P. 1
20-21.06.2009

20-21.06.2009

|Views: 581|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Jun 25, 2009
Copyright:Public Domain

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/11/2014

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
20. i 21. jun 2009.

Broj 11.934 Godina LXVI Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA

VIJESTI

Radmanovi}: Ispuni}emo uslove koje je postavio PIC
strana 4.
FOTO: G. [URLAN

VIJESTI

DRU[TVO Zbog napada na ~uvara krivi~na prijava protiv Abu Hamze
strana 5.

Obiqe`ena godi{wica proboja koridora kroz Posavinu
strana 6.

Bile}a

Za ~istije Bile}ko jezero 6.500.000 maraka 11. strana
Isto~no Sarajevo

Slavija na pripremama za Evropsku ligu strana 43.

Akcija policije u Bawoj Luci

Akcija Policije Srpske u Bawoj Luci na suzbijawu trgovine drogama

Privedeno vi{e lica i na|eno oko 10 kg heroina
vi{e na strani 10.

Policija pretresla stan u ulici @ivojina Mi{i}a i kafe-bar “Cirih“. Prona|eno oko deset kilograma heroina. Me|u privedenima Dragan Bawac, Boris Tubi} i dva strana dr`avqanina

Prijedorska policija uhapsila Elvira Jakupovi}a (31) kod koga je na|eno 700 grama heroina. Polovina droge bila upakovana u kesice i namijewena za prodaju

strana 5.
Du{an Bajatovi}, generalni direktor “Srbijagasa“ Vlade RS i Srbije potpisale Memorandum

DANAS

Gasovod bi trebalo “SRBIJAGAS“ I da ide kroz Srpsku “GASPROMET“ do Bawe Luke osnivaju
Ovde postoje potro{a~i kada je u pitawu privreda i stanovni{tvo. Imamo sve rezone da je gasifikacija za nas ekonomski isplativa. To je biznis, a ne politi~ka pri~a, kazao Bajatovi} strana 3.

zajedni~ko preduze}e
strana 2.

2 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
Mirko [arovi} u intervjuu “Vestima“

Nikad ne bih oti{ao na pusto ostrvo, jer se ne snalazim bez gu`ve. Slavko Jovi~i}, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH

Dodiku se priprema sudbina sli~na mojoj
BE^ - Nekada{wi predsjednik Republike Srpske i ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Mirko [arovi}, u intervjuu frankfurtskim “Vestima“ upozorio je da se aktuelnom {efu RS Miloradu Dodiku priprema sli~na sudbina kakvu je on do`ivio, prenosi Tanjug. - Afera “Orao“ je izmi{qena i od po~etka do kraja vo|ena iz kabineta Pedija E{dauna. Svaka sitnica, ukqu~uju}i i la`ne fotografije o tobo`wem zaplijewenom tovaru na otvorenom moru sa opremom “Orla“ za Irak, je bri`qivo pripremana - istakao je [arovi}. Diriguju}i pri~om o “Orlu“, koji kr{i me|unarodni embargo i time navodno nanosi ogromnu {tetu BiH, stvorile su se neslu}ene mogu}nosti da se nasilnom intervencijom sprovedu “reforme“, a wihovi protivnici i oponenti poput mene, elimini{u iz odlu~ivawa, dodao je on.

FOTO: V. STOJAKOVI]

Potpisivawe Memoranduma

Ogwen Tadi}, potpredsjednik SDS-a

Vlade RS i Srbije potpisale Memorandum o zajedni~kom preduze}u

Zakon o imovini ponovo upu}uju u proceduru
BAWA LU KA - Pot pred sjednik Srpske demokratske stran ke (SDS) Ogwen Ta di} rekao je u petak u Bawoj Lu ci da }e ova par ti ja u sqede}ih mjesec dana ponovo da uputi u skup{tinsku pro ce du ru Na crt za ko na o oduzimawu nezakonito ste~e ne imo vi ne, ko ji je ski nut sa dne vnog re da posqedwe sje dni ce par la men ta Srpske, ja vi la je Srna. On je rekao da je ovaj nacrt zakona, koji je predlo`io SDS, odlu kom skup{tinske ve}ine skinut sa dnevnog reda, {to je, kako je na veo, oprav da no ~iwenicom da sli~an zakon postoji ve} u skup{tinskoj pro ce du ri, da je usvo jen u vidu nacrta i da se o wemu vodi javna rasprava. - SDS sma tra da je ovo kqu ~no po li ti ~ko pi tawe za RS - rekao je Tadi}.

Ovim su stvoreni uslovi da se projekti gasifikacije koji su u vezi sa gradwom gasovoda “Ju`ni tok” podjednako brzo realizuju i u Srpskoj i u Srbiji, rekao [kundri}
PI[E: MILKA MILUNOVI] milkam@glassrpske.com

Po~etni korak u gasifikaciji RS
“Srbijagas“ posjedovati 40 odsto kapitala “Gasprometa“, odnosno oko 1,8 miliona maraka - rekao Puhalac. Na sastanku je dogovoreno da se poslije formirawa zajedni~kog preduze}a istim intenzitetom pristupi gasifikaciji Republike Srpske. oba ve zu ko ja pro is ti ~e iz Aneksa G7 Ugovora o sukcesiji, koji je potpisan 29. juna 2001. godine. Imovinsko-pravni odnosi regulisani su na na~in da oba subjekta i “Gaspromet“ i “Srbijagas“ omogu}e daqi razvoj i unapre|ewe trgovinskih i investicionih odnosa u oblasti energetike. Ge ne ral ni di re ktor “Srbijagasa“ Du{an Bajatovi} rekao je da }e gasovod “Ju`ni tok” imati kapacitet 63

U vi{e gradova u Republici Srpskoj

Osvanuli plakati sa ~estitkom Karaxi}u

BAWA LUKA - U vi{e gradova u Republici Srpskoj u petak su povodom 64. ro|endana biv{eg predsjednika Republike Srpske Radovana Karayi}a, osvanuli plakati na kojima je pisalo “Sre}an ro|endan, predsjedni~e!”, prenose agencije. Plakate su postavili ~lanovi organizacije “Serbski narodni pokret - Izbor je na{“. Radovan Karayi} ro|en je 19. juna 1945. u durmitorskom selu Petwici, kod Nik{i}a. Ha{ki tribunal je 1995. godine podigao optu`nicu protiv wega. Radovan Karayi} je bio u bjekstvu od 1996. godine do 21. jula pro{le godine kada je uhap{en u Srbiji i 30. jula izru~en Ha{kom tribunalu.

BAWA LU KA - Me mo ran du mom o ra zu mi je vawu potpisanim u petak u Bawoj Luci preduze}a “Gaspromet“ Pa le i “Srbi ja gas“ No vi Sad dobila su pravni okvir da pristupe formirawu zajedni~kog preduze}a, {to je prvi korak u gasifikaciji Srpske. Memorandum su potpisali ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi RS Slobodan Puhalac i ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srbije Petar [kun dri}, a po tpi si vawu je pri sus tvo vao i premijer RS Milorad Dodik. - Vri je dnost ka pi ta la “Gas pro me ta“ Pa le je 4.880.000 KM. Od toga }e u novoj konstrukciji preduze}e

“JU@NI TOK” obezbje|uje gasifikaciju Srpske
- No si lac po slo va je “Srbijagas“ i ovim su stvoreni uslovi da se projekti gasifi ka ci je ko ji su u ve zi sa gradwom magistralnog gasovoda “Ju`ni tok” podjednako brzo realizuju i u Republici Srpskoj i Srbiji - rekao je ministar energetike Srbije Petar [kundri}. Ovim memorandumom Vlada RS iskoristila je pravo i

milijarde kubnih metara i da je to oko 40 odsto ukupne koli~ine gasa koja se isporu~uje za potrebe Evropske unije. - Do 31. decembra 2015. godine ima}emo zavr{en “Ju`ni tok” u punom pogonu. Za po tre be ga so vo da ko ji ide prema Republici Srpskoj i prema Federaciji BiH najmawa koli~ina je milijardu kubnih metara gasa i to je po na{oj proceni dovoqno do 2020. godine - rekao je Bajatovi}.

SARADWA
Ukoliko “BH gas” ili bilo koja druga kompanija u okru`ewu `eli da u|e u sli~ne aran`mane, “Srbijagas“ je za to veoma raspolo`en. Sigurno je da }emo u oblasti energetike u}i u ozbiqne aran`mane ukqu~uju}i i zajedni~ke imovinske odnose u i izvan Republike Srbije - rekao je [kundri}.

FOTO: M. RADULOVI]

Premijer RS i visoki predstavnik }e razgovarati o nesuglasicama

Dodik i Incko o Zakqu~cima
BAWA LU KA - Vi so ki predstavnik u BiH Valentin In cko da nas (u su bo tu) u Bawoj Luci razgovara}e sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom o Zakqu~cima Narodne skup{tine RS o efektima prenesenih nadle`nosti sa RS na BiH, sa zna je “Glas Srpske“. Mediji su spekulisali da }e Incko u petak poni{titi Zakqu~ke NSRS, me|utim, to se nije desilo. Sa zna je mo da je In cko pripremio dokument na {est stranica u kojem obrazla`e svoje stavove zbog ~ega Zakqu~ci “imaju antidejtonske i antiusBrisel tavne elemente“ sa U i{~ekivawu Inckovog odgovora pokojim }e upoznati novo se oglasio Kabinet visokog predDodika. stavnika Evropske unije Havijera Fun kci oner Solane, koji navodi da “EU uvijek poSNSD-a Du{anka dr`ava politi~ki dijalog i kompromis Maj ki} re kla je s ciqem pronala`ewa dugoro~nih rjeda ova stranka ima {ewa politi~kih problema“. va ri jan tu “B“, u slu~aju da visoki predstavnik u BiH po ni {ti Zakqu ~ke NSRS, isti~u}i da ne vjeruje da bi se po ni {ta vawem Zakqu~aka ne{to bitno promijenilo.

www.glassrpske.com
Mislim da je predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoj~i} u pravu kada ka`e da se ~itava pra{ina oko Zakqu~aka Skup{tine namjerno digla pred sjednicu PIC-a. I on sam ka`e da se nikada nije desilo da Skup{tina donese neke odluke, a da one ne budu objavqene u “Slu`benom glasniku“. tatjanab@hotmail.com Kona~no je i na{a policija po~ela da hapsi dilere droge kojih kod nas ima sve vi{e. Pokazali su dilerima da vi{e ne}e mo}i mirno da spavaju. Nadam se da }e ovih akcija biti jo{ i da }e ih sve pohapsiti. zoran22@ymail.com

MAJKI]: SNSD ima varijantu “B”
Navela je da SNSD, kao kqu~ni akter u RS i nezaobilazan faktor u BiH, uvijek ima jo{ jedno rje{ewe. - Uvijek se spremamo za varijantu “B“, rekla je Majki}eva, koja je ~lan Izvr{nog i Glavnog odbora SNSD-a, ali nije htjela da precizira {ta je varijanta “B“, dodav{i da }e se “~uti“.

- SDS smatra da je pro{lo vrijeme “bonskih ovla{}ewa“ i da bi bilo mnogo mudrije da se ona sada i u budu}nosti ne primjewuju, rekao je potpredsjednik SDS-a Ogwen Tadi}. On je dodao da SDS ne mijewa svoje stavove o Zakqu~cima NSRS ni po kvalitetu i na~inu na koji su doneseni, kao ni po wihovom sadr`aju. Narodna skup{tina RS u ponedjeqak u “Slu`benom glasniku RS” objavila je Zakqu~ke o efektima prenesenih nadle`nosti sa RS na BiH, usvojene 14. maja, u kojima je na ve de no da pre nos na dle `nosti bez prethodnog dogovora entiteta nije ustavan. M. F.

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 3

SIPA na Pravnom fakultetu u Sarajevu
SARAJEVO - Pripadnici Agencije za istrage i za{titu (SIPA) u petak su pregledali dokumentaciju Pravnog fakulteta u Sarajevu, prenose agencije. Tom prilikom uo~ene su mnoge nepravilnosti. Utvr|eno je da su ocjene davali, upisivali i potpisivali profesori koji uop{te ne predaju te predmete. Saslu{ano je i dodatnih 20 svjedoka.

Du{an Bajatovi}, generalni direktor “Srbijagasa“

Vijesti
Ha{ki tribunal

Gasovod bi trebalo da ide kroz Srpsku do Bawe Luke
Procewujemo da imamo resurs koji se zove “Ju`ni tok” i ovde postoje potro{a~i, kada je u pitawu privreda i stanovni{tvo. Imamo sve rezone da je gasifikacija za nas ekonomski isplativa. To je biznis a ne politi~ka pri~a, kazao Bajatovi}
RAZGOVARALA: MILKA MILUNOVI]

Bilt sa Karaxi}evim savjetnikom
HAG - [ved ske vlas ti obavijestile su Sudsko vije}e Ha{kog tribunala da je mi nis tar inos tra nih po slova te zemqe Karl Bilt spre man da raz go va ra sa pravnim savjetnikom biv{eg predsjednika Republike Srpske Radovana Karayi}a, objavqeno je u petak u Tribunalu, javila je Srna.

milkam@glassrpske.com

U ovom mo men tu ra zmi{qamo o resursu koji imate, a to je gasovod “Sava“. To bi trebalo da bude novi pravac snabdevawa prema Republici Srpskoj, naravno ukoliko postoji ekonomski interes, rekao je ovo u intervjuu “Glasu Srpske“ generalni direktor “Srbijagasa“ Du{an Bajatovi}. On je kazao da jo{ nije utvr|ena strategija pravca gradwe ga so vo da u Re pu bli ci Srpskoj, ali da je sigurno da }e on i}i pored Bawe Luke i do Sarajeva. GLAS: U projektu gasifikacije Republike Srpske do Bawe Luke najavqena je izgradwa gasnih inetrkonekcija. O ~emu se radi? BAJATOVI]: U pitawu su planovi koji su u vezi sa pravcima snabdevawa gasom. Situacija koju sada imamo na terenu je da se grad Sarajevo snabdeva ga som ko ji ide prav cem iz Ukrajine i Rusije, preko stanice Bregovo, kroz Ma|arsku i prolazi pored Subotice kroz Srbiju i ide do Batajnice. To je jedini gasni pravac koji je dostupan Republici Srpskoj i Federaciji BiH. U ovom momentu razmi{qamo o resursu koji imate, a to je gasovod “Sava“. To bi trebalo da bude novi pravac snabdevawa prema Republici Srpskoj, naravno ukoliko postoji ekonomski interes Srpske i Fe de ra ci je BiH. Planirali smo da za ovaj pravac odvojimo milijardu kubnih metara gasa godi{we i to je oko 50 odsto od koli~ine gasa koji se danas koristi u Srbiji. To bi, po na{im procenama, bilo dovoqno za RS, ukqu~uju}i i potrebe koje bi se nametnu le po ten ci jal nom izgradwom elektrana, koje bi umesto mazuta ili ugqa, kao

pogonsko gorivo koristile gas koji je najjeftiniji izvor i ekolo{ki najprihvatqiviji energent. GLAS: Da li je utvr|ena trasa gasovoda koji }e se graditi u Republici Srpskoj? BA JA TO VI]: Jo{ ni je ut vr|e na stra te gi ja za ovaj pravac. Sigurno je da }e i}i pored Bawe Luke i do Sarajeva. Procewujemo da imamo resurs koji se zove “Ju`ni tok” i ovde postoje potro{a~i kada je u pitawu privreda i stanovni- {tvo. Imamo sve rezone da je gasifikacija za nas ekonomski isplativa. To je biznis, a ne politi~ka pri~a. GLAS: Ka ko gle da te na optu`be kompanije “BH gas” da “Srbijagas“ ulazi na mala vrata na tr`i{te RS? BAJATOVI]: “Srbijagas“ je spre man da sa je dna kom pa`wom u~estvuje u gasifikaci ji i Fe de ra ci je BiH. U ovom momentu jedini pravac kojim je mogu}e snabdevawe tr`i{ta BiH, a time i RS, je pravac koji ide preko Srbije, odnosno iz Bregova preko Ma|arske. Imamo dobra iskustva u me|usobnoj saradwi i u svakom slu~aju ovo ne bi smelo da bude ideolo{ko pitawe. GLAS: Ko ja je va `nost “Ju`nog toka“? BAJATOVI]: Pravac gasovoda koji prema Evropi ide preko Ukrajine je rizi~an, a “Ju`ni tok” trebalo bi da re{i pitawe snabdevawa gasom za potrebe jugoisto~ne Evrope. Sa druge strane “Ju`nim tokom“ re{ava se pitawe transporta, jer su svi pravci preko Ma |ar ske pra kti ~no “za kupqeni“ i bilo bi te{ko dobiti nove koli~ine gasa iz tog pravca. Evropska pravila igre su: {to vi{e pravaca, {to ve}e koli~ine, {to ve}a konkurencija, to je ve}a sigurnost u

NOVI PRAVAC snabdijevawa gasovod "Sava"

Mustafa Mujezinovi}

Kqu~no pove}awe mase novca
SARAJEVO - Nakon {to je predsjednik FBiH Borjana Kri{to u ~etvrtak zvani~no potvrdila imenovawe Mustafe Mujezinovi}a za premijera FBiH, on je u intervjuu za Biznis.ba izjavio da }e prvo sa ~e ka ti Par la men tar nu skup{tinu Federacije da potvrdi imenovawe i onda krenuti u tra`ewe rje{ewa za odre|ena generalna pitawa. Za novog premijera je kqu~no pove}ati masu novca i zato i vidi interventni zakon kao posqedicu pada privredne aktivnosti.
FOTO: GLAS SRPSKE

Du{an Bajatovi}

snabdevawu i ni`a cena. O tome pri~amo i nema razloga da bilo kome smeta {to imamo biznis plan gasovoda “Sava“.

[TO ve}a konkurencija, to ni`a cena
GLAS: Koji interes ima “Srbijagas“ u izgradwi gasovoda “Ju`ni tok”? BAJATOVI]: @elimo da investiramo u gasifikaciju, jer ona zna~i jeftiniji i ~istiji gas, vi{e investicija i nova radna mesta. Kapaciteti gasovoda “Ju`ni tok” su 63 milijarde kubnim metara, {to ~ini 40 odsto ukupnih koli~ina koje su isporu~uju za potrebe EU. To prakti~no zna~i da }e svi slobodni kapaciteti

gasa koji sada postoje u Rusiji i u sredwoj Aziji biti anga`ovani u “Ju`nom toku“. GLAS: Kojom dinamikom je planirana izgradwa objekta i {ta Srbija i Evropa o~ekuju od ovog projekta? BAJATOVI]: Jasno je da Evropa ra~una sa ovim projektom. Dinamika izgradwe je jun 2010. godine, kada bi trebalo da bude donesena kona~na in ves ti ci ona odlu ka. Dve godine nakon toga sledi faza projektovawa, potom dve godine traje izgradwa, tako da bi do 31. decembra 2015. go di ne “Ju `ni tok” mo gao biti pu{ten u pogon. U ovom momentu za potrebe gasovoda koji ide prema RS, a po potrebi i prema FBiH najmawa koli~ina sa kojom mo`emo da

ra spo la `e mo je mi l i jar du kubnih metara prirodnog gasa i to je po na{oj proceni do 2020. godine dovoqno za potrebe tr`i{ta. Ono {to mogu da tvrdim je da gasa iz ovih izvora za potrebe jugoisto~ne Evrope ima u narednih 50 godina i to je energent sa kojim treba da ra~unamo u budu}nosti. GLAS: [a odre|uje trasu gradwe ”Ju`nog toka”? BAJATOVI]: Trasu gasovoda “Ju`ni tok” opredeli}e ekonomski, tehni~ki i drugi parametri. Nama odgovora da trasa bude {to du`a, ali ne pra vi se “Ju `ni tok” zbog Srbije, nego je to projekat vezan za Italiju, Bugarsku, Ma|arsku, Sloveniju, Austriju i druge zemqe.

Safet Softi}

Imenovawe premijera 25. juna
SARAJEVO - Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH Safet Softi} sazvao je za idu}i ~etvrtak, 25. juna, u Sarajevu vanrednu sjednicu sa samo jednom ta~kom dnevnog reda, a to je imenovawe novog premijera FBiH, prenose agencije. Predsjednik FBiH Borjana Kri{to potpisala je u pro{li ~etvrtak odluku da za novog premijera bude imenovan Mustafa Mujezinovi}.

Rafi Gregorijan

"Bonska ovla{}ewa" produbila bi krizu
NOVI SAD - Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} izjavio je u petak da even tu al na pri mje na “bon skih ovla{ }ewa“ od strane visokog predstavnika u BiH Valentina Incka ne bi smirila strasti ve} bi produbila krizu. - Primjena ovla{}ewa nekog stranca, bez obzira na to ko je to i ko mu ih je dao, na kraju prve decenije 21. vijeka u demokratskoj Evropi potpuno je neprimjerena i smije{na - rekao je Radmanovi} Srni u Novom Sadu, gdje se odr`ava 16. samit lidera centralne Evrope. On smatra da je od me|unarodne zajednice dobrodo{la savjetodavna, dobronamjerna i investiciona pomo}.

Podgorica: Zaplijeweno Virus H1N1 stigao 6.650 {teka cigareta i u Sloveniju
PODGORICA - Slu`benici crnogorske grani~ne policije uhapsili su u mjestu Bro}anac lice ~iji su inicijali N. K. (25) iz Nik{i}a, kod koga je prona|eno i oduzeto 6.650 {teka cigareta, javila je Srna. Iz Uprave policije je saop{teno da su policajci na putnom pravcu Vilusi-Vra}enovi}i kontrolisali kombi “pe`o“, kojim je upravqao N. K. - Kontrolom je prona|eno i oduzeto 6.650 {teka cigareta, za koje N. K. nije posjedovao potrebnu dokumentaciju - navodi se saop{tewu. QUBQANA - Slovenija je u petak potvrdila prvi slu~aj zaraze virusom H1N1, javio je slovena~ki nacionalni Institut za javno zdravstvo, prenose hrvatski mediji. - Imamo prvi potvr|eni slu~aj novog gripa u Sloveniji – izjavio je portparol Instituta Mitja Vrdeqa. Pro{le sedmice potvr|en je sviwski grip kod 25godi{we Austrijanke, koja je u Sloveniji bila na vjen~awu i koja je po povratku ku}i hospitalizovana u Klagenfurtu. Osobe koje su bile u dodiru s wom tada su primile odgovaraju}e tretmane, iako nau~nici imaju dileme o preventivnom djelovawu antivirusnih lijekova.

Dobra odluka Skup{tine Br~kog
SARAJEVO - Supervizor za Br~ko Rafi Gregorijan pozdravqa na~in na koji je Skup{tina Br~ko distrikta 10. ju na je dno gla sno usvojila izmjene Zakona o kri vi ~nom pos tup ku dis trikta, kojima se propisuje oba ve zan pri tvor za po ~i ni oce te `ih kri vi ~nih djela koji su u prvostepenom postupku osu|eni na kaznu zatvora, saop{teno je u kancelariji supervizora. N. V.

4 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE
FOTO: BETA

Komentar dana
Pi{e: @eqka BA[I]

U{tede i MMF
Da su vlasti Republike Srpske ozbiqno shvatile zadatak i preuzele na sebe obavezu u{tede koju je pred BiH postavio MMF za dobijawe visokog kreditnog aran`mana, pokazala je Vlada RS rebalansom buyeta, u kojem je ve} u{tedjela i vi{e nego {to je bila obavezna. Ta ko je re ba lan som u{te |e no 70 Za svaku pohvalu to {to je Vlada RS miliona maraka, a u buyetu je pre ma ispunila zadatak koji joj je postavio oba ve za ma tre ba MMF, a da pritom lo da bu de u{te |e no 66 mi li ona nisu uslijedili maraka. otkazi radnicima, Vanbuyetski fosmawewe plata n do vi u{te dje }e buxetskim 55 miliona, a opkorisnicima, {ti ne 25 mi li kao ni umawewe ona ma ra ka, ta ko penzija da }e do krajaa godi ne Srpska re ali zo va ti u po tpu nos ti uslov iz ovog aran`mana i ostvariti u{tedu od 146 miliona maraka. ^etiri op{tine iz RS ve} su ostvarile u{tede od 38 miliona maraka. Od ukupnog kola~a namijewenog BiH od 1,2 milijardi evra i “par~eta“ koji se odnosi na Srpsku “te{kog“ 400 miliona evra, prva tran{a mogla bi da bude upla}ena u narednom mjesecu. Za svaku pohvalu je i to {to je Vlada RS ispunila zadatak koji joj je postavio MMF, a da pritom nisu uslijedili otkazi radnicima, smawewe plata buyetskim korisnicima, bora~kih naknada, penzija i invalidnina. To ide u prilog ~iwenici da su mjere Vlade za ubla`avawe svjetske ekonomske krize bile opravdane i usmjerene na prave adrese i da je ekonomskosocijalna politika na zdravim nogama. Re for ma so ci jal ne po li ti ke i upravqawa ja vnim finansijama ispunila je o~ekivawa vlasti RS i stvorila realnu podlogu za aran`man. Pred Federacijom BiH je ve}i izazov, jer treba da u{tedi 440 miliona maraka, {to ne}e biti nimalo jednostavno, s obzirom na to da je zapala u finansijski }orsokak, iz kojeg o~ekuje da je izbavi svje`a garnitura vlasti. Za ove, i mnoge druge kreditne pogodnosti, koje je na ja vi la Svjet ska ban ka, BiH je ispu ni la i uslov usvajawa Zakona o akcizama na dr`avnom nivou. Iako nije precizirano u {ta }e se kredit potro{iti, nesumwivo je i neosporeno da }e Srpska brzo osjetiti povoqnosti i korist od investicija koje }e wime biti podr`ane.

Radmanovi} na samitu u Novom Sadu

Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH na Samitu u Novom Sadu

Transformacija OHR-a bila bi jasan znak da BiH kao suverena, demokratska dr`ava bez OHR-a ravnopravno konkuri{e drugim zemqama iz regiona i preda aplikaciju za kandidatski status u EU, rekao Radmanovi}
PRIREDIO: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glessrpske.com

Ispuni}emo uslove koje je postavio PIC
Evropsku uniju (EU) - istakao je Radmanovi} u obra}awu u~esnicima 16. samita predsjedni ka ze maqa cen tral ne i jugoisto~ne Evrope u Novom Sadu. Dodao je da se gra|ani BiH s razlogom nadaju da }e odmah po ispuwavawu uslova iz Mape puta u drugoj polovini ove godine, ve} po~etkom naredne godine do}i do ukidawa viznog re`ima za wih, istovre me no ka da i dru gim zemqama regiona. - BiH je odlu~no opredijeqena za evropske i evroatlantske integracije. To je prilika koju BiH ne}e propustiti bez obzira na izazove, te{ko}e i neslagawa koja se pojavquju na tom putu - rekao je Radmanovi}. Kazao je da pro{irewe EU za zemqe zapadnog Balkana nema alternativu. - Zato moramo zajedno da jo{ sna`nije pokucamo na evropska vrata ako `elimo da u|emo unutra. Samo tako ona }e se otvoriti i nama, - rekao je Radmanovi}. Dodao je da je BiH dosqedno opredijeqena za regionalnu saradwu kao jedini na~in rje{avawa svih pitawa i ocijenio da su u proteklim godinama u regionima centralne i jugoisto~ne Evrope pokrenuta i rije{ena mnoga pitawa me|usobne saradwe. kqu~e Uniji. Otvaraju}i samit, na kom je u~estvovalo 14 predsjednika dr`ava, predsjednik Srbije Boris Tadi} pozvao je Brisel na integraciju zapadnog Balkana u EU.

NOVI SAD - Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} rekao je u petak da je uvjeren da BiH ove godine mo`e da ispuni ciqeve i uslove koje je postavio Savjet za primjenu mira u BiH (PIC), poslije ~ega bi do{lo do transformacije Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u specijalno predstavni{tvo EU. Radmanovi} je ocijenio da bi “na taj na~in bio odstrawen skepticizam koji postoji u BiH i kod predstavnika me|unarodne zajednice u pogledu kona~ne budu}nosti zemqe“. - To bi bio jasan znak da BiH kao suverena, demokratska dr`ava bez OHR-a ravnopra vno kon ku ri {e dru gim zemqama iz na{eg regiona u procesu evroatlantskih integracija i na taj na~in bismo stekli uslove za predaju aplikacije za kandidatski status i tako poboq{ali svoje {anse ka pu no pra vnom ~lan stvu u

NADA da }e vize biti ukinute po~etkom 2009.
- Ne krijemo da postoji jo{ dosta otvorenih pitawa izme|u na{ih zemaqa, ali i spremnosti i voqe da se ona na op{te zadovoqstvo rje{avaju u interesu svih - poru~io je on. Napomenuo je da je BiH pro{le godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivawu sa EU i izrazio nadu da }e ratifikacija tog sporazuma u zemqama ~lanicama Unije biti zavr{ena tokom naredne godine. Vaclav Klaus, predsjednik ^e{ke, zemqe koja predsjedava EU u petak je na samitu u Novom Sadu ponovio podr{ku wegove zemqe te`wama zemaqa zapadnog Balkana da se pri-

Tadi}
Predsjednik Srbije Boris Tadi} otvaraju}i samit izjavio je da Srbija smatra da ure|ewe BiH mo`e da se promijeni jedino odlukom sva tri konstitutivna naroda, kroz demokratski dijalog, a nikako nametawem rje{ewa. - Srbija, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, podr`ava i {titi suverenitet i integritet BiH kao i weno unutra{we ure|ewe odre|eno sporazumom - rekao je Tadi}. Istakao je da }e Srbija uspje{no zavr{iti saradwu sa Ha{kim tribunalom.

Pravobranila{tvo RS odr`alo stru~ni kolegijum zbog odluka Ustavnog suda BiH

Havijer Solana, visoki predstavnik EU
Evropska unija uvijek podr`ava politi~ki dijalog i kompromis s ciqem pronala`ewa dugoro~nog rje{ewa politi~kih problema.

Tra`i}e obe{te}ewe buxeta Srpske
VI[EGRAD - Pravobranila{tvo RS }e poslije pisme nog dos tavqawa odlu ka Ustavnog suda BiH o usvajawu apelacija u predmetima “Alijagi}i“ Trebiwe i “Kompanija Malba{i}-Krajina Borac“ Bawa Luka iskoristiti sva raspolo`iva pravna sredstva radi preispitivawa tih odluka. Zakqu~eno je to na sjednici stru~nog kolegijuma Pravobranila{tva RS, na kojoj su u~estvovali i svi zamjenici pravobranioca RS, saop{tilo je Pravobranila{tvo. - Po sli je ana li ze tih odluka preduze}emo pravne mjere radi za{tite imovinskih interesa RS - stoji u saop {tewu ko je je po tpi sao pravobranilac RS Slobodan Raduq. jalnog tu`ila{tva RS Pravobranila{tvo RS }e ista}i imovinsko-pravni zahtjev za obe{te}ewe buyeta RS - navedeno je u saop{tewu. Ustavni sud BiH usvojio je apelaciju Saliha i Muamera Alijagi}a, kojom je ostavqen na snazi dio presude Okru`nog suda u Trebiwu iz 2004. godine. Tom presudom `albe RS i op{tine Trebiwe odbijene su kao neosnovane u odnosu na na kna du ma te ri jal ne {te te Ali ja gi }i ma od 6.033.985 KM. Ustavni sud BiH usvojio je i ape la ci ju “Kom pa ni je Malba{i}“ i Trgovine “Borac“ iz Travnika, koji su u sudskom sporu sa preduze}em “Kra ji na Bo rac“ iz Bawe Luke. Ministar pravde RS Yerard Selman rekao je da je time Ustavni sud BiH prekr{io Okvirni zakon o privatizaci ji pre du ze }a i ba na ka u BiH, Zakon o privatizaciji dr`avnog kapitala u preduze}ima RS i Odluku visokog predstavnika u BiH iz 2000. godine. G. M.

@eqko Kom{i}, ~lan Predsjedni{tva BiH
Pozvao visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da zaustavi “jako opasne tendencije u BiH”.

PREISPITATI odluke Ustavnog suda BiH
U saop{tewu je istaknuto i da }e Pravobranila{tvo RS reagovati i u predmetu robna ku}a “Boska“ Bawa Luka. - U tom krivi~nom predmetu, po optu`nici Speci-

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 5

Policija RS po nalogu Tu`ila{tva BiH izvela akciju u Bawoj Luci

Okru`no tu`ila{tvo Trebiwe

Zaplijeweno deset kilograma heroina
Policija pretresla stan u ulici @ivojina Mi{i}a i kafe-bar “Cirih“. Uhap{ene ~etiri osobe, a prona|eno oko deset kilograma heroina. Me|u privedenima i dva strana dr`avqanina

Zatra`en pritvor za ~etiri osobe
TREBIWE - Trebiwsko Okru`no tu`ila{tvo u petak je zatra`ilo odre|ivawe jednomjese~nog pritvora za Aleksandra Koromana iz Pala, Branka Drakuli}a iz Fo~e, Predraga Pejovi}a iz Ustikoline i Edina Arnautovi}a iz Kantona Sarajevo. Wih ~etvorica osumwi~eni su za posjedovawe i prodaju droge na podru~ju Isto~nog Sarajeva. Mirza Ali}, Maksim Koroman, Radan Vukovi} i \or|e Mari}, koji su u zajedno sa wima uhap{eni u ~etvrtak zbog posjedovawa i prodaje droge u akciji “Rogoj“, pu{teni su na slobodu. Sudija za prethodni postupak Okru`nog suda Trebiwe nakon primawa prijedloga odlu~i}e o odre|ivawu pritvora. Policija intenzivno traga za Fo~acima Aleksandrom V. Trivkovi}em i Nemawom Joji}em, koji se navodno nalaze na lije~ewu van BiH. N. T.

Centri civilnih inicijativa

Nu`ne radikalne promjene u Vladi FBiH
SA RA JE VO - Cen tri ci vilnih inicijativa (CCI) pozvali su u petak federalni Parlament da odbije postavqawe za pre mi je ra kan di da ta ko ji tom par la mentu i javnosti ne predo~i svoj program rada te koji nema pot vr|e nu sa gla snost par la men tar ne ve }i ne za pro vo |ewe tog pro gra ma i nu`nih promjena u sastavu Vlade, prenose agencije. Portparol CCI Majda Behram-Stojanov istakla je na pres-konferenciji u Sarajevu da se bez novog programa i sa gla snos ti za pro mje ne unu tar Vla de te bez ve}ine koja }e te promjene po dr`a ti ni {ta ne }e promijeniti. Behram isti~e da CCI zahtijeva ozbiqne promjene u Vladi FBiH, kao i ozbiqne promjene u odgovornosti federalnog Parlamenta, jer }e u suprotnom gra|ani naredne izbore do~ekivati “propadaju}i u bezdan“.

Akcija policije u nasequ Borik u Bawoj Luci PI[U: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske. com SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

FOTO: G. [URLAN

BAWA LUKA - ^etiri lica su privedena, a deset kilograma heroina zaplijeweno u akciji Policije RS izve de noj u pe tak u Bawoj Luci po nalogu Tu`ila{tva BiH. Portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} nije `e lio da zbog daqeg to ka is tra ge izno si vi {e de -

taqa, a ka ko sa zna je “Glas Srpske“ akcija bi mogla biti nas tavqena i na re dnih nekoliko dana. Izvori bliski istrazi na vo de da su pri ve de ni Dragan Bawac i Boris Tubi} iz Bawe Lu ke, te dva strana dr`avqanina. Policija je u nasequ Borik pretresla kafe-bar “Cirih“ i Tubi}ev stan koji se nalazi u istoj zgradi. O~e vi ci na vo de da su ulicu @ivojina Mi{i}a u

kojoj se nalaze pretreseni objekti u osam ~asova ujutro blo ki ra le ja ke po li cij ske snage.

ZAPLIJEWENA i dva vozila
- ^etvorici mu{karaca koja su sjedila u ba{ti naredili su da legnu na tepih, a ja dan }e la vi je po ~eo da bje`i. Me|utim, policajci su ga stigli i uhapsili ka`e jedan o~evidac. Ka ko je re kao izvor “Glasa Srpske“, u akciji su zaplijewena i dva vozila “BMW“ wema~kih registracija i “opel vektra“ registarskih oznaka BiH. Akciju hap{ewa i pretresa sproveli su pripadnici Spe ci jal ne po li ci je i Jedinice za podr{ku MUPa Republike Srpske, uz podr{ku bawolu~ke policije.

HAP[EWE U PRIJEDORU
Prijedorska policija uhapsila je ju~e Elvira Jakupovi}a (31) kod koga je na|eno 700 grama heroina, saznaje “Glas Srpske“. De`urni tu`ilac Mirjana Basrak-Miodragovi} saslu{ala je uhap{enog i izjavila da je polovina droge bila upakovana u kesice i namijewena za prodaju. Jakupovi} je ranije osu|ivan za trgovinu narkoticima.

Po zavr{etku akcije detaqe bi trebalo da saop{ti Tu`ila{tvo BiH. Kako saznaje “Glas Srpske“, istragu u ovom slu~aju vodi tu`ilac Bo`o Mihajlovi}. I bawolu~ki Centar javne bez bje dnos ti izveo je akciju suzbijawa trgovine drogama. - U dvo dne vnoj akci ji po li ci je uha p{e na su tri li ca u Bawoj Lu ci zbog osno va sumwe da su proi zvodili i stavqali u promet opojne droge, kazala je por tpa rol MUP-a Mir na [oja. [o ja je na ve la da su u pretresu tri lokacije na podru ~ju gra da pro na |e ne odre|ene koli~ine heroina, kokaina, skanka i ajsa. - Tokom pretresa polici ja je pro na {la i je dnu auto mat sku i dvi je pu {ke krate`i, dodala je [oja.

Ustavno-pravna komisija Parlamenta BiH

Odlo`eno ocjewivawe rada Tu`ila{tva BiH
BAWA LUKA - Ustavno-pravna komisija Parlamenta BiH u petak je odgodila ocjewivawe Izvje{taja o radu Tu`ila{tva BiH, a ~lan komisije Zoran Koprivica ka`e da ~lanovi Komisije iz reda srpskog naroda ne}e dati pozitivu ocjenu za izvje{taj zbog niza zamjerki na rad ove institucije. Koprivica je rekao da je ustavno-pravna komisija inicirala pitawe formirawa Fonda za naknadu u ratu uni{tene imovine za raseqena lica iako nije prihva}eno da se dopuni revidirana strategija za provo|ewe aneksa 7. Dejtonskog sporazuma. @. B.

“Zdru`eni napor 2009“

Stvarna dostignu}a u sistemu reforme odbrane

Dragan Mekti} o napadu pritvorenika na ~uvara u Imigracionom centru

Krivi~na prijava protiv Abu Hamze
SARAJEVO - Pritvorenik Imigracionog centra u Isto~nom Sarajevu Imad El Hu sin, po zna ti ji kao Abu Hamza, napadom na ovla{}eno lice u obavqawu slu`bene du `nos ti po ~i nio je kri vi ~no dje lo i pro tiv wega }e biti ponesen izvje{taj Okru `nom tu `i la{ tvu. Izja vio je to di re ktor Slu`be za poslove sa strancima u BiH Dragan Mekti}, do da ju }i da je Abu Ham za slu`benika napao bez ikakvog razloga i ni~im isprovociran. - Poslije tog napada, on je savladan tako da je sprije~en ve}i incident. Sprove{}emo istragu i proceduru oko ut vr|i vawa svih ~iweni ca, ali ka ko sa da stoje stvari, izvje{taj o po~iwenom kri vi ~nom dje lu bi }e po dne sen - ka `e Me kti}. Zamjenik direktora Slu`be za poslove sa strancima u BiH Izet Nizam izjavio je da nije bilo povrije|enih, a da su navodi nekih medija a Abu Hamzinoj povredi insinuacije. Govore}i o uslovima boravka u Imigracionom centru, na ko je se `a le pri tvo re ni ci afro-azij skog porijekla, Mekti} ka`e da oni pos tavqaju nerealne uslove. - Poslali su i pismo u kojem tra`e hranu po halalsertifikatu. Hrana za wih se sprema u objektima zajedni ~kih in sti tu ci ja BiH. Zna ~i, oni do bi ja ju hra nu koju u restoranu jedu i svi zaposleni u tim institucijama - ka`e Mekti}. Poja{wavaju}i nedavno vra }awe dr`avqan stva i oslo ba |awe pri tvo re ni ka Ajmana Avada, Mekti} ka`e da ne mo`e da komentari{e odlu ku su da da po ni {ti odlu ku o odu zi mawu bh. dr`avqanstva Avadu. -Tre nu tno u Imi gra ci onom centru u Isto~nom Sara je vu bo ra vi se dam li ca afro-azij skog po ri je kla. Potraga za ostalima kojima su odu ze ta dr`avqan stva BiH, a koji se jo{ kriju ovdje, ka `e Me kti}, i daqe traje. G. M. BAWA LU KA - NA TO je donio odluku da komunikacijska vojna vje`ba pod nazi vom “Zdru `e ni na por 2009“ bude odr`ana u BiH, jer je prepoznao stvarna dostignu}a koja su u posqedwih nekoliko godina ostvarena u sistemu reforme odbrane u BiH, rekao je u petak portparol NATO {taba u BiH Derek ^epel, javila je Srna. U~es tvu ju }i u ra du okru glog stola “Zdru`eni napor“ u petak u Bawoj Luci, ^epel je rekao da je od velike va`nosti ~iwenica da }e ova vojna vje`ba po prvi put biti odr`ana u zemqi koja nije ~lanica NATO-a i dodao da }e BiH od we imati ekonomsku korist. Govore}i o prijemu BiH u NATO, ^epel je rekao da je to politi~ko pitawe, odnosno stvar politi~ke odluke svih zemaqa ~lanica NATOa i da ne zna kada }e se to ta~no desiti. On je podsjetio da }e u vojnoj vje `bi, ko ja }e bi ti odr`ana od 4. do 17. septembra u bawolu ~koj ka sar ni “Kozara“, u~estvovati vojnici iz 19 ze maqa ~la ni ca NATO-a i zemaqa partnera.

TRA@E hranu po halal-sertifikatu
Abu Ham za slu `be ni ka tog cen tra na pao je u ~et vrtak. Izma kao je sto li cu na kojoj je sjedio slu`benik i bacio se prema wemu. Reagovalo je obezbje|ewe Centra. Uzeli su izjavu od Abu Hamze i smirili situaciju.

6 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

O stradawu Srba u logoru Jasenovac

Dru{tvo
Institut za nestala lica BiH

GRADI[KA - U Kulturnom centru u Gradi{ci odr`ano je ve~e dokumentarnog filma o stradawu Srba u koncentracionom logoru Jasenovac, kustosa Memorijalnog kompleksa Dowa Gradina Sime Brdara, preni-

jela je Srna. Filmovi “A Bog je }utao“ i “Sunce i `ica“ na najupe~atqiviji na~in, svjedo~ewem biv{ih logora{a i autenti~nih snimaka monstruoznih smaknu}a govore o “fabrici smrti“, logoru Jasenovac.
FOTO: GLAS SRPSKE

Identifikovani ostaci ~etiri osobe
SARAJEVO - Institut za nestala lica BiH identifikovao je, putem DNK analize u Terenskoj kancelariji u Nevesiwu posmrtne ostatke ~etiri vojnika i civila koji se vode kao nestali u periodu od 1992. do 1995. godine, saop{tili su u petak iz Instituta. Radi se o posmrtnim ostacima Vlade (Milana) [indika ro|enog 1959. u selu Gnojnice, Damira (Nedjeqka) Sari}a ro|enog 1970. u selu Borci, Radomira (Miodraga) Peji}a ro|enog 1940. u selu Vrbovac i Jovanke (Koste) Latinovi} ro|ene 1951. u Petrovcu. D. S.

Projekat “Turizam plus“

Po~etak turisti~ke sezone u BiH
BIJEQINA - Qetna turisti~ka sezona BiH bi}e zvani~no otvorena u subotu u Etno-selu “Stani{i}i“. Organizatori su RTRS i FTV, a pokroviteqi Vlada RS, Ministarstvo trgovine i tu ri zma RS, op {ti na i Tu ris ti ~ka or ga ni za ci ja Bijeqine, saop{teno je na sas tan ku Or ga ni za ci onog odbora za po~etak qetne sezone u BiH. Autor pro je kta “Tu ri zam plus“ Zlatko Prlenda podsjetio je, da je nakon Dobojske tvr|ave i Tuzlanskih panonskih jezera, ovo tre}a godina ka ko se u okvi ru pro mo ti vne kam pawe “Os mi jeh za BiH“ obiqe`a va po ~e tak qe tne tu ris ti ~ke sezone u BiH. Doma}in manifestacije je Etno-selo “Stani{i}i“, koje je pro{le godine posjetilo oko po la mi li ona turista.
Prijem u Bawoj Luci

U Palati predsjednika obiqe`ena 17. godi{wica proboja koridora

Vjekoslav Bevanda

Bez MMF slijedi finansijski slom
MOSTAR - Vlada Federacije BiH na sjednici odr`anoj u petak u Mostaru utvrdila je Nacrt zakona o platama i naknadama kojim se svim buyetskim korisnicima na svim nivoima vlas ti te svim za po sle nim u ja vnim pre du ze }i ma u ve}inskom vlasni{tvu Vlade Federacije BiH, izme|u ostalog, smawuju plate za deset odsto, prenose agencije. Bevanda je kazao da }e se u ponedjeqak u austrijskoj prijestonici sastati ministri finansija svih nivoa bh. vlasti s predstavnicima MMF-a i drugih me|unarodnih finansijskih institucija, nakon ~ega }e MMF dati ocjenu jesu li predlo`ene mjere {tedwe dovoqne za sklapawe stand-baj aran`mana. - Na{ fis kal ni sis tem do {ao je u ne ra vno te `u. Ne zakqu~ewe ugovora s MMF-om zna~io bi finansijski slom naglasio je Bevanda.

Akcija poznata kao “koridor `ivota“ jedan je od najzna~ajnijih doga|aja Odbrambeno -otaxbinskog rata, rekao Kuzmanovi}
PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

"Koridor `ivota" sa~uvao Srpsku
Bawoj Luci organizovanog za pen zi oni sa ne ofi ci re Vojske RS i aktivne oficire Oru`anih snaga BiH iz reda srpskog naroda, a povodom obiqe`a vawa 17. go di{wice proboja koridora rekao predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi}. - @rtve i napori na{eg naroda u stvarawu RS obavezuju nas da o~uvamo ustavnopravni polo`aj Srpske, kao kon sti tu ti vnog i dr`a vo tvor nog di je la BiH ko ja pred stavqa za je dni cu tri ra vno pra vna na ro da i dva entiteta - rekao je Kuzmanovi}. On je istakao da je ova “humana vojna akcija s pravom uvr{te na u pro gram obiqe`avawa zna~ajnih isto rij skih do ga |a ja Odbo ra Vlade RS za wegovawe tradicije oslobodila~kih ratova“. ~ko-invalidske za{tite RS Rade Ristovi} i predsjednik Bo ra ~ke or ga ni za ci je RS Pantelija ]urguz. Ope ra ci ja “Ko ri dor“, kojom je na Vidovdan 1992. godine oslobo|en put kroz Posavinu i spojena bawolu~ka regija sa Srbijom i Podriwem pre ma mno gim ocjenama najbriqantnija je vojna, humana i humanitarna akcija u proteklom ratu koju su izve le je di ni ce Prvog kraji{kog korpusa u sadejstvu sa snagama Specijalne policije Republike Srpske Krajine. U operaciji “Koridor“, poginulo je vi{e od 300 i raweno 1.100 vojnika. Zbog nedostatka kiseonika, koji u bawolu~kom porodili{tu je umrlo 12 beba. Put preko Duge wive naziva se i “koridorom `ivota“.

BAWA LU KA - Pro boj koridora kroz Posavinu, poznat kao “koridor `ivota“ jedan je od najzna~ajnijih do ga |a ja Od bram be no-ot aybinskog rata, koji je omogu }io de blo ka du za pa dnog di je la RS i Re pu bli ke Srpske Krajine, u kojima je tada `ivjelo vi{e od milion i po qudi. Ovo je u petak na prijemu u Palati predsjednika RS u

NA VIDOVDAN oslobo|en put kroz Posavinu
Ku zma no vi} je is ta kao da institucije Srpske ~ine sve da poboq{aju materijalno-socijalni polo`aj bora~ke po pu la ci je, na ro ~i to porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida. Prijemu su prisustvovali i ministar rada i bora-

EVROPSKI PUT
Rajko Kuzmanovi} je naglasio da }e RS nastaviti da daje konstruktivan doprinos evropskom putu BiH, a kao najboqi primjer za to naveo je reformu odbrane BiH, koja je kao rezultat dogovora, kompromisa i konsenzusa, osigurala napredak BiH u evroatlantskim integracijama, ali i omogu}ila o~uvawe identiteta Vojske RS kroz formirawe Tre}eg pje{adijskog (Republika Srpska) puka Oru`anih snaga BiH.

Bawa Luka

Predavawa i film o samostanu
FOTO: V. STOJAKOVI]

Strategija za sprovo|ewe Aneksa 7 odgovara samo Bo{wacima

Obnovqeno 30 odsto srpskih ku}a
odr`ana brojna predavawa, a prikazan je i dokumentarni film o ovom samostanu. Na skupu je predstavqeno 29 nau~nih radova u~esnika iz RS, BiH, Hrvatske, Austri je, Wema ~ke, Ju `ne Afrike, Francuske i Itali je, a pri sus tvo va li su i predstavnici Svete stolice iz Vatikana. M. ^. BAWA LUKA - U Domu naroda Parlamenta BiH glasali smo protiv Prijedloga revidirane strategije BiH za sprovo|ewe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer wen sadr`aj odgovara samo Bo{wacima. To je izjavila zamjenik predsjedavaju}eg Doma na ro da Par la men ta BiH i funkcioner SNSD-a Du{anka Majki}. - U BiH do sa da obnovqeno vi {e od 80 od sto bo{wa~ke imovine, vi{e od 50 odsto hrvatske, a mawe od 30 odsto srpske - kazala je Majki}eva. Do da la je da je “~u ve na strategija ra|ena vi{e od godinu dana“.

BAWA LU KA - Po vo dom obiqe`a vawa 140. go di{wice osnivawa Trapisti ~ke opa ti je Ma ri ja Zvi jez da i sto go di{wice smrti wenog ute meqiva ~a Franca Fanera a u okviru me|unarodnog nau~nog skupa pod na zi vom “Tra pis ti u Bawoj Luci - Evropa u Bosni i Hercegovini“ u Trapistima su u petak i subotu

NADLE@NE komisije vra}ale strategiju
- Savjet ministara BiH i nadle`ne komisije vra}ale su je nekoliko puta, jer bi BiH ima la stra te gi ju ko ja iskqu~ivo i jedino odgovara Bo{waci ma - oci je ni la je Majki}eva. Ka`e da svi imaju pravo na povratak, ali da se moraju

imati u vidu i druga dva prava, koja nisu unesena u revidiranu strategiju, a sadr`ana su u Aneksu 7. - To je pravo na povratak i pravi~nu naknadu, odnosno kom pen za ci ju. Zna mo da su mnoge srpske porodice ostale bez imovine i da su legalne zamjene poni{tene. Eksplicitan stav te populacije je da se za kon ski omo gu }i za mje na imovine, a da se dosada{wa legalizuje - rekla je Majki}eva, dodav{i da je vrijeme da se prestane sa ovakvim skandaloznim postupcima. M. F.

Fond
Du{anka Majki} je rekla da SNSD tra`i da se formira fond iz kojeg }e qudima koji su o{te}eni, biti nadokna|ena {teta, kao i da im se omogu}i da ostanu tamo gdje su odlu~ili da `ive. ^lanovi Udru`ewa izbjeglih i raseqenih Srba “Ostanak“ zahvalili su Majki}evoj za poteze kojim se “bori za ostvarivawe wihovih prava“.

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 7

U nedjequ po~iwe qeto
BEOGRAD - U nedjequ, 21. juna, u 7.45 ~asova ujutro na sjevernoj zemqinoj polulopti po~e}e qeto i obdanica }e tada biti najdu`a. Qeto }e trajati sve do 22. septembra u 23 ~asa i 18 minuta, kada }e na sjevernoj zemqinoj polulopti po~eti jesen, dok }e na ju`noj zemqinoj polulopti tada po~eti proqe}e.

Upis na fakultete univerziteta u Bawoj Luci i Isto~nom Sarajevu

Vijesti
Humanitarna akcija

Od ponedjeqka do petka predaja dokumenata
Prijemni ispiti na ve}ini fakulteta u Republici Srpskoj bi}e odr`ani 1. jula
PI[E: DALIBORKA SEKULI] daliborkas@glassrpske.com

Donatorsko ve~e za De~ane
BAWA LUKA - Centralni i za vr{ni do ga |aj u okviru akcije prikupqawa sredstava za manastir Visoki De~ani - donatorsko ve~e odr`ano je u petak u Kulturnom centru Banski dvor. U okviru ove humanitarne akcije ispred Hrama Hrista Spasiteqa u ~etvrtak uprili~en je i koncert de~anskih monaha. M. Mi.

BAWA LUKA - Prijem dokumenata za upis na fakultete Univerziteta u Bawoj Luci i Isto~nom Sarajevu po ~iwe u po ne djeqak, 22. juna, i traja}e do petka, 27. ju na. Pri je mni ispit na ve }i ni fa kul te ta bi }e odr`an 1. jula sa po~etkom u devet ~asova. Polagawe prijemnog ispita na Medicinskom fakulteta u Bawoj Luci bi}e odr`ano 1. jula sa po~etkom u 14 ~a so va. Na Aka de mi ji umje tnos ti pri je mni }e se polagati od 29. juna do 3. jula od 8 do 20 ~asova. Na Fakultetu fizi~kog vaspitawa i spor ta prvi, te oret ski dio ispita odr`a}e se 30. ju na od 12 do 17 ~a so va, a prakti~ni dio ispita bi}e obavqen od 1. do 3. jula od 6.45 do 19 ~asova. - Rezultati prvog upisnog roka bi}e objavqeni do 8. jula do 14 ~a so va. Upis primqenih kandidata obavqa}e se od 10. do 17. jula - kazali su iz bawolu~kog Univerziteta. FAKULTET

Or ga ni za ci one je di ni ce uni ver zi te ta ko je u prvom ro ku ne upi {u pla ni ra ni broj studenata, u avgustu }e organizovati drugi upisni rok. - Studenti }e dokumente za upis mo}i predati od 18. avgusta do 23. avgusta, a prijemni ispit bi}e odr`an 27. avgusta sa po~etkom u 9 ~asova. Rezultati drugog upisnog roka bi}e objavqeni 30. avgusta u 14 ~asova, a upis primqenih kan di da ta obavqa}e se od 1. do 6. septembra - kazali su iz Univerziteta. Fakulteti na kojima i poslije drugog upisnog roka ostane slobodnih mjesta organizova}e i tre}i upisni rok.

Bawa Luka

Nastava za studente od 5. oktobra
BAWA LUKA - Senat Univerziteta u Bawoj Luci usvojio je u petak akademski kalendar za {kolsku 2009/2010. godinu. Senat je donio odluku da nastava u zimskom semestru za sve studente po~iwe 5. oktobra i traja}e 15 nedjeqa, odnosno do 1. februara. Qetni semestar po~iwe 8. marta i traje do 21. juna. Akademskim kalendarom predvi|ena su tri ispitna roka. D. S.

REZULTATI prvog upisnog roka 8. jula
- Redoslijed kandidata bi}e utvr|en na osnovu op{teg uspjeha iz svih predmeta i razreda sredwe {kole, kao i rezultata prijemnog ispita. Pri sastavqawu rang-liste BROJ STUDENATA 120 170 300 330 350 260 190 360 370 50 140 190 80 350 256 80 3.605
Po~iwe trka za indeks FOTO: GLAS SRPSKE

kan di da ta ra vno pra vno }e bi ti vre dno van us pjeh iz sredwe {ko le i us pjeh na kva li fi ka ci onom ispi tu. Po svakom od ovih elemenata

kandidat mo`e ostvariti po 50 bo do va, odno sno ma ksi malno 100 bodova - kazali su iz bawalu~kog Univerziteta. Mi ni ma lan broj bo do va

Akademija umjetnosti Arhitektonsko-gra|evinski fakultet Ekonomski fakultet Elektrotehni~ki fakultet Ma{inski fakultet Medicinski fakultet Poqoprivredni fakultet Pravni fakultet Prirodno-matemati~ki fakultet Rudarski fakultet Tehnolo{ki fakultet Fakultet politi~kih nauka Fakultet fizi~kog vaspitawa i sporta Filozofski fakultet Filolo{ki fakultet [umarski fakultet UKUPNO

FAKULTET BROJ STUDENATA Elektrotehni~ki fakultet 150 Filozofski fakultet 490 Akademija likovnih umjetnosti Trebiwe 20 Ekonomski fakultet Isto~no Sarajevo 250 Ekonomski fakultet Br~ko 200 Ma{inski fakultet Isto~no Sarajevo 120 Medicinski fakultet Fo~a 195 Poqoprivredni fakultet Isto~no Sarajevo 75 Pravni fakultet Isto~no Sarajevo 250 Tehnolo{ki fakultet Zvornik 105 Pedago{ki fakultet Bijeqina 200 Fakultet fizi~ke kulture I. Sarajevo 100 35 Fakultet za proizvodwu i menaxment Trebiwe Muzi~ka akademija Isto~no Sarajevo 67 Fakultet spoqne trgovine Bijeqina 170 Saobra}ajni fakultet Doboj 200 Pravoslavni Bogoslovski fakultet 120 UKUPNO 2.747
Broj studenata koji je planiran za upis po organizacionim jedinicama Univerziteta u Isto~nom Sarajevu

Broj studenata koji je planiran za upis po organizacionim jedinicama Univerziteta u Bawoj Luci

koji student treba da ostvari na prijemnom ispitu da bi stekao pravo upisa je 15. Naknada za tehni~ke usluge i direktne materijalne tro{kove u vezi sa polagawem prijemnog ispita na fakulte ti ma izno si 60 ma ra ka, odnosno 70 maraka na Akademiji umjetnosti. Na bawolu~kom Univerzitetu iz buyeta finansira}e se 2.135, a na samofinansirawu bi}e upisano 1.340 studenata. Planiran je upis i 115 stra nih dr`avqana. Na Univerzitetu u Isto~nom Sarajevu iz buyeta finansira}e se 1.439 studenta, na samofinansirawu }e biti 1.283, a bi}e upisano i 25 stranih dr`avqana. [kolarine na svim fakultetima ostaju na pro{logodi{wem nivou. Upis studenata na srbijanskim fa kul te ti ma po ~iwe od 22. do 24. juna, a polagawe prijemnog ispita obavqa}e se od 26. do 29. juna.

Dan izbjeglica

Izvan BiH 500.000 qudi
BAWA LU KA - Iz Mi nistarstva za qudska prava i izbjeglice BiH u petak je povodom Svjetskog dana izbjeglica, 20. juna, saop{teno da izvan BiH trenutno boravi vi{e od pola miliona qudi koji su je napustili zbog ra ta, od ko jih je vi{e od 80 odsto integrisano u zemqama prihvata, dok jo{ oko 80. 000 izbjegli ca tre ba traj na rje {ewa, saop{teno je povodom 20. juna - Dana izbjeglica. M. ^.

Tekstilci u FBiH

Generalni {trajk oko 10. jula
SA RA JE VO - Sin di kat tekstila, ko`e, obu}e i gume BiH ne odustaje od svojih zahtjeva i generalnog {trajka, ukoliko se ti zahtjevi ne ispune, istakla je u Sarajevu predsjednica ovog sindikata Ferdija Koj~i}. Ona je kazala da }e generalni {trajk zaposlenih u tekstilnoj i ko`arskoj industriji, vjerovatno, biti odr`an oko 10. jula ako se dotad ne rije{e pitawa povezivawa radnog sta`a, rje{avawa dugovawa za zdrvstveno osigurawe... prenijele su agencije.

Produ`ena akcija “Glasa Srpske“ i Radio-televizije Republike Srpske

BAWA LU KA - Akci ja “Glasa Srpske“ i Radio-televizije Republike Srpske “Biramo najqep{i kutak Republike Srpske“ produ`en je do 27. juna. S ob zi rom na to da su meteorolozi za predstoje}i vikend najavili lo{e vrijeme, {to se prvenstveno odnosi na nedjequ, kada se o~e-

Finalno ve~e "Najkutka" 27. juna
kuje pravo nevrijeme organizatori su odlu~ili da se zavr{nica akcije odgodi za {est dana. Zbog to ga }e fi nal no ve~e umjesto 21. juna, za kad je bilo planirano progla{ewe pobjednika, biti odr`ano 27. juna. Svi oni koji `ele da svoj glas daju nekom od kandidata ima}e jo{ nekoliko dana za glasawe.

JO[ nekoliko dana za glasawe
Na za vr{noj ma ni fes ta ci ji, ko ju }e pre no si ti RTRS u direktnom programu, pobjednicima u katego-

rijama privatnih i javnih po vr{i na bi }e do di jeqene vri je dne na gra de stru~nog `irija, ~italaca “Gla sa Srpske“ i gle da la ca Ra dio te le vi zi je Re pu blike Srpske. U akciji “Biramo najqep{i ku tak Re pu bli ke Srpske“, koja je po~ela 16. maja, ~itaoci i gledaoci mo-

gli su da u`ivaju u kadrovima najqep{i od najqep{ih kutaka iz vi{e op{tina Republike Srpske. Na mje ra dvi je me dij ske ku}e bila je da se u Srpskoj promovi{e lijepo ure|eni pros tor i po di gne svi jest gra|ana o kulturi `ivqewa i kulturi pona{awa. @. M.

8 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Dan ~elina~ke Lake pje{adijske brigade

Kroz RS
Op{tina Prijedor

^ELINAC - Osamnaestogodi{wica osnivawa ~elina~ke Lake pje{adijske brigade obiqe`ena je u petak. Parastos poginulim borcima u Odbrameno-otaxbinskom ratu u hramu Svetog arhangela Gavrila, koji ujedno ima i ulogu Spomenhrama poginulim borcima, slu`ili su sve{tenici ~elina-

~kih parohija. U Spomen-sobi poginulim borcima zapaqene su svije}e, a na mjestu gdje }e se graditi spomen-~esma polo`en je vijenac. U Odbrambeno-otaxbinskom ratu poginulo je 220 boraca iz ~elina~kog kraja, a vi{e od 600 ih je raweno. B. M.

FOTO: S. PUHALO

Za odr`ivi povratak 71.000 maraka
PRIJEDOR - Op{tina Prijedor objavila je u petak javni poziv za kori{}ewe sredstava za podr{ku odr`ivom povratku, kojim je predvi|ena raspodjela 71.000 maraka iz buyeta op{tine. Prema ovom konkursu, izme|u ostalog, za osnivawe i regis tra ci ju dje la tnos ti, adap ta ci ju pros to ra i na bav ku opreme predvi|eno je po 1.000 maraka za sedam korisnika, za nabavku plastenika planirano je 12.000 KM, {est povratnika dobi}e po 2.000 KM za nabavku materijala za izgradwu {ta la, na bav ku ju na di ili ste onih ju ni ca, te ma{ina za poqoprivrednu proizvodwu, za {ta je ukupno predvi|eno 36.000 KM. Javni poziv bi}e otvoren 20 dana, a prijave se podnose u protokolu op{tine Prijedor. S. T.

Deminirawe u Kotor Varo{u

Mine opasnost za drvosje~e
KOTOR VARO[ - Na granici izme|u kotorvaro{ke i travni~ke op{tine zbog neuni{tenih mina pro{le godi ne po gi nu la su dvo ji ca drvosje~a, dok je jedno lice povrije|eno, navodi se u godi{wem izvje{taju Slu`be ci vil ne za {ti te op {ti ne Kotor Varo{. U izvje{taju je upozoreno da bi vlasti trebale obezbijediti finansijska sredstva za ~i{}ewe minskih poqa, kako ne bi dolazilo do nesre}a. Na~elnik Slu`be civilne za{tite u op{tini Kotor Varo{ Petko Petrovi} re kao je da su ovih da na pred sta vni ci de mi ner ske organizacije obi{li terene, nakon ~ega }e uslijediti pri pre ma pro gra ma deminirawa. D. K.
Milenko Bo`i} (lijevo)

Nesu|eni stanari nedavno protestovali

Ponovo odgo|eno su|ewe Milenku Bo`i}u Me}ini u Doboju

O{te}eni ogor~eni sudskim procesom
O{te}eni ka`u da ih je ~ak i op{tina napustila, jer je na~elnik Obren Petrovi} odbio da op{tina u~estvuje u kupovini neizgra|ene “Aleksandrije“ i zemqi{ta, koja je na javnom nadmetawu u Osnovnom sudu prodata upola cijene Slobodanu Karagi}u
PI[E: SLOBODAN PUHALO puhalo@teol.net

Derventa

Godi{wica stradawa srpskih zarobqenika
FOTO: N. SIMI]

DOBOJ - Su|ewe Milenku Bo`i}u zvanom Me}ina iz Doboja optu`enom za prevaru vi{e od stotinu gra|ana, koji su uplatili novac za stanove u “Aleksandriji“, koja je tre ba lo da bu de za vr{e na jo{ 2003. godine u Osnovnom sudu u Doboju u petak je ponovo odgo|eno. - U utorak je tako|e ro~i{te bilo odgo|eno, jer je tu`e na stra na za hti je va la

izuze}e suda i sudije, {to je Vrhovni sud, odnosno Osnovni sud odbio. Sada taj razlog vi{e ne postoji i ne bi trebalo da se proces vi{e odugovla~i - ka`e jedan od o{te}enih Goran Te{i}, koji je ujedno i predsjednik Udru`ewa “Slo`no Aleksandrija“. Upravo zbog odugovla~ewa procesa, o{te}eni gra|ani su prije tri dana mirno protestovali ispred zgrade suda u Doboju i izra`avali svoje nezadovoqstvo i ogor~enost. Os-

tali su usamqeni, ka`u, ~ak ih je i op{tina napustila, jer je na ~el nik Obren Pe tro vi} odbio da op{tina u~estvuje u kupovini neizgra|ene “Aleksandrije“ i zemqi{ta, koja je na javnom nadmetawu u Osnovnom sudu prodata upola cijene Slobodanu Karagi}u.

TU@ENA strana tra`ila izuze}e suda
- Nismo u~estvovali u kupovini zaplijewene Me}inine imovine, jer bismo se na taj na~in umije{ali u rje{avawe ovog problema, a iskreno re~eno nemamo ni sredstava. Op{tina je dosta u~estvovala u pru`awu pomo}i ovim gra|anima od kojih je ve}ina iz reda porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida - rekao je Petrovi}.

DERVENTA - Sedamnaesta godi{wica pogibije osam srpskih logora{a koje su pripadnici HVO koristili kao `ivi {tit obiqe`ena je u petak u Derventi slu`ewem parastosa, paqewem svije}a i polagawem vijenaca ispred spomenika na Tomasovom brdu i spomen-plo~e na zgradi biv{eg Doma JNA. Vijence i cvije}e polo`ile su delegacije Udru`ewa ratnih zarobqenika, op{tinske bora~ke organizacije i organi za ci ja i udru `ewa pro is te kla iz posqedweg Odbrambeno-otaybinskog rata, predstavnici SUBNOR-a, lokalne vlasti i politi~kih partija. Predsjednik Udru`ewa ratnih zarobqenika iz Dervente Drago Kne`evi} rekao je da su logora{i nezadovoqni procesuirawem ratnih zlo~ina na podru~ju derventske op{tine, jer je do sada samo jedan izvr{ilac zlo~ina osu|en. N. S.

ADVOKAT
Glavni pretres u petak nije mogao da bude zavr{en zbog bolesti advokata Miodraga Tufekxi}a. Optu`eni Bo`i} anga`ovao je novog advokata po punomo}i, [emsudina Be}irovi}a, a nastavak glavnog pretresa u Osnovnom sudu zakazan je za 23. jun ove godine.

Pred sje dnik Cen tra za humanu politiku Momir Deja no vi} sma tra da bi ovo protestno okupqawe gra|ana pred sudom mogao da bude po~etak masovnije gra|anske pobune protiv institucija koje zapravo {tite interese pre va ra na ta, vlas to dr`a ca, taj ku na i dru gih kriminalaca. - Prevareni i ugro`eni gra|ani moraju definitivno da shvate da wihove interese niko ne brani. Samo masovni protesti, blokade, bojkoti i drugi oblici gra|anske neposlu{nosti i pobune mogu da promijene neodr`ivo stawe, vrate dostojanstvo i obezbijede boqu institucionalnu za{ti tu od pre va ra, pqa ~ke, poni`avawa i druge ugro`enosti gra|ana - tvrdi Dejanovi}.

Najavqeno obustavqawe saobra}aja uznemirila Fo~ake

Tunel uzburkao strasti
FO^A - Zbog najavqene potpune obustave saobra}aja, u trajawu od tri mjeseca, na dionici magistralnog puta Fo~a-Miqevi na sta no vni ci rudarskog gradi}a Miqevina pro tes to va li su u zgra di Skup{tine op{tine. Povodom ovog doga|aja na~elnik op{tine Fo~a Zdravko Krsma no vi} je u pe tak obavijestio nadle`ne u Vladi Republike Srpske i resornom Mi nis tar stvu i upozorio ih da bi trajno zatvarawe puta od Fo~e prema Sarajevu, suprotno uslovima tenderske procedure, proizvelo “incidente“.

Doboj
POLICIJA Registrovana ~etiri krivi~na djela i tri naru{avawa javnog reda i mira. Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a. STRUJA Redovno napajawe elektri~nom energijom. PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice. VODA Redovno snabdijevawe vodom.

TRI MJESECA bez vo`we do Miqevine
- U jeku turisti~ke sezone ovaj potez je ocijewen kao nerazuman, a zatvarawe pu ta bi naj te `e po go di lo nekoliko desetina `iteqa Miqevine, koji, na posao,

svakodnevno putuju do Fo~e. Osim ra dni ka i |a ka, pu tu ju i sta ri i bo le sni, koji se lije~e u fo~anskoj bol ni ci - na gla sio je Krsmanovi}. Iz op {ti ne pod sje }a ju da je memorandumom o razumijevawu, koji su potpisali predstavnici resornog Minis tar stva, EUFOR-a i “Puteva RS“, jasno predvi|ena djelimi~na, a ne potpuna obustava saobra}aja u jednoj traci.

- Tek u zavr{noj fazi sanacije tunela predvi|ena je potpuna obustava saobra}aja, ne du`a od sedam dana. Tada bi se morala obezbijediti odgo va ra ju }a za obi la zni ca. Osim toga, izvo|a~ radova na tunelima kod Miqevine, morao je sanirati stari, alterna ti vni put Fo ~a Miqevina, koji vodi preko Kamena i koji je u katastrofalnom stawu - rekli su nezadovoqni mje{tani. D. T.

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 9

Planovi za otklawawe problema u poslovawu
SOKOLAC - Preduze}a i ustanove, ~iji je osniva~ op{tina Sokolac, uradili su planove za otklawawe problema u poslovawu, u kojima se navedene mjere koje treba preduzeti kako bi se ubla`ile posqedice ekonomske krize. Odbornici Skup{tine op{tine Sokolac }e razmatrati te planove na sjednici koja je zakazana za 26. jun. Na dnevnom redu na}i }e se i izvje{taji o radu javnih ustanova. B. G.
FOTO: B. GAJEVI]

Op{tina Pale }e zadu`iti tri miliona maraka

U prekrivawe i nastavak izgradwe dvorane ulo`i}emo 2.000.000 maraka, a preostalih 1.000.000 maraka ulo`i}emo u poslove na spoqnom ure|ewu nove {kole “Srbija“, rekao Slobodan Savi}
PI[E: SR\AN [EKARA srdjan.sekara@gmail.com

Dvorana dobija krov a {kola fasadu
Prijem za sokola~ke |ake

Pokloni obradovali “vukovce“
SOKOLAC - Na~elnik op{tine Sokolac Du{an Kova~evi} organizovao je prijem za najboqe sokola~ke osnovce i sredwo{kolce, kojima je poklonio kwige i naliv pera. - Na znawu mladih qudi zasniva}e se razvoj ove op{tine rekao je na~elnik Kova~evi}, Osnovna {kola Sokolac ima 13 “vukovaca“. Od prvog do devetog razreda sve petice imali su: Mom~ilo Amovi}, Awa Bartula, Sawa Kosori}, Radmila Bude{a, Vuka{in Eri}, Du{an Kalezi}, Bojan Pilindavi}, Vladan Bjelakovi}, Du{an Borov~anin, Nikola Be~anovi}, Sara Jankovi}, Jovana Kezunovi} i Pavle Samaryi}. Sredwu {kolu Sokolac zavr{ilo je pet “vukovaca“: Ana ]ori}, Vawa [ikuqak, Mladen Amovi}, \or|e Be~anovi} i Srna Rajak. B. G.

PALE - Odbornici SO Pale donijeli su u petak, na posebnoj sjednici, odluku o kreditnom zadu`ewu op{tine od 3.000.000 maraka, od ~ega bi dvije tre}ine novca bilo usmjereno u nas ta vak iz gradwe spor tske dvorane, a tre}ina u spoqno ure |ewe {ko le “Srbija“, ~ija je izgradwa pri kraju, a finansira je Vlada Republike Srpske. - U prekrivawe i nastavak izgradwe dvorane ulo`i}emo 2.000.000 maraka, koja bi trebalo da postane savremeni univerzitetsko-sportski i kul tur ni cen tar, u kojem bi, pred same sportske dvo ra ne, bio i pros tor za Fakultet fizi~ke kulture, univerzitetsku biblioteku i mul ti me di jal nu dvo ra nu. Preostalih 1.000.000 maraka ulo`i}emo u poslove na spoqnom ure|ewu nove {kole kazao je na~elnik Pala Slobodan Savi}. On je podsjetio da spoqno ure|ewe nije ugovoreno sa izvo|a~em radova na izgradwi {kole “Srbija“, te

Slu`ba spa{avawa OC “Jahorina“

Zavr{ena obuka za padobrance
PALE - Pripadnici Gorske slu `be spa {a vawa Olimpijskog centra “Jahorina“, ina~e vrhunski osposobqene dru`ine koja je i u sastavu specijalizovane jedinice za spa{avawe sa visi na u sklo pu paqan ske i Civilne za{tite Republike Srpske, ovih dana su uspje{no zavr{ili osnovnu padobransku obuku. Diplome o zavr{enoj osnovnoj obuci za padobrance dobi li su Mi ro Ka lem, Velibor ^voro i Milan Kova~evi}, a sva trojica su uspje{no izveli i po {est skokova sa visine od hiqadu metara. S. [.
FOTO: S. [EKARA

Odbornici Skup{tine op{tine Pale

FOTO: S. [EKARA

da re sor no mi nis tar stvo, shodno tome, nije prvobitno ni predvidjelo sredstva za taj segment. Savi} je istakao da se op {ti na Pa le zbog toga i odlu~ila da kre-

ne u su sret rje {a vawu tog pitawa i zajedno sa Vladom Srpske stvori pretpostavke da ti radovi pravovremeno i kvalitetno budu realizovani.

ODREKLI SE DNEVNICA
Odbornici SO Pale odrekli su se u petak dnevnica, a predsjednik Parlamenta Miroslav Br~kalo ka`e da je i to jedna u nizu mjera {tedwe, podsje}aju}i i na to da su smawene plate funkcionera i zaposlenih u op{tinskoj Administrativnoj slu`bi. - Po{to }e svi buxetski korisnici ravnopravno snositi posqedice slabijeg puwewa op{tinske kase, vidje}emo da i neka od narednih sjednica bude na volonterskom principu rekao je Br~kalo.

U DVORANI }e biti Fakultet fizi~ke kulture
- Imamo ~vrsta obe}awa Vlade da }emo dobiti saglasnost za kreditno zadu`ewe i ~im se to desi, krenu}emo u sve po tre bne pro ce du re. Mo`da ovaj iznos i nije dovoqan da se uradi cjelokupno spoqno ure|ewe {kole,

ali je svakako na{ zna~ajan doprinos - kazao je Savi}. Odbornici SNSD-a bili su uz dr`a ni pri li kom gla sawa, a to su prav da li nedostatkom vaqanog obrazlo`ewa kako }e se utro{iti no vac za nas ta vak izgradwe sportske dvorane. - Nismo protiv nastavka izgradwe dvorane i izdvajawa nov ca za spoqno ure |ewe {ko le, {ta vi {e, smatramo da nam taj novac treba, ali mislim da nam je trebalo detaqnije objasniti {ta }e se konkretno raditi na dvorani - rekla je odbornik SNSD-a Sawa Kova~evi}.

Pale
POLICIJA Zabiqe`ena dva krivi~na djela, dok nije bilo naru{avawa javnog reda i mira i saobra}ajnih nesre}a. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Napajawe je uredno, nema prijavqenih kvarova, kao ni najavqenih planskih iskqu~ewa struje. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i paqanskog Doma zdravqa pregledano je deset pacijenata. STRUJA Napajawe je uredno, a zbog planske revizije postrojewa, koju vr{i “Elektroprenos BiH“, potro{a~i na podru~ju Sokoca u nedjequ ne}e imati struje od devet do 18 ~asova. PORODILI[TE Ro|ena tri dje~aka i dvije djevoj~ice.

Sredwo{kolski centar Pale

Ispra}ena najuspje{nija generacija
PALE - Sredwo{kolski cen tar Pa le dvo dne vnom sve~ano{}u je ispratio jo{ jednu generaciju maturanata, koja broji 248 u~enika. Ovu generaciju, ~ini 88 svr{enih gi mna zi ja la ca i 160 u~enika stru~nih ~etvorogodi{wih {kola. Obra}aju}i se maturantima 61. generacije Sredwo{kol skog cen tra Pa le, direktor ove obrazovne ustanove Dragomir Jovanovi} im je ~estitao ostvareni uspjeh i po`elio da i ubudu}e posti`u dobre rezultate. - Sa rado{}u smo vas do~e ka li kao pe tna es to go di{wake, dje cu ispuwenu nadom, malom strepwom, ali i neskrivenom `eqom za uspjehom. Jovanovi} maturantima. On je istakao da }e 61. generacija maturanata ostati upi sa na u {kol skim qetopisima, kao jedna od uspje{nijih, {to potvr|uje i podatak da su u~enici prema{ili “~etvorku“ kao sredwu ocje nu. Za u~enika generacije progla{en je Miodrag Forcan. S. [.

Isto~no Sarajevo
POLICIJA U Sokocu zabiqe`ene dvije saobra}ajne nesre}e, koje su za posqedicu imale mawu materijalnu {tetu na vozilima, dok je u op{tinama Isto~no Novo Sarajevo i Isto~na Iliya zabiqe`en po jedan slu~aj naru{avawa javnog reda i mira. Nije bilo krivi~nih djela. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

MIODRAG Forcan u~enik generacije
Sa da vas is pra }a mo u svijet odraslih, sre}ni i zadovoqni, jer kojim god putem da krenete, ne pla{imo se za vas, znaju}i da ste sposobni za nove izazove i odlu~ni u namjeri da ostvarite svoje ciqeve i snove - poru~io je

FOTO: S. [EKARA

10 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

BIRAMO NAJQEP[I KUTAK REPUBLIKE SRPSKE

И ви можете учествовати у избору “Најкутак Републике Српске” тако што ћете дати глас оном простору који је по вашем мишљењу заслужио да буде изабран као најљепши кутак Републике Српске. На тај начин стичете право на једну од награда које су намијењене управо вама.

1. Slavi{a Male{evi} Grad Isto~no Sarajevo

2. Zlatko Pani} Modri~a

3. Rajko Bokur Prwavor

4. Jagoda [esti} Bawa Luka

5. Ugqe{a Jotanovi} Tesli}

6. Jovan Matavuq Lakta{i

7. Nino Dragani} Trebiwe

8. Branko Novakovi} Pale

9. Tonka Vuji~i} ^elinac

10. Stevo Miqanovi} Bijeqina

11. Vi{egrad

12. Brod

13. Mili}i

14. Prijedor

15. Derventa

16. ^ajni~e

17. Bawa Luka

18. Lakta{i

19. [ipovo

20. Fo~a

SMS-ом гласате тако што, на број 091/510-101 пошаљете поруку која садржи ријеч ГЛАС затим редни број простора. Примјер, ако желите гласати за приједлог под редним бројем 8, текст SMS поруке гласи: GLAS 8. Број важи за сва три оператера мобилне телефоније у БиХ. Цијена поруке је 0,8 КМ + ПДВ.

Име и презиме: Број телефона: Гласам за простор под редним бројем:
Испуните потребне податке и пошаљите купон на адресу: “Глас Српске” (за Најкутак Републике Српске), Улица Скендера Куленовића 93, 78000 Бања Лука OP[TINA BROD OP[TINA MILI]I

OP[TINA PRIJEDOR

OP[TINA DERVENTA

OP[TINA [IPOVO

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 11

Unapre|ewe rada SO Nevesiwe
NEVESIWE - Misija OEBS-a u BiH i op{tina Nevesiwe potpisale su Memorandum o razumijevawu u sklopu podr{ke i poboq{awa efikasnosti rada Skup{tine op{tine. Sporazum su potpisali direktor Odjeqewa za demokratizaciju misije OEBS-a u BiH Trefor Vilijams, na~elnik Nevesiwa Branislav Mikovi} i predsjednik SO Nevesiwe Mom~ilo [iqegovi}. SO Nevesiwe se obavezala da }e raditi na unapre|ewu svog djelovawa i zastupawu najboqih interesa gra|ana svoje zajednice. S. K.

FOTO: ARHIVA

Potpisan memorandum o izgradwi pre~ista~a otpadnih voda

Predvi|ena izgradwa glavnog i odvodnog kolektora. U prvoj fazi bi}e izgra|ena postrojewa za pre~i{}avawe upotrijebqenih voda za 5.000 stanovnika, a u drugoj fazi gradi}e se kanalizaciona mre`a u dijelovima Bile}e gdje ona ne postoji

Za ~istije Bile}ko jezero 6.500.000 KM

Bile}ki i trebiwski p~elari

P~ele otputovale na planinu
BILE]A - P~elari iz ni`ih hercegova~kih predjela, sa podru~ja op{tina Bile}a i Trebiwe, ovih dana sele svoje ko{nice na planinske pa{wake u okolini Gacka i Nevesiwa, gdje }e provesti naredna dva mjeseca. Sli~no ~ine i sto~ari jer u ni`im hercegova~kim predjelima ve} ponestaje pa{e, dok su planinski pa{waci u fazi punog cvjetawa. P~elari se nadaju da }e se sa planinskih pa{waka vratiti sa ko{nicama punim meda. Na podru~ju op{tine Gacko odre|ena su podru~ja gdje p~elari iz ni`ih predjela mogu da postave svoje ko{nice da ne bi smetali doma}im proizvo|a~ima meda, a uz to moraju da imaju i urednu dokumentaciju o wihovom zdravqu. [. A.

Trebiwe
PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica i jedan dje~ak. STRUJA Snabdijevawe uredno. VODA
Potpisivawe memoranduma u Bile}i PI[E: []EPAN ALEKSI] i bi}e zavr{ena do 2011. gokrozrs@glassrpske.com FOTO: [. ALEKSI]

Snabdijevawe uredno. HITNA POMO] Qekari pregledali 39 pacijenata. VATROGASCI Nije bilo intervencija.

BI LE ]A - Me mo ran dum o izgradwi postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda u Bile}i potpisali su u pe tak mi nis tar poqo privrede, {umarstva i vodo pri vre de RS Ra di vo je Bra ti}, di re ktor Hi dro elektrana na Trebi{wici Marko Mitrovi} i na~elnik Bile}e Slavko Bekan. Izgradwa pre~ista~a, za koji je ve} raspisan tender za izbor izvo |a ~a ra do va, tre ba da po ~ne ove

dine, a gradi}e se u Drakuqici, udaqenoj oko tri kilometra od centra grada iznad Bile}kog jezera. Pro je kat je vri je dan 6.500.000 maraka. Vlada RS }e obe zbi je di ti 2.700.000 maraka, HET 3.500.000 maraka, dok }e op{tina izdvojiti 300.000 ma ra ka. Iz sred sta va GEF-a bi }e iz dvojeno 1.100.000 maraka. - Hi dro elek tra ne na Tre bi{wici su jo{ 1963. godine preuzele obavezu da naprave pre~ista~ bile}kih kanalizacionih voda. Trebalo je vi{e od 40 godina da se po~ne sa realizaci jom - is ta kao je Zna~aj Brati}. Glavni projekat je da vno za - Izgradwa pre~ista~a nije samo zna~ajvr{en, a wime na za Bile}u nego i za Trebiwe, Dubroje pre dvi |e na vnik i Herceg Novi, jer svi koriste vodu iz gradwa gla iz Bile}kog jezera. HET }e planirana vnog kolektora, sredstva za izgradwu pre~ista~a obekao i odvo dnog zbijediti iz dobiti preduze}a - istakao od postrojewa za je Marko Mitrovi}.

pre~i{}avawe do Bile}kog je ze ra. U prvoj fa zi bi }e iz gra |e na pos tro jewa za pre ~i{ }a vawe upo tri jebqenih voda za 5.000 stanovnika, jer je mawe od 40 odsto gradskog podru~ja Bile}e prikqu~eno na kanalizacionu mre`u, a ostatak se slu`i septi~kim jamama. U drugoj fazi gradi}e se najprije kanalizaciona mre`a u di je lo vi ma Bi le }e gdje ona ne postoji.

PRE^ISTA^ }e biti izgra|en do 2011. godine
- Ve} je uspostavqen kontakt sa austrijskom firmom za izgradwu projekta kanalizacione mre`e. U drugoj fazi izgradwe pro{irila bi se i postrojewa za pre~i{}avawe, koja bi mogla da zadovoqe potrebe vi{e od 10.000 stanovnika, a ostavqena je mogu}nost daqeg pro{irewa - istakao je Bekan.

Skup{tina op{tine Bile}a

Buxet ve}i za tri odsto
BI LE ]A - Odbor ni ci bile}kog lokalnog parlamenta, na sjednici u petak, usvojili su buyet op{tine za ovu godinu i Investicioni program za 2009. i 2010. godinu. Planirano je da priliv sredstava ove godine, po svim osnovama, iznosi 7.113.500 maraka, {to u odnosu na pro{lu godinu predstavqa pove}awe za tri odsto.

U OP[TINSKOJ kasi oko 7.000.000 KM
[to se ti ~e buyet skih rashoda na plate i naknade zaposlenim i odbornicima bi }e po tro {e no 1.943.000 KM u odnosu na pro{lu godinu, pove}awe za 28 odsto.

Investicionim programom op{tine Bile}a za ovu i narednu godinu predvi|ena je izgradwa pre~ista~a otpadnih voda, zgrade administra ti vne slu `be, ure |ewe obala Bile}kog jezera i izgradwa i obnovu ulica u gradu, prigradskim naseqima i seoskim mjesnim zajednicama. [. A.

12 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

U subotu pomen za 21 srpskog civila u Ratkovi}ima
Turisti~ka organizacija Vi{egrad
SREBRENICA - U Ratkovi}ima kod Srebrenice u subotu }e biti obiqe`ena 17. godi{wica stradawa 21 mje{tanina, koje su ubile muslimanske jedinice iz Srebrenice 21. juna 1992. godine. Iz op{tinske Bora~ke organizacije saop{teno je da }e tim povodom, kod spomen-obiqe`ja u Ratkovi}ima biti slu`en parastos svim nevinim srpskim `rtvama tog sela. Za zlo~ine u tom selu, kao i za brojne druge zlo~ine po~iwene nad srebreni~kim Srbima, jo{ niko nije odgovarao. K. ].
FOTO: K. ]IRKOVI]

Najqep{e dvori{te Branka Mikavice
VI[EGRAD - U akciji Turisti~ke organizacije Vi{egrad “Biramo najqep{e dvori{te, ba{tu, balkon, terasu i izlog“ po drugi put zaredom za najurednije privatno dvori{te progla{eno je ono koje posjeduje i ure|uje doma}in Branko Mikavica. Nagrada “Srebrni cvijet“ pripala je Perki i Du{anu Javorcu, a “Bronzani cvijet“ Branki \ogi}. “Zlatni cvijet“ za najqep{i balkon dobila je Radina Vaji}, drugo mjesto pripalo je Zori Ra|en, a tre}e Mirku Moqevi}u. Za najure|eniju zajednicu eta`nih vlasnika `iri Turisti~ke organizacije proglasio je onu koja se nalazi u Koza~koj ulici. U konkurenciji javnih ustanova ubjedqivo prvo mjesto zaslu`io je Zavod za za{titu `enske djece i omladine na Okoli{tima, a priznawa za svoja dvori{ta dobili su i manastir Dobrun, hramovi na Megdanu i u Vi{egradskoj bawi, Careva yamija i Gradska galerija u Vi{egradu. Ove godine prvi put su se u akciji takmi~ili i izlozi, a za najqep{i je progla{en izlog prodavnice “Tifani“. R. T.
FOTO: R. TASI]

Osnovna {kola “Branko Radi~evi}“ u Bratuncu

Zbog smawewa broja odjeqewa i podru~nih {kola

Nastavnici u Bir~u ostaju bez posla
Aktiv direktora Bir~a pokrenuo inicijativu da se urade pravilnici o tehnolo{kom vi{ku i zbriwavawu radnika. Wihov problem bi mogao da se rije{i dokupom sta`a i obezbje|ivawem otpremnine, rekao Nikoli}
PI[E: KRSTINA ]IRKOVI] glasbr@teol.net

Biro za zapo{qavawe Zvornik

Vi{e od sedam hiqada nezaposlenih
ZVORNIK - Na evidenciji zvorni~kog Biroa za zapo{qavawe nalazi se 7.376 lica, od ~ega se 5.333 prijavilo radi zapo{qavawa, dok su ostali prijavqeni radi os tva ri vawa ne kih dru gih pra va, pot vrdio je u pe tak rukovodilac poslova u Birou Goran Petrovi}. U strukturi nezaposlenih naj vi {e je KV ra dni ka 1.874, dok je naj mawe VKV radnika 57. - Stopa nezaposlenosti za Zvornik iznosi 35,49 odsto, {to je na nivou prethodnog mjeseca. Sa evidencije su u maju radi zaposlewa brisana 43 lica, a u aprilu 47 napomenuo je Petrovi}. On je istakao da se u okviru pro je kta za po{qavawa povratnika koji finansiraju Vlada Srpske i Zavod za zapo{qavawe u dva ciklusa zaposlilo osam povratnika, od ~ega su wih trojica podsticajna sredstva iskoristi la za sa mo za po{qavawe, dok se pet zaposlilo kod poslodavca. S. S.

Fo~a
POLICIJA Nije bilo naru{avawa javnog reda i mira, ni saobra}ajnih nesre}a. PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. STRUJA U centru grada dolazilo do kratkotrajnih prekida u napajawu strujom. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

BRATUNAC - Direktor Akti va osno vnih {ko la Bir~a i direktor osnovne {kole “Branko Radi~evi}“ u Bratuncu Jovan Nikoli} na ja vio je da }e u idu }oj {kolskoj godini, u petnaest osnovnih {kola ove regi je, bi ti mawe oko 30 odjeqewa, te da }e je dan broj po dru ~nih {ko la prestati sa radom. Zbog toga }e mno gi nas ta vni ci pos ta ti te hno lo {ki vi {ak, jer ne}e imati kome da predaju. Nikoli} je dodao da su te promjene u skladu sa Pravil ni kom o fi nan si rawu, koji je Ministarstvo prosvjete i kulture RS donijelo s ciqem {tedwe i racionali za ci je mre `a osno vnih {kola u Srpskoj. Navode}i primjer svoje

{kole, u kojoj }e se smawiti ~e ti ri odjeqewa zbog 13 u~enika potrebnih za maksima lan broj ko ji se tra `i, Nikoli} isti~e da zbog toga jedan broj nastavnika ne}e imati radne zadatke.

BI]E organizovan prevoz za |ake
- Da bismo spremno do~ekali primjenu Pravilnika o fi nan si rawu, Aktiv di re kto ra Bir ~a po kre nuo je inicijativu da se urade pravilnici o tehnolo{kom vi{ku i zbriwavawu radnika, koji }e ovim putem ostati bez po sla - ka zao je Nikoli}. On je dodao da bi to moglo da se ri je {i do ku pom sta`a i obezbje|ivawem otpremnine radnicima kojima je do penzionisawa ostala

jedna ili dvije godine. - U osno vnoj {ko li “Sveti Sava“ u Zvorniku bi}e mawe 13 odjeqewa, bratuna ~kim {ko la ma “Bran ko Radi~evi}“ {est i “Vuk Karayi}“ tri. Od na re dne {kolske godine u odjeqewu }e biti 30 u~enika umjesto 18, koliko je bio zakonski minimum ili 25 optimalan i 31 maksimalan broj |aka naveo je Nikoli}. On je na gla sio da u sklo pu akti vnos ti, ko je je Mi nis tar stvo pros vje te i k ul tu re RS za po ~e lo s ciqem ra ci ona li za ci je mre `a osno vnih, u Bir ~u }e bi ti uki nu to ne ko li ko podru~nih {kola koje imaju mali broj u~enika i nemaju odgovaraju}e uslove za rad. - Od nove {kolske godine sa ra dom }e pres ta ti {kole u Dowem Zalukoviku

kod Vlasenice, Novoj Kasabi kod Mili}a, Crvici kod Srebrenice i Slapa{nici kod Bratunca. Za te u~enike }e biti organizovan prevoz do najbli`e {kole - naglasio je Nikoli}.

Spajawe {kola
Nikoli} je rekao da postoji i inicijativa o spajawu nekih od ukupno 15 osnovnih {kola u Bir~u, {to bi se, prema wegovim rije~ima, moglo dogoditi u Bratuncu, gdje rade tri osnovne {kole, zatim u Srebrenici, gdje bi se spojile sada{wa {kola “Petar Petrovi} Wego{“ i skelanska {kola “Kosta Todorovi}“.

Mladi Zvorni~ani }e dobiti mjesto za dru`ewe

Dom omladine do kraja godine
ZVORNIK - Na~elnik op{tine Zvornik Zoran Stevano vi} po tpi sao je u pe tak ugo vor za iz gradwu do ma omladine u Zvorniku sa Du{kom Stefanovi}em, vlasnikom DOO “Hidrokom“ iz Zvornika, koji }e biti izvo|a~ radova, a ~ija vrijednost je 1.367.067 maraka. - Ovo je momenat koji ~ekamo ve} godinu i po, jer smo za to vrijeme provodili potre bne pro ce du re. Dom omladine, odnosno op{tinska ustanova za organizaciju slobodnog vremena djece i mla dih, ima }e po zo ri {nu dvo ra nu sa oko 140 mjes ta, bioskopsku dvoranu sa oko 40 mjesta, omladinski centar, pros tor za ga le ri ju i druge kulturne manifestacije, seminar salu, kancelari je za omla din ske i ne vla di ne or ga ni za ci je i info-desk za mlade - rekao je Stevanovi}. - Uz malo u~e{}e lokalne uprave od oko 100.000 maraka, sva os ta la sred stva za izgradwu obezbijedi}e Vlada Srpske iz sredstava Razvojnog programa - naglasio je Stevanovi}. Stefanovi} je napomenuo da }e radovi trajati 150 dana i bi}e zavr{eni do kraja godine. S. S.
FOTO: S. SAVI]

Zvornik
POLICIJA U protekla 24 ~asa po~iwena su dva krivi~na djela i dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a. PORODILI[TE Ro|eni djevoj~ica i tri dje~aka. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. VODA Zbog kvara na mre`i od devet do 12 ~asova bez vode bili stanari ulice Vuka Karayi}a.

UGOVOR vrijedan 1.367.067 maraka
Pod sje tiv {i da }e dom omla di ne bi ti gra |en na lokaciji nekada{weg bioskopa “Drina“, Stevanovi} je ocijenio da na ovakav objekat Zvornik ~eka vi{e decenija.

Srebrenica
HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`ilo je devet pacijenata. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom neredovno zbog radova na vodozahvatu u Zelenom Jadru.

OGLASI

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 13

R@R "QUBIJA" A.D. PRIJEDOR - UPRAVNI ODBOR Broj: UO -24-R-3/09. Dana: 17.6.2009. godine Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03, 97/04 i 34/06) i 38. Statuta - Pre~i{}eni tekst - Rudnika `eqezne rude "Qubija" a.d. Prijedor, Upravni odbor Dru{tva je na svojoj 24. (dvadeset~etvrtoj) redovnoj sjednici odr`anoj dana 17.6.2009. godine donio Odluku kojom

SAZIVA
14. (~etrnaestu) redovnu sjednicu Skup{tine akcionara Rudnika `eqezne rude "Qubija" a.d. Prijedor koja }e se odr`ati dana 14.7.2009. godine (utorak) u prostorijama Dru{tva, s po~etkom u 11 ~asova. Za Skup{tinu se predla`e slijede}i DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine akcionara: 1.1. Verifikacione komisije i 1.2. Zapisni~ara; 2. Usvajawe Izvje{taja Verifikacione komisije; 3. Razmatrawe i usvajawe izvoda iz Zapisnika sa 13. i nastavka 13. sjednice Skup{tine akcionara R@R "Qubija" a.d. Prijedor; 4. Razmatrawe Izvje{taja o reviziji finansijskih izvje{taja Dru{tva za 2008. godinu; 5. Razmatrawe i usvajawe: - Izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2008. godinu; - Finansijskog izvje{taja Dru{tva za 2008. godinu; - Izvje{taja o radu Upravnog odbora Dru{tva za 2008. godinu; - Izvje{taja o radu Nadzornog odbora Dru{tva za 2008. godinu; 6. Razmatrawe i usvajawe: a) Poslovne politike i b) Plana poslovawa R@R "Qubija" a.d. Prijedor za 2009. godinu; 7. Dono{ewe Odluke o usvajawu Izvje{taja o rezultatima poslovawa povezanih pravnih lica: a) "ArcelorMittal Prijedor" d.o.o. Prijedor; b) "Tvek" Qubija; c) "Rudarski institut" d.o.o. Prijedor; d) "Sever-Qubija" Prijedor; 8. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o u~e{}u u radu predstavnika R@R "Qubija" a.d. Prijedor u Upravnom odboru "ArcelorMittal Prijedor" d.o.o. Prijedor; 9. Razmatrawe Odluke o: a) stavqawu van snage Odluke Skup{tine akcionara R@R "Qubija" a.d. Prijedor broj: 12-R/08 od 25.6.2008. godine i b) pokri}u gubitaka iskazanih po obra~unima za 2007. i 2008. godinu; 10. Razmatrawe i dono{ewe Odluke o izboru Revizora finansijskih izvje{taja preduze}a za 2009. i 2010. godinu.; 11. Razmatrawe i dono{ewe Odluke o ustupawu objekta "Rudarskog fakulteta" i "Rudarskog instituta" u Prijedoru, Skup{tini op{tine Prijedor. U slu~aju da se zakazana sjednica Skup{tine akcionara ne odr`i navedenog dana, zbog nedostatka kvoruma, ponovqena }e se odr`ati 15.7.2009. godine (srijeda), u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim Dnevnim redom. Materijali za 14. (~etrnaestu) redovnu sjednicu Skup{tine akcionara R@R "Qubija" a.d. Prijedor bi}e objavqeni na oglasnoj plo~i preduze}a. R@R "QUBIJA" A.D. PRIJEDOR UPRAVNI ODBOR

14 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

“Lukoil“ kupio 45 odsto udjela u rafineriji u Holandiji

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni kurs Promjena 14.41 Cijena

MOSKVA/LONDON - Ruska naftna kompanija “Lukoil“ kupila je u petak 45 odsto udjela u holandskoj rafineriji TRN od francuske energetske kompanije “Total“, ~ime je stekla upori{te u sjeverozapadnoj Evropi i blokirala poku{aj najve}e ameri~ke rafinerije “Valero“ da u~ini prodor u taj region,

prenio je Tanjug. Ameri~ka kompanija “Valero“ je u maju saop{tila da je postigla sporazum o kupovinu 45 odsto udjela u toj holandskoj rafineriji u Vlisingenu, koja prera|uje 153.000 barela nafte dnevno, od kompanije “Dau kemikal“ koja je sa “Totalom“ zajedni~ki vlasnik te rafinerije.

Evropska banka za obnovu i razvoj

BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

0.56 49,941.42

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo IF "BIG INVEST. GR." D.D. SARAJEVO IF HERBOS FOND DD MOSTAR IF MI GROUP DD SARAJEVO IF "PROF-PLUS" D.D. SARAJEVO IF PREVENT-INVEST DD SARAJEVO Zvani~ni kurs Promjena 4.48 7.05 4.41 4.07 7.31 -2.85 6.03 1.85 -4.91 1.58 Cijena 20,946.44 786.82 1,870.00 1,225.07 731.40

Pove}awe ulagawa u zapadni Balkan
Radi}emo vi{e nego {to smo radili u 2008. Bi}emo ukqu~eni u stabilizaciju finansijskog sektora, ali }emo pomagati i privredu i investirati u infrastrukturu, rekao je Mirou
LON DON - Evrop ska ban ka za obno vu i ra zvoj (EBRD) je za investicije i kredite u 2009, u zemqama u kojima je prisutna, ukqu~uju }i dr`a ve za pa dnog Balkana, izdvojila najvi{e novca od kada postoji, izjavio je predsjednik u Tomas Mirou, prenijela je Beta. - Ra di }e mo vi {e ne go {to smo radili u 2008. Bi}emo ukqu~eni u stabilizaciju finansijskog sektora, ali }e mo po ma ga ti i pri vre du i in ves ti ra ti u in fras tru ktu ru - re kao je Mirou u razgovoru sa novinarima iz jugoisto~ne Evrope u sje di {tu EBRD u Londonu. On je dodao da je EBRD za 2009. izdvojila sedam milijardi evra, odnosno 30 odsto vi {e ne go pro {le godine. Prema wegovim rije~ima, to je naj ve }a su ma nov ca ko ju je EBRD iz dvo ji la od ka da je osnovana, 1991. godine. - Nastavi}emo da budemo sna `no pri su tni u evrop skim zemqama - rekao je Mirou i dodao da su za EBRD veoma va`na ulagawa u infrastrukturu, ali da ipak najve}i dio investicija te ban ke, odno sno 80 od sto, odlazi u privatni sektor.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni kurs Promjena Cijena 10.50 BIMAL BR^KO 21.82 BH TELEKOM D.D. SARAJEVO 7.00 ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 94.44 124.98 IK BANKA DD ZENICA 57.00 JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO 28.86 44.00 RMU BANOVI]I DD BANOVI]I 13.90 SOLANA DD TUZLA 5.34 [IPAD KOMERC DD SARAJEVO 420.00 0.00 -0.61 41,798.98 -0.28 1,890.00 -3.96 8,666.50 -0.01 6,249.17 18.75 1,650.00 2.86 232,369.90 0.00 6,336.00 55.60 6.92 -3.70 2,309.00

Frankfurt

Prodaja “Por{ea“ smawena 15 odsto
FRAN KFURT - Pro da ja wema ~kog proi zvo |a ~a spor tskih auto mo bi la “Por {e“, ko ji po slu je sa gu bi ci ma, smawena je 15 odsto u devet mjeseci minule fiskalne godine, u odnosu na isti prethodni period, na 4,6 milijardi evra, saop{tila je u petak kompanija u Frankfurtu, prenijele su agencije. U taj rezultat, koji pokriva period od 1. avgusta do 30. apri la, ni je ukqu~e na pro da ja “Fol ksva ge na“, naj ve }eg evropskog proizvo|a~a automobila, u kome “Por{e“ dr`i 51 odsto akcija. “Por{e“ je saop{tio da je i operativni profit, tako|e, mawi u odnosu na isti period prethodne godine, ali nije naveo konkretne podatke.
FOTO: AGENCIJE

NAJVE]I rizici od kolapsa valuta nestali

Govore}i o svjetskoj ekonomskoj krizi, Mirou je kazao da nije sigurno “da smo do ta kli dno u eko no mi ji“ jer jo{ nije poznato koliko }e kriza trajati i kako }e i}i oporavak. - Mislim da su najve}i rizici od lomova banaka i kolapsa valuta nesSrbija tali - dodao je on. Upi tan da li }e banka eventualno koofinanEBRD postoji 18 godina, a u Srbiju sirati projekat je od 2001. godine ulo`ila 1,4 mi“Ju `ni tok“, lijarde evra. Najvi{e novca oti{lo Mi rou je ka zao je na razvoj putne da EBRD po ma infrastrukture. `e velike projekte, ali da treba

Tomas Mirou

FOTO: AGENCIJE

sa~ekati da taj projekat bude gotov. On je ka zao da EBRD ima odre |e ne uslo ve ka da finansira projekte tog tipa, poput starawa o `ivotnoj sredini. - U tom smislu, mi smo voqni i mo`emo da koofi-

nansiramo velike projekte, po put iz gradwe ga so vo da rekao je Mirou. Kada je rije~ o projektu gasovoda “Nabuko”, Mirou je kazao da }e EBRD rado koofinansirati taj projekat kada bude zavr{e na fi nan sij ska konstrukcija.

Me|unarodni monetarni fond

Rast svjetske privrede u 2010. godini
Od 1. jula

Skupqe cigarete
SARAJEVO - Cijene cigareta Tvornice duvana Roviw od 1. jula na tr`i{tu BiH bi}e skupqe za 50 feninga, saop{teno je iz ove tvornice. Pove}awe cijena bi}e rezultat primjene novog Zakona o akci za ma, ko ji je usvo jen u Par la men tar noj skup{tini BiH.

VA [IN GTON - Me |u na ro dni mo ne tar ni fond vjerovatno }e pove}ati svoju prognozu rasta svjetske privrede u 2010. godini jer je sve vi{e znakova da globalna recesija popu{ta, najavio je prvi za mje nik izvr{nog direktora MMFa Yon Lipski, prenijele su agencije. - Uprkos pozitivnim poma ci ma, stawe u svjet skoj

pri vre di je i daqe za briwavaju}e pa je jo{ uvijek prerano proglasiti pobjedu nad recesijom - naglasio je Lip ski, do dav {i da je te {ko re }i kad }e za po ~e ti pravi oporavak i koliko }e trajati. MMF bi najnovije prognoze o trendovima u svjetskoj pri vre di tre bao objaviti 7. jula. Podsjetimo, na ve de na je in sti tu ci ja u

apri lu pro gno zi ra la ste zawe aktivnosti na globalnom ni vou od 1,3 od sto u ovoj godini, te rast od 1,9 odsto u 2010. godini. - Na {a pro gno za za sqede}u godinu vjerovatno }e biti ve}a, ali to ne zna~i da }e svi problemi nestati - upozorio je Lipski, posebno istakav{i nezaposlenost koja }e u nekim raeko no mi ja ma zvi je nim

nas ta vi ti ras ti i u 2010. godini. Lipski je, tako|e, naglasio da vlade {irom svijeta u krat ko ro ~nom raz dobqu mo ra ju ra di ti na o`ivqavawu bankarskog sektora, za {ta je, prema wegovom mi{qewu, po tre bno restrukturirati poslovawe oslabqenih fi nan sij skih institucija te ih osloboditi od lo{e imovine.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
VODAFONE GROUP LLOYDS BANKING BARCLAYS PLC HSBC HLDGS PLC BP PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
122 70.4 274 533.25 494.75

Promjena
0.16 1.59 1.95 1.86 2.01

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC CISCO SYSTEMS AT&T INC EXXON MOBIL CORP

Cijena
12.9 11.97 18.99 24.13 71.44

Promjena
4.88 -2.29 -1.09 -0.04 0.03

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 15

Me|u nagra|enim i “Boksit“ iz Mili}a
BEOGRAD - Najve}e priznawe “Best biznis partner 2009“ u okviru nagrade “Biznis partner 2009“ dodijeqeno je na sve~anosti u Beogradu kompaniji “Kwaz Milo{“. Na sve~anosti je, izme|u ostalog, dodijeqeno i deset nagrada “Regionalni biznis partner 2009“, a me|u laureatima su kompanije “Boksit“ Mili}i iz BiH, “Krka“ iz Slovenije, “Dukat“ iz Hrvatske, “Prista Oil” iz Bugarske i EFG banka iz Gr~ke.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Prosje~na Promjena Promet cijena Република Српска - измирење ратне штете 1 0,76 43.157,45 36,08 Naziv emintenta Република Српска - измирење ратне штете 2 36,09 1,26 0,24 1,20 0,71 0,41 0,45 0,07 0,32 28.056,78 -2,33 24.054,66 0,00 1.452,00 0,00 0,00 8,47 4,41 -1,45 847,20 782,42 615,00 396,00 306,00 Тржница а.д. Бања Лука РиТЕ Угљевик а.д. Угљевик Телеком Српске а.д. Бања Лука Хидроелектране на Врбасу а.д. Мркоњић Град Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње Електро Добој а.д. Добој Жељезнице РС а.д. Добој

FOTO: V. STOJAKOVI]

FOTO: S. [EKARA

FONDOVI
Naziv emintenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука Prosje~na Promjena Promet cijena 4,70 4,50 4,47 3,70 9,03 0,07 1,72 5,30 5,48 2,00 1,10 5,00 2,71 5,31 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,56 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,19 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 34,40 530,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 981,50

Mladen Zirojevi}

Du{anka Majki}

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

BiH }e snositi me|unarodne sankcije, isti~e Zirojevi}. Zakon podr`an da bi proizvo|a~ima iz BiH bilo omogu}eno da izvoze pod istim uslovima kao {to se i uvozi u BiH, kazala Majki}eva
PI[E: SR\AN [EKARA srdjan.sekara@gmail.com

CEFTA prekr{ena u korist proizvo|a~a
ga }e sigurno snositi odre|ene me|unarodne sankcije. - Nagovije{teno je da }e su sje di od go vo ri ti svo jim mjerama i sada samo mo`emo ~ekati da vidimo {ta }e se desiti - rekao je Zirojevi}. kcioner SNSD-a Du{anka Maj ki} ka za la je da je SNSD podr`ao ovaj Zakon ka ko bi proi zvo |a ~i ma iz BiH bi lo omo gu }e no da izvoze pod istim uslovima kao {to se i uvozi u BiH. - Usvajawem ovog zakona pre kr{i li smo Spo ra zum CEFTA, ali to rade i susjedne zemqe koje za jedan dan uvezu proizvode u BiH, a na granici i po 30 dana dr`e kamione proizvo|a~a iz BiH - rekla je Majki}eva i ocijenila da je ovo jedini na~in da se do|e do ravnopravnog odnosa proizvo|a~a iz BiH i Hrvatske, Srbije ili Slovenije. Ona je na ve la pri mjer “Bawalu~ke pivare” koja je u 2008. godini zabiqe`ila gubitak od 12 miliona KM, jer joj kamioni po 30 dana stoje na granici sa Srbijom, gdje se obavqa “bezbroj analiza i sanitarnih pregleda“. Ministar regionalnog razvoja Srbije Mla|an Dinki} ocijenio je u petak da je pomenuti zakon “protekcionisti~ki i suprotan CEFTA. Ministar privrede i energetike u Vladi Srbije Petar [kundri} rekao je da ne bi trebalo Srbija da uvede kontramjeru na usvojeni Zakon u BiH ve} da o tom pitawu treba otvorno da se razgovara ukqu~uju}i i Hrvatsku.

Poslije usvajawa Zakona o za{titi doma}e proizvodwe

“Er Frans-KLM”

Ukida jo{ 3.000 radnih mjesta
PARIZ - Udru`eni francusko-holandski prevoznici “Er Frans-KLM”, najve}a evropska aviokompanija, najvjerovatnije }e morati da ukinu jo{ 3.000 radnih mjesta, ali samo prirodnim osipawem radne snage, izjavio je u petak direktor kompanije Pjer-Anri Gur`on, prenio je Tanjug. On je rekao, na molbu da komentari{e izvje{taj francuskog dnevnika “Parizijen“, da “Er Frans-KLM” planira nova otpu{tawa 3.000 radnika, da je to “mo`da ranija odluka.” Za kompaniju od 100.000 radnika to je svega oko dva do tri odsto, dodao je Gur`on.

BAWA LUKA - Poslije usva jawa u Do mu na ro da Parlamenta BiH Zakona o za {ti ti do ma }e proi zvodwe u okviru sporazuma CEFTA, kojim se uvode pune ca ri ne na me so i me sne pre ra |e vi ne, mli je ko i mlije~ne proizvode, sokove i vodu iz Srbije i Hrvatske, mi{qewa nadle`nih o wemu su podijeqena. Ministar spoqne trgovi ne i eko nom skih odno sa BiH Mladen Zirojevi} kazao je da je BiH usvajawem ovog za ko na dvo ja ko pre kr{ila Sporazum CEFTA, sa pravnog aspekta, prema kojem se kr{e me |u na ro dno pre uze te oba ve ze, te sa su {tinskog aspekta sadr`aja i obuhvata zakona i zbog to-

Nova Qubqanska banka

SRBIJA ne bi trebalo da uvede kontramjeru
On je rekao da ovaj zakon predvi|a uvo|ewe pune carine za vi{e od 900 proizvoda. Na toj lis ti je 451 proi zvod, za koji nije zabiqe`en uvoz u BiH iz bi lo ko je zemqe, kao i 607 proizvoda za koje nije zabiqe`en uvoz iz bilo koje potpisnice. S druge strane, zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamenta BiH i fun-

Privrednici
Menaxer za korporativne poslove u “Mlijekoproduktu“ Kozarska Dubica Neboj{a Risti} ka`e da kontramjere slijede, pogotovo od Hrvatske koja je na{e najve}e izvozno tr`i{te. Vlasnik mesne industrije “Trivas“ iz Prwavora Nemawa Vasi} ka`e da ovaj zakon nesumwivo ima svojih mawkavosti, ali i da je on jedino rje{ewe za opstanak doma}ih proizvo|a~a.

Prodaju dionice “Merkatora“ i “La{kog“
QUBQANA Nova Qubqanska banka je, zbog nepla}enog dospjelog kredita, po~ela prodaju dionica “Merkatora“ i “Pivovarne La{ko“, prenio je B92. Nova Qubqanska banka je u petak objavila da po~iwe sa prodajom 10,75 odsto dionica “Merkatora“ i 23,51 odsto dionica “Pivovarne La{ko“, koje je ta banka konfiskovala “Infond holdingu“, jer nije do predvi|enog roka platio dospjeli kredit od 130 miliona evra. Kupci do 10. jula moraju banci da dostave i bankarsku garanciju u visini od deset miliona evra. Trenutna cijena dionica koje prodaje Nova Qubqanska banka na Qubqanskoj berzi iznosi oko 158 miliona evra.

EVROPSKA KOMISIJA
Delegacija Evropske komisije u BiH smatra da je Zakon o za{titi doma}e proizvodwe suprotan obavezama BiH unutar Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu, koji je “prolaz“ za sticawe statusa kandidata za ~lanstvo u EU. Usvajawem ovog zakona kr{e se obaveze BiH unutar CEFTA sporazuma. EU poziva BiH na konsultacije sa svojim susjedima i drugim CEFTA partnerima, kako bi se izbjegao {tetan i nepotreban trgovinski spor.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 20.6. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.113042 1.238063 26.754531 0.073219 0.262082 0.687993 1.460612 0.565032 0.219639 0.177908 1.299501 0.894024 2.273028 1.401537 2.093859

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.115832 1.241166 26.821585 0.073403 0.262739 0.689717 1.464273 0.566448 0.220189 0.178354 1.302758 0.896265 2.278725 1.405050 2.099107

Prodajni za devize
1.955830 1.118622 1.244269 26.888639 0.073587 0.263396 0.691441 1.467934 0.567864 0.220739 0.178800 1.306015 0.898506 2.284422 1.408563 2.104355

Fas promet ZIF Kristal invest fond a.d. Isto~no Sarajevo-Pale a.d. Bawa Luka
Cijena (KM) Promjena Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

0,851

32,97%

5,30

-0,56%

16 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Prijetio bombom radnicima tr`nog centra “Bartula“

Hronika
Psihijatrijska klinika na Sokocu

PALE - U CJB Isto~no Sarajevo u petak je saop{teno da je Aleksandar P. iz Bawe Luke rukovodiocu prodaje u paqanskom Tr`nom centru “Bartula“ prijetio da “}e do}i i baciti bombu ako ne bude otpu{tena wegova svastika V. P.” Vlasnik TC “Bartula“ Zoran Bartula potvrdio je na{em
FOTO: G. [URLAN

listu da je prijavio ovu prijetwu, ali i istakao da je sasvim izvjesno da nije rije~ o ne~emu zabriwavaju}em. Nezvani~no, prijetwu je uputio Bawolu~anin Aleksandar Paji}, koji ima izvjesnih zdravstvenih problema. S. [.

Od Mo~evi}a ni traga ni glasa
SARAJEVO - Du{evni bolesnik Mirko Mo~evi} (44), koji je krajem pro{le sedmice pobjegao sa Psihijatrijske klinike na Sokocu, jo{ nije prona|en, uprkos tome {to je policija objavila wegovu fotografiju i zamolila gra|ane da pomognu u istrazi, prenose agencije. Policija je nakon wegovog bijega primila jedan poziv gra|anina koji je sumwao da je ~ovjek koji je le`ao na ulici odbjegli Mirko Mo~evi}. Nakon provjere utvr|eno je da se radi o ~ovjeku koji mu fizi~kim izgledom jako sli~i. Ovaj slu~aj slu`benicima policije prijavilo je osobqe Klinike na Sokocu, koji su rekli da je wihov {ti}enik neopa`eno napustio kliniku gdje se nalazio na lije~ewu. Mo~evi} je vi|en u mjestu Han Derventa, nakon ~ega se uputio u pravcu Sarajeva. Na sebi je imao sako sive boje, kariranu ko{uqu, crne pantalone i patike. Visok je oko 180 centimetara, sredwe te`ine, tamnog tena, pro}elav, pravilnog nosa i bez predwih zuba.

Policija u Zvorniku

Balkon sa kojeg je djevojka sko~ila

Prona{li drogu u automobilu
ZVOR NIK - Po li ci ja u Zvorniku uhapsila je S. ]. iz Tu zle zbog osno va ne sumwe da nedozvoqeno trguje drogom na podru~ju te op{tine, prenose agencije. Pripadnici SJB Zvornik u ~etvrtak su na magistralnom putu Zvornik - Mili}i kon tro li sa li vo zi lo “ka det“ ko jim je upravqao S. ]. te prona{li 4,93 grama heroina i pi{toq CZ 7,62, za ko ji uha p{e ni ni je po sjedovao dozvolu. S. ]. }e nakon kriminalis ti ~ke obra de uz iz vje {taj bi ti pre dat Okru`nom tu`ila{tvu Bijeqina.

Poku{aj samoubistva u bawolu~kom nasequ Borik

J. P. koja je sko~ila sa ~etvrtog sprata te{ko povrije|ena. Samo je iza{la na balkon, odjednom stala na ogradu i bacila se, ispri~ala kom{inica J. P.
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

Djevojka sko~ila sa ~etvrtog sprata
la sa svog balkona, ka`e da Je le na pri je ne go {to je sko~ila nije ni{ta rekla. - Samo je iza{la na balkon, odjednom stala na ogradu i ba ci la se. Ka da je sko~ila, samo se ~uo u`asan vri sak mom ka sa ko jim je `ivjela. On je vri{tao, ali dje voj ka se ni je oba zi ra la na wegov zov. Mo mak je odmah polugo istr~ao ispred zgrade sav u {oku i poku{ao da joj pomogne - ispri~ala je ona, ne `ele}i da ka`e svoje ime.

Prijedor

Nakon pqa~ke pucao za lopovom
PRIJEDOR - Vlasni ku pre du ze }a “Zrni} kom pa ni“ Mi len ku Zrni }u iz Pri je do ra u no }i izme |u ~et vrtka i petka ukraden je yip “mer ce des“ vri je dan 100.000 maraka, kao i 1.600 KM i 300 evra, te dva zlatna prstena. Lopov je preturaju}i po ku}i do{ao i u spava}u sobu u kojoj su spavali supru`nici Zrni}. - Ne{to prije toga ustajao sam do toaleta. Vratio sam se u krevet i po{to jo{ nisam zaspao, primijetio sam na vratima krupnog mu{karca, koji nije bio maskiran i bio je sav u crnom. Imao je ne{to u ruci, ne znam da li je to bilo neko oru`je ili palica. U ladici u no}nom ormari}u sam dr`ao dva pi{toqa. Uspio sam da izvu~em jedan i sko~io sam na lopova. On je pobjegao niz stepenice, a ja sam izi{ao na terasu i ispucao za wim dva metka - rekao je u petak novinarima Milenko Zrni}. V. d. na~elnik prijedorske policije Radomir Duki} je istakao da je istra`ni postupak u toku. B. R.

BAWA LUKA - J. P. (27) te{ko je povrije|ena kada je u petak oko podne poku{ala da se ubije sko~iv{i sa bal ko na sta na na ~et vrtom spra tu u Kor du na {koj uli ci u Bo ri ku u Bawoj Luci. Ovo su pot vrdi li u bawolu~koj policiji i dodali da je djevojka davala znake `ivota po dolasku Hitne slu`be i uvi|ajne ekipe. Ne zva ni ~no, J. P. je i u ~etvrtak uve~e poku{ala da se ubi je. Isje kla je ve ne, ali su joj `i vot spa si li qeka ri Slu `be hi tne po mo}i. Ko m{i ni ca nas tra da le djevojke, koja je to sve gleda-

Zgrada u Boriku u kojoj `ivi J. P.

STANARI zgrade pozvali Hitnu pomo}
Ona je do da la da je ne ko od sta na ra odmah po zvao Hitnu pomo}, koja je stigla

POVREDE
U Klini~kom centru Bawa Luka su rekli da je J. P. primqena u Kliniku za anesteziju i intezivno lije~ewe sa te{kim povredama. - Djevojka je primqena u svjesnom stawu, ali odmah po prijemu evidentirane su brojne povrede glave, karlice i sko~nog zgloba - rekla je stariji de`urni qekar Slobodanka Todorovi}.

poslije pola sata. Prema wenim rije~ima, J. P. je u tom stanu `ivjela sa svojim momkom i oni se nisu mno go dru `i li sa ko m{ijama iz zgrade. - Stan su na vo dno iznajmqiva li i, ko li ko znam, nisu imali problema ni sa kim. Nismo nikada ~uli da su se me|usobno sva|ali. @i vje li su mir no rekla je vidno potresena kom{inica J. P. Mje {ta ni Kor du na {ke ulice pri~aju da ne poznaju djevojku, te da ne znaju {ta bi mo gao bi ti mo tiv ovog doga|aja.

Preminula Z. K.
Z. K. (37) preminula je u petak u Klini~kom centru Bawa Luka od posqedica povreda nanesenih vatrenim oru`jem, saop{teno je u ovom centru. - U bolnicu je primqena sa prostrelnom povredom glave i te{kom povredom mozga - rekli su u Klini~kom centru. Prema nezvani~nim informacijama, ona je u petak ujutru pucala iz pi{toqa sebi u glavu iz jo{ uvijek nepoznatih razloga.

Nastavqa se su|ewe Iliji Juri{i}u
BEOGRAD - Su|ewe Iliji Juri{i}u, optu`enom za krivi~no djelo upotrebe nedozvoqenih sredstava borbe prilikom napada na kolonu JNA u Tuzli, 15. maja 1992. godine, bi}e nastavqeno 22. juna, saslu{avawem svjedoka, pred Vije}em za ratne zlo~ine Okru`nog suda u Beogradu, javio je Tanjug. Tu `i la{ tvo za ra tne zlo~ine Srbije optu`ilo je Juri{i}a da je kao pripadnik rezervnog sastava polici je MUP-a Bo sne i Her ce go vi ne i kao vi so ki starje{ina u Slu`bi dr`avne bezbjednosti anga`ovan na poslovima komandnog kadra u ope ra ti vnom {ta bu Slu`be javne bezbjednosti Tuzla, izdao naredbu za otvarawe vatre na kolonu 92. motorizovane brigade JNA.

OPTU@EN za zlo~in nad “tuzlanskom kolonom“
U tom napadu poginulo je vi{e od 90, a raweno 33 vojnika i uni{ten je ve}i broj vojnih i sanitetskih vozila.

Pre ma na vo di ma op tu `nice, na osnovu te naredbe, raspore|eni snajperisti u obli`wim zgradama prvo su pucali i ubijali voza~e vojnih vozila i tako zaustavili vo zi la i wima blo ki ra li daqi pro laz odo bre nim pravcem izmje{tawa. Kada su vojnici JNA po~eli da iska~u iz vozila, na

wih je otva ra na va tra. Na is ti na ~in su na pa da na i vidno obiqe`ena sanitetska vojna vozila. Tu `i la{ tvo za ra tne zlo~ine preuzelo je ovaj predmet od Vojnog tu`ila{tva u Beogradu 2004. i na wemu je radilo u saradwi sa Tu`ila{tvom Bosne i Hercegovine.

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 17

Predlo`en pritvor osumwi~enima za ubistvo Marija Mati}a
BAWA LUKA - Savi Bo{kovi}u (31), Mariju Mari}u (27) i Danijelu Kavi}u (26), osumwi~enim za nano{ewe te{kih tjelesnih povreda Mariju Mati}u (29) od kojih je umro, u petak je u bawolu~kom Okru`nom tu`ila{tvu predlo`eno odre|ivawe pritvora. Oni se terete da su 13. juna u bawolu~koj ulici Rade Radi}a nakon kra}e prepirke Mati}a udarili po glavi i te{ko ga povrijedili. Prijedlog je dostavqen Okru`nom sudu, a do zakqu~ewa ovog broja “Glasa Srpske“ sudija nije donio odluku. N. T.

Policija

Dvije te{ke saobra}ajne nesre}e na putevima Srpske

Vijesti
MUP RS

Dvije osobe poginule, nekoliko povrije|eno
U saobra}ajnoj nesre}i na putu Bawa Luka - Borja `ivot izgubio Radovan Veri}, a @eqko Kruq poginuo u nesre}i u nasequ Kasindo

Ka`weno 1.906 voza~a
BAWA LUKA - U okviru akcije poja~ane kontrole u~esnika u saobra}aju, koju je MUP RS realizovao u prvoj polovini juna, na podru~ju RS kontrolisano je 3.035 voza~a, od kojih je sankcionisano 1.906, odnosno 62,80 odsto. U saop{tewu iz MUP-a RS navodi se da je neprilago|ena brzina uzrok ~ak 50 odsto saobra}ajnih nesre}a u kojima su smrtno stradala lica.

Vi{egrad

Prijavqeni jer su o{tetili xamiju
VI[EGRAD - Policija iz Vi{egrada u ~etvrtak je nadle`nom tu`ila{tvu podnijela prijavu protiv D. @. (20) i B. B. (19) zbog osnovane sumwe da su 14. juna razbili dva prozorska stakla na Carevoj yamiji u Vi{egradu, saop{teno je iz CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

Split

Uhap{en voza~
Automobil u kojem je stradao Veri} PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com FOTO: GLAS SRPSKE

IS TO ^NO SA RA JE VO Na putevima Republike Srpske u petak su u dvije saobra}ajne nesre}e poginule dvije osobe, dok je vi{e wih zado-

bilo te{ke tjelesne povrede. U saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na putu Bawa Luka - Borja `ivot je izgubio Radovan Veri} (45), koji je vo zio auto mo bil “fi jat tipo“.

Bolnica Kasindo

Nezvani~no, Veri} je poku{ao da prestigne drugo vozi lo i sle tio je sa pu ta u jarak, a od siline udara vozilo se ponovo vratilo na saobra}ajnicu i prevrnulo. Ve ri} je po gi nuo na li cu mjesta. Dvadesetdvogodi{wi @eqko Kruq iz Trebiwa je poginuo, a Dario Do{lo te`e je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i u nasequ Kasindo, saop{teno je u policiji Isto~nog Sa ra je va. Do {lo je me di cin ski zbri nut i za dr`an u bol ni ci na li je ~ewu. U bolnici su rekli da je dvadesetdvogodi{wi Do{lo iz Isto~ne Iliye zadobio te{ke povrede koje nisu opasne po `ivot. U ovoj nesre}i, koja se do-

godila u petak oko dva ~asa ujutro, lak{e je povrije|en Marko Tanaskovi}. Tanaskovi} je nakon qekarskog pregleda pu{ten ku}i. On je u trenutku nesre}e bio na zadwem sjedi{tu vozila.

DARIO Do{lo te`e povrije|en
Uvi|ajem je utvr|eno da je do ne sre }e do {lo ka da je Darko D., koji je upravqao automobilom “opel kadet“, kre}u}i se iz pravca Kasindola prema Bijelom Poqu u uli ci Ka sin dol skog ba taqona izgubio kontrolu nad auto mo bi lom i uda rio u `eqezni stub dalekovoda pored kolovoza. Prema prvim rezultatima

istrage, uzrok nesre}e je najvjerovatnije neprilago|ena brzina. Na mjesto nesre}e ubrzo su stigli policija i ekipa Hitne pomo}i, koja je povrije|e ne pre ba ci la u ka sin dolsku bolnicu.

SPLIT - Voza~ koji je u ~etvrtak uve~e u Ka{tel Starom usmrtio pje{aka i pobjegao s mjesta nesre}e uhap{en je u petak ujutro i priveden na kriminalisti~ku obradu u policiju, prenose hrvatski mediji. A. G. preminuo je u Klini~kom bolni~kom centru Split.

Obdukcija
Pripadnici policije su, po ovla{}ewu okru`nog tu`ioca, obavili uvi|aj, a tijelo @eqka Kruqa prevezeno je na obdukciju. Tako|e je nare|eno da se obavi vanredni tehni~ki pregled vozila, kao i da se od voza~a uzmu uzorci krvi, da bi se utvrdilo eventualno prisustvo alkohola.

Karlovac

Jedno poginulo
KARLOVAC - Jedna osoba je poginula, a dvije su povrije|ene u saobra}ajnoj nesre}i koja se u petak dogodila na autoputu Zagreb - Karlovac, saop{teno je iz karlova~ke Policijske uprave, prenose hrvatski mediji. Do nesre}e je do{lo zbog slijetawa automobila s autoputa izme|u Jastrebarskog i Karlovca.

Lopovi opqa~kali tri vikendice
DOBOJ - U nasequ Lipac u op{tini Doboj u ~etvrtak su registrovane tri provale u vikendice. Iz vikendice vlasnika N. B. ukradeni su televizor, elektri~na kosilica, trimer i malokalibarska pu{ka, a iz vikendice D. L. 25 kilograma meda i mawa koli~ina alkoholnog pi}a. Iz vikendice vlasnika D. B. odnesena je rakija, ali u mawim koli~inama. Policija je obavila uvi|aj i u toku je rad na otkrivawu po~inilaca. Sl. P.

Osumwi~ena za proizvodwu droge
DO BOJ - Po li cij ska sta ni ca u Der ven ti dos ta vi }e Okru`nom tu`ila{tvu u Doboju izvje{taj protiv T. P. iz Dervente zbog postojawa osnova sumwe da je po~inila krivi~no djelo nedozvoqene proizvodwe i prometa opojnih droga. Policija je na osnovu naredbe Osnovnog suda u Derventi izvr{ila pretres porodi~ne ku}e koju koristi T. P. Tokom pretresa ona je priznala da je progutala 0,5 grama heroina. O tome je obavije{ten Dom zdravqa u Derventi, ali je T. P. odbila da joj se pru`i qekarska pomo}. Sl. P.

Maloqetnici optu`eni za kra|u
DOBOJ - Okru`no tu`ila{tvo u Doboju dobilo je izvje{taje protiv tri maloqetnika o po~iwenim krivi~nim djelima. Policijska stanica [amac dostavila je izvje{taj protiv D. T. (13) i @. S. (14), oba iz Dowe Ostru`we u op{tini Doboj, zbog osnova sumwe da su po~inili krivi~no djelo kra|e. Policijska stanica Tesli} podnijela je izvje{taj protiv K. D. (15) iz Doweg Buleti}a u op{tini Tesli} zbog osnova sumwe da je izvr{io krivi~no djelo o{te}ewe tu|e stvari. Sl. P.

18 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Srbija
Upozorewe Vladi Srbije

Hajde da vidimo da li su napredwaci samo radikali bez bexa, ne vidim neka nova lica, neke promene. Suzana Grubje{i}, potpredsjednica G17 plus
FOTO: ARHIVA

Nekim op{tinama prijeti bankrot
BEOGRAD - Predsjednici 40 najnerazvijenijih op{tina u Srbiji upozorili su Vladu Srbije da tim op{tinama prijeti bankrot u slu~aju da im bude smawen transfer iz buyeta. Predsjednik op{tine Nova Crwa Pera Milankov navodi za B92 da je zajedni~ki zakqu~ak, odnosno zahtjev, razgovor sa premijerom Mirkom Cvetkovi}em, ministarkom finansija Dianom Dragutinovi} i ministrom za ekonomiju i regionalni razvoj Mla|anom Dinki}em. - Po{to je za dr`avu to smije{na para - radi se o ukupno 700 miliona dinara, da vam ne obja{wavam koliko je to malo za Republiku Srbiju, a na{e op{tine zauzimaju jednu tre}inu te teritorije Srbije - ka`e Milankov.

Boban Miti}

^etvorostrukom ubici iz Vrawa Okru`no vije}e izreklo presudu

U Srbiji registrovano 100.000 izbjeglica
BEO GRAD - UN HCR je uvrstio Srbiju u pet zemaqa sa izbjeglicama koje se nalaze u “trajnoj klopci“ i `eli da pomogne da se taj problem rije{i, ka`u u toj organizaciji. Poslije 14 godina od okon~awa ratova na Balkanu veliki broj iz bje gli ca i daqe `ivi u Srbiji zbog ~ega je UN HCR odlu ~io da zemqu uvrsti me|u pet dr`ava kojima je po tre bno po sve ti ti pa`wu. - Bitno je da taj problem sa-

UNHCR tra`i rje{ewe
da bude rije{en - poru~io je pred sta vnik UN HCR-a u Srbiji Lenart Kocalainen koji je naveo da ta organizacija strahuje da }e zbog ekonomske krize naredne godine kapaciteti za pomo} izbjeglicama u Srbiji biti smaweni. U Srbiji je sada registrovano 100.000 izbjeglica iz Hrvatske i BiH, dok ih je ranije bilo 500.000. U me |u vre me nu je 200.000 lica dobilo srpsko dr`avqanstvo, a mnogi su se vratili u Hrvatsku i BiH.

Bobanu Miti}u 40 godina zatvora
Utvr|eno da je Miti} na licu mjesta hicima iz pi{toqa usmrtio svoju ta{tu Sun~icu Risti}, djecu Lazara i An|elu, dok je supruzi Suzani nanio te{ke tjelesne povrede zbog kojih je dan kasnije preminula na neurohirur{koj klinici u Ni{u
go di ne oko 20.45 ~a so va, u ma ha li Ni ko lin ci u se lu Kr{evica, u ku}i svog tasta Blagoja Risti}a“ ubio vi{e osoba hicima iz pi{toqa, koji je neovla{}eno posjedovao. nanio te{ke tjelesne povrede zbog kojih je dan kasnije pre mi nu la na ne uro hi rur {koj klinici u Ni{u. U isto vrijeme poku{ao je da ubije Kristinu Risti} (6), Suzaninu }erku iz prethodnog braka, koju je ranio i nanio joj trajne povrede, i tasta Blagoja Risti}a u koga je ispalio jedan metak ali je proma{io. - Dokazano je da je optu`eni u vrijeme izvr{ewa bio svjestan zabrawenosti svojih djela zbog ~ega ga osu|ujemo na 40 godina zatvora za te{ko ubis tvo i na {est mje se ci zbog nedozvoqenog dr`awa VRAWE - Boban Miti} (35) iz Rataja kod Vrawa osu|en je u petak na 40 godina zatvora zbog ubistva supruge, dvoje djece i ta{te. Kri vi ~no vi je }e Okru `nog suda u Vrawu, kojim je predsjedavao sudija Goran Despotovi}, proglasilo je Miti}a krivim za ~etvorostruko ubistvo. Optu`eni je tokom postupka priznao ubistvo. Su di ja De spo to vi} je u presudi naveo da se “Boban Miti} progla{ava krivim za to {to je u stawu ura ~unqivosti 16. marta 2008.

MITI] poku{ao da ubije i {estogodi{wu pastorku
U toku istra`nog postupka je neosporno utvr|eno da je Miti} na licu mjesta hicima iz pi{toqa usmrtio svoju ta{tu Sun ~i cu Ris ti} (47), dje cu La za ra (4) i An |e lu (2), dok je su pru zi Su za ni

Pismo Oqe Be}kovi}

“Moj sin nije narko-diler“
BEOGRAD - Novinarka i autorka emisije “Utisak nedeqe“ Oqa Be}kovi} saop{tila je u petak da list “Kurir“ ve} nekoliko dana vodi bjesomu~nu hajku protiv we i da `igo{e wenog maloqetnog sina progla{avaju}i ga narko-dilerom. U pisanoj izjavi pod naslovom “Moj sin Luka Vi{wi}“, Be}kovi}eva je navela da se ogla{ava po{to je “Kurir“ sve one koji su poku{ali da za{tite wenu porodicu optu`io da {tite narko-dilere. - Da je moje dete narko-diler, notorna je qudo`derska la`. Istina je da je moj sin sa jo{ nekoliko de~aka u dvori{tu pored {kole pu{io marihuanu - navela je ona i dodala da su dje~aci poslije prijave stanara privedeni u policijsku stanicu Stari grad gdje su ih de`urni inspektori saslu{ali i sa~inili zapisnik u kome postoje svi iskazi, kao i koli~ina zaplijewene marihuane.

Kazna
Otac, suprug i deda ubijenih Suzane, Sun~ice, Lazara i An|ele, Blagoje Risti}, izjavio je nakon ~itawa presude “da je Bobanu to najmawa kazna i da se, na`alost, izgubqeni `ivoti ne mogu vratiti“, kao i da }e se pridru`iti krivi~nom gowewu optu`enog u gra|anskoj parnici.

Mjesto zlo~ina

oru`ja i eksplozivnih materija, {to }e biti obra~unato kao jedinstvena kazna od 40 godina zatvora u koju }e biti ura~unato i vrijeme provedeno u pritvoru od 26 oktobra pro{le godine - pro~itao je presudu sudija Despotovi}. On je u obrazlo`ewu presude naveo da je optu`eni svjesno oti{ao u ku}u sa namjerom da ubije, {to je obrazlo`io time da je Miti} tom prilikom ponio pi{toq koji je nabavio na prevaru iako nije imao dozvolu za to, napuwen sa devet metaka. Sudija je naveo da nije pri hva }e na od bra na da je Bo ban ubis tvo iz vr{io u stawu neura~unqivosti jer je bio isprovociran pona{awem svoje supruge Suzane, koja je bila pokrenula brakorazvodnu parnicu, jer su svi ispaqeni projektili zavr{ili u tijelima, nije bilo pu cawa na su mi ce. Branilac optu`enog Qubi{a Toma{evi} izjavio je nakon ~i tawa pre su de da }e ulo`iti `albu na presudu.

Samit Evropske unije zavr{en bez rasprave o Srbiji

Sporazum skinut s dnevnog reda
BEOGRAD - Na zasjedawu lidera EU izostala je rasprava o primjeni Prelaznog trgo vin skog spo ra zu ma sa Srbijom, ali bi to mogla da bude tema EU krajem jula ili na jesen, izjavio je u petak u Briselu potpredsjednik Vlade Srbije Bo`idar \eli}. \eli} je to rekao poslije razgovora sa evropskim komesarom za pro{irewe Olijem Re nom i dru gim zvani~nicima, objasniv{i da je kqu~ni razlog za izostanak rasprave o Srbiji na sa mi tu u Bri se lu bi lo to {to su evropske vo|e imale izu ze tno te `ak po sao oko usagla{avawa finansijske reforme i pripreme za usvajawe ugovora iz Lisabona. Potpredsjednik srpske vlade je tako|e objasnio da je razlog bio i to {to je jedina zemqa koja se tome protivi, Holandija, istrajala u stavu da samo djelimi~no mo`e da se pri hva ti od mrza vawe trgovinskog sporazuma EUSrbija. \e li} je re kao da se o~ekuje da bi krajem jula na sastanku {efova diplomatija EU pod {vedskim predsjedni{tvom moglo ponovo bi ti stavqeno na dne vni red pitawe odnosa sa Srbijom, dodaju}i da je prilika po tom su sret vo |a EU u oktobru ili u krajwem slu~aju u decembru.

DOBRA VIJEST

NI[
U posqedwih nekoliko dana Hitnoj medicinskoj slu`bi u Ni{u javilo se 14 pacijenata sa ozqedama usqed ujeda pasa, {to je znatno ve}i broj od uobi~ajenog. Gradske vlasti ka`u da problem sa psima lutalicama nije rije{en zbog nesuglasica sa Dru{tvom za za{titu `ivotiwa dok u ovom dru{tvu tvrde da bi od para koje se iz buyeta izdvajaju za ubijawe pasa lutalica, azil za pse funkcionisao besprijekorno.

BEOGRAD
U fabrici za preradu papira “Neopapir“ u Zemun poqu, u petak u 3.30 ~asova, izbio je po`ar koji je u me|uvremenu uga{en. Nema povrije|enih. Vatrogasci su za pet minuta od dobijawa poziva stigli na lice mjesta i uspjeli da ugase po`ar u fabrici, oko koje se nalaze stambene ku}e. U po`aru je izgorjelo oko 50 bala papira.

HOLANDIJA ne odustaje od svojih zahtjeva
On je na gla sio da }e u me|uvremenu vlasti u Beogradu u~initi sve da dodatno uvje re Ho lan di ju u argumente koje dijele svih ostalih 26 ~lanica EU, da treba primijeniti trgovin ski spo ra zum sa Srbijom. \e li} je ta ko |e

na gla sio da srpske vlas ti ~ine sve da u potpunosti sara |u ju sa Ha {kim su dom i ula `u naj ve }e na po re da prona|u posqedwa dva odbjegla ha{ka optu`enika.

LO[A VIJEST

Bo`idar \eli}

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 19

Radnici na detektoru la`i
BEOGRAD - U Srbiji sve vi{e poslodavaca odlu~uje da radnike podvrgne poligrafskom testirawu. Samo pro{le godine privatna beogradska detektivska agencija “Mikro“, testirala je 702 zaposlena. Predstavnici sindikata o{tro su osudili takvo provjeravawe zaposlenih, a udru`ewe granskih sindikata Nezavisnost u Ni{u uputilo je otvoreno pismo predsjedniku Borisu Tadi}u i premijeru Mirku Cvetkovi}u, u kojem tra`e da nadle`ni organi hitno sprije~e “protivustavno i duboko diskriminatorsko“ testirawe radnika na poligrafu po nalogu wihovih poslodavaca“.

Boris Tadi} na Samitu centralne Evrope u Novom Sadu

Vijesti
Kosovo

Lokalni izbori 15. Srbija u posledwih deset godina postala nezaobilazni faktor stabilnosti u regionu i zemqa koja se bez novembra upotrebe sile i iskqu~ivo mirnim putem bori za o~uvawe svog teritorijalnog integriteta, rekao Tadi} PRI[TINA - Vlada KoNOVI SAD - Obra}aju}i se u~esnicima Samita centralne Evrope predsjednik Srbi je Bo ris Ta di} istakao je da je ostvarewe pu no pra vnog ~lan stva u Evropskoj uniji najva`niji stra te {ki pri ori tet Srbije. Srbi ja je, pre ma wego vim rije~ima, u posqedwih deset godina postala nezaobi la zni fa ktor sta bil nos ti u re gi onu i zemqa koja se bez upotrebe sile i iskqu~i vo mir nim pu tem bori za o~uvawe svog teritorijalnog integriteta, dopri no se }i na taj na ~in “debalkanizaciji Balkana“. - Na ovaj na~in Srbija ~itavom svetu pokazuje kako se je dno izu ze tno va `no i bol no pi tawe na Bal ka nu re {a va ne na sil nim sred stvima. Tako ne{to de{ava se po prvi put u na{oj istori ji pre bo ga toj su ko bi ma, ratovima i mr`wom - rekao je Tadi}. On je istakao da Srbija ~ini sve {to je u wenoj mo}i da uhapsi preostala dva optu`ena pred Ha{kim tribu na lom i izra zio o~e ki vawe da }e us pje {no zavr{iti tu saradwu. Ta di} je re kao i da so va u pe tak je po dr`a la odluku predsjednika Kosova Fatmira Sejdijua o organizovawu lokalnih izbora 15. novembra, te pozvala srpsku nacionalnu zajednicu da se aktivno ukqu~i u izborni proces i na taj na~in poka`e da je dio kosovskog demokratskog dru{tva.

Srbija garant stabilnosti
TADI] se sastao sa predsjednicima Makedonije, Hrvatske i Italije

Pri{tina

Policija zaplijenila oru`je
PRI[TINA - Kosovska policija saop{tila je u petak da je tokom pretresa na dvije lokacije u Pe}i otkrila i zaplijenila sedam pu {a ka, 13 pi {toqa, oko dvije hiqade metaka, ~etiri gra na te i mawu ko li ~i nu vojne opreme. Naoru`awe i oprema otkriveni su ju~e, pretresom u dvije ku}e na ra zli ~i tim lo ka ci ja ma u Pe }i. Tom pri li kom uha p{ene su ~etiri osobe ~iji identitet nije saop{ten.

Pan~evo
Boris Tadi} FOTO: TANJUG

Srbija, iako je pitawe Kosova uticalo na wene odnose

MESI]: ODNOSI SE VRA]AJU U NORMALU
Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi} izjavio je da se odnosi Hrvatske i Srbije “polako se vra}aju prema onom stawu koje je postojalo prije nego {to je Hrvatska priznala Kosovo, stawu koje mo`e biti samo u interesu obje zemqe“. - Nacionalna netrpeqivost je, kako ja vidim stvari, na nivou incidentnih situacija i ne mo`e se posmatrati kao jedna od bitnih odrednica dana{wih odnosa - rekao je Mesi}. Govore}i o tu`bi Hrvatske protiv Srbije pred Me|unarodnim sudom pravde, Mesi} je ocijenio da se pro{losti i wenog balasta ne}emo rije{iti sve dok se s wom ne suo~imo.

sa zemqama u okru`ewu koje su priznale nezavisnost Koso va, ula `e na po re da se problemi prevazi|u na dobrobit gra|ana regiona. Predsjednik Srbije Boris Tadi} sastao se u ~etvrtak nave~e u Novom Sadu sa predsjednicima Makedonije, Hrvatske i Italije. Tadi} i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} slo`i li su se da bi tre ba lo {to prije pokrenuti proces ukidawa tajnih optu`nica koje u Hrvatskoj postoje protiv gra|ana Srbije. Mesi} je objasnio da bi rje{avawe tog pitawa omogu }i lo po vra tak mno gim

gra|anima koji su u strahu od tajnih optu`nica i tajnih spiskova.

[TO PRE pokrenuti proces ukidawa tajnih optu`nica
Ta di} je izja vio da je prihvatio Mesi}ev poziv da posjeti Hrvatsku i da }e do we do}i najvjerovatnije po~et kom sep tem bra. - To }e biti prilika da nema mo sa mo raz go vo re u Za gre bu, ne go i u ne kim drugim mestima u Hrvatskoj i da jo{ je dnom po ka `e mo

da odnosi srpskog i hrvatskog na ro da idu uzla znom putawom - rekao je predsjednik Srbije. On je na ja vio da }e to kom Sa mi ta {e fo va dr`a va cen tral ne Evro pe, sugerisati Mesi}u da Beograd i Za greb, ko na ~no uspostave avionsku vezu. Pred sje dnik Srbi je razgovarao je i sa predsjedni kom Ma ke do ni je \or |om Iva no vim, a na sastanku su se dva predsjednika zalo`ila da Evropska uni ja po ~et kom 2010. godine ukine vize za putovawe dr`avqana tih dvi ju zemaqa u EU.

Skok koncentracije benzena
BEOGRAD - Republi~ka inspekcija za za{titu `ivotne sredine utvrdila je da je u petak u jutarwim ~asovima do{lo do “jedno~asovnog skoka koncentracije benzena“ na mjernom mjestu Vojilovica u Pan~evu, saop{tilo je Ministarstvo `ivotne sredine. Gradski sekretarijat za za{titu `ivotne sredine Pan~e vo oba vi jes tio je Republi~ku inspekciju da je Rafinerija nafte Pan~evo prekinula utovar motornih benzina na autopunili{tu, koji je bio zapo~et, a koji je bio uzrok skoka koncentracije benzena.

Prokupqe

Dogovor o pomo}i EU Srbiji
BEOGRAD - Potpredsjednik Vlade Srbije Bo`idar \eli} i evropski komesar Oli Ren dogovorili su se o uslo vi ma po mo }i EU Srbi ji od 100 miliona evra za popunu mawka u buyetu Srbije. - Vlada u Beogradu }e time biti u stawu da strukturu te pomo}i predstavi 3. jula i na zasjedawu komiteta IPA, fonda za pretpristupnu pomo} EU kan di da ti ma i po ten ci jal nim kan di da ti ma za ~lanstvo u Uniji - rekao je \eli}. U nedjeqama poslije toga bi Ren trebalo da posjeti Srbiju da bi se potpisao taj finansijski aran`man EU-Srbija, “koji pokazuje da je evropska solidarnost prema Srbiji veoma opipqiva“, naveo je \eli}. Prva tran{a ove podr{ke EU od sto miliona evra }e Srbiji biti dozna~ena u tre}em tromjese~ju ove godine, a druga u prvom kvartalu 2010. godine.

Okon~ana istraga za ubistvo Zari}a
BEOGRAD - Okru`ni sud u Beogradu okon~ao je istragu protiv pripadnika interventne jedinice policije Miqana Rai~evi}a, osumwi~enog za ubistvo \or|a Zari}a (24). Portparolka suda Ivana Rami} rekla je da je predmet proslije|en tu`ila{tvu na daqe postupawe i da tu`ila{tvo sada mo`e u roku od 15 dana da podigne optu`nicu protiv Rai~evi}a, da zatra`i dopunu istrage ili da odustane od krivi~nog gowewa. Rai~evi} se tereti da je 19. marta ove godine u ranim jutarwim satima smrtno ranio Zari}a tokom policijske potjere u Novom Beogradu. Wemu je odre|en pritvor zbog te`ine krivi~nog djela i visine zaprije}ene kazne. Rai~evi} je vatrenim oru`jem smrtno ranio Zari }a, fu dba le ra “Re sni ka“, po {to je wegov prijateq, koji je vozio automobil, odbio da zaustavi vozilo i poslije vi{e upozorewa policije.

Svr{eni Forenzi~ari pretra`uju selo Rudice osnovac sa RU DI CE - EULEX-ova fo ren zi ~ka eki pa 55 godina
nastavqa istragu u povratni~kom selu Rudice, kod Kline, na Kosovu, gdje se od 1999. godine sedmoro Srba vodi kao nestalo. Fo ren zi ~ka eki pa ek shu mi ra la je ne da vno posmrtne ostatke nepoznate osobe koji su bili pokopani u dvori{tu razru{ene porodi~ne ku}e povratnika Bogdana Da{i}a. Istra`iteqi ni{ta nisu otkrili na nekoliko drugih mjesta u selu za koje su povratnici sumwali da su na wima mogu}i grobovi. Bogdan Da{i}, predstavnik Srba povratnika u tom selu, rekao je agenciji Beta da se sedmoro Srba iz sela vode kao nestali jo{ od dolaska me|unarodnih mirovnih snaga na Kosovo 1999. godine. PRO KUPQE - Ra dnik Ko mu nal nog pre du ze }a “^is to }a“ iz Pro kupqa Hamadija Rahmani zavr{io je u 55. godini osnovnu {kolu, ~ime je postao najsta ri ji |ak u ge ne ra ci ji ove {kolske godine u Prokupqu. Ra hma ni, ko ji je romskog porijekla, {kolu je mo rao da za vr{i da ne bi ostao bez posla u Preduze}u “^isto}a“, u kojem je do sa da ra dio, iako ni je imao ni dan {kole.

20 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Region
Svjedo~ewe Mileta Mrk{i}a

Dr`avu prvenstveno treba braniti ili barem, kako bi kazali doktori, ne smije joj se {koditi. Andrija Hebrang, poslanik HDZ-a

FOTO: AGENCIJE

Hrvatska vojska raketirala Knin
ZAGREB - Biv{i komandant vojske Republike Srpske Krajine Mile Mrk{i}, posvjedo~io je u petak pred Ha{kim tribunalom da je Hrvatska vojska 4. avgusta 1995. napala Knin raketama koje su “nasumi~no“ padale po cijelom gradu. Mrk{i} po obavezuju}em nalogu Tribunala, a na poziv odbrane, svjedo~i u procesu protiv generala Ante Gotovine, optu`enog za progon Srba iz Kninske Krajine tokom operacije “Oluja”, kojom je komandovao u avgustu 1995. godine. Optu`nica generalu Gotovini na teret, izme|u ostalog, stavqa i pretjerano granatirawe Knina s ciqem da protjera stanovni{tvo. Dok ga je ispitivao Gotovinin branilac Luka Mi{eti}, Mrk{i} je potvrdio da su na po~etku “Oluje” vojni ciqevi u Kninu - poput Glavnog {taba vojske RSK i kasarne - bili pogo|eni izuzetno preciznim projektilima ispaqenih iz dalekometnih topova.

Hrvatski MUP

Goran Jandrokovi} i Oli Ren

Faber sekretar, Grbi} {ef policije
ZAGREB - Ministar unutra{wih poslova Hrvatske Tomislav Karamarko postigao je dogovor s premijerom Ivom Sanaderom, Vladimir Faber bi}e dr`avni sekretar u MUP-u, a wegov je nasqednik dosada{wi {ef rije~ke policijske uprave Oliver Grbi}. Faber se navodno saglasio s odlukom o smjeni i prihvatio novu visoku poziciju u policijskoj hijerarhiji. Tako }e Faber i nakon {to su ga u petak razrije{ili du`nosti, imati uticaj na kqu~ne kriminalisti~ke obrade. Oliver Grbi} jedan je od najuspje{nijih na~elnika policijskih uprava u Hrvatskoj, a posqedwih se godina istaknuo rezultatima u borbi protiv krijum~ara droge na podru~ju Rijeke i Kvarnera te razbijawem nekoliko reketarskih organizacija i korupcijskih lanaca.

Jo{ jedna neuspjela runda pregovora Slovenije i Hrvatske

Samuel @bogar izjavio da je Hrvatska strana odbila posqedwi Renov prijedlog i time iza{la iz procesa pregovora o na~inu za rje{avawe grani~nog spora, dok je Gordan Jandrokovi} negirao izjavu slovena~kog kolege
QUBQANA - Slovena~ki ministar tvrdi da je Hrvatska odustala od prego vo ra o gra ni ci, dok Hrvat ska to ne gi ra. Ivo Sanader poru~uje Sloveniji da more potra`i od Berluskonija. Nakon sastanka slovena~kog i hrvatskog {efa diplo ma ti je, sa evrop skim komesarom Olijem Renom u Bri se lu odr`a nog u ~et vrtak, slovena~ki ministar Samuel @bogar izjavio je da je Hrvat ska stra na odbi la posqedwi Renov prijedlog i time iza{la iz procesa prego vo ra o na ~i nu za rje {a vawe grani~nog spora. Odmah zatim se oglasio i hrvat ski mi nis tar spoqnih po slo va Gor dan Jan dro ko vi}, ko ji je odlu ~no negirao izjavu slovena~kog kolege, rekav{i da je situacija ~ak suprotna, odnosno da je Hrvatska jedina strana do sa da ko ja je pri hva ti la “uzmi ili ostavi“ prijedlog Olija Rena. - I ne samo to, Hrvatska je pred sta vi la i dva no va al ter na ti vna mo gu }a rje {ewa koji bi mogli da pomognu da se na|e put iz tog rje{ewa - rekao je Jandrokovi}.

Ne nazire se kraj grani~nom sporu
OLI REN @ALI {to nije bilo napretka
Evrop ski ko me sar Oli Ren je za to vrijeme naveo da `ali {to nije bilo napretka

SANADER
Hrvatski premijer Ivo Sanader odbacio je tvrdwu da je Hrvatska nepristajawem na izmjene prijedloga evropskog komesara Olija Rena o rje{ewu grani~nog pitawa sa Slovenijom odustala od daqih pregovora. - Mi smo prihvatili prijedlog evropske trojke i komesara Rena o kojem je raspravqao i Hrvatski sabor. No, nakon toga Slovenci su do{li s nekim amandmanima koji su bitno mijewali raniji prijedlog kazao je Sanader. On je jo{ jednom pozvao Sloveniju da deblokira pregovore, isti~u}i da grani~ni spor mo`e da se rije{iti i naknadno.

Posjeta kineskog predsjednika Hrvatskoj

Hu \intao u Zagrebu
ZAGREB - Dvodnevna posjeta kineskog predsjednika Hu \intaoa Hrvatskoj, koja je po~ela u petak, prolazi uz najja~e mjere bezbjednosti i proteste kineske opozicije. To je prva posjeta nekog kineskog predsjednika Hrvatskoj otkako su dvije zemqe prije 17 godina uspostavile diplomatske odnose. Mjere bezbjednosti su na najvi{em nivou, gotovo kao i po~etkom aprila pro{le godine, kada je u Zagreb do{ao tada{wi ameri~ki predsjednik Yory Bu{. Podru~je oko hotela “Vestin”, gdje odsjeda kineski predsjednik, o~i{}eno je od parkiranih automobila, dok su na cijelom potezu od centra grada prema aerodromu na svakih pedesetak metara raspore|ena po dva policajca.

na sastanku u Briselu, dodav{i da }e o tome obavijestiti sa da{we ~e {ko, i bu du }e {vedsko, predsjedni{tvo EU. Istovremeno je slovena~ki premijer Borut Pahor rekao da `ali {to je Hrvatska iza{la iz pregovora i izgubila mogu}nost da uredi grani~no pitawe sa Slovenijom, dodav{i da Slovenija svoj stav, po pitawu blokade hrvatskih pregovora, ne}e promijeni ti sve dok Hrvat ska ne povu~e dokumenta koji prejudiciraju granicu iz pregovara~kih poglavqa za pristup EU. Hrvatski premijer Ivo Sanader je nakon toga, kako prenose slovena~ki mediji, rekao da Slovenija ne}e dobiti more od Hrvatske i predlo`io Sloveniji da proba da potra`i more od italijanskog premijera Silvija Berluskonija.

Poruka Crnoj Gori Lorensa Rosina, pomo}nika generalnog sekretara NATO

DOBRA VIJEST

BIJELO POQE
Devetogodi{wi dje~ak utopio se u rijeci Lim, u mjestu Sutivan kod Bijelog Poqa, javili su crnogorski mediji. Dje~ak je sa ro|akom sino} pecao na Limu kada su se obojica okliznula i pala u vir dubok oko tri metra. Ribolovac Milovan Merdovi}, koji se nalazio u blizini, uspio je da spasi samo jednog od dje~aka.

ZAGREB
Trgovine u Hrvatskoj ubudu}e }e raditi i nedjeqom, jer je Ustavni sud ukinuo ~lanove Zakona o trgovini, koji to nisu dozvoqavali. Ustavni sud je ocijenio da ciq osporavanih zakonskih odredbi nije, kako se tvrdilo, za{tita prava radnika.

LO[A VIJEST

PODGORICA - Pogibija {est civila na sjeveru Crne Gore za vrijeme bombardovawa 1999. godine, nije ne{to zbog ~ega je NATO sre}an, ali mi se zbog toga ne}emo izviwavati, iako jako `alimo zbog qudskih `rtava, rekao je pomo}nik generalnog sekretara NATO, ambasador Lorens Rosin, podgori~kim medijima. - Na`alost, neke stvari koje su se desile sjeveru Crne Gore, kada su poginuli civili, to nikako nije bila namjera Alijanse. To je svakako ne{to zbog ~ega niko u NATO nije sre}an, ve} vrlo nesre}an. Ali NATO je poslije toga pre-

NATO se ne}e izviwavati
uzeo mnogo, mnogo mjera da se to vi{e ne ponovi. I mislim da smo uspjeli - rekao je Rosin. To je bio, dodao je, “komplikovan konflikt, i mislim da smo bili vrlo uspje{ni i da smo donijeli mnogo stabilnosti ovom regionu“. se neki britanski, francuski ili ameri~ki zvani~nik probudio jednog jutra i rekao: “Hajde da bombardujemo tamo”. Ve} zbog toga {to Milo{evi}ev re`im nije bio demokratski, a to nisu dana{wa Crna Gora, pa ni Srbija, ali tada su oni pokrenuli rat i mi nismo imali alternativu nego ono {to smo tada uradili. Mi se ne izviwavamo, ali je sigurno da `alimo zbog qudskih `rtava - rekao je pomo}nik generalnog sekretara NATO. Generalni stav NATO je da mora da bude ve}inska podr{ka gra|ana da bi neka zemqa mogla da postane ~lanica saveza,

rekao je Rosin komentari{u}i ~iwenicu da svega jedna tre}ina gra|ana Crne Gore podr`ava ~lanstvo u Alijansi i da je NATO bombardovawe jedan od kqu~nih razloga.

ROSIN `alimo zbog qudskih `rtava
- Priznajemo da je bilo gubitaka. Svjestan sam da qudi u Crnoj Gori to dobro pamte, ali isto tako moraju da se sjete i razloga za{to se to desilo. Da to nije bilo samo zato {to

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 21

TOP STORIES CNN

Svijet

“Er Frans” }e zapo~eti sa isplatom od{tete porodicama putnika “leta 447“ koji se sru{io u Atlantski okean. Zasad }emo isplatiti

prvi dio od{tete za svaku od `rtava, rije~ je o otprilike 17.500 evra, kazao je direktor “Er Fransa” Pjer-Anri Gor`on.

Sastanak Evropske unije u Briselu

Vijesti
Japan

O~ekuje se da }e Evropski parlament potvrditi Baroza na svojoj prvoj plenarnoj sjednici sredinom jula u Strazburu. Irskoj vladi date garancije o nacionalnom suverenitetu
BRISEL - ^elnici 27 zemaqa ~lanica dali su jednoglasnu podr{ku za novi pe to go di{wi man dat sa da{wem pred sje dni ku Evro p ske ko mi si je Ho zeu Ma nu elu Ba ro zu, ko jem je sa da po tre bna po dr{ka Evropskog parlamenta da bude i slu`beno imenovan, izja vio je u pe tak uju tro pred sje da va ju }i Evro p ske komisije, ~e{ki premijer Jan Fi{er. - Zadovoqstvo mi je {to je Ba ro zo do bio po dr{ku ~elnika - izjavio je Fi{er. Barozo je rekao da je ne “samo ponosan, nego i ganut“ jednoglasnom podr{kom ~elnika zemaqa ~lanica Evropske unije.

Jednoglasna podr{ka Hoze Manuelu Barozu

Umro najstariji mu{karac
TOKIO - Umro je Tomo|i Tanabe, najstariji mu{karac na svijetu. Umro je mirno, u snu, a bilo mu je 113 godina. Tanabe je ro|en 18. septembra 1895. @ivio je sa si nom i sna hom na ja pan skom ju`nom otoku Kju{uu.

Rusija

Milioni {efovima “Gasproma“
MOS KVA - [ef rus kog “Gasproma” Aleksej Miler mogao bi kao {ef Savjeta direktora “Gaspromwefta” da za 2008. godinu dobije ~itavih 2,79 miliona dolara, pi {e mos kov ski dne vnik “Vedomosti”. List pi{e da kompanija namjerava da devetorici ~lanova Savjeta direktora isplati za 2008. ukupno 17,44 miliona dolara, 2,6 puta vi{e nego za 2007.

Bugarska

PRED Barozoom jo{ jedan petogodi{wi mandat
^elnici ^e{ke i [vedske, sa da{weg i bu du }eg predsjedni{tva EU, dobili su mandat da po~nu razgovore s Evrop skim par la men tom o imenovawu Baroza na jo{ je dan pe to go di{wi man dat. O~e ku je se da }e Parlament potvrditi Baroza na svojoj prvoj plenarnoj sje dni ci sre di nom ju la u Strazburu. Barozo je izabran prema odre dba ma sa da va `e }eg
Hoze Manuel Barozo

Zaplijeweno 35 kilograma heroina
Ugovora iz Nice, a ostali ~lanovi Evropske komisije bi}e imenovani kad bude jasno ho}e li na snagu stupiti Li sa bon ski ugo vor. Mandat sada{woj Komisiji isti~e 31. oktobra. Evropska unija saglasila se u petak da ponudi zakon ske ga ran ci je ir skoj vladi o nacionalnom suvere ni te tu da bi osi gu ra la po dr{ku gla sa ~a za Li sa bon ski spo ra zum, re kle su diplomate EU. Ciq ga ran ci ja je da uvje ri ir ske gla sa ~e, ko ji su odba ci li Li sa bon ski spo ra zum na re fe ren du mu pro{le godine, da }e irska po li ti ka o stva ri ma kao {to su voj na neu tral nost ili abortus biti nedirnute u tom sporazumu. SOFIJA - Bugarska policija zaplijenila je 35 kilogra ma vi so ko kva li te tnog heroina, ~ija se vrijednost procjewuje na oko 2,5 miliona evra, saop{teno je iz bugar skog Mi nis tar stva unutra{wih poslova. Na podru~ju nekoliko policijskih uprava u zemqi provedena je operacija spre~avawa kriminalnih grupa da prodaju narkotike po tzv. “balkanskom putu heroina“.

Dmitri Rogozin

Referendum
O~ekuje se da }e Dablin raspisati referendum po~etkom oktobra za Lisabonski sporazum, koji predvi|a reforme procesa dono{ewa odluka u EU i zahtijeva podr{ku svih zemaqa ~lanica.

Dijalog sa Alijansom
BRISEL - Sastanak Rusija - NATO omogu}i}e ponovno uspos tavqawe po li ti ~kog dijaloga koji je prekinut na inicijativu NATO poslije ruskog odgovora na gruzijsku agresiju na Ju`nu Osetiju, rekao je ruski ambasador u NATO-u Dmitri Rogozin.

Nikola Sarkozi i Angela Merkel u Briselu

Diplomate duguju za parking
LONDON - Diplomate koje borave u Velikoj Britaniji duguju vi{e od 27 milijuna funti (oko 38 milijuna evra) za nepla}ene kazne za nepropisno parkirawe i druge saobra}ajne prekr{aje, saop{tila je britanska vlada. [ef britanske diplomatije David Miliband je taj izvje{taj podnio parlamentu. Kako je saop{tio, ameri~ke diplomate duguju skoro tri miliona dolara, najvi{e od svih zemaqa, na osnovu kazni za ulazak u centar Londona. Tarifa za ulazak u najzakr~eniji dio grada tokom radnog vremena je osam dolara. Ameri~ke diplomate od 2005. odbijaju da plate te kazne, navode}i da se radi o nametu kojeg su diplomate oslobo|eni. Kazahstan duguje za 528 kazni za nepropisno parkirawe i druge mawe saobra}ajne prekr{aje, {to je po broju najvi{e od svih zemaqa.

Ro|endan u zatvoru
JANGON - Liderka opozicije Mjanmara Aung San Su ]i provela je u petak 64. ro|endan u zatvoru, dok apeli za weno osloba|awe sti`u iz cijelog svijeta. Svjetski lideri, dobitnici Nobelove nagrade, holivudski glumci i druge poznate li~nosti, u petak su pozvali vojni re`im u Mjanmaru da oslobodi Su ]i, kojoj }e to biti 14. ro|endan u zato~eni{tvu. Su ]i je za svoj ro|endan u zatvoru ~uvarima ponudila porciju pirin~a i par~e ~okoladnog kola~a, rekao je wen advokat Nijan Vin, koji joj je u zatvoru ostavio poklone kola~e, tri buketa orhideja i 50 porcija pirin~a. Advokat je rekao da je opoziciona liderka obavije{tena o kampawi koja se u svijetu vodi za weno osloba|awe, kao i da joj je `ao {to ne mo`e svima li~no da zahvali.

DOBRA VIJEST

SAD
Protiv jedne majke (29) i bake iz Wujorka podignute su optu`nice jer su zapalile {estogodi{wu devoj~icu tokom hai}anskog vudu rituala i nanijeli joj te{ke povrede. Tu`ilac je naveo da je devoj~ici 25 odsto tijela zahva}eno opekotinama, a ona je u takvom stawu bila cijelu no}, a tek je na insistirawe jednog ro|aka odvedena u bolnicu.

PERU
Peruanski parlament poni{tio je dvije zakonske uredbe o iskori{}avawu prirodnog bogatstva Amazona koje su uzrokovale krizu izme|u dr`ave i indijanskih zajednica i sukobe u kojima su prije dvije sedmice poginule 34 osobe. Za poni{tewe uredaba glasala je velika ve}ina, 82 zastupnika, a protiv je bilo 12 zastupnika.

LO[A VIJEST

22 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE
FOTO: AP

Aerodrom Kana u Nigeriji

Zaplijewen avion s oru`jem iz Hrvatske
ABUYA - Nigerijske vlasti su na aerodromu Kana na sjeveru zemqe zaplijenile ukrajinski avion u kom je navodno prona|eno oru`je iz Hrvatske, javili su hrvatski mediji. Avion je navodno poletio iz Hrvatske prema Ekvatorijalnoj Gvineji, ali sletio je u Nigeriju zbog nedostatka goriva. Oru`je je otkriveno rutinskom kontrolom. Ukrajinci tvrde da oru`je nema nikakve veze s wima te da je oru`je hrvatsko. Ali, u hrvatskom Ministarstvu spoqnih poslova o tome ne znaju ni{ta, a od ambasade u Ukrajini su zatra`i li da im dos ta vi sve po dat ke do ko jih mo gu do }i. Sa aerodroma Pleso ka`u da nikakav avion nije poletio u ~etvrtak popodne.

SASTANAK u iranskoj ambasadi

Novi detaqi iz pro{losti iranskog predsjednika

Optu`be na ra~un Mahmuda Ahamadinexada iz Austrije
Eksplozija automobila-bombe u Bilbau

Ubijen policajac
MADRID - Jedna osoba je poginula kada je u petak eksplodirao automobil-bomba koji je bio parkiran u Bilbau, prestonici Baskije, na sjeverozapadu [panije, saop{tila je policija. @rtva atentata, koja nosi obiqe`ja baskijske separatisti~ke organizacije ETA, je policajac, kako pi{u {panski mediji. - U automobilu je mrtvo tijelo - rekao je portparol policije, dodav{i da sve upu}uje da je `rtva poginula u eksploziji koju je najvjerovatnije uzrokovala bomba postavqena pod automobil. Portparol nije mogao potvrditi identitet `rtve za koju se pretpostavqa da je inspektor nacionalne policije Eduardo Puhes Garsija. Pripadnici redarstvenih snaga su naj~e{}a meta ETA-e, koju smatraju odgovornom za 825 poginulih u wenoj 41-godi{woj borbi za nezavisnost te regije na sjeveru [panije.

Umije{an u ubistva kurdskih politi~ara
Wema~ki trgovac oru`jem izjavio da je Ahmadinexadu 1989. u Be~u predao oru`je koje je povezano s ubistvom Abdela Rahmana Gasemlua, glavnog sekretara kurdskog opozicionog pokreta u Iranu
BE^ - Iranskog predsjedni ka Ma hmu da Ahma di neyada ponovo optu`uju za umije{anost u ubistvo kurdskog opozicionara u Be~u 1989, otkrio je austrijski parlamentarni zastupnik, koji je iznio dosad nepoznato svjedo~ewe o toj stvari, javile su agencije. Ali Iran je od po~etka poricao bilo kakvu umije{anost u ubistvo. Kako navodi Peter Pilc, portparol opozicione austrijske Stranke zelenih za pitawa bezbjednosti, wema~ki trgovac oru`jem izjavio je da je Ma hmu du Ahma di neyadu u Be~u predao oru`je koje je povezano s ubistvom Abdela Rahmana Gasemlua, glavnog sekretara Demokratske stranke iranskog Kurdistana/Irana (PDKI), opozicionog pokreta kom je Teheran zabranio dje lo vawe, i dvo ji ce wegovih saradnika. Be ~u, na kom je u~es tvo vao Ahmadineyad, predao {est komada lakog oru`ja. - Tre}i susret odr`ao se u ambasadi Irana, prve sedmice u julu 1989. Prisustvovala su mu trojica Iranaca, me|u kojima stanoviti Muhamed, a poslije sam saznao da je to bio Ahmadineyad koji je postao predsjednik Irana - rekao je taj svjedok, navodi se u zapisniku koji je Pilc pokazao na pres konferenciji. - Taj dokument u svim ta~kama potkrepquje sumwu da je Mahmud Ahmadineyad nabavio oru `je ko jim su po ~iwena ubis tva - re kao je Pilc. Dr`avno tu`ila{tvo u Be~u potvrdilo je da posjeduje taj dokument: - Odavno posjedujemo taj dokument koji smo prou~ili. Ali zakqu~ili smo da nije do voqan da bi se wime opravdala sumwa u po~iwewe kri vi ~nog dje la - re kla je portparol Tu`ila{tva Mihaela [nel.

Ajatolah Ali Hamnei

Narod je izabrao koga je `elio
TEHERAN - Iranski vrhovni vo|a ajatolah Ali Hamnei rekao je u svojoj propovijedi u petak u Teheranu da je “narod izabrao koga je `elio“ za predsjednika Irana i da nije bilo prevare na predsjedni~kim izborima, javile su svjetske agencije. U propovijedi koju je odr`ao na Univerzitetu u Teheranu, iranski vrhovni vo|a istaknuo je da su “izbori, odr`ani 12. juna, potvrdili povjerewe naroda u islamsku vlast“, zahvaquju}i veoma visokom odazivu bira~a od 85 odsto, javio je AFP. Hamnei je kazao da “neke pristalice kandidata moraju znati da Islamska Republika ne vara“ i odbacio je svaku mogu}nost prevare zato {to je “razlika u glasovima bila 11 miliona.

WEMA^KI trgovac oru`jem otkrio pojedinosti
Tro ji cu pred sta vni ka opozicije u Be~u su 13. jula 1989. ubili iranski komandosi koji su uspjeli pobje}i. Taj svje dok ko jeg su 6. aprila 2006. ispitale italijanske vlasti za borbu s mafijom dok je slu`io zatvorsku kaznu u Trstu, rekao je da je 1989. bio u redovnoj vezi s iran skim slu `ba ma ra di trgovine oru`jem. Rekao je da je, nedugo prije ubistava, na jednom sastanku u iran skoj ambasadi u

Dopu{tewe
Austrijske vlasti su poslije ubistva dopustile Iranu da vrati u zemqu navodne pripadnike specijalne jedinice, me|u kojima je jedan rawen u napadu i hospitalizovan.

Dokumenti koji dokazuju Ahmadinexadovu umije{anost u ubistvo

Otkrivene nove pojedinosti raskala{nog `ivota Silvija Berluskonija

Prostitutke dolazile na zabave
RIM - Iz dana u dan otkri va ju se no vi de taqi iz rasko{nog i razvratnog `ivota italijanskog premijera Silvija Berluskonija. Istraga Italijanskog tu`ila{tva je do sada otkrila da su djevojke iz svijeta zabave i {ou biznisa pla}ane da u~estvuju na zabavama koje je Berluskoni organizovao u svojim vilama na Sardiniji i u Rimu, javila je Hina. Jedna od wih, Patricija D’Adario javno je priznala da joj je premijer nudio pomo} u izgradwi lu ksuznog hotela koji je planirala u Bariju. Dje voj ke su do bi ja le hiqadu evra po zabavi, a ako bi ostale da preno}e, honorar bi se udvostru~io, pa bi zaradile 2.000 evra. Biv {a ma ne ken ka i es kort dama iz Barija D’Adario, za list “Korijere dela sera”, je izjavila da je pro{le godine pozvana na zabavu u Berluskonijevoj rezidenciji u Rimu, te da su se dogovorili da }e za to dobiti honorar od 2.000 evra. D’Adario je izjavila da je tu `i oci ma da la audiotraku i tajno snimqeni video ko ji pri ka zu je wu i ita li jan skog pre mi je ra u spava}oj sobi u wegovoj rimskoj rezidenciji.

BERLUSKONI u spava}oj sobi sa prijateqicom no}i
U me|uvremenu, francuski magazin “Ekspres“ objavio je svje do ~an stvo biv {eg fran cus kog pred sje dni ka @aka [iraka. [irak se prisjetio dvije zgode sa Silvijom Berluskoni jem, “po ma lo ~u dnim ti pom“. Jednom je bio u posjeti u jednoj od wegovih vila, bez supruge Bernadet. Pokazuju}i

Borbeni avion “daso rafal“ na aeromitingu u Parizu.

[iraku kupatilo, Berluskoni je pokazao na bide i rekao: - Ovaj bide, ne mo`ete zamisliti koliko je stra`wica vidio. [irak je primijetio i brojne ~asopise s goli{avim djevojkama razbacane po vili. - Pre lis tao sam je dan, bio je prili~no nedoli~an navodno je rekao [irak prijatequ. Zatim je pitao Berluskonija za{to je ostavio te ~asopise svuda, a Berluskoni je, gestikuliraju}i, pokazao na neke djevojke sa fotografija i rekao: “Ova je bila tu, i ova isto...”.

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 23

Sjeverna Koreja ne odustaje od ratnih prijetwi

Vijesti
Indonezija

Ameri~ki ministar odbrane Robert Gejts naredio razmje{tawe projektila sistema THAAD na Havaje i povezanog pomorskog radara SBX u wihovoj blizini Odbrana

Balisti~ki projektili usmjereni prema Havajima
Glavnu odbranu Havaja od balisti~kih projektila ~ini 28 raketa-presreta~a dugog dometa u silosima na Aqasci i u Kaliforniji, ~ija su testirawa u posqedwih deset godina donijela osam uspjeha u 13 poku{aja. Projektili sistema THAAD predvi|eni su za presretawe pojedinih bojevih glava s balisti~kih projektila, a presreta~i dugog dometa namijeweni su udaru na projektile na ve}im visinama.

Ubila vanbra~nu bebu
YAKARTA - Jedna je Indonezijka prerezala grkqan svojoj tek ro|enoj bebi zbog srama {to ga je za~ela van bra ka, pi {u no vi ne u Yakarti u petak. Dvadesetdevetogodi{wa `ena, ubila je svo ju k}er ku odmah po{to se sama porodila u trgovini u indonezijskoj prestonici gdje je radila, pi{e dnevni list “Yakarta gloub”.

Rusija

Zapad umawuje doprinos
MOSKVA - Ruske vlasti optu`ile su lidere zapadnih dr`a va da umawuju ulogu Sovjetskog saveza u pobjedi nad nacisti~kom Wema~kom u Drugom svjetskom ratu. To se posebno odnosi na nedavnu proslavu {ezdesetpetogodi{wice savezni~kog iskrcavawa u Nor man di ji. Por tpa rol Ministarstva spoqnih poslova Rusije Andrej Nesterenko, izjavio je da ne bi ni bilo 6. juna, odnosno iskrcavawa saveznika u Normandiji, da nije bilo milionskih `rtava sovjetskih vojnika.

Ju`nokorejske trupe spremne za invaziju sa sjevera

FOTO: AGENCIJE

VA[INGTON - Sjediwene Dr`ave razmjestile su sistem za odbranu od projektila u Tihom okeanu, nakon izvje{taja da Sjeverna Kore ja na vo dno pri je ti ispaqivawem ba lis ti ~kog projektila prema Havajima, izjavio je ameri~ki ministar odbrane Robert Gejts, javile su agencije. - Naravno da vrlo pa`qivo pratimo stawe na sjeveru u vezi sa lansirawem projektila, i vlada odre|ena zabrinutost ako se spremaju da lansiraju projektil prema zapadu, u smjeru Havaja - rekao je Gejts na zajedni~koj konferenciji za novinare u Pentagonu sa komandantom Zajedni~kog {taba admiralom Majkom Malenom.

Gejts je naredio razmje{tawe pro je kti la sis te ma THAAD na Havaje i povezanog pomorskog radara SBX u wihovoj blizini, objavio je Pentagon.

PRESRETA^I na zemqi mogu da djeluju
- Na osnovu moje posjete Fort Griliju, mogu re}i da su presreta~i na zemqi u polo`aju da mogu da djeluju - rekao je Gej ts u ve zi s vojnom

lokacijom antibalisti~kih projektila kod Ferbenksa na Aqasci. Admiral Malen izjavio je ka ko SAD na mje ra va striktno da provodi Rezoluciju 1874 Savjeta bezbjednosti UN pro tiv Sje ver ne Koreje u odnosu na pretragu bro do va za ko je se bu de sumwalo da prevoze oru`je, odnosno nuklearni materijal ili dijelove projektila. Na gla sio je ka ko }e, u skla du s Re zo lu ci jom UN, SAD da tra `i odobrewe posade za pretragu broda, a ako taj zah tjev bu de odbi jen, SAD mo`e da usmjeri brod u luku gdje bi lu ~ke vlas ti sprovele inspekciju tereta.

Na pitawa novinara o tome da li Ameri~ka ratna mornarica prati brod “kang nam“ koji je isplovio u srijedu iz jedne sjevernokorejske luke, a sumwa se da nosi oru`je, dijelove projektila ili nuklearni materijal, Malen je rekao “da u ovom trenutku ne `eli da ulazi u pojedinosti“. Ja pan ski dne vni list “Jomijuri [imbun” prenio je mi{qewe analiti~ara japanskog ministarstva odbrane i ameri~ke obavje{tajne podatke i objavio da bi Sjeverna Koreja mogla da lansira projektil dugog dometa prema Havajima.

Havaji

U izvje{taju se ocjewuje da projektil “taepodong-2“ ne mo`e da pogodi Havaje jer je to ameri~ko ostrvo van dome ta ko ji izno si do 6.500 kilometara.

Poqska

@ene protjerane iz programa
VAR[AVA - Prvi glavni kanal poqskog radija zabranio je odnedavno da vijesti i informativne priloge u udarno dnevno vrijeme ~itaju spikerke i novinarke. Novinarkama i spikerkama na tom radiju je to dozvoqeno samo poslije podne i uve~e, po{to su navodno mu{ki glasovi “prijatniji za uvo, a `enski uz to neuvjerqivi“. Ovaj skandal je izbio slu~ajno, kada su novinarke pro{le nedjeqe primijetile da u rasporedu u dnevnim smjenama u informativnom programu nema uop{te `ena.

Pomorski radar SBX u luci Perl Harbor na Havajima

Projektili THAAD bi}e razmje{teni na Havajima

FOTO: AGENCIJE

Amerikanka mora da plati 1,9 miliona dolara od{tete

Kazna zbog preuzimawa pjesama sa Interneta
FOTO: AGENCIJE

Japan

Xejmi Tomas-Raset

MINEAPOLIS - Yejmi To mas-Ra set (32) mo ra da plati 1,9 miliona dolara od{tete ameri~kom udru`ewu muzi~ara, zato jer je nelegalno s Interneta skinula 24 pjesme. Porota je presudila da Tomas-Raset mora da plati 80 hiqada dolara po pjesmi. Ovo je prvi slu~aj u SAD s ta ko vi so kom ka znom za ile gal no pre uzi mawe sa dr`aja sa Interneta i izazvao je prili~nu nevjericu me|u onima koji na taj na~in dolaze do omiqene muzike. Tomas-Raset je jedna od desetak osoba koja se odlu~i-

la da se na sudu bori protiv muzi~ke industrije. Oni su joj nudili nagodbu u iznosu oko pet hiqada dolara, ali ona je to odbila. Na prvom su |ewu je ta ko |e iz gu bi la, ali od{teta je bila znatno ni`a - 220 hiqada dolara. Su|ewe je poni{teno jer je su di ja dao po gre {na upu tstva porotnicima.

NEMA [ANSE da kazna bude napla}ena
Tokom izricawa presude, ona je samo podigla obrve u znak ~u|ewa.

- Nema {anse da oni taj no vac od me ne na pla te. Ja sam majka, imam ograni~ena sredstva i ne `elim tim da se zabriwavam - izjavila je Tomas-Raset koja ima ~etvoro djece. Porotnici nisu povjerovali wenim tvrdwama da nije namjerno daqe distribuirala muziku koju je skinula. Rije~ je o pjesmama “Linkin parka”, Glorije Estefan, [erl Krou i drugih. U SAD se vo di oko 30 hiqada sli~nih parnica, ali ve}ina zavr{i nagodbom. Samo desetak osoba je odbilo da plati za autorska prava.

Mornarica protiv gusara
TOKIO - Japanski parlament prihvatio je u petak zakon kojim ovla{}uje svoju ratnu mornaricu da primijeni silu ako gusari napadnu japanske i strane trgova~ke brodove u vodama Somalije. Dva razara~a i dva izvi|a~ka aviona P3C Snaga za samoodbranu {to je slu`beni naziv japanske vojske - ve} kru`e Adenskim zalivom, uz ameri~ke, evropske i kineske brodove.

24 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 25

Razbibriga
Od tra~a do istine

Kopaju Mujo i Haso kanal pokraj puta. Do|e {ef gradili{ta i na obli`wem bankomatu podigne 8000 maraka. Mujo ka`e Hasi da ode po nov~anicu od 50 maraka koja je u `urbi ispala {efu gradili{ta. Ovaj odmah ostavi kramp

i ode da uzme pare. Ali on ubrzo pocijepa nov~anicu, a Mujo to ugleda pa ga ukori {to to u~ini s parama: - Idiote, {ta to u~ini, potrgao si 50 maraka. - Ma nemoj, gdje si vidio 50 maraka s dvije nule - uzvrati mu kolega Haso.

U{la plavu{a u prodavnicu i na odjeqewu kozmetike ugleda natpis “Kupi{ dva, tre}i gratis“. Do|e

ona na kasu i ka`e blagajnici: - Evo, odlu~ila sam, uze}u ja ovaj gratis.

Dva pijanca razgovaraju za {ankom o svemu sva~emu: - Kako reaguje tvoja `ena kad pijan do|e{ ku}i?

- Nikako ne reaguje. Nisam o`ewen. - Pa za{to onda pije{ kad nisi o`ewen?!

Vjen~awa ne}e biti
Voditeqka, pjeva~ica, glumica i `ena koja je na spisku sedam najqep{ih sa prostora biv{e Jugoslavije, Suzana Man~i} ne}e vi{e stati pred oltar jer, kako ka`e, pro`ivjela je i svoja vjen~awa i razvode. Ona je ve} nekoliko godina u vezi sa gr~kim biznismenom Simeonom Ocomokosom. - Najverovatnije se ne}u vi{e udavati. Sada ulazim u godine kad mi to stvarno vi{e nije va`no. Pro`ivela sam i svoje svadbe i svoje razvode, i `urke, proslave i qubavi. Mislim da, ako se neke stvari ne dese u jednom trenutku, posle gube zna~aj. Onda sam mogla da stanem pred oltar i da odem na kraj sveta jer su moja deca bila mala. Sada ve} moja deca ovde imaju svoje relacije, svoja drugarstva, prijateqstva, simpatije, qubavi, ovde pu{taju koren i neka ih - kazala je Suzana. O vezi sa sada{wim partnerom Simonom, Man~i}eva je otkrila da se u wega nije zaqubila na prvi pogled, ali da je jednostavno bio druga~iji od svih ostalih koje je do tada znala. - Bio je veoma takti~an, veoma smiren, lepo vaspitan, nije navaqivao, nije bio vulgaran, tako da je to samo od sebe krenulo - poja{wava Suzana. Bez obzira koja se vrsta mesa koristi, sviwetina ili junetina, u kombinaciji s pile}im `elucima nastaje pravi {lager za nepce i moglo bi se re}i za svatovski ugo|aj. Svakako da ovakav paprika{ dobro do|e i u bilo kojoj drugoj prilici. Stoga se upustite u pripremu ovog jela po uputstvima iz ovog recepta i ne}ete za`aliti...

Sastojci
(za 4 osobe) 500 g 500 g 3 120 g 1 sviwetine ili junetine pile}ih `eludaca ka{ike uqa luka ka{i~ica slatke mqevene paprike malo qute mqevene paprike ka{ika za~ina list lovora so, biber ka{ika blagog ajvara bijelog vina ka{ika p{eni~nog bra{na

Priprema
1. Meso nare`ite na kockice, a pile}e `eluce na tri dijela. 2. Na uqu propr`ite sitno nasjeckani luk, zatim dodajte slatku i qutu mqevenu papriku, za~in, te lovorov list. Ako jelo pripremate s junetinom odmah dodajte meso, a ako ga radite sa sviwetinom luk malo propr`ite pa tek nakon toga dodajte meso. 3. Sve dobro promije{ajte, dodajte malo vode i dinstajte na laganoj vatri uz podlijevawe vodom oko sat vremena ili du`e zavisno o vrsti mesa. 4. Istovremeno operite pile}e `eluce i stavite da se kuvaju u slanoj vodi. Kuvajte ih najmawe 60 minuta, pa ih ocijedite. 5. U dinstano meso stavite kuvane i ocije|ene pile}e `eluce, dodajte ajvar i bijelo vino, dobro promije{ajte, dodajte vode da pokrije meso te sve zajedno lagano kuvajte jo{ oko 30 minuta. 6. Pred kraj dodajte ka{iku bra{na razmu}enog u malo vode, promije{ajte, po potrebi dodajte malo vode, pobiberite i prokuvajte oko pet minuta.

Cijene u KM
sviwetina `eluci uqe luk paprika za~in so, biber ajvar vino 6,5 1,8 0,2 0,2 0,2 0,3 0,2 0,2 1,6

HOROSKOP
Ovan
( 21.3 - 20.4) Vje{to koristite svoje sposobnosti i razli~ite poslovne formule koje donose uspje{ne rezultate. Qubav ima najja~u snagu ako ste dovoqno iskreni i vjerujete u svoja osje}awa. Sa~uvajte pozitivnu orijentaciju.

Vaga
( 24.9 - 23.10) Va{a skala pravih vrijednosti ne treba da se bazira na uspjehu koji je postigao va{ partner. Poku{ajte da shvatite {ta je pravi razlog va{e nesigurnosti. Nedostatak vitamina nadoknadite uno{ewem ve}e koli~ine vo}a.

Bik

[korpija
( 24.10 - 22.11) Provedite vi{e vremena u krugu svoje porodice jer }ete se opustiti i odmoriti {to vam je danas prijeko potrebno. Budite oprezni i izbegavajte sve opasne situacije. Sa~uvajte svoju psiholo{ku ravnote`u.

1 1 1 200 ml 1

CIJENA RU^KA

( 21.4 - 20.5) Pretjerano ste otvoreni - ispri~ate sve {ta vam se de{ava. Imate dobar osje}aj da je situacija povoqna, sada treba da zapo~nete sve {to `elite da traje i {to }ete slijediti na duge staze. Partner vas ~ini sre}nim.

Savjet
Pred kraj kuvawa u paprika{ mo`ete dodati narezane {ampiwone ili neke druge gqive.

Svatovski paprika{

11,2

Blizanci
( 21.5 - 21.6) Svoju kreativnost izra`avate na vrlo neobi~an na~in, ali se to svi|a qudima koji vas okru`uju. Svi koji vas vole se trude da vam udovoqe. Planirate da sa partnerom odete na zabavu gdje ima puno qudi.

Strijelac
( 23.11 - 21.12) Previ{e radite i stalno sami sebi pronalazite nove poslove. Va{a nervoza dolazi iz va{eg psihi~kog stawa. Ako rije{ite problem u svojoj glavi, rije{i}ete i zdravstvene tegobe koje vam to stawe prouzrokuje.

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Ako ste majka koja radi, ne zna~i da negirate potrebe svoga djeteta, nego da poku{avate da uskladite svoje s wegovim, ka`u stru~waci i dodaju da je ponekad boqe biti s djetetom mawe vremena, ali to vrijeme kvalitetno iskoristiti
- Zapamtite da {to god odlu~ili va{a odluka nije kona~na. Uvijek se mo`ete predomisliti. Ako se odlu~ite da vratite na posao ima}ete ukupna ve}a primawa, va{a }e karijera napredovati, ima}ete nove intelektualne i dru{tvene izazove, osje}a}ete se vrednije po poslovnom pi tawu, te }e va {e dijete imati priliku vi{e da se dru `i sa svo jim vr{wacima u vrti}u. Na kon ro |ewa dje te ta mnoge majke se na|u u dilemi: ostati kod ku}e ili se vratiti na posao. Lista za i pro tiv je du ga, ali ako postoji izbor, mame biraju os ta nak kod ku }e s dje te tom. Me|utim, kada dobijete di je te po javquju se dodatni finansijski tro{ko vi ako se odlu ~i te da radite. Morate da platite ne kog ko }e se bri nu ti o va{em djetetu dok ste vi na po slu. Ili da diqu ili vrti}. Ponekad je taj iznos skoro polovina plate ili vi{e. Zbog toga prije nego odlu~ite da radite izra~unaj te ko li ko mo ra te da platite za ~uvawe djeteta, pre po ru ~u ju stru~waci za brak i porodicu. Naravno, kod posla se ne radi samo o novcu. Postoji jo{ mnogo faktora o kojima mo ra te ra zmi sli ti ka da odlu~ujete {ta je najboqe za vas i va{u porodicu. Kako ipak donijeti ispravnu odluku?! Evo {ta o tome ka`u stru~waci: - Razgovarajte s drugim ro di teqem, {to zna ~i s ocem djeteta, te poslu{ajte i wegovo mi{qewe. - Koliko u`ivate na poslu? - Ostavite mogu}nost da se mo `e te vra ti ti na po sao, {to je du`e mogu}e. Ne do no si te de fi ni ti vnu odluku sve dok ba{ ne morate. - Budite svjesni djetetovih po tre ba kao i svo jih. Svako dijete je individualno. Ono {to je dobro za jedno ne mora nu`no biti i za va{e. ~i{}ewe, a ne odmor. Stalno }ete pauze koristiti za hitne slu~ajeve i obavqawe obaveza roditeqa. Ipak, najva`nije je ne optere}ivati se stereotipi ma o ro di teqstvu. Ako ste majka koja radi, ne zna~i da negirate potrebe svoga dje te ta, ne go da poku{avate uskladiti svoje s wegovim. Ni ostati kod ku}e ne zna~i nu`no imati `ivot bez frustracija, gu`ve i zbrke. Po ne kad je boqe biti s djetetom mawe, ali kvalitetno iskoristiti vrijeme. Bez obzira koju opciju izabrali poku{ajte se dobro or ga ni zo va ti i is ko ris ti ti si tu aci ju ka ko biste u~inili najboqe mogu}e za sebe i svoju porodicu, ka`u stru~waci koji se bave prou~avawem braka i porodice.

Posao i briga o bebi

Rak
(22.6 - 21.7) Imate veliku potrebu da vas qudi slu{aju i da ka`ete ono {to mislite. Zbog svoje brzopletosti mo`ete imati nesporazuma na poslovnom planu. Najboqe }e biti ako unaprijed formuli{ete svoje `eqe i zahtjeve.

Jarac
( 22.12 - 20.1) Iskoristite svoje talente i sposobnosti na vama svojstven - prakti~an na~in. Poku{avate da pridobijete voqenu osobu da bude na va{oj strani, iako ne dijeli va{e mi{qewe. Volite da budete u centru pa`we.

NE TREBA se optere}ivati stereotipima o roditeqstvu
Ali ne}ete mo}i provodi ti sa svo jim dje te tom ono li ko vre me na ko li ko biste `eqeli, bi}ete umorniji, vikendi }e vam postati da ni za in ten zi vno

Lav
( 22.7 - 22.8) Precjewujete svoje poslovne sposobnosti i neke odluke o zajedni~kim interesima donosite sami {to se va{im saradnicima ne}e dopasti. Izuzetno strastven odnos sa voqenom osobom vra}a qubav.

Vodolija
( 21.1 - 19.2) Uspje}ete da ostvarite svoje poslovne planove i da se uzdignete na vi{i polo`aj. Va{i pretpostavqeni po{tuju va{e vrijednosti. Iskoristite slobodno vrijeme da odete na izlet u prirodu ili bar u dugu {etwu.

Djevica
( 23.8 - 23.9) S obzirom da ste samostalni i da zara|ujete, trudite se da budete ekonomski nezavisni, ali sve ~e{}e upadate u finansijsku krizu. Ako ste u vezi iz nekih drugih razloga, a ne zbog emocija, to ne}e mo}i da potraje.

Ribe
( 20.2 - 20.3) Sopstvena `ivotna filozofija vas ne odvede uvijek na pravi i realan put kojim treba da idete. Nemojte oklijevati da osobama sa kojima dolazite u kontakt iznesete svoje ideje. Bi}e prihva}ene sa odu{evqewem.

RJE[EWE: KUKE, UGQAR, A^INSK, EDA, M, KOLARKA, A, PROTOZOA, EET, B, BRIT, RZ, POMISLI, BORDO, KIN, RT, PAZIN[TINA, U, AEROMITING, KANT, KOZARA, T, ODA, PERINAL, J, MALA GRADINA, E, EMIL, ITACIZAM, TS, SATIRA, IME.

26 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Kultura
Nenad Gruji~i} u Bawoj Luci

Igor Mandi}, U ZADWI ^AS

@an-Luj Koen, LE KORBIZIJE
FOTO: S. ILI]

Promovisana kwiga "Darovi"
BAWA LUKA - Kwiga izabranih i novih pjesama Nenada Gruji~i}a pod nazivom “Darovi“ promovisana je u ~etvrtak u Svetosavskom kulturnom klubu u Bawoj Luci. Ra do mir Mi tri} je re kao da su pjesme i poeme ove kwige - koju je obja vio no vo sad ski “Or fe us“ strukturirane na osnovu hronolo{kog datuma wihovog nastanka. - Napravqen je jedan izbor pesama koji po mom vi|ewu predstavqa krucijalnu liniju moga stvarala{tva. Izbori su dosta relativne i ~esto ponekad zbrzane stvari, me |u tim ovo je ve} pe ti izbor mojih pesama i u tom pogledu on je reprezentativan - naglasio je Gruji~i}. Kwiga je specifi~na po tome {to sadr`i i bi blio gra fi ju u ko joj ~i ta oci ima ju pri li ku da vide pregled tekstova ko je je Gru ji ~i} pi sao i one koji su o wemu pisani. D. Vu.

Radomir Kne`evi}

Endru Nikol snima novi film

Izlo`ba Radomira Kne`evi}a u Banskom dvoru

Orlando Blum dio ekipe
LOS AN \E LES - Vin sent Kasel, Orlando Blum i Olga Kirilenko u glumi}e u nau~no-fantasti~nom filmu “The Cross“, javili su mediji iz Srbije. Francuski glumac Vinsent Kasel poznat, po ulozi u filmu “Igraj svoju igru“ (“Okeanovih 12”), “Pirat sa Kariba“ Orlando Blum i Bondova djevojka Olga Kirilenko, na{li su se kao zajedni~ki tim u novom holivudskom filmu. Re`iju ovog ostvarewa potpisuje tvorac filmova “Gata ka“ i “Go spo dar ra ta“ Endru Nikol. - Blum tuma~i lik koji je

Inspirisani iskustvom iz prirode i `ivota, gledaju}i boju, mi reagujemo i do`ivqavamo odre|ene emocije koje nas nose i vezuju za umetnost, rekao Kne`evi}
PI[E: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Simbolika boja
jem {ta radim. Ovo je samo je dan se gment mog ume tni ~kog de lo vawa, ali je se gment ko ji ima svo ju celinu - rekao je autor na otvarawu izlo`be.

spreman da “pre|e granicu“, ja ga u tome spre~avam, dok Ol ga pred stavqa pre dmet po`ude oba junaka - rekao je kratko suprug Monike Belu~i o filmu.

“Kratkofil“

“Lira Vega“ ispred pozori{ta
BAWA LUKA - Tre}eg dana Me|unarodnog festivala kratkog filma “Kratkofil“ koji se odr`ava u Bawoj Luci, qubiteqi filma imali su priliku da pogledaju islandske, finske i {vedske filmove, kao i izbor iz radova ~e{ke filmske akademije (FAMU). Nakon programa “Ne samo horor“, Dejan Ogwanovi} je odr`ao predavawe o ovom `anru. Festival se zatvara ve~eras (subota) dodjelom nagrada najboqim autorima i koncertom beogradske grupe “Lira Vega“. Prije toga, bi}e prikazani kratki filmovi Nikole Stojanovi}a, kao i najboqi radovi pristigli na m:tel-ov konkurs za filmove snimqene mobilnim telefonom. D. Vu.

BAWA LU KA - Izlo `ba slika Radomira Kne`e vi }a otvo re na je u ~etvrtak uve~e u velikom izlo `be nom sa lo nu Ban skog dvora Kulturnog centra. Broj ni po sje ti oci na otvarawu su u`ivali u bogatom ko lo ri tu umje tni ~kih dje la ovo ga auto ra, ko ji je dugi niz godina profesor na bawolu ~koj Aka de mi ji umjetnosti. Izlo`bu je otvorio akademski slikar Qubomir Gaji}, a o djelima je govorila dekan Akademije umjetnosti Jelena Kari{ik. - Prvi put ov de izla `em svo ja de la i na ovaj na ~in stu den ti ma po ka zu -

RAZVOJ doga|aja po nesvjesnom porivu
Ono {to svaki gledalac primijeti na prvi pogled je dominacija boja, koje se prepli}u}i pretvaraju u cjelinu. - Ne samo kao fenomen, boja `ivi, ima svoju simboliku. Kre}e se od fizi~kog fenomena, kao talasa koji ima odre|ena zra~ewa - rekao je Kne`evi}. Dodao je da je u wegovom iskustvu i istra`ivawu bilo veoma zna~ajno da povezuje

odre|ene emocije kroz elementarne odnose koje stvara uticaj boje na ~ovjeka, prostor i na{e iskustvo. - In spi ri sa ni is kus tvom iz prirode i `ivota, gledaju}i boju, mi reagujemo i do `ivqava mo odre |e ne emocije koje nas nose i vezuju za umetnost - istakao je ovaj umjetnik. Prema wegovim rije~ima umjetnost je kqu~na stvar koja nas nagoni da reagujemo na odre|eni apstraktni momenat jer boja i slika su u stvari jedna potpuna apstrakcija. Prilikom stvarawa svojih dje la autor na gla {a va da se doga|aji kod wega razvijaju po nekom nesvjesnom po ri vu. Ta da re agu je kao gledalac.

- Odre |e ne bo je ima ju nesvesnu poziciju, koju sam izgradio u `eqi da {to dire k tni je uti ~em na gle da oca, na nekoga ko }e kroz to po sma trawe odre agu je zakqu~io je Kne`evi}.

O umjetniku
Radomir Kne`evi} ro|en je u Kikindi. Fakultet likovnih umetnosti zavr{io je u Beogradu, gdje je i magistrirao. Do sada je imao izlo`be crte`a, slika, skulptura, instalacija i murala. Izlagao je na oko 100 grupnih izlo`bi, a postavka u Bawoj Luci je wegova 26. samostalna izlo`ba.

Internacionalni festival amaterskog teatra u Lakta{ima

"Policajci" podigli zavjesu
LA KTA [I - Pre mi je rom predstave “Policajci“ u ~etvrtak uve~e otvoren je inter na ci onal ni fes ti val amaterskog teatra u Lakta{ima, koji je okupio pozori{ta iz regiona. Ovaj ko mad Sla vo mi ra Mro `e ka u re `i ji Je le ne Medi} izveli su mladi glumci Dramskog studija “Daske“ iz Lakta{a. Predstava govori o dru{tvenom i politi~kom trenutku kada odjednom svi gra|ani postaju lojalni vladaju}em re`imu i policija nema {ta da radi. Na duhovit na~in predstava postavqa pitawe: [ta bi se desilo kada ne bi bilo onih koji razmi{qaju druga~ije? Za nimqive li ko ve u ovoj predstavi odglumili su Dani jel Bar tu lo vi}, Dra gan Golubivi}, Nenad Juri{i}, Bojan Drowak i Bojana Kne`evi}. Programom ~etvrtog festivala obuhva}ene su i

POZORI[TA iz regiona na okupu
pred sta ve “Qubin ko i De sanka“, “Popotnice/jo{ jedna za sre}an put”, “Jesi li to do{‘o da me vi di{?”, “EDdA2“, “Lov~eva k}i“ i “Zaboravqeni“. U ~ast nagra|enih, na zatvarawu sutra uve ~e (ne djeqa) bi }e odigrana predstava “Klovn i jo{ dva“.

@i ri fes ti va la ~i ne glumica Jovana Leti}, dramaturg Mario ]ulum i glumac Bran ko Jankovi}, ko ji }e odlu~ivati o nagradi za naj boqu pred sta vu, kao i gluma~kim priznawima. Di re ktor fes ti va la Sla|ana ^ovi~kovi} isti~e da je ova ma ni fes ta ci ja osnovana prevenstveno zbog o`ivqavawa po zo ri {nog `ivota u Lakta{ima. A. R.

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 27

Po~eo Moskovski me|unarodni filmski festival
MOSKVA - Projekcijom filma Pavela Lungina “Car”, koji je svjetsku premijeru do`ivio na Kanskom festivalu, sino} (petak) je u glavnom gradu Rusije po~eo 31. Moskovski me|unarodni filmski festival, javio je Tanjug. O~ekuju se projekcije vi{e od 250 filmova sa svih kontinenata, a za glavnu nagradu “Zlatnog Georgija“, bori}e se 16 djela, od kojih su ruski autori snimili tri.

Uz Svjetski dan muzike

Vijesti
London

Muzi~ki znalci i ~iwenice govore u korist muzi~ke scene u Bawoj Luci i u ostatku Srpske tako da, bez obzira na to {to ovaj praznik ne}e biti obiqe`en kod nas, muzi~ka kultura i umjetnost idu uzlaznom putawom u posqedwih nekoliko godina
PI[E: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Pozirawe na Trafalgar skveru
LON DON - Tra fal gar skver, jedno od najposje}enijih mjesta u Londonu, poslu`i}e za gigantski projekat u kome }e 2.400 qudi pozirati tokom 100 dana, javili su mediji iz Srbije. Zadatak qudi sastoja}e se u jedno~asovnom pozirawu na ~uvenom praznom “~etvrtom postoqu“ koje se nalazi na sjeverozapadnom uglu trga.

Muzej 25. maj

Trezor Ovalne zgrade
BEOGRAD - Na multimedijalnoj izlo`bi “Smrt u trezoru“ koja }e biti otvorena danas (subota) u Muzeju 25. maj, centralna tema bi}e ekskluzivni izbor eksponata koji se nalaze u trezoru Ovalne zgrade (Vila mir), najavqeno je iz Muzeja istorije Jugoslavije, a prenosi Tanjug. Zainteresovani }e mo}i da saznaju {ta povezuje Staqinovu komandantsku sabqu, Titov mar{alski znak, anti~ke nov~i}e, ritualni predmet u hindu budisti~koj religiji, statuetu Venere, italo-etrurski {qem, kamen sa Mjeseca i ma~ ilirskog plemena.

Hor Bawalu~anke

FOTO: GLAS SRPSKE

BAWA LUKA - Svjetski dan muzike ili Praznik muzike je jedinstvena me|unarodna manifestacija kojom se tradicionalno, {irom svijeta, 21. juna slavi ova umjetnost u svim svojim formama i raznolikostima. Kod nas jo{ uvijek nije za`ivjela tradicija obiqe`avawa ovo ga da tu ma, ta ko da ve}ina qudi i ne zna da je sutra (nedjeqa) Svjetski dan muzike. Ipak, jedan kutak Srpske proslavi}e ovaj praznik ba{ kao {to ga slave posqedwih ne ko li ko de ce ni ja mno ge svjet-

ske zemqe. U okvi ru “^e li na ~kog kulturnog qeta“ u ovoj op{tini sutra }e biti odr`ana muzi ~ka ma ni fes ta ci ja “29. Me|unarodni dan”. Prema rije~ima organizatora ovoga doga|aja iz Centra za kulturu, fizi~ku kulturu, obrazovawe i informisawe iz ^elinca wihov ciq je me|unarodna kulturna saradwa kao i podizawe svijesti o nepostojawu razlike me|u nacional nos ti ma i po {to vawu kultura drugih naroda.

^ELINAC usamqen primjer

Iako je prema rije~ima diplomirane flautistkiwe Ma ri je To mi} mu zi ~ka scena u Republici Srpskoj do`ivjela neke napretke i po~ela da o`ivqava svaki Svjetski dan muzike bi}e obiqe`en u segment muzi~kog Beogradu nizom manifestacija. Izme|u stvarala{tva, ostalih, na Trgu Republike bi}e Praznik muzike u odr`an koncert dje~ijeg hora “Koliostalim dijelobri“ Radio-televizije Srbije. Osim vima Srpske, kao “Kolibri}a“ u okviru programa nastuni u Bawoj Luci pi}e i “Beogradski duva~ki orkestar“. ne }e bi ti

“Kolibri“

obiqe`en. - Nisam uop{te sigurna koliko su qudi upoznati sa podatkom da je 21. jun Svjetski dan muzike. Mislim da to nije promovisano od strane dru{tva koliko bi trebalo da bude, tako da ni neki profesionalni muzi~ari ne znaju za taj dan - rekla je Tomi}eva. Me|utim, muzi~ki znalci i ~iwenice govore u korist muzi~ke scene u na{em gradu, ali i u ostatku Srpske, tako da, bez obzira na to {to ovaj praznik ne}e biti obiqe`en kod nas, mu zi ~ka kul tu ra i umje tnost idu uzla znom pu tawom u posqedwih nekoliko godina. - Po~eli su da za`ivqavaju festivali koji su, ne samo u vezi sa umjetni~kom klasi~nom mu zi kom, ne go i ne ki dru gi vi do vi omla din skog stvarala{tva, {to je od posebnog zna~aja. Ti projekti su za`ivjeli ili kao manifestacije ili kao programi koji imaju obrazovni karakter - naglasila je Tomi}eva. Do da la je da je po se bno zna~ajno to {to se u posqedwe dvije godine vide rezultati

rada odre|enih udru`ewa koja se bave promovisawem muzike, a koja djeluju {irom Republike Srpske.

HOROVI najboqi ambasadori muzi~ke kulture RS
- [to se ti~e rezultata koje posti`u na{i muzi~ari na me|unarodnom planu, ~iwenica je da na{i mje{oviti horovi, po put “Je din stva“, “Srba di je“, Ka mer nog ho ra Isto~nog Sarajeva i “Bawalu~anki“ posti`u zapa`ene rezultate. Ne znam da li smo mi zaista svjesni koliko su horovi najboqi ambasadori na{e muzi~ke kulture i umjetnosti, posebno sa trenutnim rezultatima u inostranstvu - rekao je kompozitor Mladen Matovi}. Ono {to nedostaje muzi~koj kulturi kod nas, prema wegovim rije~ima su strukovna udru`ewa. - Ta udru`ewa bi trebalo da budu, kao i u svim razvijenim zemqama u svijetu, okosni ca ozbiqnog ra da i djelatnosti sa svojom produ-

kcijom, stavom i kritikom istakao je Matovi}. Prema rije~ima ovo dvoje mu zi ~kih zna la ca, mu zi ~ka scena kod nas na visokom je nivou, a muzi~ari ni`u uspjehe i na taj na~in predstavqaju Republiku Srpsku svijetu u najboqem svjetlu. Iz godine u godinu, situacija je sve boqa, tako da }emo mo`da jedne od narednih, muzici odati po~ast na wen praznik i u gradu na Vrbasu.

Festivali

Istorijat
Ideja za obiqe`avawe Praznika muzike nastala je u Francuskoj 1981. godine i od 1982. godine redovno se proslavqa u cijeloj Francuskoj prvog dana qeta. Od 1985. godine manifestacija dobija internacionalni karakter povodom Evropske godine muzike i ostale evropske zemqe po~iwu da obiqe`avaju ovaj praznik.

Kultura na Ko{utwaku
BEOGRAD - Festival “Forestfest“, koji ~ine muzi~ki, filmski, pozori{ni i spor tski pro gra mi, bi }e otvoren sutra (nedjeqa) na ski-stazi u Ko{utwaku, javio je Tanjug. Bogat osmodnevni pro gram obu hva ti }e ra di oni ce u umje tnos ti, filmu, muzici i igri.

Revija filmova

Japan u Beogradu
BEOGRAD - “Reviju japanskih filmova“ u Muzeju Jugoslovenske kinoteke u ~etvrtak uve~e otvorio je ambasador Japana To{io Cunozaki istakav{i da je to wihov na~in da se publici u Srbiji pru`i prilika da vide savremena ostva rewa iz te zemqe, ja vio je RTV. On je izra zio nadu da }e beogradska p u bli ka na ovaj na ~in boqe upo zna ti kul tu ru Japana. Filmovi }e biti premijerno prikazani u Beogradu, a u svijetu su bili na mnogim zna~ajnim festivalima i osvojili brojne nagrade.

Narodno pozori{te iz Beograda

Jubilarni broj ~asopisa “Nova Zora“ pred ~itaocima

Premijera “Ukro}ene goropadi“
BEOGRAD - Balet “Ukro}ena goropad“ u koreografiji i re`iji Krunisla va Si mi }a bi }e pre mi jer no izveden na Velikoj sceni Narodnog pozori{ta 25. juna, javio je Tanjug. Pomo}nik upravnika Narodnog pozori{ta Bo`idar \urovi} istakao je da se u ovoj ku}i veoma raduju {to se jubilarna 140. sezona, koja se bli`i kraju, zavr{ava premijerom. - Prije ne{to vi{e od mjesec dana imali smo premijeru dva izvanredna jedno~ina baleta mladih koreografa “Interval“ Zorana Markovi}a i “Viva la Vida!” Aleksandra Ili}a koja igra~i rado igraju, a publika sa zadovoqstvom gleda, pred nama je balet ve} osvedo~enog zrelog autora Simi}a - rekao je \urovi}.

Kwi`evnost i rat
BILE]A - Iz {tampe je iza{ao dvobroj 20/21 ~asopisa za kwi`evnost i kulturu “Nova Zora“, ~iji su po kre ta ~i i iz da va ~i odbo ri Srpskog prosvjetnog i kulturnog dru{tva “Prosvjeta“ iz Bile}e i Gacka, u kome su, na 520 stranica, {tampani prilozi oko 80 autora. Kroz vi {e od 30 po vre me nih i stalnih rubrika u ovom broju “Nove Zore“ pi{u ugledni kwi`evnici, istori~ari i kulturni radnici poput Dobrice ]osi}a, Mome Kapora, Matije Be}kovi}a, Rajka Petrova Noga, Milorada Ekme~i}a, Milo{a Kova~evi}a, Vojislava Maksimovi}a, Nikole Kusovca i drugih. Glavni i odgovorni urednik ~asopisa Radoslav Brati} posebno ukazuje na blok priloga o aktuelnom stawu srpskog jezika danas, kao i na pri lo ge vi {e auto ra o te mi “Kwi`evnost i rat“. U kulturnoj hronici, na vi{e od 25 stranica, ~asopis donosi {estomjese~ni pregled najzna~ajnijih kulturnih doga|a ja u se dam op {ti na is to ~ne Hercegovine, o ~emu pi{e poznati hercegova~ki novinar i hroni~ar Mi{o Kisi}. [. A.

28 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka
GRADSKI VODI^

6

dje~aka

2

djevoj~ice

Problemi stanovnika mjesne zajednice Ada

U ovoj godini nije planirana gradwa {kole. Istina, ona je predvi|ena Regulacionim planom ali nikako da se obezbijede sredstva, rekao Dejan Kusturi}
PI[E: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com

[kola samo na papiru
NASEQE se {iri a nema {kolu

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044

prevoz
Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

Jedan od najve}ih problema mje{tana mjesne zajednice Ada, jeste taj {to u ovom nasequ ne postoji {kola pa su |aci primorani da pu tu ju ili idu pje {ke na nastavu u poprili~no udaqene {kole na Star~evici i Vrbawi. Predsjednik savjeta MZ Ada Dejan Kusturi} rekao je da se od 600 do 700 mali{ana iz ovog naseqa {koluje u O[ “Branko Radi~evi}“ i O[ “Stanko Rakita“. - U ovoj godini nije planirana gradwa {kole u na{oj mje snoj za je dni ci. Re gu la ci onim pla nom je predvi|eno gdje {kola treba da se nalazi, ali nikako da se obe zbi je de sred stva za wenu izgradwu - ka`e Kusturi} i dodaje da bi bilo dobro da se ovaj pro blem ri je {i u {to kra }em vre menskom periodu, kako bi se ti me ri je {i le mu ke ma li {a na ko ji zna ju dne vno da pre|u i po par kilometara. Mje {ta nin MZ Ada Vi do sav Le ti} re kao je da je ovo je di no na seqe na podru~ju

Ada ima sve urbaniji izgled

FOTO: G.[URLAN

Bawe Luke koje nema {kolu za osnovno obrazovawe. - U~enici prilikom puto vawa u Vrbawu pre la ze prugu i put i time je ugro`e na wiho va bez bje dnost, po{to ima djece koja imaju sedam godina. Ona jo{ nisu u stawu da paze sama na sebe u saobra}aju - ka`e Leti}. On na gla {a va da ima roditeqa koji moraju da vode djecu u {kolu na Star~evi cu i Vrbawu, i tom prilikom moraju da pla}aju auto bus ku kar tu i sebi i djeci.

- Izgradwom {kole smawila bi se ugro`enost djece, a i roditeqi ne bi imali to li ke tro {ko ve ko li ke imaju sada - isti~e Leti} i dodaje da je ovo naseqe postalo gusto naseqeno i da bi bilo dobro da se ve} jednom izgradi {kola i time rije{i najve}i problem.

\ACI putuju na Star~evicu ili Vrbawu
Na ~el ni k Odjeqewa za dru{ tve ne dje la tnos ti u Admi nis tra ti vnoj slu `bi gra da Qiqana Ra do va no vi}, re kla je da je u to ku priprema urbanisti~ko-tehnikih uslova za izgradwu ove {kole. - Up i sno po dru ~je za u~enike u MZ Ada je O[ “Bran ko Ra di ~e vi}“ na Star~evici. Vlada Re-

publike Srpske je odobrila oko 1.500.000 maraka za pro{irewe ove {kole, tako da }e se ri je {i ti pro blem prostora i mo}i da smjeste svi u~enici - rekla je Radovanovi}eva. Ona je potvrdila da u se toku ove godine ne}e pristu pi ti iz gradwi {ko le u nasequ Ada pa su mje{tani ogor~eni zbog toga. - Mi pra kti ~no ne do bi ja mo ni {ta s ti me {to }e se pro {i ri ti O[ “Bran ko Ra di ~e vi}“. Mo ja djeca i daqe moraju da putuju do {kole nekoliko kilometara. Imam dva {kolarca

u ku}i - jedan }e na jesen u ~etvrti, a jedan u prvi razred. Supruga ili ja moramo da ih vo di mo u {ko lu svaki dan, a oboje smo zaposle ni. Ka da ne ma mo mo gu }nosti, molimo kom{ije da ih vo de. To je za is ta ne sno{qivo - ka `e sta no vnik Ade Bo`idar Simi}. Trebalo bi re}i i to da je u mjesnoj zajednici Ada iz gra |e no ne ko li ko stam be nih zgra da, te da to po dru ~je po pri ma sve ur ba ni ji iz gled. Me |u tim, {ko la na tom po dru ~ju }e za sa da os ta ti sa mo ne do sawan san.

[EST NASEQA
U O[ “Branko Radi~evi}“ idu djeca sa Star~evice, zatim iz naseqa: Veseli brijeg, Rebrovac, Ada, Vrbawa, te dijela Debeqaka. - Ovu {kolu poha|a oko 1.500 |aka i nastavu slu{aju u tri smjene - ka`u u {koli i dodaju da }e weno pro{irewe olak{ati i u~enicima i nastavnicima daqi rad.

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

U~enici `ele nastavu u svom nasequ

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS PALAS REVIJA FILMOVA HOTEL ZA PSE - komedija 20. i 21. jun u 16 ~asova VIKI KRISTINA BARSELONA - 20. jun u 18.30 ~asova AN\ELI I DEMONI - 20. jun u 21.15 i 21. jun 18.30 ~asova MILIONER SA ULICE - 21. jun u 21.15 ~asova BEOGRADSKI FANTOM re`ija: Jovan Todorovi} uloge: Milutin Milo{evi}, Marko @ivi}, Radoslav Milenkovi}, Goran Radakovi}, Boris Komneni} termini: 19, 20.45 i 22.30 ~asova TERMINATOR: SPASEWE re`ija: McG uloge: Kristijan Bejl, Sem Vortington termini: 18.15, 20.30, 22.45 ~asova i vikendom u 16 ~asova EKV - KAO DA JE BILO NEKAD re`ija: Du{an Vesi} uloge: Dragi{a Uskokovi}, Ivan Fece, Ivan Rankovi}, Marko Milivojevi}, Tawa Jovi}evi} termini: 18.55 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Trapisti~ka opatija Marija Zvijezda u Bawoj Luci 1869-2009 NARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA REPUBLIKE SRPSKE Metodi~ka izlo`ba studenata Akademije umjetnosti i u~enika osnovne i sredwe {kole, izlo`ba otvorena do 26. juna DJE^IJE POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE Uspavana lepotica, @ivomir Jokovi}, 21. jun u 11 ~asova BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR TVR\AVA KASTEL “Neofest” do 21. juna MUZI^KI PAVIQON Izbor za MISS MAXI STILL KIDS, 24. jun MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka Muzeja RS “Od praistorije do savremenog doba“ i multimedijalna izlo`ba “Jasenovac“ LTG GALERIJA Izlo`ba crte`a i akvarela Ismara Mujezinovi}a GALERIJA UDAS Izlo`ba Udru`ewa likovnih umjetnika TON Fo~a do 30. juna

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 29

Tr`nica
crveni luk 1 - 1,50 bijeli luk 5-7 krompir 0,50 - 1,50 mrkva 2,50 - 3 kupus blitva karfiol paprike 0,50 - 0,70 2 - 2,50 3 - 3,50 2-3 tikvice pasuq paradajz krastavci 0,50 - 1 3-5 1,50 - 2,50 0,80 - 1,00 orasi naranxe gro`|e jabuke 13 - 16 2 - 2,50 4-7 1-2 banane limun kivi maline 1,80 - 2 2,50 3,50 5

Stanovnici Drago~aja ~ekaju na izgradwu pje{a~kih staza

GRADSKE VIJESTI

Prvo kanalizacija pa novi trotoari
Predsjednik Savjeta MZ Drago~aj Qubinko Ostoji} istakao je da se nastavak radova o~ekuje tokom ove godine kada }e se raditi kanalizaciona mre`a

Besplatan prevoz za Dugu Wivu
Administrativna slu`ba grada Bawa Luka obavje{tava gra|ane da }e u nedjequ, 21. juna ove godine, biti organizovan besplatan prevoz za Dugu Wivu kod Modri~e, gdje }e biti obiqe`ena 17. godi{wica proboja koridora. Polazak autobusa zakazan je u osam ~asova iz Vidovdanske ulice - sa stare autobuske stanice. Autobusi }e po zavr{etku proslave vratiti putnike na polaznu stanicu. Naime, proboj Koridora - Vidovdan, uvr{}en je u Program obiqe`avawa zna~ajnih istorijskih doga|aja u 2009. godini odbora Vlade Republike Srpske za wegovawe tradicije oslobodila~kih ratova. V. K.

Folkloristi odr`ali humanitarni koncert
U okvi ru In ter na ci onal nog fes ti va la fol klo ra “Du kat fest“ na Gradskom stadionu u petak nave~e odr`an je humanitarni koncert ~iji je prihod upla }en za li je ~ewe dje~aka Vladimira Simi}a. Nastupili su ansambli iz: Rusije, Letonije, Poqske, Kine, Bugarske, Trebiwa, Gr~ke, Srbi je i Hrvatske. U~e sni ci ove smo tre
U Drago~aju neophodni novi trotoari PI[E: VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com FOTO: GLAS SRPSKE

prije toga predstavili su u petak svim zainteresovanim Bawolu~anima suvenire i kulturu svojih zemaqa. - Svaki ansambl imao je svog pre vo di oca ko ji, je obja{wavao zainteresovanim kako i odakle dolaze na{i gosti, te wihovu kultu ru i obi ~a je - re kla je di re ktor ka In ter na ci onal nog fes ti va la fol klora Natalija Trivi}. M. Mi.

Na podru~ju mjesne zajednice Drago~aj tokom ove godine najvi{e pa`we }e se posvetiti modernizaciji puteva i izgradwi kanalizacione mre`e u okviru koje }e se pristupiti i izgradwi trotoara. Predsjednik Savjeta MZ Drago~aj Qubinko Ostoji} is ta kao je da su mje {ta ni nezadovoqni stawem u kome se nalaze postoje}i trotoari i tra`e izgradwu novih. Prema wegovim rije~ima problem sa kanalizacijom, koji je prisutan unazad nekoliko godina, izazvao je pre kid iz gradwe pla ni ra nih tro to ara na po dru ~ju centra Drago~aja. - Zbog propusta u planovima izvo|a~a radova prije dvije godine, obustavqena je izgradwa trotoara jer tim pla no vi ma ni je bi la pre -

dvi|ena izgradwa kanalizacione mre`e na istoj lokaci ji. Da ne bi ka sni je mo ra li te is te tro to are prekopavati zbog kanalizacije, odlu~eno je da se radovi za us ta ve - is ta kao je Ostoji} i dodao da se nastavak radova o~ekuje tokom ove godine nakon usvajawa regulacionog plana MZ Drago~aj. Os to ji} je, po red pro blema sa trotoarima, napome nuo da se na po dru ~ju Drago~aja velika pa`wa posve}uje obnovi postoje}ih i izgradwi novih puteva. - Ka da su u pi tawu lo kal ni pu te vi, u na re dnom periodu planirano je da se pristupi modernizaciji lokal nih pu te va na di oni ci Rami}i - Savi}i, Tadi}i Osoje i putnog pravca Barlovci - Ceri}i u du`ini od 1.000 me ta ra za {ta su iz dvojena sredstva od 136.000

U PLANU obnova dva mosta
- Za izgradwu mosta u Rami }i ma kod pru ge, ~e ka se samo usvajawe regulacionog plana, a u centru Drago~aja zbog ma le vi si ne mos ta i poplava, mora}e da se obnovi pos to je }i ili iz gra di novi - rekao je Ostoji}.

SNABDIJEVAWE VODOM
Qubinko Ostoji} je istakao da je stawe sa snabdijevawem vodom na podru~ju MZ Drago~aj zadovoqavaju}e, i saop{tio da }e se tokom ove godine uraditi vodovodna mre`a na nekoliko pravaca. - To je krak od Rami}a do Barlovaca kroz Savi}e i u zaselku Lipovac, tako da }e sporna ostati jedino ulica pored katoli~ke crkve zakqu~io je Ostoji}.

FOTO: M. RADULOVI]

maraka - naglasio je Ostoji} i podsjetio da je pro{le godine asfaltirano 9,5 kilometara puta. Po red to ga, ra di }e se odre |e ne ko re kci je na dva postoje}a mosta koja trenutno ne zadovoqavaju potrebe stanovnika.

Prema Ostoji}evim rije ~i ma, u na re dne dvi je do tri godine planirana je izgradwa vrti}a na podru~ju MZ Drago~aj, ~ime }e se rije {i ti pro blem dje ~i jeg smje{taja, a ~lanovi Savjeta tra`i}e i izgradwu zubarske ambulante. - No vim re gu la ci onim pla nom pre dvi |e na je iz gradwa vrti}a i nadam se da }e se, nakon usvajawa istog, pristupiti izradi planske dokumentacije - rekao je Ostoji} i dodao da }e se povodom obiqe`avawa 60 godina fudbalskog kluba iz Drago~a ja obno vi ti igra li {te koje koriste i u~enici lokalne osnovne {kole.

Standardi ISO 9001:2008 se po{tuju

Predstavnici sertifikacione ku}e “Lloyd,s register“, kancelarija u Beogradu, po~etkom juna ove godine obavili su redovnu godi{wu kontrolu sprovo|ewa Sistema menaymenta kvalitetom u Administrativnoj slu`bi grada Bawa Luka. Naime, grad Bawa Luka je od 2004. godine nosilac sertifikata iz domena upravqawa kvalitetom po standardu ISO 9001:2000. Eksperti iz “Lojda“, po obavqenoj kontroli, konstatovali su da je sistem upravqawa kvalitetom adekvatan, pra vil no im ple men ti ran i ispuwava zah tje ve uspos tavqene dokumentacijom Sistema menaymenta kvaliteta i novom verzijom standarda ISO 9001:2008. - Zahtjevi standarda ISO 9001:2008 se po{tuju, {to je provjereno tokom nadzorne posjete - saop{teno je iz “Lojda“. D. K.

Te{ko mimoila`ewe na mostu u Drago~aju

PA@WA
Bez struje nekoliko naseqa
Zbog radova “Elektroprenosa“ u nedjequ }e u periodu od osam do 16 ~asova do}i do prekida u snabdijevawu potro{a~a elektri~nom energijom na podru~ju nekoliko naseqa, a to su: Bukvalek, Han Kola, Rekavice - Krupa, Karanovac, Dobrwa - Kne`evi}i i Stri~i}i. V. K.

MATI^NI URED
Ro|eni:
David Vesi}, sin Ranka i Savke; Pavle Kudri}, sin Milomira i Zorice; Vi ktor Bre be ri na, sin Mio dra ga i Ta tja ne; Di no Adi lo vi}, sin Igo ra i Hir mi se; Uro{ Krne ti}, sin Mi la na i Li di je; Martina ^igoja, k}i Branka i Rade; Ogwen Jungi}, sin Darka i Dijane; Jovan Vujan~evi}, sin Zorana i Dani je le; \or |e Ke re zo vi}, sin @eqka i Ivane; Lazar Golubovi}, sin Mladena i Zorice; Matea Javorac, k}i Dejana i Sande.

30 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

ILIRSKA PISMA PISMO [ESNAESTO (Mirnodopske slike Crne Gore u ratno doba - II)

(16)

ARTUR XON EVANS

Cijelo selo ustalo protiv turskih upada
ge za no{ewe tereta, kod wih se vidi ono {to se mo`e o~ekivati samo kod devojaka i mla|ih `ena: sve imaju pravilne noge, i ka da su bez te {kih bre me na, ko li ko ja znam, s wihovim dostojanstvenim dr`awem se ne mo`e takmi~iti niko u Evropi. Vi so ka i ve li ~an stve na, ba{ kao i wihovi mu{karci, svaka crnogorska `ena, pri prolazu kroz cetiwsku ulicu, kre}e se upravo kao da imitira ponosit hod! I, zaista, ovde je svaka `ena ro|ena kraqica, a svaka devojka ro|ena princeza. Crnogorska knegiwa je mnogo voqena. Wene su ~ari me{avina karakteristi~ne italijanske i slovenske lepote. Ona je jedna od retkih evropskih princeza koja te{ko da pre pu {ta zla tnu ja bu ku na {oj budu}oj kraqici. Ostaje kod ku}e, u svom ma lom dvor cu, kao do bra su pru ga ~i ji je mu` na ra ti {tu i ne pri ma ni ko ga sem slu`benih li~nosti. Knegiwa ima sedam malih k}eri. Sada se dve vaspitavaju u Petrogradu. A sin Da ni lo no si ime naj ve }eg iz svoje dinastije. De~ku je sada tek {est i po godina i ve} se priprema za put kojim treba da ide. Sa malom pratwom perjanika - tako se zove crnogorska garda - on odlazi u lov, kroz grmqe kojim je obraslo kamewe okolo Cetiwa. Naoru`an je pu{kom, koja je prilago|ena wegovim malim rukama. Vrlo se retko vra }a bez ne kog ulo va, ko ji po ka zu je kao trofej svoga sporta. sta re {i ne crno gor skih oblas ti. Ve} su pro {li da ni wiho ve akti vne slu `be, i oni su ostali kod ku}e da sude narodu u odsutnosti doma}ina. Ni{ta ne prevazilazi ozbiqno dostojanstvo ovih qudi. U sve~anom patrijarhalnom odelu sede ovde, obavqaju}i neku vrstu vrhovne vlasti nad svim okolo. ^ovek se mora povratiti natrag za dvesta godina da bi na{ao wima sli~ne kod “senata kraqeva“.

Ovde u Cetiwu i u drugim mestima u unutra{wosti potpuno je mirno. Ratnici su na granici i paze na Albaneze kod Podgorice, opsedaju Nik{i}, ~uvaju severni prolaz kroz klanac Dugu od neredovnih muslimanskih trupa iz Bosne i Hercegovine, koje su sakupqene da pomognu opsednutom garnizonu. Sve je mirno. Pored svega, ~ovek vidi puno dokaza o te{ko}ama, koje veselo podnosi ovaj mali hrabri narod. Ono malo qudi {to se sretne ide sa {takama. Mu{ke radove obavqaju `ene i deca i mogao bih re}i da je to upravo kowski rad! Na planinskim putawama prolazite pored `ena pod bremenima topovskih granata. Samo jedno selo je dovoqno da pru`i dobru sliku Crne Gore u sada{wem momentu.

Kapetanova presuda
Na Wegu{ima sam se upoznao sa kapetanom nahije. Sedeo je pored puta, pred koli bi com ko ju su na zi va li ka fa nom. Verovatno da on na ovom svetu nema vi{e bo gat stva od en gles kog poqo pri vre dnog ra dni ka, ali je u wego vom dr`awu bi lo ne~ega kraqevskog. To je bio stric vladaju}eg kneza. Za vreme mog boravka ovde neke su `ene napale mu`a jedne od wih. Katkada one mogu biti sva|alice, kao {to mogu biti i kraqice! Priveli su ih na su|ewe kod kapetana. Dokaz je bio jasan. Kapetan je izvr{io svoju sudijsku du`nost i kaznio ih “zatvorom“. Kao zatvor slu`ila je razru{ena kolibica, i tu su tri `ene zatvorene u dru{tvu praseta, koje je redovan stanovnik ove odaje! Zamislite sada ponositog kapetana kako sedi malo podaqe na svojoj gruboj senator skoj sto li ci i za do voqava svo je en gles ke gos te la ga nim pi tawima, otpu {taju}i povremeno dimove iz svog ~ibuka dugog pune ~etiri stope! Na{ potpuno patrijarhalni mir iznenada je poremetio dola zak uzbu |e ne li ~nos ti u evrop skoj no{wi. ^ovek je dotr~ao me|u nas i pitao odlu~nim tonom: “Gde je kapetan?Da li me vi, kapetane, ~ujete? [ta vi mislite o zatvarawu onih `ena u sviwcu? Umesto da ste ih poslali da nam donesu drva za bolnicu vi ste ih zatvorili!“ [kolska zgrada, preo bra }e na u bol ni cu, na la zi la se preko puta i pred wom se videla dobra gomila naslaganih drva. Prema tome, nije se videla neka opravdana osnova za ovo potra`ivawe. (Nastavi}e se)

Jednog dana u Wegu{ima {kola je pretvorena u bolnicu, a crkva preobra}ena u magazin za pu{~ane metke. Selo je imalo pet stotina stanovnika, a sada ih je tri stotine u ratu! Kakvi su `ene i djeca? Nevjerovatna je wihova snaga! @ena obi~no i redovno nosi breme od trideset kilograma. Pod wim putuje cio dan, preko planinskih visina, od Kotora do Cetiwa, i izdr`i, bez obzira na vrijeme, iz dana u dan, ~itavu godinu...

@ene nose glavni teret
Onog dana u Wegu{ima video sam gde je {ko la pre tvo re na u bol ni cu,a crkva preobra}ena u magazin za pu{~ane metke. Pitao sam koliko qudi ima selo i re~eno mi je da ih je pet stotina. “A koliko ih je sada u ratu?” “Tri stotine pedeset.” Ali kakvi su `ene i deca! Neverovatna je wihova snaga! @ena obi~no i redovno no si bre me od tri de set ki lo gra ma. Pod wim putuje ceo dan, preko planinskih visina, od Kotora do Cetiwa, i mnoge izdr`e, bez obzira na vreme, iz dana u dan, ~itavu godinu. Osim ove neverovatne sna-

^ARI CRNOGORKE su mje{avina karakteristi~ne italijanske i slovenske qepote
Tek sam ju~e video maloga kneza kad se vra}ao sa takvog izleta u pratwi stasitih stra`ara. De~ko je visoko i pobedonosno dr`ao neku pti~icu. Knegiwa i wegove sestre pohitale su do ba{tenske kapije u susret svome lovcu. Videlo se da de~ku wihovi poqupci nisu ispod dostojanstva. Od qudi ko ji su os ta li ov de na ju padqivija je nekolicina ozbiqnih senatora - kapetana nahija. Tako se nazivaju

Teror
Izabrana pisma Artura Xona Evansa, kao putopisca i istra`iva~a na Balkanu, su wegova saznawa o ilirskim provincijama posebno o te{koj 1877. godini. Autor govori o `alosnom stawu u Bosni, nasiqu, o bijedi izbjeglica, okrutnosti Austrougara, o pobunama u ovda{wim pokrajinama, o “gerilskim operacijama izme|u Turaka i pobuwenika“.

P

20. jun 1756. godine

20. jun. 1836. godine

21. jun 1842. godine

Ugu{eni britanski vojnici
1756 - Tokom no}i u }eliji tamnice - koja je poslije toga postala poznata kao “crna rupa Kalkute“ - ugu{ila su se 123 od 146 uhap{enih britanskih vojnika. Britance je u }eliju veli~ine 4,5 sa 5,5 metara bacio lokalni indijski gospodar Navab od Bengala, ~ije su snage prethodno napale i porazile britanski garnizon, u namjeri da sprije~e britansku Isto~noindijsku kompaniju da u Kalkuti izgradi sistem vojnih fortifikacija. To je bio te`ak sukob izme|u okupacionih britanskih snaga i Indijaca.

Umro sve{tenik jakobinac
1836 - Umro je francuski revolucionar i sve{tenik Emanuel @ozef Siejes, nazvan “patrijarh revolucije“, jedan od vo|a Francuske revolucije i osniva~a Jakobinskog kluba, koji je 1799. odigrao kqu~nu ulogu u dr`avnom udaru kojim je vlast prigrabio Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao ~lan kluba Fejana, koji je zastupao na~ela ustavne monarhije. Bio je prevrtqiv u politici i zauzimao je istaknute polo`aje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu jakobinske diktature. U bro{uri “[ta je tre}i stale`?” izlo`io je svoje politi~ke stavove. 1842 - Beogra|ane koji su do{li da vide predstavu “Apoteoza besmrtnog Kara|or|a“ \or|a Maleti}a, kojom je trebalo da bude obiqe`ena 25. godi{wica smrti vo|e Prvog srpskog ustanka, na vratima zgrade u kojoj je zakazana premijera zateklo je obave{tewe: “Po naredbi

Pa{a zabranio pozori{te
~estitog pa{e, zakazana predstava ne}e se odr`ati zato {to se u woj mije{aju Turci i Srbi“. Predstava je prikazana 1847. u “Teatru kod jelena“ i do`ivjela je veliki uspjeh. Pa{i se nije svidjelo ni to {to je u predstavi Kara|or|e ozna~en besmrtnim u srpskom narodu.

OGLASI

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 31

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem ku}u u Sremskoj Mitrovici ili mijewam za stan uz doplatu za Bawu Luku. Cijena 20.000,00 evra, tel. 00381/63/7025878. Prodajem zao~etu ku}u u Batajnici kod Beograda - hitno, tel. 38766 420185, 066/420-185. Prodajem dvije ku}e sa poslovnim prostorom 400 m2, na jednoj parceli, licem okrenutim prema glavnoj cesti, ul. Put srpskih branilaca 95, Dervi{i, B. Luka, tel. 065/467412; 065/686-290. Prodjam ku}u, visoka prizemnica, povoqno, useqiva sa grijawem, Lau{ U`i~ka 30, tel. 051/280-116. IZDAVAWE Izdajem ve}u ku}u sa gara`om na Tranzitu, preko puta ^ajaveca, tel. 065/070-544. Izdajem prazan stan 60 m2, sprat ku}e, sa ve}im balkonom i gara`om, Podgrme~ka 40, Lau{, tel. 280-028; 280-632. Izdajem ku}u na moru 200 m od pla`e u Pirovcu kod [ibenika, tel. 063/538-432; 00385/98-191-7263. Prodajem 86 m 2 prodajnog poslovnog prostora + 20 m2 skladi{nog prostora, novogradwa, ul. Srpska, tel. 065/511-121. IZDAVAWE Izdajem razra|eno stovari{te gradevinskog materijala u Trnu na glavnoj cesti sa svim prate}im objektima, tel. 38765539888. Izdajem poslovni prostor u Bawoj Luci povr{ine 21 m2, pogodan za vi{e namjena, naseqe Sunce., tel. 38765561365. Izdajem poslovni prostor povr{ine 220 m2 u krugu tvornice obu}e “Bema” ul. Pere Krece bb, tel. 065/768-246; 000001 G. Izdajem poslovni prostor povr{ine 18 m2 ul. Branka Mora~e br. 1 (blizu Zelenog mosta) mo`e za razne namjene ima dokumentaciju, tel. 051/461-613. Fabrika ko`a Lau{ - Kara|or|eva 386 Bawa Luka izdaje skladi{ni prostor povr{ine 200 500 m2, tel. 065/523-650. U strogom centru grada na drugom spratu izdajem dvosoban namje{ten stan sa centralnim grijawem, telefonom i kablovskom televizijom, tel. 051/ 304-357; 065/512-019; 000019 G. Izdajem poslovni prostor, kancelarija 17,5 m2 strogi centar Bawe Luke, klima, bezbjedonosni sistem, tel. 065/902-804. Izdajem poslovni prostor 22 m2 + magacin za sve namjene, upotrebna dozvola cijena 200 KM, tel. 282-106; 065/635-449. Izdajem poslovni prostor 22 m2 + magacin za sve namjene, upotrebna dozvola, tel. 282-106; 065/635-449. U centru Bawe Luke izdajemo veoma povqno dvije kacnelraije i 60 m 2 poslovnog prosotra, tel. 051/213-013; 065/567-436. Motocikli - “kawasaki” ZX-999RX niwa, 1987, sportski, vrlodobar, blackred, BiH table, hitno, 1.000 evra, Bawa Luka, tel. 38765518850. Prodajem kamper "fijat", 1990 g.p. Mo`e zamjena za gra|u ili mawe auto, tel. 387 65/513-897. Prodajem "nisan patrol 3.0", pre{ao 48.000 km, 2003. g.p., rollbarovi, nove gume ili mjewam za zemqu ili gra|u, tel. 387 65/513897. “Zastava” 128 - fiksno 350 KM, treba samo registracija, tel. 38765882511.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem doma}e ze~eve, cijena povoqna, tel. 38765668978, 051 381851. Prodajem armaturne mre`e, jelovu gra|u, betonske cijevi i ostali gra|evinski materijal povoqno, tel. 387 65/541-743. Dijabeti~ari, jeftino prodajem neupotrebqavanu pumpu za inzulin, tel. 38766610685.

ZAPO[QAVAWE
POTRA@WA
Momak 17 godina tra`i bilo kakav fizikalni posao, tel. 38766 460489. Cafe-bau “Miral” Lakta{i potrebna konobarica, plata 700 KM, stan, tel. 38766323935. Kafe-slasti~arni u centru potrebno osobqe, tel. 387 65/448058. @ena 33 godine tra`i posao u Mrkowi} Gradu, ~uvawe djece, pomo} starijim licima, tel. 38766 436801. Tra`im `enu za ~uvawe djeteta, tel. 065/695-644. Predstavni{tvo poznate kompanije, zbog izuzetne ekspanzije, tra`i ambiciozne, energi~ne, komunikativne saradnike sa podru~ja Bawe Luke i okoline, tel. 065/882209; 065/882-208. Ako imate od 20 do 50 godina, sredwu {kolu, automobil, `elite da radite, dobro zara|ujete, putujete i napredujete, pozovite, tel. 066/420-436. Iskoristite sebe i svoj automobil, potrebno 15 saradnika sa sredwom {kolom i deset saradnika sa VSS, iskustvo nije potrebno, tel. 065/882-209. Tra`ite posao-mo`ete po~eti odmah. O~ekujemo pouzdane, kreativne, ambiciozne, SSS i automobil, tel. 066/420-436; 065/882-209; 065/882-208. Gra|evinski tehni~ar sa du`im radnim iskustvom i licencom, tra`i posao u visokogradwi, projektnom birou u Bawoj Luci, tel. 066/497-802. Potrebni komercijalisti u svim gradovima. Rad na kompjuteru, tel. 0038163/893-5521.

USLUGE
OSTALO
Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma, 25 god. iskustva, tel. 387 65/773-852; 051/311-263. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 387 65/773-852; 051/311-263. Profesorika engleskog jezika drzi instrukcije svih nivoa znawa i vr{i prevod tekstova, tel. 38765879141. Prevod i ovjera dokumenata za {vedski i engleski; instrukcije za wema~ki, engleski, srpski za stran. tel. 38765337840. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara, rad na podru~ju Bawe Luke, Prijedora, Dubice, Prwavora, Dervente, Gradi{ke - 20 godina iskustva, tel. 38765952183. Vr{im usluge cijepawa drva hidrauli~nim cjepa~em, tel. 065/345-604. Ako `elite da vidite mitska bi}a, izmi{qenu prirodu, `ivotiwe i ~ovjeka putem crte`a, do|ite na izlo`bu 20.6. u 18. ~asova! Derventa, tel. 38765 725060. Ekskluzivne pozivnice i cvjeti}i za va{e vjen~awe, tel. 066/ 300-884. VKV moler, brzo, kvalitetno i povoqno, radi kompletan moleraj, tel. 051/482-249. Organizaciji "Dobri medo" potrebne odgovorne `enske osobe radi ~uvawa djece, na du`i period u Bawoj Luci, tel. 065/412-112. Radim sve vrste vodoinstalacije kvalitetno i povoqno, tel. 065/ 663-407. Dajem ~asove iz engleskoj jezika za osnovnu {kolu, tel. 065/229-182. Tra`im firmu za sanaciju svih radova u stanu (juli - avgust), tel. 065/610-169; 066/649-317. Kucam diplomske, magistarske, seminarske, maturske, kwige, molbe, `albe, tu`be, cijena A4/1,20 KM, tel. 065/938-401. Puwewe koverti u vlastitom domu zarada do 350 KM, tel. 065/ 334-459.

STANOVI
PRODAJA
Prodajem jednosoban stan u centru Bawe Luke, 46 m 2 , prvi sprat + gara`a, tel. 051/302-724. Prodajem stanove u ^elincu od 29 m 2 do 65 m 2 , nova gradwa, tel. 38765332828, 051 551 -332. Prodajem jednosoban stan 33 m2 u Boriku, Novice Cerovica 17, prizemqe, cijena 2.250 KM/m, tel. 38765831175, 051/304-647. Prodajem dvosoban stan, Bawa Luka, Centar, 64m 2 , tre}i sprat, pored Medicinskog fakulteta, tel. 38766240037. Bawa Luka - stan na Mejdanu, 51 m2, lo|a i podrum, tre}i sprat, useqiv, kompletno sre|en, veoma atraktivna lokacija 53.000 evra, tel. 38765161284. Prodajem dvosoban stan ul. @ivojina Mi{i}a 43 ili mjewam za garsoweru ili jednosoban, tel. 065/419-294. KUPOVINA Kupujem garsoweru - Bawa Luka ili ^elinac do 30.000 KM, tel. 38765797674. ZAMJENA Mijewam stan povr{ine 58 m2 za ku}u do 40.000 KM u blizini Bawe Luke uz doplatu, tel. 38766746717. Mijewam stan 75 m 2 u ul. \ure \akovi}a za Borik Bawa Luka, tel. 051/306-949. IZDAVAWE Bawa Luka, Centar, izdajem luksuzno namje{ten stan, tel. 38765034045. Izdajem stan 80 m 2 luksuzno opremqen u ul. K. Milo{a, cijena 250 evra, tel. 065/631-613. Izdajem garsoweru u Obli}evu kod Zelenog mosta, cijena 150 KM, tel. 065/900-474. Izdajem garsoweru, namje{teno Rosuqe, parking, kablovska, tel. 065/988-590. Izdajem namje{tenu garsoweru bli`e centru sa posebnim ulazom, tel. 051/216-786.

kod Tivta - povoqno, Anka i Tawa, tel. 0038267803617; 0038267566831. Izdajem u Vodicama dvosoban apartman, pet le`aja, cijena po danu 45 evra i dvokrevente sobe sa kupatilom po 20 evra do mora 500 m, tel. 00385955127955. Izdajem sobe i apartmane u Bijeloj iza hotela "Delfin". Voda nonstop, parking, klima, tel. 00382/ 88-683-379; 00382/69-079-527. Izdajem apartman na Viru, povoqno, tel. 066/279-400. Qetujte na prekrasnom mjestu ispod Splita. Podstrana, novogradwa, apartmani i sobe na spratu, pla`a ~ista sa dosta hlada, tel. 063/415-377; 00385/996746896. Izdajem ku}u u Pirovcu kod [ibenika 200 m od mora, tel. 063/538-432; 003859819117263.

LI^NI KONTAKTI
Udovac tra`i `enu do 60 g. kojoj nedostaje pa`wa i razumijevawe, we`nosti za qetovawe, prijateqstvo, qubav, mogu} brak, tel. 38765869208. Tra`im `enu od 25 do 35 godina radi braka. Dolaze i u obzir `ene sa djecom. Zovem se Miladin i imam 37 godina. @ivim kod Lakta{a, tel. 38766417479. Momak iz okoline Lakta{a 46 g. upoznao bi djevojku ili slobodnu `enu do 40 godina radi dru`ewa a mogu} i brak. Mo`e i SMS, tel. 38765765050. Mu{karac 39 slobodan i diskretan tra`i djevojku ili `enu za intimno dru`ewe. Samo SMS, tel. 387 66/179-725. Momak ozbiqan, zgodan, tra`i ozbiqnu djevojku za brak od 30 do 35 godina, po mogu}nosti da je iz okoline Prijedora, tel. 38765 391581.

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem placeve u Pavlovcu, ~etiri kilometra od Centra, tel. 38765483995, 051/272-237. Prodajem plac 800 m2 Prije~ani Bawa Luka, sve komunalije, urbanisti~ka saglasnost, tel. 387 65/846454. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, tel. 38765493216, 051-351-478. Prodajem pet dunuma zemqe u Bakincima. Struja, voda, potok, izvor. Pogodno za vikendicu i ribwak, tel. 38766264113, 051/581-948. IZDAVAWE Izdajem tri dunuma zemqe uz autoput preko puta "]ambele" struja, voda i kanalizacija na placu, tel. 063/560-311.

TURIZAM
IZDAVAWE
Izdajem apartman u Zeleniki (Crna Gora) na samoj obali, za period izmedju 20 juna i pocetak avgusta, tel. 38765909128, 051 380 250. Izdajem povoqno sobe i apartmane u Igalu, tel. 0038231335144. Apartman u Zaostrogu 100 m od pla`e - Vawa, tel. 0038521629041. ^isto more, privatna pla`a 50 m od apartmana, Radoviti (Krtoli)

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu sa centr. grijawem, poseban ulaz, TV, kablovska, upotreba kupatila i kuhiwe, tel. 065/346-260.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
Prodajem “mercedes” 124 250 D, 90 god, abs {iber, daqinsko-centralna, CD, alu feluge, u dobrom stawu, bijeli, cijena 9.200 KM, tel. 38765546398. Prodajem “mercedes” A 170 CDI, 2002. god, neocariwen, crni, alu to~kovi, ful oprema, u ekstra stawu, cijena 5.500 evra, tel. 38765 546398.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA
Prodajem stan na Lau{u 34 m2 jednosoban, prvi sprat, iza salona "Ardor", tel. 066/167-407.

Telefon:

32 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE
OSNOVNI SUD U BAWALUCI Broj:71 0 Ps 018932 08 Ps Bawa Luka, 26.5.2009. godine OSNOVNI SUD U BAWALUCI, po sudiji Dejanu Petri~i}u u pravnoj stvari tu`iteqa "Elmont "a.d. Bawaluka, protiv tu`enog "Paji} Co" d.o.o. Bawaluka, radi iseqewa i predaje u posjed na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku RS, objavquje sqede}i

OGLASI

OSNOVNI SUD U BAWALUCI BROJ:Ps 11 71 004436 03 Ps Dana: 3.7.2008. god.

OGLAS
TU@BA TU@ILAC: "BAWALU^KA PIVARA" AD BAWA LUKA, Slatinska br. 8 TU@ENI: "DOMINO-KOMERC" DOO BAWA LUKA, ul. Jovana Du~i}a 23 RADI: duga VRIJEDNOST SPORA: 17.693,25 KM Tu`ilac je bio sa tu`enim u poslovnim odnosima po osnovu kupoprodaje robe. Kako tu`eni nije izmirio svoje dugovawe u roku, tu`ilac je predlo`io da sud po sprovedenom postupku donese sqede}u PRESUDU OBAVEZUJE SE tu`eni "DOMINO-KOMERC" DOO BAWA LUKA da tu`iocu "BAWALU^KA PIVARA" AD BAWA LUKA isplati dug u iznosu 17.693,25 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 25.12.2003. g. pa do isplate uz naknadu tro{kova postupka, a sve u roku od 30 dana od dana pravosna`nosti presude, pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Tu`eni je obavezan da u roku od 30 dana od dana izvr{enog dostavqawa, a u skladu sa ~l.70 ZPP-a, sudu dostavi pismeni odgovor na tu`bu koji mora biti razumqiv i sadr`avati ozna~ewe suda, naziv pravnog lica, sjedi{te stranaka, predmet spora, sadr`inu izjave i potpis podnosioca. Odgovor na tu`bu je obavezan. Ukoliko tu`eni u ostavqenom roku ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu, sud }e, u smislu odredbe ~l. 182 ZPP-a donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presudu zbog propu{tawa) protiv koje nije dozvoqena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{we stawe saglasno odredbama ZPP-a. Dostavqawe tu`be }e se izvr{iti istovremenim objavqivawem i na oglasnoj tabli suda. Dostavqawe se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana nakon dana objavqivawa.

OGLAS
Dana 16.7.2008. godine tu`iteq "Elmont" d.o.o. Bawaluka podnio je tu`bu protiv tu`enog "Paji} Co"d.o.o. Bawaluka, radi iseqewa i predaje u posjed. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da preda tu`iocu poslovni prostor u posjed u prizemqu poslovnog objekta zvanog "zgrada Energomonta" u Bawaluci, ulica Kara|or|eva br.2, povr{ine 415m2, a koji se sastoji od skladi{ta, kancelarije i mokrog ~vora, koji poslovni prostor le`i na k.~. 850/4, neplodno-ekonomsko dvori{te i objekat pogonsko—poslovnog i servisnog centra za monta`erske djelatnosti "Energomont" sa prostorijama restorana i kuhiwe sa prate}im sadr`ajem, bez prostorija lakirnice u ulici Rudarskoj Bawaluka, povr{ine 9072m2, k.o. Bawaluka, dru{tvena svojina, z.k. ulo`ak 13024, sa upisanim pravom kori{}ewa u korist tu`ioca, sa 2400/10000 dijela, ~iji je tu`ilac vlasnik i posjednik, oslobo|en od lica i stvari u roku od 8 dana, pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Ukoliko tu`eni ne dostavi odgovor na uredno dostavqenu tu`bu, tu`ilac predla`e da sud donese presudu zbog propu{tawa. Obavezuje se tu`eni da nadoknadi tu`iocu tro{kove parni~nog postupka po odluci suda, u roku od 30 dana od dana presu|ewa, pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavqenom protekom roka od 15 dana, od dana objavqivawa ovog pismena u dnevnim novinama RS, i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavqene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da na osnovu ~l. 70 stav 1. ZPP-a RS tu`eni je du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumqiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositeqa (~l. 334 ZPP-a RS). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavqeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a RS). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~iwenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~iwenice, te pravni osnov za navode tu`enog. (~l. 71. stav 2. ZPP-a RS). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a RS). Kad tu`eni, kome je uredno dostavqena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{ewe presude zbog propu{tawa, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tawa), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a RS). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta.

OSNOVNI SUD U BAWALUCI BROJ: 11 71 Ps 009667 04 Ps DANA: 17. 6.2009. godine

OSNOVNI SUD U BAWALUCI BROJ: 11 71 Ps 004555 04 Ps Dana: 17.6.2009. godine

OGLAS
Kod Osnovnog suda u Bawaluci, tu`ilac "PETROL" AD PC Prijedor, zastupan po Advokatskoj firmi "SAJI]" o.d. Bawaluka, podnio je tu`bu protiv tu`enog "SVESLOVENSKI SABOR SRPSKIH ZEMAQA" Srpska Iliya, sada nepoznatog sjedi{ta, radi duga, v.s. 16.505,00 KM, proisteklog iz ugovora o zakupu. Kako je utvr|eno da se sjedi{te tu`enog ne nalazi na adresi koja je upisana kao sjedi{te tu`enog u sudskom registru, to se dostavqawe tu`be tu`enom i obavje{tewe o ovoj parnici ima smatrati izvr{enim na ovaj na~in, protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa u ovim dnevnim novinama, a u skladu sa ~l. 348 ZPP-a, tu`eni je du`an dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu, najkasnije u roku od 30 dana od izvr{enog dostavqawa tu`be.

TU@ILAC: "KRAJINA OSIGURAWE" AD BAWA LUKA TU@ENI: GP "KNEGRAD" AD KNE@EVO

POZIV
Za: GP "KNEGRAD" AD KNE@EVO Pozivate se kao stranka na glavnu raspravu za dan 2.9.2009. g. u 11 ~asova, pred ovaj sud u sobu broj 36/I. NAPOMENA: Stranke se upozoravaju na odredbe ~l. 97 ZPP-a, o prisustvovawu glavnoj raspravi, te se upozoravaju da ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, tu`ba }e se smatrati povu~enom, osim ako se tu`eni ne upusti u raspravqawe, a ako tu`eni ne pristupi na glavnu raspravu bez opravdanog razloga, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati u wegovom odsustvu.

Na osnovu ~lana 147. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovawu (Slu`beni glasnik Republike Srpske broj 30/07), Filozofski fakultet Pale

A.D. "PERU]ICA U STE^AJU" FO^A Datum: 18.6.2009. god. AKCIONARI: 1. IVANOVI] NOVICA 2. BLAGOJEVI] VASO Na osnovu ~lana 53. stav 2. Statuta A.D. "Peru}ica u ste~aju" Fo~a akcionari Ivanovi} Novica i Blagojevi} Vaso upu}uju

OGLA[AVA
JAVNE ODBRANE MAGISTARSKIH RADOVA 1. Kosti} Nata{a Socijalno-psiholo{ki faktori op{teg stava o vrijednosti zajedni~kog `ivota u Bosni i Hercegovini dana 26. juna 2009. godine u 13 ~asova, u amfiteatru Fakulteta 2. Irena Stani} Resursi prevladavawa stresa kod zdravstvenih radnika dana 29. juna u 13 ~asova, u amfiteatru Fakulteta Magistarske radove zainteresovana lica mogu pogledati u biblioteci Fakulteta svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova.

POZIV
Za Skup{tinu akcionara A.D. "Peru}ica u ste~aju" Fo~a na dan 17.7.2009. g. sa po~etkom u 14 ~asova u prostorijama A.D. "Peru}ica u ste~aju" Fo~a. Za skup{tinu predla`emo slede}i DNEVNI RED 1. Analiza i razmatrawe izvje{taja o poslovawu dru{tva od pokretawa ste~ajnog postupka do 31.5.2009. g. 2. Analiza i razmatrawe dostupnih izvje{taja o vo|ewu ste~ajnog postupka i zauzimawe stavova po tom pitawu. 3. Razmatrawe i planirawe poslovawa Dru{tva nakon okon~awa ste~ajnog postupka. 4. Razno. U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i u zakazanom roku zbog kvoruma, ponovqena sjednica }e se odr`ati istog dana u 18 ~asova, u istom prostoru sa istim dnevnim redom. AKCIONARI: 1. IVANOVI] NOVICA 2. BLAGOJEVI] VASO

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 33
Tu`no sje}awe na dragu

Tu`no sje}awe na radnog kolegu

Tu`no sje}awe na na{u

JECU
Tetka Zora \ur|evi} sa porodicom 000003 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu

JECU

JELENU [EVARIKA
Porodica ^egar 000028 A-1 G Dana 23.6.2009. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti moga dragog

MLADENA PAVI]A

Stric ^edo, strina Ru`a, Nikola, Sara, Iva i baka Stoja

000001 B-1 M Tu`no sje}awe na

ZORANA RADETI]A
U nedjequ, 21.6.2009. godine, posje ti }u wego vu vje ~nu ku }u na grobqu u Pe to {ev ci ma, po lo `iti cvije}e i upaliti svije}e. Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u na{im srcima. O`alo{}ena supruga Gordana 000020 A-4 G

Kolektiv Kablovske televizije Elta-kabel

B-5 F
Dana 21.6.2009. godine navr{ava se tu`na i bolna godina dana od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na dragog oca

ZORANA

JELENU (Vladimira) [EVARIKA

Sin Igor, snaha Dragana i unuka Mirjana 000021 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca

DRAGOMIRA BUBWEVI]A
U nedjequ, 21.6.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, dati godi{wi pomen i otkriti spomenik. Kako dani prolaze, sve vi{e nam nedostaje{, dragi na{ tata. Ponosni smo {to smo Te imali, beskrajno tu`ni {to vi{e nisi sa nama i zahvalni za svu qubav, dobrotu i razumijevawe koje si nam cijelog `ivota nesebi~no pru`ao. Tvoji najmiliji: supruga Nada, k}erke Karmena i Irena, unuk Stefan, zetovi Goran i Du{ko 000018 B-2 G
Tu`no sje}awe na mog voqenog dedu

S po{tovawem Porodica [ipka

ZORANA
Sin Jakov

000027 B-1 G
Tu`no sje}awe na dragog brata povodom 40 dana

000021 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog brata

MIROSLAV (Milana) MIRJANI]
21.6.2007 - 21.6.2009. Pro{le su dvije tu`ne godine od kako nisi sa nama. @ivimo sa tugom koju vrijeme ne lije~i i qubavqu koju smrt ne prekida. ^uva}emo vje~nu uspomenu na Tebe. Tvoja sestra Mira, zet Dragan, Igor i Danko 000024 A-6 G Dana 20.6.2009. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog oca, djeda, punca i brata

SLOBODAN VRAN^I] ZORANA
Tvoja plemenitost i dobrota vje~no `ive u nama. Brat Vitomir sa porodicom 00004 A-6 M Tu`no sje}awe na brata Tu`no sje}awe na brata Brat Stojan, snaha Amila i sinovac Goran 000022 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog djeda i svekra

DRAGU
Dragi deda, ja znam da Ti spava{ na nebu. Spavaj mirno, deda, ja }u te uvijek voqeti. Tvoj unuk Stefan 000018 A-2 G

SLU@BA ^ITUQA tel: 051 / 223 - 210

PREDRAGA (]etoje) VUJI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: k}erke Gordana, Grozda i Zora i brat ^edo sa porodicama 000002 A-6 M

SLOBODANA VRAN^I]A
Sestra Ravijojla sa porodicom 000004 A-1 M

SLOBODANA VRAN^I]A
Brat Uro{ sa porodicom 000004 A-1 M

OSTOJU PUZIGA]U
Milan, Dra{ko i Dragana 000025 A-1 G

34 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Tu`no sje}awe na direktora

GORANA MANDI]A
Kolektiv "Toplana" AD Bawa Luka B-7 F
Tu`no sje}awe na prijateqa i radnog kolegu Dana 20.6.2009. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog U subotu 20.6.2009. godine, navr{avaju se dvije tu`ne godine kako nas je prerano napustila na{a draga i nezaboravqena

MILUTINA KOVA^EVI]A
Kolektiv "Tr`nica" AD Bawa Luka A-8 F Nedostaje{ nam dragi na{ Tu`no sje}awe na supruga

SLOBODANA VRAN^I]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Tuga i bol ne mjere se vremenom ve} velikom prazninom koja je ostala u nama, a koju vrijeme nikad ne}e baciti u zaborav. O`alo{}eni: supruga Mirjana, sin Qubinko, snaha Slavica, k}erka Dragana, zet Goran, unu~ad Milko, Aleksandra i Dragan 000002 A-8 G Tu`no sje}awe na oca Tu`no sje}awe na dragog

MIROSLAVA MILOJEVI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu u Dowem Bukvaleku. Bila si nam sve, na{a qubav, sre}a i radost, pa }e{ zauvijek `ivjeti kao najdra`a uspomena u na{im srcima. Suprug Ranko, sinovi Milorad i Branko sa porodicama. 000003 A-8 G Tu`no sje}awe na na{u Posqedwi pozdrav Radinoj sestri

MI[O
@ivi{ u mislima Sne`e, Milenka, Sa{ke i Deje Krneta 000024 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu majku

OSTOJU PUZIGA]A
2007 - 2009. Supruga Jokica 000001 A-1 M Dana 20.6.2009. godine navr{ava se pet godina od smrti na{e drage

OSTOJU PUZIGA]A
2007 - 2009. K}erka Mira sa porodicom 000001 A-1 M Dana 20.6.2009. godine navr{ava se pet godina od smrti na{e drage

SLOBODANA
Svastika Nada sa porodicom 000003 A-1 G Dana 20.6.2009. godine navr{ava se pet godina od smrti na{e drage

JECU
Porodica Krajcer 000016 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu

QIQI
od prijateqica Amre, Mensure, Jasne i Cice. 00009 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog kuma

BORKU [U[I]
20.6.2003 - 20.6.2009. K}er ka Mioqka, zet Mi lan, unuka Qiqa i unuk Slavko 000027 A-2 G

BORKE [U[I]
Suprug Jevto [u{i} 000004 A-2 G

BORKE [U[I]
Sin Nenad [u{i} sa porodicom 000004 A-2 G

BORKE [U[I]
Sin \ura| [u{i} sa porodicom 000004 A-2 G

JELENU
S po no som i tu gom ~u va }e mo tvoj plemeniti lik Danka, Jelena i Vlado Ili} 000017 A-2 G

ZARETA PUHALCA
1999 - 2009. Kum Stojan Davidovi} sa porodicom 000018 A-2 G

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 35 In memoriam Povodom obiqe`avawa 30 godina mature u bawalu~koj Gimnaziji s tugom se sje}amo na{ih drugova

Dana 21.6.2009. godine u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u i dati godi{wi pomen

DRA[KO FILIPOVI] GORAN-BIMBO RADULOVI] DRAGAN MITRAKOVI] VEDRANA JAKIRLI] NEBOJ[A DRQA^A MARINKO GLUVI] @EQKO SAVI]
21.6.1982 - 22.6.2008.

JADRANKA ANTONI] @EQKO SAVI] IRENA CRKVEN^I] QIQANA VRANI] MARINKO [EVA ALEKSANDRA VASOVI] MILE DUGANYIJA TRIVUN MAGLOV
000002 B-1 G Generacija 1975/1979. 000002 B-1 G
Tu`no sje}awe na

Duga, te{ka i bolna godina dana, otkada na{eg jedinca sina i brata nema sa nama. Jedini na{, dugi su nam dani, a jo{ du`e crne no}i u kojima ~ekamo da }e{ nam u san do}i. Zauvijek tvoji otac, majka i sestra

Oti{ao si voqeni moj, duge su mi tamne no}i, samo na{a k}erka daje mi snage da izdr`im u samo}i. Ostala je velika qubavna uspomena zauvijek te vole tvoje k}erka i `ena.

00012 B-1 G
20.6.2009. godine navr{ava se 14 godina od smrti na{eg dragog

@EQKO SAVI] @EQKO SAVI]
Zauvijek }emo te pamtiti i voqeti dragi na{ zete. Porodica Petra{evi} 000002 A-1 G Puno nam nedostaje{ bi}e{ uvijek voqen i nezaboravqen u na{im rawenim srcima. Tvoj |ed Stojko, baba Gospova, stric Brane, strina Krsta, brat Qubi{a i sestra Jelena 000002 A-6 G

@EQKU SAVI]A
Porodica Gaji} 000002 A-1 G

@EQKO SAVI]
Sunce ne sija kao prije, niti su dani kao {to su bili. Oti{ao si i odnio sre}u, a ostavio do`ivotnu bol i prazninu. Tvoji tetka Jagoda, tetak Miroqub i sestre Jovana, Dajana i Martina 000002 A-3 G

MOM^ILA - MOME ( Milo{a ) SOKNI]A
Sa qubavqu i po{tovawem Supruga Pejka sa djecom A - 3 IP 002383

22. juna navr{ava se godina tuge

@EQKO SAVI] @EQKO SAVI]
Te{ka i duga godina dana otkako tetkino zlato nije sa nama. Tetka Petra i tetak Leko s porodicom 000002 A-2 G

Dana 21.6.2009. godine navr{ava se petnaest godina od iznenadne smrti na{eg dragog tate i supruga

@EQKO SAVI]
Do ju~e smo bili tako sre}ni, a danas smo u tuzi sami. Tetka Persa, bra}a Sr|an i Sa{a 000002 A-2 G

"Svakim nam danom sve vi{e fali{. Nikada te ne}emo zaboraviti i uvijek }emo te voqeti an|ele na{!" Tvoji baka Danka, ujak Radoslav, ujna Brankica i sestre Danina i Darija 000002 A-6 G Sje}awe Dana 21.6.2009. godine navr{avaju se tri godine od kako sa mnom nije moj dragi brat

VEQKA BRKI]A
iz Kukuqa Vrijeme prolazi, a tuga ostaje i zahvalnost za sve {to si u~inio za nas: supruga Bosiqka i djeca Radojka, Stana, Stevo, Dosta, Bogdan i Joka sa porodicama 000013 A-6 G Dana 22.6.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti moga dragog supruga

Dana 21.6.2009. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog

RATKA KR^MARA

PREDRAGA (Petra) \UKI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica \uki} 000001 A-8 G Tu`no sje}awe na dragu sestru Tu`no sje}awe na dragu sestru

DAMIR - DRAGAN (Vuka{ina) PERKOVI]
Sje}awe na tebe je dio mog `ivota u kojem }e{ mi zauvijek nedostajati! Tvoja sestra Nada Perkovi} 4/27 A-8 E Sje}awe na na{eg dragog Tu`no sje}awe na oca

U nedjequ, 21.6.2009. godine u 12 ~asova, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena supruga Stevka Kr~mar 000003 A-6 G Tu`no sje}awe na brata Sje}awe na dragog djevera

RATKA KR^MARA PETRA - BRACU DO[ENA DRAGOJLU - BEBU DOMAZET
Sestra Milena sa porodicom 000005 A-1 G 25.6.2007 - 25.6.2009. Wegove Dragica, Brana, Mirjana i Milena 000007 A-2 G

DRAGOJLU - BEBU DOMAZET
Brat Velimir sa porodicom 000005 A-1 G

ILIJU MAKSI]A
K}erka Gordana, zet Du{an, unuka Tatjana, unuk Mladen 000009 A-2 G

Brat Savo sa porodicom 000016 A-1 G

MILORADA KEKI]A
Snajica Drena 000010 A-1 G

36 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE Dana 20.6.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti dragog supruga, oca, brata i djeda
Dana 20. juna 2009. godine obiqe`i}emo godinu tu`nih dana od smrti na{e drage Dana 20.6.2009. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog

DRA@ENKA GAJI]A

GAVRE KNE@EVI]A
Tog dana u 10 ~asova odr`a}emo pomen na grobqu u Brestov~ini-Gradi{ka. Supruga Ranka, sinovi Marko i Dragan, k}erka Nada, brat Mirko, sestre Mileva i Du{anka, snahe Sawe i Gordana, unu~ad Jovo, Awa, Igor i Dragan i ostala rodbina 000030 B-2 M
U subotu, 20.6.2009. godine, navr{ava se {est mjeseci od prerane smrti mog voqenog supruga Dana 21.6.2009. godine navr{ava se 15 tu`nih godina od kako nisi sa nama na{ dragi sine Tu`no sje}awe na dragog brata

TAWE MILIDRAG
Tog dana u 12 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na porodi~nom grobqu Crkvice, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, kumove, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. S qubavqu i po{tovawem, porodica 4/28 A-8 E

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: majka Mira, brat Du{ko, snaha Branka i sinovac Luka 000009 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog

Dana 26.6.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

MIHAJLA
Sje}awe na tebe budi tugu i bol. Tvoja tetka Dragana Yombi} sa porodicom

MILORADA - PIDE PRLINE
Toga dana u 10 ~asova odr`a}e se {es to mje se ~ni po men na Gradskom grobqu u Lakta{ima. O`alo{}ena supruga Bo`ana 000021 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog oca i dedu

DRA@EN -DADO VUJMILOVI]
Ponosni smo {to smo te imali, s tugom u srcu uvijek si sa nama. Tvoji roditeqi: mama Slavica i tata Ostoja 000008 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog oca i dedu

DRA@ENA - DADU VUJMILOVI]A
Ostao si u svakoj mojoj misli, suzi i osmijehu... Tvoja sestra Sawa sa Jovanom 000008 A-2 G

000030 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog

MIHAJLA MILINKOVI]A
MIHAJLA
U nedjequ, 21.6.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Bijeli Potok, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Dani prolaze, a tuga je sve ve}a, a ti si sine bio tatina nada najve}a. Tvoj tata \uro, majka Qiqa, sestre Milica i Silvana, bra}a Milan i Miroslav 000029 B-1 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je iznenada u 84. godini `ivota preminula na{a draga supruga, majka, baka i prabaka Otkad te nema, dani su tu`ni i bolni Tetka Slavica ]urli}, Sla|ana i Branka 000030 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog

DRA@EN - DADO VUJMILOVI] MILORADA
K}erka Jelena, zet Dejan, unu~ad Kristina i Aleksa 000021 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

MILORADA
K}erka Gordana, zet Zoran, unu~ad Radmila i Danilo 000021 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog zeta

Vje ~no }e{ `i vje ti u na {im srcima. Kumovi Jungi}i 000008 A-1 G Tu`no sje}awe na velikog prijateqa

MIHAJLA
Go di na je pro {la, ne mo gu da shvatim, a za tobom Mihajlo vje~no }u da patim. Tetka Dobrila Li~ina sa porodicom 000030 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog

MILORADA
Zoran Abutovi} sa porodicom 000016 A-1 G Tu`no sje}awe

MILORADA
Punica Mira, {urjak Mi}o i Slavica 000021 A-1 G Tu`no sje}awe

ZEKU
Porodica Gaji} 000006 A-1 G Tu`no sje}awe na jedinog sina

RU@ICA (Obrada) LALI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 20.6.2009. godine, u 13 ~asova na Perduvovom grobqu. O`alo{}eni: suprug Vukolaj, k}erke Mirjana i Veselka, zetovi, unu~ad i praunu~e te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi

DU[AN AMIYI]
20.6.2007-20.6.2009. K}erka Swe`ana, zet Dra{ko i unuk Nemawa 000022 A-1 G Tu`no sje}awe na na{eg brata

DU[AN AMIYI]
20.6.2007-20.6.2009. Supruga Radmila 000022 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenog

ZORANA PARTALA
Otac Bo{ko 000011 A-1 G Tu`no sje}awe na Tu`no sje}awe na na{eg voqenog sina

000017 A-8 G

MIHAJLA
Postoje tragovi koji se ne bri{u, sje}awa koja ne blijede, rane koje ne zarastaju i patwa koja nema odgovora. Tvoja sestra @aklina i Radoslava Dragojevi} 000030 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

DU[ANA AMIYI]A
2007-2009. Tu `ne go di ne pro la ze, a sje }awa ostaju. Tvoje sestre Bosa i Stojanka 000004 A-2 G

ZOKU
Stric Mo mo, stri na Mi le na, brat Dar ko i ses tra Ve sna sa porodicom 000011 A-2 G

ZORANA - ZOKU POPOVI]A
S tugom koju vrijeme ne lije~i, s qubavqu koju smrt ne prekida, ~uva}emo vje~no uspomenu na tebe. Tvoja sestra Boba, zet Radenko i sestri} Sandro 000012 A-3 M

ZORANA - ZOKU POPOVI]A
21.6.2001-21.6.2009. Dana 20.6.2009. u 11 ~asova na Perduvovom grobqu odr`a}e se parastos na{em dragom Zoranu. Pozivamo sve one koji su ga iskreno voqeli da i ovog puta budu sa nama. Osam godina bola, osam godina tuge bez vedra dana, osam godina bez osmijeha tvoga i bez tvojih rije~i "tata i mama". Tvoji roditeqi Bo{ko i Milka 000012 A-8 M

ZOKU
Tvoji: Nina i Kurbla 000004 A-1 G

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 37
Tu`no sje}awe na dragu Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 18. juna 2009. godine u 44. godini `ivota tragi~no preminuo na{ dragi Posqedwi pozdrav dragom bratu

JELENU
Osobqe mini marketa "Bobo" 000010 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog kuma

RADOVANU

DRAGOQUB (Milana) ROSUQA[
20.7.1973. - 21.6.1995. Dana 21.6.2009. godine navr{ava se 14 tu`nih godina kako nisi sa nama, ali te nosimo u na{im srcima. Tvoji: majka, brat, nevjesta i brati~na A-8 32/05 E Tu`no sje}awe

RADOVAN (Pavla) VERI]
Sahrana }e se obaviti 20. juna (subota) na mjesnom grobqu Tovladi}, Kotor Varo{. Pogrebna povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 14 ~asova. O`alo{}eni: supruga Gordana, sin Sr|an, k}eri Nata{a i Neda, bra}a Bore i Aleksa, sestre Boja, Radmila i Gospana, zetovi Stevo, Vlado i Nino, snahe Jelena i Franciska i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 001195A8 Posqedwi pozdrav na{em voqenom Posqedwi pozdrav dragom bratu

Sestra Radmila, zet Nino i sinovac Mislav 001195 A1 ^N Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILORADA POPOVI]A
Kumovi Marjanovi} 000026 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

RADOVANU
Sestra Gospana, zet Vlado i sestri} Danijel 001195 A1 ^N Posqedwi pozdrav dragom bratu

RADOVANU

RADOVANU
Brat Bore i snaha Jelena sa djecom Borkom i Nenadom 001195 A1 ^N Posqedwi pozdrav dragom bratu

STOJKU DAN^I]A
Supruga Zora, k}erke Olgica i Tawa, zet Borislav, unuci Loris i Boris 000019 A-2 G Dana 24.6.2009. godine navr{ava se 40 dana od smrti moje drage majke

VOJO (Pere) DAMJANOVI]
20.6.2004 - 20.6.2009 Porodica Damjanovi} 000005 A-8 M Dana 21.6.2009. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg voqenog

Supruga Goga, sin Sr|an, k}eri Nata{a i Neda 001195 A1 ^N Posqedwi pozdrav dragom bratu

RADOVANU
Brat Aleksa, snaha Franciska i brati}na Nikol 001195 A1 ^N

RADOVANU RADOMIRA -RADE ^ULI]A
Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Rebrovac, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Tvoji najmiliji: supruga Milka, sin Dragan i snaha @eqka 000008 A-6 M Jednogodi{wi pomen bratu jedinom Dana 24.6.2009. godine navr{ava se punih 17 godina, kako nije sa nama na{ dragi Brat Drago i snaha Miladinka sa djecom Marijanom i Adrijanom 001195 A1 ^N Tu`no sje}awe na dragog kuma

RADOVANU
Sestra Boja i zet Stevo sa djecom Damirom i Draganom 001195 A1 ^N Posqedwi pozdrav dragom ro|aku

ZORKE (ro|. Loli}) BAN\UR
U nedjequ, 21.6.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu [qivice - Star~evica, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Sin Vladimir 000011 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu sestru

MILORADA PRLINU
Kumovi Vojo i Swe`ana sa porodicom 000006 A-1 M

RADOVANU
Rodica Slobodanka sa k}erima Aleksandrom i Nikolinom 001195 A1 ^N

ZORANU VIDOVI]U
Bol i tuga su u srcu {to smo te izgubili, ali smo ponosni {to smo te imali, `ivje}e{ vje~no u na{im srcima. Sestra Zora sa porodicom 000007 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu sestru

MIHAJLO (Tomo) JANKOVI]
U nedjequ, 21.6.2009. godine, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e. Supruga Mileva, sinovi Miroslav i Borislav sa porodicama 000007 A-3 M Dragi moj |ede

ZORKU
Brat Vlado, snaha Goga, Sr|an i Tamara 000011 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu sestru

ZORKU
Sestra Drena, svak Dobrivoje

MIHAJLO
Mnogo mi nedostaje{. Ja vi{e ne igram "^ovje~e, ne quti se", jer to bez tebe nema smisla Tvoj unuk Dragan 000007 A-2 M Tu`no sje}awe na dragu sestru

ZORKU
Brat Milosav, snaha Bogdana, Marko i Mirjana 000011 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu sestru

000011 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu sestru

ZORKU ZORKU
Brat Qubo, snaha Slavica i Dajana 000011 A-1 M Sestra Nada i svak Milovan sa porodicom 000011 A-1 M

ZORKU
Sestra Mira, svak Petko sa porodicom 000011 A-1 M

38 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{a draga

IN MEMORIAM
(~ituqe)
mo`ete predati
Bawa Luka Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59 051/223-210 Isto~no Sarajevo - Internacional pres (dvorana Slavija) 057/340-503 - Ermeks 057/318-323 - Kwi`ara Internacional press Pale (Tr`ni centar Tom Pale) 057/225-880

ALEKSANDRA - SA[A ( ro|. Peki} ) KRAVQA^A
1969 - 2009. preminula dana 18.6.2009. godine. Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se u subotu, 20.6.2009. godine u 14 ~asova na Novom Po`e~kom grobqu. O`alo{}eni: sinovi Du{an i Damjan, suprug Bo`idar, majka Nada, otac Pajo, brat Radenko i ostala rodbina i prijateqi B-5 IP 002385

^elinac ^elina~ke novine 065/958-202 Kotor Varo{ 051/785-266

Doboj NEZAVISNE NOVINE D.O.O. Glas Komuna IPC SARAJEVO 053/226-853 ul. Zagreba~ka 20/3 (zgrada [umarskog Bratunac fakulteta) 056/410-418 033/653-953 065/890-830 Izdava~: AD "Glas Srpske" Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031

OGLASI

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 39

40 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Sport

Znam da }e biti problema, ali ja sam sportista. Moj je interes da, nakon Mladosti igram u velikom klubu. Znam da me u Beogradu niko ne}e poprijeko pogledati, tamo imam dosta prijateqa. Nikada u Srbiji, a bio sam mnogo puta tamo, nisam do`ivio neku neprijatnost. Fran Pa{kvalin, vaterpolista Mladosti

Saga oko novih pravila u “formuli 1” kona~no dobila epilog

FOTO: ROJTERS

Borac dobija evropske trofeje
Nakon zahtjeva za dobijawe replika evropskih trofeja iz sjedi{ta Evropske rukometne federacije stigao je pozitivan odgovor na adresu RK Borca. Tako }e “crveno-plavi“ uskoro dobiti replike pehara Kupa {ampiona iz 1976. i IHF kupa osvojenog 1991. godine.

Morales boluje od sviwskog gripa
Fudbaler zagreba~kog Dinama, Pedro Morales, obolio je od sviwskog gripa. On }e morati da izostane sa po~etka priprema za novu sezonu, jer mora da ostane kod ku}e, dok se ne izlije~i.
Sebastijan Fetel

Asocijacija timova “formule 1” nije prihvatila ultimatume Svjetske automobilske federacije, te je odlu~ila da u sqede}oj sezoni organizuje vlastiti {ampionat
PRIPREMIO: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Kadeti [irokog Brijega prvaci su BiH u fudbalu. Oni su u revan{ susretu bili boqi od sarajevskog @eqezni~ara nakon boqeg izvo|ewa penala. Oba susreta u regularnom toku zavr{ena su bez golova. Sva papirologija, i CD sa izjavama fudbalera [ekovi}a poslati su u Tu`ila{tvo u Zvornik, kako bi se ispitali navodi u vezi sa namje{tawem utakmica u Drugoj ligi BiH, grupa istok. Igra~i [ekovi}a optu`ili su Napredak iz Doweg [epka za davawe mita.

Foto dana

NORTHEMPTON - Asocijacija timova “formule 1” FOTA odlu~ila je da ne prihvati ultimatume Svjetske automobilske federacije FIA i wenog prvog ~ovjeka Ma ksa Mo zli ja, te }e od sqede}e sezone nastupati u vlastitom {ampionatu. U saop{tewu koje su potpisali predstavnici BMW Zaubera, Braun GP-a, Ferarija, Meklaren Mercedesa, Red Bula, Toro Rosa i Tojote navodi se da je nemogu}e do}i do kompromisa sa FIA po pitawu fundamentalnih vrijednosti sporta: “Nemamo izbora nego da po~nemo pripreme za organiza ci ju no ve se ri je ko ja }e odra`avati istinske vrije-

dnos ti u~e sni ka i na {ih par tne ra. [am pi onat }e imati transparentnu vladu, jedan set pravila, podr`ava}e no ve ti mo ve, slu {a ti `eqe na vi ja ~a i po nu di ti ni`e cijene za gledaoce, partnere i sve ukqu~ene u sport. Ve }i na vo za ~a, bren do va, sponzora, promotera i kompanija istorijski povezanih sa ovim sportom bi}e dio nove serije“.

VOZA^I, partneri, sponzori prelaze u novu seriju
U sjenci ovakvog epiloga osta}e Velika nagrada Britanije na legendarnom Silver sto nu, gdje nas o~e ku je veliki dvoboj Braun GP-a i Red Bula. Yenson Baton blis-

ta ove sezone, ni`e pobjedu za pobjedom, a pred doma}om publikom ima}e poseban motiv. No, ~i ni se da je jo{ “gladniji“ trijumfa wegov timski kolega Rubens Barikelo, koji je ve} najavio da }e pokvariti slavqe Britancu. Brez krivine Silverstona su kao stvorene za bolide “crvenih bikova“, a ~iwenica da }e na ovoj trci Sebastijan Fetel i Mark Veber na svo jim auti ma ima ti po boq{a no predwe i zadwe

krilo, ali i “dabldeker“ difuzor, svrstava ih u krug favorita. Trka u Turskoj pokazala je da brze krivine “le`e“ Tojoti i Vilijamsu, a s obzirom na to da su Ferari, BMW Zauber i Re no na ja vi li po boq{a ne bo li da, mo `e se o~ekivati intenzivna borba za bodove, u koju bi se mogao ukqu~iti i Meklaren. Trka se vozi u nedjequ od 14 ~asova, a u istom terminu su i kvalifikacije, ali u subotu.

ODGOVOR FIA
FIA je reagovala na odluku FOTA: “Razo~arani smo, ali ne i iznena|eni nesposobno{}u FOTA da do|e do kompromisa u interesu sporta. Jasno je da su elementi u okviru FOTA pri`eqkivali ovakav epilog, a FIA ne mo`e da dozvoli da neko drugi diktira pravila“.

Kasno za povratak na “Marakanu“
Pro {ao sam izu ze tno te `ak pe ri od oporavka posle povrede, ali sada sam ve} u mnogo boqoj situaciji. Redovno treniram, igram za AIK iz Stokholma, ne ose}am ni je dan pro blem, je dnom re ~ju u`ivam. Fudbaler mo`e da simpati{e nekoliko klubova, a ja imam dve qubavi: to su Zvezda i AIK. Kada volite dres i grb koji no si te, on da mo ra te da u`i va te u igri. Za povratak na “Marakanu“ sada je kasno, jer sam ~elnicima AIK pru`io ruku posle dogovora da potpi{em ugovor za naredne tri i po godine. Bi}u Zvezdin navija~ do kraja `ivota i verujte da me boli srce zbog svega kroz {ta su pro{li u prethodnoj sezoni. Mo`e da se dogodi da Partizan bude boqi, ali ne mogu da shvatim da razlika bude dvadeset bodova, da se Vojvodina plasira ispred i na kraju da do`ivi{ Sevojno. Pratio sam mladu reprezentaciju i u kvalifikacijama i sada na EP. Momci su odli ~ni fu dba le ri, ~ak bih re kao da su me |u naj boqima na kon ti nen tu. Je di no vidim Nemce kao wihove ozbiqne rivale. Ostalim timovima, ukqu~uju}i i [paniju, svaka ~ast, ali wih ne bi trebalo da se pla{imo. Moja reprezentacija je Srbija. La`e svaki igra~ koji ka`e da nije zainteresovan da je dnog da na zai gra za svoj na ci onalni tim. Kao pa tri ota i pro fe si ona lac, sa navr{enih 27 godina, ne mogu da se odreknem te `eqe. [ved ska li ga je ve oma kva li te tna i gle da na, pa ako u ta kvoj kon ku ren ci ji igra{ na vrhun skom ni vou, mo`e{ da ra~una{ na poziv selektora.

Bojan \or|i}, biv{i fudbaler Crvene zvezde
Mo`e da se dogodi da Partizan bude boqi, ali ne mogu da shvatim da razlika bude dvadeset bodova, da se Vojvodina plasira ispred i na kraju da do`ivi{ Sevojno

Navija~i fudbalske reprezentacije Egipta “izvinuli“ su se Italijanima za poraz u drugom kolu na Kupu konfederacija.

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 41

Prekaqeni majstori brzine za vikend sti`u u Zalu`ane

U susret Danu op{tine Modri~a

Da bude praznik na vodi
MODRI^A - Povodom Dana op{tine Modri~a, kajaka{ki klub Modri~a u subotu organizuje petu regatu spust “Rijekom Bosnom kroz op{tinu Modri~a“. Prema rije~ima Petra Drini}a, predsjednika kluba, regata kre}e iz [e{lija u jutarwim ~asovima i zavr{i}e se u Milo{evcu oko 20 ~asova. - U okviru brojnih manifestacija za Dan op{tine, organizujemo i ovo takmi~ewe, boqe re}i atrakciju na vodi. O~ekujemo oko stotinu u~esnika, bi}e to svojevrsni praznik za sve poklonike sporta na vodi - ka`e Drini}. Ina~e, Kajaka{ki klub Modri~a trenutno broji 28 ~lanova, raspola`e sa osam kajaka i dva kanua. Pokroviteq pomenute manifestacije je op{tina Modri~a. S. J.

Svjetska liga u odbojci

Srbi u Ju`noj Koreji
YOENYU - Odbojka{ka selekcija Srbije igra}e u subotu i ne djequ (od 7 ~a so va) susrete drugog kola grupe “B” Svjetske lige protiv Ju`ne Koreje. Selektor Srbije Igor Kolakovi} je izrazio nadu da }e ovog vikenda “plavi“ odigrati boqe nego {to je to bio slu~aj u duelima sa Francuskom, bez obzira na ~udan stil igre protivnika. - O~ekujem da u predstoje}im duelima igramo boqe nego prvog vikenda protiv selekcije Francuske. Na{ naredni protivnik ima druga~iji stil igre od bilo koje ekipe u Svjetskoj ligi i bi}e to za nas novo i zna~ajno iskustvo. Veoma su po`rtvovani, sjajni u odbrani, ali }emo poku{ati da zabele`imo pobede u oba me~a - rekao je Kolakovi}.
FOTO: AGENCIJE

Milovan Vesni} i Andrej Kulunxi}

Najvi{e uzbu|ewa o~ekuje se u najja~oj, ST klasi, a ni{ta mawe neizvjesnosti ne}e biti ni u SP, te nacionalnoj klasi
PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

BAWA LUKA - Pista u Za lu `a ni ma pred sto je }eg vi ken da }e bi ti po pri {te jo{ je dnog pra zni ka auto mo bi li zma - trke za {am pi onat Srbi je, ko ju po 12. put na sta zi kraj Bawe Lu ke or ga ni zu je AK Optima Modri~a. Ako se tome doda da }e se na po zna tom auto dro mu vo zi ti i prven stvo Crne Go re, kao i {am pi ona ti BiH i Re pu bli ke Srpske, onda je jasno da nas o~ekuje novi brzinski spektakl. Or ga ni za tor se po tru dio da i ovo ta kmi ~ewe pro te kne u naj boqem re du i sada je preostalo samo da maj sto ri brzi ne iza |u na pis tu i po ka `u svo je umi je}e. - Sa zadovoqstvom mogu re}i da su sve pripreme us-

pje {no pri ve de ne kra ju. Staza je pripremqena jo{ pro {log vi ken da, ka da je vo `e na trka za prven stvo Cen tral noe vrop ske zo ne, pa po tom pi tawu ni smo imali nikakvih problema, ali ni sa preostalim organizacionim stvarima - rekao je pred sje dnik AK Op ti me Mo dri ~a Mi tar Jeki}. Modri~ani }e nastupiti sa tri aduta. Glavna uzda ni ca }e na ra vno bi ti Milovan Vesni} u najja~oj, ST kla si, a tu su jo{ i @arko Terzi} (SP), te Du{an Nas ta si je vi} (na ci onalna klasa). - Uvijek o~ekujemo najvi{e domete, ali smo svjesni ja ~i ne kon ku ren ci je. Ve sni} }e se po obi ~a ju boriti sa Kulunyi}em, Timo ti }em, Kas tra to vi }em... a ni Terzi}evi rivali ni-

su ni ma lo sla bi ji. Do bre re zul ta te o~e ku je mo i od no vaj li je Nas ta si je vi }a, koji je blistao pro{le sezo ne. Od os ta lih pre kaqenih aso va tu je i \elma{, a treba dodati da }e mo trke vo zi ti za je dno sa Crnogorcima, nakon ~ega }e se razdvajati rezultati. Ako zna mo da }e na stazi biti otac i sin, Goran i Mi lo{ Asa no vi}, Danko Bakra~, Dejan Bulato vi}, Pe tar Lu ~i}, on da je jasno da }e publika imati {ta da vidi - istakao je Jeki}.

O^EKUJE se u~e{}e gotovo 100 voza~a
Pre ma pre li mi nar nim najavama, na takmi~ewu }e u~es tvo va ti bli zu 70 vo za ~a iz Srbije i Crne Gore, te tri de se tak do ma }ih ta kmi~ara. No, postoji mogu}nost da bawolu~ki piloti bojkotuju trku. - To je wihova stvar i u to ne bih ulazio. Rije~ je o {am pi ona tu BiH i Otvo -

re nom prven stvu Srpske i uko li ko oni ne `e le da nastupe, mi im to ne mo`emo nametnuti protiv wihove voqe - zakqu~io je prvi ~o vjek Op ti ma Mo dri ~e, obrazla`u}i da su oni nastu pi li na pro {loj trci u Za lu `a ni ma, jer ne ma ju mno go vo za ~a u do ma }em {am pi ona tu na kru `nim stazama. Organizator takmi~ewa je AK Optima Modri~a, uz po dr{ku Auto-mo to sa ve za Re pu bli ke Srpske i Spor tskog auto-moto saveza RS. Pokroviteq manifestacije je re pu bli ~ko Mi nis tar stvo za porodicu, omladinu i sport.
Igor Kolakovi}

“Glas Srpske“
“Glas Srpske“ je, uz Radio-televiziju Republike Srpske, medijski pokroviteq takmi~ewa. Zato }e svi posjetioci koji do|u sa bilo kojim primjerkom na{eg lista dobiti i poklon iznena|ewa.

Dvorovi doma}in prvenstva RS

Ronioci na djelu
BIJEQINA - U Bawsko-rekreacionom kompleksu Dvorovi u nedjequ, 21. juna, odr`a}e se prvenstvo Republike Srpske u rowewu. Ova manifestacija }e po~eti u deset ~asova, a organizator je planirao sve~ani ru~ak povodom 20 godina od osnivawa Pliva~kog kluba Panteri iz Bijeqine. Sve~ana dodjela diploma, medaqa, priznawa, te izlo`ba slika i promocija filma planirana je za 13 ~asova istog dana. I. S.

SATNICE
Verifikacija vozila obavqa}e se u subotu ujutro od 7.30 ~asova, dok su ta~no u podne zakazani zvani~ni treninzi. Sve~ano otvarawe manifestacije planirano je za nedjequ u 11.45 ~asova, a 15 minuta kasnije po~iwe prva trka.

Kik-bokser Denis Marjanovi} oprezan pred me~ sa Poqakom

BAWA LU KA - ^lan Kik-boks kluba “Dra`enko Ni ni}“ Bawa Lu ka De nis Marjanovi} 28. juna bi}e na velikom ispitu. On }e toga dana na Gradskom stadionu poku{ati da se do~epa titule profesionalnog prvaka Evrope u lou-kiku (kategorija do 90 kilograma) u verziji Svjetske kik-bokserske asocijacije (WKA), a rival }e mu bi ti Poqak Ka mil Sokolovski. - Poslije odra|enih priprema na Jahorini i Bawoj Luci, zajedno sa Dra`enkom Nini}em i Goranom Deli-

Sokolovski te`ak rival
JURI[ na titulu profesionalnog prvaka Evrope
}em, ko ji }e ta ko |e ima ti me~eve za Vidovdan, ulazimo u zavr{nicu rada na Kozari. U hotelu “Monument“, koji je na {a sta ra ba za, ima li smo idealne uslove za rad. U nedjequ nave~e odavde selimo u hotel “]ubi}“, gdje }emo ostati do samog po~etka me~a. Tih posqedwih sedam dana iskoristi}emo za relaksiraju}e treninge i bazira }e mo se na psi ho lo {koj pripremi za me~ - istakao je u te le fon skom javqawu sa Kozare za “Glas Srpske“ Denis Marjanovi}. Iako je u svo joj do sa da{woj ka ri je ri osva jao srebrnu medaqu na juniorskom prvenstvu svijeta, bio naj boqi na {am pi ona tu Balkana, a vlasnik je i titule profesionalnog prvaka Bal ka na. Mar ja no vi} smatra da }e mu duel sa Sokolovskim biti jedan od najte`ih me~eva u dosada{woj karijeri. - O wemu sam naj vi {e

Radni~ko-sportske igre u Derventi

Dramati~na zavr{nica
DER VEN TA – Fi nal nim borbama u ~etiri sportske discipline, u dvorani Kultur no-spor tskog cen tra u Der ven ti za vr{e ne su Op {tinske radni~ko-sportske igre. Najve}e interesovawe vlada lo je za ma li fu dbal, a prvo mjesto osvojila je ekipa Frukte, predvo|ena Markom Ras to vi }em, ina ~e igra~em prwavorskog Qubi}a. U finalu su bili uspje{niji od Pilane \uri} 6:2, dok je “Gatari}“ u me~u za tre}e mjesto pobijedio sastav Policije 5:3. Mno go ne iz vje snos ti obiqe`i lo je i tur nir u bas ke tu. Tri jum fo va la je eki pa Po li ci je, ko ja je u fi na lu bi la za ni jan su boqa od Frukte 16:15. Identi~nim rezultatom Geoplan je bio us pje {ni ji od Sredwo {kol skog cen tra u bor bi za tre }e mjes to. Na odbojka{kom turniru pehar je pripao Policiji, koja je u odlu~uju}em me~u pobijedila ekipu preduze}a Gatari} - 2:0. Eki pa Ami ka pobijedila je u finalu stonoteniskog turnira sastav Jak{e sa 3:2. B. R.

za hvaquju }i In ter ne tu i snim ci ma sa znao stvar no dos ta po da ta ka. Po ono me {to sam vi dio ra di se o izu ze tno kva li te tnom pro tivniku, {to najboqe potvr|u je i wegov vi sok rej ting u ver zi ji WKA. Ali, ukrsti}emo rukavice, a onda {ta bude. Nadam se da }u na pu tu do po bje de, ko ju ipak o~e ku jem, ima ti ve li ku po dr{ku na vi ja ~a na Gradskom stadionu i da }u se kona~no okititi pojasom profesionalnog prvaka Evro pe - do dao je Marjanovi}. D. P.

42 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Poslije poraza rukometa{a BiH od Rusije
FOTO: ARHIVA

PI[E: Darko PA[AGI]

Bravo, rukometa{i
I prije posqedweg kola kvalifikacija za deveto Evropsko prvenstvo, koje }e se naredne godine igrati u austrijskim gra do vi ma Be ~u i In sbru ku, ru ko me tna reprezentacija Srbije je obezbijedila plasman na ovo takmi~ewe. Pobjedom Rusa nad BiH u Zenici, izabranici Jovice Cvetkovi}a do{li su u situaciju da wihov subotwi me~ posqedweg kola protiv Italijana u Trstu nema rezultatski zna~aj, jer su “orlovi“ ve} obezbijedili drugo mjesto koje osigurava vizu za Austriju. Mnogi }e sada re}i da nije nikakav uspjeh oti}i na najve}u rukometnu smotru Starog kontinenta, ve} donijeti medaqu iz Austrije. Me|utim, treba se vratiti malo unazad. Sama ~iwenica da je na prethodnih osam prvenstava Srbija, koja je pravni nasqednik Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore u~estvovala samo ~etiri puta uz jednu medaqu i to bronzanu iz [panije 1996. godine, dovoqno govori. Uz to ne treba zaboraviti da su posqedwi put nastupili 2004. godine u Sloveniji kada su bili osmi. Svemu tome treba dodati “rat” na relaciji selektor Jovica Cvetkovi} i Rukometni savez Srbije, koji je kulminirao po zavr{etku svjetskog prvenstva u Hrvatskoj u januaru ove godine na kojem su “orlovi“ bili osmi. Zato reprezentativcima Srbije, od kojih je veliki broj zbog mladosti imao “vatreno kr{tewe“ u ovim kvalifikacijama, treba odati priznawe i re}i “Bravo, rukometa{i“. Ispunili ste zacrtano, a sada zajedno sa stru~nim {tabom na ~elu sa Cvetkovi}em, ali i cijelom rukometnom elitom u Srbiji trebate zajedni~kim snagama na}i put ka medaqi iz Austrije. Jer sportska javnost Srbije i {ire to odli~je ve} dugo ~eka. Ako u tome ne uspiju, ne treba puno tugovati, ve} zapeti jo{ ja~e, jer je deseto, jubilarno prvenstvo Evrope 2012. u Beogradu. A, tada neka ciq bude titula prvaka Starog kontinenta.

Poslije devet rundi “ba}u{ke“ vode na tabeli grupe 2 sa 16 bodova, “orlovi“ imaju tri mawe, ali i dva boda vi{e od bh. tima, protiv kojeg imaju boqi me|usobni duel
PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Mladen Bojinovi}

Teniski turnir u Istbornu

Lopez prejak za Janka
ISTBORN - Janko Tipsarevi} je propustio veliku priliku da se na|e me|u ~etiri najboqa tenisera na turniru u Istbornu. Srpski teniser je u ~etvrtfinalu protiv [panca Giqerma Garsije Lopeza na~inio veliki broj gre{aka, nije iskoristio svoje {anse i to ga je ko{talo poraza 4:6, 6:3, 3:6. Iako je vjetar u Istbornu zadavao mnogo muke teniserima, Tipsarevi} se boqe sna{ao na po~etku me~a poveo sa 3;1, ali je dopustio [pancu da prvi set rije{i u svoju korist. U drugom setu Srbin je nametnuo svoju igru {to mu se isplatilo te je izjedna~io na 1:1 u setovima. U tre}em setu ~etvrti gem bio je presudan za ishod me~a. Na`alost, tada brejk nije na~inio Tipsarevi}, ve} wegov protivnik, {to mu je uz osvajawe gema na svoj servis donijelo nedosti`nu prednost 4:1. Stigao je Janko na 3:5, u odlu~uju}em gemu pru`io je `estok otpor, ali je [panac zadr`ao koncentraciju u kqu~nim momentima i zaslu`eno izborio plasman u polufinale.

Teniski turnir u Vimbldonu

BEO GRAD - Ru ko me ta {i Srbije plasirali su se na Evropsko prvenstvo koje }e se od 19. do 31. januara 2010. godine odr`ati u Austriji. Vi zu za kon ti nen tal nu smotru “orlovi“ su izborili bez obzira na epilog zavr{nog gos to vawa u Italiji, jer je reprezentaci ja Ru si je u posqedwem me~u devetog kola u Zenici savladala BiH sa 29:23. Po sli je de vet run di “ba }u {ke“ vo de na ta be li grupe 2 sa 16 bodova, “orlovi“ imaju tri mawe, ali i dva boda vi{e od bh. tima, protiv kojeg imaju boqi me|usobni duel. Ta ko }e posqedwih 60 minuta u Trstu protiv “Azu-

ra“ biti samo formalnost, a za o~e ki va ti je da se le ktor Jo vi ca Cvet ko vi }a {ansu uka`e mla|im igra~ima, koji su protiv Farana u potpunosti opravdali ukazanu {ansu.

PROTIV Italijana podmla|eni tim
- Mo `e mo bi ti za do voqni ura|enim. Imali smo ciq, ispunili ga i to je najbitnije. U ovom mini-ciklusu najva`niji nam je bio duel sa [vajcarci ma, ko ji smo ma ksi mal no ozbiqno shva ti li, os tva ri li pobjedu, poslije ~ega je sve bilo mnogo lak{e - rekao je jedan

od li de ra srpskog ti ma Mladen Bojinovi}. Po red re pre zen ta ci ja Srbije i Rusije plasman na Evrop sko prven stvo uo~i odlu ~u ju }e run de obe zbi je di li su jo{ do ma }in Aus tri ja, aktu el ni {am pi on Evro pe se le kci ja Dan ske, kao i [ved ska, Island, Norve{ka, Hrvatska, Francus ka, ^e {ka, [pa ni ja i Ukrajina. Pa ro vi pos qedweg kola, grupa 1, su bo ta: Poqska - Ru mu ni ja (15 ~a so va), ne djeqa: Tur ska - [ved ska (19), grupa 2, subota: Farska ostrva BiH (18), Italija - Srbi ja (18.30), ne djeqa: Ru si ja -

Grupa 2 1. Rusija 9 2. Srbija 9 3. BiH 9 4. [vajcarska9 5. Italija 9 6. F. ostrva 9 8 6 5 4 2 0 0 1 1 1 1 0 1 304:220 16 2 317:241 13 3 271:257 11 4 266:253 9 6 220:279 6 9 191:319 0

[vaj car ska (15), gru pa 3, nedjeqa: Estonija - Island (17), Ma ke do ni ja - Nor ve {ka (17.50), gru pa 4, ne djeqa: Gr~ka - Hrvat ska (15), Slo va ~ka - Ma |ar ska (16), grupa 5, nedjeqa: Bjelo ru si ja - Slo ve ni ja (16), Izrael - Wema~ka (18.30), grupa 6, subota: Portugalija - ^e {ka (19), ne djeqa: Le to ni ja - Fran cus ka (13.10), gru pa 7, ne djeqa: Li tva ni ja - Ukra ji na (15.30), [panija - Holandija (18).

\okovi} po~iwe sa Benetoom
LONDON - Najboqi srpski teniser Novak \okovi} igra}e na Vimbldonu u istoj po lo vi ni `ri je ba kao i Royer Federer, dok se na drugoj strani nalaze {am pi on Ra fa el Nadal i tre}i nosilac Endi Marej. @rijeb u Londonu odredio je da }e \okovi} po~eti takmi~ewe me~om protiv Fran cu za @i li je na Be ne toa. Najboqe rangirana teni ser ka Srbi je Je le na Jankovi} igra}e u prvom ko lu pro tiv Wemice Juli je Ger ges, 92. igra ~i ce svi je ta. Anu Iva no vi} u prvom kolu ~eka ^ehiwa Lucija Hradecka, trenutno 57. igra~ica svijeta. [ampion Nadal igra}e u prvom kolu protiv iskusnog Francuza Arnoa Klemona, 49. igra~a svi je ta. Or ga ni za to ri ta kmi ~ewa obja vi li su pred po~etak izvla~ewa da }e cijeli `rijeb da se promijeni ako Nadal ne bu de mo gao da igra zbog po v r e de.

Svjetska liga za vaterpoliste, tre}e kolo

PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Srbije upi sa la je i tre }u po bje du na za vr{ni ci Svjetske lige u Podgorici. “Del fi ni“ su sla vi li po -

Srbija slavila protiv SAD
bje du nad SAD re zul ta tom 10:7, i ta ko obe zbi je di li prvu poziciju u grupi “A”, te su sa Ju `nom Afri kom igra li me~ ~et vrtfi na la, u petak uve~e.

SRBIJA SAD (3:2, 4:2, 1:1, 2.2)

10 7

BAZEN: Mora~a. Gledalaca: 1.800. Sudije: Korizna (Poqska), Vla{i} (Hrvatska). Igra~ vi{e: Srbija 7 (4), SAD 9 (3). Peterci: Srbija 1 (1), SAD 2 (2). SRBIJA: Soro, Avramovi}, Goci}, Udovi~i}, Gak 1, D. Pijetlovi} 3, Niki} 1, Aleksi}, Ra|en 1, Filipovi} 1, Prlainovi} 2, Mitrovi} 1, D. Pijetlovi}. Selektor: Dejan Udovi~i}. SAD: Mozes, Varelas, Aleksander, Pauers 2, Vrajt, Man, Boben, Azevedo 3, Bejli 1, Haten, Smit 1, Krumpolc, Xonson. Selektor: Teri [reder.

Srbija je vodila od po~etka do kraja me~a, a vaterpo lis ti SAD su sa mo u prvoj ~etvrtini uspjeli da dr`e prikqu~ak. U drugom periodu na{i vaterpolisti su do {li do ~e ti ri go la prednosti, da bi u nastavku bili blizu ubjedqivijeg vo|stva, ali su ne{to slabijom re ali za ci jom do zvo li li Ame ri kan ci ma da me~ za vr{e sa mi nu som od sa mo tri gola.

PROTIV Ju`ne Afrike igrali u petak
- Pokazali smo karakter ko ji je uvek kra sio na {u ekipu. Nastavqamo daqe, a

ipak nam je Rim u prvom planu - rekao je golman Gojko Pijetlovi} Wegovo mi{qewe dijeli i igra~ Stefan Mitrovi}. - Vi di se da ima jo{ prostora za napredak. Druga ~et vrti na je pri mjer ka ko treba da se igra. Odbrana je bi la po no vo ve oma do bra, igra~ vi{e boqi nego u me~u sa Italijom. Ali i tu mo`e mo da bu de mo jo{ kvalitetniji - kazao je Mitrovi}. Re zul ta ti tre }eg ko la, gru pa A: Ita li ja - Ja pan 14:6, Srbija - SAD 10:7, grupa “B”: Hrvat ska - Ju `na Afri ka 12:3, Crna Go ra Australija 6:4.

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 43

Premijerliga{ Slavija po~eo pripreme za narednu sezonu

Reprezentativac Srbije u rodnom selu

Suboti} kod Toma{a
PRWAVOR - Nekoliko slobodnih dana od klupskih i repre zen ta ti vnih oba ve za, fu dbal ski re pre zen ta ti vac Srbije Neven Suboti} koristi za boravak u rodnom selu Kula{i, kod Prwavora. Tokom vikenda za ovog sportistu prijem }e pri re di ti na ~el nik prwavor ske op {ti ne Dar ko Toma{. - Obaveze su velike pa sam rijetko u prilici da do|em u rodni kraj i obi|em bar bli`u rodbinu i poznanike iz ranog djetiwstva. Radujem se boravku u Kula{ima. Iza mene je izuzetno uspje{na sezona u Dortmundu, pa sam zahvalan svima koji su u mene vjerovali i davali mi moralnu podr{ku rekao je Suboti}. U ru ko vod stvu prwavor skog prvo li ga {a Qubi }a ra zmi{qaju da Suboti} bude promoter [kole fudbala, {to bi trebalo da se uskoro realizuje. B. R.

Fudbalski klub Borac

Stojni} proziva u subotu
BAWA LUKA - [ef stru~nog {taba Fudbalskog kluba Borac Velimir Stojni} izvr{i}e u subotu (10 ~asova) prozivku za novu sezonu u Premijer ligi BiH. Prvo okupqawe bi}e u trofejnoj sali Gradskog stadiona. Na prozivci od novajlija trebalo bi de se pojave Leonid ]o ri} (La kta {i) i Du{ko Sakan (Posu{je). Od novih lica o~ekuje se da se po ja ve i Mir ko Ma za li ca (Sloboda, Novi Grad), Sini{a Gagula (Gr~ka) i Aleksandar Raili} (Zvijezda). Oni }e biti na probi u tabo ru “crve no-pla vih“. Od dolaska Muhameda Suba{i}a iz Lakta{a u Borac nema ni{ta. Ovaj igra~ je pre{ao u Olimpik. Pre ma in for ma ci ja ma s Gradskog stadiona prozivci }e kasniti zamjenik kapitena Bo jan Pu zi ga }a ko ji se trenutno nalazi na odmoru u Crnoj Gori. D. C.

Fudbaleri Slavije na treningu

FOTO: G. IVANKOVI]

Najvi{e raduje o~igledna `eqa svih u klubu, time i igra~a, da se postigne vi{e nego u pro{loj sezoni, istakao Milorad Ko{arac
PI[E: GORAN IVANKOVI] gosa@bih.net.ba

Amaterski UEFA Kup regija

ISTO^NO SARAJEVO [ef stru~nog {taba Slavije Zoran Erbez sa svojim sa ra dni ci ma Dra ga nom Bjelicom, Aleksandrom Bo`ovi}em i Draganom Macanom oba vio je pro ziv ku fudbalera u ~etvrtak ve~e. Prvim okupqawem Sa rajlije su zvani~no zapo~ele pripreme za narednu sezonu u kojoj “plavo-bijele“ o~ekuju i nastupi na me|unarodnoj sceni. Prozivci su prisustvovali ~elni qudi Slavije: direktor Milorad Ko{arac, sportski direktor @eqko Radowa i ~lan klupskog rukovodstva Milo{ Glogovac. - Najvi{e raduje o~igledna `eqa svih u klubu da se postigne vi{e nego u pro{loj se zo ni ko ju smo za vr{i li vi ce {am pi on skom titulom i uzeli pehar pobjednika Kupa. U razgovoru sa igra~ima i trenerima vidio

sam ogromnu `equ, tako|e i potencijal, a nema sumwe da }e ovaj tim biti dodatno osvje`en. Nov~ana situacija je te{ka i nije vrijeme rasipawa novca, ali moramo u~ini ti sve da is pra ti mo potrebe kluba do novih uspjeha - istakao je direktor Slavije Milorad Ko{arac.

NEIZVJESTAN ostanak Muskalua, Zimowi}a i ]irke
Potom se igra~ima obratio i {ef stru~nog {taba Zoran Erbez: - Sigurno je da bi vi{e odmora prijalo svima, ali zovu nove obaveze. Prevashodan ciq nam je bio da za dr`i igra ~ki ka dar i u tome smo gotovo uspjeli. Za sada nas je napustio Dragi{a Lazi} koji se preselio u Grada~ac, a najneizvjesniji su u pro du `ewu sa radwe Kristijan Valentin Muskalu, Sa {a Zi mowi}, kao i

Ivan ]irka. Sa dan ili dva zaka{wewa uz moje odobrewe pripremama }e se prikqu~iti Bojan Regoje, Vlastimir Jovanovi}, Darko Spalevi}, Levani Kutalia, golman Ratko Dujkovi} i novajlija Kinez Dai Lin. Prozivci se odazvao Bojan Jamina, na ~ije usluge, na`alost, ne}emo mo}i da ra~unamo narednih {est mjeseci zbog postoperativnog ciklusa. Ra du su se prikqu~i li Sa{a Radovanovi} (Glasi-

nac) Ni ko la Ma zi}, Ve seqko Wegu{ (Su tjes ka, Fo~a), Dragan Nikoli} (Radnik), Aleksandar Jovanovi} (Sloga, Doboj), Milan Dra gi {i} (Tek sti lac) i De jan \er ma no vi} (Or de nes). Ekipa se u subotu seli na Tjenti{te gdje }e ostati do 29. juna. Poslije povratka, nova selidba je predvi|ena u Austriju ili Sloveniju 1. jula gdje bi se ostalo narednih deset dana.

[panci za kraj
ZAGREB – Reprezentacija PFS Gradi{ka igra danas (subota) posqedwu utakmicu na {estom finalnom UEFA Kupu regija Evrope u Hrvatskoj. Protivnik je reprezentacija {panske regije Kastiqa Leon, koja je u grupi “B“ osvojila prvo mjesto i obezbijedila nastup u finalu. Me~ u Jastrebarskom po~iwe u 17.30 ~asova. Dva poraza (Kempen 0:1, Regija jedan 0:3) poquqali su samopouzdawe u PFS Gradi{ka pa stru~ni {tab, sada sa vi{e opreza do~ekuje duel sa [pancima. - Dobro su nam do{la dva dana pauze da se igra~i osvje`e kako bi {to spremniji u{li u me~. Na{a ra~unica je jasna. @elimo da osvojimo bar jedan bod kako bismo popravili lo{ utisak sa prvenstva. Objektivno [panci su najja~i i imamo informaciju da prvenstvo `ele zavr{iti bez poraza. Bi}emo kompletni jer nam se u tim vra}aju Slavi{a Tepi} i Goran Zelenac koji su iskqu~eni u prvom me~u. Igra}emo oprezno, ~vrsto, moramo istrpjeti duel igru i isprekidati wihovu sjajnu pas igru - ka`e trener Dragan Skaki}. Z. V.

PROZIVKA
Prozivci su prisustvovali: Mladen Lu~i}, Stefan Tomovi}, Branislav Arsenijevi}, Goran Simi}, Ivan Stankovi}, Vu~ina [}epanovi}, Sretko Vuksanovi}, Miqan Radowa, Vuka{in Benovi}, Nemawa [e{lija, Bojan Jamina, Ogwen Todorovi}, \or|e Lackanovi}, Vlado Markovi}, Milan Milinkovi}. Opravdano su kasnili: Ratko Dujkovi}, Bojan Regoje, Vlastimir Jovanovi}, Darko Spalevi}, Levani Kutalia, Dai Lin. Neizvjestan je ostanak: Sa{e Zimowi}a, Kristijana Valentina Muskalua i Ivana ]irke, a oti{ao je samo Dragi{a Lazi} (Zvijezda, Grada~ac).

Sjednica Izborne skup{tine Fudbalskog kluba Kozara

Petrovi} novi predsjednik
GRADI[KA - Mirko Petrovi} ugledni privrednik iz Gradi{ke novi je predsjednik Fudbalskog kluba Kozara. Tako je jednoglasno odlu~e no na sje dni ci Izbor ne Skup{tine gradi{kog prvoliga{a kojoj su od 35 ~lanova prisustvovala 23. Petrovi}, koji je zbog poslovnih obaveza bio sprije~en da prisustvuje sje dni ci Skup {ti ne je na funkciji predsjednika zamije nio Mi len ka Pa vlo vi }a Milera. - Ponosan sam na ura|eno za vrijeme mog predsjedni~kog mandata. Kozara je ove sezone ostvarila svoj najve}i uspjeh kada su u pitawu takmi~ewa u Prvoj ligi Srpske. Posebno sam ponosan na na{u omladinsku {kolu gdje u svim kategorijama posti`emo zavidne rezultate. Nadam se da }e nova uprava napraviti i korak vi{e i izboriti plasman u Premi jer li gu BiH - ka zao je Pavlovi}. Skup{tina Kozare je dobila i nove ~lanove. Umjesto preminulog Vladimira Vitkovi}a, biv{eg predsjednika Milenka Pavlovi}a, te Blago je Bla go je vi }a i Slav ka Duwi}a, izabrani su: \or|e Kr~mar, Denis Pra~i}, Rodoqub Oqa~a i Pero [mitran. Iza bran je i Iz vr{ni odbor kluba u kojem su pored predsjednika Petrovi}a jo{: Aco Goli}, Pero [mitran, Al mir Ahme ta gi}, Bran ko Bjelovuk i Zoran Ayi}.

Radan Zelenac

FOTO: GLAS SRPSKE

Fudbalski savez Republike Srpske

Igra~i nisu dali izjave
BAWA LUKA - Disciplinski sudija Fudbalskog saveza Republike Srpske ^edo Rakovi} u petak je uzeo izjave od predsjednika FK [ekovi}i Radomira [ar~evi}a i trenera ovog kluba Milana Dragovi}a. Povod su optu`be iz ovog sada ve} biv{eg drugoli ga {a da su im iz no vog ~lana prvoliga{kog karavana Srpske, Na pret ka iz Doweg [epka nudili novac pred wihov me|usobni susret. - Izjave }e biti proslije|ene tu`iocu Fudbalskog saveza Republike Srpske Sa{i Daki}u iz Prijedora. U fudbal skom sa ve zu Re pu bli ke Srpske u petak su izjave trebali dati i trojica igra~a [ekovi}a: Dejan \ukanovi}, Ne ven Mar ko vi} i Vla do Mili}, ali se nisu pojavili, tako da }e to morati naknadno uraditi. Ukoliko se utvrdi da su wihove optu`be bile neosnovane sigurno da ih o~ekuje drasti~na kazna istakao je Rakovi}. D. P.

IZABRAN i novi Izvr{ni odbor
Skup{tina je po~ela minutom }utawa u ~ast preminulog ~la na Vit ko vi }a, a sjednici su prisustvovali i na~elnik op{tine Gradi{ka Nikola Kraguq, predsjednik FSRS Mile Kova~evi} i gene ral ni se kre tar Ro doqub Petkovi}. Z. V.

MARINOVI] UMJESTO POJI]A
Izvr{ni odbor Kozare }e na prvom sastanku raspravqati i o stru~nom {tabu. Prema informacijama iz kluba novi {ef struke bi}e Vinko Marinovi} koji }e zamijeniti dosada{weg prvog trenera Milo{a Poji}a. Za sportskog direktora trebalo bi da bude izabran Vlado Jagodi}, doju~era{wi strateg bawolu~kog Borca.

44 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Ekipa Stjuarta Pirsa sa {est bodova zaposjela ~elo tabele Grupe B i ve} osigurala jedno od prva dva mjesta

Evropsko prvenstvo za mlade, Grupa B, 2. kolo

WEMA^KA FINSKA

2 (0) 0 (0)

STRIJELCI: 1:0 Hovedes u 59, 2:0 De|agah u 61. minutu. Stadion: “Orjans Val” u Halm{tadu. Gledalaca: 6.011. Sudija: Peter Rasmusen (Danska). @uti kartoni: Ozil, Ebert, [melcer (Wema~ka), Koko (Finska). WEMA^KA: Nojer, Bek, Hovedes, Boateng, Aogo (od 46. minuta Ebert), Kedira, De|agah, Ozil (od 85. minuta Vagner), Marin (od 58. minuta Ben-Hatira), Kastro, [melcer. Selektor: Horst Hrube{ FINSKA: Jakola, Raitala, Portin, Turunen, Sparv, Hemeleinen (od 75. minuta Otaru), M. Hetemaj (od 81. minuta Koko), Sadik, Aho, P. Hetemaj, Vasara(od 64. minuta Temu). Selektor: Marku Kanerva.

[PANIJA ENGLESKA

0 (0) 2 (2)

STRIJELCI: 0:1 Kembl u 67, 0:2 Milner u 73. minutu. Stadion: “Gamla Ulevi” u Geteborg. Gledalaca: 16.123. Sudija: Bjorn Kulpers (Holandija). @uti kartoni: Ri~ards, Milner (Engleska). [PANIJA: Asewo, Monreal, ^. Garsija, Torehon, Martinez (od 69. minuta Cisko), R. Garsija, Krki} (od 57. minuta Kapel), Hurado, Azpilikueta, Suarez (od 81. minuta Leon), Lopez. Selektor: Huan Ramon Lopes Karo. ENGLESKA: Hart, Krejni, Katermol, Onuaha, Milner (od 84. minuta Gardner), Agbonlao (od 39. minuta Kempbel), Noubl, Xonson (od 62. minuta Kempbel), Muamba, Ri~ards, Gibs. Selektor: Stjuart Pirs.

~elo tabele Grupe B i ve} osigurala jedno od prva dva mjesta. Ujedno, “gordi Albion” je raskr~io put Wema~koj ka polufinalu, jer su Finci ve} spakovali kofere, a poslije ovog poraza i [panci su na pragu ispadawa.

Grupa B
1. Engleska 2. Wema~ka 3. [panija 4. Finska 2 2 2 2 2 1 0 0 0 1 1 0 0 0 1 2 4:1 2:0 0:2 1:4 6 4 1 0

Katermol (Engleska) i Adrian Lopez ([panija)

WEMA^KA savladala Finsku
FOTO:ROJTERS

Rezultati: Engleska - [panija 2:0 (Kembel 67, Milner 73), Wema~ka - Finska 2:0 (Hevedes 59, De|agah 61).
Nijemci su u prvom kolu remizirali bez golova sa selekcijom [panije, pa sada imaju ~etiri boda na tabeli. “Pancere“ je u vo|stvo doveo fudbaler [alkea Benedikt Hovedes u 59. minutu, a ve} dva minuta kasnije kona~nih 2:0 postavio je ro|eni Iranac A{kan De|agah.

GETEBORG - Engleska je prvi polufinalista Evropskog prvenstva za mlade u [vedskoj, po{to je u prvom kolu o~ekivano savladala Finsku (2:1), a u ~etvrtak uve~e je bila boqa i od [panije - 2:0

(0:0). Poslije prili~no slab og prvog poluvremena, pobjednik me~a odlu~en je za svega {est minuta u periodu od 57. do 63. minuta. Najprije je “rezervista” Kembel doveo “gordi Al-

bion” u vo|stvo, da bi poslije odli~ne asistencije Volkota Milner samo {est minuta kasnije postavio kona~an rezultat. Odli~nu priliku da ranije donese prednost svojoj ekipi Milner je

propustio u 32. minutu kada mu je golman [panaca Asewo odbranio jedanaesterac, koji je dosu|en upravo zbog prekr{aja nad wim. Ekipa Stjuarta Pirsa sa {est bodova zaposjela je

“Crvenoj furiji” je, pored pobjede nad Finskom, za prolaz daqe neophodan poraz Nijemaca u tre}em kolu od Engleske. Mladi fudbaleri Wema~ke pobijedili su vr{wake iz Finske 2:0.

Srpski fudbaler na cijeni

Red za Mati}a
LONDON - Nekoliko klubova iz Engleske, Italije i Rusije `eli da vidi srpskog reprezentativca Nemawu Mati}a u svojim redovima, iako je za wega zavr{eno EP zbog loma metatarzalne kosti. U redu stoje Aston Vila, Birmingem, ^elzi, Fulam, Man~ester junajted, Totenhem, Midlsbro... - MFK Ko{ice dobilo je ponude od CSKA iz Moskve, \enove i Udinezea - rekao je za Skaj sport Alen Bula, prvi ~ovjek Ko{ica i dodao: - Tako|e, pet premijerliga{a su nas kontaktirali i ima}emo sastanak sa wima ovog vikenda u [vedskoj. Imamo dogovor sa Mati}em da nas ne napusti dok igramo UEFA Ligu Evrope.

Prva utakmica drugog kola grupe “A” EP za mlade

Italijani boqi od doma}ina
HELSINGBORG - Mlada reprezentacija Italije ostvarila je pobjedu u drugom ko lu gru pe “A” prven stva Evrope u [vedskoj. “Azurini“ su u subotu u Helsingborgu pobijedili doma}ina 2:1 i napravili veliki korak ka polufinalu {ampionata. Italijane je u 23. minutu u vo|stvo doveo Mario Baloteli golom sa dvadesetak meta ra, ali je u 38. mi nu tu zaradio direktan crveni karton i tako oslabio svoj tim. Me|utim, to nije pokolebalo tim sa “~izme“ koji je u 53. minutu nakon skra}enog kornera pove}ao svoju prednost. Strijelac glavom bio je Robert Akvafreska. [ve|ani su u 89. minutu golom Ole Toivonena samo ubla`ili poraz, ali jo{ uvijek imaju {ansu da zaigraju u polufinalu. Me|utim, me~ odluke igra}e protiv izuzetno jake reprezentacije Srbije. Ovim trijumfom izabranici selektora Pjerlui|ija Kaziragija su zauzeli dobru startnu poziciju pred utakmice tre}eg kola.

BALOTELI strijelac, pa iskqu~ewe
Izabranici Slobodana Kr~marevi}a, reprezentativci Srbije, sino} su igrali me~ drugog kola protiv Bjelorusije u Malmeu. Grupa A Rezultati drugog kola: [vedska - Italija 1:2, Srbija Bjelorusija igrano u subotu ve~e.
1. Italija 2 2. [vedska 2 3. Srbija 1 4. Bjelorusija 1 1 1 0 0 1 0 1 0 0 1 0 1 2:1 6:3 0:0 1:5 4 3 1 0 Duel Rasmus Elm ([vedska) i Luka ]igarini
FOTO: BETA

Partizan doveo Zvezdinog napada~a

Potpisao Kleo
BEOGRAD - Kleverson Gabrijel Kordova - Kleo ponovo je do{ao u Beograd i ponovo }e igrati u glavnom gradu Srbije, ali je crvenu boju na dresu zamijenio crnom. Brazilac koji je proteklu sezonu proveo u Crvenoj zvezdi, u petak je postao fudbaler najve}eg rivala - Partizana. Kleo je potpisao ~etvorogodi{wi ugovor sa “crno-bijelima“, koji se nadaju da }e biti jo{ efikasniji nego {to je to bio u Zvezdi. - Izabrao sam klub koji ima viziju i {ampionski mentalitet, a navija~i Crvene zvezde ne bi trebalo da se qute, jer se sa biv{im klubom nisam dogovorio. Nije to ni{ta stra{no bile su rije~i Brazilca Klea poslije potpisa ugovora.

[VEDSKA ITALIJA

1 (0) 2 (1)

Tre}e kolo (23. juna): Srbija - [vedska, Bjelorusija Italija.

STRIJELCI: 0:1 Baloteli u 23, 0:2 Akvafreska u 53, 1:2 Toivonen u 89. minutu. Stadion: Olimpijski u Helsingborgu. Gledalaca: 10.000. Sudija Toni [opron (Francuska). @uti kartoni: Elm, Toivonen, Verndblum, Berg ([vedska), Mota, Konsiqi (Italija). Crveni karton: Mario Baloteli (Italija) u 38. minutu. [VEDSKA: Dalin, Lustig, Bjersmir, R. Bengston, Johanson, Toivonen, Berg, Svenson (od 66. minuta Harbuzi), Elm, Vernblum, Bajrami (od 66. minuta Olson). Selektori: Tomi Sederberg, Jergen Lenarts. ITALIJA: Konsiqi, Mota, Andreoli, Kris}ito, Markizio (od 89. minuta Desena), Akvafreska (od 76. minuta Ranokija), \ovinko (od 62. minuta Abate), De ]eqe, Boketi, Baloteli, ]igarini. Selektor: Pjerlui|i Kaziragi.

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 45

Egipat savladao Italiju (1:0) u drugom kolu grupe “B” Kupa konfederacija

FOTO: ROJTERS

Poslije centar{uta Mohameda Abutrikea iz kornera, Homos je sjajno sko~io i {utirao glavom, a lopta se od stativu odbila u gol \anlui|ija Bufona
JO HA NE SBURG - Re prezentacija Egipta savladala je Italiju rezultatom 1:0 i pri re di la naj ve }e iznena|ewe u dosada{wim utakmicama Kupa konfederacija u Ju`noj Africi. Ovim trijumfom {ampion Afrike je napravio veli ki ko rak ka pla sma nu u po lu fi na le ovog ta kmi ~ewa. “Faraoni“ su do velike pobjede nad aktuelnim svjetskim {ampionom do{li golom Mohameda Homosa u 40. mi nu tu uta kmi ce. Po sli je centar{uta Mohameda Abutrikea iz kornera, Homos je sjajno sko~io i {utirao glavom, a lop ta se od sta ti ve odbila u gol \anlui|ija Bufona. U drugom dijelu Italija je poku{ala da do|e bar do boda, ali napada~i “azura“ nisu uspjeli da savladaju Esama Al Hadarija.

HOMOS postigao odlu~uju}i gol
Sjajnu priliku da izjedna ~i re zul tat Ita li ja je imala u 60. minutu, kada je Andrea Pirlo odli~no {utirao iz slobodnog udarca ali je lopta pro{la nekoliko centimetara pored desne sta ti ve egi pat skog go la. Najboqu {ansu imao je Vi-

EGIPAT ITALIJA

1 (1) 0 (0)
Slavqe Egip}ana nakon postignutog gola

STRIJELAC: 1:0 Homos u 40. minutu. Stadion: “Elis park“ u Johanesburgu. Gledalaca: 52.150. Sudija: Martin Hanson ([vedska). @uti kartoni: Eid, El Hadari, Goma (Egipat). EGIPAT: El Hadari, A. Said, H. Said, Fati (od 80. minuta Hasan), Abd Rabu, Zidan (od 57. minuta Eid), [avki, Homos, Moavad (od 69. minuta Farag), Goma, Abutrika. Selektor: Hasan [ehata. ITALIJA: Bufon, Groso, Kjelini, Kanavaro, Gatuzo (od 58. minuta Montolivo), De Rosi, Jakvinta, Rosi (od 58. minuta Toni), Zambrota, Pirlo, Kvaqarela (od 64. minuta Pape). Selektor: Mar~elo Lipi.

Grupa “A” }enco Jakvinta koji je u 70. minutu iza{ao sam pred El Ha da ri ja ali je egi pat ski gol man za us ta vio po ku {aj cen tar fo ra Ju ven tu sa. Sqede}u sjajnu intervenciju El Hadari je imao samo ~etiri minute kasnije kada je zaustavio {ut Rikarda Montoliva. Ipak, golman Egipta je napravio i jednu gre{ku koja ga je mogla ko{tati gola. Lo{e je procijenio centar{ut Jakvinte, ali je lop ta za ko ju je mi slio da ide u gol-aut ipak pogodila samo okvir gola. U tre }em ko lu Ita li ja }e se sas ta ti sa Bra zi lom (nedjeqa 20.30 ~asova) koji 1. [panija 2. Ju`na Af. 3. Irak 4. Novi Zel. 2 2 2 2 2 1 0 0 0 1 1 0 0 0 1 2 6:0 2:0 0:1 0:7 6 4 1 0

Grupa “B“ 1. Brazil 2. Italija 3. Egipat 4. SAD 2 2 2 2 2 1 1 0 0 0 0 0 0 1 1 2 7:3 3:2 4:4 1:6 6 3 3 0

je u dru gom ko lu sa vla dao SAD (3:0), dok Egipat igra protiv SAD (nedjeqa 20.30). U su bo tu su na ra spo re du

utakmice u grupi “A“ u kojima se sas ta ju Irak - No vi Zeland (20.30), i [panija Ju`na Afrika (20.30).
www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Toplo, mjestimi~no ki{a
Bawa Luka Doboj Tuzla Zvornik Zenica Sarajevo Pale Bijeqina

Beograd
Subotica

Maks. Min.

29 oC 13 oC

Naobla~ewe sa ki{om
Ujutro i prijepodne postepeno naobla~ewe u sjeverozapadnim krajevima, a u isto~nim predjelima i Hercegovini prete`no sun~ano. Ovo naobla~ewe }e sredinom dana usloviti ki{u, pquskove i grmqavinu u Krajini, a tek krajem dana i tokom no}i i u ostalim krajevima. Predvi|aju se obilnije padavine uz vremenske nepogode. Jutarwa temperatura oko 9 u vi{im predjelima, u ostalim krajevima od 13 do 18, a najvi{a dnevna temperatura vazduha od 22 do 26 stepeni Celzijusa.
Mostar

Ujutro i prije podne sun~ano i toplo sa slabim do umjerenim ju`nim i jugoisto~nim vjetrom. Popodne, naobla~ewe najpre u sjevernim i zapadnim krajevima, koje }e se do kraja dana pro{iriti na cijelu zemqu uslovqavaju}i mjestimi~no ki{u, pquskove i grmqavinu, pad temperature i poja~an severozapadni vetar.
Nik{i}

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Radmila [KONDRI] (dru{tvo, ekonomija) Dragana ]OSI] (dopisnici) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Beograd

Novi Pazar

Ni{

Bawa Luka
Trebiwe

Maks. Min.

25 oC 16 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole
Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag 20 36 24 25 16 21 Moskva Instambul Sofija Oslo Milano Bukure{t 20 26 26 18 21 30 Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles 20 19 26 31 22

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 20. i 21. jun 2009. GLAS SRPSKE

Kra|a vijeka 2000

Savr{eni test 1030
Uloge: Skarlet Johanson, Kris Evans, Metju Lilard Re`ija: Brajan Robins
PINK BH

Antena - subota
KABLOVSKA
B 92
7.20 Dora istra`uje 7.50 Dora istra`uje 8.10 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 8.40 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 9.00 Moto klinci, film 11.00 Dobre namjere, serija 12.00 Vijesti 12.05 Dobre namjere, serija 13.00 Vijesti 13.05 Pri~i nikad kraja 14.00 Futrot: Pse}a pri~a, film 16.00 Vijesti 16.30 17.00 17.20 17.50 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 2.00 Bu|elar Potraga Pametwakovi}i Nacionalna geografija i BBC Vijesti @elite li da postanete milioner? Qudi sa Menhetna, serija Mrak film, film Vijesti Pametwakovi}i Patrola Smrt u bogosloviji, film Info kanal
8.10 8.50 10.05 10.30 11.00 12.10 12.30 13.30 14.00 14.30 16.10 17.05 17.20 18.20 19.00 19.30 20.00 21.40 22.00

Uloge: Kevin Kostner, OBN Kurt Rasel, Kristijan Slejter Re`ija: Demian Lihtenstajn

RTRS
Jutro u Srpskoj Donatorsko ve~e “Za De~ane - za `ivot”, snimak Skajlend, crtani film [argarepko Top FM 20 Vijesti za mlade Etno selo “Stani{i}i” - otvarawe qetne turisti~ke sezone Ulovi trofej Parovi i partneri Majke, serija Povratak u Idn Pitajte, tra`imo odgovor Aktuelni razgovor Do kraja svijeta - Las Vegas Frej`er, serija Dnevnik Bure baruta, film Mitolo{ki grad na brdu Balkanika u Bawoj Luci, koncert Kratkofil, hronika Mjesto zlo~ina, serija Frej`er, serija Top FM 20 6.30 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 20.00 20.30 21.00 23.00 0.00 0.40 1.30 -

ATV
Amplituda Jutarwi program Vijesti Lukavi lisac, crtani film Doktor Deksi Vijesti Zvijezda mo`e{ biti ti Auto {op magazin Kviz i grad F1, kvalifikacije Vatreni ring 2, film Jagode u grlu, film Vijesti Zaboravqeni Jesen sti`e, duwo moja, serija Veliki gazda, film Boks: Kli~ko - ^agajev Trava, serija Gradska vreva, serija Hrid, film Vijesti Pikadili Xim, film 6.05 9.00 9.05 10.00 10.05 11.05 12.30 13.30 13.40 14.10 15.10 16.00 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 21.30 23.45 0.50 2.30

RTS 1
Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Dizni Zdravo Evropo Dnevnik Sport plus Vi i Mira Adawa Polak TV lica Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Robna ku}a Kvadratura kruga TV Bingo Slagalica Dnevnik Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Samo dvaput se `ivi, film Bra}a po oru`ju Kad bi ovi zidovi mogli da govore, film Kad bi ovi zidovi mogli da govore 2, film 6.50 8.30 9.00 9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.30 17.00 17.10 17.30 19.10 21.00 21.30 22.00 22.50 23.50 0.50

RTS 2
Odbojka: Koreja - Srbija Biciklisti~ka trka kroz Srbiju TV lica Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Leti, leti pjesmo moja mila Sedam RTS dana Lud, zbuwen, normalan Trag Vrawe ocu Justinu Hotizont Vrele gume Total tenis Reli Odbojka: Koreja - Srbija Ko{arka (`) Emisija iz ekologije Svijet sporta Horizont Kviz muzi~ke omladine Biciklisti~ka trka kroz Srbiju Vrele gume

Vikom
8.00 8.30 9.50 10.00 11.00 11.40 12.00 13.05 14.00 15.00 Glas Amerike Tele{op Crtani film Pismo-glava, putopis Narodna muzika Tele{op Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op Sveznalica, kviz 15.50 Crtani film 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 17.00 Misterije postawa 19.30 Dnevnik RTS 21.00 Da, mo`da, ne 22.00 Spasilda 23.00 Narodna muzika 23.30 Narodna muzika 0.30 Erotski program

23.50 0.00 0.40 1.10

PINK BH
7.00 7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 10.30 12.00 12.10 12.20 12.30 13.00 13.30 14.00 14.10 15.50 16.00 17.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.30 1.30 1.40 2.00 4.00 Crtani film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Napu{teni an|eo, serija Balkan net Savr{eni test, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Rat u ku}i, serija Da pre|emo na ti Mobih Info top Gold muzika Info top Napu{teni an|eo, serija [ou tajm Info top Ka{mir mafija, serija Pare ili `ivot Zvijezde Granda Karate Kid 3, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand {ou Karate Kid 3, film Pink xuboks 8.00 8.30 8.40 8.50 9.00 9.10 11.00 12.00 12.10 14.00 18.00 18.50 19.00 19.30 20.00 20.20 22.30 22.40 0.40 1.30

BHT 1
Tribunal Frenderi, crtani film Dobro do{li u moju zemqu Moko, dijete svijeta Uradi sam, uradi sama Vrijeme tajni, vrijeme qubavi, film Govor ti{ine Vijesti Rio Grande, film Atletika Supermeduza Celestin, crtani film Dnevnik Majstori brzine: Kru`na trka Bawa Luka Sport Fudbal: [panija - Ju`na Afrika Vijesti Cigla, film Klasi~ni albumi: Seks Pistols Rio Grande, film 6.00 6.40 7.10 8.00 8.40 9.20 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.40 16.20 16.30 17.00 17.50 18.30 19.10 19.30 20.10 21.50 0.00 0.20 1.50 3.20 3.50

HRT 1
Emisija o filmu Nau~na petica Iza ekrana Ku}ni qubimci Vijesti Rijeka bez povratka, film Veterani mira Dnevnik Draga neprijateqica, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Euromagazin Vijesti Hrvatska kulturna ba{tina Svirci moji U istom loncu TV Bingo Loto Dnevnik Mladenkin otac, film Hotel “Ruanda”, film Dnevnik Te{ka lova, film Rijeka bez povratka, film Gara`a Reporteri 6.30 7.20 8.10 9.00 9.50 10.30 12.30 13.00 14.50 16.00 18.20 18.50 19.10 20.00 21.50 23.50 0.20 2.10

OBN
Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Ko{arka - NBA NBA, emisija Zvijezde ple{u Mimohod OBN Star Model Odred za ~isto}u Info Muzi~ki program Kra|a vijeka, film Prazne pri~e, film Ludi spoj Zvijezde ple{u Fudbal - Serija A

Foks
6.00 6.40 8.00 9.00 10.30 12.30 13.30 15.00 17.00 18.00 Nacionalna geografija e-TV Doma}in Smije{na strana `ivota Herkul Poaro: Smrt u oblacima, film Top spid F1, kvalifikacije Pozvan je V-3, film Smrtonosni ulov Vijesti 18.20 Ke{ taksi 19.00 Pogodi ko dolazi na ve~eru 20.00 Ekstremno pre`ivqavawe 21.00 Muwe, film 23.20 Ko{arka{ki dnevnici, film 0.40 Ameri~ko rvawe 1.10 Ke{ taksi 1.30 Nacionalna geografija 4.00 Ameri~ko rvawe

National geographic
8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 Tajne kraqevske kobre Qigava ~udovi{ta Povratak u pitonsku pe}inu Opstanak Pad sa neba Ro|eni divqi Predatorske snage Bitka Huda i Bizmarka Bitka Huda i Bizmarka 2 Romanovi Romanovi: Nestala tijela 19.00 Supertajne 20.00 Nemoj re}i mojoj majci Venecuela 21.00 Nemoj re}i mojoj majci Pakistan 22.00 Nemoj re}i mojoj majci Balkan 23.00 Nemoj re}i mojoj majci Iran 0.00 Supertajne 1.00 Nemoj re}i mojoj majci Venecuela 2.00 Nemoj re}i mojoj majci Pakistan

NOVA
6.10 6.30 7.00 7.20 8.00 8.30 9.30 10.20 10.50 11.50 12.50 15.00 16.10 17.10 18.00 19.10 20.00 22.40 0.00 1.50 3.40 5.10 Atom, crtani film Superheroj Spajdermen Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje Ezo TV Nova lova Kraq Kvinsa, serija ^arobnice, serija Smolvil, serija Gra|ani opasnih namjera, film Ne zaboravi stihove Vrata do vrata, serija Kod Ane Nad lipom 35 Dnevnik ^ovjek bez lica, film Boks: Kli~ko - ^agajev Sudwi dan, film Najboqi od najboqih 2, film Identitet, film Sudwi dan, film

Radio RS
9.05 10.00 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10 19.30 20.00 Qetni mozaik Vijesti Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota, emisija narodne muzike Vijesti Muzi~ka emisija Muzika naroda Vijesti 20.05 21.00 22.00 22.05 Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

8.50 Bajkeri s Marsa, crtani film 9.10 Ben 10, crtani film 9.50 Jedna od momaka, serija 10.20 More du{a, serija 11.20 Za~in qubavi, film 13.00 Porodi~ni grijesi, film 14.30 Hrvatska tra`i zvijezdu 17.20 Zvijezde ekstra 18.30 Vijesti 19.00 Magazin 20.00 [rek 2, film 21.30 ^arlijevi an|eli, film 23.20 Pani{er, film

15.10 16.40 17.20 19.20 20.00 21.00 21.40 22.50 23.50

Borba za mladu, film ^etiri zida Odbojka: Hrvatska - [panija Gara`a Vimbldon 2008 Bitange i princeze, serija Maraja Keri Skrivena Azija No} u pozori{tu

BN
6.30 9.00 11.10 12.30 14.00 15.00 16.00 16.10 17.10 19.30 20.00 20.30 21.00 22.30 23.30 0.30 2.20 4.00 Jutarwi program Operacija Beograd, film Biqana za vas Emisija Helsin{kog odbora za qudska prava Auto{op Putevi zdravqa Novosti Prava stvar Kao kod svoje ku}e Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Nijesmo mi od ju~e, serija Glot frket Mega saund Bulevar [arlota Grej, film Vidok, film Bulevar

HRT 2
7.50 8.20 8.25 8.30 8.40 9.10 9.20 9.30 10.00 11.00 11.50 12.30 13.20 13.50 Na kraju ulice Danica Abeceda EU Ninin kutak Dinosapiens, serija Iznad crte Navrh jezika Kokice Parlaonica Briqantin Gimnazija, serija Orangutanski dnevnik KS automagazin F1, kvalifikacije

RTL
7.00 Marina, serija 7.50 Ulica Sezam

GLAS SRPSKE 20. i 21. jun 2009. 47

Ma}eha
Uloge: Suzan Sarandon, Ed Haris, Xulija Roberts Re`ija: Kris Kolumbus

2230
PINK BH

Ladder 49
Uloge: @oakin Feniks, Xon Travolta Re`ija: Xej Rasel

2000
ATV

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 Moto klinci, film 8.30 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 9.00 Znawe na poklon 11.00 Dobre namjere, serija 12.00 Vijesti 12.05 Dobre namjere, serija 13.30 Magazin 14.00 Mrak film, film 16.00 Vijesti 16.30 Qudi sa Menhetna, serija 17.20 Pametwakovi}i 17.50 [tiklom u vrata 18.30 Vijesti 19.00 Vimbldon 2008 20.00 Pri~i nikad kraja 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Pametwakovi}i 0.00 [tiklom u vrata 0.30 Pri~i nikad kraja 1.20 Info kanal

RTRS
8.10 9.00 10.00 10.05 11.00 12.10 12.40 13.00 13.30 14.00 15.40 16.30 17.00 17.05 17.30 18.40 19.00 19.30 20.00 21.30 23.00 23.40 23.45 23.50 0.20 0.50 1.10 Jutro u Srpskoj Pjesmarica Vijesti Djeca i muzika Garfildovih devet `ivota, crtani film Snop Potkozarske pri~e Zabavni program Do kraja svijeta Majke, serija Intervju sa Cunetom Gojkovi}em @ilet sport Vijesti Putopisi - London Na{ u~iteq ~etvrtog razreda, drama Ah, ta planeta Frej`er, serija Dnevnik Sabirni centar, film Fado ~e`we, film Sportski pregled Vijesti Kratkofil, hronika Autovizija Frej`er, serija Ah, ta planeta Na{ u~iteq ~etvrtog razreda, drama 7.00 7.30 8.00 9.50 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 13.00 13.40 16.00 16.05 16.30 17.10 18.00 19.00 20.00 22.00 0.10 -

ATV
Ju Gi Oh , crtani film Ju Gi Oh , crtani film Jutarwi program Vijesti ^uvajmo na{u planetu plavu Doktor Deksi Kirbi, crtani film Ulica Sezam Dje~ak na stablu graha, crtani film Odmori se, zaslu`io si, serija F1, Velika nagrada Velike Britanije Vijesti Kuba, putopis Kuba, putopis Kom{ija protiv kom{ije Pogodi ko dolazi na ve~eru Vijesti Ladder 49, film @ivot je lijep, film Ples mrtvih, film Veliki gazda, film Kom{ija protiv kom{ije 6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.10 14.40 14.50 15.40 15.45 16.30 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.00 0.10 1.10 2.10 3.00

RTS 1
Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Vru} vjetar, serija Od devet do pet, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Vru} vjetar, serija Gojine utvare, film Vijesti Bjekstvo iz zatvora Dnevnik Egzit - Bili Ajdol Egzit - Neno Belan Vru} vjetar, serija SAT 6.00 6.50 8.30 9.00 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.30 16.00 17.00 17.30 18.00 20.00 21.30 22.30 23.10 0.00 0.30

RTS 2
Amen a|es Odbojka: Koreja - Srbija Biciklisti~ka trka kroz Srbiju Dozvolite Akva viva derbi Moj qubimac Brazde UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Urbana zona Kroz vrata znawa do putovawa Koncert Biqe Krsti} Nemawa Radulovi} Metropolis Horizont Trag u prostoru Srbi u svijetu Odbojka: Koreja - Srbija Koncert qetne no}i ^ep koji ne propu{ta vodu, drama Obrazovni program Detektivske pri~e Biciklisti~ka trka kroz Srbiju Vikend Evronet

Vikom
6.00 7.30 8.00 8.30 9.30 9.50 10.00 Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Tele{op Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi 11.00 Narodna muzika 12.00 Radio i TV 13.00 Sveznalica, kviz 14.00 14.40 15.00 15.50 16.00 19.30 20.30 21.00 22.00 23.00 0.00 Tele{op Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Gladna sam rodnog neba Dnevnik RTS Pregled sedmice Dokaz stvarawa Izazovi istine Narodna muzika Erotski program

PINK BH
6.50 7.00 7.10 7.20 8.00 9.00 10.30 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.10 15.40 16.10 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 22.30 0.10 0.20 0.30 1.30 2.00 5.00 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Crtani film Jedna bajka Balkan net Zabavni program Info top Gold ekspres Ima ko da pita Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Sve za qubav Seks i selo, serija Mahala{i, serija Info top Pret-a-porte Mobih Da pre|emo na ti Serija Ima ko da pita Zvijezde granda Ma}eha, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Urota Pret-a-porte Ma}eha, film Pink xuboks 9.05 9.30 9.40 10.00 10.20 10.50 11.10 12.00 12.10 14.30 15.00 15.30 17.30 18.00 18.50 19.00 19.30 20.20 22.30 23.00 23.10 23.30 0.00 1.00

BHT 1
Mumijevi Uradi sam, uradi sama Nedjeqni zabavnik Galakti~ki fudbal, crtani film Nema problema Re: start, {kola informatike Duhovni mostovi Vijesti Zapisano na nebu, film Ku}ni qubimci Smawi gas Kowi~ka Kamena }uprija Moda TV Liberti Celestin, crtani film Dnevnik Policijska stanica Fudbal: Italija - Brazil Global Vijesti Sport Naked.TV Izbor iz Figura Zapisano na nebu, film 6.30 7.00 7.40 7.50 9.10 10.00 10.20 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.40 16.10 18.00 18.40 19.10 19.30 20.10 21.10 21.50 22.20 22.40 1.30 2.00 2.30 3.00

HRT 1
Glas domovine Euromagazin Vijesti Koncert Opera Vijesti Prekrijte joj lice, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Izme|u dvije vatre, film Misto moje lipo U istom loncu Loto Dnevnik 1 protiv 100 Stipe u gostima Paralele Dnevnik Dnevnik Ane Frank, film Bez entuzijazma, molim, serija Gara`a Paralele Koncert 5.10 6.00 6.50 7.40 8.30 9.20 9.50 10.10 11.20 12.20 13.10 13.50 14.50 17.00 18.50 20.00 21.40 23.30 1.10 1.40 3.20

OBN
Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Spu`va Bob, crtani film Spu`va Bob, crtani film Super milioner Mu}ke, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Kra|a vijeka, film Zvijezde ple{u Info OBN Star Model Marta, volimo te, film OBN Star Model Plejbojeve djevojke Kra|a vijeka, film Fudbal - Serija A

Foks
8.10 7.00 8.30 9.00 10.00 11.10 13.00 13.40 16.00 18.00 e-TV Doma}in Crtani film Ekstremno pre`ivqavawe Fajront republika Prozvan je V-3, film Svijet na dlanu F1 Muwe, film Vijesti 18.20 Ke{ taksi 19.00 Grom u Raju, serija 21.00 Xek Muwa, film 23.00 Lo{ uticaj, film 1.00 Top Spid 2.00 Ameri~ko rvawe 3.30 Ke{ taksi 4.00 Nacionalna geografija

National geographic
8.00 Najopasnije `ivotiwe na svijetu 9.00 ^uvari prirode: [panija 10.00 ^uvari prirode: Sardinija 11.00 Sudar vozova u Parizu 12.00 Ta~ka pucawa 13.00 Invazija meduza 14.00 Sve o ajkulama 15.00 Istra`ivawe piramida 16.00 Razotkrivawe Pompeje 17.00 Marija Magdalena 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 Isus: ^ovjek iz Nazareta Avionske nesre}e Moj muzikalni mozak Moj briqantni um Velika jezera Moj muzikalni mozak Moj briqantni um Velika jezera Sudar vozova u Parizu Moj muzikalni mozak Moj briqantni um Marija Magdalena

NOVA
7.40 Superheroj Spajdermen, crtani film 8.00 Vinks, crtani film 8.30 Pocoyo, crtani film 8.50 Dora istra`uje, crtani film 9.10 Lude sedamdesete, serija 10.10 Automotiv 10.40 Novac 11.10 Izgubqeni, serija 13.10 Kad bi samo, film 15.00 Rijeka, film 17.10 Vijesti 17.20 Pazi zid 18.10 Lud, zbuwen, normalan, serija 19.10 Dnevnik 20.00 Nad lipom 35 21.00 Pra{~i} Bejb, film 22.40 Crveni tepih 0.10 Televizijska posla, serija 0.40 Gradska xungla, film 2.20 Lajavica, film 4.10 Crveni tepih

9.00 Bajkeri s Marsa, crtani film 9.20 Ben 10, crtani film 9.50 Jedna od momaka, serija 10.20 More du{a, serija 11.10 Sport 11.40 Mijewam `enu 12.40 Moja tri zida, serija 13.50 [rek 2, film 15.20 ^arlijevi an|eli, film 17.00 Odred za ~isto}u 17.40 Magazin 18.30 Vijesti 19.00 Pre`ivjeti divqinu 20.00 Pobijedi [olu, film 23.30 Vrtlog `ivota, film 1.40 Kunolovac

16.10 17.20 17.50 17.55 18.50 19.20 20.00 20.20 22.30 0.00

Velike Britanije Rukomet: Gr~ka - Hrvatska HAKS Biciklijada Me|unarodni dje~iji festival [ibenik U vrtu pod zvijezdama Gara`a Automobilizam Fudbal: Italija - Brazil Te{ka meta, film Bez entuzijazma, molim

Radio RS
9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 19.05 Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Religijski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 20.05 21.00 21.05 22.00 22.05 23.00 0.00 0.05 5.00 Vijesti Zabavna muzika Vijesti Starogradska sje}awa Vijesti Kultura u ogledalu Sje}awa Vijesti No}ni program Emisija za selo

BN
8.00 Svijet Renomea 9.30 Sa Kraji{nicima po Krajini 10.00 Selo 10.30 Cvr~ak na sat 12.00 Zavi~aju, mili raju 13.00 Mega saund 14.00 Servis Karamela 14.40 Nijesmo mi od ju~e 15.00 Nedjeqno popodne 19.30 Monitor 20.00 Prava stvar 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Slu~ajni partneri 0.30 Drugi ~ovjek, film 2.00 Satelitski program

HRT 2
7.30 Deksterova laboratorija, crtani film 8.00 Loki Leonard, serija 8.20 ^arobni vrtuqak, film 9.50 Nora Fora 10.40 Biblija 10.50 Portret mjesta i crkve 11.00 Misa 12.00 Hana Montana, serija 12.30 Tri Hil, serija 13.20 F1, Velika nagrada

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

RTL
6.50 More du{a, serija 7.40 Grupna terapija, serija 8.00 Ulica Sezam

Luda planeta

Jezero na Marsu
Duga~ki, duboki kawon i ostaci obala za sada su najjasniji dokaz o postojawu jezera na povr{ini Marsa, pi{e Rojters. To jezero sadr`alo je vodu u vrijeme kad je crvena planeta presu{ila, smatraju nau~nici. Fotografije sa istra`iva~ke sonde pokazuju da je voda izdubila 50 kilometara dug kawon, naveo je tim nau~nika sa univerziteta u Koloradu.

Zbog velikog interesovawa za koncert grupe “Simply Red“ koji }e se odr`ati 26. ju na na ko {ar ka {kim te re ni ma “Par ti za na“ na Kalemegdanu, organizatori su u prodaju pustili dodatne ulaznice, javili su mediji iz Srbije. U prodaji je ostalo ne{to mawe od 200 ulaznica po cijeni od 2.950 dinara za betonske tribine. Novih 1.400 karata po cijeni od 3.950 dinara, za monta`ne tribine, mo}i }e da se kupe na blagaj ni Beo grad ske are ne od ponedjeqka, 22. juna. “Simply Red“ je na opro{tajnoj svjet skoj tur ne ji ko ja tra je do qeta 2010. godine na kojoj promovi{e svoj posqedwi du pli

album “25 godina hitova Simply Red“. U februaru 2009. zapo~eli su veliku turneju pod nazivom “Greatest Hits World tour“, ko jom obiqe`a va ju 25 go di na od svog osnivawa. Ova grupa, koja traje 25 godina na muzi~koj sceni, svakako predstavqa ne{to {to vrijedi ~uti. Muzika je bazirana na popu sa primjesama roka, regea i novijih trendova od ‘80-ih na ovamo, kao i odli ~nim ba la da ma... Ra zno vrsnost wihove muzike na svim koncertima garantuje dobru zabavu.

Pi}e uz psovke
Jedan {panski bar ohrabruje svoje goste da vrije|aju wegovo osobqe nude}i besplatno pi}e za originalne ili duhovite opaske, javili su mediji iz Srbije. - Kad do|ete u bar poslije posla mo`ete da psujete konobare i da ih nazivate |ubradima ili imbecilima ka`e jedan od gostiju Antonio Osa, koji je prenio vijest u medije o novini u svom omiqenom baru. Vlasnik bara “Kasa Po~o“ u Kuleri, Poqak Bernard Marijuz, smatra da qudi trebaju mjesto na kome mogu da se oslobode svojih frustracija u ovo vrijeme ekonomske krize.

Prijedorski rok bend “Dbau“ objavio je svoj novi, drugi po redu album pod nazivom “Ma{ina“, koji je promovisan sino} (petak) u klubu “Lajf“ u Prijedoru. ^lan grupe Di no Mrkaq is ta kao je da je al bum “Ma{ina“ snimqen uz podr{ku Ur ba ne ini ci ja ti ve “Manifest“ Prijedor, a objavqen u izdawu Fondacije “Ekipa“ Sarajevo. -“Ma{ina“ je muzi~ki amal gam ro ka, elek tro ni ke i dens ritmova, a tematski se bavi svakodnevicom urbanih mladih qudi - ka`e Mrkaq. On je najavio da }e pored Prijedora, promotivni koncer ti bi ti odr`a ni i u Bawoj Luci, Tuzli, Sarajevu, Mostaru i Zenici. “Dbau“ je nastao 2002. godine i u me|uvremenu stekao ugled jednog

od vode}ih alternativnih sastava u BiH. Prvi al bum “Dbau {tel“, ko ji je do bio odli~ne kritike, objavqen je 2003. godine poslije ~ega su uslijedili brojni koncerti. S. T.

Talenti u trci
Jedan lovac na talente prepoznao je dobrog sprintera u jednom mladom Englezu iz Motingema dok je tr~ao za propu{tenim autobusom, javio je Tanjug. Mladi} se ve} priprema za Olimpijske igre koje }e se 2012. godine odr`ati u Londonu, javio je Tanjug. Xefri Louval Belogan (23) nije pomi{qao na karijeru sportiste sve do prije ~etiri godine kada ga je dok je tr~ao za autobusom primijetila `ena koja trenira lokalni atletski tim. Ona ga je dovela u kontakt sa Klarensom Kalenderom, jednim od najve}ih trenera u Velikoj Britaniji.

NEKAD BILO...
Bi-Bi-Si (BBC), britanska nacionalna radio mre`a, je 1960. godine prvi put od postanka dozvolila da `enska osoba pro~ita glavne dnevne vijesti. Do tada su spikeri za glavne vijesti iskqu~ivo bili mu{karci. To je, na neki na~in, bila revolucija u svijetu medija i osvajawa `enskog prostora u wima. Me|utim, jedna od `ena koje su obiqe`ile novinarstvo je Amerikanka Polina Frederik, koja je 1948. godine stupila u novinarstvo po{to je intervjuisala Bes Truman, suprugu Harija Trumana. Ta `ena je bila novinar televizijske ku}e NBC, izvje{ta~ iz UN dvadeset {est godina. Poslije we, dugo nije bilo `ena na vode}im novinarskim mjestima.

POSQEDWA
Rijanin snimak la`an
Ku}ni video za odrasle na kojem se navodno vidi pjeva~ica sa Barbadosa Rijana kako “dah}e u zanosu strasti“ je la`an, dok su fotografije koje su “procurile“ na Internet samo koji mjesec ranije, “prava stvar“, javili su mediji iz Srbije. Pro{le nedjeqe objavqen je eksplicitni snimak od 13 sekundi na kojem se vidi djevojka koja podsje}a na 21-godi{wu zvijezdu, ali Internet sajt “Livenews“ otkriva da je rije~ zapravo o zvijezdi filmova za odrasle Lavi{ Stajls. I dok je porno snimak la`an, fotografije gole Rijane koje su obradovale svjetsku javnost su “original“, a pojedini izvori tvrde da ih je sama pjeva~ica “ponosno“ postavila na Internet.

Prva `ena spiker na Bi-Bi-Si-ju

KOLUMNA

Uro{ Pena, direktor policije RS

INTERVJU

Hu{ka~kijeg ~asopisa godinama nisam vidio
www.glassrpske.com
PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

Narko-mafija pere novac kroz gradwu stanova

Milo{ Obrenovi}

Qubica i Rajko Kuzmanovi}

Vuk Karaxi}

Dejan Bodiroga

"Glas Srpske" otkriva imewake poznatih li~nosti

NA VENECIJANSKOM BIJENALU u~estvovalo 77 nacionalnih participacija

2 20. i 21. jun .2009. GLAS PLUS

Kolumna

o bro na mjer no mi je dna pri ja teqica re ~e pri je ne ki dan: “Mi slim da je do {lo vri je me da se ma lo kri ti ~ki os vrne{ na me di je u RS. Mo ra bi ti i da oni ne{to dobro ne rade“. Mora biti, u to sam i ja uvjerena, ali ipak ne bih stvari po sma tra la na taj na ~in. Za {to? Zato {to ne analiziram medije u Federaciji i medije u RS, jedne pa druge, ve} analiziram neprimjerenu retoriku i ar gu men ta ci ju ta mo gdje im ni je mjesto. Ukoliko je slu~ajno ima vi{e u jednom entitetu onda to nije do moga pre ten cio znog oda bi ra me di ja u tom entitetu ve} do retorike. Ina~e ovih da na ve oma ~es to slu {am kri ti ke na ra~un moje “saradwe sa RS-om“ ne samo da slu{am ve} i ~itam na raznim Internet forumima. Ima na tim forumima ne{to vi{e od pu kih pi tawa, pri go vo ra ili zas tra{uju}ih komentara na ra~un te suradwe. Tu se mo gu pre po zna ti, i to ve oma upe ~atqivo, re zul ta ti hu {ka ~kog jezika koji dolaze iz raznih medi ja ko ji po sva k u ci je nu, go to vo opsesivno, nastoje da pi{u ili govore samo najstra{nije stvari o RS. Za{to je to tako? Za{to postoji neka neizreci va po tre ba da se ama ba{ sve {to dolazi iz RS, osim jednog udru`ewa i jedne novine, prika`e gra|anima tako da oni uvijek nakon toga imaju potrebu da ispoqe svo je zas tra {u ju }e agre si vne `udwe. ^ega je to medijsko sotonizi rawe RS-a posqedi ca? Da li uis ti nu `eqe da gra |a ni ove zemqe `i ve u mi ru i slo bo dno ho da ju ovom zemqom u svim wenim dijelovima? Naravno da nije.

D

KRITIKE na ra~un moje saradwe sa RS
Je dan ko men tar je pri li ~no ilus tra ti van: “Po sa vje to vao bi je (S. V. po vo dom tek sta u “Gla su“) da ode u Bawu Luku i da obu~e majicu sa zastavom Bosne i Hercegovine i pro|e glavnom tzv. Go spod skom uli com i da na kon tog `i vo tnog is kus tva na pi {e ponovo ovaj isti ~lanak....a u me|uvremenu nek promovi{e kulturu dijaloga

u Zavodu za hitnu pomo} u BL kad je budu {ivali.“ [ta je tu `no u ovom komen ta ru? Ne znawe, pre dra su de i ste re oti pi ko ji su posqedi ca pro pa gan de o Re pu bli ci Srpskoj. Ra zmi{qam o ovo me kao izu ze tno zna~ajnom komentaru, a koji je, na`alost op}e mjesto u Federaciji, pa ne mo gu a da se ne os vrnem na wega. Ne samo da pro|oh po Bawaluci sa bh. zastavom ve} i organizovah 2002. godine sa ogromnom bh. zastavom debatu u sali Na ro dne skup {ti ne RS u ko joj je sje di lo pre ko dvi je sto ti ne mla dih qudi iz cijele BiH, a koje je na najtopliji na~in pozdravio gradona~elnik Bawe Lu ke go spo din Dra goqub Da vi dovi} i izme|u ostaloga poru~io: “Veoma mi je dra go {to se ovo zna ~aj no ta kmi ~ewe odr`a va u Bawoj Lu ci, prije svega zbog mladih qudi koji }e na wemu u~es tvo va ti“. Pro {e ta i je dna velika grupa mladih qudi po Jahori ni ove go di ne sa bh. zas ta vom, a zas ta vu je no sio naj boqi de ba tant u Bo sni i Her ce go vi ni Ra do van Pa po vi} iz Gacka. I gle ~uda, niko nikoga ne ni je tre bao {i va ti. Ali, da bi o ovako krhkim pitawima za BiH mogli raz go va ra ti, po tre bno je za do voqiti jedan mali preduslov: iza}i iz Sarajeva i zaista prohodati gradovima, pro~i ta ti i po gle da ti {to sve pi {e u me di ji ma u RS, pa tek on da go vo ri ti ili pi sa ti ko men ta re kao {to je sqede}i “Usput, pratio sam jedno vrijeme taj “Glas GTRS“, ~isto da vidim “{ta tu ima”. Qudi moji, hu{ka~kijeg ~a so pi sa na Bal ka nu go di na ma ni sam vi dio. Otvo re na mr`wa i po ziv na rat frca iz svakog broja. Ali jok, ovi ta mo }e re }i “to je izraz de mo kra ti je“. Sra mo ta“. Za mi slim se sva ki put nad sli~nim komentarima, da li je mogu }e da pi {em za no vi nu ko ja po zi va na rat. Kakav li sam ja to nacionalista ka da po dr`a vam na ci ona li zam? Uzmem nasumce nekoliko brojeva “Glasa i i od korice do korice ih prelistam. U is to vri je me to ura dim i sa ne kim ne hu {ka ~kim, gra |an skim dne vnim no vi na ma i ta mo na |em pre ten cio zne tek sto ve o qudi ma iz {u me, kriminalcima i zlo~incima, mafija{kim gru pa ma, a u ovom prvom sa mo

in for ma ci je o do ga |a ji ma i de {a vawima. I dok god su neki gra|ani ove zemqe smje{taju “tamo daleko“, upravo to je izraz mr`we i hu{kawa.

PI[E: Sawa VLAISAVQEVI]

PRO\OH po Bawoj Luci sa bh. zastavom
Pre no si ne ki dan Srna vi jest o seminaru odr`anom na Sokocu koji je organiziralo Udru`ewe “@ene `enama“ iz Sa ra je va. Te ma “Tran zi cij ska prav da, iz gradwa mi ra, kul tu ra di ja lo ga...“ Ve li ka {te ta za gra |a ne ove zemqe {to taj seminar nije emitiran na svim medijima i {to gra|ani nisu imali priliku da vide koliko pozitivnih doga|awa ima u svim prelijepim dijelovima BiH. Ali, opet zahvaquju}i pre dra su da ma i me dij skoj pro pa gan di sa mo i iskqu~i vo ne ga ti vnih vrijednosti iz RS-a, mogao se pro~itati i sqede}i komentar: “Ovaj svijet je poludio kada se na Sokocu odr`avaju seminari i trubi o demokratiji, dijalogu, rje{avawu konflikata.“ Moglo bi se re}i ba{ tako, {teta {to se ne organizira i ~e{}e i {to je Udru `ewe “Auro ra“ sa So ko ca po tpuno nepoznato u Sarajevu i Federaci ji. [te ta {to je ovaj svi jet po lu dio pa ne zna da je za hvaquju }i gostoprimstvu na Sokocu veliki broj gra |an skih akti vis ta iz: Sa ra je va, Is to ~nog Sa ra je va, Bra tun ca, Us ti pra~e, Mili}a, Bugojna, Srebrenice i mno gih dru gih mjes ta raz mjewiva lo iskustva u izgradwi mira u BiH. [teta {to ovaj svijet nema priliku da ~uje to ple ri je ~i je dne od prvih povratnica u Srebrenicu Zehte Usti} ~iji je sin bio jedini Bo{wak u {koli, nakon ~ega je zahvaquju}i wihovom pri mje ru, a pre ma wenim ri je ~i ma, sa da pre ko sto ti nu dje ce u toj is toj {koli. Ba{ je ovaj svijet poludio kada ne zna za ovaj skup {to je bio nasred Sokoca. I na kra ju po no vo ra zmi{qam o kritikama na ra~un moga nepisawa o retorici koja se koristi u medijima u RS. I evo ipak }u na ves ti ne ke pri -

Uzmem nekoliko brojeva “Glasa" i i od korice do korice ih prelistam. U isto vrijeme to uradim i sa nekim nehu{ka~kim, gra|anskim dnevnim novinama i tamo na|em pretenciozne tekstove o qudima iz {ume, kriminalcima i zlo~incima, mafija{kim grupama, a u ovom prvom samo informacije o doga|ajima i de{avawima

mjere neprimjerene retorike: mala bara pu na anu sa, ban da, po li ti ~ki muqato ri, ma fi ja {ki me di ji {ti te ubi ce, lu do vawe odme tnu tog vla di ke, ne do vr{e ni tip, mu(n)do lo gi ja, vo de nas budale, ~oban-premijer, diabolus, Rajko Korleone, Velika Glupa~a,... a o prosta~kim fotomonta`ama neki drugi put. I ako ste po mi sli li da sam ovo prona{la u “Glasu“ gdje je “trebalo“, prije svega da tra`im ovu retoriku grije{ite. Ove primjere sam na{la u opo zi ci onim slo bo dar skim no vi na ma. I tko onda mo`e i treba da stoji na putu slobodi medija? (Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Inbox
Automobilisti~ka sta za u Zalu`anima kod Bawe Lu ke je uvi jek okupqala naj boqe sa ovih krajeva i zato svi koji vole ovaj sport tre balo bi da do|u u subotu i ne djequ. Bi}e to veliki spe ktakl jer }e se vo ziti trke za {am pionat ~e tiri dr`ave. U dana{we vrijeme malo je ovakvih spekta ku larnih sportskih priredbi kod nas i zato trka u Za lu`anima mora da bude na{ sportski pra znik. driver078@gma il.com

Komentari ~italaca

Ima li kraja golgoti u Doboju
Pi tam se ima li iko u ovoj na {oj Srpskoj da po mo gne u ra zrje {ewu se dmo go di{we gol go te u Do bo ju. Svi ma je ve} po zna to da je Bo `i} Mi len ko-Me }i na pre va rio pre ko 300 po ro di ca i uzeo im pre ko 10 mi li ona KM, a on i da nas dan ho da slo bo dan i bez ika kvih pro ble ma. Sa mo ne zna mo ko li ko }e nas jo{ `i vih do ~e ka ti kraj. Sve nas je mawe, jer na rod umi re, a Me }i na sve mawe du `an. Sud }u ti i mu dru je ve} pe tu go di nu, ni ko ga ne hap si, po res koj upra vi du `an sko ro 1,5 mi li ona KM i ni ko ni {ta pa do kle vi {e. Pi ta mo se tre ba li da pa dne jo{ ko ja mrtva gla va u Do bo ju pa da se ri je {i ovaj pro blem. Dos ta je mrtvih, `a lim sa mo {to mo ji si no vi ni su ovo do ~e ka li, jer ve} bi se ovo da vno ri je {i lo. Op {ti na i na ~el nik Obren Pe tro vi} }u ti i ni {ta on ne zna. Pred sje dni ca Osno vnog Su da u Do bo ju Jo van ka Jo va no vi} se ne ogla {a va, ni ona ne zna ni {ta. Na ~el nik Po res ke upra ve ko ji ma Me }i na du gu je ve} go di na ma, Pe tar Ba ki} ta ko |e ne zna ni {ta, biv {i pre mi jer Dra gan Mi ke re vi} ko ji je bio broj 1 u ovo me, srce mo je ni {ta ne zna. Ve se lin Poqa{e vi}, is to ne zna, ja dan po pu lar ni advo kat Si ni {a \or |e vi}, ne ma ga ni gdje, uzeo pa re i ni {ta ne zna, i na `a lost ne mo `e mo pi ta ti po koj nog Bra ni sla va Ga ri }a ko li ko je on znao. Bi lo ka ko bi lo ja i mo ja ba ba pla }a mo ki ri ju od bi je dnih pen zi ja i obi la zi mo gro bo ve svo jih si no va ko ji su da li `i vo te za ovu dr`a vu. Ne ka im je la ka crna zemqa i ne ka po ~i va ju u Bo `i jem mi ru, a ovi ma svi ma ne ka je na sra mo tu i ne ka im Go spod Bog bu de su di ja. Sto jan Mar ko vi}, Do boj

GLAS PLUS 20. i 21. jun 2009. 3

15. 6 - 12. 6. 15. 6.
Predstavnici vlada Srbije i Republike Srpske, u prisustvu potpredsjednika “Fijat“ grupe, potpisali u Beogradu Sporazum o saradwi u oblasti privrede. Sporazum predvi|a prodaju vozila marke “punto“ i traktora iz Srbije u RS, kao i prodaju namje{taja i turisti~kih aran`mana iz RS u Srbiju {to }e subvencionisati dvije vlade. Prodaja kragujeva~kog “punta“ trebalo bi da po~ne odmah, a isporuka u RS je planirana od septembra. Sporazum su potpisali ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradwu RS Jasna Brki} i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mla|an Dinki} u prisustvu premijera RS i Srbije Milorada Dodika i Mirka Cvetkovi}a, te predstavnika italijanskog “Fijata“ Alfreda Altavile. Dodik je izrazio nadu da }e Sporazum biti pro{iren i na druge sfere ekonomske saradwe.

Doga|aj sedmice
Proteklu sedmicu obiqe`io spor na relaciji NSRS - OHR

17. 6.

St ~aju Dobrovoqa potjernica u “slu rijat Interpola u sekreta ~ka“ Generalni ewuje selektio da u radu primj Lionu pokaza zam. Livnost i voluntari m generalnom sekretaru Interpola u nog centralnog bije u pismu upu}eno Ovo Nacional naglasio direktor onu Ronaldu Nobelu Milo{ Opranica. tergrad stopirao je zahtjev In h roa Interpola Beo Interpola u Lionu 13 lica osumwi~eni ralni sekretarijat Gene protiv qaisivawe potjernica pola Beograd za rasp ipadnicima JNA 1992. godine u Dobrovo ncelarija za zlo~in nad pr hova ka za ratni dok ih ne provjeri wi zana Vasiqevi} ~koj ulici u Sarajevu, l MUP-a Srbije Su tparo Beograd pravna pitawa. Por direktora Interpola grekazala je da je pismo i Za polu u Sarajevu proslije|eno i Inter odgovore. ~ekaju bu i da jo{

16. 6.rawem i provjerom opi

Politi~ari iz RS imali su jedinstven stav da Zakqu~ke NSRS ne bi trebalo ni poni{titi ni promijeniti wihov naziv i sadr`aj
PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

Sedmica kada su prozivali Incka

Vlada Japana odobrila je Rudniku i termoelektrani “Ugqevik“ kredit od 90 miliona evra, uz grejs period od deset godina i 30 godina za wegovo vra}awe. Na Prvom regionalnom japansko-srpskom forumu u Bawoj Luci, predsjednik Vlade RS Milorad Dodik istakao da je Japan do sada u BiH i RS najvi{e pru`ao ekonomsku pomo} i donacije, {to nikada nije ekonomski uslovqeno. Dodik je ocijenio da treba iskoristiti poslovno iskustvo Japana i wegovu poslovnu praksu, koja se pokazala kao jedna od najuspje{nijih u svijetu. Ambasador Japana u BiH Futao Mataji rekao je da su japanski preduzetnici veoma zainteresovani za privrednu i trgovinsku saradwu sa BiH i Republikom Srpskom, te izrazio zahvalnost Vladi RS {to je opredijeqena za to da ja~a ekonomske veze sa Japanom.

19. 6.

xe og rebalansa bu djela 70 vrdila prijedl je u buxetu u{te puwava ~ime za ovu godinu, n Srpska is , a na taj na~i miliona maraka aran`mana sa MMF-om. a marabaj uslove iz stend- do kraja godine u{tedi 146 milion je Srppske je da takao da Obaveza Sr r Xombi} je is nsija RS Aleksanda vanbuxetski ka. Ministar fina tu RS u{tedi 66 miliona maraka, buxe liona maraka. ska obavezna da u a, a op{tine 25 mi eba da zasjefondovi 55 milion je~ima, Bord direktora MMF-a tr da bi se po~etPrema wegovim ri j aran`man za BiH, odobri stened-ba la prva tran{a kreditnih da 29. juna i ca realizova kom narednog mjese je 400 sredstava. na trebalo da dobi RS bi iz aran`ma miliona evra.

18. 6.Vlada Republike Srpske ut- ta RS

Spor na relaciji Kancelarija visokog predstavnika u BiH - Narodna skup{tina Srpske u vezi Zakqu~aka republi~kog parlamenta o efektima prenesenih nadle`nosti sa RS na BiH i i{~ekivawe kona~nog stava visokog predstavnika Valentina Incka, obiqe`ili su proteklu sedmicu. Prema nezvani~nim informacijama, Incko je trebao u petak da se oglasi u vezi sa ovim pitawem i saop{ti svoj kona~an stav, ali do zakqu~ewa ovog broja “Glasa Srpske“ to nije u~iweno. Narodna skup{tina RS objavila je u ponedjeqak u Slu`benom glasniku RS Zakqu~ke o efektima prenesenih nadle`nosti sa RS na BiH koje je usvojila 14. maja. U Zakqu~cima NSRS je navedeno da prenos nadle`nosti bez prethodnog dogovora entiteta nije ustavan. Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko ocijenio je Zakqu~ke “an ti dej ton skim i an tiustavnim“ i postavio ultimatum republi~kim parlamentarcima da ih do 11. juna poni{ti. Poslanici RS su na pro{loj sjednici NSRS uvrstili Inckov zahtjev na dnevni red, ali tokom trodnevnog zasjedawa nisu stigli da ga razmatraju. Zakqu~ci nisu poni{teni u parlamentu RS. Poslije objavqivawa Zakqu~aka NSRS u Slu`benom glasniku RS, ~ime su postali pravosna`ni, Kancelarija visokog predstavnika je saop{tila da “sada imamo pravnu jasnu situaciju i visoki predstavnik }e razmotriti svoje naredne korake“. Incko je vi{e puta kazao da su “konsultacije u toku, a da rje{ewa sazrijevaju“.

Bo{wa~ki politi~ari i sarajevski mediji proteklih dana stvarali su nevi|en pritisak na visokog predstavnika da upotrijebi “bonska ovla{}ewa“ i sankcioni{e zvani~nike RS zbog “antidejtonskog pona{awa“, kao i da obavezno poni{ti Zakqu~ke NSRS. U to me je predwa~io li der Stranke demokratske akcije Sulejman Tihi} koji, zbog “Dodikove retorike i Zakqu~aka NSRS“ nije prisustvovao sastanku lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, predsjedni ka Hrvat ske de mo krat ske zajednice BiH Dragana ^ovi}a i visokog predstavnika u BiH Valentina Incka u Bawoj Luci.

“KONSULTACIJE u toku, a rje{ewa sazrijevaju“
Politi~ari iz RS imali su jedinstven stav da Zakqu~ke NSRS ne bi trebalo ni poni{titi ni promijeniti wihov naziv i sadr`aj, a zahtjeve bo{wa~kih politi~ara da Incko primjeni silu, ocijenili su “pogubnom i destruktivnom politikom“. Upozorili su da bi pri mje na “bon skih ovla{}ewa“ mogla da prouzrokuje jo{ dubqu politi~ku krizu. U i{~ekivawu Inckovog odgovora, oglasio se i Kabinet visokog predstavnika Evropske unije Havijera Solane i saop{tio da “EU uvijek podr`ava politi~ki di ja log i kom pro mis s ciqem pro na la `ewa du go ro ~nih rje {ewa politi~kih problema“. U Solaninom Kabinetu naveli su tako|e, da su Zakqu~ci NSRS “neprihvatqivi i antiustavni“, a da su “bonska ovla{}ewa“ u domenu odgovornosti visokog predstavnika.

Pripadnici Jedinice za podr{ku MUP-a RS u okviru akcije u bawolu~kom nasequ Borik, uhapsili su ~etiri lica koja se dovode u vezu sa trgovinom narkoticima. U okviru akcije pretresen je stan u ulici @ivojina Mi{i}a, ~iji je vlasnik, kako se nezvani~no saznaje, Dado Tubi}, a prethodno je u istoj zgradi izvr{en pretres ugostiteqskog objekata “Cirih“, u vlasni{tvu Pere \eki}a. Me|u privedenima su, kako se pretpostavqa, dva strana dr`avqana, te otac i sin iz Bawe Luke. Akcija pretresa u nasequ Borik, izvr{ena je po nalogu Tu`ila{tva BiH. Prema prvim saznawima, u akciji su zaplijewena dva vozila BMW wema~kih registracija, te vozilo “opel vektra“ registarskih oznaka iz BiH, a policija je, kako tvrde o~evici, u stanu zaplijenila drogu.

4 20. i 21. jun 2009. GLAS PLUS

Uro{ Pena, direktor policije Republike Srpske

Nemamo podatke da se pripadnici “zemunskog klana“ nalaze u RS, ali mogu}e je da imaju dr`avqanstvo BiH, pogotovo da su ga dobili pod la`nim imenom, ka`e Pena
RAZGOVARAO: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

Uro{ Pena

FOTO: S. ILI]

i re ktor po li ci je RS Uro{ Pena u intervjuu za “Glas Srpske“ ka`e da je ta ~no da se ogro man prqavi no vac od dro ge pere ulagawem u stanogradwu, ali da je to neuporedivo izra`enije na zapadu nego ovdje. - Dru ga mo gu }nost uno {ewa prqavog novca u legalne tokove i ne postoji osim kupovinom nekretnina, ulagawem u kazina. Ali RS je mali prostor za te stvari, a ono {to smo na tom poqu uradili za posqedwe tri godine je za svaku pohvalu. Zajedno sa policijom Hrvatske i Gr~ke oduzeli smo 162 kilograma heroina {to je naj ve }a zapqena na ovim prostorima, ka`e Pena. GLAS: Nedavno je objavqeno da su kra jem pro {le go di ne dr`avqanstvo BiH dobili odbjegli ~lanovi “zemunskog klana“. Da li Vi imate takve informacije i je li wihovo kretawe zabiqe`eno na podru~ju RS? PENA: Nemamo podatke da se pripadnici “zemunskog klana“ nalaze u RS, ali mogu}e je da imaju dr`avqanstvo BiH, pogotovo da su ga dobili pod la`nim imenom. Mi smo do bi ja li in for ma ci je, recimo, da je \uro Mutavi vi|en u res to ra nu “Je ze ro“, ali to ni je bilo ta~no. Jedan broj kriminala-

D

ca iz Srbije i Hrvatske dobio je dr`avqanstvo BiH, a dobili su ga na osnovu dokumenata koje su dostavili MUP-u. Sve to je organizo va no kroz CIPS. Po li ci ja tu ni{ta nije mogla da uradi jer se ra di o re gu lar no iz da tim do ku men ti ma. Mi smo taj pro blem iden ti fi ko va li 2004. go di ne i poni{tili sva ta dokumenta. Tada je 30 lica li{eno slobode. CIPS je projekcija dr`avnog nivoa i radili su metodologijom bez otisaka prsta. Ja vno sam po zvao Tu`ila{tvo BiH da nam daju podatke i broj osoba sa falsifikova nim do ku men ti ma, jer tu ne ma vi {e is tra `nih radwi. Od wih smo dobili odgovor da se radi o osjetqivom predmetu. Optu`nica ne ma iako ima po li cij skih slu `benika koji su suspendovani po osnovu sumwe.

O SARADWI sa Tu`ila{tvom BiH najboqe govore presude
GLAS: Prema informacijama ame ri ~ke agen ci je za bor bu protiv narkotika, narko-mafija u BiH kroz sta no gradwu ope re milione maraka godi{we. Ima li policija RS podatke o tome i {ta se radi po tom pitawu? PENA: Dobar dio droge i prolazi i bude zaustavqen na prosto-

Organizovani kriminal
GLAS: Posqedwih godina u RS je smawen broj krivi~nih djela. Zna~i li to da ne stoji vi{e pri~a o organizovanom kriminalu? PENA: Kriminalne grupe se organizuju da bi vr{ile pojedina~na krivi~na djela, da bi, recimo, krali motorna vozila. Ako imamo podatke da je 2004. godine ukradeno 1.300 vozila, 2007. godine 420, pro{le godine 313, a ove godine za 40 odsto mawe nego za isti period pro{le godine, to govori ne{to. Kriminalne grupe su razbijene u Bawoj Luci, Trebiwu, Bijeqini, Isto~nom Sarajevu. Isti slu~aj je i sa drogom.

ru RS i BiH, ali policija RS ne}e ri je {i ti pro blem dro ge jer smo nemo}ni sami. Ta~no je i da se ogroman prqavi novac od droge ula`e u stanogradwu. Druga mogu}nost uno {ewa prqavog nov ca u legalne tokove i ne postoji osim kupovine nekretnina, ulagawem u ka zi na, ali to je ne upo re di vo izra`enije na zapadu nego ovdje. RS je mali prostor za te stvari, a narko-dileri sada vi{e koriste puteve preko mora i okeana. Ali ono {to smo na tom poqu uradili za posqedwe tri godine je za svaku po hva lu. Za je dno sa po li ci jom Hrvatske i Gr~ke oduzeli smo 162 kilograma heroina, {to je najve}a zapqena na ovim prostorima. Cijena droge na prostoru RS je pove}ana {to zna~i da je ima mawe. GLAS: Hrvatski mediji objavili su da autoprevozni~ke kompa ni je iz BiH dro gu {ver cu ju prema zapadnoj Evropi redovnim autobuskim linijama? PENA: Policija RS je imala nekoliko takvih presretawa. Bilo je i oduzimawa droge u autobusima u Trebiwu. Tu nema slu~ajnog pronalaska droge, nego se radi o pripre mi i po se bnim is tra `nim radwama. Ali bitno je da na tom poqu izuzetno sara|ujemo sa policijom Hrvatske, Srbije, a u BiH policije zajedno rade. Kad je droga u pitawu tu ne mo`ete da budete zatvoreni. Ovih dana imamo sastanke sa Slovencima i Francuzima, a sa generalima iz Italije dogovaramo i o uspostavqawu oficira za vezu. GLAS: MUP RS dos ta vio je 2005. go di ne Okru `nom tu `i la{ tvu u Is to ~nom Sa ra je vu predmet protiv osumwi~enih za zlo~in po~iwen nad oko 200 civila srpske nacionalnosti u sarajevskom nasequ Pofali}i. Da li ste se in te re so va li gdje je ovaj predmet zavr{io? PENA: Jo{ 1992. godine MUP RS podnio je Tu`ila{tvu prvi izvje{taj za 15 lica zbog po~iwenog zlo~ina u Pofali}ima. Kasnije je taj izvje{taj dopuwavan. Ve}i dio `rtava je identifikovan, a identifikovani su i izvr{ioci. Taj predmet je dostavqen Tu`ila{tvu BiH radi utvr|ivawa postupka hitnosti i utvr|ivawa koje }e tu`i-

la{ tvo bi ti na dle `no. [ta je daqe s tim predmetom, ne znam. Mi nemamo praksu da imamo podatke tu`ila{tva u kojoj je fazi postupak. Ima dosta primjedbi na rad Tu`ila{tva BiH, a vidje}emo koliko ovakva strategija mo`e da doprinese rasvjetqavawu istine na prostoru BiH. GLAS: Kakva je saradwa MUPa RS sa Sudom i Tu `ila{tvom BiH po pitawu ratnih zlo~ina? PENA: Mi smo podnijeli veli ki broj iz vje {ta ja po pi tawu po ~iwenih ra tnih zlo ~i na na prostoru RS i BiH, a kakva je saradwa najboqe se vidi iz do sada donesenih presuda. Ako imate presu|enih stvari po predmetima koje je podnijela policija RS dva ili pet odsto, a ostalih mnogo vi{e, o~ito je kakva je saradwa. Imali smo probleme i zastoj u komunikaci ji po sli je na re dbe su di je za prethodni postupak Suda BiH za 36 po li ca ja ca RS na pros to ru Srebrenice. Na~in na koji su to uradili je krajwe nekorektan prema policiji RS. Sad }e dvije godine, a istraga nije zavr{ena. Za jedan dio policajaca je donesena naredba o obustavqawu istrage i ni{ta drugo. I to je, pored ostalog, poremetilo na{u saradwu.

Prijetwe Dodiku
GLAS: Premijer RS Milorad Dodik izjavio je da i on dobija prijetwe, upozoravaju}a pisma i da strahuje za `ivot porodice. Kakva su Va{a saznawa o tome i {ta je povodom toga preduzeto? PENA: Policija RS provjerava sve prijetwe, a bezbjednost {ti}enih li~nosti je na visokom nivou i uvijek je poja~ana. Posqedwih dana prijetwe su upu}ene i predsjedniku Narodne skup{tine RS Igoru Radoji~i}u. Policija je ustanovila da je to uradio jedan du{evni bolesnik. U svakom slu~aju, na{a reakcija }e biti blagovremena i adekvatna. ta da je po li ci ja RS mo ra la da tr~ka ra i pro vje ra va te ne ta ~ne informacije. Ta pri~a je pro{la i ap so lu tno vi {e ni ko ne pos tavqa pitawe oko na{e saradwe. GLAS: Ima li RS saznawa o djelovawu i naoru`avawu vehabija, selefija i muyahedina u RS? PENA: Prije mjesec i po do{li smo do podataka da odre|ena lica afroazijskog porijekla predstavqaju opasnost po nacionalnu bezbjednost BiH. Zato smo odlu~ili da se li ca ko ji ma su odu ze ta dr`avqanstva li{e slobode i protjeraju iz BiH. Do sada smo zajedno li{ili slobode pet takvih osoba i to se nastavqa. Naoru`avawe je veliki problem BiH, jer i daqe ima mnogo oru`ja zaostalog iz rata. To oru`je ide i vani, a presjekli smo trgovinu za Francusku, za Kosovo. GLAS: Ima li u RS nelegalnog prislu{kivawa? PENA: Ono {to policija RS ima je oprema maweg kapaciteta, ali apsolutno je tehni~ki nemogu}e da do|e do neovla{}enog prislu{kivawa zbog svih procedura. Oprema za nelegalno prislu{kivawe mo`e da se nabavi neovla{}e no. Za to je mo gu }e da pos to ji oprema maweg kapaciteta kod privatnih lica. Ka`em mogu}e je, jer da znamo da to postoji, odmah bi bilo oduzeto.

POGRE[NE informacije da je \ura Mutavi bio u “Jezeru“
GLAS: Kakva je saradwa policije RS sa policijama u regionu po pitawu hap{ewa preostalih ha{kih bjegunaca? PENA: Zadatak policije RS je tu jasan: locirawe, li{ewe slobode ili dobrovoqna predaja bilo kojeg ha{kog optu`enika. Mi imamo jedno tijelo na nivou zemaqa u okru`ewu u kome u~estvuju i obavje{tajne agencije i ono se sastaje dva puta mjese~no, razmjewuje podatke. Saradwa je izvanredna, {to ranije nije bio slu~aj. Ranije su pojedine policijske agencije iz BiH direktno Ha{kom tribunalu dostavqale podatke da se navodno neki osumwi~eni nalaze u RS. Namjera je bila da se poka`e da policija RS ne sara|uje sa Hagom i

POLICIJA RS SA POLICIJAMA HRVATSKE I GR^KE oduzela 162 kilograma heroina, {to je najve}a zapqena na ovim prostorima

GLAS PLUS 20. i 21. jun 2009. 5

Znamenito mjesto srpske istorije u Velikoj Plani

Crkva Pokajnica u Velikoj Plani

Jedinstven spomenik kulture u svijetu, jer je napravqen po motivu kajawa, koji je kao hri{}ansku vrlinu propovijedao jo{ Sveti Jovan Krstiteq, govore}i: “Pokajte se, jer se pribli`ilo Carstvo nebesko“
PI[E: RADOJE TASI] krozrs@glassrpske.com

a~no prije 191 godinu u Starom Selu kod Velike Plane u Srbiji na jednom proplanku u gustoj hrastovoj {umi izgra|ena je crkva Pokajnica. Ovo je, sigurno, po motivima gradwe jedinstven spomenik kulture u svijetu, jer je napravqen po motivu kajawa, koji je kao hri{}ansku vrlinu propovijedao jo{ Sveti Jovan Krstiteq, govore}i: “Pokajte se, jer se pribli`ilo Carstvo nebesko“. Ova crkva brvnara, biser narodnog neimarstva tog vremena, poznata je po tome {to je napravqena nakon {to je knez Milo{ Obrenovi} naredio svom kumu Vujici Vuli}e-

T

vi}u da ubije wihovog zajedni~kog kuma \or|a Petrovi}a Kara|or|a. Crkva Pokajnica nalazi se pod za{titom Zavoda za za{titu spomenika Srbije i smatra se izuzetno vrijednim kulturnim spomenikom, koji gotovo svaki dan posje}uju turisti i brojni vjernici.

JEDINSTVEN spomenik u svijetu
Profesor Miodrag Stoilovi} iz Velike Plane pri~a da je ideja da se na ovom mjestu izgradi crkva brvnara nastala onog dana kada je vojvoda, a kasnije knez smederevske nahije, Vujica Vuji}evi} na kon mu ~kog ubis tva vo |e

Prvog srpskog ustanka Kara|or |a Pe tro vi }a u Ra do vawskom lugu na putu prema Beogradu, sa wegovom glavom u bisagama sjeo tu da se omori. - Sjede}i na starom hrastovom pawu, uz pratwu koja je bila vesela, “jer je uspje{no oba vi la po sao“, Vu ji ca se grdno pokajao {to je ubio takvog junaka i svog kr{tenog kuma, pa je smislio da knezu Milo{u predlo`i da tu sagra di crkvu po kaj ni cu. Na molbu i zapomagawe knegiwe Qubi ce Mi lo{ udo voqava wihovim `eqama i pristaje da se hram izgradi ba{ na ovom mjestu - pri~a Stoilovi}. Lazar Mili~i}, profesor u sredwoj {koli u Velikoj Plani i veliki poznavalac istorije srpskih ustanaka, ka`e da je pokajawe bilo pravi cinizam dvojice tada{wih silnika u Srbiji. U bisagama, na|enim kod Kara|or|a nalazilo se 4.000 dukata, koje je dobio od ruskog cara za ponovno podizawe ustanka u Srbiji i tim parama i jo{ uz “dobrovoqne priloge“ seqaka iz okolnih sela sagra|ena je ova bogomoqa - ka`e Mili~i}. Otvarawe crkve Pokajni-

ce prire|eno je ta~no godinu dana nakon ubistva vo`da Kara|or|a 1818. godine. Zdawe hrama u Starom Selu plijeni neobi~nom qepotom. Izgra|en je od hrastovih gre da i po kri ven de be lom hrastovom {indrom. Napravqen je u obliku la|e, a wegova visina dosti`e gotovo osam metara. - Crkva brvna ra, kao i mnoge koje su pravqene za vrijeme turske vladavine Srbijom, gra|ena je urezivawem grede u gredu, uvezanih drvenim klinovima, kako bi se, u slu~aju nevoqe, mogla za dva tri sata rasklopiti i prenijeti na neko sigurnije mjesto. Zanimqivo da je, bez obzira na sve kasnije ratove, hram zadr`ao originalan oblik iz vremena gradwe, izuzev ugra|enih elektroinstalacija - pri~a Mili~i}. Na zi do vi ma hra ma su vrlo mali prozori, kako no}u neprijateq ne bi vidio od sjaj svi je }a. Na drve nom zvoniku nalazi se zvono, koje za vri je me Tu ra ka ni je smjelo da zvoni. U brvnu kraj ulaznih vrata urezano je da je zadu`binar hrama Vujica Vuji}evi}. “Siju cerkov ogradi gospo-

Lazar Mili~i}

dar Vujica za spomen 1818“. Nedaleko od crkve Pokajnice nalazi se Radovawski lug, mjesto gdje je mu~ki umoren Kara|or|e i koje mnogi smatraju popri{tem sunovrata srpske istorije.

RADOVAWSKI lug posje}uju brojni turisti
U wega je 1817. godine iz Rusije sa pratiocem Naumom Krnarom stigao Kara|or|e, gdje se sklonio u drvenu kolibu i uspostavio vezu sa svojim kumom vojvodom Vujicom Vuji}evi}em. Vuji}evi} se o dolasku velikog vo`da u Srbiju povjerio svom kumu knezu Milo{u Obrenovi}u, koji je nare dio da on bu de ubi jen. Vujica je organizovao ubistvo 13/26. jula 1817. godine, kada je pandur Nikola Novakovi} jataganom odsjekao Kara|or|evu glavu i ubio wegovog pratioca. Glava Crnog \or|ija je oderana i preparirana poslata sultanu.

Istorija je do u tan~ine rasvijetlila ovaj doga|aj, za koji mnogi smatraju da je presudan za budu}nost srpskog naro da. Ali u tom na ro du i danas kolaju legende o tim vremenima. U Radovawskom lugu i danas uspravno stoji hrast, gdje je Kara|or|e bio pokopan, a odakle je kasnije prenesen u hram i mauzolej Kara|or|evi}a na Oplencu. Nedaleko od hrasta je i crkva Zahvalnica, koju je, 1930. godine “u znak zahvalnosti rodona~elniku dinastije Kara |or |e vi}“ po di gao kraq Aleksandar Kara|or|evi}. U hramu se nalazi veli~anstvena slika vo`da Kara|or|a u prirodnoj veli~ini, rad slikara Paje Jovanovi}a. Kompleks Radovawskog luga posje}uju brojni turisti i u~eni~ke ekskurzije, a ovdje se, na improvizovanom amfiteatru od hrastovih oblica, odr`ava i kulturna manifestacija “Vo`dovi dani“.

Kara|or|e
- Kara|or|e i wegova pratilac su prvobitno sahraweni nedaleko od kolibe, gdje je vo`d ubijen pod stoqetnim hrastom. S obzirom na to da je \or|ije bio izuzetno visok ~ovjek i nije mogao da se smjesti u sanduk, seqani iz susjednog sela su mu prebili cjevanice, ovdje se to naziva pikqevima i tako ga sahranili. Po tome je ~itavo pleme i selo dobilo prezime Pikqevi}i. Prokletstvo je htjelo, ka`e predawe, da niko od wih nije pre`ivio, jer im se pleme zatrlo i tog prezimena vi{e i nema“, pri~a profesor Boban Pero~evi}.

Crkva Zahvalnica u Radovawskom lugu

ZDAWE HRAMA u Starom Selu plijeni neobi~nom qepotom

6 20. i 21. jun .2009. GLAS PLUS

"Glas Srpske" otkriva

Predsjednik Srpske Rajko Kuzmanovi} ima imewaka u selu [e{kovci. U kwigu ro|enih Rajko iz [e{kovaca davne 1939. godine. Ka`e da je ponosan zbog svog imena, jer nije mala stvar biti imewak predsjednika
PI[E:MILKA MILUNOVI] milkam@glassrpke.com

ositi ime velikana i javnih li ~nos ti je ~ast, ali i ogroman teret. Kao {to to uvi jek bi va u `i vo tu, imewaci javnih li~nosti naj~e{}e su prosje~ni i ni po ~emu, osim po svome imenu, ne upadaju u o~i i ne iska~u iz okvira svakodnevice u kojoj `ive. Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi} ima imewaka u selu [e{kovci. U kwigu ro|enih Rajko iz [e{kovaca upisan je sada ve} davne 1939. godine. Ka`e da je ponosan zbog svog imena, jer nije mala stvar biti imewak predsjednika republike. - Interesantno je da svog predsjednika nikad nisam upoznao, mada bih to jako volio. @elio bih da sjednemo i popri~amo. Da ga ugostim, naravno, i da povede `enu, jer i moja qep{a polovina se zove isto kao i predsjednikova, Qubica - ka`e Rajko Kuzmanovi} iz [e{kovaca. Dodaje da wega i suprugu prijateqi zbog wihovih imena od miqa zovu predsjednik i predsjednikovica. - A nama drago, kad nas tako zovu, kako nije. Posebno {to smo oboje po profesiji i zvawu seqaci. Baba i ja primali smo novinare, oni su nas i slikali. Pitali su nas za zdravqe i kako `ivimo. Predsjednik Rajko Kuzmanovi} mi je daqi ro|ak, ima Kuzmanovi}a u Lijev~u. To je na{ kraj ka`e popularni Rajko iz [e{kovaca. Nagla{ava da je nekoliko puta dolazio u Bawu Luku, ali da u predsjedni~ku pa la tu ni je svra }ao, iako je

N

Dejan Bodiroga

Dejan Bodiroga, ko{arka{ki trener iz Trebiwa

`elio svim srcem da u|e i rukuje se sa predsjednikom Kuzmanovi}em. Predsjednik Udru`ewa ste~ajnih upravnika Republike Srpske Du{an Kova~evi} ka`e da u svojoj karijeri nije do`ivio ni{ta neobi~no zbog toga {to ima isto ime kao poznati dramski pisac i pozori{ni scenarista Du{an Kova~evi} kojeg mnogi

opravdano nazivaju “savremeni Nu{i}“. - Gledao sam mnoga Kova~evi}eva ostvarewa, “Maratonci tr~e po~asni krug“, “Ko to tamo peva“, “Radovan Tre}i“ i druge komedije. Svi|a mi se wegovo djelo i na~in na koji ismijava skorojevi}e i na{u svakodnevicu. Kada bi me neko uporedio sa piscem Kova~evi}em smatrao bih to velikim komplimentom. Ujedno, drago mi je {to smo imewaci - ka`e ste~ajni upravnik Kova~evi}. Dodaje da voli dru`ewe i smijeh, tako da sve {to radi wegov imewak, po wemu, je dobra terapija za opu{tawe i razonodu. - “Maratonci“ su kultni film i gledao sam ih najmawe deset puta, i opet mi nisu dosadili. To je jedan od najboqih filmova koji je ikad snimqen kod nas i volio bih da jednog dana u~estvujem u jednom takvom projektu. Mislim da bih

mo`da imao neku novu ideju, mada je to kod pisca kao {to je Du{an Kova~evi} - prosto nemogu}e. U grun to vni ci bawolu ~kog Osnovnog suda, {ef Odjeqewa za kwi`ewe zove se Dragan Koji}, kao i populani folk pjeva~ Dragan Koji} Keba. - Nikad me niko nije uporedio sa folk pjeva~em i ne volim to ni komentarisati. Dru`im se sa rokerima i pripadam toj generaciji, tako da moje dru{tvo nema ni{ta sa “folkerima“ kao {to je Keba - ka`e Koji}.

@eqko eksploziv sa sobom kad ide{ na put”. Zdravko ^oli}, ekonomista iz Prwavora, ka`e da mu qudi naj~e{}e ne vjeruju kada im se predstavi i misle da se {ali sa wima. - Ime sam dobio po djedu i nemam nikakve veze sa popularnim pjeva~em. Po{tujem wegov rad, ali ne slu{am tu vrstu muzike - ka`e ekonomista Zdravko ^oli}. Me{a Selimovi} je tesar iz okoline Biha}a. On ka`e da je prije 30 godina imao raznih dogodov{tina na granici kada ga je policija prilikom pregleda dokumenata redovno pitala kako to da se zove kao poznati kwi`evnik. Dodaje da je ime dobio po dje du i da ni je u srod stvu sa kwi`evnikom, ali da mu je drago {to nosi ime velikog pisca. Tawa Savi} iz Doboja nosi ime Grandove folk zvijezde u usponu. Ka`e da je policija ponekad upita: “Kuda `u ri{ Tawa, da ni je ne ka kva va`na tezga“.

Sredovje~ni ugostiteqi
Jedan od osniva~a Ko{arka{kog kluba OKK “Leotar“ iz Trebiwa Dejan Bodiroga imewak je slavnog ko{arka{a, svjetske slave. Dejan Bodiroga iz Trebiwa ka`e da su on i slavni ko{arka{ u rodbinskoj vezi i da im je zajedni~ko qubav prema ko{arci. Ka`e da mu je drago {to je imewak Dejana Bodiroge i da to za wega mo`e zna~iti samo kompliment. Petar Petrovi} iz Gacka je imewak jednog od najslavnijih Crnogoraca svih vremena - Petra Petrovi}a Wego{a. - Nikad nisam do`ivio neku neprijatnost, a ni posebne pohvale zato {to se zovem kao crnogorski vladika. Vjerovatno zato {to je on bio najpoznatiji po imenu Wego{ - ka`e Petar Petrovi} iz Gacka, koji je po nacionalnosti Hrvat. Vuk Karayi} i Ivo Andri} su sredovje~ni ugostiteqi iz Zemuna ko-

TESAR Me{a Selimovi}
On tvrdi da mediji pogre{no pi{u ime folk-pjeva~a, te da se on u mati~nim kwigama uop{te ne zove Dragan, nego Dragomir. Ca ri nik Dra gan Vran ki} iz ^apqine ka`e da je ~esto dobijao po{tu, ali i bankarske izvje{taje svog imewaka ministra finansija BiH Dragana Vranki}a. U dokumentima sam Dragan Vranki}, ali ipak sam u “Telekomu“ tra`io da mi se doda o~evo ime, jer je broj mog telefona veoma sli~an broju fiksnog telefona ministra Vranki}a - ka`e carinik iz ^apqine. Dragan Dabi} iz Omarske je imewak la`nog dr Dragana Dabi}a pseudonim pod kojim se godinama krio Radovan Karayi}. Rani je, ka `e, ni je imao problema, ali sada poslije Ka rayi}e vog ha p{ewa prilikom pla}awa ra~una i identifikacije dokume na ta, go to vo svi ga primijete. Imewak @eqka Milovanovi}a optu`enog za ubistvo vlasnika “Nacionala“ Ive Pukani}a, nije do prije godinu dana imao pro ble ma zbog svog ime na. @eqko Milovanovi} iz [amca ka`e da uglavnom u posqedwe vrijeme ima dosta {ala na ra~un wegovog ime na i pri ja teqskog zadirkivawa u smislu “Nosi{ li

Mira Markovi}
U restoranu “Kod Vuka Karayi}a“, na{ Slobodan Milo{evi} upoznao je u~iteqicu baleta Mirjanu Markovi}, koja se, dakle, zove isto kao supruga biv{eg predsjednika Srbije. Na{i sagovornici ka`u da je ova Mirjana mnogo {armantnija od supruge biv{eg predsjednika Srbije - Mire Markovi}. O woj je pjeva~ Bora ^orba spjevao pjesmu: “Cvetokosa baba-jula“, u kojoj je slikovito do~arao koliko je narod ne voli. -Predajem u baletskoj {koli “Lujo Davi~o“ i imala sam |aka koji se zvao Marko Milo{evi}. Bilo je mnogo zgoda i nezgoda u `ivotu, ali nikad nisam po`eqela da promijenim ime i prezime - ka`e u~iteqica Mirjana Markovi}.

Rajko i Qubica Kuzmanovi} iz [e{kovaca

Qubica i Rajko Kuzmanovi}

IMEWACI javnih li~nosti naj~e{}e prosje~ni i ni po ~emu, osim po svome imenu, ne upadaju

GLAS PLUS 20. i 21. jun 2009. 7

imewake poznatih li~nosti

upisan je sada ve} republike Mawa~a, Britni i Eros
U mati~nim kwigama najva`nijih gradova u RS nismo uspjeli da dobijemo nijedno ime koje je identi~no imenima slavnih kwi`evnika, umjetnika, istorijskih li~nosti, slavnih vojskovo|a i drugih velikana koji su svojim likom, djelom i `ivotom zadu`ili naciju. Nema ni imena politi~ara. Na Mawa~i, u glavnoj mati~noj kancelariji u selu Kola, nema nijednog djeteta kojem su roditeqi dali ime Petar Ko~i}, iako je ovaj kwi`evnik proslavio svoj zavi~aj. Ovi pasivni i nerazvijeni krajevi od davnina su poznati po velikom broju “bau{telaca“ koji rade i `ive u Wema~koj i Austriji... @ive}i tamo, primaju zapadwa~ku modu i kada su imena u pitawu, ne vra}aju se tradiciji i precima, pa se djeca sinova sa Mawa~e naj~e{}e zovu Britni i Eros.
jima imena predaka i ote`avaju i olak{avaju `ivot. - Kao mali ~esto sam se qutio na roditeqe i kumove {to su mi dali ime Vuk Karayi}, mada danas, kada se osvrnem za sobom i pogledam u vreme koje je proteklo, sve to mi laska i zvu~i krajwe zanimqivo - isti~e direktor Zadu`bina “Vuk Karayi}“, pod ~ijim se krovom nalazi istoimeni i trenutno jedan od najekskluzivnijih restorana u Beograda - Klub Vuk Karayi}. kraqevima i predsjednicima. Do`ivio sam i pro`ivio mnogo toga i upoznao se sa mnogim politi~arima i ~elnim qudima tog vremena - isti~e Karayi}. Govore}i o literarnim ambicijama, Karayi} ka`e da mu je namje ra da us ko ro obja vi kwigu o srpskoj kafani, {to je, po wegovim rije~ima, veoma interesantna tema. -@eqa mi je da u tom djelu poseban akcenat stavim na gastronomiju, jer je to jedna veoma slo`ena nauka, kojoj se na ovim prostorima ne posve}uje dovoqno pa`we. Mnogo je razloga zbog kojih sam se opredijelio ba{ za tu temu, ali rekao bih da je za mene kafanska pri~a zapravo najistinitija pri~a, jer i kafana je institucija. Oni koji ne poznaju duh, dah i miris kafane, oni ne poznaju kako jedan narod misli, `ivi, kako se osje}a, {ta ga mu~i i {ta mu je potrebno - ka`e Karayi}. Dodaje da je do`ivio mnogo anegdota u `ivotu, te{kih trenutaka, ali je bilo i lijepo nositi ime genija koji je stvorio pravopis i utabao pismenost u na{em narodu.
Vuk Karaxi}

MILO[EVI]U ime zagor~alo `ivot
- Restoran i firma na ~ijem sam ~elu pripadaju ~uvenoj Vukovoj zadu`bini i smje{teni su u istoj zgradi. Li~no me za ovu ku}u vezuju najmawe dvije stvari. Prva od wih je svakako ime i loza, odnosno ~iwenica da je onaj ~uveni Vuk Karayi}, otac na{e pismenosti, moj daleki predak. Ta~nije ~ukun-~ukun-~ukun deda. Druga stvar je profesija, budu}i da se od svojih mladala~kih dana uspje{no bavim ugostiteqstvom. - Krv definitivno nije voda i iako izme|u mene i onog ~uvenog Vuka Karayi}a danas stoje vijekovi, nas dvojicu ipak povezuju neke stvari. Na primjer, i ja volim da pi{em i to naro~ito poeziju. Stihovi su mi bili interesantni jo{ kao dje~aku. Osim toga, ja sam {esto dijete svojih roditeqa, a moj predak Vuk Karayi} je isto bio {esto dijete wegovih roditeqa. Dakle, neka nit postoji i meni je zbog toga veoma drago - ka`e otresitim crnogorskim akcentom Vuk Karayi}, jedan od najpopularnijih beogradskih ugostiteqa. Govore}i o svojoj karijeri i po~ecima, Karayi} ka`e da je svoj radni vijek posvetio ugostiteqstvu i turizmu. - Sa 27 godina postao sam generalni direktor preduze}a “Sajam turs“, koje je u jednom periodu brojilo oko 1.000 radnika. Za jedan od najve}ih rezultata u svojoj karijeri smatram uspjehe koje sam postigao kao upravnik i prvi ~ovjek turisti~kougostiteqskog kompleksa “Ostrvo cvije}a“. Napravili smo jaku propagandu, koja je za veoma kratko vrijeme rezultirala velikim uspjehom. Zahvaquju}i tome, na “Ostrvu cvije}a“ bio sam doma}in i carevima i

Dva genija u kuhiwi
-Bilo mi je neobi~no kada sam prije sedam godina preuzimao restoran, upoznao {efa kuhiwe koji se zove Ivo Andri}. Ka`em - ja sam Vuk Karayi}, a on meni odmah uzvrati - drago mi je, ja sam Ivo Andri}. U isti mah prasnusmo u smijeh. Dva genija, jadna ti majka - pri~a Karayi} za “Glas Srpske“. Wegovo ime, ka`e, bilo mu je veliki teret kad je bio dijete i {kolarac, jer bilo je velika bruka da |ak koji nosi ime najpismenijeg ~ovjeka svih vremena, ne zna neku lekciju ili nije lijepo napisao doma}i zadatak. - U~iteq je toliko volio da me proziva, da sam svaki dan strepio u {koli da ne}u ne {to

znati ili ne daj Bo`e da }u dobiti lo{u ocjenu. Ne mo`e Vuk Karayi} da ne zna sve i da nije boqi |ak od druge djece. To sam odmalena prihvatio kao pravilo `ivota - ka`e na{ sagovornik. Karayi} isti~e da je prije nekoliko godina u svojoj zadu`bini i restoranu ugostio svoje kolege, tako|e slavne imewake. Do{li su na ve~eru tada: Milo{ Obrenovi}, Zoran Lili}, Ivo Andri}, Slobodan Milo{evi}, Mirjana Markovi} i Nikola Tesla. U dru`ewu i razgovoru koje je trajalo do sitnih no}nih sati, slavni imewaci su se na kraju slo`ili da djeci ne treba davati imena slavnih qudi, jer opravdati ime genija nije lak posao i u `ivotu mo`e biti veliko optere}ewe za obi~ne qude. Kraqev~anin Slobodan Milo{evi} ka`e da mu je wegovo ime zagor~alo `ivot, te da ni u Americi gdje je `ivio nikad nije i m a o “pro vi dna dana“ upra vo z a t o {to je bio imewak najo-

Vuk Karaxi}, ugostiteq iz Zemuna

mra`enijeg srpskog predsjednika i diktatora. Po~etkom 90-ih nikome wegovo ime nije bilo neobi~no i nije izazivalo nikakve emocije. U Americi nisu tada ni znali gde su Jugoslavija, Sarajevo, Beograd... ^itava pri~a o Srbima vodila se oko rata. Od tada je moje ime za wih bila otvorena poruka: ja sam zli Srbin. Bilo je to isto kao kada bi se neko zvao Sadam Husein. Mora da si protiv wih, bez obzira na to {to te politika uop{te ne interesuje - pri~a Slobodan Milo{evi}.

Bubwar Milo{ Obrenovi}
Ponekad je bilo problema kada vide ili ~uju wegovo ime. Neki se prepadnu, strepe i ka`u: evo ga zli Srbin. Sada sa osmijehom pri~a ne{to {to mu je jedom zadalo mnogo glavo boqe. Ka da ga je po li ca jac zaustavio, jer mu je otpala tablica, ukucao je wegove podatke i na ekranu je zabqe{talo: “Slobodan Milo{evi} - odmah uhapsi“. Milo{evi} ka`e da je u lokalnom baru gdje ina~e voli da iza|e,

“naletio“ na wega novinar koji je pisao tekst o uvo|ewu zabrane pu{ewa. Pitao ga je za mi{qewe, i na kraju zabiqe`io ime. A onda je napravio pauzu i zamolio ga da speluje. Tako je i nastala pri~a u “^ikago san tajmsu“, koja ga je i definitivno spojila sa planetarnom vije{}u dana - o smrti jednog od posqedwih diktatora, Slobodana Milo{evi}a. ^lan ansambla Narodnog pozori{ta Beograda Milo{ Obrenovi} ka`e da nikada nije imao problema zbog svog imena, i da mu je drago {to nosi ime srpskog kneza. Nije, ka`e glumac, ali je glavni ~ovjek iza scene koji “diriguje“ predstavom od po~etka do trenutka kada se spu{taju pozori{ne zavjese i gase svjetla na pozornici. - Pri~ala mi je pokojna majka da je uvek `elela da se zovem Milo{. Tako sam i dobio ime. Uvek sam se lepo ose}ao zato {to ga nosim. Bio sam profesionalni muzi~ar i svirao bubweve u rok grupi “U {kripcu“, i na brojnim turnejama u biv{oj Jugoslaviji nikad nisam do`iveo ni{ta ru`no zbog svog imena - ka`e Milo{. Isti~e da se nikad ne bi mijewao ni sa kim za ime i da nikad u `ivotu nije po`elio da se druga~ije zove.

Milo{ Obrenovi}, bubwar

Milo{ Obrenovi}

u o~i i ne iska~u iz okvira svakodnevice u kojoj `ive

8 20. i 21. jun 2009. GLAS PLUS

GLAS PLUS 20. i 21. jun 2009. 9

OBJEKTIV na Venecijanskom bijenalu

Izlo`ba stvaraoca iz Argentine

U~estvovalo 77 nacionalnih participacija koje su skladno temi i Birnbaumovim sugestijama poku{ale da problematizuju srodnosti stvarala~kih procesa i odnose me|u generacijama

Kreacije Moskovskog muzeja moderne umjetnosti FOTO: MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS

Ekipa Muzeja savremenih umjetnosti RS

Pred otvarawe paviqona Srbije na \ardinima

Performans na 53. venecijanskom bijenalu

Predstavnici Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske posjetili Venecijansko bijenale i upoznali se sa savremenom umjetni~kom produkcijom

Detaq venecijanskih izloga

Kina, ^en @en

Detaq sa izlo`be

^ileanski paviqon

Italijanski paviqon

Ruski Paviqon, djelo umjetnika Sergeja [ekhovcova

Paviqon nordijskih zemaqa

Trg svetog Marka

PRISUTNE SNA@NE umjetni~ke vizije artikulisane kroz instalacije, video, film, skulpturu, performans, slikarstvo, crte`, live parade i ambijentalne postavke

10 20. i 21. jun 2009. GLAS PLUS

Nikola Stojanovi},
PI[E: Mladen MIQANOVI]

Da ne bi "Sineasta",
Nije mi stalo do toga da “Bel epok“ vidi milion qudi, ni milion nagrada. To me ne zanima, ali me mu~ilo {to sam ostavio jedan posao nezavr{en i da }e neko umesto mene da ga zavr{ava i to lo{e, jer su ve} i poku{ali, pravili neku osaka}enu verziju u Sarajevu, sa propagandisti~kim predznakom, promuslimanskim, rekao Nikola Stojanovi}
RAZGOVARAO: DEJAN VUJANI] dejanv@glassrpske.com

Sna`an umjetni~ki sistem

Po~etkom maja u Berlinu je odr`an “Gallery weekend“ kao jedan od najva`nijih doga|aja u Berlinu u vezi sa savremenom umjetni~kom produkcijom, kroz koji se prepoznaju i otkrivaju novi inovativni pravci razvoja recentne umjetni~ke prakse. Na toj manifestaciji galerije i muzeji prikazuju najnovije i najkvalitetnije od savremene umjetni~ke produkcije Berlina ali i {ire. Razvoj i produkcija savremene umjetnosti u posledwih nekoliko decenija po~ela je da mijewa uslove u kojima nastaje, egzistira i vr{i svoju reprezentaciju. Sve vi{e umjetnost po~iwe da pored svoje utilitarne kulRazvoj i turolo{ke svrhe obavqa i onu kriti~ku i eklekti~ku funprodukcija kciju kao odraz socijalno dru{savremene tve nih uslo va egzis ten ci je umjetnosti u samog umjetnika kao i dru{tva posqedwih u cjelini. Jedan od najbitnijih nekoliko i najburnijih dru{tvenih dogadecenija |aja koji je obiqe`io kraj pro{log vijeka zasigurno je pad po~ela da mijewa uslove Berlinskog zida. Jedan takav dru{tveni i revolucionarni u kojima proces koji se zbio u tom gradu nastaje, pokrenuo je niz doga|aja koji }e egzistira i indirektno promijeniti ravr{i svoju zvoj i sliku Evrope, ali i na{e reprezentaciju `ivote na Balkanu. Ovaj mali uvod je potreban da bismo na boqi na~in shvatili za{to je Berlin danas pored Wujorka sigurno jedan od dva najbitnija centra za savremenu umjetnost. Kad ka`emo jedan od centara za savremenu umjetnost, to podrazumijeva nekoliko aspekata wenog strukturirawa, a to su umjetni~ka produkcija, institucionalna reprezentacija umjetnosti, razvijawe novih teorijskih diskursa kritike... Ve} prvi dan 01.05. na po~etku otvarawa vikenda galerija bilo je oko dvadeset otvarawa {irom grada, a u naredna dva dana jo{ 40. Gotovo da je nemogu}e fizi~ki obi}i i sagledati sve {to se zbilo ali sam ve} na samom po~etku pogledao sjajnu izlo`bu poqskog umjetnika Artura @mijevskog u “DAAD“ galeriji, Artur @mijevski je umjetnik koji se prvenstveno bavi umjetno{}u ali i teorijskim aspektima umjetnos ti. Na izlo `bi je pa ra lel no na de vet mo ni to ra prikazano devet video radova, koje je umjetnik snimao na razli~itim geografskim lokacijama. Naziv rada je “Demokratija“, a umjetnik je u razli~itim dru{tvenim kontekstima i kroz razli~ite forme ideolo{kih reprezentacija i konflikta biqe`io video zapise kao mogu}e forme problematizovawa i valorizovawa stepena praktikovawa demokratije. Jo{ jedan od prostora koji me je veoma interesovao je “Temporary Kunsthalle Berlin“ zgrada odnosno privremena hala koja je izgra|ena dok se ne napravi pravi Berlin kunsthale, ~iji su radovi zapo~eli. Tu je izlo`ba wema~ke umjetnice Katarine Grose, koja se predstavila izlo`bom “Shadow box“. Na izlo`bi su se mogla pogledati ~etiri velika konkavna formata od oko deset metara {irine sa {est metara visine, koje je umjetnica oslikavala bojom. Poku{aj proklamovawa i reanimirawa nove slike postaje upitan i uveliko upu}uje na jaku vezu i upori{te u slikarstvu obojenog poqa Rotka, [nabla... ~iji su se formati malo deformisali. Nakon {to uop{te nisam shvatio kontekst izlo`enih yambo formata poku{ao sam da svoju nemogu}nost razumijevawa djela potpomognem tekstom kustosa koji je pratio izlo`bu. Zanimqivo je to da tekst gotovo da nije uop{te korespondirao sa pomenutim radovima kao i sa nazivom izlo`be. Ako je intencija umjetnice bila da postavi pitawe potrebe eksplikacije slike i korespondencije predstavqenog sa nazivom i tekstom, odnosno da uspostavi odnos potpune disharmonije zaista je i uspjela u tome. Tako|e jedna od izlo`bi koja je privukla veliku pa`wu publike bila je i izlo`ba italijanskog umjetnika \uzepe Penone, jednog od mla|ih predstavnika pokreta “Arte povera“ ~iji je termin {ezdesetih uspostavio Germano Celant, da bi ozna~io revolucionarna umjetni~ka djelovawa koja kritikuju i izlaze iz okvira bilo kakvog sistema mo}i, konvencije i komercijalne eksploatacije umjetnosti. U ovom kontekstu je zaista bilo jadno posmatrati djela umjetnosti iz prirode \uzepe Penonea postavqena u jednu od najkomercijalnijih galerija u Berlinu. Mislim da se kroz ove razli~ite navedene izlo`be mo`e zakqu~iti da Berlin ima potpuno razvijen, razli~it i sna`an umjetni~ki sistem u kome se paralelno razvijaju medijske i teorijske intencije, te gotovo idealnu atmosferu za stvarala{tvo uop{te. (Autor je akademski slikar iz Bawe Luke)

S

cenario upore|ujem sa arhite ktu rom ko ju sam stu di rao. Ako pravite neki komplikova ni obje kat, vi {es pra tni cu mo ra te da osmi sli te kon stru kci ju nosivosti da se objekat ne bi sru{io, a to je dramaturgija. Svaki stub da bude na odgovaraju}em mestu, kao i koli~ina armature. Ako stavite mawe sru{i}e se. Ako napra vi te pre vid u dra ma tur gi ji film po~iwe da se ru{i. Ovo je za “Glas Srpske“ rekao rediteq Nikola Stojanovi}, jedan od naj zna ~aj ni jih fil mskih ra dnika u biv{oj Jugoslaviji. GLAS: Pred sta vi li ste u Bawoj Luci kwigu “Re`ija: Akira Kurosava“. Otkuda fascina ci ja Ku ro sa vom, a ne ne kim dru gim re di teqem? STOJANOVI]: Go di ne 1962. vi deo sam film “Te le sna stra `a“ (Yojim bo) Akira Kurosa ve na ne koj ne deqi fil ma. Tada su se pravila re -

mek-dela i publika je hrlila u bioskope da ih vidi: i umetni~ka i ona ko mer ci jal na. A Ku ro sa va je uspeo da to pove`e i to me je odu{evilo. On je osmislio jednu origi nal nu pri ~u i na pra vio je po wegovom priznawu zabavni film za {iru publiku, a ispalo je remek-delo po majstorstvu sa kojim je re `i ra no. Taj film je uti cao ne sa mo na me ne, ne go na mno ge {irom sveta. Kurosava je izvr{io ogroman uticaj na ameri~ke rediteqe po~ev od Sema Pekinpoa, ~ija je “Divqa hor da“ in di rek tna verzija “Sedam samuraja“.

KUROSAVA izvr{io ogroman uticaj na ameri~ke rediteqe
Statisti~ki, Kurosava je najomiqeniji rediteq u svetu me|u kole ga ma. Wega su po {to va li Tarkovski, Bergman i Felini. Po~etkom sedamdesetih godina Filip A}imovi} koji je bio dire ktor ar hi va Ju go slo ven ske ki no te ke, po {to je znao da sam se interesovao za Kurosavu, predlo`io je da napi{em kwigu o Kurosa vi, a Ki no te ka da je obja vi. Rekao sam da je to odli~no, nego ne mogu jo{ da napi{em kwigu o wemu po {to je jo{ bio akti van, bez ob zi ra {to je ta da bio u produkcionim problemima. A ve} ta da sam mi slio, kao {to smatram i danas da se auto ri de fi ni {u kroz opus, a ne kroz pojedina~ne filmove. Pri zna jem, na dru goj stra ni ni sam mo gao da odvojim vreme za jedan ozbiqan poduhvat da bih napisao mo no gra fi ju.
FOTO: S. ILI]

Nikola Stojanovi}

KR^IO PUT da se razbijaju predrasude, pre svega
Arhitektura u Bajrotu

Obnavqa se Vagnerova ku}a
BER LIN - Wema ~ka vla da iz dvo ji la je 500 hiqada evra za renovirawe vile Vanfrid u kojoj se nala zi ar hi va kom po zi to ra Riharda Vagnera, javila je Beta. Kus tos Sven Fri drih izjavio je da }e ku}a u Bajrotu tokom renovirawa dobiti novu postavku o kompozitorovom `ivotu i radu, i da }e bi ti do dat dio ko ji }e prikazivati ulogu porodice Vagner u vrijeme vladavine nacista. Va gner je naj po zna ti ji po operama “Holan|anin lutalica“, “Tanhojzer“, “Loengrin“, “Tristan i Izolda“, “Nirnber{ki majstori pjeva~i“, “Parsifal“, kao i po “Nibelun{kom prstenu“ koji ~i ne “Raj nsko bla go“, “Valkira“ “Zigfird“ i “Sumrak bogova“. U Bajrotu se svake godine odr`ava festival koji nosi kompozitorovo ime na kojem se izvode wegova djela.

GLAS PLUS 20. i 21. jun 2009. 11

rediteq

ne bi bilo ni Kusturice
To se da kle pro du `i lo, a ja sam nas ta vio upor no da pra tim {ta Ku ro sa va ra di. Na bavqao sam wegove filmove na kasetama, svaku kwigu koja je objavqena o wemu u svetu, kupovao sam najluksuznije ja pan ske pla ka te na ko je sam na ilazio. Tako da sam sakupio materijale za jednu rasko{nu izlo`bu o Kurosavi. Na`alost to mi je sve os ta lo u Sa ra je vu, kad sam 1992. godine oti{ao iz ovog grada. Kada sam 1989. godine bio pozvan da pre da jem na sa ra jev skoj Aka de mi ji is to ri ju fil ma je dan od uslova je bio da treba da imam doktorat, tako da sam po~eo da radim na wemu, a te ma je na ra vno bio Kurosava. Doktorat mi je samo bio povod za su{tinu, da napi{em kwigu o velikom reditequ. Godine 1990. bio sam zauzet zbog snimawa fil ma “Bel epok“, a on da sve {to je usledilo posle spre~ilo me da zavr{im kwigu, odnosno doktorat. Od 1995. godine anga`ovan sam kao profesor u Novom Sadu za istoriju filma i scenario i onda su me zamolili da obnovim do kto rat. Po {to mi je sve {to sam ra dio na toj kwizi os ta lo u Sarajevu morao sam sve ispo~etka. Putovao sam i u Japan da bih upotpu nio sa znawa o Ku ro sa vi, da bih vi deo sva ki wegov film; 30 fil mo va je ura dio. Za vr{io sam doktorat. Kasnije sam preuzeo katedru za istoriju filma u Beogradu. Ta kwiga kad je objavqena do bi la je sti mu la ci ju kao ka pi talno izdawe; prikazi stru~waka su bi li ja ko po zi ti vni. Ne da vno je bila promocija i u Zagrebu. GLAS: Po kre nu li ste 1967. go di ne je dan od naj zna ~aj ni jih filmskih ~asopisa u Jugoslaviji “Sineast“. Za{to je taj ~asopis bio va`an? kci ju. Za to je “Si ne ast“ op stao iako su poku{avali vi{e puta da ga uki da ju ra znim smi ca li ca ma. Po dr`a va ju }i te pra ve fil mske vre dnos ti mi smo kr~i li put da se razbijaju predrasude, pre svega ide olo {ke i kon zer va ti vno-tra dicionalisti~ke u estetici. Da nije bilo “Sineasta“ ne bi bilo ni Kusturice.

“BEL EPOK“ predstavqa rezime ~itavog 20. veka
GLAS: Ko li ko Vam je bi tan film “Bel epok“? Iako je snimqen 1990. godine, sticajem okolnos ti, pre mi jer no je pri ka zan tek 2008. godine. STOJANOVI]: Taj film mi je jako va`an. Ne volim u `ivotu ni je dan po sao da os ta vim ne za vr{enim. Studirao sam arhitekturu, znao sam da ne }u ti me da se bavim, ali sam zavr{io i diplomi rao. S dru ge stra ne, kad sam film sni mio 1990. go di ne i izmon ti rao ne k u prvu ver zi ju autor ski sam se is pra znio. Ni je mi stalo do toga da ga vidi milion qudi, ni mi li on na gra da. To me ne za ni ma. Ali me je mu ~i lo {to sam ostavio jedan postao nezavr{en i da }e neko umesto mene da ga zavr{ava i to lo{e, jer su ve} i po k u {a li, pra vi li ne k u osa ka }e nu ver zi ju, sa pro pa gan disti~kim predznakom, promuslimanskim u Sarajevu. To je zakonom ka`wivo, bez mog znawa da mi prekrajaju film. Sre}om nisu dirali negativ. Va`an mi je zato i {to je to moj naj kom plek sni ji film, najslo`eniji i najbogatiji po mnogim elementima i kao ideja i kao gra|a i kao dramaturgija i moj ek spe ri ment sa mju zi klom. @ao mi je {to se film nije pojavio u ono vreme, jer je predvideo sve ono {to }e se dogoditi tokom prve po lo vi ne de ve de se tih go di na. K ad sam film za vr{io on ipak nije izgubio su{tinski ni{ta od tih poruka. Sad je postao rezime ~itavog 20. veka gde vidimo da se po~etak i kraj veka ogleda ju je dan u dru gom po ne kim elementima. Bilo mi je stalo da se ~itavi projekat okon~a i zbog saradnika. Nisam samo ja radio na tom projektu.

“Osveta pora`enog“
Novi nastavak “Transformersa“, “Osveta pora`enog“ sti`e u bawolu~ki multipleks “Palasa“ 25. juna. Pri~a prati mladog Sema Vitvika, dvije godine nakon {to je spasao univerzum od odlu~uju}e borbe izme|u ratobornih vrsta robota vanzemaqaca. Uprkos wegovom ekstremnom herojstvu, Sem je i daqe prosje~an tinejxer sa svakodnevnom uznemireno{}u zbog polaska na kolex, ali nije sve tako jednostavno.

Prizor iz filma “Bel epok”

STOJANOVI]: Alija Hafizovi} je svojevremeno rekao da bh. ki ne ma to gra fi ja ima dve vrhun ske vrednosti: Emira Kusturicu i ~a so pis „Si ne ast“. To je ta ~no. “Si ne ast“ je na ra vno sta ri ji od Kus tu ri ce. Kao {to sam re kao, studirao sam arhitekturu, a u kino-klu bu “Sa ra je vo“ ra dio ama terski film. Bio sam u to vreme i predsednik Kino-kluba. Dobili smo sred stva da po kre ne mo klup ski bilten, zato {to je sredinom {ezdesetih kino-klub “Sarajevo“ proizvodio filmove koji su dobijali vrhunske nagrade na jugoslovenskom nivou. Odlu~ili smo da umes to bil te na na pra vi mo fil mski ~a so pis. Vrlo drsko i vrlo hra bro. Ni ko ni je znao da ga spremamo. Kad je predan u {tampu bio sam na usavr{avawu u Parizu.

Mjesec i sunce
Dva puta sam se sreo sa Kurosavom. Prvi put 1973. godine kad je do{ao u Beograd. Kurosava za koga ka`u da je zbog silnih uspeha {irom sveta bio pomalo arogantan (mada on je delovao uvek nekako stidqivo), postao je toliko pristupa~an, jednostavan. Mi koji smo ga tada u hotelu “Metropol“ okru`ili, svima je izlazio u susret. Meni je nacrtao na pole|ini svoje fotografije samurajski {lem. Na tom {lemu oznaka je polumesec i sunce. To je u stvari wegov potpis. Mesec i sunce na japanskom se izgovara “akira“ i zna~i “svetlost“. U wegovom testamentarnom filmu “Ran”, koji je on snimio po [ekspirovom Kraqu Liru, Kurosavin junak ima isti taj isti za{titni znak. To je taj wegov alter ego.

Oko No ve go di ne sti gao mi je u Pa riz pa ket sa de set od {tam pa nih pri me ra ka prvog bro ja ~a so pi sa. Za grlio sam gaz da ri cu hotela kad mi je to predala i izqubio je. Rekla je otprilike: radujete se kao da ste dobili sina. Odgovorio sam joj: jesam. Takav je ose}aj bio. Kasnije sam dobio dva sina, pa znam da je to bio taj ose}aj. Zatim sam uzeo primerke “Sine as ta“ i kre nuo od vra ta do vrata ~uvenih francuskih ~asopisa na koje smo se ugledali. Neki su i obja vi li vest da se po ja vio sabrat u Sarajevu. Tako sam stekao poznanstva, prijateqe i saradnike. Neke moje prijateqice koje su gledale u {oqu kafe, rekle su mi kad je iza{ao prvi broj da ~asopis “Si ne ast“ ne ma bu du }nos ti. Rekoh, “vi }ete da mi ka`ete“? Budu}nost takvih glasila zavisi od upor nos ti i tvrdo gla vos ti onog ko to vodi. Uprkos tome {to su u sa ra jev skoj ~ar {i ji zli gla so vi govorili da je to privatni ~asopis, grupe gra|ana, da afirmi{e neke vrednosti koje su strane nekoj ideologiji, jer mi smo dosledno branili “crni talas“. Kad su ga svi u celoj Jugoslaviji napadali jer su mo ra li, je di ni “Si ne ast“ je branio te autore. Bili smo dosledni u qubavi prema filmu i filmskim vrednostima, a pri tom ni smo pra vi li ne ga ti vnu se le -

Ken Rasel na Pali}u
Festival evropskog filma na Pali}u, koji }e biti odr`an od 18. do 24. jula, predstavi}e vi{e od 70 filmova i ugostiti oko 100 doma}ih i inostranih filmskih stvaralaca i novinara, javili su mediji iz Srbije. Me|u gostima 16. pali}kog festivala bi}e i britanski rediteq Ken Rasel i srpski glumac Predrag - Miki Manojlovi}.

ideolo{ke i konzervativno-tradicionalisti~ke u estetici
Novo izdawe “Agore“ Me|unarodno baletsko takmi~ewe

Trilogija o ^onkinu
BEO GRAD - Vi jest iz zrewaninske “Agore“ da je upravo iz {tamparije stigao roman Vladimira Vojnovi~a “Raseqeno lice“ obradova}e ar mi ju ~i ta la ca, ko ji jo{ uvijek pamte neodoqivog vojnika Ivana ^onkina, jer ovo je dugo o~ekivani posqedwi tom trilogije, javio je Tanjug. “Agora“ je, za one koji se nisu do sada sreli sa ^onkinom, tim sovjetskim“ dobrim voj ni kom [vej kom, po no vo {tampala prve dvije kwige: “@ivot i prikqu~enija vojni ka Iva na ^on ki na“ i “Pre ten den ta na pres to No ve pus to lo vi ne voj ni ka Ivana ^onkina“ napisane i objavqene u emi gran tskim izdawima prije vi{e od 30 godina. Roman “Raseqeno lice“ ko je je na srpski pre ve la Zvezdana Subu pojavio se na ruskom 2007. godine i, ako je ta~no, kao {to tvrdi Vojnovi~, da je po ~eo da osmi{qava svoju sagu o ^onkinu jo{ od 1958. godine.

Plesa~i u “Boq{oj teatru“
MOSKVA - Tradicionalno Me |u na ro dno ba let sko ta kmi~ewe odr`ava se ovih dana u mos kov skom “Boq{oj teatru“ i privla~i mnogobrojne qubiteqe ove plesne forme, javio je Rojters. Takmi~ewe se odr`ava svake ~etiri godine od 1969. godi ne i okupqa vrhun ske balerine i baletane iz cijelog svijeta. Na ovo go di{wem ta kmi ~ewu u “Boq{oj teatru“, koje se odr`ava jedanaesti put, publici i `iriju }e se predstaviti preko 120 u~esnika. Kompaniju “Boq{oj teatar“ osno va li su 1776. go di ne princ Petar Ursov i Mihail Madoks. Plesni nastupi su u po~etku odr`avani u privatnim domovima, a ~etiri godine kasnije po~ele su da se prikazuju predstave i opere. Trenutna zgrada ovoga teatra sagra|ena je na Plo~niku teatra 1824. godine da bi zamijenila “Petrovka teatar“, koji je izgorio u po`aru, a dizajnirao ga je arhitekta Andrej Mihailov.

Ti Ar Najt napu{ta seriju
Glumac Ti Ar Najt koji u “Uvodu u anatomiju“ igra doktora Xorxa O’Malija, odlazi iz popularne serije televizije Ej-Bi-Si, javila je Beta. - Pregovori sa Ketrin Hajgl koja igra doktorku Izi Stivens bili su uspje{niji i ona po svemu sude}i ne napu{ta seriju, izjavio je izvor blizak pregovorima sa glumcima.

12 20. i 21. jun 2009. GLAS PLUS

Odnos ruskih oligarha i Kremqa

Oligarsi Rusije moraju da se nose sa nastojawima Kremqa da izbjegne pogor{avawe op{teg stawa koje se javqa zbog rasta nezaposlenosti i siroma{tva u rubnim oblastima Rusije. Ko to nema u vidu, zavr{i kao Hodorkovski
FOTO: ARHIVA

danima kad je Rusija bila preplavqena petrodolarima, wihova lica smije{ila su se sa naslovnih strana svakog tabloida, wihovo prisustvo podrazumijevalo se na svakoj gala zabavi, a wihovo bogatstvo okru`eno oreolom mistike davalo je zamaha ponosu Kremqa, ko ji je `e lio da spe re sa se be kri mi nal nu reputaciju ste~enu tokom devedesetih godina. Ali, pokazalo se da se sve za ~as promijeni... Danas, najbogatiji Rusi kri ju se u mi {jim ru pa ma, vrijedno dumaju kako da vrate milijarde dolara koje su du`ni na sve strane, da se nekako od bra ne od sve ve }eg nezadovoqstva javnosti, jer jedna po jedna fabrika ~iji su vlasnici zatvara svoje pogone, a milioni radnika ostaju bez posla. - Niko nije uspio da izbjegne posqedice op{te krize - rekao je nedavno ruski predsjednik Dmitrij Medve-

U

Dmitrij Medvedev sa svjetskim bankarima na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu

Hodorkovski se na{ao u nemilosti Kremqa

dev, otvaraju}i Ekonomski forum u Sankt Peterburgu, {to je najva`niji doga|aj u Rusiji u posqedwih nekoliko godina. Forum je okupio direktore najve}ih ruskih i me|unarodnih kompanija, politi~are najvi{eg ranga i sve one koji su na ovaj na~in `eqeli da obiqe`e ekonomski procvat zemqe. Me|utim, ove godine }e bi ti ne {to dru ga ~i je: oko 3.500 u~esnika okupilo se pod sivim nebom ruskog glavnog grada, u sjeni ekonomske krize i predvi|awa da }e bruto dru{tveni proizvod zemqe, poslije deset godina stabilnog rasta, biti mawi za osam odsto. Roman Abramovi~, multimilijarder tihog glasa, koji je zgrnuo silne pare na metalima i naftnim derivatima, nije vi|en na forumu. Pro{le godine, wegova 114 metara duga i 300 miliona dolara vrijedna jahta bila je glavna atra kci ja na pro {lo go -

di{wem forumu. Svi su se divili tom statusnom simbolu usidrenom na rijeci Nevi, u srcu Sankt Peterburga. - Imao je druge obaveze kratko je izjavio Yon Man, Abramovi~ev portparol, pravdaju}i odsustvo ruskog oligarha. Broj ruskih milijardera, prema Forbsovim listama, pao je sa 71 na ovogodi{wa 32, a ukupno bogatstvo onih koji su se uspjeli ugurati na listu mawe je za 471 milijardu dolara. Mnogi od tih oligarha, a rije~ je o desetak wih koji su zgrnuli bogatstvo kupuju}i jeftino industrijska postrojewa u talasu privatizacije poslije raspada Sovjetskog Saveza, na sve na~ine poku{avaju da sa~uvaju svoja carstva. [tavi{e, oni sada moraju da se no se sa nas to jawima Kremqa da izbjegne pogor{avawe op{teg stawa koje se javqa zbog rasta nezaposlenosti i siroma{tva u rubnim oblastima Rusije. Za primjer je slu~aj Olega Deripaske, ~ovjeka koji je pro{le godine nosio titulu naj bo ga ti jeg Ru sa, a sad je suo~en sa gubicima na svim poslovnim poqima, jer poku{ava da na|e na~in za res-

tru ktu irawe 20 mi li jar di dolara duga. De ri pas ka je sa vr{en primjer oligarha: wegov brak sa }erkom {efa kabineta pokojnog Borisa Jeqcina, prvog postsovjetskog predsjednika Rusije i Putinovog prethodnika, u~vrstilo je mo} ovog milijardera.

NAJBOGATIJI Rusi kriju se u mi{jim rupama
U posqedwih ne ko li ko godina, Deripaska je u`ivao u blagodetima kredita koji su nadaleko pro{irili wegovu poslovnu imperiju. Ona se zasnivala na holding-kompaniji “Bejzik element“, akcijama u “Rusalu“, gigantu metaloprera|iva~ke industrije, kao i u fabrici kamiona “Gaz”, koja je nedavno u saradwi sa “Magnom“, kanadskim proizvo|a~em autodijelova, namjeravala da kupi “Opel“. Do pro{le godine Deripaska je posjedovao 20 posto akcija “Magne“, ali je bio prinu|en da ih proda kako bi namirio bar dio pristiglih dugova. Sada, svoj finansijski opstanak Deripaska u velikoj

mjeri duguje dr`avi, jer je od dr`avnih interventnih fondova dobio 15 milijardi dolara za opstanak “Rusala“, drugog po ja~ini proizvo|a~a aluminijuma na svijetu. To je do sada najve}i poklon Rusije nekoj grani industrije. I zato, kada su stotine zaposlenih u cementari “Bejzik elementa“ u Pikaqovu, oronulog gradi}a od oko 22 hiqade stanovnika, smje{tenog oko 90 ki lo me ta ra od Sankt Peterburga, organizovali seriju {trajkova zbog toga {to ve} tri mjeseca nisu dobili platu, to je razqutilo dr`avu. Dvije sedmice nakon {to su nezadovoqni radnici napravili dar-mar u slu`benim prostorijama gradona~elnika Pikaqova, i dva dana nakon {to su u znak protesta blokirali autoput, Deripaska je bio u tom depresivnom gradi}u, pokuweno sjede}i pored premijera Vladimira Putina, sa ~ijeg se ledenog pogleda moglo pro~itati koliko je qut. - Hiqade gra|ana Pikaqova postali su taoci va{ih ambicija, neprofesionalizma, a vjerovatno i va{e pohlepe. Hiqade qudi. To je potpuno neprihvatqivo - rekao je Putin.

Ove wegove rije~i i ton kojim se obratio Deripaski odjeknuli su Rusijom, i utvrdili premijerovu `equ, a izgleda i sposobnost, da potpuno vlada kako tajkunima, tako i gra|anima Rusije. Ha p{ewe Mi ha ila Ho dorkovskog 2003. godine, tada naj bo ga ti jeg Ru sa i vla sni ka “Ju kosa“, naj ve }e ruske privatne naftne kompanije, bio je signal za sve oligarhe koliko je va`no posjedovati naklonost Kremqa. Dolaskom u Pikaqovo, Putin je jo{ jednom nazna~io, da se ruski oligarsi moraju dodatno potruditi kako bi obezbi je di li da fi nan sij ska kri za u Ru si ji os ta ne pod kon tro lom, a kri vi ca za eventualne socijalne nemire i nezadovoqstvo javnosti bi}e pripisana iskqu~ivo wima. - Bez pretjerivawa se mo`e re}i da stabilnost u cijeloj zemqi zavisi od Putinovih ju~era{wih odluka. Ukoliko se wegov signal poka`e uzaludnim, cijela Rusija uskoro mo`e biti u znaku masovnih protesta - objavio je “Ruski komsomolec”, naj~itaniji tabloid, dan nakon Putinove posjete Pikaqovu. (“Minnpost“)

Ruski bogata{i kriju svoje bogatstvo

Nezadovoqstvo
Otkad je pro{le godine nastupila finansijska kriza, Kremq je na sve na~ine poku{avao da izbjegne socijalno nezadovoqstvo koje bi moglo da ugrozi wegovu vlast, svjestan da su upravo nezadovoqni rudari u industrijskom srcu Rusije, koji su prvi izrazili nezadovoqstvo odnosom sovjetskog re`ima prema wima, bili vjesnici wegovog pada.

Oleg Deripaska se pravda pred ruskim premijerom

U RUSIJI je nekad bio 71 milijarder, a sada ih ima “samo“ 32

GLAS PLUS 20. i 21. jun 2009. 13

^etvorica Ujgura, nekada{wih zatvorenika u Gvantanamu, sada `ive na Bermudama

Ujguri u`ivaju na prelijepom ostrvu

Bermuda - britanska kolonija i meka za turiste

FOTO: WUJORK TAJMS

PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

ro{lo je gotovo sedam godina od dana ka da su, oko va ni u lan ce, pris ti gli u Gvantanamo pod optu`bom da su neprijateqski borci, i samo ~etiri dana nakon wihovog iznenadnog leta avionom u cik zore do Bermuda. ^etiri kineska Ujgura, sada u`ivaju u novoj slobodi, zahvalni zbog tople dobrodo{lice koju im je pri re di lo lo kal no sta no vni{tvo i nepatvorene qepote ovog ~is tog i sre |e nog ostrvca za koje mnogi znaju samo preko razglednica. U majicama kratkih rukava i qetnim pantalonama, ~etvorica stamenih mu{karaca, pripadnika jogunaste nacionalne mawine koja obitava na zapadu Kine, lako bi se mogli uklopiti u okolinu, da nemaju karakteristi~ne, za pu {te ne bra de. Opi je ni mirisom hibiskusa i mogu}no{}u da nesmetano lutaju slikovitim ulicama i pristani{tima, ne mogu se na~uditi sre}i koja ih je dovela ovdje, nakon robijawa tokom kojeg su vi{e od godinu dana proveli u samici. - Prvi put sam u `ivotu ju~e plivao u moru, i to je bio najsre}niji dan mog `ivota ka`e Salahidin Abdulahat (32). Za vrijeme nedjeqnog ru~ka koji se sastojao od ribe i pom fri ja, od Ujugra su se mogle ~uti samo

P

rije~i hvale za Bermude, koje su odoqele pritiscima Kine, za razliku od mo}nih evropskih dr`ava koje, kako ka`u, nisu pokazale dovoqno hrabrosti. ^etvorica Ujgura bili su ~lanovi ve}e grupe wihovih sunarodnika koja je izmakla onome {to oni zovu kinesko progawawe muslimana u zapadnoj Kini pod palicom Pekinga, pa su 2001. do{li u kamp za Ujgure u Avganistanu. Odatle su nenaoru`ani pobjegli kada su kamp bombardo va li Ame ri kan ci, pa su ih kasnije uhvatili seqaci, ko ji su ih pre da li pa kis tanskim vlastima u zamjenu za nagradu koju su im obe}ali Amerikanci. ^etvorica wih tako su se na{li na Bermudama, dok je 13 Ujgura jo{ u Gvantanamu, ali se o~ekuje da }e i oni biti deportovani na druga odredi{ta, jer su ih ameri~ke vlasti oslobodile optu`bi za oru`anu borbu protiv SAD ili povezanost sa teroristi~kim grupama. Me|utim, namjere da budu premje{teni u SAD izazvale su politi~ku gu`vu koju administracija predsjednika Barka Oba me ni je `eqela da pogor{ava. Ujguri koji su sada na Bermudama nisu iskazivali ni trunku negativnih emocija prema Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama. Oni ka`u, kao {to su tvrdili i za vrijeme dugih i mu~nih sati

Opijeni mirisom hibiskusa i mogu}no{}u da nesmetano lutaju slikovitim ulicama i pristani{tima, ne mogu se na~uditi sre}i koja ih je dovela ovdje, nakon robijawa tokom kojeg su vi{e od godinu dana proveli u samici
ispitivawa u Gvanatanmu, da nikada nisu bili antiameri~ki raspolo`eni, ve} samo `ele da nastave da `ive `ivot na koji su navikli. - Ra ni je smo se pi ta li zbog ~ega nam Amerikanci to rade. A sada smo na ovom predivnom mjestu. Ne `elimo da gledamo unazad, i nemamo ni{ta protiv SAD - pri~a Abdulahat uz odobravawe svojih sunarodnika. Wihovo preseqewe u ovu bri tan sku ko lo ni ju, om iqenom odredi{tu vlasnika luksuznih jahti, zna nom po gra |evinama pastelnih boja, tek je mali korak naprijed u ostvarewu ciqa Obamine adminis tra ci je ko ja `e li da zatvori Gvantanamo do januara. To je stvorilo politi~ke neprilike premijeru Bermuda, za koga neki ka`u da vlada autokratski, dok je britanski Fo rin ofis, na dle `an za spoqne poslove Bermuda, negodo vao jer sma tra da ni su obavqene potrebne konsultacije. Me|utim, najvi{e glasnih pri mje dbi ti ~e se tajnosti postignutog dogovora, a ne straha da su biv{i osumwi~eni za terorizam sada na slobodi, kao {to to smatraju u SAD. I dok ne ki ne ba{ do brostoje}i Bermu|ani ka`u da nije pravedno da se posao i dr`avqanstvo nudi onima koje SAD nisu `eqele na svojoj teritoriji, dotle ogromna ve }i na os ta lih na to odmahuje rukom i iskazuje po nos zbog gos to primstva ovog ostrva. I dok ~etvorica Ujgura stoje ispred ko li be na oba li mora u kojoj privremeno `ive dok ne na|u posao i vide {ta }e i kako }e daqe, lokalno stanovni{tvo im prilazi i, uz najboqe `eqe, rukuje se s wima. Wihova postojbina u Hsin|angu, regionu na zapadu Kine gdje `ivi uglavnom muslimansko stanovni{tvo, nema izlaz na mo re, a mno gi Ujguri -zarobqenici prvi put su vi dje li oke an kroz bodqika vu `i cu za tvo ra u Gvantanamu.

Ujguri su prvi put vidjeli more

UJGURIMA obe}ane radne vize i dr`avqanstvo
A sada se bezbri`no mogu br~kati u vodi. Halil Mamut (31) ka`e da je pro{le subote po prvi put upecao ribu. ^etvorici Ujgura obe}ane su radne vize, a za godinu-dvije i dr`avqan stvo, ka `u wihovi advokati. Tako }e dobiti paso{e i mogu}nost da putuju. Prema sporazumu, Ujgurima nije dozvoqeno da posjete SAD. Nejasno je da li }e to mo }i ~ak i ka da do bi ju dr`avqanstvo Bermuda. ^etvorica Ujgura ka`u da ne `e le da ima ju vi {e bilo {ta sa Kinom, koja je zahtijevala wihovu deportaci ju i gdje bi si gur no za vr{ili u zatvoru.

Izdaja
Za vrijeme ispitivawa u Gvantanamu, Ujguri su izjavili da su u Avganistan do{li nakon bijega od kineskog ugwetavawa, te da su `eqeli da doprinesu “oslobo|ewu“ ujgurskog naroda, a to se u Kini smatra izdajom.

Halil Mamut

Salahidin Abdulahat

Mnogi od wih su u ujgurskom kampu nau~ili da rukuju automatskim oru`jem, ali nisu pro{li pravu obuku, ni{ta nisu znali o “Al-Kaidi“, nisu se borili protiv Amerikana ca ni ti su ih sma tra li neprijateqima. ^etvorica Ujgura bili su me|u onima koji su se sakrili u planinskim pe}inama kod Yala la ba da na kon {to su Ame ri kan ci kra jem 2001. bom bar do va li wihov kamp. Gladni, prepla{eni i nenaoru `ani, ne ka ko su do {li do Pakistana, gdje su ih seqaci predali pakistanskim vlastima. Nakon {to su ih toliko godina dr`ali u zato~eni{tvu, Amerikanci su zakqu~ili da ne predstavqaju prijetwu bezbjednosti zemqe te da ih ne mo gu sma tra ti ne pri ja teqskim borcima. Pro{log oktobra sud je naredio wihovo osloba|awe, ali je ono odlo`eno jer u prvi mah nije bilo mogu}e prona}i dr`avu koja bi ih primila. Pet Ujgura preseqeno je 2007. godine u Albaniju. Vode se pre go vo ri da os ta le pri mi pa ci fi ~ko os trvo Palau. (Wujork tajms)

NI[TA NISU ZNALI o “Al-Kaidi“, nisu se borili protiv Amerikanaca

14 20. i 21. jun 2009. GLAS PLUS

Seksi navija~ica luda za fudbalskim {ampionom Portugalije

Qubav prema Portu je ona koja se ra|a za cijeli `ivot. Svako tu qubav do`ivqava na druga~iji na~in. Jedni ispoqavaju svoje emocije ispred televizora, zavaqeni u udobne foteqe, dok drugi to rade navijawem na stadionu, ka`e Roha
vija~koj energiji pozavidjeli brojni `estoki momci s pivskim trbuhom i bez pokojeg zuba. Jedna takva predstavila se portugalskoj javnosti putem jednog magazina, a wezino je ime Katja Roha. Vatrena je navija~ica aktuelnog prvaka Porta, ~ije utakmice redovno gleda s tribina, kod ku}e i u gostima. - Qubav prema Portu je ona koja se ra|a za cijeli `ivot. Sva ko tu qubav do `ivqava na dru ga ~i ji na ~in. Je dni ispoqavaju svoje emocije ispred televizora, zavaqeni u udobne foteqe, dok drugi to rade navijawem na stadionu - rekla je zanosna brineta za koju su klupske institucije, Vitor Baija i Rikardo Kvare`ma. Portugalka je svoju privr`enost dokazala i brojnim tetova`ama sa simbolima kluba, na kojima uglavnom dominira lik zmaja (Portov stadion zove se “Dragao“). Ona ima obja{wewe i za to. - Neki smatraju da je dovoqno imati klupski simbol na majici, {alu ili drugom komadu odje}e, i time odaju po~ast klubu. Drugi radije stavqaju te to va `u kao vje ~ni znak onoga {to mu taj klub zna~i u `ivotu - zakqu~ila je seksepilna Portugalka.

atja Roha nije od onih djevojaka koje }e svoj klub da prate iz udobnih foteqa, ve} je uvijek na tribinama. Svoju vjernost omiqenom klubu Portu dokazala je brojnim tetova`ama sa simbolima portugalskog {ampiona. Strast i emocije kojima mu{ka populacija bodri svoj omiqeni klub mogu biti jednako zarazne i za djevojke. Nije ri jet kost me |u qe p{im po lom prona}i takve `enske “ek stre me“ ko ji ma bi na na -

K

FOTO: AGENCIJE Katja Roha

Paris Hilton u vezi sa Kristijanom Ronaldom
FOTO: AGENCIJE

Danilo Ikodinovi} priznao
FOTO: AGENCIJE

Bi}emo kao Dejvid i Viktorija Bekam Ponovo bih na motor, ali trijezan
Paris Hilton je samo par dana u vezi sa Kristijanom Ronaldom, a ve} planira preseqewe u Madrid. Ronaldo, koji je ina~e portugalska fu dbal ska zvi jez da i od sqede}e sezone treba da zaigra za Real, kako pi{u britanski mediji, saznaje da tamo ne}e i}i sam. Nakon samo par burnih no}i sa wim Paris je svojim prijateqima rekla: - Nas dvoje }emo biti poznatiji od Dej vi da i Vi kto ri je Be kam. Kristijanu sam obe}ala da }u se preseliti u Madrid da bih {to vi{e vremena provodila sa wim. Me|utim, izgleda da su ve} nastali problemi u raju, Paris je bila na ve~eri sa roditeqima u Los An|elesu, a Ronaldo se odmarao u Las Vegasu. Kako navode ameri~ki mediji, vi|en je sa dvije nepo zna te dje voj ke, bri ne tom i plavu{om. Sa druge strane, mnogi smatraju da je pri~a o wihovoj vezi samo marketin{ki trik u re`iji Paris Hilton, kako bi se vratila u centar pa`we medija. Proslavqeni srpski vaterpolista koji je, kako priznaje, zbog sopstvene gre{ke gledao smrti u o~i, ka`e da bi ponovo sjeo na motor. - Taj 27. jun obele`i}u kao dan kada sam napravio najve}u glupost. Veoma sam svestan svoje gre{ke. Da mogu da vratim vreme, oti{ao bih na isto mesto sa drugovima, ali bih popio kiselu vodu - rekao je Ikodinovi}. On je rekao da mu se povre|ena desnica polako oporavqa i vra}a u `ivot. - Ugrozio sam svoj `ivot, i `ivot momka u automobilu. Izviwavam mu se ponovo, napatio se i on, i wegova porodica, zbog moje gre{ke. Da~a ne krije da bi ponekad volio da ponovo sjedne na dvoto~ka{ koji mu je zamalo do{ao glave. - ^im sam iza{ao iz bolnice i video motor, po`eleo sam ponovo da ga vozim. Ali, zbog qubavi pre ma su pru zi, de ci, po ro di ci i prijateqima, nemam pravo na takve misli - naglasio je Ikodinovi}.

Paris Hilton i Kristijano Ronaldo

Danilo Da~a Ikodinovi}

GLAS PLUS 20. i 21. jun 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Poku{avate da stvorite boqe uslove i da ostvarite svoje poslovne interese. Bez obzira na svoje prakti~ne sposobnosti, ne mo`ete uvijek da uskladite razli~ita interesovawa i da ispunite ne~ija o~ekivawa. Potrebno je da formirate nove kriterijume, saradnici ponekad imaju nezamjenqivu ulogu u rje{avawu poslovnih dilema. Neko vam daje dobar primjer. Preispitajte svoju ulogu u odnosu sa jednom bliskom osobom.

Bik
Preuzeli ste veliku odgovornost pred saradnicima, ali kada postoji sukob razli~itih uticaja i mi{qewa nije lako prona}i zajedni~ki interes. Potrebno je da podvu~ete crtu i da se opredijelite za novi model uspje{ne saradwe. Ne mo`ete sve dr`ati pod svojom kontrolom i ne treba da se dokazujete na nekim pogre{nim stranama. Primje}ujete razli~ite detaqe u qubavnom odnosu.

Blizanci
Stalo vam je da ubrzate poslovni dogovor, ali postoje iznenadne komplikacije ili problemi koji vas objektivno usporavaju. Neko od saradnika izbjegava da ispo{tuje svoj dio obaveza, sto uzrokuje dodatne probleme. Djelujete zabrinuto zbog novih informacija na poslovnoj sceni i ne `elite da se pomirite sa prosje~nim rezultatima. Skloni ste ~estim promjenama u emotivnom raspolo`ewu.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime konceptuanog umjetnika sa slike ro|enog u Bawoj Luci, a vodoravno - grad u kojem sada `ivi. 10 slova: 8 slova: 7 slova: 6 slova: 5 slova: 4 slova: 3 slova: 2 slova: PROKARTATI. EROTOMAN, KONTROLA, OSMI MART, PLATONOV, PODJEQAK. VARENAC, LATERAN, MINERAL. KOSOVO, ORATOR, SEKSTET. @ENKA, LENTA, CAKAT. KOLO. ADV, A[E, DAN, ESA, KAR, ONE, PMF, PU@, UNA. DA, DR, ES, LP, QA, NM, F]. Psiho

Rak
Poku{avate da unaprijedite razli~ite uslove i poslovne mogu}nosti, ali zamjerke koje upu}ujete svojim saradnicima ne donose `eqeni odjek. Osje}ate psiholo{ki pritisak u `eqi da stvari dobiju pravi smisao i zna~ewe. Budite promi{qeniji, prihvatite obaveze za koje postoje zajedni~ki interesi. Uvijek postoji na~in da se ostvari dobar kompromis. Neko vas inspiri{e na aktivniju ulogu u emotivnoj vezi.

Lav
U poslovnim krugovima ~esto vodite glavnu rije~ i o~ekujete od drugih da dosqedno slijede va{e ideje. Umijete da nametnete svoje mi{qewe pred saradnicima i da ostvarite va`nu ulogu u poslovnim pregovorima. Zainteresovani ste za savremenija rje{ewa i za profesionalno usavr{avawe. Blic procjena mogu}nosti i sposobnost dobre poslovne organizacije donosi novi uspjeh.

Djevica
Djelujete uznemireno zbog ne~ije kritike i poku{avate da promijenite osnovne uslove u svom poslovnom okru`ewu. Ponekad nije lako ostvariti sve zami{qene ciqeve, ali vi ne odustajete lako pred razli~itim preprekama. Va`no je da se pravilno ogranizujete, upotrijebite uspje{nu formulu i nemojte dozvoliti da vas neko pretekne u namjerama koje imate.

Vaga
Nalazite se u fazi kreativnog uspona, tako da djelujete snala`qivo i originalno u odnosu na svoju okolinu. Selektivno birate situacije u kojima mo`ete da predstavite svoje profesionalne sposobnosti. Ipak, povremeno treba da prihvatite kompromisnu varijantu. Va{a `eqa da dominirate na javnoj sceni ili u odnosu sa bli`om okolinom, ima svoje dobre i lo{e strane.

[korpija
Pa`qivije analizirajte svoje saradnike, kako biste pravilno razumjeli wihove poslovne motive ili interese. Nema razloga da se pona{ate razmetqivo pred poslovnim partnerima, na takav na~in skre}ete pa`wu na sebe i dajete povod za razli~ite komentare. Ispuweni ste kreativnom energijom i promi{qeno rje{avate komplikovane situacije. Dobro odmjerite svoje ciqeve i ulogu koju imate.

Strijelac
Novi doga|aji na poslovnoj sceni dodatno komplikuju va{ saradni~ki ili statusni polo`aj. Neko od saradnika nastoji da ograni~i va{e mogu}nosti, tako da Vas iznenada dovodi u neprijatnu situaciju. Nemojte dozvoliti da vas neko isprovocira na poslovno-finansijski rizik. Budite dovoqno uzdr`ani, ali i efikasni u svakom pogledu. U qubavnom odnosu, partner uporno poku{ava da vam nametne svoje ideje.

Jarac
Okolina na razli~ite na~ine komentari{e va{e poslovne ideje, stoga razmislite o ne~ijoj sugestiji i uticaju. Nove doga|aje treba da porocijewujete iz razli~itih uglova, kako biste pravilno sagledali sve mogu}nosti ili ograni~ewa koja vladaju na poslovnoj sceni. Zajedni~ki dogovor predstavqa pozitivan pomak u rje{avawu va`nih poslovnih aspekata.

Vodolija
Uspjeh je nemogu}e ostvariti bez preciznih informacija i detaqnih priprema. Obratite pa`wu na korisne sugestije, neko vas navodi na dobro rje{ewe i podsti~e va{u anga`ovanost na razli~itim stranama. Potrudite se da ostvarite svoje ciqeve u skladu sa propisanim normama o uspje{nom poslovawu, ispo{tujte osnovni protokol. Djelujete zadovoqno u odnosu sa voqenom osobom, predosje}ate “vrhunac“ zajedni~ke sre}e.

Ribe
Nalazite se u kreativnoj fazi, neprekidno smi{qate nove ideje i podsti~ete svoju okolinu na dodatnu aktivnost. Stalo vam je da efikasno rije{ite niz pitawa, koja }e Vam obezbijediti dugoro~niju saradwu ili nov~ani dobitak. Potrebna su vam {iroka ovla{}ewa u poslovnom organizovawu i djelovawu, umijete da procijenite dobru priliku i prave vrijednosti.

RJE[EWE: PU@, ONE, DAN, J, K, ESA, QA, A[E, KAR, KOLO, KOSOVO, ES, LATERAN, NM, PROKARTATI, AMSTERDAM, PLATONOV, A, MINERAL, DR, F], T, CAKAT

RJE[EWE: OPNA, K, PBD, DO, KRATKA PORUKA, TU, POLETU[E, @, ATI, VUKOSAVQE, E, SPRDA^INA, D, D, LITERATI, DW, AR, MARINI], VA, ROGA^, I, IRAK.

Grupa “Divqe jagode“ u julu u Bawoj Luci

Ve} nekoliko generacija odraslo uz pjesme “Divqih jagoda“. Stihove sa svih dosada{wih albuma bawolu~ka publika ima}e priliku da ~uje na tvr|avi Kastel
PRIPREMILA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com
FOTO: GLAS SRPSKE

rupa “Divqe jagode“ nastupi}e 18. jula na festivalu “Banja Luka rock open air festival 2009“. Sigurno je da “Divqe jagode“ ve} decenijama imaju svoju vjernu publiku, me|u svim generacijama. Sve je po~elo prije 32 godine, kada je gitarista Sead Lipova~a Zele, (koji je u po~etku svirao u bendovima “Biseri“, “Selekcija“ i “Zenit“) sa pjeva~em Antom - Tonijem Jankovi}em i basistom Nihadom Jusufhoyi}em osnivao “Divqe jagode“. Sa wima su jo{ klavijaturista Mustafa-Muc Ismailovski i bubwar Adonis Dokuzovi}. Prvim singlovima posti`u popularnost najvi{e zahvaquju}i rok baladama “Patkica“, “Jedina moja“ i obradom narodne pjesme “Moj dilbere“. Ubrzo snimaju debi album na kojem je nova verzija hita “Jedina moja“, zatim pjesme “Divqe jagode“, “Krivo je more“

G

i ~itav niz rok pjesama na tragu grupa “Deep Purple“ i “Black Sabbath“. Ve}inu tekstova napisao je Ante Jankovi}, a producirao Vladimir Dela~. Poslije objavqivawa albuma 1978. godine grupa je pauzirala. Mustafa Ismailovski ih napu{ta i formira popularna “Srebrna krila“, a Sead Lipova~a uz Marinu Tucakovi} postaje pokreta~ka snaga disko grupe “Mirzino”, koja se proslavila hitom “Apsolutno tvoj“.

VELIKI povratak 2003. godine s hitom “Marija“
Po~etkom 1981. godine grupa je obnovila rad u postavi Lipova~a, Jankovi}, bubwar Nasko Budimli} i basista Alija - Alen Islamovi}. U studiju “Druga maca“ snimaju album “Stakleni hotel“ koji preuzima dio zvuka grupe AC/DC. Plo~u su producirali Lipova~a i Enco Lesi}. Tekstove su pisali Goran Petranovi}, Marina Tucakovi} i Alen Islamovi}. Album je donio popularni “Autostop“, kao i balade “Dodirni me, skini bol”, “Potra`i put” i druge. U sezoni 1981. “Divqe jagode“ su od ve}ih koncerata nastupali na beogradskom hipodromu i BROF-u. Sqede}e godine objavili su album “Motori“ na kome je pjevao Alen Islamovi}, jer je Jankovi} u me|uvremenu izba~en iz grupe. Album su snimali u Wema~koj, a tekstove su

Grupa "Divqe jagode"

0

Pjesme

Me|u popularnim i rado slu{anim pjesmama “Divqih jagoda“ svakako su “Nemam ni{ta protiv“ i “Bi}e boqe“. Svi qubiteqi ove grupe sigurno ne zaobilaze ove pjesme, koje se ve} 30 godina “~vrsto dr`e“.

pisali Du{ko Trifunovi}, Bo{ko Obradovi} i Mirko Gli{i}. Najve}i hitovi na albumu su istoimena pjesma “Motori“, “[ejla“, “Zagrizi rokenrol“, balade “Nasmije{i se” i “ Ne `eli{ kraj“. Album je odli~no pro{ao kod publike, a na promotivnim koncertima u grupu se nakratko vra}a Ante Jankovi}, koji se ubrzo posve}uje solo karijeri. “^arobwaci“ je naziv albuma koji se pojavio 1983. godine, a dvije godine kasnije izlazi “Vatra” koji

sa razlogom nije bio posebno zapa`en. “Divqe jagode” su poku{ale da se probiju u Londonu kao “Wild Strawberries“. Na osnovu albuma “^a robwaci“ za in te re so va li su menayere iz kom panije “Trans

]eha (Alen Islamovi} je dobio ulogu glavnog pjeva~a). U Londonu su snimili osam starih pjesama na engleskom jeziku i dvije nove “Wild Boys“ i “Fire On The Water“. Povodom tog snimawa odr`ali su veliki koncert u Zagrebu na kojem se pojavquje Kevin Rusel (novinar hevi metal ~asopisa “Kerrang!”). Za vrijeme rata Zele Lipova~a je `ivio u Londonu i Za gre bu. Za en gles ko tr`i{te 1993. godine objavio je “Magic Lo-

Atlantik Rekords“ i oni su ih pozvali na probno snimawe u London. Novi basista je Zlatan ]ehi}

ve“, a 1995. sa obnovqenim “Jagodama” izdaje album “Labude, kad rata ne bude“. Album “Sto vijekova” objavili su 1997, a 2003. godine i album “Od neba do neba“ sa velikim hitom “Marija“. Tri go di ne ka sni je pojavio se boks-set sa digitalnim izdawima svih albuma, kao i novi singl “Piramida“.

POPULARNOST stekli zahvaquju}i rok baladama “Patkica“ i “Jedina moja“ Doma}a top-lista
1. S. A. R. S. - Ana 2. POP UPS - 165 3. Who See - Kad se sjetim 4. Kristali - Vreme je 5. Ajs Nigrutin & Bvana - Magla 6. Radio Gerila - Takav ti je realitet 7. Bjesovi - Ako te neko zna 8. Slaptrap - Qubavna 9. Zemqa gruva - Da bi nam 10. Sajsi MC - Taj fazon... Take Me Away

Bilbordovih top 10 singlova
1. The Black Eyed Peas - Boom Boom Pow 2. Pitbull - I know you want me 3. Keri Hilson Featuring Kanye West & Ne-Yo 4. Jeremih - Birthday Sex 5. Lady GaGa - Poker Face 6. Lady GaGa - LoveGame 7. Shinedown - Second Chance 8. Beyonce - Halo 9. Sean Kingston - Fire Burning 10. Jamie Foxx Featuring T-Pain - Blame It

Bilbordovih top 10 albuma
1. Dave Matthews Band - Big Whiskey And The GrooGrux King 2. Eminem - Relapse 3. 311 - Uplifter 4. Chickenfoot - Chickenfoot 5. Green Day - 21st Century Breakdown 6. Soundtrack - Hannah Montana: The Movie 7. Taking back Sunday - New Again 8. Lady GaGa - The Fame 9. Kenny Chesney - Greatest Hits II 10. Taylor Swift - Fearless

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->