Professional Documents
Culture Documents
Akvarijnet Vodic Alfa1c
Akvarijnet Vodic Alfa1c
www.akvarij.net
www.akvarij.net
www.akvarij.net
Sadraj
to ete pronai u ovom vodiu? Odgovore na osnovna pitanja koja Vas kao akvarista poetnika mue...
U ovakvim okvirima proitajte zanimljive dodatne informacije koje e Vam dobro doi
POGLAVLJA:
1. Uvod 2. Prikupljanje podataka 3. Prva kupovina opreme 4. Stavljanje akvarija u pogon 5. Filtracija, temperatura, svjetlo 6. Strpljenja prilikom procesa "CIKLIRANJA"! 7. Naseljavanje akvarija ribama 8. Osnove odravanja akvarija 9. Hranjenje organizama (ribe, bilje) 10. Mijeani akvarij 11. Hladnovodni akvarij 12. Ciklidni akvarij 13. Biljni akvarij 14. Morski akvarij 15. Karantenski akvarij 16. Mrijesni akvarij 17. Izvori informacija za daljnje prouavanje 3 4 6 12 14 16 17 20 24 26 29 31 34 38 42 43 44
Maro
Branko
Krajten
Njofra
www.akvarij.net
IMPRESSUM
Odgovorni urednik: Marko Lenac (Jurupari) Glavni urednik: Davor erjav (Elena & Davor) Urednitvo: Vedran uni (Vedran), Ivan Radosavljevi (Profa), Marko Petrak (Krajten), Dinko uvela (Strippy), Antonio Nikoli (Rastaman) Tekstovi: Strippy - Ciklidni akvarij Krajten - Biljni akvarij Profa - Morski akvarij E&D - ostalo Fotografije: arhiva akvarij.net-a Design, grafika i prijelom: Elena & Davor Design logotipa: Ars Izdano: sijeanj, 2007.
1. Uvod
Kome smo namijenili ovaj vodi? to je akvaristika kao hobi? Koje su frustracije neinformiranih poetnika?
Ovaj vodi ima jedan jedini cilj; potpunim poetnicima u akvaristici odgovoriti na temeljna pitanja koja ih mue u poecima ili prije poetaka bavljenja akvaristikom. Smjernice koje e ovdje biti izloene temelje se na podacima iz literature za poetnike i na praktinim iskustvima akvarista koji su sudjelovali u izradi ovoga vodia. Za poetak Vam elimo estitati na izboru hobija (koji vrlo lako prelazi u ljubav, pa i u opsesiju). Akvaristika je jedan od najboljih naina za iskoritavanje slobodnog vremena i jedan od najuzbudljivijih i najzanimljivijih naina bavljenja ivotinjama, biljem i openito prirodnim svijetom. Akvarij nije primarno ukras u domu. Akvarij je prije svega jedan mikrosvijet, jedan mikroekosustav koji bi trebao (ili bismo mi to tako eljeli) funkcionirati kao da je prirodan. Akvaristi zapravo pokuavaju stvarati uvjete kakvi vladaju u prirodnom stanitu onih organizama koje su zarobili u staklenoj kocki. Kad akvarist uspije svoj akvarij urediti tako da se u njemu svi ivi organizmi osjeaju dobro (kvaliteta i kemijski sastav vode, osvjetljenje, temperatura, bioloki uvjeti, ureenje akvarija) tada i akvarij izgleda prirodno i lijepo. Tek tada moemo rei da je akvarij ukras doma, jer dobro i kvalitetno ureen i odravan akvarij zaista izgleda dobro. Postii prirodne uvjete u odreenoj koliini vode koja je napunila staklenu kocku nije mogue ako ne upoznamo prirodu. Zato bavljenje akvaristikom podrazumijeva i vrlo ozbiljno bavljenje prirodnom znanostima osobito biologijom i kemijom. Tko nije spreman ozbiljno prihvatiti znanstvene istine biologije i kemije, radije neka ne zapoinje s izradom svog akvarija. esto su poetnici frustirirani kada kui donesu ribice iz trgovine, a one uginu u kratkom roku. Akvaristika se ne svodi na zamjenjivanje uginulih riba novima iz trgovine akvaristika je briga o postojeem ivom svijetu zarobljenom u to malo vode to je imamo kod kue. Uz malo truda moemo nauiti mnogo o potrebama vodenih organizama.
Ovaj vodi se ne prodaje, ve se daje na slobodnu uporabu svim zaljubljenicima u akvaristiku (tj. onima koji e tek to postati). Ako primjetite netonosti ili manjkavosti, javite se na adresu: davor.zerjav@ck.t-com.hr Zahvaljujemo svim lanovima akvarij.net-a koji su sudjelovali u izradi ove knjiice na bilo koji (izravan ili neizravan) nain. Nadamo se daljnjoj dobroj suradnji i pomoi svih akvarista dobre volje. (urednitvo)
E&D
www.akvarij.net
2. Prikupljanje podataka
Gdje traiti informacije? Zato je vano informirati se? Kako doi do literature? Kako se povezati s drugim akvaristima?
Prije svega, u akvaristiku se ne zalijee. To znai da emo i prije nego to napravimo pa i prvi mali korak morati prikupiti odreene podatke i informacije bez kojih se ne moe zapoeti. Prvi korak inite sada itajui ovu e-knjiicu jer u njoj upravo nalazite one osnovne podatke potebne poetnicima. Osim u ovoj knjiici kompletne podatke za poetnike pronai ete i na mnogim internetskim stranicama (npr. www.akvarij.net ) i u literaturi. Na kraju ove knjiice moete pronai popis preporuene literature za poetnike (a i uz svako poglavlje upuuje se na korisne izvore). Naalost, jako je malo kvalitetne akvaristike literature prevedeno na hrvatski jezik, pa je itanje knjiga na engleskom ili njemakom jeziku neizbjeno. Literatura se najee nabavlja kupnjom putem Interneta. Osim podataka koji su evidentirani pisano, vrlo korisne informacije dobivaju se iz prve ruke od akvarista s iskustvom. Takvu vrst komunikacije danas uvelike olakavaju internetski forumi na kojima se mogu prikupljati podaci od iskusnijih. Na forumu stranice akvarij.net vrlo se lako moete povezati s iskusnim akvaristima od kojih ete dobiti najkorisnije informacije jer su provjerene u praksi.
Amazon.com - najvea on-line knjiara; mjesto gdje je mogue pronai akvaristike knjige visoke kvalitete - postoji mogunost nabavke rabljenih knjiga po snienim cijenama - naalost, u Hrvatskoj nema velik izbor vrhunske akvaristike literature, pa je poznavanje i aktivno sluenje jednim od velikih svjetskih jezika vrlo poeljno
ZA DALJNJE PROUAVANJE Linkovi: www.akvarij.net (forum, literatura) www.amazon.com www.tropica.com Literatura: potpun popis preporuene literature proitajte u posljednjem poglavlju ove knjiice
E&D E&D
Vodi za potpune poetnike u akvaristici Prije odlaska u kupovinu potpuni poetnik mora:
a) odluiti se izmeu hladnovodnog / toplovodnog, tj. biljnog / ciklidnog, tj. slatkovodnog / morskog akvarija (listanjem bogato ilustrirane literature s fotografijama uzornih akvarija, pregledavanjem galerija razliitih vrsta akvarija na Internetu, kunim posjetama akvaristima s iskustvom, posjetama javnom akvariju) b) znati koliko je vremena spreman uloiti na odravanje akvarija c) znati kako e mu akvarij otprilike izgledati nakon kupnje svih potrebnih elemenata (vizija) d) znati koju i kakvu opremu za akvarij treba imati (bazen, poklopac, filter, grija, rasvjeta, podloga, dekor) vrlo detaljno e) odluiti koja mu je kemija potrebna (ili nepotrebna) za poetak f) raspitati se o ponudi organizama u dostupnim trgovinama (odabir i kompatibilnost organizama)
www.akvarij.net
SAVJETI:
- mnogi su se u svojim akvaristikim poecima "zalijetali" - to se moe izbjei; - planiranje je jedan od najboljih naina izbjegavanja buduih greaka; - akvaristika moe biti skup sport ako bez iskustva uete u trgovinu; - stavite sve svoje elje na papir i napravite cjenik - eliminirajte nepotrebno i isplanirajte svoj akvaristiki proraun
ZA DALJNJE PROUAVANJE - na Internetu proizvoai i trgovci akvaristikom opremom imaju svoje stranice - prouite ih
U dobroj akvaristikoj trgovini pronai emo velik izbor riba i bilja u uredno sreenim akvarijima. Ponuda mora biti iroka i kvalitetna, u protivnom nemojte kupovati na tom mjestu. U trgovinu uvijek doite oboruani informacijama i znanjem kako Vam netko ne bi prodao maglu.
E&D
www.akvarij.net
bukle
DIY unutarnji filter za manji akvarij napravljen od kutija za CD-e, cijevi i pumpe za vodu
E&D
Kod odabira opreme i organizama dajte si vremena i temeljito prouite ponueno kupujte samo najbolje, najzdravije i najljepe
DIY - kratica izraza Do It Yourself (eng. = uradi sam); u akvaristici je mogue itav niz gotovih i originalnih dijelova opreme napraviti u kunoj radinosti - od ljepljenja staklenih stijena silikonom u akvarijski bazen, preko izrade poklopca i rasvjete pa do izrade filtera, CO reaktora i rasprivaa, stalaka za akvarije, umjetnih stijena, itd. - DIY moe Vam utedjeti mnogo novca, ali i zadati glavobolje - ako niste spretni s alatom, ako nemate iskustva s popravcima, sa strujom, ako niste kreativni i inventivni moda je bolje kupiti originalnu opremu danas se na tritu nalazi dosta kvalitetne (ali i nekvalitetne!) akvaristike opreme - kako smo mi Hrvati narod dosta sklon improviziranju i pronalaenju jeftinijih rjeenja, vjerojatno neete odoljeti a da u svoj akvarij ne ubacite barem neto od DIY opreme; toplo Vam preporuamo da redovito pratite podforum Uradi sam na stranicama akvarij.net-a jer se taj podforum redovito popunjuje novim uradi sam uradcima ili inovacijama - mnogo toga korisnog, a jednostavnog zaista moete izraditi i kod kue zadovoljstvo koje ete osjeati pri tome vjerojatno ne moramo ni spominjati plus to ete i utedjeti dosta novaca
www.akvarij.net
Oblici akvarija: 1) kugla (izbjegavati), 2) kvadar (najei), 3) heksagon (zanimljiv oblik), 4) zaobljeni (vrlo privlaan, ali i skup)
(1)
(2)
(3)
(4)
2. Dobar filter.
a) Unutarnji filter esto dolazi s kompletnim akvarijima u ponudi. Neki su unutarnji filteri fiksno postavljeni u gotove akvarije, dok se drugi mogu pomicati po potrebi ili izvaditi iz akvarija. Mogue je posebno kupiti unutarnji filter, ali to su filteri prvenstveno za manje i srednje akvarije. U nekim akvarijima unutarnji filteri su napravljeni od staklenih komora fiksiranih u akvariju pomou silikona. Prednosti su im te to teko mogu izazvati poplavu (za razliku od vanjskih) te se u njih moe smjestiti grija (samo neki modeli). Osnovni nedostatak ovakvog filtera je taj to on zauzima prostor u akvariju i treba ga skrivati dekoracijom. Malo ga je tee istiti od vanjskog. b) Vanjski filter Najvanija karakteristika dobrog vanjskog filtera jest njegova sigurnost (kvaliteta izrade). Poto ovakav filter funkcionira izvan akvarija eventualno oteenje filtera, cijevi ili spojeva moe
Unutarnji filter
www.akvarij.net
Vanjski filter
Hang-on filter
Filter materijal
Uz kupnju filtera moramo razmiljati i o kupnji filter materijala. Mnogi filteri prodaju se s pripadajuim filter materijalom, a kod nekih valja filter materijal kupiti zasebno. Odabir filter materijala ovisi o vrsti akvarija koji elite napraviti. Spuva, bio-spuva, spuva s aktivnim ugljenom Ovo je najei filterski materijal koji se koristi u akvarijima i ujedno jedan od najboljih. Spuva ima razliitih ovisno o gustoi postavljamo ih u odreene dijelove filtera. Najee se kombiniraju razliite vrste spuvi u filteru (od najgrublje do najfinije). Bio spuva je posebno porozna spuva s velikom povrinom te je pogodna za naseljavanje kolonija duinih bakterija. Spuva s aktivnim ugljenom (crna) slui za kemijsku filtraciju vode i upotrebljiva je samo nekih mjesec dana. Sintetika vata Bijela, zelena ili plava sintetika vata stavlja se na poetak filtera da bi pokupila veinu otpada (slui za mehaniku filtraciju). Vrlo je jeftina i moe se esto mijenjati. Bio balls (bio kugle), keramiki valjii, lava Stavlja se u filter radi bioloke filtracije. To je filter materijal izrazito velike povrine na koji se nasele kolonije duinih bakterija u velikoj koliini i pretvaraju tetni bioloki otpad u manje tetni (amonijak i nitrite u nitrate). Treset u granulama Koristi se za balansiranje pH vrijednosti vode (zakiseljuje vodu) te za bojenje, tj. potamnjivanje vode.
www.akvarij.net
3. Grija.
Vrlo je vano kupiti kvalitetan grija za akvarijsku vodu. Jedan od najvanijih zahtjeva koji podrazumijeva kvalitetnu vodu jest i vrlo stabilna temperatura vode. Jaina grijaa izraena je u wattima. U prosjeku se rauna da je potrebno 1 watt po litri vode. Potrebna jaina grijaa ovisi i proizvoau i o vanjskoj temperaturi. Uglavnom, to je temperaturna razlika akvarijske vode i okoline akvarija vea to je potreban jai grija. Danas su najee dvije vrste grijaa: a) Grija u staklenoj epruveti Ovo su izvrsni grijai koji su smjeteni u staklenoj epruveti. Imaju ugraeni termostat i ukljuuju se i iskljuuju po potrebi. esto, za vrijeme ljeta gotovo uope ne rade. VANO termostatski grija ne smijemo iskljuivati iz struje sam se ukljuuje i iskljuuje po potrebi. b) Grijai kabel Ovaj se grija postavlja ispod podloge i grije korijenov sustav. Ti su grijai izvrsni za gusto zasaene akvarije jer potiu zdrav rast bilja. Isto tako imaju ugraen termostat i ne treba ih iskljuivati iz struje.
Rasvjeta s reflektorima
E&D
4. Rasvjeta.
Svaki akvarij treba umjetnu rasvjetu koja e oponaati svjetlost sunca bez obzira je li biljni ili ciklidni, hladnovodni ili toplovodni. Za poetak je najjednostavnije izabrati rasvjetu s neonskim cijevima. Otprilike se rauna da je dovoljno imati jednu cijev (po duini poklopca) za ciklidni akvarij, dvije cijevi za biljni akvarij s nezahtjevnim biljem, i tri i vie cijevi za biljne akvarije sa zahtjevnim biljem. Ako sami izraujete rasvjetu za akvarij svakako se posavjetujte s elektriarem u vezi sigurnosti elektrinih komponenti. Rasvjeta se najee ugrauje u poklopac akvarija a sastoji se od cijevi, grla, draa, startera, prigunica i ica. Prigunice je iz sigurnosnih razloga najboje smjestiti izvan poklopca ili ispod akvarija (u ormariu). Rasvjetu osjetno pojaavaju tzv. reflektori koji usmjeravaju rasprenu svjetlost neonske svjetiljke prema akvariju. Poeljno bi bilo da je akvarijski poklopac iznutra premazan bijelom bojom ili obljepljen nekom srebrnom reflektirajuom folijom jer se tako pojaava koliina svjetlosti u akvariju. Najsigurnije je kupiti originalnu akvaristiku rasvjetu jer ona koliko toliko garantira izostanak rasta neeljenih algi, ali nedostatak takve rasvjete jest to je izrazito skupa. Neke obine neonske cijevi (daylight) mogu posluiti kao zamjena za akvaristike. Neonske cijevi mogu emitirati razliitu boju svjetlosti - najbolje je poigrati se kombinacijama lampi i kroz odreeno vrijeme odluiti se za kombinaciju koja nam najvie odgovara. U svakom sluaju, prije nabavke cijevi posavjetujte se s iskusnim akvaristima. Vijek trajanja cijevi je do godine dana tada ih valja zamijeniti novima, jer opet riskiramo buknue neeljenih algi.
www.akvarij.net
10
6. Podloga i substrat.
Podloga u akvarijima najee je ljunak ili pijesak odreene granulacije (granulacija je mjera prosjene veliine zrnaca pijeska ili ljunka). Svi akvariji trebali bi imati neku podlogu (osim mrijesnih ili karantenskih) jer ribe i bilje u prirodi redovito imaju neku podlogu ljunanu, pjeskovitu, muljevitu, kamenu... Podloga generalno slui za ukorjenjavanje bilja i prihvat ribljeg fescesa (koji ujedno slui i kao gnojivo za bilje). Granulaciju podloge i njezinu boju odreuju zahtjevi organizama u akvariju. Nemojte kupovati umjetno bojanu podlogu (crvenu, plavu, ljubiastu, zelenu, utu, bijelu) jer to nije prirodna podloga i moe smetati ribama, a svakako smeta u estetskom smislu. Svjetla podloga reflektira svjetlost akvarijske rasvjete i nju koristite za akvarije koji su zamiljeni kao svjetli (to je uglavnom dobro za bilje), a tamnije podloge za tamnije akvarije. Prije kupnje podloge, raspitajte se o prirodnom okoliu organizama koje kanite drati. U biljnim akvarijima ukupna debljina nanosa podloge i substrata morala bi iznositi izmeu 4 i 10 cm. Moete kombinirati dvije razliite granulacije podloge radi estetskih, ali i praktinih razloga. Nekim ribama potrebno je osigurati fini pijesak ili ljunak za izradu gnijezda, a razliitim vrstama biljaka odgovara razliita granulacija podloge. Za biljne akvarije najee se koristi granulacija 1-3 mm, ali bilje sasvim dobro uspijeva i u malo veoj granulaciji ljunka (npr. do 1 cm). U biljnim akvarijima trebalo bi izbjegavati kvarcni pijesak jer se on s vremenom skruti (slegne i stisne, postane kompaktan) i ne dozvoljava korjenju da se iri. tetno je i za ribe i za bilje koristiti drobljeni ljunak otrih rubova (povrede). Substrat je hranjiva podloga i koristi se samo u onim akvarijima koji e imati ivo bilje. Substrati su razliiti mogu biti mineralni (glinene kuglice ili granule), treset, zemlja. Substrat se nanosi ispod podloge u koliini koju propisuje proizvoa. Ako koristite zemlju za lonanice kao substrat, treba ju potopiti u vodi i tako je drati otprilike 2-3 tjedna prije stavljanja u akvarij.
E&D
E&D
7. Dekoracija.
U dekoraciju spadaju panjevi, kamenje, umjetne stijene, pozadinska tapeta i razliiti keramiki ili stakleni ukrasi. Osnovno o emu valja voditi rauna kod odabira dekoracije jest nabavka prirodne dekoracije. Sve to u akvariju izgleda umjetno nee se estetski uklopiti u podvodni svijet. Posebno skreemo panju na keramike i staklene ukrase koje moete kupiti u specijaliziranim prodavaonicama veinom su kiasti i nee dobro izgledati u
E&D
www.akvarij.net
11
E&D
Vaem akvariju. Izbjegavajte potopljene brodove, ronioce, kosturske glave, zrakoplove, mostie, mlinove i ostala uda ki-umjetnosti. Koristite prirodne materijale pravo drvo (valjano pripremljeno, prokuhano, oieno), lijepo kamenje, lijepo i realno izraene umjetne stijene. Pozadinske tapete isto tako mogu biti kiaste jarko plave boje s fotografijom bilja i sl. Pozadinska tapeta je najefektnija ako je tamna (crna, tamnocrvena, smea, zelena) ili ima neki neutralni uzorak (npr. kamenje). Obian riin papir koji se naguva i zalijepi iza stranje stranice akvarija funkcionira izvrsno kao pozadina, a jeftin je. Svu dekoraciju prije unosa u akvarij treba prokuhati radi dezinfekcije. Nemojte koristiti dekoraciju otrih rubova da se ribe u akvariju ne bi povrijedile.
8. Bilje.
Jedino ivo bilje dolazi u obzir. Umjetno bilje eventualno se moe koristiti u karantenskim akvarijima (moe se kasnije oprati i oistiti). ivo bilje osim to uljepa akvarij dodatno ga kemijski filtrira (crpi nitrate i fosfate iz vode) i kisikom obogauje vodu. Pri odabiru akvarijskog bilja potrebno je upoznati se s biljnim vrstama i njihovim zahtjevima za svjetlou i hranjivim tvarima, temperaturom i kiselou vode koja im odgovara. U akvariju se bilje mora rasporediti tako da svaka biljka ima dostupnu koliinu svjetlosti koja joj je potrebna i nekom logikom (visoko bilje u stranji dio akvarija, nisko u prednji dio, iste biljne vrste grupirati...). Za bilje je dobro koristiti neki substrat ispod podloge kako bi se osigurala hrana potrebna za rast. Ako elimo biljni akvarij koji izgleda lijepo, moramo se upoznati s osnovama aquascapea (ureivanja akvarija).
E&D
www.akvarij.net
12
60 - 70 cm
90 - 100 cm
E&D
Najvaniji preduvjet koji morate ispuniti da biste pokrenuli akvarij jest zadovoljiti sve sigurnosne zahtjeve. Akvarij mora biti testiran na nepropusnost, postolje mora biti stabilno i vrsto, te tako podloeno da je savreno vodoravno (koristite libelu!)
www.akvarij.net
13
E&D
E&D
E&D
Maro E&D
Voda je u akvariju prvih tjedan-dva mutna; to je potpuno normalna stvar (sindrom novog akvarija) - raistit e se kad proces cikliranja zavri
www.akvarij.net
14
Filtracija
Najjednostavnije filtracija podrazumijeva ienje akvarijske vode. Tri su osnovne komponente filtracije: mehanika, bioloka i kemijska. Mehanika filtracija osigurava ienje vode od estica koje plivaju u njoj ostaci hrane, riblji izmet, dijelovi biljaka,... Mehanika se filtracija obavlja kroz filtersku spuvu, vatu ili sintetika vlakna. Bioloka filtracija najvanija od svih podrazumijeva bioloko filtriranje vode, tj. filtriranje kroz bioloki medij. Taj medij ine duine (nitrificirajue) bakterije koje pretvaraju tetne spojeve (amonijak, amonij i nitrite) u manje tetne spojeve (nitrate) koje mogu iskoristiti biljke za prehranu. Duine se bakterije naseljavaju po cijelom akvariju, ali su najkorisnije tamo gdje je protok vode najjai, a to je filter. Postoji itav niz filter materijala koji su pogodni za naseljavanje tih bakterija jer imaju vrlo veliku povrinu (jako su porozni) bio-balls (bio-kugle), keramiki valjii, filter lava, vulkanit. Kemijska filtracija osigurava kemijsko proiavanje vode od kemijskih spojeva i tekih metala. Samo voda koja je u kemijskom disbalansu mora se kemijski filtrirati u protivnom se iz vode vuku i biljkama i ribama korisni elementi i spojevi (npr. mikroelementi iz tekueg gnojiva za bilje ili npr. vitamini za ribe). Kemijskom filtracijom se moe razbistriti mutna voda. Redovito se koristi nakon tretmana lijekovima. Najei medij kemijske filtracije je aktivni ugljen koji funkcionira otprilike mjesec dana i tada se mora baciti i zamijeniti novim svjeim materijalom. Moe se koristiti i zeolit. Postoji i tzv. green-x, filter medij za uklanjanje fosfata, nitrita i nitrata.
Filter spuva
Sintetika vata
Sintetika vlakna
Bio-kugle
Aktivni ugljen
Treset u granulama
Green-x
www.akvarij.net
15
Svjetlo
U akvariju umjetnom rasvjetom simuliramo sunevo svjetlo u prirodi. U veini tropskih predjela tijekom cijele godine (ako zanemarimo oblano vrijeme) sunevo je svjetlo ukljueno 12 sati dnevno, a 12 sati traje no (to je naravno reeno samo otprilike). Zato je u akvariju bitno postii ovakav ritam izmjene dana i noi pravilnim ukljuivanjem i iskljuivanjem rasvjete. To je najjednostavnije rjeiti mehanikim ili digitalnim timerima. Openito se uzima da je jedna neonska cijev (po cijeloj duini akvarija) dovoljna za akvarije bez bilja (ili s biljem koje treba jako malo svjetla), dvije do tri cijevi za prosjean biljni akvarij te etiri do pet cijevi za biljne akvarije sa zahtjevnim biljnim vrstama.
Vremenska sklopka (timer) naprava za ukljuivanje i iskljuivanje struje u zadanom vremenu; vrlo korisna stvarica za akvarijsku rasvjetu - namjesti se ukljuivanje rasvjete ujutro, a iskljuivanje naveer - osvjetljenost za tropski akvarij je uglavnom 12 h na dan; pravilna izmjena dana i noi zadat e pravilan bioritam bilju i ribama u akvariju, to je vano
E&D
E&D
Akvarijska rasvjeta igra vanu ulogu ne samo vezano uz proces fotosinteze, ve i za postizanje ukupnog dojma u akvariju. Kvalitetne lampe i posebno dobro iskombinirane boje svjetlosti koje one emitiraju mogu naglasiti svu ljepotu podvodnog krajolika - od crvenog, zelenog i smeeg bilja do raskonih boja riba. Originalne akvaristike lampe su dosta skupe, ali ako Vam je ureenje akvarija vano uputno je nabaviti originalne lampe (makar i kotaju).
www.akvarij.net
16
Pod pojmom cikliranje misli se na pripremanje akvarija za siguran prihvat ivotinja (riba, rakova, pueva). Ne mogu se vodeni organizmi tek tako ubaciti u vodu iz pipe, potrebno je osigurati tzv. duini krug (gr. kyklos = krug) koji u postoji i u prirodi. Dakle, za vrijeme pripreme akvarija nakon putanja u pogon u roku od 3 do 4 tjedna u akvarijskoj vodi, u filter materijalu, na biljkama, dekoraciji, u podlozi i na stijenkama akvarija stvaraju se kolonije duinih bakterija koje pretvaraju otrove koje isputaju ribe u manje tetne spojeve koje mogu iskoristiti biljke. Zato su biljke vrlo korisne u akvariju. Najvei dio duinih bakterija HRANA trebao bi se naseliti u filter materijalu. Svakako proitajte SVJETLOST poglavlje o odravanju akvarija, jer je taj dragocjeni bioloki materijal vrlo lako unititi. Uglavnom, nakon putanja ALGE BILJKE akvarija u pogon (filtracija, grijanje, rasvjeta) akvarij nije spreman za prihvat riba barem 3 CO2 FOTOSINTEZA do 4 tjedna. Proces cikliranja O2 moe se ubrzati dodavanjem duinih bakterija u akvarijsku vodu ili u filter, ali kolonizacija AMONIJ svejedno traje, tako da je uputno NITRITI NITRATI ORGANSKI OTPAD AMONIJAK izdrati tih nekoliko tjedana prije + NH 4 naseljavanja akvarija. Moe se NO 2 NO 3 NH 3 dodati u vodu nekoliko listia riblje hrane kako bi se potaknuo proces sazrijevanja akvarijske vode. Tijekom tog procesa voda NITROSOMONAS NITROBACTER se zamuti (nagli razvoj bakterija) i BACTERIA BACTERIA to zna trajati i do tjedan dana. NITRIFICIRAJUCE (DUSICNE) Potpuno normalna stvar za nove BAKTERIJE akvarije kad se naseli dovoljan broj bakterija, voda se razbistri. Proces cikliranja u potpunosti zavrava za 2 mjeseca. Shema cikliranja - uspostavljanje duinog ciklusa
I V V
www.akvarij.net
17
E&D
Pterophyllum scalare
Moto
Drutvenost
Postoje riblje vrste koje su drutvene pogodne za zajednike akvarije, one koje ne napadaju i ne hrane se drugim vrstama. U tu skupinu spadaju npr. gupiji, moliji, platiji, tetre, rasbore, koridorasi, ancistrusi,... S druge pak strane postoje riblje vrste koje u akvariju zauzimaju teritorij (teritorijalne ribe) i taj svoj teritorij brane od uljeza. Takve vrste ne spadaju u previe drutvene vrste jer esto izazivaju borbe u akvariju. U ovu skupinu spadaju skalari, bete, trichogasteri, barbusi... Postoje i izrazito teritorijalne ribe, krivo smatrane agresivnim vrstama jer obrana teritorija njihovo je prirodno ponaanje. Veinom su to ciklidi koje treba vrlo paljivo birati i uvoditi u akvarij tono odreenim redom kako ne bi dolo do borbi meu ribama. Vrlo je vano napomenuti i da e samo jedan primjerak neke vrste biti vrlo usamljen u akvariju. Najbolje je kombinirati mujake i enke. Kod nekih vrsta ne moe se u akvariju drati vie od jednog mujaka (Beta splendes). Na jo jednu stvar valja obratiti osobitu pozornost kod kupnje riba: neke su ribe jatne i potrebno je nabaviti najmanje 10 ili 20 primjeraka iste vrste (corydorasi, neonke, tetre, rasbore i sl. se uvijek kupuju u jatu u protivnom ne izgledaju dobro i njihovo ponaanje ne dolazi do izraaja). Poetnici esto krive ivotinje i ljute se na njih ako u akvariju doe do okraja, no ne uviaju da su zapravo oni krivi jer su napravili greku pri odabiru i kombinaciji riba.
Puntius tetrazona
E&D
Betta splendens
E&D
Crossocheilus siamensis
www.akvarij.net
18
E&D
Trichogaster trichopterus
Ancistrus sp.
Kompatibilnost s biljem
Veina ciklida (ako izuzmemo discuse, skalare, macropoduse i jo nekoliko ciklida iz vegetacijom bujnih rijeka ili jezera) ne idu s biljem. Neke su ribe herbivorne (u prehrani im vanu sastavnicu ine biljke) pa biljni akvarij ne moemo planirati s njima u kombinaciji. S druge strane, mnoge manje ribe ne mogu bez bilja ono im je potrebno za mrijestove ili kao sklonite pred veim ribama. Openito je pravilo da bi ivo bilje trebalo zasaditi u sve one akvarije koji sadre riblju zajednicu kompatibilnu s biljem.
Roni
Plechostomus
Rastaman
Trigonostigma espei
www.akvarij.net
19
Cuvitar
Hemigrammus erythrozonus
Kupovina riba
Nakon odabira ribljih vrsta i koliine koja je potrebna za akvarij moemo krenuti u nabavku riba. Kupovinu riba nije dobro obavljati bilo gdje valja pronai najbolju trgovinu s ribama kako bi nabavili zdrave primjerke. Kod kupovine treba pripaziti na izgled ivotinje ako su joj peraje oteene, ako udno pliva, ako po tijelu ima oteenja ili bijele tokice, ako mirno i polagano pliva imamo razloga da posumnjamo u zdravlje te ivotinje. Ako nam oko ribe izgleda veliko prema ostatku tijela, vrlo je vjerojatno da je ta ivotinja podhranjena i teko da e se oporaviti i postii svoju pravu veliinu i formu. Imamo pravo odabrati primjerak koji elimo i prodava je duan uhvatiti ribu koju sami odaberemo ako ju je teko uloviti, jo bolje; vjerojatno se radi o zdravoj, ivahnoj i otpornoj ribi.
E&D
Transport riba obavlja se u posebnim vreicama koje se dopola napune vodom i dobro zatvore - kad ribe stignu u akvarij prvo je na redu aklimatizacija na novu sredinu
Transport riba
Ribe se transportiraju u vreicama za transport akvarijskih ivotinja (vrste, zaobljenih uglova). Najbolje je ribu transportirati tako da se zajedno s vreicom stavi u neku kutiju koja se moe zatvoriti i zamraiti. U mraku se riba smiri i transport vie ne predstavlja toliki stres za nju. U vodu (koju treba napuniti do polovine vreice) dobro je dodati malo sredstva protiv stresa.
www.akvarij.net
20
E&D
Izmjene vode
Voda u akvariju mora se redovito djelomino mijenjati jer se to isto deava u prirodi (samo to mi nemamo oblake iznad akvarija da bi proizvodili kiu). Preporua se da se tjedno (ili svaka dva tjedna) izmjeni izmeu 10 i 15 % akvarijske vode. Izmjenom vode osigurava se osvjeavanje i djelomino proiavanje vode od biolokog i kemijskog otpada. Voda koju ulijevamo u akvarij prethodno mora odstajati barem 24 sata i to tretirana nekim od sredstava za pripremu vode (protiv klora i tekih metala). Nije uputno ulijevati vodu direktno iz slavine jer je ta voda prije svega puna klora i najee nije sobne temperature nego hladnija. Pri izmjeni vode plastini su kanistri nezamjenjivi jedan za odlijevanje i jedan za pripremu svjee vode. Voda se iz akvarija vadi pomou plastine cijevi (najbolje je da je prozirna). Kod izmjene vode valja paziti da cijev kojom uzimamo vodu iz akvarija ne usie ribu ili biljku jer tada dolazi do tekih povreda i najee do smrti organizma.
Tjedno odravanje akvarija podrazumijeva redovite tjedne ili dvotjedne djelomine izmjene vode vodu je dobro pripremiti u kanistrima (da odstoji barem 24 h - za to vrijeme iz nje ishlapi dosta klora i temperatura se izjednai sa sobnom temperaturom). Ako izraujete stalak za akvarij, predvidite mjesto za kanistre. Voda se iz akvarija izvlai pomou gumene cijevi (pumpica na kraju cijevi je bolje rjeenje od usisavanja vode ustima)
E&D
www.akvarij.net
21
E&D
ienje podloge
Podloga (ljunak, pijesak) se u akvariju mora redovito istiti (usisavati). Netono je da podlogu treba ostaviti neistu jer se putem ribljeg izmeta hrane biljke. Veina akvarija je previe optereena ribama koje pretjerano prljaju podlogu, pa mi moramo malo pomoi u ienju. Ima vie naina usisavanja podloge najjednostavniji je onaj koji se moe izvesti uz redovitu izmjenu vode. Na kraj cijevi samo treba nataknuti odrezani vrh plastine boce i tim usisavaem proi preko podloge akvarija. Usisavat e se neistoe s dna, a ljunak e ostati na dnu. Ako usisavamo obinom cijevi, esto usiemo i ljunak. Postoje i usisavai na zranu pumpu oni su neto slabije snage od gore spomenutog home-made usisavaa, ali su precizniji. Valja napomenuti da se nikada ne isti cijela podloga, nego samo otprilike 2/3. Svaki put kad istimo podlogu istimo onaj dio koji prethodni tjedan nismo poistili.
E&D
E&D
ienje stakla
Na staklo se u svakom akvariju love alge to smanjuje vidljivost i ne izgleda ba previe lijepo. Staklo se iznutra moe istiti obinom spuvicom (bez deterdenta, naravno) ili jo bolje magnetom za skidanje algi. Primjetit ete da se alge hvataju ve nekoliko dana nakon ienja. To je sasvim normalo. Jednom tjedno oistite staklo. Ne preporuamo ienje pomou ileta jer se staklo moe izgrebati. Bolje je onda istiti nekom ravnom plastinom ploicom (stara kreditna kartica). Na staklo se hvata i kamenac (pri povrini vode, iznutra). Kamenac je mogue skidati pH sredstvom. Pazite, ako imate mekanu vodu moete je s pH sredstvom jako zakiseliti. Kamenac je najuputnije skidati kada je akvarij prazan (kod generalnog ienja). S vanjske strane staklo se isto moe istiti, ali to nije uputno raditi sredstvom za pranje prozora jer je ono za ribe i bilje u akvariju toksino. Ako se ipak
E&D
www.akvarij.net
22
Odravanje rasvjete
Rasvjetna tijela treba jednom mjeseno pregledati i oistiti od kamenca i neistoa koje se uhvate na neonske lampe. Najbolje je to napraviti limunovim sokom, octom ili pH sredstvom. Kad se iste lampe, potrebno je oistiti i reflektore (ako ih imate). U pravilu se neonske lampe moraju zamijeniti novima svakih godinu dana. Pri zamjeni neonki zamijenite i startere ako nemate elektronske prigunice.
E&D
Maro
ienjem stakla od algi (ili magnetom, ili iletom, ili spuvom) pomaemo da se alge ne ire i da vidljivost bude bolja - ovakvo ienje ima vie estetsku nego praktinu funkciju
E&D
Stakleni termometar je puno precizniji od samoljepljivog digitalnog termometra. Temperatura se provjerava dnevno.
www.akvarij.net
23
SAVJETI:
ALKALNOST / KISELOST (pH ili power of hydorgen) Ovisno o vrsti akvarija (vrste riba i bilja) akvarijska voda mora biti alkalnija ili kiselija. Za veinu riba pH bi se trebao kretati izmeu 6 i 7 (neutralna vrijednost je 7, a ljestvica pH kree se od 1 do 14 pri emu vrijednost 1 oznaava kiselinu u istom obliku, a vrijednost 14 luinu u istom obliku). Neki Malawi i Tanganjika ciklidi trae aklalniju vodu s vrijednosima pH izmeu 7,5 do 8,5. Voda se u pravilu treba mijenjati prema kiselijim vrijednostima jer je naa voda uglavnom alkalna (pH iznad 7). To se postie dodavanjem CO2 u akvarij (boca s plinom ili reaktor s otopinom eera i kvasca), dodavanjem treseta u filter ili zemljanom podlogom. Vodi kojoj je mekana (niski KH i GH) vrlo je lako mijenjati pH. Pripazite jako s mekom vodom jer naglo zakiseljavanje vode moe natetiti ribicama. Dodavanjem treseta voda e potamniti to je normalna pojava. Postoje i sredstva za sniavanje pH (pH sredstvo); ona vam nee pomoi ako voda nije omekana. TVRDOA VODE (GH ili ukupna tvrdoa / KH ili karbonatna tvrdoa) U Hrvatskoj imamo tvrdu vodu. To znai da ete u akvariju ( koristite li samo pipovau) imati tvrdu ili vrlo tvrdu vodu. elite li tu vodu omekati morate dodavati destiliranu vodu ili koristiti RO ureaj (reverse-osmose, tj. obrnuta osmoza) koji potpuno omekava vodu. Ako smo izmjerili vrijednosti pH i KH prema tablici moemo izraunati i koncentraciju CO2 u vodi, tako da je tester za CO2 nepotrebno kupovati. KOLIINA NITRITA (NO2) Koliinu nitrita poeljno je mjeriti jer i manja koliina tog spoja u vodi loe djeluje na ribe. Ustvari, jo je bolje nabaviti brzorastue bilje koje e nitrite crpiti iz vode i na taj nain proiavati akvarij.
Poetnici i testiranje vode: Svi poetnici trebali bi se interesirati o kemiji akvarijske vode jer je poznavanje osnovnih kemijskih odnosa i procesa vrlo korisno - u sluaju da se kemizam vode poremeti moemo pravilno i pravovremeno djelovati (ako imamo znanja o kemizmu vode). Upravo to bismo Vam savjetovali - prvo pohvatajte im vie informacija o kemiji vode, objasnite si probleme im jednostavnije, a ako neto nije jasno - postoje iskusni akvaristi ili forum akvarij.net-a na kojem moete dobiti podrobnije informacije od strunjaka (kemiara i biologa koji su lanovi foruma). Tek nakon to dobro upoznate kemiju vode, ponite testirati i eventualno podeavati parametre vode. Napominjemo da se u toj vodi nalaze ivi organizmi i da nije etino eksperimentirati nad njima. Velika veina riba ne trai posebne uvjete u vodi - pogotovo ne manje zahtjevne vrste.
www.akvarij.net
24
Ribe:
a) suena hrana Najea hrana za akvarijske ribe jest kvalitetna suena hrana koju moemo nabaviti u svakoj trgovini s akvarijskim potreptinama. Najbolje je kupovati hranu renomiranih proizvoaa. Za zdravlje i ljepotu akvarijskih ribica nije dovoljno nabaviti samo jednu vrstu suhe hrane. Osim temeljne mjeavine suenog povra, soje, zaina i ribljeg brana postoji itav niz drugih vrsta suhe hrane za ribice one obogaene karotenom (na bazi mrkve), biljna mjeavina za herbivore, liofilizirani tubifex crvi, liofilizirani bloodworms (liinke pernatih trzaa), liofilizirane vodenbuhe dafnije, artemia raii. Suena hrana najee je u obliku pahuljica, ali moe biti i u obliku tabletica (koje potonu pa su pogodne za hranjenje riba dna), a sueni raii i crvi dolaze u svom originalnom obliku. b) kuhana hrana Ponekad je dobro unijeti malo promjena u prehrani vaih ljubimaca uvoenjem obroka svjee hrane. Kratko prokuhani list zelene salate, nekoliko bobica kuhanog graka (pasiranog), malo kuhane mrkve ili paprike mogu biti izvrsna poslastica i vrlo poeljan dodatak prehrani vaih ribica. Postoji i recept za spravljanje mesnog obroka od goveeg srca, blitve, mrkve, paprike i enjaka za discuse (to se iskuha i u obliku ploica zamrzne u ledenici daje se kao obrok u obliku zaleenih tableta). Vano je ne zainiti ili zasoliti povre ili meso koje ete staviti u akvarij. c) iva hrana Najkvalitetnija hrana za akvarijske ribe jest iva hrana; artemia, infusoria, liinke komaraca, dafne, grindal crvi, bijeli crvi, kine gliste, vinske muice, mikrocrvi. Problem sa ivom hranom jest taj to je treba uzgojiti, a to i nije uvijek lako. d) dodaci prehrani Ovdje spadaju razni vitaminski pripravci u obliku tabletica ili kapljica. Proizvoai esto uz kapljice napominju da se doziraju u odnosu na zapreminu akvarija. Bolje je vitaminske kapljice izravno nanijeti na hranu (pahuljice ili tabletice) jer se time utedi novac dan za vitamine ribe ih tako izravno unose u svoje tijelo.
3) 4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
Suha hrana je najee upotrebljavana u akvarijima moe biti u obliku pahuljica, tabletica, granula ili jednostavno osuena (liofilizirana - suena smrzavanjem i sublimacijom vode). 1) kompletna hrana 2) pigmentin - hrana bogata karotenom (za boju riba) 3) tablete 4) tablete sa spirulinom 5) tablete za ribe dna 6) tablete za algojede 7) bloodworms 8) dafnije 9) granulirana hrana 10) tubifex crvi
www.akvarij.net
25
Biljke:
a) mikroelementi (tekua gnojiva, mineralne podloge) Mikroelementi (kemijski elementi koji trebaju u vrlo malim koliinama) se u akvarij uvode najee putem kupovnog tekueg gnojiva s mikroelementima i eljezom, a sastavni je dio svakog mineralnog akvarijskog substrata. Mikroelemente treba dozirati prema uputama. U mikroelemente spadaju bor, eljezo, klor, nikal, bakar, mangan, molibden i cink. b) makroelementi (tekua gnojiva, zemljana podloga, kruta gnojiva) Makroelementi (kemijski elementi koji trebaju u veim koliinama) se preesto zanemaruju iako i njih treba dodatno unositi pogotovo u gusto zasaene biljne akvarije. U makroelemente spadaju kalcij, vodik, ugljik, magnezij, duik, fosfor, kisik, kalij i sumpor. Najee se u akvarij dodatno unose ugljik, duik, fosfor i kalij. c) CO2 Ugljik se u akvarij unosi putem plina ugljinog dioksida. To je jedno od osnovnih gnojiva za bilje i bez dodavanja CO2 ne moe se zamisliti biljni akvarij.
Ljestve za otapanje CO 2
E&D
Tekue eljezo
E&D
E&D
Tabletice za bilje
Krajten
www.akvarij.net
26
E&D
Krajten
Aparatura
Sve je prije ve navedeno (u poglavlju o opremi) potreban je akvarij (izmeu 100 i 200 litara; dakle jedan srednjih dimenzija, ne premali jer ga je teko odravati), grija, filter, rasvjeta i poklopac, termometar.
Hyphessobrycon pulchripinnis
E&D
Dekoracija
Tu spadaju panjevi, kamenje, pozadinska stijena, pozadinska tapeta. Keramiki ukrasi (brodovi, zrakoplovi, kuice i dvorci) vjerojatno e Vam s vremenom dojaditi.
Bilje
Vrlo je poeljno u mijeanom akvariju. Vrste koje birate ne moraju Vas optereivati podrijetlom jednostavno kombinirate biljke koje su vam nadohvat ruke, pristupanih cijena ili dostupne od drugih akvarista. Nezahtjevne biljne vrste poeljnije su za
Antimon
www.akvarij.net
27
Ivan
Cabomba caroliniana
Profa
Riccia fluitans
Ribe
U mijeani poetniki akvarij najbolje je naseliti otporne i miroljubive ribe jataice. Poetnici esto rade greku kad kupuju mnogo razliitih vrsta s po jednim-dva primjerka riba. U 100 litara potpuno je dovoljno staviti 3-4 riblje vrste (birajui ribe dna, sredine i povrine). Evo popisa nezahtjevnih ribljih vrsta koje preporuamo poetnicima u mijeanom akvariju: ivorotke (gupy, platy, moly, vertovi) Dvodihalice (bette, colise, trichogasteri) Ciprinidi (barbusi, botie, sijamski algojedi, kineski algojedi, tj. ajmoneri, kuhlii, rasbore) Haracini (sjekirice, tetre, olovice) Ciklidi (kribenzis, skalar) Somovi (ancistrusi, corydorasi, stakleni somii) Posebna napomena: u zajednikom akvariju zaboravite na ciklide (osim na navedene vrste) jer su ciklidi ribe koje iziskuju posebno pripremljene tankove i posebne kombinacije s ostalim ribama. Isto tako nemojte u mijeani akvarij unostiti ribe s posebnim potrebama (velikim zahtjevima za prostorom, teritorijalne ribe, predatore).
E&D
Echinodorus ozelot
Vedran
www.akvarij.net
28
Maro
Antimon
Za zajedniki akvarij vano je pametno kombinirati ribe s obzirom na njihove zahtjeve i s obzirom na njihov izgled. Mjeoviti akvarij moe biti vrlo lijep. Toplo Vam preporuamo da svoj akvarij zasadite ivim biljem jer e i ribe automatski biti zadovoljnije i zdravije. Za poetak se ne morate zamarati podrijetlom vrsta - tek kasnije razmiljajte o biotopskom akvariju.
Gaastra
www.akvarij.net
29
Ovakvo to Vam ne bismo nikako preporuili. Iako veina ljudi imaju ovakvu sliku o akvarijima i akvaristici to ni sa ime veze nema. Ovo se zove muenje ivotinja. U nekim zemljama zabranjena je prodaja akvarija u obliku kugle, ako se koriste za zlatne ribice.
ZA DALJNJE PROUAVANJE Literatura: Marshall E. Ostrow : Goldfish Steve Hickling: Koi Nick Fletcher: The world of koi
www.akvarij.net
30
internet
Menta cervina
internet
U posljednje je vrijeme poglavito zbog dizanja akvaristike svijesti (ukazivanje na neadekvatnost akvarija-kugle), ali i zbog vrlo atraktivne i bogate ponude tropskih organizama i bilja na tritu uzgoj i dranje zlatnih ribica u hladnovodnom akvariju pomalo zaboravljeno i zapostavljeno. To ne znai da akvarij sa zlatnim ribicama ne moe biti visoko dekorativan, zanimljiv i poeljan u akvaristici.
Myriophyllum proserpinacoides
internet
Potamogeton crispus
E&D
franco9200
Ceratophylum demersum
www.akvarij.net
31
cichlid
Pseudotropheus demasoni
Prehrana ciklida
U prirodi ciklidi se hrane na vie naina: - algama - beskraljenicima - insektima - malim ciklidima - jedu peraje i ljuske - jajima - planktonom - puevima - sitnim ivotinjicama Dijelimo ih na biljojede i mesojede. Probavni trakt kod biljojeda je takav da imaju i do tri puta dua crijeva od ukupne duine svoga tijela, to znai da alge koje nau stvarno dobro iskoriste jer se zbog duine crijeva ta hrana jako polako probavlja za razliku od mesojeda koji imaju kratki probavni trakt te se sama apsorpcija hrane vri vrlo brzo te hrana mora biti bogata proteinima. U istom akvariju ne smiju se mijeati biljojedi i mesojedi jer zbog neadekvatnog hranjenja moe doi do smrti riba, posebno biljojeda koji su osjetljivi na bolest zvanu bloat (poznata samo u akvarijskim uvjetima). Za biljojedne ciklide dovoljan je samo jedan obrok dnevno te se ak jedan dan u tjednu uope ne moraju hraniti. Kod takve prehrane ribe su zdravije, ivlje, ljepih boja, a to je najvanije rapidno smanjujemo mogunost da dobiju bloat.
Altolamprologus calvus
Roni
asterix
Diskusi
Strippy
www.akvarij.net
32
Strippy
Cyphotilapia frontosa
Njuka
Jurupari
Cichlasoma salvini
Strippy
www.akvarij.net
33
biljnog akvarija gdje nam je bilje na prvom mjestu. Vano je prije ubacivanja riba donijeti odluku o definitivnom izgledu akvarija, rasporedu kamenja (mora biti funkcionalan i estetski lijep) te o poloaju biljaka, jer kada se ribe prilagode i zauzmu teritorij u akvariju, ubacivanje biljaka vie nije mogue. Tada unesene biljke ribe e unititi. Isto e se dogoditi s ribama koje se naknadno stavljaju u akvarij. Ipak postoji rjeenje za naknadno uvoenje riba i biljkaka u ve formirani akvarij, a to je da se prije bilo kakvog ubacivanja novih stanovnika u akvarij napravi barem malo razliit raspored stijena tako da i novi stanovnici mogu sudjelovati u zauzimanju novonastalih teritorija, a da stare ribe budu zaokupljene potragom za teritorijem, a ne novopridolim ribama i biljkama. Kod ubacivanja samo jedne do dvije nove ribe u akvarij moemo uvui ruku u akvarij i preplaiti starosjedioce tako da se oni skriju meu stijene i tek onda pustiti nove ribe u akvarij. Vrlo vana stavka je kompatibilnost ribica. Nikad ne urite s kupnjom novih ribica ako se prije niste raspitali o njihovom karakteru i potrebama jer ako se ne potuju neka osnovna pravila o kompatibilnosti vrsta, moe doi do velikih sukoba u akvariju. U trgovinama ne nailazimo ba esto na strune savjete pri odabiru ciklida (ast iznimkama), tako da je najbolje da se sami potrudite i potraite na Internetu ili u knjigama informacije o njima. Zakljuak: Ako ispunimo ova 4 faktora: - dobra kvaliteta vode - pravilan odabir riba - pravilna prehrana riba - dobri uvjeti u akvariju mrijestovi i dugovjenost naih ciklida nee izostati.
Jurupari
Petenia splendida
Roni
Neolamprologus leleupi
Strippy
Tropheus duboisi
bopacak
www.akvarij.net
34
E&D
Oprema za odravanje biljnog akvarija - poto u biljni akvarij treba namoiti ruke barem jednom tjedno (ianje i presaivanje bilja) dobro je imati i adekvatnu opremu za to.Neki biljni akvaristi preferiraju sve raditi rukama, ali neka pomagala jako dobro dou. tap za manipulaciju - to je vrlo jednostavan alat - obian plastini tap s V nastavkom pomou kojeg si moemo pomoi kod sadnje ili premjetanja bilja, vaenja trulih listova, itd. karice za bilje - najbolje su originalne otre kare za akvarijsko bilje na dugoj drci (esto dolaze i s drugim nastavkom - hvataljkom) iako su dosta skupe, za odravanje biljnog akvarija vrlo su izvrsne. Mogu se koristiti i obine kare. Pincete - pri saenju akvarijskog bilja ponekad je vrlo korisno koristiti razliite vrste pinceta - najbolje originalne akvaristike koje su napravljene tako da ne oteuju bilje i da je saenje pomou njih najjednostavnije. Svi alati mogu se napraviti i u DIY varijanti.
E&D
www.akvarij.net
35
E&D
E&D
E&D
Profa
www.akvarij.net
36
Pearling - pojaana produkcija kisika u obliku bisernih mjehuria, jedan od najljepih prizora koji vam bilje moe prirediti
Rastaman
Rastaman
Krajten
Rastaman
www.akvarij.net
37
Tuljan
Rastaman
Rastaman
Maro
www.akvarij.net
38
Morska akvaristika
Akvaristika kao hobi ima dugu i bogatu povijest. U poetku, znanje i raspoloiva tehnika bili su dostatni samo za dranje najotpornijih vrsta riba, kao to su razliiti varijeteti popularnih ''zlatnih ribica''. S vremenom poinju se uspjeno drati i druge tropske vrste slatkovodnih riba, a tek od nedavno, stjecanjem neophodnih znanja i razvijanjem potrebnih tehnika, u hobi ulaze i morske ribe i organizmi. Cilj ovog kratkog lanka je pribliavanje ovog predivnog hobija svim (slatkovodnim) akvaristima i onima koji e to tek postati. Za poetak, prvo emo se dotaknuti najeih termina koji se koriste u morskoj akvaristici:
Anemona
Vedran
Vedran
ivo kamenje
Live rock ili ivo kamenje to je kamenje najee koraljnog porijekla (skelet mrtvih koralja) koje je izvaeno iz mora te postavljeno u akvarij. Ono se odlikuje iznimnim filtracijskim sposobnostima koja se baziraju na njegovoj poroznosti. Upravo zahvaljujui injenici da je to kamenje potjee od skeleta mrtvih koralja koje krasi iznimna poroznost, ovo kamenje predstavlja glavni filtracijski medij (bioloka filtracija!) u itavom akvariju. Povrinu pora koje se nalaze relativno blizu povrini kamena nastanjuju kolonije razliitih sojeva bakterija koji vre bioloku filtraciju analognu onoj u slatkovodnoj akvaristici. Za ove sojeve bakterija znaajno je da za vrenje metabolikih procesa trebaju kisik, pa ih tako svrstavamo u aerobne bakterije. Istovremeno, u porama koje su smjetene u dubljim slojevima kamena gdje je cirkulacija vode bitno slabija, ive bakterije kojima kisik nije potreban i to su tzv. anaerobne bakterije. One su izmeu ostalog specifine i po tome to vre denitrifikaciju, tj. pretvaraju nitrate (zavrni produkt metabolizma aerobnih bakterija) u elementarni duik koji na taj nain izlazi iz sustava. Upravo zahvaljujui tom sloenom, a istovremeno savreno prirodnom mehanizmu filtracije vode, ivo kamenje po miljenju mnogih predstavlja nezaobilazni dio kvalitetnog morskog akvarija. Radi toga je tako er vrlo vano da prilikom slaganja kamenja u akvarij vodimo rauna o tome da ono bude to ''rahlije'' posloeno, te da svaki kamen ima to je mogue veu slobodnu povrinu preko koje je u kontaktu sa cirkulirajuom vodom. Vezano uz to je i pitanje strujanja vode u morskom akvariju: cirkulacija gotovo da i ne moe biti prejaka. Preporua se da cirkulatorne pumpe u sat
Vedran
Koraljni greben
Chap
Bach
www.akvarij.net
39
Protein skimmer
Protein skimmer filtracijski ureaj koji iz vode izdvaja organske neistoe prije nego su se razgradile do fosfata i nitrata. Za vodu kao kemijski spoj je znaajno da je krasi visoka povrinska napetost kao i svojstvo da se dobro ne mijea s razliitim organskim spojevima (sjetimo se kapljice ulja ili benzina na povrini vode). Prema tome, ako se u vodi nae neki organski spol, najvea je ansa da e se zadrati upravo na samoj povrini vode. to bi, dakle, trebalo napraviti ako elimo iz vode izdvojiti organske neistoe? Trebali bi maksimalno poveati vodenu povrinu. A najlaki nain da to postignemo je stvaranje to veeg broja sitnih mjehuria zraka koji se odreeni,prolongirani period, kovitlaju u samoj struji vode.I upravo je to ono to radi protein skimmer. Ureaj se sastoji od dva osnovna dijela: pumpe koja uvlai i vodu i zrak te cilindra u kojem dolazi do samog izdvajanja neistoa. Uvueni zrak zajedno s vodom prolazi propeler pumpe koji ga razbija na najsitnije mjehurie, nakon ega smjesa zraka i vode ulazi u cilindar. Propeleri takvih pumpi su najee igliasti, upravo s ciljem to boljeg usitnjavanja mjehuria zraka. U cilindru skimmera voda protjee od gore prema dolje, dok se mjehurii zraka (naravno) kreu prema gore. Takav mehanizam omoguio je produljeno zadravanje mjehuria u struji vode to rezultira kvalitetnijim izdvajanjem neistoa iz vode. Naposljetku, pjena prepuna neistoa nakuplja se na vrhu cilindra gdje se preljeva u sabirnu au skimmera (eng. collection cup). Osim ovakvog tipa skimmera, postoje i jednostavniji i puno manje kvalitetni skimmeri koji nemaju nikakvu pumpu, ve samo cilindar i sabirnu au. Kao izvor mjehuria kod njih se koristi zrana pumpa koja je crijevom povezana s drvenim rasprivaem koji onda producira fine, sitne mjehurie. Ponavljam, takav tip skimmera bitno je slabije kvalitete i ako je ikako mogue, treba ga izbjegnuti.
Bach
Grug
Vlasulja
Ars
Sump
Sump, overflow drugi akvarij koji se serijski spaja s glavnim akvarijem. Morsku akvaristiku karakterizira razmjerno velika koliina opreme, od koje je svakako najvaniji skimmer. Naalost, takva je oprema prilino glomazna i kada bi se stavila u glavni akvarij znaajno bi naruila estetski dojam. Upravo zbog toga, vei dio opreme se smjeta u drugi manji akvarij koji se naziva sump. Sump je najee smjeten ispod glavnog akvarija, a serijski spoj izmeu sumpa i glavnog akvarija postignut je na sljedei nain: u jednom stranjem kutu akvarija (kod veih akvarija u oba kuta ili na sredini stranjeg stakla) smjeta se tzv.
BojanJ
Tipini filtracijski sustav za morski akvarij s protein skimmerom i sumpovima. Filtracija u morskom akvariju mora biti snana i kvalitetna, pogotovo za reef akvarij.
www.akvarij.net
40
Profa
Profa
Berlinska metoda
to se tie samih metoda na kojima se temelji morska akvaristika, ima ih vie, no mi emo spomenuti samo jednu, i to Berlinsku metodu. Razlog tome je taj je to je to danas daleko najpopularnija i najpriznatija metoda (to ne znai da ne postoje i druge, alternativne metode). Dva su stupa na kojima je bazirana Berlinska metoda: protein skimmer i ivo kamenje. I to je cijela mudrost. S obzirom da je ve opisano koja je funkcija ivog kamenja i skimmera, mislim da vie nema potrebe na tome se zadravati. Vezano uz osnovne zakonitosti morske akvaristike, dotaknimo se prvo veliine akvarija. I ovdje, kao i u slatkovodnoj akvaristici vrijedi zlatno pravilo ''vee je bolje''. Idealno bi dakle bilo da akvarij ima 100 ili vie litara, a razloga je za to mnogo. Recimo samo da je puno lake manipulirati kemijskim i fizikalnim parametrima vode u veim sustavima, da su prisutne puno manje restrikcije kod odabira organizama, te da je pozitivan estetski efekt puno izraeniji kod veih akvarija. Unato tome, postoje i posebne grane morske akvaristike koje se baziraju upravo na odravanju minijaturnih sustava od nekoliko litara do nekoliko
Profa
Koralji su najneobiniji i najljepi dio morske akvaristike. Mnogi koji probaju drati koralje ni ne pomiljaju vie na neke druge aspekte akvaristike.
Profa
Trachyphyllia sp.
www.akvarij.net
41
pletko
Zebrasoma flavencens
pletko
Cryptocentrus leptocephalus
Mislav1
Lysmata amboiensis
Reef akvarij je posebno lijep. Bogatstvo boja i oblika koralja i riba privlai pozornost svakog ovjeka zaljubljenog u vodene svijetove. Morski je akvarij dosta zahtjevan, ali s obzirom na prizor koji prua potpuno opravdava tu svoju zahtjevnost
BojanJ
www.akvarij.net
42
www.akvarij.net
43
Vlado
U mrijesnom je akvariju najuputnije koristiti ovakav jednostavan filter na zranu pumpu jer on nee usisati mlade ribice i tako ih unititi. Mrijesni akvarij nema podloge kako bi ienje bilo olakano i kako ne bi nastradao podmladak
jagoda
www.akvarij.net
44
LINKOVI:
http://www.akvarij.net http://www.tropica.com http://www.aquahobby.com http://www.aquabotanic.com http://www.aquaticplantcentral.com http://www.plantgeek.net http://www.plantedtank.net http://www.cichlidae.info http://www.cichlid-forum.com http://www.aquarticles.com http://www.malawicichlidhomepage.com