2.

iro kompasi
Opcenito o zvrku
iro kompas je instrument koji za identifikaciju meridijana koristi odredena fizicka svojstva masivnog tijela koje rotira (iroskopa ili zvrka). Pojavio se u prvoj dekadi XX st. za potrebe polarnih ekspedicija. iroskop je dinamicko tijelo koje slobodno rotira velikom brzinom. Najcece je izveden kao simetricni rotor s velikom obodnom brzinom koji je ovjeen u kardanskom sustavu (slika 9).

Slika 9.
Os rotacije zvrka je glavna ili osnovna os (broj 1 na Osi u kojima su ucvrceni prstenovi kardanskog sustava su horizontalna ekvatorijalna os (broj 2) i vertikalna ekvatorijalna os (broj 3). Kod zvrka s tri stupnja slobode sve se osi sjeku u istoj tocki, tako da je takav zvrk uravnoteen. Zvrk pokazuje dva osnovna svojstva, inerciju i precesiju . Inercija je svojstvo iroskopa da os rotacije uvijek zadrava isti smjer u prostoru, o tome u kojem smjeru se postavila platforma na koju je zvrk s tri stupnja slobode pricvrcen. Pri tome to svojstvo zvrk zadrava s obzirom na sva kretanja, pa tako i na kretanja Zemlje, to znaci da ce os rotacije zvrka zadrati pravac u prostoru neovisno i o kretanjima Zemlje. Precesija je svojstvo zvrka da se os rotacije otkloni za 90 od smjera djelovanja sile koja djeluje na tu os. Ta dva osnovna svojstva iskoritena su za rad iro kompasa: ogranicavanjem slobodnog rotiranja zvrka postie se da se os rotacije postavlja u prevcu meridijana. Za postavljanje osi rotacije u horizontalni poloaj na os rotacije djeluje se silom tee, a za usmjeravanje u meridijan sila ustrajnosti u smjeru rotacije Zemlje.

Inercija (ustrajnost)
To je svojstvo iroskopa da njegova glavna os (os rotacije) zadrava nepromjenjen poloaj u prostoru. Inercija je definirana momentom kolicine kretanja zvrka (H):

H=I

kg m2 s 15

I je moment inercije koji je ovisan o masi zvrka (m) i polumjeru mase zvrka (r):
I = mr

S obzirom da zvrk ima oblik krunog prstena s unutranjim polumjerom (r1) i vanjsim poolumjerom (r2), srednji je polumjer zvrka r = (r1 + r2)/2 :
I = m

r1 + r2 2

W je kutna brzina, ovisna o broju okretaja u minuti (n):

= 2 pn

Uvrtavanjem dobije se moment kolicine kretanja zvrka:

r + r2 H = I = m 1 2 p n = m (r1 + r2 ) p n 2

Ako se broj okretaja izrazi u sekundi:

H =

m (r1 + r2 ) p n 60

Prema tome moment kolicine kretanja ovisi o: masi zvrka (m) broju okretaja (n) rasporedu masa to vie prema obodu (r1 r2) Povoljan kineticki moment iro kompasa u praksi se postie izborom zvrka male mase i velikog broja okretaja (Anshtz) ili zvrka velike mase i malog broja okretaja (starija verzija irokompasa Sperry). Ako se na ekvatoru glavna os iroskopa s tri stupnja slobode usmjeri horizontalno prema istoku rotacijom Zemlje ona ce se stalno izdizati iznad horizonta s obzirom da zauzima nepomican poloaj dok Zemlja rotira. Da bi se vratila u prethodni poloaj Zemlja mora izvriti jednu rotaciju u vremenu trajanja tropskog dana (23:56:04). S obzirom da opaac na ekvatoru ne doivljava rotaciju Zemlje kao stalnu izmjenu vlastitog poloaja u prostoru, njemu ce se ciniti da se os iroskopa uzdie iznad horizonta i da krui u ravnini koja je okomita na ravninu horizonta. Ako se os iroskopa u 0 sati orjentira paralelno s horizontom i prema istoku u est sati os ce biti okomita na ravninu horizonta i pokazivat ce poloaj zenita. U 12 sati os ce ponovo biti horizontalna, ali ona strana osi koja je prije bila orjentirana prema istoku sad ce biti orjentirana prema zapadu itd (slika 10.)

16

Slika 10.
Ako se na ekvatoru glavna os iroskopa s tri stupnja slobode usmjeri horizontalno prema sjeveru ona ce se stalno pokazivati sjever (slika 11).

Slika 11.
Ako iroskop koji je na ekvatoru usmjeren u pravcu pola promijeni geografsku irinu sjeverni kraj njegove glavne osi izdignut ce se iznad a ako se os rotacije iroskopa na nekoj geografskoj irini usmjeri prema istoku, rotacijom Zemlje njegova ce glavna os pratiti nepomicnu tocku na nebeskoj sferi i elipticku putanju zatvorit ce za vrijeme jednog zvjezdanog dana (slika 12).

Slika 12.
Ako se os rotacije iroskopa na nekoj geografskoj irini usmjeri prema sjeveru, rotacijom Zemlje njegova ce glavna os pratiti kretanja Zemlje (slika 13).

17

Slika 13.

Prema tome iroskop s tri stupnja slobode koji koristi samo svojstvo inercije (ustrajnosti)ne moe se koristiti kao kompas.

Precesija
Precesija je svojstvo iroskopa da se pod utjecajem neke vanjske sile os rotacije otklanja za 90 od smjera djelovanja sile. Ako sila djeluje na vertilaknu os zvrka precesija ce postaviti os rotacije u horizontalnu ravninu. Ako sila djeluje na horizontalnu os precesija ce os rotacije postaviti u vertikalnu ravninu. Prema tome da bi se od iroskopa napravio kompas potrebno je nekom silom djelovati na vertikalnu os da bi se glavna os zvrka (os rotacije) postavila horizontalno, i u pravcu istok - zapad da se glavna os postavi u pravcu sjever - jug (u pravcu meridijana). U tu svrhu koriste se gravitacijska sila Zemlje za usmjeravanje osi u horizontalnu ravninu i sila ustrajnosti zbog rotacije Zemlje u smjeru istok - zapad za postavljanje osi irokompasa u meridijan. U stvarnim uvjetima iroskop se nalazi negdje na povrini Zemlje koja rotira oko svoje osi i u vremenu od jednog tropskog dana (86 164 sekunde izvri punu rotaciju od 2 radijana ili 360, pa prema tome rotira kutnom brzinom:
W= W=

2 p = 7,29 x 10-5 86 164 360 = 4,18 x 10-3 86 164

radijana u sekundi stupnjeva u sekundi

Kutna brzina predstavljena je vektorom paralelnim s pravcem osi rotacije zvrka. Na povrini Zemlje, na nekoj geografskoj irini vektor kutne brzine Zemlje paralelan je s osi Zemlje (slika 14).

Slika 14.
Na nekoj geografskoj irini na povrini Zemlje vektor brzine moe serastaviti na dvije komponente: horizontalnu W1 = W cos j vertikalnu W2 = W sin j Horizontalna komponenta pokazuje stalnu rotaciju horizonta, istocna strana horizonta se

18

sputa a zapadna podie pa postoji nagib horizonta koji je najveci na ekvatoru (najveca kutna brzina rotacije horizonta) a nema ga na polu. Linearna brzina neke tocke na ekvatoru (BE) moe se izracunati iz kutne brzine (W = 4,18 x 10-3 stupnjeva u sekundi) i polumjera Zemlje (6 366 729 m):
BE = 2 p r W

360

= 2 x 3,14 x 6 366 729 x

0,00418 = 464 360

m/ s

Ako se linearna brzina tocke ekvatora (izraena u metrima na sekundu) izrazi u cvorovima dobit ce se:

BE = 464 x 3600 = 1 670 400 [m/sat] = 902 cv

Linearna brzina neke tocke na odredenoj geografskoj irini (B) razlikovat ce se za vrijednost cosinusa geografske irine:

B = BE cos = 902 cos

Da bi se zvrk pretvotrio u irokompas kao precesijska sila koristi se ustrajnost zbog linearnog kretanja tocke na nekoj geografskoj irini u smjeru zapad - istok.

Pretvaranje iroskopa u irokompas

iroskop se u praksi koristi kao usmjerivac kojim je moguce krace vrijeme drati pravac kretanja, na primjer let avionom preko pola, ali se ne moe koristiti kao kompas. Ako se na nekoj geografskoj irini os rotacije zvrka postavi u ravninu horizontana, ali ne i u pravcu meridijana (poloaj a na slici 15), rotacijom Zemlje ona ce se postepeno izdizati iznad horizonta. Nagib osi rotacije moe se registrirati te iskoristiti za stabilizaciju ravnine osnovne osi u ravnini horizonta. Za to se koriste razna tehnicka rjeenja, najcece razni senzori gravitacijskog djelovanja, njihala ili balisticke posude. Ako se na os djeluje zakretnom silom osjetila nagiba os rotacije ce zbog precesije skrenuti prema meridijanu (tocka a na slici 15). Os rotacije ce biti usmjerena u meridijanu u tocki b, ali ce nastaviti kretanje prema zapadu (jer se os i dalje uzdie iznad horizonta). Kad se os rotacije poravna s ravninom horizonta precesijski moment ce prestati djelovati (tocka c), a kad os rotacije pocne ponirati pod horizont precesijski moment promijenit ce smjer, tako da opet usmjerava os rotacije prema meridijanu kojeg dostie u tocki d , a ciklus se dalje nastavlja. Da bi os rotacije ponovo zauzela isti pocetni poloaj (tocka a) mora proci 84,4 minute1. Na taj ce nacin os iroskopa oko pola opisivati elipticnu putanju cija ce velicina biti ovisna o otklonu od meridijana u trenutku pokretanja iroskopa.

To je period koje ima tzv Schlerovo klatno, naime oscilacije klatna - pod utjecajem zemljine gravitacijske sile - ovise o duini klatna i gravitacijskoj konstanti g. Ako bi klatno imalo duinu jednaku polumjeru Zemlje osciliralo bi s periodom od 84,4 minute. Zvrk kojem je, sputanjem teita ili nekim od ostalih nacina, ogranicen jedan stupanj slobode ponaa se kao klatno s gravitacijskom silom koja djeluje na vertikalnu os i oscilira s periodom Schlerova klatna.

19

Slika 15. Oscilacije osi rotacije oko pola zovu se nepriguene oscilacije i one bi se, protokom vremena, a zbog sila trenja u leajima iroskopa, ipak smanjivale do trenutka stabilizacije osi iroskopa u meridijanu. Tako bi se od zvrka s ogranicenim stupnjem slobode u vertikalnoj ravnini ipak mogao dobiti iro kompas, ali za stabilizaciju osi bilo bi potrebno mnogo vremena. Zbog toga se oscilacije priguuju umjetnim putem, tako da se odstupanja od meridijana u svakom ciklusu sve vie smanjuju do trenutka dok se os rotacije ne stabilizira u meridijanu. Pretvaranje iroskopa u irokompas moguce je na tri nacina: 1. djelovanjem na vertikalnu os sputanjem teita iroskopa (irokompas tipa Anshtz), 2. djelovanjem na vertikalnu dodavanjem iroskopu spojenih posuda (irokompas tipa Sperry), 3. djelovanjem na vertikalnu os elektricnim korektorima. Priguivanje oscilacija kod irokompasa kojem se na vertikalnu os djeluje sustavom spojenih posuda izvedeno je pomakom tog sustava (spojenih posuda) izvan vertikalne osi za neki mali kut (1 do 2). Na takav nacin balisticke posude djeluju u pravcu vertikalne osi (stvarajuci nepriguene oscilacije) i u pravcu horizontalne osi cime se ubrzava priguivanje oscilacija. Svaki naredni ciklus oscilacija imat ce upola manju amplitudu od prethodnog dok se konacno os rotacije zvrka ne smiri u pravom meridijanu (slika 16). Pritom se nivo tekucine u sustavu spojenih posuda stabilizira (jer iroskop vie ne oscilira).

Slika 16 .
Isti se efekt moe postici i ako se na horizontalnu os djeluje dodavanjem utega kucitu zvrka, ali se taj nacin rijetko koristi. Kod novijih izvedbi irokompasa priguivanje oscilacija postie se dovodenjem elektricnog momenta. Kod irokompasa s dva zvrka oscilacije se priguivaju hidraulicnim priguivacem s likvidom (u obliku spojenih posuda) koje prelijevanjem ulja iz jedne u drugu posudu takoder koriste efekt klatna.

Pogreke irokompasa
Devijacija iro kompasa je ukupni otklon glavne osi (osi rotacije) od pravog meridijana. Pozitivna je ako je os irokompasa otklonjena prema istoku a negativna ako je otklonjena prema zapadu. Na otklon osi rotacije iz pravog meridijana mogu utjecati slijedece pogreke: poreka vonje pogreka geografske irine balisticka pogreka kvadrantalna devijacija pogreka instalacije

20

U plovnim podrucjima planeta (do = 70) najvece odstupanje osi rotacije od pravog meridijana izaziva pogreka vonje ( slika 17).

Slika 17.
Os irokompasa postavlja se u rezultantu brzine linearnog kretanja Zemlje izraene u cvorovima (902 cos j ) i meridijalne brzine broda izraene u cvorovima (b cos K ), tako da je kut otklona (d):
tg (- d ) = b cos K 902 cos j + b sin K

Kut otklona (deklinacija d) ima negativni predznak jer je na slici otklon osi rotacije zapadno od meridijana. Ako se u formuli zanemari drugi clan u nazivniku (b sin K) jer je mnogo manji u odnosu na prvi clan (900 cos j ), te uzimajuci u obzir da je d mali kut ciji se tangens moe zamijeniti s vrijednocu kuta pomnoenom tangensom jednog stupnja (tg d = d tg 1), formula se pretvori u oblik:
d tg 1 = b cos K 902cos j

Odnosno:
d =b cos K 1 b cos K = 902 cos j tg 1 0, 017455902 cos j

Iz toga se dobije izraz za utjecaj pogreke vonje na devijaciju iro kompasa:

d = - 0,06347 b cos K cos j

Pogreka vonje je negativna za kurseve u prvom i cetvrtom kvadrantu a pozitivna za kurseve u drugom i trecem kvadrantu. U kursu 90 i 270 nema greke vonje, dok je ona najveca u kursevima 0 i 180. U praksi se ispravlja korektorom ili racunski (iz formule ili posebnih tablica). Pogreka geografske irine nastaje zbog konvergencije na nekoj geografskoj irini a srazmjerna je vrijednosti pomaka spoja balisticke poluge (spojenih posuda) od vertikalne osi () i tangensa geografske irine:
d = e tg j

Ova pogreka na polovima postaje beskonacna, a kompas zbog nje neupotrebljiv u visokim geografskim irinama. Ispravlja se mehanickim korektorom (pomakom pramcanice), elektricnim korektorom (dovodenjem signala proporcionalnog s tg ) ili racunski. Balisticka pogreka nastaje pri naglim promjenama kursa ili brzine kad se, zbog

21

ustrajnosti, javljaju dodatni momenti u balistickim posudama. U praksi se moe zanemariti. Kvadrantalna devijacija javlja se kod valjanja broda kad se teite osjetljivog elementa premjeta od vertikale prema istoku ili zapadu. Nema je u kardinalnim kursevima, najveca je u interkardinalnim. Smanjuje se posebnim kompenzacijskim utezima, a kod novih kompasa je zanemariva. Pogreka instalacije nastaje kod pogreno instaliranog kompasa, a ispravlja se zaokretom pramcanice ili stalka, odnosno njezinim uracunavanjem. Kontrola devijacije irokompasa je obavezna i to najmanje jedanput tijekom cetverosatne vonje u istom kursu.

Tipicni predstavnici iro kompasa

irokompasi marke Sperry pojavili se jo 1911. godine. Kompas ovog tipa sastavljen je od tri osnovna dijela: matice, kompasnih ponavljaca i elektricnog napajanja. Matica se sastoji od osjetljivog elementa, balistickog elementa, prateceg elementa i noseceg elementa. Osjetljivi element objeen je u pratecem elementu pomocu 9 niti. Zvrk je rotor trofaznog asinhronog motora s 10000 okretaja u minuti (stariji tipovi imali su zvrk mase 40 kg i 6 000 okretaja u minuti). Nalazi se u vakumiranom kucitu. U stvarnosti to je zvrk sa tri stupnja slobode ciji jedan stupanj ogranicavaju spojene posude s likvidom (balisticki element) koje istovremeno slue i kao priguivac oscilacija, a sastoji se od dvije posude s po 170 g ive. Prelijevanje ive stvara usmjeravajuci moment. Noseci element lei u kardanskom sustavu i nosi maticu i ostale pomocne djelove (korektore, azimutalni motor itd). Korektor greke vonje i korektor greke geografske irine smjeteni su na nosecem elementu. Na korektor greke vonje rucno se postavlja vrijednost brzine broda, ostali elementi podeavaju se automatski. Na korektor greke geografske irine postavlja se vrijednost geografske irine. Neki tipicni predstavnici irokompasa tipa Sperry prikazani su na slici 18.

Slika 18. Tipicni predstavnici irokompasa marke Sperry

Kardanski sustav dri maticu u vodoravnom poloaju do od 60 i trima do 20, a sastavljen je od tri prstena s priguivacima vibracija. irokompasi marke Anschtz znacajno se razlikuju od prethodnih. Koriste dva zvrka s medusobno suprotnim pravcima rotacija, a umjesto kardanskog sustava osjetljivi element pluta u likvidu. Osim toga znacajno se razlikuju i po zvrka (kod ovih je tipova mala, kod nekih svega 2,2 kg) kao i po broju okretaja zvrka (irokompasi marke Anschtz imaju velik broj okretaja, preko 20000 okretaja u minuti). Komplet sadri maticu, ponavljace i izvor napajanja. Matica se sastoji od osjetljivog i prateceg elementa koji su smjeteni u kortao s likvidom. Osjetljivi element ima oblik

22

lebdece kugle i dva zvrka. Zvrkovi su trofazni asinhroni motori koji rotiraju brzinom od 20 000 okretaja u minuti, a mogu precisirati oko vertikalne osi samo u suprotnim smjerovima. Ogranicenost vertikalnog stupnja slobode postignuta je ekscentricnim teitem osjetljivog elementa, a priguivanje oscilacija sustavom spojenih posuda. Osjetljivi element slobodno lebdi u likvidu, mjeavini destilirane vode, glicerina i benzolove kiseline. Glicerin stvara uzgon i onemogucava smrzavanje a benzolova kiselina sprovodi elektricnu struju za napajanje. Poloaj lebdece kugle u likvidu odreduje magnetsko polje koje proizvodi posebna zavojnica. Radna temperatura likvida je 53 3 C a ta se temperatura odrava termostatom. Pogreka geografske irine ne postoji zbog dvostrukog zvrka, a pogreka vonje korigira se racunski tako da ovi tipovi iro kompasa nemaju korektor. Na kompas se moe prikljuciti do 12 ponavljaca.

Slika 19. Osjetljivi element i jedan tip kompasa Anschtz

irokompasi tipa Plath umnogome su slicni, a razlika je sadrana u tome to osjetljivi element tih kompasa ne lebdi u likvidu vec pliva na ivi, a na vrhu je uprt. Iznad ive smjeten je likvid koji sadri benzolovu kiselinu radi elektricne provodljivosti. Takoder posjeduju dva zvrka, ali su oni u stanju mirovanja razmaknuti za 60. Identican tip kompasa je i japanski Hokushin - Plath. irokompasi tipa Brown slicni su iro kompasima tipa Sperry. Za izazivanje precesije koriste se komunikacijske radne spojene posude, a za priguivanje oscilacija drugi sustav spojenih posuda, takozvane priguene spojene posude. Oba sustava aktiviraju se mlazevima zraka. irokompasi tipa Arma koristi ista tehnicka rjeenje kao i kompasi marke Anschtz, uz neke neznatne razlike.

23

Slika 20. Neki od tipicnih predstavnika irokompasa

iro kompas mora se ukljuciti 4 do 5 sati prije isplovljenja. Nakon ukljucivanja napajanja ukljuci se motorgenerator koji napaja zvrk. je pricekati oko 5 min dok zvrk ne dobije potreban broj oktretaja, nakon cega se otkoci osjetljivi element. Ponavljaci se ukljucuju neposredno pred polazak, a svakog je potrebno podesiti.

Uredaji koji rade u sprezi s irokompasom

Ponavljaci irokompasa su instrumenti koji se koriste u razlicite svrhe. Cesta upotreba ponavljaca potrebna je kod mjerenja azimuta u svrhu odredivanja pozicije ili kontrole devijacije. Na svakom krilu mosta montiran je po jedan ponavljac na koji je montiran smjerni aparat preko kojeg se opaaju terestricki objekti ili nebeska tijela. Podatak s osjetljivog elementa na plocu ponavljaca prenosi se putem selsina. Svaki ponavljac nalazi se u kardanskom sustavu, posjeduje vlastito osvjetljenje i mehanizam za uskladivanje s ruom kompasa (slika 21).

Slika 21. Ponavljac irokompasa na krilu mosta

Autopilot je uredaj za automatsko kormilarenje. S jedne je strane spojen na iro kompas a s druge na eleketricni ili hidraulicni kormilarski stroj. Ako brod skrene s kursa aktivira se kormilarski stroj koji broda vrati u kurs. U kompasnom ponavljacu nalazi se kontakt koji uspostavlja spoj sa lijevim ili desnim kontaktnim prstenom, zavisno o skretanju broda. Kad se kormilo pocne okretati preko povratne veze aktiviraju se kontaktni prstenovi koji prekidaju vezu s kormilarskim strojem. Naizmjenicnim ukljucivanjem i iskljucivanjem moe se pri kormilarenju po mirnom

24

vremenu odravati kurs s oscilacijama od 0,5. Osjetljivost autokormila postavlja se rucno. Kod plovidbe pri nemirnom vremenu osjetljivost potrebno je smanjiti. Automatskim kormilarenjem smanjuju se gubici i povecava srednja brzina broda. Kursograf je uredaj koji na papirnoj traci koja je pokretana satnim mehanizmom, ili na displeju ispisuje vrijednosti kursa i sva skretanja. Upotrebljava ponavljac irokompasa, a slui za kontrolu kormilarenja. Radiogoniometar je instrument elektronske navigacije koji omogucava smjeranje izvora elektromagnetskog impulsa (radiofara) na udaljenostima do 150 M. Posebno je koristan kod emitiranja poziva pogibelji na srednjevalnom frekventnom podrucju. Smjeranjem izvora elektromagnetskog impulsa odreduje se pramcani kut ako radiogoniometar nije snabdjeven irokompasnim ponavljacem, odnosno pravi azimut ako je na uredaj prikljucen ponavljac iro kompasa. Radar je navigacijski uredaj za detekciju terestrickih objekata, mjerenje kutova, mjerenje udaljenosti i izbjegavanje sudara. Ako radarska slika nije sinhronizirana s iro kompasom (nestabilizirana radarska slika ) radar pokazuje situaciju s relativnim pomacima, a mjere se pramcani kutovi. Ako je radarska sinhronizirana s irokompasom (stabilizirana radarska slika ) radarom se mjere direktno azimuti, pramcanica je orjentirana na pravi kurs, a slika moe relativne pomake (relative motion) ili prave pomake okolnih brodova (thrue motion ). Ako takav radar radi u sprezi s racunalom koje moe pratiti i unaprijed proracunavati pojedinih objekata omogucno je sustavno automatsko pracenje, alarmiranje nadzor svih parametara vanih za navigaciju i izbjegavanje sudara (ARPA - Automatic Radar Plotting Aid ). Inercijalni navigacijski sustav je najnoviji visoko sofisticirani autonomni navigacijski sustav koji omogucava orijentaciju registracijom svih u trodimenzionalnom koordinatnom sustavu, a koji se registriraju komponentnim pomacima masa u hiperosjetljivim akcelerometrima. Za rad sustava upotrebljava se stabilizirana platforma za ciju stabilizaciju se koristi veci broj iroskopa. U punoj mjeri sustav jo nije zastupljen u navigacijskoj praksi. Osim u spomenutim irokompas se koristi i u drugim instrumentima, uredajima i sustavima vanim za navigaciju i sigurnost plovidbe.

Ostale vrste brodskih kompasa

iromagnetski kompasi manje se upotrebljavaju. Koriste pozitivna svojstva magnetskog kompasa (nije mu potrebna priprema, stalno magnetski meridijan) i iroskopa (mogucnost prijenosa podataka o kursu, stabilizacija kursa). Magnetska igla daje zvrku precesijski moment za usmjeravanje u meridijan. u obzir sve utjecaje zvrk se postavlja u pravi a ne magnetski meridijan. iromagnetskim kompasima izbjegnuti su nedostaci magnetskog kompasa (nema mogucnost prijenosa, nemirnoca rue uslijed magnetskih i nemagnetskih utjecaja) i irokompasa (priprema do 5 sati, pogreka vonje, pogreka geografske irine). Ovi kompasi nisu nali veliku primjenu u pomorskoj navigacijskoj praksi. Indukcijski kompas objedinjuje osobine smjernog uredaja (direkcijskog zvrka) i magnetskog kompasa. Kao osjetljivi element koristi namotaje detektora za stvaranje elektricnih signala koji se mijenjaju promjenom kursa, a koji koriste indukciju Zemljinom magnetskog polja (a ne direktno magnetski kompas kao kod iromagnetskog kompasa). Tipicni je predstavnik Gyrosyn kod kojeg je detektor koji prenosi indukciju magnetskog polja Zemlje smjeten u kardanskom sustavu na vrhu jarbola ili nekom drugom mjestu gdje

25

je utjecaj brodskog magnetizma najmanji. Tocnost pokazivanja kursa iznosi 1, a vrijeme potrebno za pripremu je oko deset minuta. Astro -kompas nastao je od suncanog kompasa koji se, u kombinaciji s magnetskim, koristio za odredivanje varijacije. Tim se kompasom smjera nebesko tijelo cije su ekvatorske koordinate (deklinacija i mjesni satni kut) poznate i postavljene na odgovarajuce brojcanike, jednako kao i vrijednost geografske irine. Postavljanjem alhidade prema nebeskom tijelu ispod oznake pramcanice otcitava se kurs broda. Obratnim postupkom brod se postavlja u kurs: vrijednost kursa postavi se pramcanicu pa se brodom okrece dok alhidada ne dode prema nebeskom tijelu. Mnogo se koristio pri ekspedicijama na sjeverni i juni pol Zemlje, u polarnim podrucjima u kojima su magnetski i iro kompas neupotrebljivi, a danas se koristi u zrakoplovstvu u visokim geografskim irinama. Nedostatak mu je to je za detekciju meridijana potrebno poznavati tocnu poziciju (geografsku duinu radi izracuna mjesnog satnog kuta). Laserski kompas je zapravo osjetljivi instrument kojim se ne identificira meridijan (kao kod svih ostalih vrsta kompasa) vec se registira svaka i najmanja promjena kursa. Prednosti ovog pokazivaca smjera kretanja su u njegovoj velikoj osjetljivosti, jednostavnosti (nema pokretnih djelova) i siguranosti u odnosu na sve vanjske utjecaje. Najveci mu je nedostatak to nema momenta koji bi ga usmjerio u pravcu meridijana, tako da se zapravo i ne radi o kompasu vec o instrumentu koji registrira svaku i najmanju promjenu smjera kretanja (slika 22).

Slika 22. Laserski pokazivac promjene smjera kretanja

Dvije laserske zrake emitiraju se na poluprozirno ogledalo. Jedna se lomi prema jed nom a druga prema drugom sustavu ogledala i ako nema zakretnog momenta istovremeno dolaze u senzor, u suprotnom pokazuju velicinu zakretnog kuta to se koristi kao pokazivac promjene smjera kretanja.

26