1/1/2015

POETNASTRANA

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

JEVREJSKAOPTINA

ISTORIJAT

JEVREJSKIPRAZNICI

PUBLIKACIJE

DOKUMENTI

NOVOSTI

ENGLISH

U doba Austro-Ugarske aneksije

Najnovije na sajtu

NaBerlinskomkongresu1878.godine,naprijedlogEngleske,velikesiledalesumandatAustro

ENSKIORKESTARUAUVICUDR.

UgarskojdamoedaizvrianeksijuBosneiHercegovineTimejeBosnaiHercegovinapostala

MILIJANAPAVLOVI

zemljadvagospodara,formalnojepripadalaTurskoj,afaktikiAustroUgarskoj.Ponareenju

1240

glavnokomandujueggeneralaFilipovia,29.jula1878.austrougarsketrupeprelesunabosansko
hercegovakotloprekorijekeSavekodBosanskogamca,BrodaiGradike,prekoUnekod
BosanskeKostajnice,aizpravcaDalmacijekodVrgorcaiImotskog.Iporedotporaredovne
otomanskevojskeilokalnihustanika,20.oktobra1878.g.,padomVelikeKladuekaoposljednjeg

HagsameahHaukkah2014
lamondoigradskitamburakiorkestaru
jkcB.Luka
EsperantodrutvaoLamondoiGradski

uporitaustanika,uspjenojezavrenaokupacijaBiH.

tamburakiorkestar
Tromjesenikurshebrejskogjezikaod
novembra2014.

JOBL / JCBL
Jevrejskaoptina
Gdjesmo
Kontakt
UlicakraljaAlfonsa.Nalijevojstranisu(redom):prizemnicasaradnjomasovniara,draguljarai
zlatarajevrejinaMoritzaGottlieba,prizemnicajevrejinaMoritzaHerzoga,trgovcakolonijalnom

Search

robom,staklomiporcelanom,kuanaspratasovniara,zlataraioptiarajevrejinaAronaSaloma,
prizemnicaSpiridonaUgrenoviasaknjiaromitamparijomikuaapotekaraTomeMirkovia.Na

Search

desnojstranisu,redom:kuenaspratsavielokalauprizemljusestaraKneeviijevrejina
BernathaBrcknerainjegovihnasljednikaSchnitzleraiKohna,PogledizpravcaKastelovogoka.
FotografijavlasnitvoArhivaRS

Serbian

AustrougarskaokupacijaBosneiHercegovine1878.g.predstavljalajeistorijskuprekretnicu,kojaje
doveladokorjenitihpromjenauprivrednom,ekonomskom,politikomikulturnomivotuBosnei
Hercegovine.Stvaranjekapitalistikiporedak,kojinijeimaoduunegosamointeres.Dolazido
brzogprodorainostranogkapitala,aBIH,kaobogatazemlja,postajeirokopoljeradaukojem
dotadanjaprimitivnanaturalnaprivredabivadjeliminoizmijenjenaitoiskljuivopremainteresima
izrazitoagresivneprivrednepolitikekapitalistikeeksploatacije.Uveinisluajevaradiloseopukoj

eksploatacijibogatihresursaBiH(drvo,rude)kojisuu80%sluajevabezpravinenaknadebili
izvoenipremaAustriji.

PoetakindustrijskeproizvodnjeuBanjojLucisenaziraopredokupaciju,ve1872,kadasuu
Trapistima,mjestukrajBanjeLuke,kalueritrapistipodiglivelikimlin.Nedugopotomizgraenesu
pivovara(1876)iciglana(1877),anarednihgodinatvornicatekstila,velikeparnepilanesavlastitom
umskomuskotranomeljeznikomprugomnarelacijiBanjaLukaKotorVaroMaslovare.
UbrzonakontogaputenesuuradtvornicaduvanailjevaonicaeljezaJelingrad.
Godine1895.uBanjojLuci,gradusa10.000stanovnika,uprkosnedostatkustrujeikanalizacione
mree,poelajesaradomVelikarealka,gimnazijakojajeukasnijemperioduiznjedrilaizuzetno
kvalitetankadar.[1]Do1908.g.banjalukuVelikurealkusupohaalisamomukarci,adjevojkamai
enamamjestojebiloukui.
Nasamojperiferijigrada,povezanprugom,biojerudnikugljaLausakalorijskomelektrinom
centralom,dabi1912.godine,zajednosapodignutomhidrocentralom,davaosvjetlogradudonosei
duhdaljnjemodernizacije.
Putnekomunikacijesuvremenompostajalemnogobolje,tojeprualokvalitetnijumogunost
transportaljudiirobaaiboljupovezanostnesamounutarBiHnegoisaEvropom.Ve1912.godine
AustrijajepoelasatrasiranjemeljeznikeprugenormalnogkolosijekanarelacijiBanjaLuka
Jajce,ijajeizgradnjakasnijeprekinutaPrvimsvjetskimratom.

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

1/10

1/1/2015

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

Uzsvaprivrednaitrgovakakretanja,poveaniobrtivelikaulaganjaprivatnogkapitala,dolazido
brzograzvojagradakojijepraenpoveanjembrojastanovnikaipodizanjemnovihobjekata
kulturnogidrutvenogznaaja.Takojegradizosnovamijenjaosvojizgled.

BanjalukaVelikarealnagimnazija1895.Objektipodignutitokomvremenanaistommjestu:(1)
Srpskaitaonica1898,(2)HotelBalkan190530.(3)BanskaupravaVrbaskebanovine
IdoksusefardskiJevrejiboraveiuEngleskoj,HolandijiidrugimnaprednimkrajevimaEvropenakon
egzodusasaPirinejskogpoluostrva,krozpunadvavijekaupornimradomiprosvjeivanjem
obogaivalikulturnonasljeesvojihpredakaizpanije,dotlesusefardiuBosnipodTurcimabivali
upuenijedninadruge,tetimedobijalikarakteristikejednekonzerviranezajedniceupogledu
prosvjete,jezikaikulture.Tonulisusvevieupasivuikulturnudekandenciju.BanjolukiJevrejipo
tomenisubiliiznimka,timprijetojenjihovbrojjouvijekbioneznatan.Teknakondonoenja
fermanasultanaAbdulMedidaiz1840,pokomseJevrejimaihrianimadajugraanskapravai
pravonaizgradnjubogomoljaiotvaranjekonfesionalnihkola,prilikesemijenjaju.Emancipacija
JevrejauBosnijeuznatnomusponuod1860,nakonosnivanjaAllianceIzraeliteUniverselle,kojaje
djelovalainaBalkanuibudilasefardskuzajednicuizsna.Dotadasevilajetskavladauvezisa
obrazovanjemstaralasamozamuslimanskiivalj,nostupanjemTopalerifOsmanpaenapoloaj
vezirabosanskog1861.godine,prosvjetneprilikesemijenjaju.Dolazidoosnivanjarudija(srednjih
kola),kojemogupohaatiiJevrejiihriani.Godine1861.otomanskavladajedonijelazakono
kolstvukojimjetrebalouvestiobaveznujavnunastavunacijelojteritorijiOsmanlijskogcarstava,ali
tajzakonuBosniiHercegovininikadanijezaivio.
CentarjevrejskogvjerskogivotauBosniposvemujebiloSarajevo,kojejevremenom,kroz
djelovanjenizajevrejskihprosvjetnihikulturnoumjetnikihdrutava(LaLira,LaGloria,Matatija),a
prijesvegaprosvjetnokulturnogdrutvaLaBenevolencija[2],osnovanog1894.godine,kojeje
djelovalonacijelojteritorijiBosneiHercegovine,teuzsarajevskuTalmudToru,Jeivotisedmine
jevrejskelistove,upoetkuLaAlboradu(Zora)akasnijetradicionalnocionistikuidovskusvijesti
Jevrejskiivot,listovesefardskogpokretakojisuse1928.godinestopiliuJevrejskiglas,krozdui
vremenskiperioduspjelodasauvajedinstvosefardskejevrejskezajedniceuBosniiHecegovini.
VelikidoprinosudaljnjemrazvojugradanaVrbasuusvimsferamadrutvenogikulturnogivota,
iakoupoetkumalbrojni,svojimobrazovanjem,upornimradomizalaganjemsudalilanovi
JevrejskeoptineBanjaLuka.DovremenaaustrougarskeokupacijeuBanjojLucisumahombili
zastupljeniJevrejisefardi,porijeklomizpanijeiPortugala,sasvojimtradicionalnimjevrejsko
panskim(ladino)jezikom.Odsefardskihporodica,okojimaesedocnijedetaljnijeimnogovie
govoriti,akojesuobiljeileitrajnoostalegeneracijskivezanezaBanjuLuku,ipokojimajeu
jevrejskimkrugovimaBanjaLukabilapoznata,naprvommjestutrebaizdvojitiporodicePoljokan[3],
Sarafi,Baruh,Levi,Papo,Atijas,Altarac,MontiasiNahmias(doseljeniciizSrbije).Ovadvaprva

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

2/10

1/1/2015

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

prezimena,kakosevidi,nisupoporijekluniizdalekajevrejska,negosunastalakaorezultat
dugovjekovnogbitisanjaJevrejasefardanaovimprostorima,natoupuujuiovebosanskoturske
kovanice,kojealudirajunasteeneosobinepojedinacailinaobrtkojimsusebavili.Takosuse
PoljokaniprvobitnozvaliLevi,aprezimePoljokan(poluokan),premakazivanjuLuneAlbahari,kojaje
ivjelauBanjojLuciod1906.do1916.godine,nastalojetakotojeotacBohora,Rafe,IsakaKue,
DudeiSalomona,kaomaliuigriizgubiooko,pasunjegovipotomcipostaliPoljokani,dokjeprezime
SarafinastalozbogstvarneprirodeposlakojimsusebavililanoviporodiceSalom,atojebio
mjenjaki(poreskoblagajniki)posaosarafluk.
DugopodolaskunaprostoreBalkanamaternjijezikkojimsukomuniciralibiojejevrejskopanski
(ladino),doksumuki,obrazovanijilanoviporodice,zbogprirodesvakodnevnogposla,morali
poznavatiidobrogovoritiidomicilnijezik.
Svapisanaknjievnostbilajevjerskogsadrajaisvodilasenaprevode,preradeitumaenja
klasinihjevrejskihsvetihknjiga.Umeldarima(osnovnimjevrejskimkolama)obrazovanjesesvodilo
naitanjeipisanjehebrejskogistarivjeronauk,bezsvjetovnihpredmeta,tojeupraksijouvijek
uvalopatrijarhalniorijentalnikultinainivota.SpecifinaobiljejasefardskihJevrejasuse
vremenomgasilaigubila.Jevrejskopanskisedopunjavaovelikimbrojempozajmljenica,oznaenih
kaobalkanskielementi[4],kojesusekoristilekaopotapalice(zamjenelokalnimrijeima).Timeje
istipofonduizvornihrijeisvakimdanompostajaoizgovornosiromaniji,ajezikpradomovine,
hebrejski,biojerezervisanisvedennaintelektualnuelituipostepenoseudaljavaoodsiromanih
sefardskihmasakojesutrailesvojspasusefardskompokretuinadolazeemcionizmu.Noono
specifino,tojeostalozasvavremena,izbogegapisanjeSamokovlijeiAndriaimaizuzetnu
istorijskoetnolokuvrijednost,sureligiozniobiajiiobiajiporodinogivota,kojesuoniuvaliu
svojimsrcimaizadralizasvavremena.Subotajestejevrejskipraznik,apetakdanpripremau
svakojjevrejskojkui,kojaseistiisprema.Radnjesezatvarajumaloranijeisvakicadik(vjernik),
ulazeiukuu,poljubimezuzu[5],azatimseogretalitom[6]iplatomipoinjemolitvuarvit[7],
akojeradnidan,ilikidu[8]akojepraznik.Katkadapodieoiprematavaniciijednakosesvevie
zaljuljavaizanosimolitvom,aglavuzabacidamoeravnopogledatigore,gdjeboraviBogiodakle
gledairadujesekakoIzrael,narodBoiji,slavisvogaGospodara(Rafinaavlija).Vrstumolitve
odreujemolitvenik.NekadasutodijeloviTore,MineiliHagade,uzavisnostiodtogakojije
praznik.Iakosuistorijskigledanoprazniciprelidugput,onisusvojimznaenjemusrcimaHebreja
bilinoeninjihovimduhominakrilimageneracijagalutaprenesenikrozpustinjeegipatskogropstva,
teegzodusomizpanijeiPortugalijedoliravnounaekrajeveidonaihdana.Otudajejednaod
osnovnihkarakteristikasefardavjerauBoga,kojajesveviejaalakaopotrebanasuna.Pesah,
avuotiSukotinetrilogijuistorijskihhodoasnihjevrejskihpraznika,odizbavljenjaizEgipta,preko
primanjaBoijihzapovijedidolutanjaigeneracijskogivljenjaukolibamaRohaana,dana
sjeanjanastvaranjesvijetanakonpotopaiAvramovuspremnostdartvujesvogasinaIsaka,ime
zapoinjudanipokajanja,Jamimnoraim,kojizavravajusaJomKipur,kadasepeatesudbineljudi.
Svisuonidionizakljunihjevrejskihpraznikakojisuostalijedinavezasapostojbinomisauvali
nacionalnekarakteristike.DokseudesetBoijihzapovijedisubotaobiljeavakaodanBoijeg
odmoranakonstvaranjasvijeta,dotlejeupraksionaistosocijalnakategorijakojomsiromane
maseodmarajuduuitraespasuneprestanimmolitvamaivjeriuBoga.Socijalnapravdau
jevrejstvunijesamojednaodstranavjerskogivota,negopredstavljanjegovuglavnusadrinu.to
vjerskaspoznajadubljeprodireipravdajesamimtimvea.Velikiduhovniisocijalnipokreti,kaota
jeibiosefardskipokretuBosni,nisusemoglidesitinitisusedeavaliprekonoi,negosuse
postepenorazvijalikaspoznajiistineopotrebidaljnjegrazvojaiprosvjeivanjaJevreja,kojinesmiju
teitikonzervativizmu.Najosetljivijatakausvemutomejebiloobrazovanje,ukomesupomacibili
malizboginjenicedajeestodolazilousukobsaklasinimpatrijarhalnimodgojeminedostatkom
materijalnihsredstava,tojeponekadusvemutomebiloipresudno.Tutrebaspomenutijouvijek
malibrojknjievnihsadrajaiasopisakojisukruiliBosnom.
TekaneksijomBosneiHercegovineisadolaskomkapitalistikognainaprivreivanja,svesevie
naziralootvaranjesefardskezajednicepremavaniitenjamodernizacijikojajebilaneminovna.Novi
privrednitokoviinovinainiproizvodnjeitrgovinesusporodovodilidospoznaje,zbogzaostalosti
sredine,dapostojeifondoviznanjaobjektivnonemoguzadovoljitinitipratitiopterazvojnepotrebe
inapredaksvakogpojedinca.Slobodnosemoereidajesavpredstojeinapredakjevrejske
zajedniceupravovezanzaoblasttrgovine,zanatstvaiforsiranogmodernogindustrijskograda,koji
jenakonaustrougarskeaneksijesveviedobijaonaznaaju.Tojebilaosnovazasticanjejevrejskog
obrtnogkapitala,kojijevremenomomoguioirokunaobrazbuidaljnjekolovanjetalentovane
jevrejskeomladineuinostranstvu,kojajesveeeodlazilauBe,tadaintelektualnicentar
balkanskihsefarda.UBeuosnivajusvojeakademskoudruenjeEsperansaijisulanovisvojim
uenjemiknjievnimangaovanjem1923.g.pokrenuliElmundosefardi(Sefardskisvijet),asopis
zadrutvenokulturniivotinaobrazbuJevreja,ugradiviunjegaduhzajednitvamodernog
sefardskogpokreta,kojijebioosnovnapoluganapretkaipreporodasefardskekulturenanaemtlu.
Stogaje1878.godinaprekretnicauivotuJevrejauBosniiHercegovini.Aneksijomovedotada
turskepokrajineodstraneAustroUgarske,ivotJevrejauBanjojLucikrenuojeuzlaznomputanjom,

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

3/10

1/1/2015

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

tojeomoguiloJevrejskojoptinisnanijiekonomskiikulturnirazvojisvakidruginapredak,sa
ciljempodizanjastepenaoptedrutvenogivotasvakoglana,dostiuipritomrazinunakojojsuse
nalazilenaprednijejevrejskeoptineudalekorazvijenijimevropskimzemljama.

Glavnaulica.PogledizpravcaFerhadijepremaGradskomparku.Desnojekiraethana,muslimanska
itaonica,izgraenaoko1894.godinepremaprojektuKirilaIvekovia.Izanjesuepencinaulazuu
Bezistan(Pokrivenisokak)ireprezentativnadvospratnicatrgovcaRafaelaDudePoljokana,zvana
Baumovapalata,kojujeuzeopodzakuptrgovackoomBaum.LijevojeHanitesakuama
(redom):veletrgovcaIsidoraSalomaSarafica,trgovacaGvozdaraiMemica,trgovcaKabilja,
agenturaDuanaPuvaia(najuazgradauBanjaluci,irokasvegadvametra),trgovcaGaje
Tomia,gvoaraHamdijeAfganaikazandijeJoveSubotia.Posljednjaunizujezgradatrgovca
FehimaZembeisarafa(trgovacnovcemihartijamaodvrijednosti)TodorisaLevija.
ZadolazakaustrougarskevlastivezanjeimasovnijidolazaketnikeskupineJevrejaakenaza[9]u
BanjuLuku.Njihoveprethodniceuprvimahdolazesaaustrougarskimtrupama,kaoglavni
snabdjevaiaustrijskevojskeorujem,municijomihranom,tosuradileiutokuPrvogsvjetskog
rata,potomusvojstvuagenataitrgovakihputnikavelikihtrgovakihkuainetoviekaodravni
namjeteniciuadministrativnimslubama.NjihovodoseljavanjeizrazliitihkrajevaHabzburke
monarhijejetrajalodecenijamaposlije1878.g.NajveidionjihdolaziojeuBanjuLuku[10]iz
okolnihslovenskihpokrajinaHrvatske,Slavonije,Maarske,Slovake,eke,Galicije,Bukovine,
MoravskeidrugihkrajevaEvrope.Kljunimotivikojisudovelidonjihovemigracijesuprijesvega
ekonomskeprirode,zboginjenicedajeokupiranateritorijapredstavljalasaekonomskog
stanovnitvajednotehnikotehnolokinerazvijenoaliresursima(drvo,rude)izuzetnobogato
podruje,kojejedavalomogunostidvostrukogizazovabogatimpojedincima,kapitalistima,dase
jovieobogate,asiromanimadaupotrazizaboljimposlomnausvojeskrovite.
Ipak,osnovnirazlogkojijedoveododefinitivneodlukeomigracijiakenaskihJevrejajepojava
nadiruegantisemitizmaudotadanjimzemljamanjihovogboravka.JouprvojdecenijiXXvijeka
Nijemcisuusvojojnadmenostiiuvjerenjudasunedodirljivigledalinaostalenarodedvojne
monarhijesaprezirom,apogotovonaakenaskeJevreje.Raznetakozvanehrianskestrankesu
mnogodoprinijeledaantisemitizampostaneruansanMonarhije.Akenazi,iakosudolaziliiz
razliitihzemaljaibilirazliitihprolostiizanimanja,aujedinjavalaihjesamovjera(obred),ipaksu
sebreiboljeodsefardasporazumijevalisadomicilnimstanovnitvomitoprijesvegazahvaljujui
poznavanjunekogodslovenskihjezika.Tokomvremena,doseljeniakenazisubrojanopredstavljali
gotovotreinujevrejskepopulacijeuBosniiHercegovini.Premapopisuiz1895.godine,odukupno
8.213JevrejauBosniiHercegovininasefardejeotpadalo5.729lica(70%),anaakenaze2.484
lica(30%).[11]Tajodnossenidocnijenijemijenjao.ZaBanjuLukutajodnosjemoguevidjetiiz
tabelekojudajemo,anaosnovuizvjetajaopopisimaizvrenimzavrijemeAustroUgarske[12]:
Godina

1879.

1885.

1895.

1.910

BrojJevreja

187

327

336

421(sefarda222,akenaza199)

Iztabelejejasnodajebrojaniporastjevrejskepopulacijeznataniod1879.do1895.poveanje
za140duailizaoko75%.Ovabrojanaeksplozijajeuneposrednojvezisadolaskomakenaskih
JevrejauBanjuLukusaprostoraDvojnemonarhije.Netoslabijipomakuperiodu18851895.je
rezultatodseljavanjajednogbrojanovoformiranihbanjolukihporodicapremaokolnimmjestima,
kaotasuPrijedor,SanskiMost,NoviiGradika.Jevrejskeporodicesuiuokolnimmjestimamanje
iliviebileunekojrodbinskojvezisaonimizBanjeLuke.TakozvaniaustrugarskiJevrejiosimsvog
maternjegjidia[13]govorilisuiraznimdrugimjezicimakaomaternjim(njemaki,maarski,ekii
dr.).Osnovnijezikkojijesvedoseljeneakenazevezivaoimeusobnospajaojenjemaki,tesuse
stogauokupiranojzemljikodpopisauveinisluajevanacionalnoizjanjavalikaoNijemciiliMaarii
uveinisluajevabiliprotagonistidrutvenih,privrednih,kulturnihipolitikihidejaokupatoraivrili
izvjestanuticajinadomaepanjole.Akenazisuivanjskimizgledom,svojomplavomiriom
bojom,odudaraliodcrnomanjastihsefarda.Uveinisluajevasubiliikolovanijielemenat
(pismenijiiobrazovaniji),toje,uzpoznavanjejezikaokupatora,davaloogromnuprednostnesamo
uodnosunaostalostanovnitvo,negoposebnouodnosunadomaeJevrejesefarde.Tosurazlozi
kojisuodmahupoetkuokupacijedovelidoodreenepodvojenostiirazliitogstepenadiferenciranja
izmeudomaihsefardainovopridolihakenaza.Korijenitediferenciranostisuzaistadubokiibolni.
NastalisuodmahnakonruenjaDrugogHramaiperiodatreegraseljavanjapodrukomRima70.g.,

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

4/10

1/1/2015

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

aposrednosuvezanizaivotuzemljiprvobitnograseljenja,gdjesu,iveigeneracijamau
dijaspori,postepenoprimalirazliitestepenekulturnepobuenosti,odsvjetlostiarapskepanijedo
mrakausrednjovjekovnojEvropi.

LijevojevelikakuaporodiceSalomSarafi,adesnotrgovinaJozefaNahmiasa
Nakonegzodusa,neospornojedasusefardiprilagodbomorijentalnomstiluivljenjabilisavie
ponosa,aakenaziprilagodbomZapadusaviedisciplineirada,tojevremenomkodjednihi
drugihpodrazumijevalorazliitestepenegubitkanacionalnogidentiteta.
NedugoposlijedolaskaakenazisuosnovalisvojuoptinuuBanjojLuci1883,dabivenaredne
1884.g.Zemaljskavladaodobrilanjenpravilnik(statut).Statutjeusvimdotadaformiranim
akenaskimoptinamauBosniiHercegovinibiojejednoobrazan,kakozaSarajevo,Visoko,Travniki
Bijeljinu,takoizaBanjuLuku.NaosnivakojskuptinisusesvojomulogomistakliapotekarBramer
(Brammer),rabinHercler(Herzler)ipoznateakenaskeporodice:Kastl(Castl),Fier(Fisher),
Brikner(Bruckner),Hercog(Herzog),Gotlib(Gottlieb),nicler(Schnitzler)iGrinvald(Grunwald),
kojesuseposvojojprofesionalnojorijentacijiuklapaleupostojeeokvirenjihovihzanimanja,ijije
dijapazonbiodostairok,saprevagomvisokoobrazovanihivisokopozicioniranihvladinihinovnika,
finansijskihibankarskihstrunjaka,advokata,mainskihininjera,srednjokolskihprofesora,ljekara,
zubara,apotekaraiakuera,veterinara,mada,ucjelinigledano,tajbrojnijebiovelik.
AkenazisumnogodoprinijeliprivrednomidrutvenomrazvojuBanjeLuketogvremena.
Dopunjavalisuspecifina,insuficijentnaivisokospecijalizovanazanimanjakojasugradunedostajala.
MeupionireupojedinimdjelatnostimamoemodaubrojimoljekarkuGizeluKunJanuevski,
akuerkuJetiRozenrauh,advokateJozefaBajoraiJozefaZaloscera.PrvifabrikantbiojeMoric
Grinvald(proizvodnjasodavode),aMoricGotlib,uraridraguljar,otvorioje20.maja1911.prvi
modernielektrobioskopuBanjojLuciitimeobogatiokulturniivotgrada.Nedugozatimtajbioskop
jeprodaoIgnacuFaulweteru,takoeakenaskomJevrejinu.
AustroUgarskanakonaneksijenijepokuavaladarazrijeinagomilanusocijalnuproblematiku,koja
jebilavidljivanasvakomkoraku,unatosvimgarancijamatobonjepravnejednakostisvihgraana.
Socijalnepatnjeipotrebezbrinjavanjaradipravdeijednakostiidaljesupredstavljalenitkojomsu
bileobuhvaeneirokemasebezobziravjeru,bojuinacionalnost.Sticajemovakvihokolnosti
novodoliakenazi,domaisefardiistarosjedioci,bosanskiSrbi,muslimaniiHrvati,nalisuseu
jednomteistompoloajusocijalnenepravde,potlaeniiobespravljeniiupuenijedninadruge.
Religiozniokvirisubiliiostalijednabranazbogkojesuusredininaglaenesocijalneproblematike
togvremenaostajalinenaglaeni,prikriveniiudrugomplanu.Idoksenarodbunio,nezadovoljan
svojimpoloajemiprimanjima,isvevieprijetiosveoptimustankom,okupatorje,preduzimajui
svepotrebnemjere,nastojaodaubrzaprivrednirazvojorijentalnoumaleiufeudalneokvire
zatvorenesredine.Iakojeosnovniciljpoduzetihaktivnostibilabraeksploatacijaibriprodor
inostranogkapitala,saosvajanjemnovogtritadobara,kapitalizamjeizosnovamoraodarui
feudalnoesnafskeokvire,dajuipritom,uciljubregrazvoja,novatehikotehnolokarjeenja
modernemainskeproizvodnje,kaoinoveprivrednotrgovaketokoveinaineposlovanjakojisu
istotako,sasvojestrane,izosnovamijenjalidrutveneokvire,teeinapretkuiboljitku.Cijenu
ubrzanograzvojaiprelazakizfeudalnogporetkaukapitalistiki,sapromjenomkompletnedrutveno
politikeorganizacijedrutva,platiojeseljak,domain,zbognedefinisanoginerijeenogagrarnog
pitanja.Ovenepovoljnostisustvaralevelikonezadovoljstvoupotlaenimmasama,kojeeneto
kasnijeubrzatislomDvojnemonarhijenakonPrvogsvjetskograta.Novaprivrednaidrutvena
kretanjaunijelasuvieivostiusefardskuzajednicukojaseprekoaktivnihpojedinacasvevie
prikljuivalamodernimtokovimaivljenja.
TrgovinajebilaiostalaglavnaprivrednagranakojomsebaveJevreji.Onisudaliogromandoprinos
njenombremrazvojuiusavravanju.Brojanoojaani,bilisuzastupljeniusvimtrgovakim

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

5/10

1/1/2015

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

branamauBanjojLuci(manjihisrednjihtrgovacajebilonajvie).Vanjskatrgovinajebilaiskljuivo
urukamasefardskihtrgovaca,kojiuodnosunaturskiperiod(do1878)vredrastinepromjenei
preusmjeravajutrgovakeputevepremaindustrijskirazvijenimprivrednimcentrimaDvojne
monarhije(Be,Budimpeta,BrnoiPrag),stavljajuipritomstareputevetrgovinesaprimorskim
gradovimaudrugiplan.TrstjekaoglavnaizvoznalukaAustroUgarskemonarhijeumeunarodnoj
trgovinidobiomnogonaznaaju.
KadajerijeotrgovakimradnjamauBanjojLucitogvremena,moeseslobodnoreidasupo
opremljenostiisnabdjevenostimeunajboljespadaleonekojesubileuvlasnitvuJevreja.[14]
Premapopisunajprestinijihispecijalizovanihtrgovakihradnji,izvrenomuBanjojLuci1915.g.,
stanjejeizgledaloovako:odukupnopetizdvojenihtrgovinamjeovitomrobomdvijesubile
jevrejske,meusedamtrgovinapomodnomrobomuvrtenesutrijevrejske,aoddesettrgovina
kolonijalnomipecerajskomrobometirisubilevlasnitvoJevreja.Onisusvojeradnjeotvaraliu
kuamailizgradamaukojimasuistanovali,stimtojeprizemljeobinobilorezervisanozatrgovinu
mjeovitomrobomilizanatskuradionicu.VelikibrojradnjinalazioseuGospodskoj,isada
najpoznatijojbanjolukojulici.Premaprijanjimpopisimaradnjiak50%ihjebilourukama
Jevreja.[15]Imalisuidodatnestambenezgradesaposlovnimprostorom,lociranenaperiferiji
grada.

NajuglednijatrgovinapomodnomrobomuGospodskojuliciuBanjojLuci,osnovanadaleke1881.g.,
vlasnitvoM.nicleraiureKona(ArhivRepublikeSrpskeuBanjojLuci)
ivotjevrejskezajednicejebioustalnomusponu.Onasepoduticajemmodernizacijesvevie
pretapalaizvjerskeunacionalnu,doivljavajuipritomenekuvrstusvenarodnogpreporoda,sa
stalnomtenjomdaokupirasutesnagekojee,kaojeziaknavagi,napravitiprevaguuborbiza
kvalitetnopolitikorjeenjejevrejskogpitanja,nesamouBosniiHercegovini.Zahvaljujui
progresivnimjevrejskimstudentima,kojisusvojeakademskoobrazovanjesticaliuBeuikojisu
veomaranobilisuoenisavalomnadiruegantisemitizmauAustroUgarskoj,doprodoraideje
cionizma[16]dolojeiunaimkrajevimaitoumomentukadjebuenjejevrejskenacionalne
svijestibilonajpotrebnije.
TalasicionistikogpokretaTeodoraHerclasunakonPrvogkongresacionistauBazelu1897.g.
prostozapljusnulisrcauvrijeeneiponienejevrejskeomladine,kojajeneposrednopotom,noena
idejomujedinjenjapodgeslomsviJevrejiujednojdravi,krenulasaosnivanjemudruenja
jevrejskihcionistaBalkanaBarGiora,kojejeiznjedrilogeneracijejevrejskeomladineEvropeitime
postalapromotorvelikeidejesveoptegnacionalnogjedinstva.Ucentruteorganizacijeoko
predsjednikaDavidaAlbalesubiliinjegovisaradniciVitaKajon,A.Pinto,AleksandarLiht,Zlatko
Rozenberg,RebeSingeriI.Akenazi.[17]

StariizgledGospodskeulice.LijevojeapotekaRobertaBramera(ArhivRepublikeSrpskeuBanjoj
Luci).
Meunjima,svojimznanjem,svjeimduhomiracionalnimsagledavanjemivotnihproblemai
stvarnosti,isticaoseiBracoPoljokan[18],kojijesvojumladostproveouBanjojLuci,akademsko
zvanjestekaouBeuiParizu,svojeznanjeiiskustvougradiousefardskipokret,idejeprenosiokroz
listJevrejskiivot,akasnijeiJevrejskiglasuSarajevu,ostvarajuipritomlikjevrejskognacionalnog
radnika.
Jevrejskinacionalniduh,noenmasomjevrejskesirotinje,svejevietraiorjeenjejevrejskog

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

6/10

1/1/2015

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

pitanjaprekointernacionalnihcionistikihorganizacija,kojesunakonBalfurovedeklaracije1917.g.i
britanskepodrkestvaranjujevrejskedraveuPalestini,umnogomedobilenaznaaju.Ueljidase
odupruantisemitizmu,totalnojasimilacijiidenacionalizacijiiraskinuokoveprolosti,Jevrejidiljem
svijetadajupodrkucionistikompokretu,kojiprerastausvjetskupolitikuorganizacijukojatei
osnivanjujevrejskedrave.Oveideje,uenjaipokretisuizraavaliinterese,potrebeiraspoloenja
jevrejskeomladineuBosniiHercegovini,tojenetokasnijevodiloosnivanjuomladinskog
cionistikogdrutvauBanjojLuci,kojejeradilouokviruSavezajevrejskeomladineuBiH.Unato
velikomdoprinosuprivrednomikulturnomrazvojuBanjeLuke,njihovoueeupoliticijeuvijekbilo
upitnoimarginalno.NoJevrejisuuvijekimalilojalanodnospremaaktuelnojvlastiiotvorenstav
premadrugimvjerama,tojebilouslovljenonjihovimspecifinimpoloajemimalobrojnou,zbog
egasenisuznaajnijepolitikiorganizovalinanacionalnokonfesionalnojosnovi.
Sreditejevrejskogivotauoptesubilejevrejskeoptine,kaosamoupravneorganizacionejedinice
nateritorijijednoggradailiire.Ujevrejskimoptinamasuvoenematineknjige,pinekasi,ukoje
jebiljeensvakivaandogaajunutaroptine.Tajposaojespadaoudunostrabina.Unovim
statutima,odobrenimodZemaljskevlade,izriitojebilonaglaenopravodravnognadzorana
radomoptina,tonijebiosluajzavrijemeturskevladavine,kojasenijeotvorenomijealaute
poslove.Statutomjebilopropisanaobavezavjernikada,uskladusalinimprimanjima,dajupriloge
zaizdravanjeoptineisinagoge,kaoidadajucedakuzasocijalnougroenelanove.
Zaizborismjenjivanjerabinaivjerouiteljaujevrejskimkolamabilojepotrebnoodobrenjevlasti,
kojajevrloskromnimsredstvimasubvencioniralajevrejskeustanove.
UBanjojLucisuodvojenodjelovalesefardska,domaaiakenaskastrana,zbogdavnonaznaene
netrpeljivosti,kojasejednostavnomoeobjasnitiinjenicomdasusefardinakonegzodusa
vijekovimaivjelinaovimprostorimaivezalisezabosanskuzemljuinjenenarode,istuosjealiiu
veojmjeridoivljavalikaosvoju,tokodakenaza,sobziromnanjihovoporijeklo[19],nijebio
sluaj.Sefardisu,kaotosmoverekli,svojuoptinupodnazivomSefardskaizrealitskabogotovna
optinaosnovaliuperioduizmeu1848.i1850.godine.DoksuJevrejiuBanjojLucibiliumanjem
broju,svojemolitvesukratkovrijemedraliunekomiznajmljenomprostoruugradu,dabisvoju
prvusinagogu,drvenekonstrukcije,podiglinalijevojobalirijekeCrkvene,namjestudananje
gradsketrnice,1870.godine,daklejozavrijemeturskogperioda.Neposrednonakonupada
austrougarskihtrupauljeto1878.godinespaljenajedotemelja.
Izgradnjudrugeporedusefardskebogomolje,sinagoge,linojevodioprvirabinsefardskeoptine
JozefNahmias.Istajepodignutakrajem1880.godineuJukievojulici,gotovousamomcentru
grada.Usastavusinagogenalazioseimeldar(niajevrejskakola),auzgradiprekoputabioje
optinskiprostoristanzarabina.
OsimNahmiasa,rabinisefardibilisuJakovElias,MenahemRomanoiM.Atijas,apredsjedniciCadik
Levi,S.Poljokan,JakovBaruhiIsidorPapo.

UlicaIvanaFranjeJukia.Lijevo,oznaenbrojem1,starisefardskihram,sagraen1880,apreko
puta,oznaenabrojem2,zgradaukojojsutridecenijebileprostorijesefardskeoptine(Muzej
RepublikeSrpske.Snimljeno1934.g.).
ZaovusinagoguvezanajejednazanimljivostkojaseodnosinapoloajAron(h)akodea(hebr.
koveg),svetinjeormarailiudubljenjauziduukojeseulausviciTore,kojiprematradicijimorabiti
okrenutpremaJerusalimu,kodsefardanajunojakodakenazanaistonojstrani.Premaprianju
hadiRafePoljokana,gradnjuhramajetehnikibilomoguedovritijedinotakodakovegbude
okrenutpremaistoku.ZatraenjesavjetodSarajevskograbinata.Odgovorjeglasio:Besimantov
(hebr.sreno)ikovegostadenaistonojstrani.
Optinskiprotokol,pinkas,poeosevodititekod1905.godinezahvaljujuitadanjempredsjedniku
JevrejskeoptineSalomonuA.Poljokanu.PrvezapisnikeuSefardskojbogotovnojoptinivodiojedr
I.Izrael.Hramjebioufunkcijigotovodokraja1936.godine,kadasepristupiloizgradnjinovog,o
emuebitigovorauposebnompoglavlju.Iakomalobrojnija,akenaskaoptinajebilamnogo
bogatijaiboljeopremljenaiorganizovana,aprotokoljevoenodosnivanja1883.g.iodobrenja
Statutaodstranevlasti.Doizgradnjeoptinskezgradeisinagogeakenazisu,posvemusudei,kao

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

7/10

1/1/2015

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

molitveniikancelarijskiprostorkoristiliiznajmljenukuuunekadanjojUlicivojvodePutnika,u
neposrednojblizinidananjeElektrotehnikekole.PredsjednicisubiliR.Bramer,A.MitleriM.
Hercog,arabiniM.Hercler,P.Keler[20],M.FrankfurteriSigmundKon.

AkenaskihramnalazioselijevooddananjezgradeCrvenogkrsta
Akenazisupotom,uveomakratkomperiodu,izmeu1900.i1902.godine,podiglisvojhram
izuzetneljepote.
ObebanjolukejevrejskeoptinesuimaleorganizovanuHevrakadia,slubukojasebrinulaoko
vjerskogobredaprilikomsahranjivanjamrtvih.Jedinozajednikovlasnitvoovedvijejevrejske
optinebilojegrobljeunaseljuBorik,veliine2.820m2,samalomkapelomiesmom,formirano
1883.godinezahvaljujuiangaovanjudravnoginovnikaBernardaNojbaha.Salijevestrane
visokomzidanomogradomgraniilojesapravoslavnimgrobljem,asadesnestranejebiopanjak
veliine2.200m2,uvlasnitvuobijuoptina,predvienkaorezervniprostorzagroblje.
Uzidomograenomprostoruuredovimasubilispomeniciodbijelogmermera(popetnaestu
svakomredu),kojisunalikovalisrednjovjekovnimstecima.Spomenicisuvremenomdobilipatinu.
Grobljejetrajalosvedokraja1976.g.,kojajebilakobnazanjegovusudbinu,aliotomekasnije.

SkicaSefardskogkulturnogcentrauB.Luci1937

StariizgledGospodskeulice.LijevojeapotekaRobertaBramera

MnogobrojnaporodicalimaraSalomonaMoeiRaheleLevi.Nafotosu,desno,kleikerkaRifkakoja

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

8/10

1/1/2015

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

jeivjelauBanjojLucidosmrti1986.DanasuBanjojLuciivinekolikonjenihpotomaka

LijevoodHotelaPalaskuaSalomonaHaima,adesnoErnePoljokana

GospodskaulicauBanjojLuci.Lijevosutrijevrejskeradnje:asovniarskodraguljarskaMorica
Gottliba,otvorena1902.g.,trgovinamjeovitomrobomMoricaHercogaizlataraAronaA.Saloma.
Snimljeno1920.g.(ArhivRepublikeSrpskeuBanjojLuci).

Poglednastarojevrejskogroblje,podignuto1883.Snimljenoljeta1976.
[1]UbanjolukojgimnazijipredavalisubrojniprofesoriJevreji(sefardiiakenazi).Meunjimasu
bili:JakovElias(lanPrvogprofesorskogzboraVelikerealke),drKalmiAltarac,MihaelAtias,
KarolinaGotlib,BertaFinci,SalamonFrankel,drPinkasKler,drMoricFrankfurter,DavidKon,Ruta
Levi,Rafaeltauber,RomanoMenahem,EleazarLevi,AvramPinto,M.tauber.
[2]LaBenevolencijajepokrenulaincijativuzaizraduhebrejskogrjenikaigramatikeiosnivanje
teolokogseminara,asvojomskrbikolovalageneracije.
[3]UmjenostutrgovinisvrstavalajePoljokaneuprvetrgovceBanjeLuke.
[4]Balkanskielemenatjerpredstavljamjeavinuturskih,arapskihigrkihrijeiirijeibalkanskih
naroda,tojekasnijestvorilopodvrstejevrejskopanskogjezika.
[5]Kutijicasasvetimzapisimakojasepostavljanadesnidovratak.
[6]Rabinskial
[7]Veernjamolitvapojedinca
[8]Prazninamolitva
[9]PotomciJevrejakojisukrenulinazapad,azatimpremaistonojEvropi,akenaz(hebr.Nijemac)
zaJevrejeuNjemakoj,aodXVIvijekazaJevrejeusjevernoj,srednjojiistonojEvropi.
[10]Pojedinanihakenaskihporodica,apsorbovanihodstranesefarda,bilojeuBanjojLuciiprije
1878.g.
[11]A.Pinto,JevrejiSarajevaiBiH,Sarajevo1987.
[12]StatistikiodsjekZemaljskevladeSarajevo,PopisiteljauBiH1910,Sarajevo1912.
[13]Jidi,govornijezikakenaza,mjeavinastarohebrejskogigermanskogsaslovenskimjezicima

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

9/10

1/1/2015

UdobaAustroUgarskeaneksije:JevrejskaoptinaBanjaLuka

[14]UStarojarijinaglasusubilerobnakuaIsakaPoljokanaisinova,robnakuaDudePoljokana
kodBezistanaiBaumovakoarskaradnja.Poljokanisurobunabavljaliodvelikihtalijanskih,
austrijskih,francuskihicarigradskihtrgovakihfirmi,nastojeidasvojeradnjeuredepoevropskim
mjerilima.
[15]RadnjeuGospodskojuliciimalisuBramer(apoteka),J.Moric(porculan),Gotlib(zlatara),M.
Salom(sajdijskaioptiarska),nicleriKon(robnakua),Salom(sajdijskaradnjaidraguljarnica),
Altarac(galanterijska),Kaf(prodavnicaobue,Fier(gvoarska),B.Levi(tekstilna),Pesah
(krojaka),Alkalaj(prodavnicaigraaka),Mocnaj(pekara),AronSalom(sajdijskaidraguljarnica)i
MoricHercogMoris(kolonijalna).
NaTitovomdrumu,izmeuulicaMoePijadeiIveLoleRibara,radnjesudraliVajkert(prodavnica
satova),TeodorVajsisinovi(prodavnicakolonijalnerobe),TodorosLevi(trgovinaimjenjanica),
DavidIzrael(trgovina)iSolomonHaimaPoljokan(trgovinamjeovitomipomodnomrobom).
IzmeuBezistanaiFerhadijeradnjesudrali:Kabiljo(trgovac),SalomSarafi(mjenjanica),ak
Sarafi(ambulanta)iJahoNahmias(agenturnaitrgovakaradnja).
[16]CionizamjenacionalnipokretJevrejazabuenjeosjeajanacionalnepripadnostiiidentiteta
Jevrejairomsvijeta,uzisticanjepotrebestvaranjajevrejskedrave.
[17]P.Albala,DrD.Albalakaojevrejskinacionalniradnik,Jevrejskialmanah57/58,Beograd1958.
[18]BracoPoljokanpotieizstarebanjoluketrgovakejevrejskeporodice,kojasesvojom
sposobnouizdiglaiznadtrgovinetogdoba.OdmahnakonzavrenegimnazijeuBanjojLucizaputio
senastudijeuGrac,BeiPariz,gdjeseprikljuiocionistikompokretu,auSarajevujebionosilac
naprednogsefardskogpokreta,kojijeradionaokupljanjusefardacijelogsvijeta.
[19]Akenazi,etnikaskupinasjevernoevropskih,srednjoevropskihiistonooevropskih(njemakih,
poljskih,ruskih)Jevreja
[20]RabinPinkasKelerjeuBanjojLuciorganizovaokursevehebrejskog.Godine1925.odseliojeu
ekuiuTreninuimenovanzanadrabina.

JevrejskaoptinaBanjaLuka,PetraRaenovia25,78000BanjaLukatel/fax:+38751302752mob:+38765656690email:jobl@blic.net
Copyright20112013.JevrejskaoptinaBanjaLukaiKreativnije.com.Svapravazadrana.
ZasnovanonaWordPressusaFresh&Cleantemom.

http://www.jobl.org/index.php/istorijat/udobaaustrougarskeaneksije2/

10/10