background study. Orgalis, BCEOM, Sarajevo Anon (2007): Prostorna organizacija SRC Sebei regulacioni planovi vikend naselja (nacrt planova). Urbanistiki zavod BiH, Opina Novi Travnik, Sarajevo Anon (2007): Prostorni plan opina Novi Travnik 2026. (nacrt), opina Novi Travnik, Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo Anon (2007): Sebei dragulj prirode (prezentacija sa web strane opine Novi Travnik). Novi Travnik.

10. Anon (2005): Statistiki godinjak/ljetopis FBiH 2005. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 11. Anon (2007): Studija opravdanosti uspostavljanja industijskih zona u opinama regije centralna BiH-finalni draft. Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo 12. Anon (2007): Turistiki master plan za Jahorinu BiH. HYPO GROUP Alpe Adria, Kohl and Partner-turism counsultancy international, Sarajevo, Villach, Zagreb 13. Anon (2007): Your Gold Turist Guide Va zlatni turistiki vodi, 3. izdanje. Biznis informator, BiH 14. Anon: Phase: Identification and examination of potential projects (apendix) 15. Anon: Winter Resort in Bosnia and Herzegovina, Turizm Assotiation of Bosnia and Herezgovina, Sarajevo 16. Bibanovi Z. (2006): Turizam interes Bosne i Hercegovine, Rabic, Sarajevo 17. Bilen M. I Buan K. (2001.): Osnove turistike geografije. Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb 18. Clancy T. (2006): People and Place BiH. Buybook, Green Visions, Sarajevo 19. Milenkovi S. (2006): Meusobni odnosi turizma i ivotne sredine. Ekonomski fakultet Kargujevac-Univerzitet Kragujevac, Kragujevac 20. Pirjevec B. (1998): Ekonomska obiljeja turizma. Golden marketig, Zagreb

93

Prilog 1. Karta Bosne i Hercegovine

94

Prilog 2. Mrea eljeznice u BiH

95

Prilog 3. Panevropska mrea koridora prema Treoj panevropskoj konferenciji o prometu Helsinki 1997.

96