DOGA\AJI Tri mjeseca nakon po~etka su|enja za ratni zlo~in HRONIKA

SPORAZUMOM TREBINJSKO
JE SUDU BiH
PREDLO@ENO DA
Ivankovi} NASELJE
VINOGRADI
DAMIR IVANKOVI]
BUDE OSU\EN NA priznao krivicu
ZATVORSKU KAZNU Zapaljeno vozilo
OD OSAM DO
15 GODINA ZATVORA
za Kori}anske savjetnika str. 27!i 28
stijene str. 8 upravnika zatvora
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3909 • SRIJEDA 24. JUNA 2009.

QSWP!J[EBOKF
NAKON [TO JE FBiH ODSTUPILA OD PISMA NAMJERE ME\UNARODNOM MONETARNOM FONDU

FBiH re`e tro{kove str. 3!i 4

zbog kredita MMF-a

FBiH OGRANI^AVA POTRO[NJU VRANKI] PORU^IO ONIMA KOJI @ELE DA PROPAO ARAN@MAN OD
U NAREDNIH 45 DANA [TRAJKUJU DA ZA GODINU NE]E BITI PLATA 1,2 MILIJARDE EVRA ZA BiH

INTERVJU

FOTO S. PINJAGI]
TIHOMIR GLIGORI],
DIREKTOR REPUBLI^KE
GEODETSKE UPRAVE
ZA IMOVINSKOPRAVNE
POSLOVE RS

Zavr{ena
eksproprijacija
za autoput
Banjaluka Kantonalni sud u
- Doboj str. 22 Sarajevu izrekao vi{e
od 40 godina za ~lanove
zlo~ina~ke organizacije

godina zatvora
Muhamedu Aliju Ga{iju str. 5!i 6
2 tsjkfeb 24. 6. 2009.
Doga|aji
Sjednica bez
bo{nja~kih vije}nika
MOSTAR - Sjednici Gradskog
vije}a Mostara, na kojoj se ju~e
raspravljalo o Nacrtu prora~una
grada za 2009. godinu, nisu nazo-
~ili vije}nici SDA i SBiH.
"Danijel Vidovi}, predsjednik
Gradskoga vije}a Mostara, sazvao
je sjednicu Vije}a na kriminalno-
nacionalisti~ki na~in, bez konsulta-
ci ja s dru gim stran ka ma i s
namjerom da se favorizira problem
prora~una, a izostavi problem izbo-
ra gradona~elnika", rekao je Zijad
Had`iomerovi}, predsjednik Grad-
skog odbora SDA.
On je naveo da SDA smatra izbor
gradona~elnika glavnim proble-
mom u gradu.
"Stoga ne}emo nazo~iti sjednica-
ma na kojima }e se raspravljati o
gradskom prora~unu sve dok ne
bude izabran gradona~elnik. Mi }e-
mo podr`ati isklju~ivo na{ega kan-
didata, a to je Suad Hasandedi}.
Stav je Predsjedni{tva i predsjedni-
ka SDA Sulejmana Tihi}a da se
problem oko izbora gradona~elnika
rje{ava u Mostaru", rekao je Had`i-
omerovi}.
Tako|er, pozvao je i "OHR da or-
ganizira sjednicu po Statutu, te da
razjasni dilemu proste ve}ine".
Tokom sjednice Gradskog vije}a
Slaba uskla|enost
BiH sa Evropom
SARAJEVO - Usagla{enost zakona i prakse u BiH sa odredbama
Evropske socijalne povelje nije dovoljna, pa su potrebne izmjene da bi
kvalitetnije bilo regulisano ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava
gra|ana u BiH.
Vukmani}:
Neophodna su{tinska
reforma sistema
socijalne za{tite u BiH
kla je da je neophodna su{tinska reforma sistema socijalne za{tite u BiH,
koja }e biti zasnovana na potrebi gra|ana za socijalnom pomo}i, a ne na pri-
padnosti odre|enoj socijalnoj kategoriji.
"Reforma socijalne za{tite mora biti pra}ena mjerama aktivne politike za-
po{ljavanja i reformom obrazovanja koja }e odgovoriti potrebama tr`i{ta ra-
da", rekla je Vukmani}eva. Ona je navela da je potrebno donijeti na nivou
BiH zakon o finansijskoj socijalnoj pomo}i, izmjeniti Zakon o zdravstve-
nom osiguranju u FBiH i uvesti direktno zdravstveno osiguranje za lica sa
te{kim invaliditetom u FBiH i RS. (Srna)
Na posebnoj sjednici
o Inckovim mjerama
BANJALUKA - Vlada RS za-
tra`i}e odr`avanje posebne sje-
dnice Narodne skup{tine RS na
kojoj }e predlo`iti mjere u vezi sa
novonastalom situacijom nakon
{to je visoki predstavnik za BiH
Valentin Incko stavio van snage
zaklju~ke o efektima prenesenih
nadle`nosti sa RS na BiH, sazna-
ju "Nezavisne".
Posebna sjednica Narodne skup-
{tine RS bi}e zakazana nakon kon-
sultacija lidera srpskih politi~kih
stranaka kod predsjednika RS Rajka
Kuzmanovi}a, nakon ~ega bi Vlada
trebalo da iza|e sa svojim stavom o
Inckovoj odluci, kao i sa prijedlo-
gom za odr`avanje posebne sjedni-
ce par la men ta na ko joj }e se
raspravljati o novonastaloj situaciji.
''^eka se povratak predsjednika
jo{ aktualni gradona~elnik Ljubo
Be{li} odgovarao je na primjedbe
vije}nika, no ni{ta konkretno nije
ura|eno u vezi s prora~unom jer
Ni{ta konkretno
nije ura|eno u vezi s
prora~unom
sjednici nisu nazo~ili vije}nici SDA
i SBiH.
Hrvatski vije}nici tvrde kako je
potrebno usvojiti prora~un pa se po-
tom okrenuti izboru gradona~elnika
jer je bez prora~una grad u kolapsu.
Podsje}amo, za izbor gradona~el-
nika potrebno je 18 glasova od uku-
pno 35 vije}nika, {to za sada ne
mogu osigurati ni kandidat SDA
Suad Hasandedi}, ni kandidat HDZ
BiH Ljubo Be{li}. Tijekom ju~era{-
njeg zasjedanja Gradskoga vije}a
pred zgradom Federalnih institucija
u Mostaru, gdje se odr`avala sjedni-
ca, ponovno su se okupili predsta-
vnici vatrogasaca i uposlenih u
gradskoj administraciji, koji su za-
htijevali usvajanje prora~una kako
bi im mogle biti ispla}ene pla}e ko-
je kasne mjesecima.
J.G.
Ovo je zaklju~ak konferencije
pod nazivom "Izazovi u primjeni
Evropske socijalne povelje u
BiH".
Vesna Vukmani}, predstavnik
Nevladine organizacije Inicijati-
va i civilna akcija (ICVA), ista-
RS iz Rusije da bi on odr`ao konsu-
latacije sa liderima stranka iz Sr-
pske koje su podr`ale zaklju~ke o
efektima prenesenih nadle`nosti sa
RS na nivo BiH. Prijedlog Vlade
RS bi}e da ova ta~ka bude skinuta
sa dnevnog reda i nakon konsultaci-
ja kod predsjednika RS zakazana
nova sjednica skup{tine RS na kojoj
}e Vlada RS iza}i sa posebnim sta-
vovima u vezi sa novonastalom si-
tu aci jom na kon po ni {ta va nja
zaklju~aka'', kazao je na{ izvor.
Milorad Dodik, premijer RS, naja-
vio je u ponedjeljak da }e zvani~nici
RS u narednih nekoliko dana razgo-
varati sa politi~kim liderima u Srpskoj
i koncipirati stav o odluci visokog
predstavnika Incka da stavi van snage
zaklju~ke Narodne skup{tine.
V.P.
Parlament RS
o radu RT RS
BA NJA LU KA - Na ro dna
skup{tina RS razmatrala je izvje-
{taj Radio-televizije RS o poslo-
vanju u 2008. godini i plan rada
za 2009. godinu.
Dragan Davidovi}, generalni
direktor RT RS, istakao da je do-
bro {to RT RS nije u{la u medij-
ski rat ko ji joj je "na me tnut
prljavim jezikom, koji poku{ava
da napravi polarizaciju unutar
medijskog prostora".
Davidovi} je kazao da se Upra-
vni odbor RT RS ne bavi ure|i-
va~kom politikom ove medijske
ku}e i dodao da je to pitanje slo-
bode novinarstva i ure|iva~ke
politike. On je kazao da mnoge
diskusije poslanika iz reda opozi-
cije zadiru u ure|iva~ku politiku,
te da bi se mogle ocijeniti kao
pritisak na nezavisnost. U trenut-
ku dok se Davidovi} obra}ao
parlamentu RS, poslanici bo{nja-
~ke nacionalnosti napustili su
skup{tinsku salu.
[efket Hafizovi}, potpredsje-
dnik Narodne skup{tine RS, re-
kao je da je "neprihvatljivo da
menad`ment i generalni direktor
RT RS gotovo ni{ta nisu uradili
kad je u pitanju nacionalni ba-
lans zaposlenih u ovoj ku}i".
Ramiz Salki}, {ef Poslani~kog
kluba SDA i SDP BiH u parla-
mentu RS, rekao je da nije zado-
voljan ure|iva~kom politikom i
programskom {emom.
Ni ko la Ba {ti nac, po sla nik
SNSD-a, rekao je da je Klub po-
slanika ove partije bio uzdr`an
prilikom izja{njavanja o zaklju-
~cima u vezi sa izvje{tajem, ka-
ko bi time pokazao da se ne `eli
mije{ati u ure|iva~ku politiku
Javnog RTV servisa. (Srna)
"Pristupiti
promjenama
Ustava BiH"
SARAJEVO - Neophodno je
hitno pristupiti promjenama Us-
tava BiH i Izbornog zakona BiH
i u njih uklju~iti prava nacional-
nih manjina, te na taj na~in is-
pra vi ti odre dbe ko je kr{e
Evropsku konvenciju o ljudskim
pravima i osnovnim slobodama.
Ovo je konstatovano na okru-
glom stolu koji je ju~e odr`an u
Sarajevu u organizaciji Savjeta
nacionalnih manjina BiH.
Ned`ad Jusi}, predsjedavaju}i
Savjeta nacionalnih manjina,
upozorio je tokom okruglog sto-
la na temu "Polo`aj nacionalnih
manjina u BiH - Ustavne pro-
mjene i izmjena Izbornog zako-
na BiH", da postoji veliki broj
gra|ana koji se ne izja{njavaju
kao pripadnici nacionalnih ma-
njina, ve} kao pripadnici konsti-
tutivnih naroda da ne bi izgubili
odre|ena prava.
On je pojasnio da odredbe Us-
ta va BiH i Izbor nog za ko na
onemogu}uju predstavnicima
nacionalnih manjina da se kan-
diduju na visoke pozicije.
Jusi} je dodao da se, broj gra-
|ana iz reda nacionalnih manji-
na kre }e izme |u 200.000 i
250.000 stanovnika. (Srna)
Nakon {to je Federacija odstupila od pisma
Za dvije godine
ne}e ni{ta primati
Esb!hbo!Wsbo!lj~-!nj!ojt!ubs!gj!.
FBiH
obo!tj!kb!j!usf!{p!sb!CjI-!sf!lbp!kf!eb!~f
NNG!•f!lb!uj!lp!mj!lp!cv!ef!usf!cb!mp-!bmj!up
zbog
wj!|f!of!~f!cj!uj!2-3!nj!mj!kbs!ef!fvsb!opw!db
wf~!nb!okf-!uf!eb!~f!cj!uj!qj!ub!okf!ip!~f!mj
wf!uf!sbo!tlb!qp!qv!mb!dj!kb!{b!ewj!kf!hp!ej!of
jnb!uj!qsj!ip!ef!blp!tf!cv!ef!•f!lb!mp/!
#V!CjI!•f!uj!sj!pe!tup!HEQ.b!puqb!eb!ob
j{!ewb!kb!okb!{b!pcb!wf!{f!lp!kf!of!jt!qmb!.
~v!kv!j{!ep!qsj!op!tb-!pe!•f!hb!81!pe!tup
jef!wf!uf!sbo!tlpk!qp!qv!mb!dj!kj/!Jtqpe!31
pe!tup!uf!qp!np!~j!ep!mb!{j!ep!lb!uf!hp!sj!kf
tj!sp!nb!|oji-!b!36!pe!tup!v!sv!lf!cp!hb!.
uji/!Up!kf!tf!lups!lp!kj!obk!wj!|f!wb!qj!{b!sf!.
gps!npn/!Oj!lp!oj!kf!sf!lbp!eb!tf!np!sb
twb!lp!nf!tlj!ov!uj!ef!tfu!pe!tup-!bmj!np!sb
tf!kf!eopn!v~j!v!ubk!qsp!dft/!Nj!tmjn!eb
cj!Wmb!eb!GCjI!ob!pwpn!gp!ov!usf!cb!mp
eb!sf!wj!ej!sb!pemv!lv#-!jt!ub!lbp!kf!Wsbo!lj~/!
Poj!nb!lp!kj!af!mf!|usbk!lp!wb!uj!qp!sv!•jp!kf
eb-!blp!oj!|ub!of!cv!ef!np!v•j!oj!mj-!{b!kf!.
eov!ep!ewj!kf!hp!ej!of!of!~f!oj!lb!lp!cj!uj
qmb!ub/!!!
Sada }e se
svakako srezati
onima koji
su bili protiv
interventnog
zakona, kazao
Emir Silajd`i}
Maja RENER Silajd`i} je dodao da }e se najvjerovatnje ograni-
~iti potro{nja u narednih 45 dana kako bi se moglo i}i
SARAJEVO - Nova prilika za razgovore s Me- u rebalans.
|unarodnim monetarnim fondom (MMF) o sten- "MMF je ozbiljna institucija. Ne mo`e se
dbaj aran`manu sa BiH ne}e biti prije septembra, s njima igrati. Svjetska banka nije ni htjela da razgova-
a FBiH }e morati ponovo i}i u rebalans bud`eta, ali ra sa nama. Imamo 470 miliona KM manje prihoda. To
bez sredstava od ove me|unarodne finansijske or- treba dovesti u ravnote`u bez njih, a to smo mogli po-
ganizacije. kriti iz prve i druge tran{e stendbaj aran`mana. Sada
Ovo je ju~e rekao Emir Silajd`i}, pomo}nik mi- }e se svakako srezati ovima koji su bili protiv inter-
ventnog zakona", kazao je Silajd`i}.
nistra finansija FBiH, nakon {to MMF u ponedjeljak
nije prihvatio rebalans bud`eta, jer su iz interventnog Istakao je da }e vratiti raniji interventni zakon i
zakona, kojim se smanjuju primanja za deset odsto, ponovo se obratiti MMF-u ako predstavnici udru`e-
izuzeti RVI i porodice {ehida i poginulih boraca. Time nja RVI i porodica {ehida i poginulih boraca ka`u da
je FBiH odstupila od pisma namjere upu}enog MMF- pristaju na to.
u s kojim je dogovoren aran`man od 1,2 milijarde eura Mus ta fa Mu je zi no vi}, kan di dat za pre mi je ra
za BiH. FBiH, rekao je da je optimista, te da pitanje stendbaj
Sarajevski politi~ari
osudili Tadi}evu posjetu umjetnosti (SANU) i projekta velike Srbije.
R. [EGRT
SARAJEVO - Haris Silajd`i}, bo{nja~ki ~lan
U SDA je ocijenjeno da Tadi}eve izjave o po{tiva-
nju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH nisu do-
Predsjedni{tva BiH, osudio je ju~e izjave Borisa Ta- sljedne njegovom pona{anju.
di}a, predsjednika Srbije, date u Banjaluci, ocijeniv- "Nedosljedno je pozivanje Borisa Tadi}a na po{ti-
{i da je nji ma gru bo na ru {io su ve re ni tet i vanje Dejtonskog sporazuma uz osudu odluke visokog
teritorijalni integritet BiH. predstavnika u BiH o poni{tenju antidejtonskih i neusta-
U saop{tenju iz Silajd`i}evog kabineta se navodi da vnih zaklju~aka Narodne skup{tine RS, koja je upravo i
je Tadi} oti{ao tako daleko da tvrdi da je "Srbija garant
suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH", iako su isti
potvr|eni jo{ 1992, godine dodaju}i da su taj suverenitet Kom{i} Tadi}evu posjetu
i teritorijalni integritet, kao u slu~aju svake druge ocijenio kao "nacionalisti~ko
dr`ave, garantovani Poveljom UN-a i drugim normama mije{anje u unutra{nje poslove BiH"
me|unarodnog prava.
U saop{tenju se dalje navodi da ovakva politika donesena u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog sporazu-
Srbije prema BiH nije nova i da ona u ve}oj ili manjoj ma", tvrdi SDA u saop{tenju.
mjeri traje od 1992. godine. I u SDP BiH smatraju da Tadi} insistira na bra-
@eljko Kom{i}, hrvatski ~lan Predsjedni{- njenju nelegalnih i protivustavnih zaklju~aka NS RS i
tva BiH, Tadi}evu posjetu i "njegov nastup u Banjaluci" time dovodi u pitanje Dejtonski sporazum.
ocjenjuje kao klasi~no "nacionalisti~ko mije{anje u unu- Tadi} je u ponedjeljak posjetio Banjaluku, gdje se
tra{nje poslove BiH". sastao s rukovodstvom RS i liderima partija koje su
Irena Kljaji}, Kom{i}ev portparol, prenose}i njego- u~estvovale u dono{enju zaklju~aka o prenosu nadle-
ve stavove kazala je da je Tadi} samo potvrdio da nije `nosti s RS na BiH koje je visoki predstavnik u BiH 20.
daleko odmakao od planova Srpske akademije nauka i juna stavio van snage.

namjere Me|unarodnom monetarnom fondu
re`e tro{kove
kredita MMF-a
aran`mana nije zavr{eno ni prekinuto. Na pitanje da
li }e biti vra}en stari interventni zakon u proceduru,
odgovorio je da }e sve planove saop{titi danas na
konferenciji za medije.
"Intenzivno radimo. U stalnom sam kontaktu s
ministrom finansija FBiH Vjekoslavom Bevandom.
Posla}emo saop{tenja udru`enjima, sindikatima i os-
talima. Na nama je da to razrije{imo", kazao je Muje-
zinovi}.
Bevanda je ju~e kazao da }e uslovi iz pi-
sma namjere biti ispunjeni kada ih ljudi u FBiH,
izme|u ostalog i bora~ka udru`enja i sindikati, budu
spremni prihvatiti. U suprotnom, FBiH }e uraditi po-
tpuno novi rebalans bez sredstava na koja je ra~unala.
"Nema pregovora s MMF-om. Moramo napravi-
ti 414 miliona KM u{teda, ali definirati to~ne stavke
Dodik i ^ovi} sutra kod Incka, Tihi} ne dolazi
Doga|aji
tih u{teda, a to je bilo navedeno u interventnom zako-
nu", rekao je Bevanda, koji je ranije upozorio da bi
bez ovog aran`mana FBiH do kraja oktobra ostala
bez sredstava.
Sulejman Tihi}, predsjednik Stranke demo-
kratske akcije, iz koje dolazi Mujezinovi} i koja je
zagovarala da socijalna davanja budu izuzeta iz
interventnog zakona, rekao je da ima prostora da
se ispuni zahtjev MMF-a bez diranja socijalnih
U SDA
naknada.
"Koliko mi je poznato, u Be~u na razgo- optimisti
vorima o stendbaj aran`manu data je saglasnost da se
deset odsto smanjenja odnosi na ukupnu masu sred-
stava, da to ne zna~i da se pojedina~no svakome
umanjuje deset odsto", dodao je Tihi}.
Kazao je da je nakon demonstracija RVI i poro-
V. POPOVI]
Incko uo~i
sastankla
u Banjaluci SARAJEVO, BANJALUKA - Milorad
Dodik i Dragan ^ovi}, lideri SNSD-a i
HDZ-a, prisustvova}e sutra sastanku prud-
ske trojke, koji organizuje Valentin Incko,
visoki predstavnik za BiH, dok Sulejman
Tihi}, lider SDA, ni ovog puta ne}e do}i.
Posljednjem sastanku prudske trojke 14.
juna u Banjaluci, koje je organizovao Dodik,
prisustvovao je ^ovi}, kao i visoki predstavnik
Tihi} nije prisustvovao
ni posljednjem sastanku
u Banjaluci
za BiH Valentin Incko, koji je tada obe}ao da
}e biti doma}in narednog sastanka.
Tom sastanku nije se odazvao
Tihi} koji je svoj nedolazak tada obrazlo`io ne-
zadovoljstvom Dodikovim, kako je rekao, anti-
dejtonskim izjavama i ~injenicom da Narodna
skup{tina RS ne}e da povu~e svoje zaklju~ke
od 14. maja.
Koji su sada razlozi Tihi}evog nedolaska
na novi sastanak prudske trojke, ju~e nismo us-
Vlasti u BiH
namjeravale
uzeti kredit
od 1,2 milijarde
evra od MMF-a
FOTO ARHIVA
Bud`et RS bi}e
stabilan i bez
aran`mana
V!Nj!ojt!ubs!tuwv!gj!obo!.
tj!kb!ST!tv!lb!{b!mj!eb!~f!tbt!.
ub!o bl! Pecp!s b! ej!s f!l up!s b
NNG.b-!lp!kj!kf!cjp!{b!lb!{bo
{b!3:/!kvo-!bmj!kf!pu!lb!{bo-!cj!uj
pesabo!lb!e b!GCjI!jtqv!o j
twpk!ejp!vtmp!wb/!
Jt!u b!l mj!tv!eb!j!v!tmv!• b!kv
fwfo!uv!bm!oph!j{pt!ubo!lb!tsfe!.
tub!wb!pe!tufo!ecbk!bsbo!anb!.
ob!of!~f!cj!uj!qsp!cmf!nb!qp
cv!eafu!ST-!lp!kb!kf!pt!uwb!sj!mb
v|uf!ef!j!jtqv!oj!mb!twp!kf!vtmp!.
wf/!
dica {ehida i poginulih boraca u Sarajevu delegacija
Vlade FBiH razgovarala s predstavnicima MMF-a i
prenijela da postoji saglasnost da ove kategorije budu
izuzete iz interventnog zakona, ali o~ito da saglasnost
nije data i da je do{lo do nesporazuma.
Safet Red`i}, predsjednik Saveza RVI BiH,
tvrdi da je isklju~ivi krivac za eventualno propu{tanje
aran`mana Vlada FBiH koja je uputila pismo namjere
bez konsultacija s njima.
Istakao je da su za smanjenje davanja, ali nakon
uspostave jedinstvenog registra i revizije korisnika, te
da }e Skup{tina Saveza u ponedjeljak odlu~iti {ta dalje.
Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih
sindikata BiH, koji je najavio {trajk zbog interventnog
zakona, o~ekuje sastanak s predstavnicima Vlade
FBiH o mogu}im rje{enjima izlaska iz dubioze.
pjeli saznati.
Incko, Dodik i ^ovi} na sastanku u Banja-
luci izrazili su sna`nu podr{ku prudskom pro-
cesu, kao i opredjeljenje da prudska trojka
treba da se pro{iri i na ostale partije.
Sva trojica su tada izrazila `aljenje zbog
nedolaska na sastanak lidera SDA Sulejmana
Tihi}a, isti~u}i da razgovor nema alternativu i
da nije dobro da se ovaj proces okon~a.
Na sastanku u Banjaluci je izra`ena spre-
mnost da bude rije{eno pitanje vojne imovine u
BiH i istaknuto je da bi u nastavku razgovora
na red do{lo i pitanje ustavnih promjena, ali ka-
da svi u~esnici razgovora budu prisutni.
In cko je ta da izjavio da prudski
proces ima sna`nu podr{ku EU i me|unarodne
zajednice jer je on, kako je naveo, dragocjen i
predstavlja proizvod doma}ih politi~ara.
Incko je jo{ rekao da ima sna`ne instru-
kcije iz Brisela da podr`i prudski proces, koji
ima najja~u podr{ku potpredsjednika SAD
D`ozefa Bajdena i visokog predstavnika EU
za spoljnu politiku i bezbjednost Havijera So-
lane i naglasio da je prudski proces po~eo
vlastitim snagama doma}ih politi~ara i da je
budu}nost BiH da vlastitim snagama rje{ava
probleme.
24. 6. 2009. tsjkfeb 3
Vijesti
Uhap{eni
dileri iz BiH
i Hrvatske
ZADAR - Marijan Beg~evi}
Mi}evi} Manjo (37) iz Br~kog,
Nikica Reberski (44) iz Bo{nja-
ka, Marijan Beg~evi} (46) iz
Br~kog, te Benedikt Pindri} Be-
}o (34) iz Malinske, na ostrvu
Krku, uhap{eni su u me|unaro-
dnoj policijskoj akciji kodnog
naziva "Zadar 2".
Policija je tokom hap{enja kod
osumnji~enih prona{la dva i po
kilograma heroina i 200 grama
kokaina. Tihomir Kralj, na~elnik
USKOK-a, izjavio je ju~e da za-
plijenjena droga na ulici vrijedi
oko 200.000 maraka. Osumnji-
~eni dileri su je u Hrvatsku unije-
li u posebnim pretincima motora
suzuki, koji su preuredili samo za
tu svrhu. "Nezavisnim" je pot-
vr|eno da je ~itava akcija po~ela
u aprilu ove godine, a u njoj su
u~estvovali pripadnici vi{e poli-
cijskih uprava iz Hrvatske, te po-
licajci distrikta Br~ko.
Me|unarodna policijska akcija
"Zadar 2" zapo~ela je na zadar-
skom podru~ju kada je policija
nedavno dobila dojavu da se
sprema ve}a po{iljka droge iz
Br~ko distrikta u Zadar. Heroin i
kokain su, kako se nezvani~no
saznaje, krenuli iz Srbije, preko
Br~ko distrikta, pa u Zadar.
N.M.
Policija
oduzela jo{
jedno vozilo
SARAJEVO - Sarajevska poli-
cija privremeno je oduzela vozilo
opel astra, kojim je upravljao
Denis Kondo (20), vi{estruki po-
~inilac saobra}ajnih prekr{aja.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo je
saop{teno da je Kondo po~inio
204 prekr{aja, a najve}i broj njih
se odnosi na nepo{tivanje ograni-
~enja brzine i vo`nju bez polo`e-
nog voza~kog ispita.
Pripadnici Jedinice za saobra-
}aj MUP-a KS su vozilo sa {vi-
carskim oznakama, ~iji vlasnik
ina~e nije Kondo, oduzeli u ne-
djelju. Ovo je ~etvrto vozilo koje
su pripadnici sarajevske policije
oduzeli od po~etka akcije.
A.S.
Sistem ne}e
raditi od
1. do 6. jula
BANJALUKA - Lokacije za
izdavanje li~nih dokumenata u
RS ne}e raditi od 1. do 6. jula
zbog prelaska na novi sistem ci-
vilnog registra i postupka izdava-
nja biometrijskih putnih isprava
BiH, saop{teno je ju~e iz Agen-
cije za identifikaciona dokumen-
ta, evi den ci ju i raz mje nu
podataka BiH (IDDEEA).
IDDEEA je obavijestila Mi-
nistarstvo unutra{njih poslova
(MUP) RS da zbog prelaska na
novi sistem civilnog registra
sistemi koje tehni~ki odr`ava
IDDEEA ne}e biti u funkciji u
navedenom periodu. Kako bi
svi zahtjevi primljeni u stari sis-
tem mogli biti obra|eni na vri-
je me, zah tje vi za iz da va nje
li~nih karata i voza~kih dozvo-
la, prijave prebivali{ta i boravi-
{ta mogu se predati do utorka,
30. juna, u 16 ~asova, dok je
krajnji rok za predaju zahtjeva
za izdavanje putnih isprava pe-
tak, 26. jun u 20 ~asova. (Srna)
4 tsjkfeb!24. 6. 2009.
Vijesti
Saslu{avanja
nisu dala
dokaze
BANJALUKA - Agencija za
istrage i za{titu BiH (SIPA) saslu-
{avanjem lica u Banjaluci nije
dobila nikakve dokaze koji uka-
zuju na krivi~nu odgovornost
Vlade RS u vezi s izgradnjom
Administrativnog centra RS i
autoputa Banjaluka - Gradi{ka,
kazao je D`erard Selman, minis-
tar pravde RS.
"Imamo informaciju da je sve
ono {to je SIPA dobila tim izvje-
{tajima i ispitivanjima ono {to mi
ve} odavno znamo i iza ~ega sto-
jimo, a to je da je Vlada RS u po-
tpunosti po{tovala sve zakonske
procedure i prilikom izgradnje
Administrativnog centra Vlade
RS i autoputa Banjaluka - Gradi-
{ka", rekao je Selman.
On je dodao da mu nije poznato
da je u me|uvremenu poziv za
saslu{anje dobio neko od visokih
zvani~nika RS.
Inspektori SIPA po~eli su 10.
juna saslu{avanja u Banjaluci u
vezi s izgradnjom zgrade Vlade
RS, autoputa Banjaluka - Gradi-
{ka i RTV doma. Saslu{avanja se
obavljaju na osnovu naredbe Tu-
`ila{tva BiH o prikupljanju doka-
za broj "TK 65-09" od 20. maja
ove godine. (Srna)
Alkalaj za
smanjenje
snaga EUFOR-a
BERLIN - Sven Alkalaj, minis-
tar inostranih poslova BiH, pre-
dlo`io je da bitno bude smanjen
broj pripadnika EUFOR-a staci-
oniranih u BiH, prenio je je ju~e
njema~ki dnevnik "Tages{pigel".
"Na{a zemlja je stabilna da su
sukobi izme|u nacionalnih grupa
uz upotrebu sile u potpunosti is-
klju~eni", rekao je Alkalaj.
Dodao je da su mogu}i "mo`da
samo pojedina~ni protesti ili {traj-
kovi, s obzirom na napetu privre-
dnu si tu aci ju zbog svjet ske
ekonomske krize" i ocijenio da }e
ubudu}e biti potrebno samo do
200, umesto dosada{njih 2.000
pripadnika EUFOR-a.
Hljeb ispravan
GORA@DE - Sve vrste hljeba
koje se proizvode na podru~ju
BPK Gora`de su ispravne i nisu
{tetne po zdravlje stanovni{tva,
potvr|eno je ju~e na konferenciji
za novinare Kantonalne uprave
za inspekcijske poslove Gora`de.
Da je hljeb ispravan pokazala je
analiza uzoraka koju je provela
Kantonalna uprava za inspekcij-
ske poslove, a nakon {to je neda-
vni monitoring Agencije za hranu
BiH pokazao pove}ano prisustvo
{tetnog metala kadmijuma u je-
dnoj vrsti hljeba.
"Kontrolni uzorci dostavljeni su
Zavodu za javno zdravstvo FBiH.
Rezultati koje smo dobili pokazali
su da su svi uzorci u granicama
normale. To zna~i da nema konta-
minacije za koju smo ranije dobili
informacije da postoji u ovom
kantonu", kazao je Midhat Had`i-
omerovi}, direktor Uprave za in-
spekcijske poslove BPK Gora`de.
Na pitanje novinara kako je
mogu}e da su rezultati druga~iji,
on je naveo kao eventualni razlog
to {to je u me|uvremenu iza{ao
pravilnik kojim je jasno propisa-
no koje se metode mogu koristiti
prilikom ispitivanja uzoraka `ivo-
tnih namirnica. E.Du.
Doga|aji
Kantonalni sud u Sarajevu izrekao vi{e od 40 godina za ~lanove
Ga{iju 20 godina
MIRSO
KRASNI]
78
MJESECI
EDIN
HOT
48
MJESECI
AZIZ
GA[I
41
MJESEC
ENGIN
PROHO
30
MJESECI
Muhamed Ali Ga{i
oslobo|en
optu`bi za
ubistvo Ramiza
SINAN Delali}a ]ele
LJUCA Albina SORGU^ ka`e da je Ga{i organizovao ubistvo Ramiza Delali}a
29
]ele i on je oslobo|en te ta~ke optu`nice.
SARAJEVO - Kantonalni sud u Sarajevu Sud je donio i odluku o oduzimanju 406.000
osudio je ju~e Muhameda Alija Ga{ija na 20 godi- KM, koje je Ga{i stekao vr{enjem krivi~nih djela, kao
i bespravno izgra|enih objekata u Titovoj i [enoinoj Ostala
na kao vo|u zlo~ina~ke organizacije.
sedmorica
MJESECI Ostaloj sedmorici optu`enih izre~ene su zatvor- ulici u centru Sarajeva.
optu`enih
ske kazne u rasponu od godine do {est i po godina. "Gra|ani }e imati povjerenje u sud tek kad budu
uvjereni da niko nema pravo da zadr`i imovinu koju osu|ena
AMIR Ju~era{njom prvostepenom presudom izre~eno je
je stekao vr{enjem krivi~nih djela", kazala je Dalida na kazne
ukupno 41 godina i ~etiri mjeseca zatvora.
KASUMI] Burzi}, predsjedavaju}a Sudskog vije}a. od jedne
Muhamed Ali Ga{i je progla{en krivim za udru-
do {est
18
`ivanje u zlo~ina~ku organizaciju, ve}i broj poku{aja Za udru`ivanje u zlo~ina~ku organizaciju osu|e-
ni su Mirso Krasni}, Engin Proho i Sinan Ljuca, koji i po godina
iznude, pranje novca, protivpravno zauzimanje nekre-
su progla{eni krivim za poku{aj iznude. Krasni} je zatvora
tnina, bespravnu gradnju, poku{aj ubistva Amira Pa-
{i}a Fa}e, te ugro`avanje sigurnosti. osu|en na {est i po godina, Proho na dvije i po, a Lju-
MJESECI Vije}e je utvrdilo da optu`ba nije uspjela da do- ca na dvije godine i pet mjeseci.
Odbijena molba za izru~enje
Branimira Glava{a Hrvatskoj
M. ^UBRO Sud nije prihvatio mi{ljenje sudije
za prethodni postupak, koji je smatrao
SARAJEVO - Vanraspravno vije- da postoje pretpostavke za izru~enje, po-
}e Suda BiH odbilo je molbu Minis- zivaju}i se na me|unarodno obi~ajno
tar stva pra vo su |a Hrvat ske za pravo, me|unarodne konvencije koje
izru~enje Branimira Glava{a, osu|e- obavezuju dr`ave potpisnice na saradnju
nog u Zagrebu zbog po~injenih zlo~i- u istragama vezanim za ratne zlo~ine i
na nad srpskim civilima u Osijeku. interese pravde.
"Sud je zaklju~io da Zakon o krivi- Ova odluka Vanraspravnog vije}a
~nom postupku BiH isklju~uje mogu- bit }e dostavljena Apelacionom odjelje-
}nost izru~enja bosanskohercegova~kih nju Suda BiH radi ocjene zakonitosti.
Branimir Glava{, zastupnik u Sabo-
ru Hrvatske, osu|en je po~etkom maja
Sud utvrdio da ni na deset godina zatvora zbog zlo~ina ko-
me|unarodni akti ne ji su tokom rata u Hrvatskoj po~injeni u
obavezuju BiH da Osijeku.
izru~uje svoje dr`avljane Na dan izricanja presude u zagreba-
~kom @upanijskom sudu Glava{ je po-
dr`avljana, te da takva obaveza za BiH bje gao u BiH, ~i je je dr`av ljan stvo
nije predvi|ena bilo kojim me|unaro- stekao krajem pro{le godine. Ustav BiH
dnim pravnim aktima", istaknuto je u zabranjuje izru~enje njenih dr`avljana
obrazlo`enju Suda BiH. drugim zemljama.
 Doga|aji 24. 6. 2009. tsjkfeb 5
zlo~ina~ke organizacije Vijesti Kuzmanovi} odr`ao
predavanje u Moskvi

zatvora
Brat prvooptu`enog Aziz Ga{i osu|en je na tri go-
dine i pet mjeseci za zelena{tvo i ugro`avanje sigurnos-
ti. Njemu je ju~e ukinut pritvor.
Edin Hot je za nekoliko poku{aja iznude osu|en na
~etiri godine, Amir Kasumi} za isto djelo na godinu i
po, a Muharem ^au{evi} za ugru`avanje sigurnosti na
godinu.
"Tu`ila{tvo je uspjelo dokazati da je Muhamed Ali
Ga{i organizovao zlo~ina~ku organizaciju, ~iji su ~lano-
vi bili svi osim Aziza Ga{ija. Muhamed Ali je imao po-
vla {ten po lo `aj i iz da vao je na re |e nja dru gim
~lanovima, a svaki je imao posebnu ulogu u udru`enju",
kazala je Burzi}eva i dodala da su ~lanovi ove organiza-
cije bili i Adnan Alomerovi}, koji je nedavno uhap{en,
kao i Ljirim Biti}i i Burim Ku~i, koji su u bjekstvu.
Tu`ilac zadovoljan
zbog oduzimanja
imovine
Uv!aj!mbd!Pmfh!_bw!lb!jt!ub!lbp!kf!eb!kf!{b!.
ep!wp!mkbo!|up!kf!tve!ep!ojp!pemv!lv!p!pev!{j!nb!okv
of!{b!lp!oj!up!tuf!•f!of!jnp!wj!of/!Of!{b!ep!wpmk!tuwp!kf
j{sb!{jp!{cph!ej!kf!mb!qsf!tv!ef!lp!kjn!kf!Nv!ib!nfe
Bmj!Hb!|j!ptmp!cp!}fo!{b!v•ft!uwp!wb!okf!v!vcjt!uwv
Sb!nj!{b!Ef!mj!~b!^f!mf-!uf!ob!kb!wjp!eb!~f!vmp!aj!uj
abm!cv/!
#[b!ep!wp!mkbo!tbn!kfs!kf!qswj!qvu!pev!{f!ub!of!.
nb!mb!of!{b!lp!oj!up!tuf!•f!ob!jnp!wj!ob/!Oj!tbn!{b!.
ep!wp!mkbo!ptmp!cb!}b!kv!~jn!ej!kf!mpn!qsf!tv!ef!kfs
tnp!qp!ov!ej!mj!ep!lb!{f#-!sf!lbp!kf!_bw!lb/!
Csb!oj!pdj!ptv!}f!oji!ub!lp!}f!tv!ob!kb!wj!mj!abm!cv/
Pckf!tusb!of!jnb!kv!qsb!wp!eb!qp!eof!tv!abm!cv
Wsip!wopn!tv!ev!GCjI!v!sp!lv!pe!26!eb!ob!ob!.
lpo!|up!ep!cj!kv!qj!tnf!oj!pqsb!wbl!qsf!tv!ef/!
Sud je donio odluku o
oduzimanju 406.000
KM koje je Muhamed Ali
Ga{i stekao krivi~nim
djelima, kao i bespravno
izgra|enih objekata
u centru Sarajeva
Vije}e je utvrdilo da je Krasni}eva uloga bila da se
kre}e s Ga{ijem, upravlja njegovim vozilima i vr{i nov-
~ane isplate. Kasumi}, Ljuca, Alomerovi}, Proho i Hot
su bili zadu`eni za izazivanje straha kod ljudi od kojih
je Ga{i iznu|ivao novac ili je htio kupiti njihovu imovi-
nu. Ljirim Biti}i i Burim Ku~i bili su zadu`eni za oru`a-
ne obra~une protiv neprijatelja Ga{ija.
Predsjedavaju}a je naglasila da je Sudsko vije}e
imalo te{ku ulogu jer je za ovaj proces postojao veliki
interes javnosti, ali da to nije uticalo na presudu.
Muhamed Ali i Aziz Ga{i obavezani su da nado-
knade tro{kove sudskog procesa.
Nakon izricanja presude, koje je obezbje|ivao veli-
ki broj policajaca, Muhamed Ali Ga{i i Mirso Krasni}
vra}eni su u pritvor.
Suspendovan
policajac
TREBINJE - Na~elnik Cen-
tra javne bezbjednosti Trebinje
Goran Zubac suspendovao je
pripadnika Policijske stanice
Bi le }a Z. Vu jo vi }a (30) do
okon ~a nja pos tup ka ko ji bi
trebalo da bude pokrenut pro-
tiv nje ga zbog su mnje da je
po~inio spre~avanje slu`benog
lica u obavljanju slu`bene ra-
dnje.
Pro tiv Vu jo vi }a je bi le }ka
po li ci ja dos ta vi la iz vje {taj
Okru`nom tu`ila{tvu Trebinje,
u kojem se navodi da postoje
osnovi sumnje da je u mjestu
Prerace u op{tini Bile}a one-
mo gu }io pri pa dni ke Sud ske
po li ci je da li {e slo bo de M.
Ateljevi}a, za kojim je raspi-
sa na cen tral na po tjer ni ca i
omogu}io mu bjekstvo.
Ate lje vi} je bio su vo za~ u
automobilu kojim je upravljao
osumnji~eni Vujovi} kada ih
je zaustavila Sudska policija.
N.N.
Potvr|ena
optu`nica
protiv @arka
Vujanovi}a
BA NJA LU KA - Su di ja za
pret ho dno sa slu {a nje Okru -
`nog su da u Ba nja lu ci pot -
vrdio je ju~e optu`nicu protiv
@arka Vujanovi}a (59) iz sela
Svodna kod Novog Grada/Bo-
san skog No vog zbog ra tnog
zlo~ina protiv civilnog stano-
vni{ta, saop{teno je ju~e iz ba-
nja lu ~kog Okru `nog
tu`ila{tva.
U saop{tenju se navodi da je
optu`nica protiv Vujanovi}a
podignuta 19. juna.
"Ro ~i te za izja{ nja va nje o
krivici optu`enog @arka Vuja-
novi}a koji je uhap{en u svo-
joj po ro di ~noj ku }i u se lu
Svodna 15. juna je zakazano
za 13. juli ove godine", stoji u
saop{tenju.
Vu ja no vi} je 10 go di na
obav ljao du `nost upra vni ka
lokalne po{te, a prilikom ha-
p{enja nije pru`ao otpor.
D.K.
o radu na zajedni~kim projektima,
naro~ito ako se ima u vidu bliskost
srpske i ruske istorije, kulture, jezi-
ka i knji`evnosti.
Kuzmanovi} je u svojstvu pred-
sjednika Akademije nauka i umje-
tnos ti RS (ANU RS) u Mos kvi
odr`ao predavanje za saradnike In-
stituta za slavistiku Ruske akademi-
je nauka (RAN) o aktuelnoj situaciji
u BiH, njenom unutra{njem ure|e-
nju, polo`aju i statusu RS, odnosu
entiteta i dr`ave, ulozi predstavnika
me|unarodne zajednice i zna~aju
BANJALUKA - Rajko Kuzma- Dejtonskog mirovnog sporazuma,
novi}, predsjednik RS, ju~e je u koji je, kao veoma uspje{an mirovni
Moskvi razgovarao s Konstanti- ugovor, bio i ostaje najbolje rje{enje
nom Nikiforovom, direktorom za ure|enje odnosa u BiH u budu-
Instituta za slavistiku Ruske aka- }nosti i garancija ravnopravnosti
demije nauka, i Jelenom Gusko- entiteta i konstitutivnih naroda.
vom, di re kto rom Cen tra za Saradnici Instituta za slavistiku,
prou~avanje savremene balkan- izme|u ostalog, kontinuirano su an-
ske krize pri ovom institutu, o ga`ovani na temama zna~ajnim za
mogu}nostima za konkretizaciju srpsku politiku, istoriju, kulturu i
saradnje. prikupljanju, obradi i publikovanju
Na sastanku je posebno bilo rije~i gra|e o ovim temama. (Srna)
Satelitski program
na usagla{avanju
SARAJEVO - Direktori tri javna emitera u BiH usaglasi}e plan sate-
litskog programa koji bi uskoro trebalo da usvoji Odbor javnog RTV
sistema BiH.
Zaklju~eno je ovo ju~e na sjednici Upravnog odbora Radio-televizije BiH
(BHRT), koja je odr`ana u Mostaru.
Nikola Dereti}, predsjedavaju}i UO BHRT, kazao je da bi usvajanjem za-
jedni~kog plana za emitovanje satelitskog programa trebalo biti rije{eno i fi-
nansiranje ovog dijela programa.
"Bilo je nekih korekcija koje je uradila BHRT, a direktori tri javna emitera
treba da dogovore unutra{nje odnose prilikom zajedni~kog emitovanja sate-
litskog programa", kazao je Dereti}.
Dodao je da ju~e na sjednici nisu ra-
Mogu}e da novi zmatrali imenovanje vr{ioca du`nosti di-
direktor BHT-a bude
rektora Televizije BiH (BHT) nakon {to
Vladimir Bili} je ostavku podnio Milenko Vo~ki}.
Nermin Durmo, v.d. generalnog dire-
ktora BHRT, kazao je da }e ove ili naredne sedmice biti poznato koga }e
predlo`iti na mjesto direktora BHT, a u javnosti se spekuli{e da bi to mogao
biti Vladimir Bili}.
"Nismo uop{te na dnevnom redu imali imenovanje direktora BHT i ni o
kakvim imenima se nije govorilo", kazao je Dereti} i dodao da bi se o tome
UO BHRT mogao izja{njavati tek za dvadesetak dana.
Dereti} je istakao da je UO BHRT ju~e prvi put odr`ao sjednicu u Mosta-
ru, gdje su posjetili i Informativno-tehni~ki centar (ITC) BHRT.
"Ovaj centar nema uslove za ozbiljnu produkciju, a BHRT nema sredstava
da ula`e u njega iako bi to bilo neophopdno. Predlo`ili smo da se s Grad-
skom upravom Mostar poku{aju izna}i rje{enja da budu pobolj{ani uslovi u
ovom IT centru, ~ime bi i Hercegovina dobila ve}i zna~aj u programskoj
produkciji BHRT-a", rekao je Dereti}.
N.K.

Ekonomska saradnja BiH Logora{i U petak {trajkovi

i Makedonije sve bolja
V. POPOVI]
BANJALUKA - Ambasador Makedonije u BiH
Mihajl Trpkoski izjavio je ju~e u Banjaluci da je eko-
nomska saradnja izme|u BiH i Makedonije svake go-
dine imala uzlaznu putanju i da je pro{le godine
dostigla nivo od 118 miliona evra.
On je tokom opro{tajne posjete u razgovoru s pred-
sjednikom Narodne skup{tine RS Igorom Radoji~i}em
istakao da je ''imao vrlo uspje{an razgovor u kojem je re-
kapitulirano sve ono {to se de{avalo u posljednjih nekoli-
ko godina saradnje''.
On je podsjetio da je u njegovom mandatu
Radoji~i} kazao da
izme|u Makedonije i BiH
nema otvorenih pitanja
izme|u Makedonije i BiH potpisano 14 bilateralnih ugo-
vora.
Radoji~i} je kazao da izme|u Makedonije i BiH ne-
ma otvorenih pitanja. "To su iskreni prijateljski odnosi s
mnogo uzajamnog razumijevanja. Svako od nas se snala-
zi u svojim tranzicijskim problemima, tranzicijom iz biv-
{eg sistema, tranzicijom ka budu}em ~lanstvu u EU, s tim
{to je Makedonija ispred BiH i mo`e nekim svojim iskus-
Dodik i Trpkoski
FOTO G. [URLAN
tvima da nam pomogne", rekao je on.
Milorad Dodik, premijer RS, istakao je u
razgovoru s makedonskim ambasadorom da je u RS po-
zitivno ekonomsko-socijalno stanje, te da su institucije
Srpske potpuno stabilne i da funkcioni{u u punom kapa-
citetu.
On je tokom razgovora s Trpkoskim kazao da je Sr-
pska posve}ena po{tivanju slova Dejtonskog mirovnog
sporazuma i da }e istrajati na o~uvanju svoje pozicije u
skladu s ustavima RS i BiH.
Ambasador Trpkoski zahvalio je Dodiku za razumi-
jevanje i korektnu saradnju za vrijeme njegovog ambasa-
dorskog mandata u BiH.
tu`ili
Federaciju
BiH
TREBINJE - Udru`enje logo-
ra{a regije Trebinje podnijelo je
ju~e Osnovnom sudu u ovom
gradu tu`bu protiv Federacije
BiH za logore "Dretelj", "]elo-
vi na", "Trno vo", "Mu sa la" i
"^elebi}i".
Prema rije~ima Vukana Kova-
~a, predsjednika Udru`enja, radi
se o pet od 62 zloglasna logora,
koliko ih je, prema svjedo~enji-
ma biv{ih logora{a, bilo u Her-
cegovini.
"Jo{ vjerujemo u ~injenicu da
je pravda mo`da spora, ali dosti-
`na, tako da se nadamo da }e svi
odgovorni za na{e muke kad-tad
stati pred lice pravde, zbog ~ega
je podnesena i ova tu`ba", ista-
kao je Kova~.
On je naveo da }e Udru`enje
logora{a regije Trebinje u nare-
dnom periodu podnositi pojedi-
na ~ne tu `be za 221 lo gor u
Hrvatskoj.
V.D.
bud`etskih korisnika
SARAJEVO - Salih Kru{~ica,
predsjednik Sindikata dr`avnih
slu`benika i bud`etskih korisnika
FBiH, upozorio je da }e bud`et-
ski korisnici stupiti u {trajk 26.
juna zbog smanjenja primanja
predvi|enih interventnim zako-
nom.
Svakog dana }e
biti odr`avan {trajk
upozorenja u trajanju
od dva sata
"Naj prije }e mo sva kog da na
odr`avati {trajk upozorenja po dva
sata, pa }emo vidjeti kako }e Vlada
i Parlament FBiH reagovati. Ako
zakon do|e u Parlament, onda }e-
mo {trajkovati pred tom instituci-
jom", izjavio je Kru{~ica.
On je rekao da sindikalci podr`a-
vaju poteze ratnih vojnih invalida i
porodica poginulih boraca koji su
se pro{le sedmice protestima pred
zgradom Vlade FBiH izborili da im
primanja ne budu smanjena.
Zbog najavljenog smanjenja pla-
ta, i bud`etski korisnici Tuzlanskog
kan to na or ga ni zo va }e
petnaestoodnevni {trajk upozorenja
u trajanju od po dva sata dnevno.
Pre ma ri je ~i ma pred sta vni ka
Asocijacije sindikata bud`etskih
ko ri sni ka Mir ze Me hme do vi }a,
{trajk }e odr`avati svakodnevno od
10 do 12 sati.
U {trajku }e u~estvovati nekoliko
hiljada zaposlenih u policiji, obra-
zovanju, sudovima, tu`ila{tvu i
dr`avnoj upravi.
U {trajk }e u petak, 26. juna, stu-
piti i Sindikat srednjeg i visokog
obrazovanja, vaspitnih ustanova,
nauke i kulture BiH, potvrdila je
predsjednica tog sindikata D`enana
Tanovi}-Hamzi}.
Vlasti u BiH najavili su smanje-
nje primanja za sve bud`etske kori-
snike, {to je bio jedan od glavnih
uslova koje je u aprilu postavio
MMF za odobravanje kreditnog
aran`mana BiH s tom finansijskom
institucijom. (Beta)
6 tsjkfeb!24. 6. 2009. Doga|aji
Ukoliko hitno ne preduzmemo
Rekli su odgovaraju}e mjere unutar BiH u smislu
bolje ure|enosti bh. tr`i{ta, nema te
mjere koja }e pomo}i doma}oj privredi.
Mladen ZIROJEVI], ministar vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Stanove
Iako su cijene nekretnina
u BiH u posljednjih {est
mjeseci ni`e i do 30 odsto
niko ne kupuje
I ranije se znalo
de{avati da se stanovi
dugo zadr`ala", kazali su u "Sezamu" i dodali da je ci-
jena stanova kod njih u odnosu na period od prije {est
mjeseci ni`a za oko 30 odsto.
manje prodaju, ali ovako Da je prodaja stanova opala, potvrdili
su i u Agenciji za nekretnine "Pont" iz Banjaluke.
te{ka situacija kao "Gra|ani o~ekuju da stanovi budu jo{ povoljniji
{to je sada, nije bila jer su nova pojeftinjenja najavljena ve} za jesen", ka-
zali su u "Pontu" i dodali da ima gra|ana koji se raspi-
nikad, ka`u u Agenciji tuju za nekretnine, ali da ih slabo ko kupuje.
za nekretnine "Sezam" Ma ho Ta so, di re ktor Agen ci je za ne kre tni ne
"Prostor" iz Sarajeva, rekao je da se u posljednjih {est
mjeseci stanovi daleko manje prodaju iako im je cijena
Bojana DIVLJAK povoljnija za oko 30 odsto.
"Stru~njaci najavljuju da }e situacija na jesen biti
BANJALUKA - Iako su cijene stanova u BiH u bolja. Ukoliko se ljudi iz inostranstva odlu~e da kupu-
posljednjih {est mjeseci ni`e za 20 do 30 odsto, u ju stanove u BiH, ne bi trebalo do}i do pojeftinjenja,
agencijama za nekretnine ka`u da stanove skoro ali ako do|e do pove}anja novoizgra|enih stanova, ci-
niko ne kupuje. jene }e vjerovatno biti povoljnije", pojasnio je Taso.
U agencijama ka`u da gra|ane mu~i neizvjesnost Prema njegovim rije~ima, veliki problem pred-
koju nosi kriza, ali prije svega visoke kamatne stope stavlja i to {to su banke u posljednje vrijeme poo{trile
na stambene kredite, kao i poo{treni kriterijumi za do- kriterijume za dobijanje kredita.
bijanje tih kredita. Kamel Ratku{i}, vlasnik Agencije za nekretnine
U Agenciji za nekretnine "Sezam" u Banjaluci re- "Agent" iz Mostara, kazao je da je prodaja stanova u
kli su da stanove niko ne kupuje i da ne pamte ovakvu Mostaru opala za ~ak oko 50 odsto u odnosu na period
situaciju na tr`i{tu. od prije pola godine.
"I ranije se znalo de{avati da se stanovi manje Borko \uri}, direktor Gra|evinskog
prodaju, ali ovako te{ka situacija kao {to je sada, nije preduze}a "Krajina", rekao je da nemaju poseban ra-
bila nikad. Veliki je problem to {to se ova situacija ve} zlog da idu sa sni`enjem cijena stanova.
Oni se inate prijetnjama, najavljuju}i da
}e blokirati popis stanovni{tva. Ako }emo
se inatiti, vidje}emo {ta treba da radi
Srpska u takvoj konstelaciji odnosa.
Du{anka MAJKI], delegat
SNSD-a u Domu naroda BiH
FOTO A. ^AVI]
Stru~njaci najavljuju da }e situacija
na tr`i{tu nekretnina na jesen biti bolja
Grad Januar 2009. Jun 2009.
MOSTAR 1.600 do 2.100 KM 1.300 do 1.800 KM
SARAJEVO 1.700 do 4.000 KM 1.300 do 3.300 KM
BANJALUKA 2.500 do 3.000 KM 2.000 do 2.300 KM
"U ovom trenutku bilo bi nerealno govoriti o sni- Dragovan Petrovi}, sekretar Udru`enja potro-
`enju cijena stanova, ali to ne zna~i da }e isti posku- {a~a RS, rekao je da se stanovi manje prodaju jer je
pje ti. Nas to ja }e mo po bolj {a ti ni vo kva li te ta i opala kupovna mo} stanovni{tva, ali i zbog ~injenice
~eka}emo kada }e biti bolja situacija na tr`i{tu", ista- da mnogi ostaju bez posla.
kao je \uri}. "Oni koji bi sad mo`da i odlu~ili da kupe stan
On je dodao da za kupce ne bi bilo dobro da cije- odustaju jer su banke poo{trile kriterijume za kredite",
ne stanova budu sni`ene jer sigurno ne bi time dobili istakao je Petrovi}.
Men sud La ko ta, predsjednik Udru`enja
potro{a~a FBiH, rekao je da gra|ani ne kupuju stanove
Najve}i problem poo{treni kri-
zbog krize, ali poru~uje da }e banke morati malo da
terijumi banaka za stambene kredite "olabave" i daju povoljnije kamate na kredite.
Marina Marjanovi}, rukovodilac slu`be marketin-
ono {to su platili, odnosno dovoljno dobar kvalitet. ga i komunikacije u Volks banci, rekla je da se kod njih
"Ukoliko bi sad izvo|a~i radova snizili ci- nisu mijenjali uslovi kada su u pitanju stambeni krediti.
jene, to ne bi bilo korektno prema kupcima koji su ve} "Mi smo klijentima banke, dakle licima koja pri-
uplatili odre|enu sumu novca za stan po skupljim cije- maju platu preko na{e banke, omogu}ili ne{to povo-
nama", kazao je \uri} i dodao da je u posljednje vrije- ljnije kamatne stope i uslove u odnosu na lica koja
me drasti~no pala potra`nja za stanovima. nisu na{i klijenti", kazala je Marjanovi}eva.

Ivankovi}
Tri mjeseca nakon po~etka
su|enja za ratni zlo~in na
Kori}anskim stijenama
priznao krivicu
Davud MUMINOVI]
SARAJEVO - Damir Ivankovi}, prvooptu-
`eni za ratni zlo~in na Kori}anskim stijenama,
sklopio je sporazum o priznanju krivice sa Tu-
`ila{tvom BiH.
Sporazumom je Sudu BiH predlo`eno da
Ivankovi}, nekada{nji pripadnik Interventnog
voda prijedorske policije, bude osu|en na za-
tvorsku kaznu u rasponu od osam do 15 godina.
Sud BiH }e idu}e sedmice odlu~iti da li }e pri-
Momir Dejanovi}
prijavio nezakonito
prislu{kivanje
M. ^UBRO
SARAJEVO - Momir Dejanovi}, direktor
Centra za humanu politiku iz Doboja, tvrdi da ga
nezakonito prislu{kuju, te je od parlamenata BiH
i RS zatra`io da provjere da li njegove razgovore
presre}u Obavje{tajno-sigurnosna agencija BiH i
policija RS.
Obje ove agencije negirale su bilo kakvu vezu s
nezakonitim prislu{kivanjem.
"Imam informacije iz vi{e razli~itih i
nezavisnih izvora da moje razgovore prislu{kuju. Ne
mogu sa sigurno{}u tvrditi da to rade obavje{tajna
OBA i policija RS
negiraju navode o presretanju
razgovora direktora dobojske
nevladine organizacije
slu`ba ili policija RS, ali znam da oni imaju resurse
za tako ne{to pa sam zatra`io da se provjeri da li me
prislu{kuju. CJB Doboj tako|er ima opremu za pre-
sretanje komunikacija, pa je mogu}e da me i oni pri-
slu{kuju za potrebe nekih lokalnih mo}nika", rekao
je Dejanovi}.
Doga|aji
hvatiti sporazum.
Biv{i pripadnici
O postizanju sporazuma Vije}e je ju~e Interventog optu`eni su i Zoran Babi}, Gordan \uri}, Milorad
prije nastavka su|enja obavijestila tu`iteljica Slavi- voda optu`eniRadakovi}, Milorad [krbi}, Ljubi{a ^eti}, Du{an
za strijeljanje
ca Terzi}. vi{e od
"Optu`eni je priznao krivicu. Sporazumom 200 civila
koji je postignut Ivankovi} }e svjedo~iti o ovom
slu~aju kao i o doga|ajima u ratnom vihoru na po-
dru~ju op{tina Banjaluka, Prijedor, Travnik i Kotor O nagodbi
Varo{", kazala je Terzi}eva, koja je Sudu podnijela obavije{tena
zahtjev za razdvajanje postupka Damiru Ivankovi- udru`enja
}u u odnosu na ostale optu`ene. `rtava
Kazao je da ne zna za{to bi ga prislu{kivali osim
{to Centar za humanu politiku smeta politi~kim mo-
}nicima koji prislu{kivanjem `ele poku{ati otkriti po-
datke koji bi im pomogli da ga u{utkaju.
Mirko Okoli}, predsjedavaju}i Parlamentarne
komisije za nadzor nad radom OSA, izjavio je da je
obavje{tajna slu`ba negirala da prislu{kuje Dejanovi-
}a.
"Obavje{tajna agencija nam je dosta-
vila informaciju u kojoj stoji da za prislu{kivanje
Momira Dejanovi}a nema sudskog naloga i da stoga
i ne presre}u i ne snimaju njegove razgovore. Oba-
vje{tajna slu`ba to ne radi, ali to ne zna~i da neko
drugi ne snima njegove razgovore. To mogu raditi i
policije, ali postoje i centri za prislu{kivanje koji su
nezakoniti", rekao je Okoli}.
Petar \oki}, predsjednik Odbora za odbranu i
sigurnost Narodne skup{tine RS, rekao je da je poli-
cija RS tako|er negirala prislu{kivanje direktora
Centra za humanu politiku.
"Zatra`ili smo od MUP-a RS informaciju o pri-
javi Dejanovi}a za nezakonito prislu{kivanje. U poli-
ci ji su ka za li da oni to ne ra de. Mi ne ma mo
mehanizme da sami istra`imo sve to, ali }emo usko-
ro odr`ati posebnu sjednicu na kojoj }emo rasprav-
ljati o ovoj, ali i jo{ nekoliko prijava za nezakonito
prislu{kivanje", rekao je \oki}.
Osim Ivankovi}a, u ovom predmetu
Jankovi} i @eljko Stojni}. Njima je su|enje po~elo
31. marta ove godine.
Na teret im je stavljen zlo~in po~injen 21. av-
gusta 1992. godine, kada je na lokalitetu Kori}an-
ske stijene strijeljano vi{e od 200 nesrpskih civila.
Iz Tu`ila{tva BiH su istakli da su o sporazumu
sa Ivankovi}em obavije{teni i predstavnici porodi-
ca `rtava ovog zlo~ina i da su oni dali podr{ku za-
Prva agro-
industrijska
zona u BiH
BANJALUKA - Izgradnja prve
agroindustrijske zone u BiH na
povr{ini od 135 hektara trebalo bi
da krene oko Nove godine u La-
kta{ima, potvrdio je ju~e Vladi-
mir Uso rac, pred sje dnik
Udru`enja poljoprivrednih proi-
zvo|a~a i farmera RS.
Prezentacija prve agroindustrij-
ske zone odr`ana je ju~e u Banja-
luci, a prisutni su bili predstavnici
farmera i poljoprivrednika iz RS i
mnogi poljoprivredni stru~njaci.
Usorac je pojasnio da je izgra-
dnja agroindustrijske zone najbi-
tnija za poljoprivrednike jer }e
oni na jednom mjestu mo}i pro-
dati, pakovati i prekontrolisati
svoje poljoprivredne proizvode.
"RS nema nijednu hladnja~u za
povr}e i zato nam se i de{ava da
bacamo na tone vo}a i povr}a",
pojasnio je Usorac.
Prema njegovim rije~ima, {tete
koje poljoprivrednici u RS imaju
zbog nedostatka hladnja~a su
ogromne i ne mogu se procijeniti.
"Jo{ nemamo precizne podatke
koliko }e ko{tati izgradnja agro-
industrijske zone, ali je sigurno
da je cifra ogromna", kazao je
Usorac.
B.D.
24. 6. 2009. tsjkfeb 7
Sporazumom je
Sudu BiH predlo`eno
da Damir Ivankovi}
bude osu|en na
zatvorsku kaznu u
rasponu od osam
do 15 godina
klju~ivanju ovog sporazuma.
"Optu`eni Ivankovi} se obavezao da }e svje-
do~iti u drugim predmetima koji se odnose na ratni
zlo~in na Kori}anskim stijenama kao i u predmeti-
ma koji se odnose na druge zlo~ine po~injene na
{irem podru~ju op{tine Prijedor od 1992. do 1995.
godine, te da }e ovla{tenim osobama Tu`ila{tva
BiH i MKSJ prenijeti sva saznanja u vezi sa ~inje-
nicama i materijalnim dokazima o po~injenom zlo-
~inu", stoji u saop{tenju Tu`ila{tva BiH.
Sudsko vije}e Suda BiH u ponedjeljak
}e odlu~iti da li }e prihvatiti sporazum, a za utorak
30. juna zakazano je ro~i{te na kojem }e o zlo~inu
na Kori}anskim stijenama svjedo~iti Damir Ivan-
kovi}.
Na ju~era{njem su|enju o okolnostima pod
kojima su bo{nja~ki civili konvojima deportovani
iz Prijedora u Travnik svjedo~io je za{ti}eni svje-
dok.
Prema navodima optu`nice Tu`ila{tva
BiH, 21. avgusta 1992. godine pripadnici Interven-
tnog voda prijedorske policije izdvojili su vi{e od
200 mu{karaca bo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti
iz konvoja kojim su iz Prijedora prevo`eni prema
Travniku i na lokalitetu Kori}anske stijene izvr{ili
strijeljanje civila bo{nja~ke i hrvatske nacionalnos-
ti, te na taj na~in usmrtili vi{e od 200 osoba.
ZA ILI PROTIV
Pi{e:
Albina SORGU^
Nijemi posmatra~i
Jedini svjedok o~evidac na su|enju Ademiru Lelovi}u i Berinu Tali}u
za ubistvo Denisa Mrnjavaca i ugro`avanje sigurnosti bio je sedamna-
estogodi{nji drug ubijenog mladi}a.
Iako su mnogobrojni putnici u tramvaju posmatrali brutalni napad,
niko osim njegovog {kolskog druga nije `elio da svjedo~i. Pitanje je da
li bi, da kojim slu~ajem maloljetni A.R., koji je pre`ivio veliki {ok, nije
bio u prilici da ispri~a {ta se desilo tog kobnog 5. februara pro{le godi-
ne, Ademir Lelovi}, Berin Tali} i malodobni Nermin Sikiri}, koji je no-
`em usmrtio Mrnjavca, bili osu|eni. Sramotno je da niko od drugih
o~evidaca nije pristao da svjedo~i u ovom postupku koji je {okirao ja-
vnost, postupku u kojem je su|eno mladi}ima koji su bez ikavog razloga
napali bokserom i {akama sedamnesetogodi{njaka. Da li su oni koji su
sve vidjeli, a nisi htjeli svjedo~iti
na su|enju, ikad pomislili kako je
Sramotno je da Denisovoj majci, koja je izgubila
niko osim maloljetnog jedinog sina, i kako bi se oni osje-
druga Denisa }ali da je neko od njihovih srodni-
Mrnjavca nije pristao ka iz obijesti ubijen. Sudija Adisa
da svjedo~i u ovom Zahiragi} je prilikom izricanja
postupku koji je presude posebno istakla da je naj-
{okirao javnost manje deset osoba vidjelo {ta se
desilo, ali da niko nije htio da
svjedo~i. Na`alost, ovo nije jedini
slu~aj u kojem o~evici nisu `eljeli da ispune svoju gra|ansku, ali i ljud-
sku obavezu. Upravo zbog kukavi~luka o~evidaca nikada nije rasvije-
tljeno ubistvo Pavla Bezeka u [trosmajerovoj ulici u Sarajevu, koje je
po~injeno prije punih {est godina. Ovaj dvadesettrogodi{nji mladi} ubi-
jen je nao~igled stotinak Sarajlija, koji su te ve~eri sjedili u ljetnim ba-
{tama kafi}ima u [trosmajerovoj. Iako se ljudski bojati, ovakve strahove
bi trebalo prevazi}i ako `elimo da `ivimo u dr`avi bez nasilja i ubistava.
8 tsjkfeb!24. 6. 2009.
@upnik proslavio
25 godina rada
PRIJEDOR - @upnik Marijan
Stojanovi} ju~e je u prisustvu
vjernih `upljana i uzvanika, me|u
kojima su bili kardinal Vinko Pu-
lji}, banjalu~ki biskup Franjo Ko-
marica i potpredsjednik RS Davor
^orda{, proslavio jubilej 25 godi-
na rada u prijedorskoj `upi.
"To je uobi~ajeno slavlje kao ono
u braku {to zovemo srebrnim pirom,
tako i u Katoli~koj crkvi `upnik obi-
lje`ava svoj srebrni misni~ki i sve-
}eni~ki jubilej u slu`bi. Ja sam imao
sre}u da ga zapo~nem i proslavim u
svojoj `upi u Prijedoru. Drago mi je
da su mi jubilej svojim dolaskom
uveli~ali nadbiskup vrhbosanski
kardinal Pulji} i biskup Komarica.
Pulji} je propovijedao na mojoj mla-
doj misi prije punih 25 godina, kada
je bio sve}enik u `upi Ravskoj kod
Prijedora", kazao je `upnik Stojano-
vi}.
U crkvi, koja je u izgradnji, prire-
|en je sve~ani ru~ak.
Vjernici su naveli da njihova crkva
koja je poru{ena na po~etku prote-
klog rata uskoro treba da bude u fun-
Okon~an dokazni
postupak protiv Bo`i}a
kciji jer je njena obnova i izgradnja
zapo~ela jo{ prije nepunih pet godi-
na. O~ekuju i zaostala donatorska
sredstva koja }e usmjeriti na ure|e-
nje unutra{njosti ovog vjerskog obje-
kta.
@upnik Stojanovi} `ali {to je u Pri-
jedoru sve manje katoli~kih porodi-
Jubilej svojim
dolaskom uveli~ali
kardinal Pulji}
i biskup Komarica
ca. "Od ne ka da{ njih pre ko 450
katoli~kih porodica samo u Prijedoru
trenutno `ivi oko 380 vjernika i to
prete`no starijih `itelja. Jedni umiru,
a drugi odlaze iz ovih krajeva i to
posebno mladi ljudi jer ovdje ne vide
svoju dalju perspektivu. Posla za njih
je sve manje, a mora se raditi da bi se
`ivjelo", naveo je `upnik Stojanovi}.
Prijedorski, ali i drugi katolici da-
nas }e proslaviti veliki crkveni pra-
znik svetog Ivana Krstitelja.
D.K.
Doga|aji
Vijesti
Za obnovu
Refik Ahmedinovi} rekao da prelazi
u nezavisne poslanike
FOTO NN
ku}a i zgrada
960.000 KM
SRE BRE NI CA - Za
obnovu 34 stambene jedini-
ce u srebreni~koj op{tini,
Savjet ministara BiH obez-
bijedio je 960.000 KM.
Od tog nov ca, 300.000
KM je izdvojeno za obnovu
pet stambenih zgrada u na-
selju Mlini{te.
Za obnovu ku}a, ~iji su
vla sni ci do mi cil ni Srbi,
planirano je 300.000 KM,
a za Bo{njake povratnike
bi}e iz dvo jeno 360.000
maraka.
Ne vla di na or ga ni za ci ja
Nakon {to
CRS ove godine u Srebreni-
ci }e obnoviti pet ku}a, dok
je Refik
}e Vlada Tuzlanskog kanto-
na osigurati gra|evinski ma-
Ahmedinovi}
terijal za ~etiri ku}e i pet
prate}ih objekata. (Fena)
o{amario
potpredsjednicu
Slab Kantonalnog
plasman odbora SDP
oblovine
Tuzla Suadu

Zbog
KO TOR VA RO[ - U
DOBOJ - Dokazni postupak u predmetu koji se vi{e od tri godine u
[umskom gazdinstvu "Vrba-
nja" plasman oblovine se ne
Muj~inovi}
Osnovnom sudu Doboj vodi protiv Milenka Bo`i}a, osumnji~enog za pre- odvija predvi|enom dinami-
varu vi{e od stotinu lica, ju~e je okon~an, a zavr{ne rije~i odbrane i tu`be kom, pa se na zalihama nala-
bi}e sutra iznesene. zi oko 10.000 metara kubnih
Bo`i} se ju~e u Sudu pojavio u pratnji novog advokata [emsudina Be}irovi- drvnih sortimenata, rekao je

isklju~enje
}a te Miodraga Tufegd`i}a, advokata kojem je prije nekoliko dana otkazao pu- Dalibor Vu~anovi}, direktor
nomo} za zastupanje. "Vrbanje".
Na 24. ro~i{tu od po~etka procesa Be}irovi} je od sutkinje Slavice Bambulo- On je naveo da }e ukoli-
vi} tra`io odgodu pretresa kako bi se pripremio za su|enje. ko pro da ja oblo vi ne ne
Novi advokat je naveo da nije spreman za izno{enje odbrane njegovog bra- bude pobolj{ana biti primo-
njenika, te da mu je potrebno 30 rani da redukuju proizvo-
Bo`i} je otkazao
dana kako bi se pripremio jer se dnju, {to }e uti ca ti na
radi o obimnom predmetu. re ali za ci ju ovo go di{ njeg Jasmina [ARAC
punomo} i advokatu Sutkinja Bambulovi} nije pri-
Berberovi}u plana od oko 100.000 meta-
hvatila zahtjev za odga|anje pre- ra kubnih oblovine i ogre- TUZLA - Predsjedni{tvo Kantonalnog odbora
tresa, nakon ~ega je Bo`i} vnog drveta. Vidovi} je kazao da je SDP Tuzla na ju~era{njoj vanrednoj sjednici zatra`ilo
zatra`io njeno izuze}e, pravdaju}i ga time da se "sutkinja dru`i sa Draganom
Ra|om, ~iji brat Vojislav Ra|a je tra`io da mu prepi{e 'Aleksandriju', a on bi
"Ote`ana prodaja oblovine Ahmedinovi}u, koji je je od Glavnog odbora da poslaniku Refiku Ahmedi-
}e uveliko uticati na ispunje- novi}u oduzmu sve strana~ke funkcije i da ga isklju~e
uticao preko sestre da ga sutkinja oslobodi optu`be". nje plana investicionih ula- prije dva mjeseca iz SDP BiH zbog naru{avanja ugleda stranke.
Nakon toga Bambulovi}eva je odlo`ila pretres za 45 minuta, tokom kojih je ganja u ovoj godini", rekao verbalno napao Ovakva odluka, koju je saop{tio Tomo Vidovi},
Osnovni sud odbio Bo`i}ev zahtjev za izuze}e i pretres je nastavljen. je Vu~anovi} i istakao da je predsjednik KO SDP Tuzla, uslijedila je nakon {to je
Be}irovi} i Tufegd`i} odbili su da saslu{aju vje{taka Radenka Vasi}a. zbog nedostatka sredstava novinarku lokalne potpredsjednica Kantonalnog odbora stranke Suada
Na kraju ju~era{njeg ro~i{ta Bo`i} je otkazao punomo} i advokatu Berbero- dovedena u pitanje planirana televizije, u vi{e navrata Muj~inovi} prekju~e policiji prijavila da ju je Ahmedi-
vi}u i kazao da je za novog advokata anga`ovao Gorana Ne{kovi}a. izgradnja novih {umskih pu- novi} o{amario na parkingu u blizini MUP-a TK, {to su
Prema rije~ima sutkinje Bambulovi}, Tufegd`i} i Be}irovi} jo{ su Bo`i}evi teva. (Srna)
sugerisano da izbjegava potvrdila i dva slu~ajna svjedoka.
zastupnici jer Sud nije donio rje{enje o njihovom razrje{enju. incidentne situacije Ona je ispri~ala da je nakon {amara pobjegla u
Udru`enje "Slo`no Aleksandrija" odr`a}e prekosutra u devet ~asova protest automobil, ali da je Ahmedinovi} ki{obranom udarao
ispred zgrade Osnovnog suda u Doboju kako bi izrazilo nezadovoljstvo zbog
prodaje zgrade "Aleksandrija". Krv
S.^a. darovalo
Mladi i zdravlje
85 Dubi~ana
KOZARSKA DUBICA - Umjesto otpremnine,
najve}e investicije Op{tinska organizacija Crve-

SARAJEVO - Projekat "Mladi i

zdravlje na Balkanu", koji se pro-
vodi u protekle tri godine uz po-
mo} Vlade Kanade, pokazao da su
mladi i zdravlje najve}e investicije
u budu}nosti, kazao je Sredoje No-
vi}, ministar civilnih poslova BiH.
Na trodnevnoj regionalnoj konfe-
renciji pod nazivom "Zdravi mladi -
Investicija u budu}nost", koja se
odr`ava u Sarajevu, Novi} je nagla-
sio da je pilot projekat, vrijedan se-
dam miliona dolara, probudio interes
mladih da vr{e pritisak na doma}u
vlast da odvaja zna~ajna sredstva u
prevenciji za mlade s ciljem stvaranja
zdrave populacije.
"Projekat koji je podr`ala Vlada
Kanade zavr{ava se u septembru.
Nakon toga, vlasti u BiH na svim ni-
voima ima}e veliki zadatak da nasta-
ve njegovu implementaciju", rekao je
Novi}.
Ranko [krbi}, ministar zdravlja i
socijalne za{tite RS, upozorio je da }e
BiH u 2050. godini biti suo~ena sa
dva ozbiljna problema - padom broja
stanovnika i veoma izra`enom sta-
rom populacijom na podru~ju cijele
regije.
On je dodao da veliki izazov pred-
stavlja i edukacija mladih, zdravo
odrastanje, adolescencija, te na~in i
uloga mladih u formiranju porodice.
Safet Omerovi}, ministar zdravstva
FBiH, je naveo da je provedeni pro-
Projekat
"Mladi i zdravlje na
Balkanu" vrijedan
sedam miliona dolara
jekat pokazao da se samo {irokim
pristupom rje{avanja problema
zdravlja, posebno mladih, mo`e o~e-
kivati dobar rezultat.
Naim Ismail, direktor projekta
"Mladi i zdravlje na Balkanu", je is-
takao da Vlada Kanade uspje{no pro-
vodi aktivnosti pru`anja podr{ke u
pobolj{anju zdravlja mladih u BiH i
Srbiji. (Srna)
nog krsta organizovala je ju-
~e u Kozarskoj Dubici drugu
redovnu godi{nju akciju do-
brovoljnog davala{tva krvi,
u okviru koje je dragocjenu
te~nost darovalo 85 dobro-
voljnih davalaca.
"Akciji se prvi put odazva-
lo {est novih davalaca krvi, a
u po slje dnjem pe ri odu je
zna~ajno pove}an broj mla-
dih koji su zainteresovani za
na{u akciju i koji na taj na~in
`ele da pomognu drugima i
izraze svoju humanost", re-
kao je Goran Gaji}, sekretar
Op{tinske organizacije Crve-
nog krsta.
On je podsjetio da Crveni
krst u toj op{tini organizuje
~etiri redovne godi{nje akci-
je davala{tva krvi, te da je u
njima, uklju~uju}i i brojna
van re dna da va nja, to kom
pro{le godine prikupljeno
156 litara najdragocjenije te-
~nosti.
D.Ko.
tri gajbe piva
U. VUKI]
BIJELJINA - Aleksandra Zdravkovi} iz Bijeljine
optu`ila je ~elnike Srpske radikalne stranke - Dr Voji-
slav [e{elj da su joj dali otkaz mimo Zakona o radu,
nisu ispo{tovali otkazni rok niti je dobila otpremninu
koja joj po zakonu pripada.
"U stranci sam bila zaposlena pet godina i sve sam
radila, od finansijskih izvje{taja do administrativnih poslo-
va. Kad sam do{la na posao jedan dan, bez ikakvog obra-
zlo`enja kazali su mi da sam dobila otkaz. Nije mi
ispla}eno ni{ta od sredstava koja po zakonu treba da dobi-
Zdravkovi}eva ne mo`e
da dobije ni platne liste kako
bi ostvarila pravo na dodatak
jem", ka`e Zdravkovi}eva i dodaje da je pravi razlog za
dobijanje otkaza neslaganje s rukovodstvom ove stranke.
Ona nagla{ava da joj u stranci u kojoj je radila
ne daju ni platne liste kako bi mogla kod Biroa za zapo{-
ljavanje da ostvari pravo na materijalni dodatak.
"Obra}ala sam se i drugima iz ove stranke, ali svi }u-
te, a za kopije zara|enih i upla}enih li~nih dohodaka re~e-
no je da je sve u vezi sa mnom 'izgorjelo'", ka`e Zdravko-
vi}eva, ina~e samohrana majka.
Mirko Blagojevi}, predsjednik SRS - Dr Vojislav [e-
{elj, ka`e da Zdravkovi}eva mo`e da do|e da radi, ali vo-
lonterski, jer je stranka bez novca i da se, ako ima
problema, obrati sudu.
"Kakav Zakon o radu, otkazni rokovi i otpre-
mnine kada se radi o jednom neprofitabilnom subjektu ka-
kav je na{a stranka. Na{a dobra volja je bila {to smo je
zaposlili i re~eno joj je prilikom zapo{ljavanja da ~im na|e
posao, mo`e da ide", ka`e Blagojevi} i dodaje da stranka,
otkako nije parlamentarna, "nema ni marke".
On isti~e da, {to se ti~e otpremnine, "mo`e da dobije
samo tri gajbe piva" i to, kako ka`e, "dvije bavarije i 'je-
lenka' od pola litre'".
Na pitanje, za{to Zdravkovi}evoj ne daju platne liste
kako bi ostvarila pravo na materijalni dodatak sa biroa,
Blagojevi} odgovara: "Od stranke vi{e ni{ta ne mo`e da
dobije, ni{ta i ne}e dobiti jer ne zaslu`uje."
Ranka Mi{i}, predsjednik Saveza sindikata RS,
ka`e da se, bez obzira {to se radi o interesnoj grupi kakva
je politi~ka stranka, Zakon o radu mora po{tovati.
"Otkazni rok mora biti ispo{tovan i to najmanje od 30
dana, a radniku mora biti uru~ena otpremnina srazmjerno
godinama sta`a i primanjima", rekla je Mi{i}eva.
 Doga|aji 24. 6. 2009. tsjkfeb 9
Vijesti
Darovali
3.603 litre
mlijeka
ZENICA - "Crveni polumje-
sec" ZDK u 32 seoske mjesne
zajednice od svojih aktivista i
simpatizera je sakupio 3.603 li-
tre kravljeg mlijeka, kako bi ga
donirao onima kojima je najpo-
trebnije.
Posebno dobar odziv bio je u
mjesnim zajednicama Jastrebac
i Vrselje, kako po broju u~esni-
ka, tako i po prikupljenim koli-
~inama mlijeka.
"Nakon prerade u pogonima
Zeni~ke industrije mlijeka, te
podmirenja tro{kova te prerade,
prikupljene koli~ine }emo uru-
~iti Gradskoj narodnoj kuhinji,
a ni ovaj put ne}emo zaboraviti
~lanove Udru`enja slijepih i
slabovidnih osoba zeni~ke op-
{tine", ka`e Ibrahim Had`imu-
ho vi}, di re ktor "Crve nog
polumjeseca" ZDK.
A.M.
Predsjedni{tvo
Kantonalnog
odbora SDP Tuzla Prijavljeno
170

{amara zatra`eno
u~enika
^ELINAC - U ~elina~ku sre-
dnju {kolu u junskom upisnom
roku od planiranih 216 u~eni-
ka, prijavilo se 170, {to je u
ovoj obrazovnoj ustanovi oci-

iz SDP BiH
po vozilu. Povod za napad je bilo njeno odbijanje da ko-
municira sa Ahmedinovi}em zbog njegovih ranijih istu-
pa u javnosti.
"Ne ulazimo u povod, ali {amaranje se
nije smjelo dogoditi i SDP to ne smije tolerisati, jer je
ovdje napravljena politi~ka {teta", istakao je Ramiz Za-
hirovi}, generalni sekretar KO SDP Tuzla.
Nakon {to je saop{tena odluka Kantonalnog odbora
o zahtjevu za izbacivanje Ahmedinovi}a iz stranke, on
je izjavio da za to ne}e pru`iti priliku SDP BiH, ve} da
daje ostavku i da prelazi u nezavisne poslanike.
Vidovi} je kazao da je Ahmedinovi}u, koji je prije
dva mjeseca verbalno napao novinarku lokalne televizi-
je, u vi{e navrata sugerisano da izbjegava incidentne si-
tuacije, te da su problemi sa njegovim pona{anjem
jenjeno kao vi{e nego zadovo-
ljavaju}e.
O~ekuje se da }e u julskom
upisnom roku plan biti potpuno
ostvaren kada je rije~ o broju
upisanih |aka.
Milivoje Pavlovi}, direktor
prisutni posljednjih nekoliko godina. "Pojedini ~lanovi SDP-a su duboko u kriminalu i to {kole, rekao je da su popunje-
Ahmedinovi} me|utim tvrdi da nije o{amario kole- je klju~an problem, a ja }u kao nezavisni poslanik pro- na odjeljenja za obrazovanje
Nije ginicu Muj~inovi}, ve} da ju je, nakon {to je krenula u govoriti o nemoralu i korupciji", poru~io je Ahmedino- ekonomskih tehni~ara, poslo-
prihvatila automobil, odgurnuo. vi}. vno-pravnih tehni~ara i insta-
moje "Pri{ao sam joj jer ona vr{i nevi|enu bla- Suada Muj~inovi} ju~e nije prisustvovala latera, koji se obrazuju za tre}i
izvinjenje ma`u Refika Ahmedinovi}a, nije prihvatila moje izvi- sjednici Kantonalnog odbora stranke, a na na{e telefon- stepen.
od prije dva njenje prije od dva mjeseca i stalno se cereka kada ja ske pozive nije odgovarala. Strana~kim kolegama je re- On je istakao da je za obrazo-
mjeseca i govorim za govornicom u Skup{tini. Htio sam joj re}i kla da ne `eli dramatizovati slu~aj, te da ne}e podnositi vni smjer gra|evinskog tehni-
stalno se da to nije partija i to nije drugarstvo, ali je ona odmah od{tetni zahtjev. ~ara, koji je ove godine prvi
cereka kada po~ela kre~ati i prijetila da }e zvati policiju", kazao je Miralem Malki}, glasnogovornik MUP-a TK, ka- put uveden, bilo je planirano da
ja govorim za ju~e Ahmedinovi}. zao je da su od aktera i svjedoka doga|aja uzete izjave, se upi{e jedno odjeljenje, a pri-
govornicom, On smatra da je njegov sukob sa Muj~inovi}evom te da }e Tu`ila{tvu biti poslat izvje{taj o doga|aju. javilo se 50 u~enika, tako da je
kazao iskori{ten kako bi ga maknuli iz stranke, jer kao ~lan "Da li }e se doga|aj okvalifikovati kao krivi~no ili od Ministarstva prosvjete i kul-
Ahmedinovi} skup {tinske antikorupcione komisije radi na rasvjetlja- prekr{ajno djelo ili da ne postoji djelo, to ne zavisi od ture RS zatra`eno da odobri
vanju korupcije i kriminala. policije ve} od Tu`ila{tva", pojasnio je Malki}. upis dva odjeljenja. (Srna)

Pi{e: Selma VELI] U FOKUSU

Dva mjeseca predstavnici univerziteta bez pomaka o zvanjima bolonjaca

Rektori zabetonirali pozicije

SARAJEVO - Predstavnici univerziteta
u BiH jo{ nisu usaglasili pravilnik o akadem-
skim zvanjima, iako im je Ministarstvo civil-
nih poslova BiH ponovo uputilo apel da
usvoje ovaj dokument.
Po tvrdnjama predstavnika univerziteta,
pravilnik jo{ ne}e biti usvojen zbog ~ega stu-
denti, koji su zavr{ili studij po bolonjskom sis-
Ministarstvo }e tra`iti
da se bh. parlament izjasni
o problemu
temu, ne}e imati zvanje i ne}e biti konkurentni
na tr`i{tu rada.
Esma Had`agi}, pomo}nik ministra civil-
nih poslova, ka`e da od aprila, kada je odr`an
zadnji sastanak s predstavnicima akademske za-
jednice, nije napravljen nijedan korak naprijed.
"Zbog toga smo predsjedniku re-
ktorske konferencije i svim rektorima na osam
univerziteta ponovno poslali molbu da usvoje
Bolonjci se zapo{ljavaju u KS
ovaj pravilnik. Ovo ministarstvo nema nalogo-
davnu funkciju i nikome ni{ta ne mo`e narediti.
Ako se rektori ne dogovore o pravilniku, zatra-
`it }emo od Parlamentarne skup{tine da se o~i-
tu je o ovom pro ble mu", na ja vi la je
Had`agi}eva.
Kada je rije~ o pravilniku o akadem-
skim zvanjima, Univerzitet u Sarajevu i Sveu~i-
li{te u Mostaru imaju jedan stav, dok ostalih
osam univerziteta zastupa potpuno suprotna sta-
jali{ta. Samir Arnautovi}, prorektor za me|una-
ro dnu sa ra dnju UN SA, ka `e da se ovaj
univerzitet i Sveu~ili{te u Mostaru zala`u za
princip koji je ustaljen u EU.
"Bolonjski sistem podrazumijeva trogodi{-
nji, a ne ~etvorogodi{nji ili petogodi{nji ciklus
studiranja, kako to predla`u drugi univerziteti.
Qsb!w jm!o jl! p! blb!e fn!t ljn! {wb!o kj!n b! kf!e j!o p! kf
vtwp!kfo!ob!oj!wpv!Lbo!up!ob!Tb!sb!kf!wp/!Qsb!wjm!ojl!kf!ob!qsbw!.
mkfo!{b!pcb!kb!wob!voj!wfs!{j!uf!ub!v!ST!j!j{!pwji!voj!wfs!{j!uf!ub
ob!kbw!mkv!kv! eb! ~f! cj!uj! qsp!tmj!kf!}fo! Wmb!ej! ST! ob! vtwb!kb!okf
blp!up!cv!ef!qp!usf!cop/!
Qsf!nb!qp!eb!dj!nb!Tmv!acf!{b!{b!qp|!mkb!wb!okf!LT-!pesf!.
}fo! cspk! tuv!ef!ob!ub! lp!kj! tv! tuv!ejk! {b!ws|j!mj! qp! cp!mpok!.
tlpn!tjt!uf!nv!ep!cj!mj!tv!qp!tbp/!
#J! pwf! ptp!cf! jnb!kv! voj!wfs!{j!ufu!tlv! ej!qmp!nv/! V! ob!|pk
fwj!efo!dj!kj!tf!wp!ef!lbp!j!tuv!efo!uj!lp!kj!tv!sb!oj!kf!{b!ws|b!.
wb!mj/! Of! {obn! lp!mj!lp! kf! pwb!lwji! ptp!cb! {b!qp!tmf!op-! bmj
jt!ub!qsp!df!ev!sb!cj!mb!kf!qsj!nj!kf!okf!ob!ob!okji!lbp!j!ob!esv!.
hf#-! pckb!tojp! kf! Wb!ije! Nv!ib!sf!np!wj~-! ej!sf!lups! Tmv!acf
{b!{b!qp|!mkb!wb!okf!LT/!
Nakon zavr{enog prvog ciklusa studenti su ba-
kalaureati i osim te dobijaju i dodatak diplomi s
brojem bodova. Nakon drugog ciklusa studenti
su magistri, a nakon tre}eg doktori", ka`e Arna-
utovi}.
Prema njegovoj ocjeni, ponovni sastanak
predstavnika univerziteta nema smisla jer nema
dogovora o temeljnim vrijednostima.
Predstavnici ostalih {est univerzi-
teta smatraju kako mora biti napravljena razlika
izme|u studenata koji su prvi ciklus studirali tri
i ~etiri godine.
"UNSA i Sveu~ili{te u Mostaru ne znaju
{ta }e sa studentima koji su zavr{ili trogodi{nji
studij. Moraju im dati diplome u kojima ne}e
pisati da su diplomirani na primjer pravnici. Sa-
mim tim, takvi studenti su podre|eni na tr`i{tu
rada. Jedino rje{enje je da i kod njih prvi ciklus
traje ~etiri godine", smatra Mitar Novakovi}, re-
ktor Univerziteta Isto~no Sarajevo.
10 tsjkfeb!24. 6. 2009. Doga|aji
Vijesti Na~elnici 88
Novi
zemljotres
kod Posu{ja
op{tina potpisali
memorandume
Ministarstva
Za obnovu
POSU[JE - Seizmolo{ki za-
vod FBiH zabilje`io je u pone-
djeljak 22.59 potres ja~ine 3,6
prema Rihterovoj i pet stepeni
prema Merkalijevoj skali s epi-
centrom kod Posu{ja.
za ljudska prava i
izbjeglice BiH
Na~elnici potpisali
38 miliona KM
Kako su istakli u Zavodu, po-
memorandume
tres se osjetio u Hercegovini i
ju`noj Hrvatskoj, a prema poda-
cima s kojima raspola`u, nije
izazvao materijalnu {tetu.
Potres s epicentrom kod Po-
su{ja, snage 4,7 po Rihteru, do-
godio se i u nedjelju. (Srna)

"Tu{" donirao
65.000 KM
DOBOJ - Slovena~ki trgova-
~ki la nac "Tu{" do ni rao je
65.000 KM op{tinskim organi-
zacijama Crvenog krsta u Do-
bo ju, Mo dri ~i, Bro du i
Prnjavoru.
Mirsad Be}irevi}, rukovodi-
lac Mar ke ting slu `be lan ca
"Tu{", uru~io je donaciju nami-
jenjenu za kupovinu obu}e.
^ek na 25.000 KM uru~en je
Crvenom krstu u Doboju, po
15.000 KM dobile su organiza-
ci je u Bro du i Prnja vo ru, a
10.000 KM Op{tinska organi-
zacija Crvenog krsta Modri~a.
Nova obu}a }e narednih dana
biti distribuirana organizacijama.
Be}irevi} je rekao da "Tu{"
dobro sara|uje s ovim lokalnim
FOTO S. PINJAGI]

zajednicama. (Srna)

Manje
nezaposlenih
u aprilu
SARAJEVO - U BiH je u
aprilu ove godine evidentirano
493.188 nezaposlenih lica, {to
je za 6.718 lica manje nego u
istom mjesecu pro{le godine,
izjavio je ju~e Zdenko Milino-
vi}, direktor Agencije za statis-
tiku BiH.
Milinovi} je naveo da je naj-
vi{e nezaposlenih kvalifikova-
nih i visokokvalifikovanih, njih
178.121, te da posao nema ni
164.147 nekvalifikovanih lica,
kao ni 114.099 li ca sa sre -
dnjom stru~nom spremom.
Milinovi} ka`e da se me|u
nezaposlenima nalazi i 13.128
lica s visokom stru~nom spre-
mom i 7.075 s vi{om stru~nom
spremom. (Srna)
ma biti ulo`eno 38 miliona KM.
Safet Halilovi}, ministar za ljudska prava i izbje-
glice BiH, kazao je da je za povratak ove godine uku-
Ljudi na terenu nisu pno izdvojeno 46,8 miliona KM, ali sva sredstva jo{
nisu raspore|ena i o~ekuje da }e se to desiti idu}eg
dovoljno informirani, pa mjeseca.
ne znaju ko im i kako Predstavnici resornih ministarstava
na nivou BiH, te entiteta i Br~ko distrikta potpisali su
gradi ku}e, a to je Sporazum o saradnji na realizaciji projekta elektrifi-
propust op}inske kacije u povratni~kim naseljima, koji je vrijedan 5,4
miliona KM.
administracije, Na osnovu memoranduma koji su potpisani po-
kazao Marin ~e}e obnova ku}a za povratnike u vrijednosti od 20
miliona KM, dok }e za odr`ivi povratak biti utro{eno
8,3 miliona KM, a za obnovu stambenih zgrada oko
Nata{a KRSMAN 4,2 miliona KM.
"Dodijeljeni novac za odr`ivi povratak ve}i je za
SARAJEVO - Na~elnici 88 op{tina u BiH ju~e 60 odsto nego u prethodnoj godini. Gledaju}i ukupne
su potpisali memorandume na osnovu kojih }e ove potrebe, to predstavlja nedovoljnu pomo}, ali ona }e
godine za projekte povratka u njihovim op{tina- biti dobrodo{la", kazao je Halilovi}.
Slavko Marin, predsjednik Komisije za izbjeglice
i raseljena lica BiH, kazao je na~elnicima op{tina da
je najve}a odgovornost na njima, te da projekti od
pro{le godine jo{ nisu zavr{eni.
"O~ekujemo od vas da }ete naredne go-
dine imati zavr{ene projekte i da }ete ve} sutra po~eti
da radite na njihovoj realizaciji. Problema ima s odabi-
rom firmi za izvo|a~e radova i bolje je da u javnim na-
bavkama izaberete skupljeg ponu|a~a, ali da povratnik
Za elektrifikaciju dobije kvalitetno obnovljenu ku}u. Ljudi na terenu ni-
su dovoljno informirani, pa ne znaju ko im i kako gra-
u povratni~kim
di ku}e, a to je propust op}inske administracije", kazao
naseljima
5,4 miliona KM je Marin.
Dodao je da je bilo kritika zbog izdvajanja novca
iz Fonda za povratak BiH vjerskim zajednicama, ali ih
smatra neopravdanim.
"Vjerski slu`benici su bili lu~ono{e povratka i
prvi su se vra}ali da ohrabre i narod. Dr`ava treba da
im se odu`i izgradnjom poru{enih vjerskih objekata
jer to su i na{e ku}e", poru~io je Marin.

REPUBLIKA SRPSKA
GRAD BAWALUKA
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina GRADONA^ELNIK
Ministarstvo sigurnosti Ministarstvo bezbjednosti ADMINISTRATIVNA SLU@BA
Odjeqewe za prostorno ure|ewe
Trg srpskih vladara 1; tel:+387 51 244 416; faks:+387 51 244 450; www.banjaluka.rs.ba

Na osnovu ~lana 5, stav (4) Pravilnika o postupku premje{taja i postavljenja dr`avnih slu`benika u Na osnovu ~lana 35 i 80, Zakona o za{titi `ivotne sredine - pre~i{}en tekst ("Slu`beni glasnik Republike
slu~aju prenosa ili preuzimanja nadle`nosti od strane institucija BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 28/04 i Srpske", broj 28/07) i ~lana 2 Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko ima-
ju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 7/06 ), grad Bawaluka, Administrativna slu`ba,
26/06), ministar sigurnosti BiH, upu}uje Odjeqewe za prostorno ure|ewe obavje{tava zainteresovanu jevnost

POZIV O PODNO[EWU ZAHTJEVA ZA IZDAVAWE EKOLO[KE DOZVOLE ZA

svim zainteresovanim kandidatima, koji ispunjavaju utvr|ene uslove za ogla{ene pozicije da se prijave na
JAVNI OGLAS za popunjavanje radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Ministarstvu sigurnosti BiH, koji je
Agencija za dr`avnu slu`bu BiH u ime Ministarstva sigurnosti objavila dana 19.06.2009. godine na
slu`benoj internet stranici Agencije za dr`avnu slu`bu BiH /www.ads.gov.ba/, sa krajnjim rokom za po-
dno{enje prijava 10.07.2009.godine.
MINISTAR
Tarik Sadovi}
Pogonsko-poslovni objekat za proizvodwu elektroinstalacionog materjala od plastike u Rami}ima, investitora
"Tehno - Inde" d.o.o. Rami}i, Bawaluka.
Podnosilac zahtjeva: "Tehno - Inde" d.o.o. Rami}i, Bawaluka
Dana 04.06.2009. godine podnosilac zahtjeva "Tehno - Inde" d.o.o. Rami}i, Bawaluka, kao investitor, predao je Odje-
qewu za prostorno ure|ewe zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za pogonsko-poslovni objekat za proizvodwu
elektroinstalacionog materjala od plastike.
Zainteresovana javnost mo`e izvr{iti besplatan uvid u zahtjev za ekolo{ku dozvolu i prilo`enu dokumentaciju u pros-
toriji broj 218 - Administrativne slu`be grada Bawaluka, u roku od 30 dana od dana objavqivawa ovog obavje{tewa.
U ovom roku zainteresovana jevnost mo`e podnijeti Odjeqewu za prostorno ure|ewe mi{qewe o zahtjevu i prilo-
`enoj dokumnetaciji, u pisanoj formi.
 24. 6. 2009. tsjkfeb 11
Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Intervju
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim Kako komentari{ete
doga|ajima i temama. da u BiH nema
Va{e odgovore {aljite na e-mail: kontrole kvaliteta
odgovori@nezavisne.com kineskih proizvoda?

Tihomir Gligori},
direktor Republi~ke
Eksproprijacija
gotova prije roka
geodetske uprave
za imovinskopravne
poslove RS
Razgovarao: Rade [EGRT Gligori}: Niko
ne}e ~ekati na
isplatu naknada
epubli~ka geodetska uprava za

R
imovinskopravne poslove RS
je, uprkos mnogim skepticima,
kompletan posao eksproprijaci-
je za dionicu autoputa od Ba-
njaluke do Doboja zavr{ila prije
predvi|enog roka, koji isti~e
30. juna, tvrdi Tihomir Gligori}, direktor Uprave.
NN: Kako ste uspjeli da za pola godine ri-
je{ite imovinskopravne odnose na dionici dugoj
71 kilometar?
GLIGORI]: Ovaj posao je stvarno zavr{en
u vanredno kratkom roku. Br`e smo ga rije{ili od
svih zemalja u regionu. Ovim poslom smo od je-
dne potpune sumnje da ne}emo zavr{iti na vrije-
me, upornim radom podigli ljestvicu za budu}e
poslove koja }e morati biti po{tovana. Razvili smo
i kult rada koji mora biti nastavljen.
Na radnim sastancima koje smo imali s pre-
mijerom Miloradom Dodikom, koji rukovodi stru-
~nim timom za pra}enje realizacije koncesionog
ugovora sa [trabagom, postavili smo sebi ambici-
ozan rok da budu rije{eni imovinskopravni odno-
si.
Ipak, da bi posao bio uspje{no rije{en, pretho-
dno je trebalo rije{iti i mnoge pripremne poslove
da bi u pravnom dijelu bilo obezbije|eno vi{e vre-
mena za rje{avanje imovinskih odnosa.
Nije bilo lako, ali smo obezbijedili uslove za
rad vi{e komisija, izmijenjen je Zakon o ekspro-
prijaciji, koji nam je omogu}io da br`e rje{avamo
imovinske odnose u upravnom postupku.
Dobrom organizacijom posla i kroz 21 komi-
siju na terenu u ~etiri op{tine kroz koje prolazi
put, uspjeli smo da u roku rije{imo oko 1.700 zah-
tjeva.
NN: Da li su Vas i koliko optere}ivala lo{a
iskustva s poslova eksproprijacije na dionici od
Banjaluke do Gradi{ke?
GLIGORI]: Treba ista}i da je dionica Ba-
njaluka - Gradi{ka skoro duplo kra}a od one do
Doboja, ali mi smo du`u trasu rije{ili za nekoliko
mjeseci, dok je posao na putu do Gradi{ke trajao
vi{e godina.
Nakon analiza i uo~enih propusta pristupili
smo poslu i, uz izuzetno anga`ovanje ljudi, uspje-
{no smo rije{ili du`u dionicu.
NN: Koji je zna~aj ovog zavr{enog posla?
GLIGORI]: Na osnovu zaklju~aka Vlade
RS, Republi~ka uprava za imovinskopravne odno-
se i Pravobranila{tvo RS zadu`eni su da rije{e
imovinskopravne poslove na putnoj infrastrukturi
RS. Po potpisanom sporazumu smo morali zavr{i-
ti eksproprijaciju kako bi ~itav projekat i{ao pre-
ma planiranoj dinamici.
Da ovo pitanje nije bilo rije{eno, mogli smo
do}i u poziciju da pla}amo me|unarodne penale i
ugrozimo bud`et RS.
Umjesto toga, sva rje{enja }e biti donesena u
predvi|enom roku u prvom stepenu, ~ime se pre-
ma Zakonu o eksproprijaciji sti~u uslovi da Pravo-
branila{tvo zatra`i od uprave da bude donesena
U roku
odluka o uvo|enju u posjed, ~ime se sti~u uslovi
rije{ili
da se dobije gra|evinska dozvola?
oko 1.700
NN: Da li su gra|ani ~ija je zemlja bila
zahtjeva
predmet eksproprijacije zadovoljni ponu|enim
iznosom naknada?
GLIGORI]: Ovaj put su ljudi bili dobro in-
formisani i dobra saradnja sa ~etiri op{tine je dala
rezultat da prakti~no nema `albi na ovoliki broj
rje{enja. Sve je ura|eno u jednoj ti{ini tako da se
~itav posao zavr{io bez afera.
Naravno, onaj ko nije zadovoljan naknadom
mo`e se `aliti, ali ta `alba ne mo`e sprije~iti uvo-
|enje investitora u posjed. Me|utim, treba jo{ je-
dnom ista}i da je `albi veoma malo i da recimo
na ~itavoj dionici koja prolazi kroz Derventu ima-
mo samo jednu `albu.
NN: Da li ima dovoljno sredstava za ispla-
tu zemlji{ta?
GLIGORI]: Zasad su sredstva obezbije|e-
na i niko ne}e ~ekati na isplatu. Pitanje naknada
rje{ava Pravobranila{tvo, koje daje nalog po na-
{im rje{enjima ili zahtjevima o sporazumnoj na-
knadi, javnom preduze}u "Autoputevi RS" da
izvr{i kona~nu isplatu.
Isplate se vr{e u roku od sedam do 10 dana.
Sredstva za pla}anje naknade po pravosna`nim
rje{enjima se uredno dozna~avaju prema Pravo-
branila{tvu RS, koje prati sedmi~nu dinamiku is-
plate.
Treba ista}i da je
dionica autoputa
Banjaluka - Gradi{ka
skoro duplo kra}a od
one do Doboja, ali mi
smo du`u trasu rije{ili
za nekoliko mjeseci
Mnogi su
sumnjali u uspjeh
OO;!Eb!mj!kf!cj!mp!tlfq!uj!lb!j!t!lp!kjn
qsf!qsf!lb!nb!tuf!tf!tv!p•b!wb!mj!v!qp!tmv@
HMJ!HP!SJ^; Cj!mp!kf!tlfq!uj!lb!j!v!tb!npk
vqsb!wj-!tv!nokb!mj!tv!j!of!lj!•mb!op!wj!Wmb!ef!ST
eb!~f!np!vt!qkf!uj!twf!{b!ws|j!uj!v!sp!lv/!Nf!}v!.
ujn-!vwj!kfl!tnp!jnb!mj!qp!es|lv!qsfe!tkf!eoj!lb
Wmb!ef/
Ob!ab!mptu-!qpt!up!kf!j!{b!lpo!tlf!qsf!qsf!lf
lp!kf-!|up!kf!bq!tvse-!eft!uj!nv!mj!|v!eb!tf!qv!op
sb!ej/!J{!hmf!eb!eb!tv!{b!lp!oj!qsbw!mkf!oj!{b!mkv!ef
eb!qsj!nb!kv!qmb!uf!j!eb!of!sb!ef/!Jef!np!v!lb!.
qj!ub!mj!{bn-!b!{b!esab!mj!tnp!tub!sj!tjt!ufn!v!lp!.
kfn!tf!jt!qmb!~v!kv!{b!sb!ef!qp!lp!fgj!dj!kfo!uj!nb-
ub!lp!eb!tf!jt!qmb!~v!kf!jt!ub!qmb!ub!cf{!pc!{j!sb
ob!v•j!obl!sb!eoj!lb!v!qsfu!ip!eopn!nkf!tf!dv/
NN: Postojala je procjena da }e za ovaj
posao biti potrebno oko 70 miliona KM. Da li
}e ta suma biti dovoljna?
GLIGORI]: Trudimo se da u odnosu na
planirana sredstva napravimo i odre|ene u{tede.
Trenutno ne mogu govoriti o ciframa osim da je
izvjesno da planirana cifra sigurno ne}e biti pre-
ma{ena.
NN: Koliko }e vam ovo iskustvo zna~iti u
narednim projektima?
GLIGORI]: Ovo iskustvo }e dobro do}i u
rje{avanju sljede}ih faza autoputne strukture kroz
RS, gdje je uprava nadle`na za rje{avanje imovin-
skopravnih poslova. [to se ti~e koridora 5C, koji
prolazi kroz RS, ve} se uradilo dosta posla u po-
gledu geodetskih snimanja i odre|ivanja geodet-
skih mre`a, do digitalizacije i cijepanja parcela,
kako bi ova uprava mogla u}i u rje{avanje imo-
vinskopravnih odnosa.

Kb!of!{obn!eb!mj!tf!wkf!sb
vpq!|uf!np!af!pewp!kj!uj!pe
Da li qp!mj!u j!l f-!b!qp!h p!u p!w p!v
vjerske ob!|jn!vtmp!wj!nb/!Nj!tmjn
eb!kf!wkfs!tlp!sf!lf!uj!sb!okf
zajednice of!tv!nokj!wp!qsj!tv!uop!v
u BiH ob!| jn!qsj!mj!l b!n b-!b!eb
imaju qp!mj!uj!•lj!{wb!oj!•oj!dj!hp!up!.
wp! oj!| ub! of! sb!e f! cf{
politi~ki qsfu!ip!eoph!ep!hp!wp!sb!t
uticaj? wkfs!tljn!wp!}b!nb/
Karajli}, Marselj
Lbe!tf!pwj!wkfs!oj!dj!j!wp!}f
of!cj!nj!kf!|b!mj!v!qp!mj!uj!lv-
ep!|mp!cj!ep!tnkf!of!qp!mj!uj!.
•b!sb!penbi/!Blp!tf!qj!ub!.
uf!{b!|up-!pe!hp!wps!kf!ubk
eb!tv!poj!of!tqp!tp!coj!eb
tf!j{cp!sf!{b!wmbt!uf!mjo!tlf
qp!{j!dj!kf-!of!hp!ji!oj!ip!wj
jnb!nj-!gsb!usj!j!qp!qp!wj!v•f
lb!lp!~f!ef!mb!uj!j!wmb!eb!uj/
kazimir
@hotmail.com
Ops!n bm!o p! eb! jnb!kv! j
ep!csp!kf!epl!jnb!kv/!Eb
obn! ob!|f! ev!ip!wof! wp!.
}f!of!qp!lb!{v!kv!qvu-!pwj
ob!|j! qp!mj!uj!•b!sj! cj! obt! j{!.
hv!c j!mj! qb! cjtnp! cs{p
tlsf!o v!mj! tb! lvs!t b/! Poj
jn! esaf! imb!eof! hmb!wf! j
•wstuf!sv!lf/
Muamer,
Zenica
Ob!sb!wop! eb! jnb!kv/! Kf!.
ebo! ob!spe! kf! plv!qmkfo
plp! wkfs!tlf! {b!kf!eoj!df! j
mp!hj!•op! kf! eb! jnb!kv/! V
twb!lpn! tmv!•b!kv-! |up! tf
uj!•f!qp!mj!uj!•lph!ekf!mp!wb!okb
usf!cb! usb!aj!uj! j! nj|!mkf!okf
wkfs!tlf!{b!kf!eoj!df-!bmj!tb!.
np!nj|!mkf!okf-!b!of!qv!lp
tqsp!wp!}f!okf! pop!hb! |up
wkfs!tlf!wp!}f!lb!av/
Miroslav, Bijeljina
FORUM PLUS
Of!nb!kv/!Lpe!obt!vuj!dbk
jnb!kv!tb!np!op!wbd!j!mp!cj!kj
lp!kj!wmb!eb!kv/!Cb|!of!lp!hb
pe!qp!mj!uj!•b!sb!jo!uf!sf!tv!kf
eb!mj!kf!pemv!lb!lp!kv!tv
ep!oj!kf!mj!v!tlmb!ev!tb!np!.
sbm!ojn!{b!lp!oj!nb/!Obk!cj!.
uoj!kf!kf!eb!tf!ob!spe!of
pesj!•f!wkf!sf!!kfs!v!tv!qsp!.
uopn!mj!ef!sj!~f!obn!cj!uj!j
jef!pmp!|lf!j!wkfs!tlf!wp!}f/
Rabija, Tuzla
Wkf!sb!j!qp!mj!uj!lb!tv!v!tb!efk!.
tuwv!j!kf!eop!cf{!esv!hph
of!np!hv!gvo!ldj!poj!tb!uj/
Qswf!qp!mj!uj!•lf!sb!{hp!wp!sf
lp!kj!tv!wp!}f!oj!wp!ej!mj!tv
wkfs!tlj!tmv!acf!oj!dj/!Lpe
obt!kf!{b!csj!okb!wb!kv!~f!eb
tf!wkfs!tlf!{b!kf!eoj!df!j{kb|!.
okb!wb!kv!qp!qj!ub!okv!of!lph
qp!mj!uj!•lph!qsp!cmf!nb/
tihomirzajec
@yahoo.com
12 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Miladin Trkulja, stoodstotni invalid,

Panorama Slijepi
uspje{an
Iz Norve{ke stigla Mobilni
pomo} za djecu u USK mamograf
u Modranu

KLJU^ - Humanitarna orga-
nizacija "Nova nada" iz Norve-
{ke dopremila je ju~e u Klju~
kontingent pomo}i za djecu bez
roditelja.
Ova pomo} }e u narednih nekoli-
ko dana biti podijeljena ustanova-
ma u Unsko-sanskom kantonu u
kojima su zbrinuti mali{ani.
Prema rije~ima Zdenke Krpan,
direktora Socijalno-pedago{ke za-
jednice u Klju~u, radi se o zna~aj-
noj koli~ini pomo}i u namje{taju,
garderobi, higijenskim potrep{tina-
FOTO NN
ma i hrani.
"Na ovoj pomo}i najvi{e treba
zahvaliti Klju~anima koji `ive i ra-
de u Norve{koj, jer smo se preko
njih povezali s tom humanitarnom
organizacijom", rekla je Krpanova.
Ona je istakla kako su, zahvalju-
ju}i "Novoj nadi", u Norve{koj
prona|eni donatori za 24 mali{ana
koji su ostali bez roditeljskog sta-
ranja. Oni }e u narednih godinu
dana materijalno pomagati {kolo-
vanje ove djece.
Z.^.
BIJELJINA - Tim zdrav-
stve nih ra dni ka bi je ljin -
skog Doma zdravlja po~eo
je ju ~e sa ma mo graf skim Vlasnik "Gale" planira
pregledima u Modranu kod da pro{iri asortiman
Bijeljine.
"Dnevno mo`emo obavi-
ti 20 do 25 pregleda `ena,
a interesovanje u Semberiji
je evidentno", potvrdio je
Zlatko Maksimovi}, dire-
ktor Doma zdravlja Bijelji-
na, i dodao da su nedavno
s mo bil nim ma mo gra fom
boravili u Loparama i u Ja-
nji.
On je naglasio da }e eki-
pe Doma zdravlja posjetiti
sve sredine gdje postoji za-
interesovanost za ovu dija-
gnosti~ku proceduru.
O.S.
"Lokalno je
primarno"
HAN PIJESAK - Odbor- Dijana KONDI] za istaknutu ulogu i doprinos u radu sa slijepima, te iska-
ni ci Skup {ti ne op {ti ne zanu humanost, brigu i pomo} u rje{avanju `ivotnih pita-
(SO) Han Pijesak ju~e su KOZARSKA DUBICA - Miladin Trkulja (47) iz nja kao i za sveukupnu afirmaciju slijepih i slabovidih
usvo ji li Odlu ku o izra di Kozarske Dubice vlasnik je preduze}a ko`ne galante- lica. Da pokrene privatni posao, odlu~io se krajem 1998.

Napustili sjednicu programa sanitarne za{tite

izvori{ta [tekavac, Kralje-
va gora i Pogle|anska vo-
rije "Gala" i jedna je od rijetkih osoba sa stoodsto-
tnim invaliditetom koja je uspje{no razvila privatni
godine.
"Invalidnost ne bi trebalo da bude prepreka
~ovjeku za niz aktivnosti. Moja motivacija je bila da
posao.
Op{tinskog vije}a da i akci oni plan o
pro vo |e nju pro je kta "Lo -
Ovaj Dubi~anin je u potpunosti slijep ve} 17 godi-
na, ali se, zahvaljuju}i izra`enom osje}aju za dodir i ori-
BUGOJNO - Ilhan Bu{atli}, predsjednik Kluba Stranke za BiH, i de- Na{a posjeta bila je u
kalno je primarno". jentaciji u prostoru bavi izradom ko`ne galanterije, ~iji
legati SDP-a, predvo|eni Ademom Alibegovi}em, napustili su tematsku Plan predstavlja dio me- cilju davanja podr{ke
asortiman u narednom periodu planira da pro{iri.
sjednicu Op{tinskog vije}a Bugojno, posve}enu pro{logodi{njem radu preduzetnicima, odnosno
moranduma koji }e biti po- U svom preduze}u zapo{ljava dva stalna i
javnih ustanova i preduze}a ~iji je osniva~ op{tina Bugojno. tpisan izme|u op{tine Han malim preduze}ima, kazao Jauz
tri sezonska radnika, a planovi su mu da, pored izrade
To su u~inili nakon neusvajanja njihovog amandmana kojim su tra`ili da Pijesak i Odjeljenja za de- kai{a, nov~anika, ko`ne galanterije za ku}ne ljubimce i
Op{tinsko vije}e daje saglasnost na imenovanje direktora od nadzornih mokratizaciju OEBS Misi- ispunim vrijeme i da steknem nov~ana sredstva. Po~eli
lova~ke opreme, radi i torbe i rokovnike kojima bi osvo-
odbora. je u BiH. (Srna) smo u 20 kvadratnih metara i sa malom koli~inom ko-
jili i inostrano tr`i{te.
"Ovo je ve} drugi put u na{em mandatu da nas delegati SDA i, ja }u slo- `e", pri~a nam Trkulja.
Osim toga, Trkulja je predsjednik Regionalnog
bodno re}i HDZ-a, iako se to zove Koalicija hrvatskih stranaka, preglasava- On navodi da je nekada bio zaposlen u DIP "Koza-
udru`enja slijepih i slabovidih lica za Kozarsku Dubicu i
ju. U `elji da potpuno kontroli{u grad i javna preduze}a koja katastrofalno
rade oni su odlu~ili da Upravni, odnosno Nadzorni odbor bira direktora uz Za Kostajnicu, a uru~ena mu je i "Vidovdanska povelja" od
strane Saveza slijepih i slabovidih lica Republike Srpske
ra" u imovinsko-pravnoj slu`bi, me|utim, pred sam rat je
osjetio da mu vid slabi.
saglasnost na~elnika, {to nije u skladu sa zakonom", kazao je Bu{atli}. uni{tavanje
On je op{tinski parlament nazvao cirkusom i uputio ozbiljne zamjerke
"predsjedavaju}em Anti Viskovi}u koji je vi{e puta prekr{io poslovnik i korova
druge akte koji se ti~u rada Op{tinskog vije}a". (Fena) 20.000 KM U Bijeljini u toku priprema projektne dokumentacije

Gradnja sigurne
LAKTA[I - Op{tina La-
Ure|enje kta{i izdvoji}e i ove godi-
ne iz bud`eta 20.000 KM
korita Drobinice za uni{tavanje korova.
U to ku je pre ven ti vna

SANSKI MOST - Hamdija Li-
pova~a, na~elnik op}ine Biha}, i
Den Frej, direktor projekta GAP
u BiH, potpisali su ju~e ugovor o
ure|enjenju korita Drobinice vri-
jedan 125.000 maraka.
Ugovorom se op}ina obavezala
kako }e izdvojiti jo{ 140.000 mara-
ka za realizaciju ovog projekta.
"Na ovaj na~in }emo sprije~iti
"Vlasnici nekretnina
izlijevanje Drobinice iz njenog kori-
ta za ki{nih padavina i plavljenje
okolnog zemlji{ta. Istovremeno ure-
di}emo du` njenog toka jedno atra-
ktivno {etali{te za na{e gra|ane",
rekao je Lipova~a.
On je istakao kako se radi o nas-
tavku uspje{ne saradnje s projektom
GAP.
Z.^.
ku}e od jeseni
akci ja ko {e nja am bro zi je
na javnim povr{inama.
Sini{a Guska, komunalni
policajac, rekao je da zna-
~aj nu ulo gu u ovoj akci ji
imaju i gra|ani koji doja- jalne potrebe, tako da bi sigurna ku}a slu`ila i kao dne-
Centar za
vni centar za djecu s posebnim potrebama.
va ma upo zo ra va ju na po - socijalni rad
Bijeljina Milan Simeunovi}, direktor bijeljinskog Centra za
vr{i ne na ko ji ma je FOTO NN
rasprostranjen ovaj korov. socijalni rad, rekao je da podr`avaju projekat ali je nagla-
sio da je prethodno neophodno rije{iti problem finansira-
"Prema informacijama iz
Do ma zdrav lja am bro zi ja nja kako njen rad ne bi bio doveden u pitanje.
On je istakao da je u porastu broj `rtava
iza zi va aler gi ju kod sve
ve}eg broja stanovnika La-
kta{a i ovo je pravo vrije-
nasilja u porodici, te da je najdominantnije nasilje prema

nisu dobili naknadu" me za spre~avanje njenog

{irenja", istakao je Guska.
U opciji dvije lokacije
GLAMO^ - Vlasnicima nekretnina na podru~ju op{tine Glamo~, na BIJELJINA - Priprema projektne dokumenta- na podru~ju grada
Odlu kom Skup {ti ne op -
biv{em vojnom poligonu me|unarodnih vojnih snaga "Odva`na Bar- cije za izgradnju sigurne ku}e u Bijeljini je u toku, a
{ti ne La kta {i o ko mu nal -
bara" i Centru za borbenu obuku biv{e Vojske FBiH, jo{ nije ispla}ena gradnja bi mogla po~eti na jesen, rekao je Slavko Ba- `enama, djeci i starim licima.
nom re du pro pi sa na je
materijalna {teta. {i}, na~elnik Odjeljenja za dru{tvene djelatnosti u bi- U projekat sigurne ku}e bi se uklju~ile i lokalne
obaveza svih pravnih i fizi-
Advokat Emir Kara~a, potvrdio je da jo{ nije sprovedena kona~na i obave- jeljinskoj op{tini. uprave i centri za socijalni rad op{tina Mili}i, Vlasenica,
~kih lica da uni{tavaju ko-
zuju}a odluka Doma za ljudska prava BiH, po kojoj je FBiH bila du`na da On je kazao da nov~ana sredstva za izgradnju sigur- [ekovi}i, Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Ugljevik i Lo-
rov na svojim posjedima, a
obezbijedi sredstva za isplatu kompenzacije na ime pri~injene materijalne ne ku}e u ovogodi{njem bud`etu nisu odre|ena, ali da }e pare, s kojima je nedavno potpisan i protokol o saradnji.
za ne po {to va nje odlu ke
{tete. najvjerovatnije biti obezbije|ena rebalansom. Podsje}amo da je inicijativu za osnivanje sigurne
pre dvi |e ne su ka zne od
Kara~a pred Op{tinskim sudom u Livnu zastupa 187 Glamo~ana ~ije su Ba{i} je naveo da su u opciji dvije lokacije ku}e u Bijeljinskoj regiji prije tri godine pokrenulo
500 do 3.000 KM za pra-
ku}e, zemlji{ta i drugi objekti uni{teni formiranjem vojnog poligona za obu- na podru~ju grada gdje bi se nalazilo skloni{te za `rtve Udru`enje `ena "Lara", kojem se godi{nje zbog porodi-
vna i od 150 do 1.000 KM
ku bojevog ga|anja biv{ih pripadnika Stabilizacionih snaga i Vojske FBiH porodi~nog nasilja. ~nog nasilja obrati oko 200 `ena.
za fizi~ka lica. (Srna)
1996. godine, bez prethodno sprovedenog postupka eksproprijacije. (Srna) On je istakao da je sve vi{e i korisnika u stanju soci- O.S.

vlasnik preduze}a ko`ne galanterije "Gala"
Dubi~anin
u biznisu
U posljednjih nekoliko godina uspjeli
smo da izgradimo objekat od 170
kvadrata s pomo}nim objektima i
zemlji{tem oko preduze}a, navodi Trkulja
"Usljed toga sam bio dvadesetak puta u Rusiji i je-
dnom na Kubi kako bih odr`ao vid, me|utim, ubrzo je do-
{lo do rata i nisam vi{e imao mogu}nost da otputujem na
lije~enje", ka`e Miladin i dodaje da mu je vid nakon toga
progresivno slabio, te da je 1991. godine penzionisan.
On ka`e da je ina~e pravnik po struci, te da je pravi
fakultet zavr{io u Sarajevu.
"Krajem rata odlu~io sam da se bavim ne-
~im drugim kako bih ispunio vrijeme i obezbijedio sred-
stva za egzistenciju. U neuslovnom objektu, odnosno u
gara`i bez prozora i vrata, sa drugarom sam po~eo da ra-
dim ko`nu galanteriju. To je bilo ru~no krojenje i {ive-
nje", pri~a Trkulja.
On isti~e da je pro{irio posao iz sopstvene akumula-
cije i uz pomo} komercijalnih kredita.
"Usvojili smo jedan program proizvodnje ko`ne
galanterije za ku}ne ljubimce i lova~ke opreme, rekla-
mni materijal i modnu galanteriju. Mi smo pokrili kom-
pletno tr`i{te BiH. U posljednjih nekoliko godina
uspjeli smo da izgradimo objekat od 170 kvadrata s po-
U hotelu "Tuzla" bi}e
Od sutra
predstavljena srbijanska
gastronomska ponuda
"Skadarlijske no}i"
Kafana
"Tri {e{ira"
ugostila
mnoge
poznate
li~nosti
FOTO NN
J. [ARAC
TUZLA - Manifestacija "Skadarlijske no}i" }e
od 25. do 27. juna biti odr`ana u hotelu "Tuzla", a
za specifi~nu srbijansku gastronomsku ponudu po-
brinut }e se dugogodi{nji upravnik i glavni kuhar
poznatog skadarlijskog restorana "Tri {e{ira" Mi{o
Leki} i Pero Gra~an.
"Htjeli smo da i mla|e generacije upoznamo sa tim
boemskim duhom koji je prisutan na Skadarliji, ali i da
Tuzlacima pribli`imo kulturu drugih naroda", istakla je
Amalija Simi}, direktorica hotela "Tuzla".
Osim menija sa specijalitetima sa beograd-
Panorama
Podr{ka op{tine Kozarska Dubica
FOTO NN
mo}nim objektima i zemlji{tem oko preduze}a. Napra-
vili smo i katalog svojih proizvoda", navodi Trkulja isti-
~u}i da ima izuzetnu saradnju s preduze}em "Pevec".
Nino Jauz, na~elnik op{tine Kozarska Dubica,
ju~e je posjetio preduze}e "Gala", te obe}ao dalju po-
dr{ku. Smatra da je ovo dobar primjer kako invalidna li-
ca mogu, ne samo da se uklju~e u dru{tveni `ivot nego i
u privredni.
"Na{a posjeta bila je u cilju davanja podr{ke predu-
zetnicima, odnosno malim preduze}ima u Kozarskoj
Dubici. Op{tina je pripremila garantni fond i izdvojila
sredstva u bud`etu iz kojeg }e u vidu deponovanja odre-
|ene sume novca u bankama gdje preduzetnici budu di-
zali kredite fakti~ki garantovati za njihovo dobijanje.
Tako|e, `elimo da bude data i podr{ka kada je rije~ o
kreditnoj liniji IRB-a ovakvim malim preduze}ima koja
imaju perspektivu da se razvijaju", nagla{ava Jauz.
Jauz ka`e da }e u preduze}u "Gala" sigurno do}i do
dodatnog zapo{ljavanja ljudi i da }e puni efekat biti pos-
tignut u veoma kratkom periodu.
ske Skadarlije, za goste }e biti pripremljena posebna
vinska karta, a ugo|aj }e upotpuniti i bend "Skadarlijske
meraklije. Osim njih, hotel "Tuzla" }e ugostiti i glumicu
Ljiljanu Jak{i}.
Ina~e, skadarlijska kafana "Tri {e{ira", ~iji kuhari
dolaze u Tuzlu, ugostila je Josipa Broza Tita, D`imija
Hendriksa, {panskog kralja Huana Carlosa, te brojne
ugledne li~nosti iz svijeta.
Za ovu manifestaciju, koja }e trajati tri no}i, sa po-
~etkom u 20 sati, vlada veliko interesovanje i ve} je re-
zervisano 200 ulaznica po cijeni od 12 KM.
Uprava hotela "Tuzla" isti~e da pretenduju
da postanu hotel sa pet zvjezdica, te da }e dodatnim sa-
dr`ajima, poput "Skadarlijskih no}i", obogatiti svoju
Doga|aj }e upotpuniti i bend
"Skadarlijske meraklije"
ponudu.
Najavljeno je da }e na sli~an na~in predstaviti i gas-
tronomsku i kulturnu ponudu crnogorskog gradi}a Bar,
te Splitsko-dalmatinske `upanije.
Pozive za predstavljanje svojih specifi~nosti i zbli-
`avanje kultura poslali su i slovena~koj i egipatskoj am-
basadi, te Turisti~koj zajednici Vojvodine.
24. 6. 2009. tsjkfeb 13
Na osnovu ~lana 14, stav 1, ta~ka |), ~lana 16, stav 3, Zakona o Investiciono-razvojnoj banci Repu-
blike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj: 56/06), ~lana 18, stav 1, ta~ka d) i ~lana
21, stav 3, Statuta Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (broj 04/1-012-2285/06 od
26.10.2006. godine), ~lana 24, stav 2, Pravilnika o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji rad-
nih mjesta u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske a.d. Bawaluka - pre~i{}eni tekst -
(broj: 01-26/08 od 16.05.2008. godine) i Odluke Nadzornog odbora Investiciono-razvojne banke Re-
publike Srpske a.d. Bawaluka broj: 01-71/09 od 17.06.2009. godine Investiciono-razvojna banka Re-
publike Srpske a.d. Bawaluka, r a s p i s u j e
J A V N I KO N K U R S
za imenovawe direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske a.d. Bawaluka i
izvr{nog direktora Sektora za makroekonomske analize Investiciono-razvojne banke Repu-
blike Srpske a.d. Bawaluka
I Raspisuje se javni konkurs za imenovawe:
1. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske a.d. Bawaluka (u daqem tekstu: IRB RS) i
2. izvr{nog direktora Sektora za makroekonomske analize IRB RS
II Uslovi za kandidate:
A) Op{ti uslovi za imenovawe direktora IRB RS i izvr{nog direktora Sektora za makroeko-
nomske analize IRB RS:
1. Da je dr`avqanin Republike Srpske i BiH;
2. Da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;
3. Da je stariji od 18 godina;
4. Da nije otpu{tan iz dr`avne slu`be po osnovu disciplinske mjere u periodu od tri godine prije
objavqivawa konkursa;
5. Da ne slu`i kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nije pod
optu`bom tog suda;
6. Da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak.
B) Posebni uslovi za imenovawe direktora IRB RS:
1. Visoka stru~na sprema, VII stepen, ekonomske, pravne, matemati~ke ili tehni~ke struke;
2. Najmawe 3 (tri) godine radnog iskustva u struci;
3. Zvawe investicionog menayera;
4. Sposobnost kori{tewa MS office i Interneta.
V) Posebni uslovi za imenovawe izvr{nog direktora Sektora za makroekonomske analize IRB RS:
1. Visoka stru~na sprema, VII stepen dru{tvenog smjera;
2. Najmawe 3 (tri) godine radnog iskustva u struci;
3. Aktivno znawe engleskog jezika;
4. Sposobnost kori{tewa MS office i Interneta.
G) Za direktora IRB RS i izvr{nog direktora Sektora za makroekonomske analize IRB RS
ne mo`e biti izabrano lice:
1. Koje je osu|ivano za krivi~no djelo i prekr{aje iz oblasti finansijskog poslovawa;
2. Kojem je pravosna`nom presudom izre~ena mjera bezbjednosti zabrane vr{ewa
djelatnosti iz nadle`nosti uprave;
3. Koje je starije od 65 godina na dan imenovawa;
4. Koje obavqa du`nost u politi~koj stranci i u~estvuje u politi~kim aktivnostima;
5. Koje je ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti.
III Mandat direktora IRB RS i izvr{nog direktora Sektora za makroekonomske analize IRB RS
traje ~etiri godine, uz mogu}nost ponovnog imenovawa.
IV Nadle`nost, djelokrug rada, ovla{tewa, obaveze i odgovornosti, odnosno op{ti i posebni
uslovi koje moraju ispuwavati kandidati za imenovawe direktora IRB RS i izvr{nog direktora
Sektora za makroekonomske analize IRB RS, utvr|eni su Zakonom o Investiciono-razvojnoj banci
Republike Srpske, Statutom IRB RS i Pravilnikom o unutra{woj organizaciji i sistematiza-
ciji radnih mjesta u IRBRS.
V Uz prijavu na konkurs s adresom prebivali{ta i brojem telefona za kontakt, kandidati su du`ni
dostaviti originalni dokument ili ovjerene kopije o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova i to:
1. uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od {est mjeseci),
2. ovjerenu kopiju li~ne karte,
3. ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,
4. uvjerewe o radnom iskustvu,
5. ovjerenu kopiju dokaza o zvawu investicionog menayera (za direktora IRB RS),
6. ovjerenu kopiju dokaza o aktivnom znawu engleskog jezika (za izvr{nog direktora Sektora za ma-
kroekonomske analize IRB RS),
7. biografiju o kretawu u slu`bi,
8. uvjerewe da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca),
9. uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od {est mjeseci),
10. ovjerenu izjavu da ne obavqa du`nost u politi~koj stranci i da ne u~estvuje u politi~kim aktiv-
nostima,
11. ovjerenu izjavu da nije ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti,
12. ovjerenu izjavu da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be po osnovu disciplinske mjere u periodu od
tri godine prije objavqivawa konkursa i
13. ovjerenu izjavu da ne slu`i kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i
da nije pod optu`bom toga suda.
VI Javni konkurs bi}e objavqen u dnevnim novinama "Glas Srpske" i "Nezavisne novine" i u
"Slu`benom glasniku Republike Srpske".
Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 15 dana, od dana kasnijeg objavqivawa.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti uzimane u razmatrawe.
VII Sa svim kandidatima koji ispuwavaju uslove konkursa bi}e obavqen intervju, o ~emu }e kandi-
dati biti blagovremeno obavije{teni.
Nadzorni odbor IRB RS a.d. Bawaluka, nakon provedenog postupka javnog konkursa, koji }e prove-
sti komisija, koju imenuje Nadzorni odbor, izvr{i}e imenovawe i zakqu~iti ugovor o radu sa iza-
branim kandidatima.
VIII Dokazi o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova, dostavqeni uz prijavu na konkurs, ostaju u ar-
hivi Investiciono-razvojne banke Republike Srpske a.d. Bawaluka.
Prijave je mogu}e dostaviti li~no na protokol u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske
a.d. Bawaluka, Ulica Mladena Stojanovi}a broj 7 ili po{tom na istu adresu, sa naznakom: "Na-
dzornom odboru, javni konkurs - ne otvaraj".
Broj: 01-71-2/09
Datum: 23.06.2009. godine
14 tsjkfeb!24. 6. 2009.

DER SPIEGEL LE POINT

Forum Pobuna protiv
radikalizma
[ta je tajna
sre}e?

Press
DAILY TELEGRAPH Pi{e: Denis KULJI[

Neizvjesna sudbina Ivo Sanader mo`e formirati "~inovni~ku" vladu

Hitlerovog hrasta stru~njaka, pa prodati pri~u kako je, li{en sebi~nosti,
odlu~io da izvr{nu vlast povjeri kompetentnim stru~njacima
Gradske vlasti polj-

Sljede}a vlada Hrvatske

skog grada Jaslo `ele
da po sije ku drvo za
koje vjeruju da je bilo
poklon Adolfa Hitlera,
a ko je je pom pe zno astav sljede}e hrvatske vlade ne da se Osim toga, Bebi} je stari, potro{eni kadar, biv{a te{ka komu-

S
posa|eno uz zvuke na- izra~unati ni uz pomo} vi{e matema- njara iz Metkovi}a, istodobno povezan sa svim hadezeovskim
cisti~kog orkestra. tike. Zna se da ne}e biti Sanaderova, zemlji{nim aferama u Dubrova~koj `upaniji - ~ak je i za Jam-
jer se Sanader sprema na predsjedni- bu on previ{e sirov! - a [eks je izravno umije{an u ratne zlo~i-
Navodno `ele da na- ~ke izbore {to se odr`avaju po~etkom ne koje je u Osijeku po~inio Glava{. To ba{ nije kadar za
prave mjesta za novu 2010. godine, ali nije sigurno ni to europsku vladu, koja bi Hrvatsku trebala uvesti u Uniju!
gradsku zaobilaznicu. ho}e li biti hadezeovska, jer je pitanje Me|u saborskim desni~arima uvijek je najaktivniji vo|a
Me|utim, neki gra|a- kome se sad isplati u}i u nju pa pre- parlamentarne ve}ine, dr Andrija Hebrang. On je izraziti poli-
ni, ko ji su se to kom uzeti odgovornost za katastrofu {to }e neizbje`no uslijediti na ti~ki antitalent - drven i nesimpati~an, a vje~ito na{panan, du-
godina vezali za ovaj jesen. Bez obzira na razvoj svjetske krize, hrvatska je ekono- binski nerealiziran ~ovjek, on ne bi mogao samostalno dobiti
hrast, lobiraju da se sa- mija, naime, ve} je apsorbirala udarce koji }e dovesti do slo- ni izbore za ku}ni savjet, a ne podnosi ga ~ak ni vlastita baza,
ma, sad je samo pitanje koliko }e potrajati dok se to zaista ne punokrvni slavonski nacionalisti, koje je na Markov trg poslije
~uva. dogodi... Jo{ se gura po inerciji, dr`avni dug nije dospio, no prethodnih izbora u velikom broju doveo raspojasani kralj
"Mi smo mi{ljenja da Sanader rashodi rastu dok pada prihod, ali prvo }e turisti~ka sezona, ~varaka, hadezeovski biv{i ministar poljoprivrede Petar ^o-
drvo nije ni{ta krivo i nema "logi~nog koja donosi pet-{est milijardi diviznog prihoda, pa iako je tu bankovi}.
nikoga nije povrijedilo", nasljednika", vi{e od pola uvozna roba koja ide u turisti~ku ponudu, pro- Koga tu jo{ ima? Razni pikzibneri poput ministara Ron-
ka`e Kazimir Polak, do- nitko u blem }e se odgoditi za nekoliko mjeseci - taman dokle traja ~evi}a, optu`enog da je krao vojne kamione, te ministra Vuke-
daju}i da njegova grupa predsjedni~ka kampanja. Za Sanadera klju~no je da ne mora li}a, koji je optu`en da je krao sve ostalo iz vojnog resora.
stranci nije zvati hitnu pomo}, MMF, pa dok pacijent di{e, mo`e tvrditi, Va`nija ministarstva - pravosu|e, unutarnje poslove - morao je
apeluje na lokalne vlasti njegov "second
Neki gra|ani, koji su kao Ivi} Pa{ali} u zadnjim danima Tu|manove bolesti, da se Sanader stoga povjeriti vanstrana~kim ljudima. Od svojih je
da ne sijeku drvo. banana"
Me|utim, gradona- se tokom godina vezali za ovaj
trudi oko bolesnika, a ne oko le{ine... zdr`ao Polan~eca, biv{eg komercijalistu koji je u "Podravki"
hrast, lobiraju da se sa~uva Prenapregnuta hrvatska ekonomija kolabirala je, zapra- dilao su{enim per{unom za vegetu. Od te ekipe ne mo`e{ sas-
~elnica Marija Kurov- vo, jo{ u sije~nju ove godine. Bio je to zadnji ~as da se napravi taviti uvjerljivu vladu...
ska ka `e da je drvo rebalans prora~una, samo {to je za vladaju}u stranku to bilo Dobro, uvijek ostaje mogu}nost da sastavi{ neuvjerljivu.
podsjetnik na povezanost ovog grada s Hitlerom, ~ije su snage sravnile politi~ki neprihvatljivo. Morali bi ozbiljno reducirati dr`avni Dugo se govorilo kako }e na premijersko mjesto do}i Sanade-
Jaslo krajem 1944. godine, prilikom dolaska savezni~kih snaga. tro{kovi, smanjiti mirovine i braniteljske prinadle`nosti pola rova biv{a sekretarica iz doba dok je bio ravnatelj splitskog
"To je samo drvo, u gradu imamo na stotine takvih", ka`e Kurovska i milijuna fantomskih hadezeovskih knind`i, te naposlijetku kazali{ta, njegova suseljanka koja se tako|er vratila iz dijaspo-
nastavlja: "Umjesto njega mo`emo posaditi drvo u ~ast Hitlerovih `rta- otpustiti ~inovnike, reducirati dr`avnu upravu u kojoj su zapo- re Bianca Matkovi}. Uz posao, zavr{ila je fakultet pa dotjerala
slene horde partijskih lojalista koji, glasaju}i skupa s obitelji- do dr`avne tajnice u Ministarstvu vanjskih poslova - dakle
va." ma, donose stranci nu`nu bira~ku podr{ku. U sije~nju Vlada profesionalne {efice hrvatske diplomacije. @ena izgleda primi-
Ono {to je jo{ bitnije, drvo se nalazi na putu nove zaobilaznice koja }e nije imala cojones da to napravi uo~i lokalnih izbora, na koji- tivno, neobrazovana je, ali pobo`na - ukratko, bila bi sasvim
svakako olak{ati saobra}aj u gradu. ma je ionako `estoko pora`ena. Barem je uskratila ~istu po- prikladna, ali je ne podnosi Sanaderova `ena, sveu~ili{na pro-
Gradona~elnica ka`e da je ovih dana primila veliki broj pisama i mejlo- bjedu SDP-u zadr`av{i prevlast u pasivnim krajevima - u deset fesorica arheologije, kopa~ica rimskih nalazi{ta, dr Mirjana
va, od kojih su neki za ru{enje hrasta, a neki protiv. Idealno od dvadeset jedne `upanije, ondje gdje se dohodak ne stvara, Sanader, krupna i ozbiljna Dalmatinka, koja mu`u uvijek
Ina~e, drvo je dospjelo u Jaslo 1942. godine u maloj kutiji zamotanoj u bi za Sanadera nego tro{i. U velikim gradovima izgubila je, no tako da su mo`e dreknuti: "Ja Tarzan, ti D`ejn!" Zna~i, to ipak ne}e i}i...
nacisti~ku zastavu. Bio je to Hitlerov poklon, a hrast je bio iz gradi}a bilo da ostale mjestimice pro{le "nezavisne liste" ljudi s kojima HDZ odra- Idealno bi za Sanadera bilo da ostale parlamentarne
parlamentarne nije {uruje. Ali u Zagrebu - Sanaderov kandidat dobio je po- stranke navu~e u "koaliciju narodnog spasa", koncentracijsku
Braunau am In, rodnog mjesta nacisti~kog lidera. dr{ku ~etiri posto bira~kog tijela! Pa hajde ti vladaj zemljom vladu koja bi, tobo` usljed te{kih prilika, suspendirala partij-
Dvije godine kasnije Crvena armija se pribli`avala gradu i nacisti su stranke navu~e gdje te u glavnom gradu, koji uz to ~ini {ezdeset posto naci- sku borbu pa stvorila sklad, tako da svi zajedno, kako nala`u
naredili da se grad sravni sa zemljom. U ~itavom gradu je ostalo svega 39 u "koaliciju onalne ekonomije, ne mogu vidjeti ni nacrtana! Kad je legla "vjera u Boga i selja~ka sloga", potegnu ne bi li zemlju izvadili
ku}a. narodnog spasa", pra{ina oko lokalnih izbora, podigla se oko predstoje}ih pred- iz govana... Bilo bi to lijepo, ali je nemogu}e. Tko je lud da se
koncentracijsku sjedni~kih, jer kampanja po~inje ve} u julu ili avgustu. Sana- sad pre`e s HDZ-om dok kola idu nizbrdo? Jo{ bi se trebalo
vladu der sigurno ne namjerava ta dva-tri mjeseca predaha od praviti kako oni nisu krivi, pa da izbjegnu poraz na sljede}im

Press
najgorih vijesti potro{iti na krpanje rupa na tribini tonu}e eko-
nomije, nego }e opet po}i u ofenzivu {arma, budu}i da mu je
pobjeda jedina {ansa za opstanak, odnosno garancija jo{ pet
godina imuniteta od neugodnih pitanja oko stjecanja znatne
DAILY MAIL osobne imovine i raznih sumnjivih projekata s kojima je u
premijerskom mandatu bio povezan. Ali, {to }e HDZ? Pa
prvo, koga je briga, a drugo, uvijek ima onih koji su spremni
izborima 2011. godine? Takve je budale nemogu}e na}i u po-
liti~kim sferama, barem ne me|u ozbiljnijim strankama, koje
jo{ ne{to mogu izgubiti... HSS je, istina, ve} u Vladinoj koali-
ciji, ali {alje signale da je spreman isko~iti u pravom ~asu, a
HSLS je u istom aran`amu postao previ{e bezna~ajan da bi o
njema netko vodio r~una. HNS bi ipak previ{e riskirao, jer
ionako gubi bira~e koji prelaze SDP-u. Zna~i, ima jo{ samo

Tinejd`eri da se prihvate }orava posla, {tovi{e, u HDZ-u problem je da

ne vjeruju u Boga
Skoro dvije tre}ine britanskih ti-
nejd`era ne vjeruje u Boga, zaklju-
~ak je istra`ivanja koje je sprovela
izdava~ka ku}a "Penguin books".
Tinejd`eri ka`u da su im porodi-
ca, prijatelji, novac, muzika pa ~ak
rialiti {ou daleko va`niji od vjere.
[tavi{e, ~ak {estoro od desetoro
ispitane djece vjeruje da vjera ima
negativan uticaj na svijet.
Is tra `i va nje je spro ve de no na
uzorku od 1.000 tinejd`era dobi od
13 do 18 godina, a sve povodom
nove knjige izdava~ke ku}e "Pen-
guin books" - "Ubijanje Boga".
Te ma ti ka knji ge su od go vo ri
petnaestogodi{njakinje na pitanja o
postojanju Boga.
"Zaista ne mogu da ka`em da sam
iznena|en rezultatima istra`ivanja",
ka`e Kevin Bruks, autor knjige, i
dodaje:
"Jedan od razloga {to sam i napi-
sao ovu knjigu bio je da istra`im li-
~ni stav mladih ljudi prema vjeri i
tradicionalnom konceptu Boga."
Istra`ivanje je otkrilo da 55 odsto
mladih ljudi jednostavno ne mari za
vjeru, a njih 60 odsto posje}uje
crkvu samo prilikom vjen~anja i
kr{tenja.
Svega tri od 10 ispitanih tinejd`e-
Rialiti {ou
va`niji od vjere
ra vjeruje u `ivot poslije smrti, a ~ak
41 odsto ne vjeruje da se s tijelom
de{ava bilo {ta nakon smrti.
Hane Stinson, iz Udru`enja "The
British Humanist Association", ka-
`e da je ne iznena|uju rezultati is-
tra`ivanja:
"To samo potvr|uje da mladim
ljudima vjera nije potrebna da bi os-
tali pozitivni", ka`e Stinson.
takvih ima previ{e... Sanader nema "logi~nog nasljednika",
nitko u stranci nije njegov "second banana". Mislio je dr Dra-
gan Pirmorac, njegov hercegova~ki ministar obrazovanja, da
ima razloga polagati pravo na tu poziciju, pogotovo {to je s dr
Ivom bio uo~i prethodnih parlamentarnih izbora dogovorio da
}e, ako mu izru~i dijasporu, zna~i nadasve glasove iz Bosne i
Hercegovine, dobiti potporu da se kandidira za predsjednika
Republike. Bio bi prvi predsjednik jedne dr`ave iz Banjaluke -
tu je, naime, ro|en kao sin obi~nog murijaka, da bi se zatim sa
slabim (dobrim) uspjehom {kolovao na Srednjoj medicinskoj i
na Medicinskom fakultetu u Splitu, odakle je, ~im je po~eo
rat, zapalio u Ameriku, gdje je godinama radio po policijskim
laboratorijima kao forenzi~ar, tehni~ar bez nostrificirane lije-
~ni~ke diplome. No, stvar s kandidaturom se izjalovila jer je dr
Ivo i bez konzilija odlu~io da se sam kandidira za to mjesto, a
dr Draganu nije ponudio premijersku funkciju, budu}i da ovaj
zbilja ne igra me|u okorjelim hadezeovcima. Ogor~en, Pri-
morac je dao ostavku, koju je zatim povukao, ali, zapravo, i
dalje vrijedi. @ivi je mrtvac u politici, stanje koje je lijepo opi-
sao Me{a Selimovi}: ide{ po ~ar{iji, a svi skre}u pogled i ne
vide te kao da si postao neviljiv...
Ako Sanader postane predsjednik, stranku }e preuzeti Ja-
dranka Kosor - ta biv{a radio-spikerica, na koju se, navodno,
palio Tu|man, jedina je dovoljno bezli~na i savr{eno poslu{na,
pouzdana, ovisna osoba bez ikakve specifi~ne te`ine, a istodo-
bno virulentni, antipati~ni demagog,
No, Jadranka nije za premijerku - ipak bi to izgledalo
kao vic... U Bebi}a, predsjednika Sabora, i njegova Pata{ona
Vladimira [eksa ne mo`e{, pak, imati povjerenja, naro~ito u
ovog drugoga, koji se i kod Tu|mana uvijek htio progurati je-
dan red naprijed u odnosu na mjesto koje mu je bilo odre|eno.
jedna teoretska mogu}nost - Sanader mo`e formirati "~inovni-
~ku" vladu stru~njaka, pa prodati pri~u kako je, li{en sebi~nos-
ti, odlu~io da izvr{nu vlast povjeri kompetentnim
stru~njacima. Jednog navodno takvoga ve} ima u Vladi, na-
ime ministra policije Karamarka, Mesi}eva ~ovjeka. Ta "ne-
politi~na" vlada i bila bi, uostalom, koalicija sa Stipinom
nepostoje}om strankom biv{ih udba{a i pripadnika predsje-
dni~ke kamarile, kojoj tendiraju neki od najuglednijih pripa-
dnika obavje{tajnog i kriminalnog podzemlja. Karamarko se
ve} istakao time {to je rije{io dr`avnu krizu nastalu poslije dva
senzacionalna ubojstva u Zagrebu - likvidacije Stipina prijate-
lja Ive Pukani}a, te k}eri odvjetnika Zvonimira Hodaka, koji
zastupa "generala" Zagorca u aferi "Gdje su hrvatske milijarde
od oru`ja?". Karamarko je ekspresno prona{ao po~initelje - je-
dnog srpskog gangstera i nekog bezazlenog lu|aka, pa sad ~e-
ka spreman jo{ krupnije politi~ko-sigurnosno-ekonomske
zada}e...
Tko ne gubi ulaskom u kriznu vladu "stru~njaka"? Prvo,
sami "stru~njaci", koji se jo{ stignu lijepo opariti dok sve ne
ode do vraga - a osim toga, mogu pritom govoriti da su zatekli
nerje{ive probleme koje im je ostavila jedna stranka, pa ih pre-
pustiti, neznatno uve}ane, drugoj... I HDZ se tako mo`da
mo`e malo oprati - kao, evo, poku{ali smo ~ak i po{teno, ali
nije i{lo. Hm, k vragu - bolja sre}a idu}i put. Neka se prvo pak
SDP oku{a s onim {to im ostane u prora~unu, uklju~uju}i du-
gove i vanbud`etsku potro{nju kroz nelikvidnost, sve skupa u
ovom ~asu, brat-bratu, dvanaest do trinaest milijardi kuna...
Plan je dobar i te{ko da }e SDP na}i odgovor. Jedino {to
bi mogao i trebao, bilo bi da ka`e - OK, preuzimamo sve ovo
{to ste ostavili, nered i sme}e, ali istra`it }emo svaku lipu pro-
meta koji ste napravili! Auuuuu, auuuuuu... Plavo svjetlo.
Odlazi Ivica, dolazi marica.
 Forum 24. 6. 2009. tsjkfeb 15

Press
WCF COURIER Drugi okvir Pi{e:
Dragan JERINI]

Uspjeh bh. imigranta Politi~ka pobjeda koju je RS izgurala u fajtu sa

Borba nije strana Edinu Miski}u. koji se svakodnevno hrane kod nas." me|unarodnom zajednicom koja je pristala da OHR
Izbjeglica iz ratom zahva}ene Bosne i "Te 1996. godine s porodicom sam
Hercegovine jo{ davno je krenuo pre- bio u izbjegli~kom kampu u Hrvat- zatvori na jesen razbjesnila je zvani~no bo{nja~ko Sarajevo
ko Atlantika kako bi svoju porodicu skoj, gdje smo ~uli za program odlas-

odveo u bolji `ivot. Da je uspio u to-
me svjedo~i i njegov novi restoran u
centru Voterlua, koji je nazvao "Pita
King", a koji radi izuzetno dobro.
Iako sve zvu~i jednostavno, Miski}
ka`e da nije bilo sve tako lako.
Ko }e koga...
ka u SAD", po~inje svoju pri~u Edin.
Zajedno sa suprugom Merimom,
ocem Mehmedom i majkom Fadi-
lom, u SAD je do{ao u septembru
1996. godine. Prvo su do{li u ^ikago
zajedno sa 2.000 bh. izbjeglica, da bi
se nakon neoliko mjeseci doselili u
Voterlu. "Ja sam u po~etku dobio po- rvatski, {to }e re}i, her- Sarajeva }e eskalirati (sve ide u tom pravcu)

Ambicija ga
nikada nije napu{tala
Restoran slu`i mediteransku i gr~ku
hranu i Miski} je zasad zadovoljan
kako posluje.
"Moram priznati da zasad sve ide
dobro. U vrijeme ru~ka napravi se
ogromna gu`va, tako da sam preza-
dovoljan", ka`e ovaj tridesetdvogo-
di{njak.
U restoranu radi i Edinova supruga
Merima, koja je tako|e zadovoljna
kako je posao krenuo: "Bukvalno ve}
sada imamo stalne mu{terije, ljude
Reagovanje
H
sao prevodioca, jer sam znao engles-
ki", ka`e Miski}. Radio je i u lokalnoj
fabrici, ali je stalno `elio da pokrene
sopstveni posao.
To je i u~inio prije nekoliko godina
kada je otvorio "Europa Market",
gdje je prodavao proizvode uvezene
iz Evrope. Sve to je trajalo do pro{le
godine, kada je prodavnica izgorjela u
po`aru. Me|utim, ambicija ga nikada
nije napu{tala i shvatio je da bi mogao
da poku{a s mediteranskom hranom.
"Primjera radi, dosta dobro nam ide
i gr~ki giros, koji je prava aktrakcija u
ovom gradi}u", ka`e Edin.
cegova~ki tajkuni su po-
tpuno porobili Bo{njake
finansijski preko komer-
cijalnih banaka, tako da
im je, Bo{njacima, osta-
lo samo da prose sa fe-
som po Ba{~ar{iji. Zaklju~io je to jedan
sarajevski ekspert nakon iscrpne analize eko-
nomsko-politi~ke igranke koja trese u Fede-
raciji BiH, {to }e re}i da i to mo`e biti jedan
od zna~ajnih razloga za{to se profesor Mu-
hamed Filipovi} u zadnje vrijeme posvetio
organizovanju Bo{nja~kog sabora koji bi od-
govorio, kako tvrdi profesor, savremenim
izazovima bo{nja~ke politike i mogu}im od-
govorima na otvoreni udru`eni srpsko-hrvat-
ski secesionizam.
Sva ta prepucavanja bo{nja~ko-hrvatske
ekonomsko-politi~ke elite de{avaju se u vri-
onog trenutka kada se pitanje reforme Usta-
va BiH ponovo na|e na dnevnom redu. Pot-
vr|ivanje sada{njeg ustava, uz neophodne
amandmane vezane za korekcije oko izbora
~lanova Predsjedni{tva BiH, krajnja je grani-
ca do koje su u ovom trenutku spremni i}i
predstavnici Republike Srpske, a {to s druge
strane, u ovom slu~aju u Sarajevu, smatraju
sasvim nebitnim izmjenama i zala`u se za
potpunu ustavnu prekompoziciju dr`ave.
Predstavnici Hrvata jo{ nemaju jasan politi-
~ki stav, ali uporno ponavljaju kako su neza-
do vo ljni i ova kvom BiH, a po go to vo
Federacijom.
I ovdje dolazimo do klju~nog problema,
su{tine odnosa u BiH optere}enih nepovjere-
njem, nerazumijevanjem i ucjenjiva~kim po-
liti~kim unitarizmom iz Sarajeva, pitanja na
koje je danas gotovo nemogu}e odgovoriti -

Nisam ni{ta rekao Politi~kog

stresa kao
neophodnog
jeme kada MMF jo{ sa velikom dozom
strpljenja ubje|uje ~elnike Federacije da ne
mogu o~ekivati da }e dobiti novac kako bi
u vezi sa sudijom faktora za
promjenu
njime kupovali socijalni mir, znatno naru{en
nakon pro{lonedjeljnih nasilnih demonstraci-
U tekstu koji je objavljen u "Nezavisnim novinama" 19. juna 2009. na strani Ustava u BiH
ja u Sarajevu kada su se pojedini ministri iz
osam pod naslovom "Dobojski sud ostaje nadle`an" smatram da su iznesene ne- trenutno i te
zgrade Vlade sklanjali na sigurno sporednim
provjerene i neistinite tvrdnje u vezi s mojim anga`manom kao advokata u sud- kako ima
skom postupku protiv Milana Bo`i}a. izlazima pred opravdano razjarenim i politi-
~ki izmanipulisanim porodicama invalida i
U tekstu je navedeno: "Tufegd`i} tvrdi da mnoge sudije i zaposleni imaju veze
s tom zgradom." Tvrdim da nikada nisam tako ne{to rekao niti sam davao izja- poginulih boraca.
ve u svoje ime. Nikada nisam dovodio sudije u vezi s predmetnom zgradom. Vjerovatno ubije|eni da je i za te{ku so-
Tako|e, u tekstu od 20. juna stoji da je glavni pretres ponovo odgo|en, a da je cijalno-ekonomsku krizu u kojoj se nalazi
razlog tome moja bolest, odnosno bolovi u nozi, zbog ~ega nisam mogao sjediti Federacija kriva Republika Srpska, sarajev-
u sudnici. Ta~no je da sam imao bolove na nekom drugom mjestu, a zbog opera- ski politi~ki lideri pokrenuli su veliku ofanzi-
tivnog zahvata. Nikakve bolove u nozi nisam imao, ~ak sam sudiju obavijestio vu na OHR da se ka zne srpski li de ri u
da }u stajati u toku pretresa. Banjaluci koji su se usudili uop{te razmi{ljati
Advokat Miodrag I. Tufegd`i}, o smislu prenesenih nadle`nosti s entiteta na
Doboj
nefunkcionalne dr`avne institucije, a koje su
u vremenu Pedija E{dauna samo formalno
formirane da bi se taj britanski lord dodvorio
STAV sarajevskoj politi~koj ~ar{iji u najmanju ruku
za pomo} oko kupovine vikendice na Jabla-
ni~kom jezeru, a koju je E{daun preprodao
Pi{e: nakon isteka mandata.
Predrag KLINCOV
Uh, dobro... U ovakvoj nabru{enoj poli-
ti~koj klimi srpski lideri su uspjeli da ~injeni-
FBiH ko~i BiH Predstavnici
Hrvata jo{ nemaju
~no doka`u i ubijede veliki dio me|unarodne
zajednice, pogotovo u Evropskoj uniji, da je
Me|unarodni monetarni fond ne}e po~etkom jula isplatiti BiH prvu jasan politi~ki vrijeme OHR-a pro{lo, a dobili su i uvjerava-
tran{u iz stend baj aran`mana od 200 miliona evra za BiH, jer Federa-
stav, ali uporno nje preko predsjednika Srbije Borisa Tadi}a
cija BiH nije ispunila svoj dio preuzetih obaveza. ponavljaju kako su da su poni{teni zaklju~ci Narodne skup{tine
Predstavnici MMF-a istakli su da je sastanak Odbora direktora te fi-
nezadovoljni i u stvari posljednja "`rtva" bonskih ovla{te-
nansijske institucije, na kojem je trebalo da budu odobrene prve aloka- ovakvom BiH, nja.
ci je sred sta va za BiH, ot ka zan sve dok FBiH ne do ku men tu je
a pogotovo
ispunjenje uslova. RS se, s druge strane, kroz predvi|ena smanjenja Federacijom Politi~ka pobjeda koju je Republika Sr-
potro{nje u bud`etu, javnim fondovima i op{tinama u iznosu od 146
pska izgurala u fajtu sa me|unarodnom zaje-
miliona KM, uklopila u uslove MMF-a, te postala `rtva neozbiljne po-
dnicom koja je pristala da OHR zatvori na
litike FBiH. Nesumnjivo je da cijelu BiH ve} puno ko{ta nedavna odlu-
jesen toliko je razbjesnila zvani~no bo{nja-
ka Vlade FBiH da, pritisnuta burnim protestima bora~ke populacije
~ko Sarajevo da sad prijete obustavom svih
pred zgradom Vlade u Saraje-
aktivnosti oko popisa stanovni{tva, prekida-
vu, napravi njihovo izuze}e iz njem svih dogovora sa predstavnicima Srba i
RS postala `rtva predvi|enog interventnog zako- Hrvata ne bi li tako prisilili Brisel i Va{ington
neozbiljne politike na za smanjenje potro{nje. Po- da zadr`e dosada{nju {izofrenu politiku u
FBiH prema MMF-u ka za lo se ne is ti ni tim BiH prema kojoj se evropski standardi, ali
uvjeravanje federalnog minis- onako kako ih vide u Sarajevu, utjeruju u Re-
tra finansija da je taj ustupak publiku Srpsku ognjem i ma~em, odnosno
naknadno dogovoren s MMF-om i da ne}e blokirati realizaciju stend bonskim ovla{tenjima.
baj aran`mana, dok je obezglavljena Vlada FBiH potvrdila da nema
namjeru u}i u ve}e kresanje bud`etskih tro{kova, ve} svoje djelovanje Ovaj otvoreni principijelni politi~ki su-
prilagoditi kratkoro~nom cilju o~uvanja kakvog-takvog socijalnog mi- kob Banjaluke i Sarajeva danas formalizovan
ra. I tu nije kraj jer bi se postoje}a privredno-socijalna kriza mogla jo{ samo oko OHR-a, a koji je u svojoj genezi
vi{e produbiti ukoliko se poka`u istinitim pri~e da je budu}i premijer nastao u sasvim suprotnom pristupu i do`iv-
FBiH Mustafa Mujezinovi} bli`i raskidu saradnje s MMF-om nego ljavanju dr`ave, s pravom je zabrinuo lidere
ispunjavanju tra`enih obaveza. Hrvata koji strahuju da bi oni mogli biti nje-
Slu`beno Sarajevo tako iz dana u dan sve vi{e postaje ko~nica opo- gova kolateralna {teta.
ravka ekonomije BiH, te{ko pogo|ene svjetskom recesijom i padom bu-
d`etskih prihoda zbog ~ega, po obi~aju, niko ne}e snositi odgovornost. U stvari, taj politi~ki sukob Banjaluke i
da li je mogu} po{ten dogovor, u kojem }e
svi biti zadovoljni, o novom ustavu BiH, a
prije zatvaranja OHR-a na jesen?
Politi~kog stresa kao neophodnog fakto-
ra za promjenu Ustava u BiH trenutno i te
kako ima. U su{tini taj stres je rezultat Dej-
tonskog sporazuma, a po{to ga je diktirala
vanredna situacija, on je samim tim stvorio
jake pretpostavke za dono{enje novog usta-
va.
Ali tu dolazimo do prvog gotovo nepre-
mostivog problema. Sarajevo, javnost, politi-
~ari... ne `ele prihvatiti tu vrstu realnosti i
~injenicu da je temelj dana{nje BiH upravo
Dejtonski sporazum.
U Sarajevu vlada jedinstveno mi{ljenje
da je, kako je to slikovito svojevremeno opi-
sivao profesor Rusmir Mahmut~ehaji}, sa-
da{ nja BiH po slje di ca kom plek snih i
sistematskih programa za uni{tenje svih ko-
hezivnih elemenata unutar kulturolo{kog, is-
torijskog i politi~kog bh. identiteta, te da je
"politi~ka struktura BiH vi{e poku{aj da se
okon ~a ra tni su kob ne go da se iz gra di
odr`iva dr`ava".
"Aktivna anga`ovanost Srbije i Hrvat-
ske u uni{tenju BiH je transformisana u
umjereno pasivno stanovi{te", smatra Ma-
hmut~ehaji}, a {to prevedeno zna~i da u Sa-
rajevu Srbe i Hrvate ne do`ivljavaju istinski
kao konstitutivne, ravnopravne narode Bo{-
njacima u BiH, ve} samo kao eksponente
politike Beograda i Zagreba. Ovakav stav
svakodnevno na svojoj ko`i osje}aju predsta-
vnici ta dva naroda u zajedni~kim institucija-
ma BiH. Po automatizmu oni su kao navodni
antidr`avni elementi izlo`eni i medijskom i
svakom drugom javnom lin~u, etiketiranju...
Upravo tvrdoglavo zastupaju}i tu tvr-
dnju kao kona~nu i jedinu istinu Sarajevo ru-
{i dr`avnost BiH.
Zato, otvaranje pri~e o Ustavu podrazu-
mijeva da se, prije svega, po|e od toga da je
dr`ava BiH sastavljena od dva potpuno ra-
vnopravna entiteta u kojima `ive tri konstitu-
tivna naroda. I to je to. Ukoliko nema te
politi~ke snage u Sarajevu spremne da pri-
hvati ovu realnost, te{ko }e se na}i u Repu-
bli ci Srpskoj sa go vor nik spre man da
razgovara o dr`avi zasnovanoj na nekim dru-
gim temeljima, a ne Dejtonu. A sve do tada
slu{a}emo nebulozne pri~e o velikosrpskim
zavjerama protiv dr`ave BiH, Bo{njaka i Sa-
rajeva...
16 tsjkfeb!24. 6. 2009.

U trebinjskom naselju Vinogradi

Hronika
Policijski
bilten
Pecivo platio
la`nom
nov~anicom
od 20 KM
ORA[JE - Poznati posavski pe-
kar Gani Kajdom~aj prijavio je
policiji u Ora{ju da je prilikom
Maloljetnik povrije|en brojanja pazara otkrio krivotvore-
nu nov~anicu od 20 maraka.

u eksploziji "Kupac za kojim tragamo je la-

TOMISLAVGRAD - Sedamnaes-
togodi{nji V. Vidovi} iz mjesta Kolo,
kod Tomislavgrada, te{ko je ozlije-
|en usljed eksplozije upalja~a ru~ne
bombe koji je sam aktivirao, izjavio
je Ivica Vrdoljak, glasnogovornik
Uprave policije MUP-a HB@.
On je naveo kako je aktivirani deto-
nator bombe, maloljetnik prona{ao u
podrumu obiteljske ku}e.
''Mladi} je vjerojatno u igri aktivirao
upalja~ te je na taj na~in zadobio te-
{ke tjelesne ozljede, odnosno povre-
de {ake. To su nam potvrdili lije~nci
Doma zdravlja u Tomislavgradu,
gdje je dje~aku ukazana prva pomo}.
Nakon toga odmah je prevezen u @u-
panijsku bolnicu 'Fra Mihovil Su~i}'
u Livnu'', rekao je Vrdoljak i dodao
kako se sve dogodilo u ponedjeljak
oko 18.30. Prema njegovim rije~ima,
ku}e nalaze dvije ili tri ru~ne bombe
kojima su odvojeni upalja~i, odnosno
detonatori, a to je u~inio otac povrije-
|enog mladi}a prije nekoliko godina.
Iz PU Tomislavgrad doznajemo kako
je otac povrije|enog mladi}a namje-
ravao vratiti bombe, no zaboravio je
da ih posjeduje.
''^ovjek je bio sav uplakan i govo-
rio je kako je bombe namjeravao vra-
titi. Bio je odvojio upalja~e od bombi
i uskladi{tio ih u podrumu dok ih ne
vrati'', kazali su u PU Tomislavgrad.
Vrdoljak je gra|anima ove `upanije
koji posjeduju nelegalno oru`je i min-
sko-eksplozivna sredstva ostala iz rata
uputio apel da to oru`je anonimno i
bez sankcija prijave i predaju policiji.
''Za posjedovanje oru`ja zaostalo-
ga iz rata ovaj i sli~ni doga|aji su
najve}a mogu}a kazna'', zaklju~io je
`nom nov~anicom platio ra~un za
pekarske proizvode u pekari 'Po-
savka' u samom sredi{tu Ora{ja.
Bit }e te{ko otkriti tko je u promet
pustio krivotvorenu nov~anicu",
kazali su u ora{kom MUP-u.
N.Tr.
Oplja~kana
ku}a i ukraden
polo
BIJELJINA - Iz ku}e u Bijelji-
ni u vlasni{tvu P.G. lopovi su
ukrali tri televizora, zlatni nakit i
umjetni~ke slike zasada neut-
vr|ene vrijednosti, potvr|eno je
iz CJB Bijeljina. Tako|e, iz gara-
`e iste ku}e ukraden je i automo-
bil polo vrijednosti 11.000 KM.
Pripadnici policije su izvr{ili uvi-
|aj, a istraga je u toku.

uvi|ajem na mjestu doga|aja policija
je utvrdila da se u podrumu obiteljske
Grani~ari spasili
djevojku
VI[EGRAD - Sedad @igo i Ra-
do{ Drakula, pripadnici Grani-
~ne policije BiH, spasili su I.S.
(28), dr`avljanku Srbije, koja je
slu~ajno pala niz liticu visine 30
metara u kanjon rijeke Rzava,
saop{teno je ju~e iz Grani~ne po-
licije.
I.S. je, kako se navodi, zajedno
sa grupom studenata iz Beograda
u subotu krenula na rafting u Fo~u.
Za vrijeme odmora putnika iz
autobusa koji je saobra}ao na rela-
ciji Beograd - Fo~a, u mjestu Var-
di{te, nesretna djevojka je pala niz
Vrdoljak. O.S.
J.G.
Otkriveni
maloljetni
provalnici
ISTO^NO SARAJEVO - Poli-
cija u Sokocu otkrila je ~etiri ma-
liticu u rijeku. @igo i Drakula su se
lo lje tna li ca ko ja su iz vr{i la
nakon dojave o nesretnom slu~aju
provalu u kiosk koji se nalazi u
odmah uputili na mjesto nezgode.
dvori{tu Osnovne {kole u Omla-
"Policijski slu`benici su se u ka-
dinskoj ulici u ovom gradu, sa-
njon mo ra li spus ti ti ki lo me tar
op {te no je iz CJB Is to ~no
ni`e, te su uz pomo} baterijske
Sarajevo.
lampe nakon pola sata ga`enja niz
^etvorica maloljetnika, M.B.
rijeku prona{li povrije|enu I.S.,
(16), M.Lj. (15), M.M. (12),
koja je bila pri svijesti i le`ala je
M.S. (9) u pratnji roditelja i soci-
na stomaku", navode iz Grani~ne
jalnog radnika u potpunosti su
policije.
priznali izvr{enje ovog krivi~nog
Srbijanska dr`avljanka je nakon
djela. Ova lica su iz kioska ukra-
pregleda medicinskog osoblja tran-
la slatki{e i sokove u vrijednosti
sportovana u Klini~ki centar U`ice.
od oko 200 KM. (Srna)
N.M.
Zapaljen
Tvrdi da je automobil na zadnjem dijelu i po krovu
Vesna DUKA
bio poliven benzinom, jer su tragovi bezina vodili jo{
desetak metara od vozila.
TREBINJE - Automobil Zdravka Miljanovi}a,
On je poku{ao sam da ugasi vatru, dok je supruga
savjetnika upravnika Okru`nog zatvora u Trebi-
telefonom zvala policiju i vatrogasce koji su djelovali
nju, zapaljen je preksino} u trebinjskom naselju
odmah nakon dojave.
Vinogradi.
Miljanovi} isti~e da ne zna ko bi mogao
U trebinjskoj policiji potvr|eno je da je u pitanju
da podmetne po`ar niti za{to bi to u~inio.
ford fokus, koji je bio parkiran ispred Miljanovi}eve ku-
Za sada nisu raspolo`ivi podaci o stepenu o{te}enju
}e, a slu~aj je Policijskoj stanici prijavljen u 3.10.
"Oko tri sata me probudio nekakav pra- automobila, dok na ku}i i u okolini nema {tete.
U policiji su istakli da je nakon izvr{enog uvi|a-
sak, a kada sam iza{ao vani, vidio sam da mi gori auto-
ja materijal izuzet s lica mjesta i bi}e poslat na vje-
mobil, koji je bio parkiran ispred ku}e, u kojoj smo
{ta~enje radi utvr|ivanja uzroka po`ara i materijalne
spavali moja supruga, sin, njegova dva druga i ja", ka-
{tete.
zao je ju~e uznemireni Miljanovi}.

Pi{e: Nikola MORA^A IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Vran~i} imenovan "preko reda"
BANJALUKA - Olga Male{evi}, sudija banja-
lu~kog Okru`nog suda, prihvatila je ju~e kao doka-
ze Specijalnog tu`ila{tva RS audio-snimke sa
sjednice Vlade RS odr`ane u februaru 2004. godine
na kojoj je donesena odluka o imenovanju optu`e-
nog Brace Vran~i}a za predstavnika dr`avnog ka-
pitala u Robnoj ku}i "Boska".
Odluci sudije prethodilo je dvadesetominutno pre-
slu{avanje audio-snimaka sa sjednice Vlade RS, a ko-
jima je Specijalno tu`ila{tvo skrenulo pa`nju sudiji da
je odluka o imenovanju novog, odnosno smjeni starog
predstavnika dr`avnog kapitala u "Boski" donesena
mimo utvr|enog dnevnog reda.
Na snimcima se moglo jasno ~uti da na
dnevnom redu sporne sjednice Vlade RS nije bilo rije-
~i o bilo kakvim smjenama predstavnika dr`avnog ka-
pitala u "Boski", ali je pred sami kraj sjednice Vlade
RS Dragan Mikerevi}, tada{nji premijer RS, izjavio da
Boru Babi}a treba razrije{iti, te da se na njegovo ime
kao predstavnik dr`avnog kapitala u "Boski" postavi
optu`eni Vran~i}. Mirko Dabi}, Neboj{a Panti} i Vito-
mir Gaji}, advokatski tim odbrane, nakon konsultacija
s optu`enima, odlu~io je da ne iznosi sudiji svoje pri-
govore niti pitanja nakon preslu{anih audio-snimaka.
Boris Ga{par, biv{i potpredsjednik Vlade RS i ministar
trgovine i turizma RS, Braco Vran~i}, biv{i pomo}nik
ministra trgovine i turizma RS, i Vladislav Babi}, biv{i
direktor "Boske", optu`eni su da su zajedno i po pret-
hodnom dogovoru od februara do avgusta 2004. godi-
ne organizovali i izvr{ili nezakonitu prodaju dijela
poslovnih prostora "Boske" u namjeri pribavljanja
imovinske koristi ve}em broju pravnih lica. Babi} i
Ga{par nastavili su i tokom 2005. godine prodaju po-
slovnih prostora "Boske", te ovu robnu ku}u o{tetili za
blizu milion i po KM. Vladislava Babi}a terete i da je
kao odgovorno lice u svojstvu direktora "Boske" neza-
konito zaklju~io ugovor o kupovini i prodaji poslovnog
prostora u Ulici Nikole Tesle broj tri u Banjaluci, i to sa
Srpskom demokratskom strankom za iznos od 84.000
KM, iako je, kako stoji u optu`nici, vrijednost poslo-
vnog prostora u vrijeme prodaje bila duplo ve}a. Ba-
bi} je, prema optu`nici, SDS-u pribavio korist u iznosu
od skoro 85.000 maraka.
Tokom preslu{avanja audio-snimaka
ju~e se moglo ujedno ~uti da je biv{i premijer RS bio
uznemiren nakon {to je tokom svoje posjete SAD u fe-
bruaru 2004. godine saznao da pojedine Vladine slu`be
iz RS mimo njegovog znanja uspostavljaju kontakte s
ameri~kim kolegama. Sudija Male{evi} ju~e je ujedno
odbila prigovor advokatskog tima odbrane, a koji se
odnosio na zakonitost pribavljanja materijalnih dokaza
koje je Vlada RS dostavila Specijalnom tu`ila{tvu.
 Hronika 24. 6. 2009. tsjkfeb 17
gorio ford fokus Zdravka Miljanovi}a, savjetnika upravnika zatvora Vijesti
Zelenika u
Dobroslav ]uk pritvoru jo{
neprijatno iznena|en dva mjeseca
Ep!csp!tmbw!^vl-!ob!•fm!ojl!pq!|uj!of!Usf!cj!. BANJALUKA - Okru`ni
okf-!lb!{bp!kf!kv!•f!eb!kf!of!qsj!kb!uop!j{of!ob!}fo sud u Banjaluci produ`io je
|up!kf!{b!qb!mkf!op!wp!{j!mp![esbw!lb!Nj!mkb!op!wj!~b-!tb!. pritvor za jo{ dva mjeseca
wkf!uoj!lb!vqsb!woj!lb!Plsv!aoph!{b!uwp!sb-!lbp!j!sb!oj!. Branku Zeleniki (41) iz Veli-
kf!bvup!np!cjm!Kp!wb!ob!Cfo!ef!sb!~b-!qp!np!~oj!lb kog Bla{kog, kod Lakta{a,
vqsb!woj!lb!{b!uwp!sb/ osumnji~enom da je organizo-
vao najve}u prevaru "Elektro-
#Ub!nbo!tnp!nj!tmj!mj!eb!tf!tj!uv!bdj!kb!tnj!sj!mb-!b!pqfu
privrede RS" te{ku 710.000
kf!ep!|mp!ep!ob!qb!eb!j!p•j!hmf!eop!tf!sb!ej!p!kf!eopk maraka.
penb{!ej/![b!tb!np!ewb!ef!tf!ubl!eb!ob!{b!qb!mkf!ob Zelenika je uhap{en 21.
tv!ewb!bvup!np!cj!mb!•j!kj!tv!wmb!toj!dj!ewb!•p!wkf!lb!jt!uf maja ove godine u zajedni-
vt!ub!op!wf!j!p•j!hmf!eop!tf!sb!ej!p!kf!eopn!mbo!dv!qsp!. ~koj akciji MUP-a RS i ba-
kf!lup!wb!of!ob!nkf!sf#-!jt!ub!lbp!kf!^vl/ njalu~ke policije, izvedenoj
Po!kf!jt!ub!lbp!eb!qp!{ob!kf!pcp!kj!dv!Usf!cj!okb!db!j po na lo gu Spe ci jal nog
tnb!usb!ji!qsb!wjn!qsp!gf!tj!pobm!dj!nb!lp!kj!•b!top tu`ila{tva RS.
pcbw!mkb!kv!twp!kv!ev!aoptu/!#P•j!hmf!eop!tv!of!lp!. Zelenika je osumnji~en da
nf!{b!tnf!ub!mj/!Ob!ebn!tf!eb!~f!ob!|j!jt!usb!aoj!ps!. je zajedno s Mirom [uva-
hb!oj!vcs{p!pu!lsj!uj!qp!•j!oj!pdf!j!kf!eoph!j!esv!hph kom (52) iz Kozarske Dubi-
tmv!•b!kb#-!ob!hmb!tjp!kf!^vl/! ce, koji se u pritvoru nalazi
V/W/ od sredine aprila ove godine,
or ga ni zo vao zlo ~i na ~ko
udru`enje koje je 7. i 8. apri-
la izvr{ilo prenos novca s ra-
~una "Elektroprivrede RS"
na [uvakov ra~un u NLB
Razvojnoj banci u iznosu od
710.000 maraka.
Zelenika je tokom saslu{a-
nja u Specijalnom tu`ila{tvu
odbio bilo kakvu povezanost
s prevarom "Elektroprivrede
RS". Identi~an stav tokom
saslu{anja imao je i drugoop-
tu`eni [uvak, koji je po~et-
kom aprila sa {altera NLB
Razvojne banke podigao ne-
vjerovatnih 710.000 KM.
Specijalno tu`ila{tvo i policija
i dalje tragaju za tri zasada ne-
poznate osobe, od kojih je je-
Oko tri sata me probudio dna `ena.
N.M.
nekakav prasak, a kada
sam iza{ao vani, vidio Otkriveno

automobil
sam da mi gori automobil pet stabljika
koji je bio parkiran ispred konoplje
ku}e, kazao je Miljanovi}, TRE BI NJE - Pri pa dni ci
Kriminalisti~ke policije CJB
tvrde}i da je vozilo bilo Trebinje su u Zasad polju u
poliveno benzinom Trebinju, u blizini kolektora
otpadnih voda, prona{li pet
Nedavno je izbio po`ar i ispod automobila Jovana ona ~iji je vlasnik policajac Goran Ivkovi} iz Bile}e. eksplozivne naprave ispod tojote i mercedesa. zasa|enih stabljika konoplje.
Bendera}a, pomo}nika upravnika zatvora. Krsto Pari- Osim njih, stradala su i vozila jo{ ~etvoro pripadni- Eksplozivna naprava aktivirana je i ispod pasata Ove stabljike, visine oko
jez, upravnik Okru`nog zatvora, nije mogao da nam da ka organa reda i pravosu|a, inspektora trebinjskog CJB Radeta Ninkovi}a, ispod pe`oa Biljane [krivan, golfa 2 80 cm, su nakon kriminalisti-
vi{e podataka u vezi s ovim doga|ajima. Slavka Drapi}a i Petra Kozjaka, gdje je po~inilac otkri- Mirka Glogovca, kao i golfa 2 Dragana Jeli}a, te ispod ~ko-tehni~kih mjera izuzete.
On je naveo da ne raspola`u nikakvim informacija- ven, a bomba je eksplodirala i ispod automobila pozna- motocikla kavasaki Krstivoja Mijovi}a. U CJB Trebinje su kazali
ma koje bi ukazivale na eventualne po~inioce, niti uzro- Nedavno je tog trebinjskog advokata Mire Vu~ini} i sina trebinjskog Eksplozije ove vrste desile su se i u Bile}i ispod da je u pitanju akcija "Planta-
ke. Pa ri jez je na veo da }e o sve mu oba vi jes ti ti izbio po`ar sudije Ljiljane Simovi}. mercedesa Dra`ena Dun|era i mercedesa Borislava Ko- `a" i podsje}aju da su u toku
Ministarstvo pravde RS. i ispod Nekoliko godina unazad, u Trebinju su se de{avale va~evi}a, dok je u Gacku o{te}en automobil Mladena protekle i ove godine zaplije-
U posljednjih nekoliko mjeseci od po- automobila sli~ne stvari, pa je, od 2006, kada je prvi put aktivirana [ukovi}a. nili 3.465,054 grama marihu-
`ara i eksplozija stradalo je nekoliko vozila na podru~ju pomo}nika ekspozivna naprava ispod BMW-a Igora An|eli}a, stra- Tako|e, eksplozivne naprave aktivirane su i u ane, 99 stabljika kanabisa i
CJB Trebinja ~iji su vlasnici policijski radnici. upravnika dalo jo{ nekoliko automobila. dvori{tima Milana ]uri}a, kome su usljed eksplozije 96 komada sjemenki indijske
Od po`ara su, u ovoj godini, uni{teni automobili zatvora Stadali su {koda oktavija Slavena Vukalo- stradala tri automobila i dio ku}e, o{te}enja su pretrpjele konoplje, kao i 684,708 gra-
Sulejmana Beri{e i Aleksandra Duki}a, a prije dva mje- vi}a, mercedes Danila Pavlovi}a, golf Slobodana Gru- i ~etiri ku}e u kom{iluku, a bombe su bacane i u dvori- ma kokaina i 225,507 grama
seca je podmetnuta i eksplozivna naprava ispod kami- ba~a, dok su Borisu Ivelji iz Trebinja podmetnute dvije {ta ku}a Milenka Kukuri}a i Luke Kosanovi}a. heroina.
V.D.

Industrijska zona br. 2

Br~ko

United Nations Population Fund (UNFPA) is an international development agency that promotes the Broj: 406/08 Br~ko, 30.12.2008. godine
right of every woman, man and child to enjoy a life of health and equal opportunity. UNFPA supports
countries in using population data for policies and programmes to reduce poverty and to ensure that every OGLAS
pregnancy is wanted, every birth is safe, every young person is free of HIV/AIDS, and every girl and ZA KORI[TENJE PRAVA PRE^E
KUPOVINE DIONICA U PRVOJ EMISIJI
woman is treated with dignity and respect.
If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of working in- Pozivaju se manjinski dioni~ari DD "Novi Bimeks" Br~ko da iskoriste svoje pravo pre~e kupovine di-
dependently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following national po- onica u prvoj emisiji, saglasno ~lanu 3, Ugovora o kupoprodaji 67% ukupnog kapitala i ~lanu 253, Zako-
sition in Sarajevo: na o preduze}ima Br~ko distrikta.
Manjinski dioni~ari mogu koristiti pravo pre~e kupovine do iznosa proporcionalnog u~e{}a u kapitalu
Assistant Representative uplatom uloga u gotovom novcu na ra~un Dru{tva.
Manjinski dioni~ari su du`ni da se izjasne o kori{tenju prava pre~e kupovine u roku od 15 dana od
dana objavljivanja oglasa u dnevnoj {tampi, kako bi Skup{tina dioni~ara mogla donijeti odluku u roku od 30
dana po okon~anju oglasa, a nakon toga bi se izvr{ila uplata na ra~un Dru{tva.
Detailed job description are available at UNFPA Office or at www.un.ba. Please send your most recent Dodatne informacije mogu}e je dobiti u prostorijama Dru{tva ili na telefon 065/621-646.
curriculum vitae and by 01 July 2009 quoting Vacancy to UNFPA , 48 Mar{ala Tita Street, 71000 Sara-
jevo, tel: 033/563-800, fax: 033/552-330 or at office@unfpa.ba Uprava
18 tsjkfeb!24. 6. 2009.
Region
Lopovi iz
"Pink Pantera" s
hrvatskim paso{ima
MONTE KARLO - Trojica plja-
~ka{a, za koje se pretpostavlja da
su pripadnici zloglasne bande plja-
~ka{a dragulja "Pink Panter", koji
su uhap{eni u u Monaku imaju
hrvatske paso{e, saznaje se iz izvo-
ra monega{ke policije.
Mu{karci su u dobi od 51, 32 i 31
godine. Identitet im nije objavljen,
osumnji~eni su za "zlo~ina~ko udru-
`ivanje", a najstariji me|u njima
smatra se va`nim pripadnikom "Pink
Pantera", grupe plja~ka{a koji ve}i-
nom poti~u iz zemalja biv{e SFRJ,
prije svega Srbije i Crne Gore, koja
se "specijalizovala" za plja~ke luksu-
znih draguljarnica. Njih trojica obi{la
su nekoliko draguljarnica u Monaku i
pona{ali se kao grupa koja "snima"
teren za napad ili plja~ku, rekao je
neimenovani policijski izvor.
Grupa balkanskih plja~ka{a nazva-
na "Pink Panter", koja "hara~i" po
svjetskim draguljarnicama, najpozna-
tija je na svijetu u svojoj "kategoriji".
Na teret joj se stavlja vi{e od 120
plja~ki {irom svijeta, a ukradene vri-
jednosti procjenjuju se na 200 mili-
ona evra. Zavisno od procjena, banda
ima izme|u 50 i 200 ~lanova, a uz
balkansko jezgro u njoj ima i zapa-
dnoevropskih dr`avljana.
Banda "Pink Panter" osumnji~ena
je za najve}u plja~ku dijamanata svih
vremena u Velikoj Britaniji, najve}u
plja~ku u istoriji Japana, te za jo{ je-
Oluja poplavila pla`u
Jaz u Budvi
BUDVA - Jako nevrijeme, pra-
}e no vje trom, pljus ko vi ma i
grmljavinom, u posljednjih neko-
liko dana izazvalo je velike pro-
bleme na Budvanskoj rivijeri i
primoralo neke turiste da se prije
planiranog roka vrate ku}ama.
Vi{e od 150 litara ki{e po metru
kvadratnom u pojedinim naseljima i
gradskim ulicama izazvalo je popla-
ve i ugrozilo pojedine stambene i
ugostiteljske objekte. Pripadnici
Slu`be za{tite i spasavanja iz Budve
morali su da interveni{u, kako ne bi
do{lo do prodiranja vode u objekte.
U tunelu Mogren kod Budve, na
magistralnom putu Budva - Tivat -
Kotor, zbog visokog nivoa vode,
dnu spektakularnu plja~ku u paris-
kom "Luvru", a vjeruje se da su upra-
vo njeni pripadnici izveli najve}i
plja~ku u istoriji kad su 2003. godine
iz draguljarnice u belgijskom gradu
Antverpenu ukrali nakit vrijedan 100
miliona evra.
Najspektakularnijom plja~kom
"Pink Pantera" smatra se prepad na
zlatarnicu u centru Tokija u martu
Trojica plja~ka{a
uhap{ena u Monaku
2004, kad su Aleksandar Radulovi}
iz Beograda, \or|ije Ra{ovi} iz Ari-
lja, Sne`ana Panajotovi} iz Ni{a i
Britanka Doroti Mej Fasola ukrali
nakit vrijedan, tako|e, 25 miliona
evra.
^lanovi "Pink Pantera" osumnji~e-
ni su i da su u pariskom muzeju
"Luvr" u septembru 2004. spektaku-
larno oplja~kali 22. bijenale francus-
kog udru`enja trgovaca
antikvitetima. Ukupna vrijednost dva
tad ukradena dijamanata bila je goto-
vo 11,5 miliona evra. ^ini se da je
Interpol, u saradnji s nacionalnim po-
licijama brojnih zemalja, kona~no
krenuo u odlu~nu bitku protiv "Pink
Pantera", jer svako malo iz nekog di-
jela svijeta sti`e vijest o hap{enju ~la-
nova te zloglasne i najorganizovanije
grupe plja~ka{a dragulja. (Tportal)
dva puta je obustavljan saobra}aj, a
prethodne no}i dva vozila sa putni-
cima su bila zarobljena u tunelu.
Olujno nevrijeme izazvalo je po-
plave i {tetu u auto-kampu kod pla-
U kampu voda
dosezala i do pola metra
`e Jaz, nedaleko od Budve, gdje je
polomljeno deset visokih stabala to-
pole. O{te}eno je nekoliko kamp-
ku}ica u kojima su bili gosti.
Visina vode u kampu dostizala je
od 30 do 50 centimetara, a zbog ne-
vremena i ki{e, pojedini kamperi su
prije vremena napustili kamp. (Srna)
Denis LATIN,
novinar i TV voditelj
Aktualni predsjednik Hrvatske
Stipe Mesi} gra|ane poziva na
kavu, {to je lijepo. Ali kod mene
}e u ured predsjednika na
Pantov~ak dolaziti na viski!
Oboljeli od H1N1
se dobro osje}a
QPE!HP!SJ!DB!.!Qb!dj!kfou!lp!kj!kf
{cph!op!wph!hsj!qb!)I2O2*!ip!tqj!ub!.
mj!{p!wbo!ob!Lmj!oj!dj!{b!jo!gf!luj!wof!cp!.
mft!uj-!ep!csph!kf!pq!|ufh!tub!okb!j
pqp!sbw!mkb!tf-!tb!pq!|uf!op!kf!j{!Lmj!oj!.
Slovenija za •lph!dfo!usb!Dsof!Hp!sf/
nastavak Qswj!sf!hjt!usp!wb!oj!pcp!mkf!mj!pe!uf!cp!.
pregovora s
mft!u j!v!Dsopk!Hp!s j!kf!2:!h p!e j|!o kj
dsop!hps!tlj!esabw!mkb!ojo!lp!kj!kf!ep!qv!.
Hrvatskom up!wbp!j{!TBE-!hekf!tuv!ej!sb/!)Tsob*
LJUBLJANA - Premijer Slo-
venije Borut Pahor izjavio je ju-
~e da se s predsjednicima ve}ine
politi~kih stranaka slo`io da bi
trebalo da se, uz posredovanje Vije}e za ratne zlo~ine Okru`nog
Evropske unije, pregovori o gra-
Damiru
ni~nom sporu s Hrvatskom nas-
tave i da se uspje{no okon~aju.
Pahor je poslije konsultacija s
liderima politi~kih stranaka, re-
kao da je napredak na~injen to-
kom {est mjeseci suvi{e zna~ajan
da bi bio napu{ten. (STA)
robije
Brisel tra`i
na~in za
deblokadu
Sireta
BRISEL - Evropski komesar negirao
za pro{irenje Oli Ren izjavio je da je bio
na "Ov~ari"
da Brisel i dalje poku{ava da na- FOTO NN
|e na~in da deblokira Privreme- Iskopavanje
`rtava na "Ov~ari"
ni trgovinski sporazum Srbije i
Evropske unije.
"Imali smo iscrpnu debatu o
tome pro{log ponedjeljka u Lu-
ksemburgu, na sastanku Savjeta
EU. Kontakti }e biti nastavljeni i
vidje}emo na koji na~in mo`e-
mo obezbijediti stupanje na sna-
gu Privremenog sporazuma",
rekao je on. (Beta)
Informator
Policija
Srbija 92
Hrvatska
Crna Gora
92, 112
92
Vatrogasci Na su|enju
Srbija 93
Hrvatska 93, 112 utvr|eno da je
Crna Gora 93 bio u vodu koji
je strijeljao
Hitna pomo} hrvatske
Srbija 94, 112
Hrvatska 94, 112
zarobljenike na
jami Grabovo,
Crna Gora 94
na "Ov~ari"
Pomo} na putu
Srbija 987
Hrvatska 987
Crna Gora 987 Mrk{i}: Progon stanovni{tva
Telefonske
informacije
bio cilj napada na Knin
Srbija 988 ZAGREB - Cilj hrvatskih napada na Knin u
To je u~injeno kako bi stanovni{tvo pobje-
Hrvatska 988 "Oluji" bio je progon tamo{njeg stanovni{tva, izja- glo, {to im je omogu}eno, izjavio je Mrk{i}, dodav{i
Crna Gora 988 vio je biv{i komandant vojske Republike Srpske da vojska nije htjela osvojiti Knin, "iako su to mogli
Krajine Mile Mrk{i} u nastavku svjedo~enja na su- posti}i s tre}inom municije koju su potro{ili i tamo sve
zarobiti, zajedno s glavnim {tabom".
Go to vi nin advo kat Lu ka Mi {e ti} po bu nio se
Gotovinin advokat Luka Mi{eti} protiv iskaza, uz ocjenu da tu`ila{tvo mijenja raniju
pobunio se protiv iskaza teoriju iz optu`nice, a to je da su sistemi oru`ja sami
po sebi bili neselektivni, Mi{eti} je Mrk{i}a pitao i
za{to je, ako je Hrvatska vojska mogla u{etati u
|enju hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mlade- Knin, naredio odlu~nu odbranu grada i za{to se nije
nu Marka~u i Ivanu ^ermaku kojima se na teret predao.
stavljaju zlo~ini u "Oluji". Mrk{i} mu je odgovorio da bi se predao da
Mrk{i} je kao svjedok odbrane generala Gotovine, su njegovoj vojsci bili neneseni gubici, dodav{i i da ni-
u ispitivanju tu`ioca Edvarda Rusoa objasnio da je do{ao da vodi borbu, nego da pravi mir. Mile
Hrvatska vojska nakon prvih preciznih udara na vojne Mrk{i} je u maju osu|en na 20 godina zatvora za umi-
lokacije nije odmah u{la u grad, nego je nastavila da je{anost u ratni zlo~in strijeljanja ratnih zarobljenika u
ga|a civilne zgrade nepreciznim oru`jem. Vukovaru. (HRT)

Mogu}e od{tete
trgovcima
[B!HSFC!.!V!Iswbu!tlpk!tf!ob!lpo
|up!kf!Vt!ub!woj!tve!tsv!|jp!{b!csb!ov
sb!eb!of!ekf!mkpn!ushp!wb!djnb!bob!mj!.
{j!sb!kv!qsb!wof!np!hv!~opt!uj!sf!hsf!tb
|uf!uf!ushp!wb!djnb/!
#Ub!kf!np!hv!~optu!puwp!sf!ob#-!lb!.
{bp!kf!qsp!gf!tps!Nj!ibk!mp!Ej!lb!t
Qsb!woph!gb!lvm!uf!ub!v![b!hsf!cv-!{b
ushpw!df!lp!kj!tv!qp!eoj!kf!mj!uv!acv!Vt!.
ub!wopn!tv!ev/!Ejtlvubcjmop!kf!np!.
hv!mj!tf!ob!pemv!lv!Vt!ub!woph!tv!eb
qp!{wb!uj!j!pt!ub!mj!ushpw!dj/!)Bhfo!dj!kf*
suda u Beogradu izreklo jo{ jednu presudu za ubistva u Vukovaru
Sireti 20 godina
za "Ov~aru"
BEOGRAD - Vije}e za ratne zlo~ine Okru`nog zakonu, dok je odbrana zatra`ila osloba|aju}u presudu.
suda u Beogradu osudilo je ju~e na 20 godina zatvora Za zlo~in na "Ov~ari" 12. marta ove godine izre~ena
Damira Siretu za ratni zlo~in na poljoprivrednom do- je presuda u ponovljenom postupku za taj zlo~in koji se
bru "Ov~ara", kod Vukovara, 1991. godine. vodio protiv 18 pripadnika Teritorijalne odbrane Vukovara.
Obrazla`u}i presudu predsjedavaju}i Sudskom vije}u Tom presudom sedmoro njih je osu|eno na
Vesko Krstaji} rekao je da je nesumnjivo utvr|eno da je Si- maksimalne kazne od po 20 godina, petoro je oslobo|eno
reta bio pripadnik Teritorijalne odbrane Vukovara, formaci- optu`bi, a {estoro osu|eno na kazne od pet do 15 godina
je u sastavu tada{nje Jugoslovenske narodne armije, i da je zatvora.
bio u vodu koji je strijeljao hrvatske zarobljenike na jami Sireta, protiv kojeg je vo|en odvojeni postupak, u no-
Grabovo, na "Ov~ari". vembru pro{le godine saslu{an je i na tom su|enju. On je
Zarobljenici su strijeljani u no}i izme|u 20. i tada rekao da nema saznanja o zlo~inu na "Ov~ari".
21. novembra 1991. godine. Kazao je da je 19. ili 20. novembra oti{ao za
Krstaji} je naveo da je Sireta tokom postupka ne- Novi Sad, a da se krajem decembra 1991. godine
girao da je bio na "Ov~ari", ali da su svjedoci, prije ponovo vratio u Vukovar gdje je `ivio do aprila
svih, svjedoci saradnici, potvrdili da je bio na mjestu 1998. godine kada se s porodicom odselio u Nor-
zlo~ina i strijeljao zarobljenike. ve{ku.
Portparol Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Bruno Vekari} "Znam da sam optu`en, ali ja nikada nisam bio
rekao je nakon izricanja presude u Specijalnom su- na 'Ov~ari'. Ja sa strijeljenjem hrvatskih
du da je Tu`ila{tvo zadovoljno jer je presu- zarobljenika nemam veze", kazao je
da "pravda za `rtve". tada on.
On je naveo da je, zahvaljuju}i veli- Sireta je naveo da je sve do
kim naporima Norve{ke, Sireta, koji je u "oslobo|enja" Vukovara 18. oktobra
toj zemlji uhap{en decembra 2006, izru- 1991. godine bio na Petrovoj gori u
~en Srbiji maja 2008. godine. grupi kojom je komandovao prvo-
Su|enje Sireti po~elo je 23. decembra optu`eni Miroljub Vujovi} i koja je
pro{le godine. On je uhap{en u decembru brojala oko 40 ljudi.
2006. godine u Norve{koj, a Srbiji je izru- Po zavr{etku borbi, Vujanovi} je
~en u maju pro{le godine. postao komandant TO Vukovara, a
Njegovo izru~enje tra`ila je i Hrvatska, drugooptu`eni Stanko Vujanovi} nje-
gdje je osu|en u odsustvu na 12 godina za- gov zamjenik, rekao je Sireta.
tvora za ubistvo u Vukovaru 1991. godine. On, me|utim, nije mogao da pre-
Zamjenik tu`ioca za ratne zlo~i- cizira kada su ta~no postavljeni na te
ne Du{an Kne`evi} zatra`io je u zavr{noj ri- funkcije navode}i da je za to zvani~no
je~i da se optu`eni proglasi krivim i osudi po Radi} oslobo|en saznao u januaru 1992. godine.
optu`bi
Vratio se iz prodavnice poslije devet i po godina
SMEDEREVO - Radi{a @ivoji-
novi}, iz sela Kuli~, kod Smedereva,
oti{ao je jednog jutra do prodavnice
da kupi crijevo za traktor i kada su
roditelji, brat, supruga i sin ve} po~eli
da mu zaboravljaju lik, poslije devet i
po godina se nenadano vratio ku}i.
Oti{ao je u prodavnicu u subotu
izjutra 24. januara 2000. kao `ivahan
crnokos 40-godi{njak, a vratio se u su-
botu 13. juna 2009. oko pono}i: drugi
~ovjek, umorni 50-godi{njak, bijel kao
duh. Uku}ani su mu se toliko obradova-
li da su svi redom plakali i odustali od
`elje da ga "pitaju unazad". A Radi{a i
nije gorio od `elje da pripovijeda. "Bio
sam", ka`e, "u Beogradu, radio na gra-
|evini, od guranja kolica, me{anja mal-
te ra, do maj stor lu ka". I do da je
Majka mu se najvi{e obradovala neporecivo: "Od ne~ega mora da se `i-
FOTO BETA vi."
Region 24. 6. 2009. tsjkfeb 19
Zatvor sedmorici
iz akcije "Opti~ar"
PTJ!KFL!.!Ob!vlv!qop!52!hp!ej!ov
{b!uwp!sb!Av!qb!ojk!tlj!tve!v!Ptj!kf!lv
ptv!e jp! kf! tf!e np!• mb!o v! hsv!q v
vibq|fov!v!bldj!kj!#Pq!uj!•bs#!v!kbov.
bsv!qsp!|mf!hp!ej!of/
Hsv!qb!kf!gbmtjgjlpwbokfn!lbs!uj!db
cspk!of!twkfu!tlf!cbo!lf!p|uf!uj!mb!{b!hp!.
up!wp!2-6!nj!mjp!ob!lv!ob/!Np!{bl!pqf!sb!.
dj!kf-!op!wj!obs!Tuj!qf!Up!nb!|f!wj~!)57*-
ptv!}fo!kf!ob!kf!ejo!tuwf!ov!lb!{ov!pe
21!hp!ej!ob!{b!uwp!sb/!)Bhfo!dj!kf*
Vijesti
Za tu~u kriva i
nastavnica
NOVI SAD - Inspekcijskim
nadzorom u Srednjoj tehni~koj
{koli "Nikola Tesla" u Srem-
skoj Mitrovici utvr|eno je da je
nastavnica hemije Marija Mo-
{i} prva udarila u~enika, koji je
tek potom uzvratio, saop{teno
je iz Pokrajinskog sekretarijata
za obrazovanje.
Prosvjetna inspekcija direkto-
Okru`ni sud ru te {kole nalo`ila je da pokre-
u Beogradu ne disciplinske postupke protiv
nastavnice i u~enika, te da u
skladu s utvr|enim ~injenica-
ma preduzme mjere. "Incidentu
je prethodio niz propusta, jer
ni je na vrije me uka za no na
problem velikog broja slabih
ocjena kod te nastavnice", na-
vodi se u saop{tenju. (Beta)
Jan{a na
saslu{anju
zbog tajnih
podataka
LJUBLJANA - Predsjednik
najve}e opozicione Slovenske
demokratske stranke (SDS) i
biv{i premijer Janez Jan{a po-
zvan je na saslu{anje u policiju
zbog sumnje da je izvr{io kri-
vi~no djelo izdaje tajnih poda-
taka.
I Vujovi} i Vujanovi} su u svojim odbranama negirali U komentaru SDS-a navodi
da su u vrijeme strijeljanja zarobljenika na "Ov~ari" u no}i se da je poziv "{okantan i sli-
izme|u 20. i 21. novembra 1991. godine bili na ~elu TO, ~an optu`bi od prije 21 godi-
Na poljopri- navode}i da Teritorijalna odbrana tada nije ni postojala. nu" jer u nje mu "slu `be nik
vrednom Ponovljeno su|enje optu`enima za strijelja- ministarke unutra{njih poslova
dobru nje oko 200 hrvatskih zarobljenika po~elo je ispo~etka u Katarine Kresal, vi{i krimina-
strijeljano mar tu 2007. godine. listi~ki inspektor Stojan Bel-
200 Za zlo~ine u Vukovaru vodio se postupak i u Ha{kom {ak, po zi va pred sje dni ka
zarobljenika tribunalu, gdje su pravosna`no na 20, tj. 17 godina zatvora, SDS-a pod prijetnjom privo|e-
osu|eni Mile Mrk{i} i Veselin [ljivan~anin, dok je Miro-
nja kao osumnji~enog na sa-
slav Radi} oslobo|en optu`bi i pu{ten na slobodu. (B92)
slu {a nje zbog su mnje da je
po~inio krivi~no djelo izdaje
tajnih podataka". (Beta)
\ukanovi} u
Maj ka Ra doj ka odsustvo- vjesnosti? "Bolje je }utati nego pri~ati", pritvoru
vanje sina najte`e je podnijela. Zapla~e ka`e Svetlana. NOVI SAD - Ivo \ukanovi}
se kada se sjeti godina ~ekanja. Sin joj Pretijesno je Radi{i @ivojinovi}u u (48), kod kojeg je prije nedjelju
je rekao da je zaspao u vagonu i probu- malenom Kuli~u. Dr`ao je izvjesno vri- dana otkriveno vi{e kilograma
dio se u Beogradu. Dodu{e kroz Kuli~ jeme prodavnicu rezervnih dijelova. Po- eksploziva i ~itav arsenal oru-
ne prolazi `eljeznica, a i desetak kilo- ka za lo se da je bes kraj no ~e ka nje `ja, od ponedjeljka nave~e se
rijetkih seoskih kupaca uludo tro{enje nalazi u pritvoru u Okru`nom
`ivota za dinami~nog ~ovjeka poput Ra- zatvoru u Novom Sadu, navodi
Nestao u vozu, iako di{e. se u ju~era{njem saop{tenju
kroz njegovo selo voz De{avalo se da ode po robu za pro- Op{tinskog suda.
ne prolazi davnicu pa se "zabavi vi{e mjeseci". Prethodno, \ukanovi} je uz
Kada je tog subotnjeg jutra povje- krivi~nu prijavu za nedozvo-
metara udaljeno Smederevo slijepo je rio uku}anima da ide do prodavnice da ljeno dr`anje oru`ja i eksplozi-
`eljezni~ko crijevo, ali majka vjeruje da kupi crijevo za traktor majka ga je od- vnih ma te ri ja, pri ve den
je "neka sila uredila stvari u koje se mi vra}ala: "Nemoj, Rajo sine, ti da ide{, de`urnom istra`nom sudiji Op-
ne razumijemo". Tako joj je Radi{a jer }e{ da se zabavi{ bar mesec dana, a {tinskog suda u Novom Sadu i
objasnio. Ta sila mu je rekla da se ne treba da se seje, da ne dangubimo toli- on je pu{ten da se brani sa slo-
javlja porodici "za devet godina". Su- ko." bode. Dr`avni tu`ilac Slobo-
pruga Svetlana (46) je poslije 13 godina Zalud, oti{ao je. Porodica je prijavi- dan Ra do va no vi} ispi tu je
braka bila devet i po godina "ostavljena la Radi{in nestanak poslije dvije godine postupanje tu`ioca u tom slu-
`ena". Kako je podnijela godine neiz- uzaludnog nadanja. (Beta) ~aju. (Agencije)
20 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Investiciono-razvojna banka

Ekonomija Nema kredita
Otvorena Poslovnica Po~inje berba
vi{anja u
ABS banke na Ilid`i Trebinjskom
SARAJEVO - ABS banka Sarajevo otvorila je ju~e novu poslovnicu u
sarajevskoj op{tini Ilid`a.
polju
Direktor sarajevske filijale ABS banke Jasmin Mahmuzi} je istakao da TREBINJE - Na planta`ama
njihov ve}inski vlasnik, austrijska {tedionica Steiermarkische Sparkasse, trebinjskog preduze}a "Agro-
ima jasnu strategiju da ABS banku dovede me|u prvih pet banaka u BiH. kop" u Trebinjskom polju danas
"Po~etak ostvarenja ovih planova ogleda se i u ekspanziji na prostor cijele }e po ~e ti ber ba vi{ anja sa
BiH. Samo u periodu 2009 - 2010. godine planirano je otvaranje 11 novih 10.000 stabala, a o~ekivani rod
poslovnica i otvaranje oko 50 novih radnih mjesta", istakao je Mahmuzi}. od 70 do 80 tona bi}e plasiran
Z.D. na tr`i{te Hrvatske za poznatu
fabriku "Dona" iz Gornje Stu-
Sarajevo dobija novi bice.
Direktor "Agrokopa" Dragan
Turanjanin kazao je da je kvali-
poslovni kompleks tet vi{nje sorte maraska odli-
~an, a na dobar rod, kako ka`e,
SARAJEVO - International Investment Bank iz Bahreina (IIB) i fir-
osim povoljnih vremenskih pri-
ma "Al Shiddi International" potpisale su ugovor o sufinansiranju iz- lika, uticalo je i to {to su stabla
gradnje hotela, poslovnog nebodera i trgova~kog centra u Sarajevu
stara svega pet godina.
ukupne vrijednosti 150 miliona KM. Turanjanin ka`e da }e berba,
Kako je saop{teno iz Kabineta Harisa Silajd`i}a, ~lana Predsjedni{tva BiH,
najvjerovatnije, biti zavr{ena za
koji je prisustvovao ceremoniji potpisivanja ugovora IIB se uklju~io u finan-
nedjelju dana, te da }e biti an-
sijsku konstrukciju i ve} uplatio 40 miliona KM na ra~un investitora u Bosnia
ga`ovano oko 100 bera~a, koji
Bank International. U saop{tenju se navodi da }e Sarajevo dobiti moderni po-
}e biti pla}eni po 30 feninga za
slovni i trgova~ki centar s prate}om infrastrukturom, hotel sa pet zvjezdica i
ubrani kilogram vi{nje. (Srna)
podzemne gara`e ukupne povr{ine 105.000 metara kvadratnih. (Srna)
Predrag KLINCOV
BANJALUKA - Investiciono-ra-
zvojna banka (IRB) RS jo{ nije formi-
ra la kre di tnu li ni ju za ot kup
potra`ivanja, niti je utvrdila posebne
kreditne povoljnosti za privredne grane
koje su najvi{e pogo|ene globalnom re-
cesijom, iako su pro{la skoro tri mjese-
ca od najave njihovog uvo|enja.
Te kredite koji su planirani u sklopu
mjera Vlade RS za ubla`avanje posljedica
svjetske ekonomske krize privrednici ocje-
njuju prijeko potrebnim, izra`avaju}i o~e-
kivanje da }e im oni uskoro biti dostupni.
Dragica Risti}, izvr{ni direktor Pri-
vredne komore RS, ka`e da su od Vlade i
IRB nedavno tra`ili {to br`u realizaciju
najavljenih kreditnih novina, kako bi se
zaustavili negativni trendovi u pojedinim
djelatnostima.
"Upravo jedna od na{ih klju-
~nih primjedaba bio je nedostatak usluge
otkupa potra`ivanja, pa nas je premijer RS
Milorad Dodik obavijestio da se ona mo`e
o~ekivati u roku od mjesec dana", izjavila
je ona.
Risti}eva, ipak, nagla{ava da su mje-
re Vlade za sufinansiranje tekstilne i ko-
`ar sko-pre ra |i va ~ke in dus tri je kroz
podsticaj od 50 KM po radniku dale re-
zultat, odnosno o~uvale radna mjesta u toj
djelatnosti.
Marinko Umi}evi}, direktor Fabrike
obu}e "Bema" iz Banjaluke, tako|e, pozi-
va na dodjelu povoljnijih kredita za ugro-
`ene privredne grane.
"'Bema' se jo{ nije obra}ala Ovu vrstu
IRB-u za kredit, jer imamo imovinsko- kredita
pravnih problema ~ije je rje{avanje u toku.
^im to zavr{imo, tra`i}u kredit kojim bih privrednici
isfinansirao na{e izvozne planove", rekao ocjenjuju
je Umi}evi}.
U banjalu~kom preduze}u "Drvopro-
prijeko
dex", koje se bavi proizvodnjom masivnih potrebnim,
podova i parketa, ka`u da je ova poslovna
godina daleko lo{ija od prethodnih, zbog
izra`avaju}i
smanjene potra`nje i ni`e cijene proizvoda. o~ekivanje
"Mi smo jo{ imali sre}u {to najvi{e
izvozimo na njema~ko tr`i{te, koje nije
da }e im oni
uskoro biti
toliko pogo|eno krizom kao italijansko i
{pansko. Ipak, ove godine na profit skoro i dostupni
ne ra~unam, ve} na puko pre`ivljavanje",
kazao je Darko Partalo, direktor "Drvo-
prodexa".
U IRB-u kao razlog ka{njenja
kreditne linije za otkup potra`ivanja navo- Krediti za otkup
de potrebu druga~ijeg na~ina plasmana tih
potra`ivanja
sredstava zbog ~ega se, napominju, nije zaustavili bi
negativne trendove
mogla uklopiti u postoje}e modele kredi-
u pojedinim
tnih linija. sektorima privrede
"U toku je preciziranje uslova za tu FOTO NN

BIFX SASX-10 SASX-30 BIRS FIRS ERS10

SASE
Kotacija kompanija
Kotacija fondova
Primarno slobodno tr`i{te
Sekundarno slobodno tr`i{te
Vanredne aukcije
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB
#Tubo!ebse#!Tb!sb!kf!wp
#Ev!ibo.[f!oj!db#![f!oj!db
Kretanje cijene dionica
"Naprijed fonda" Sarajevo
+1,07% -1,01% -0,73%
Najve}i promet
dionicama EP BiH
SARAJEVO - Na ju~era{njem trgo-
vanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je
promet od 542.425,62 KM, a u sklo-
pu 91 transakcije prometovane su
28.874 dionice.
Promet na berzanskoj kotaciji izno-
sio je 22.950,91 KM, a na kotaciji
kompanija trgovano je u vrijednosti
od 9.086 KM. Najve}i promet na ko-
taciji kompanija ostvaren je dionica-
ma "Bo sna li je ka" iz Sa ra je va u
vrijednosti od 9.086 KM po cijeni od
14 KM.
Na primarnom slobodnom tr`i{tu
ostvaren je promet od 261.467,71
KM, a najvi{e je trgovano dionicama
"Elektroprivrede BiH" u iznosu od
186.489,76 KM po cijeni od 27,51
KM. Na sekundarnom slobodnom
tr`i{tu ostvaren je promet od 63.535
KM, a najtra`enije su bile dionice
"Pobjeda-sporta" iz Gora`da, kojima
je trgovano u iznosu od 57.128 KM
po cijeni od 18,50 KM.
DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB Dionicama fondova trgovano je u
iznosu od 13.864,91 KM, a najtra`e-
nije su bile dionice "MI Groupa" iz
9-31 59-93& Sarajeva, kojima je ostvaren promet u
vrijednosti od 9.655,86 KM po cijeni
od 4,83 KM.
3-61 .36-93&
Najve}i rast cijene na ju~era{njem
trgovanju od 48,82 odsto na 8,20 KM
imale su dionice sarajevskog "Stan-
darda", a najve}i pad vrijednosti od
25,82 odsto na 2,50 KM imale su di-
onice "Duhan-Zenice" iz Zenice.
Vrijednost BIFX-a se pove}ala za
1,07 odsto na 1.949,13 poena, SASX-
10 indeks je zavr{io u minusu za 1,01
odsto i iznosi 1.016,60 poena, dok je
SASX-30 indeks pao za 0,73 odsto na
Kretanje cijene dionica 1.151,11 poena.
Rudnika mrkog uglja Banovi}i Z.D.
BLSE
Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B
Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova
Slobodno tr`i{te
Obveznice i ostale HOV
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB
#Vojt.gf!spt#!Tsf!csf!oj!db
#Lsb!kj!ob!qsf!nkfs#!Cb!okb!mv!lb
Kretanje cijene akcija
"Jahorina Koin fonda" Pale
-0,63% -0,96% -1,21%
Udvostru~ena
cijena akcija
"Unis-ferosa"
BANJALUKA - Na ju~era{njem
trgo va nju na Ba nja lu ~koj ber zi
ostvaren je promet od 93.177,11
KM kroz 41 transakciju.
Na slu`benom berzanskom tr`i-
{tu B lista najve}i promet je os-
tva ren akci ja ma "Te le ko ma
Srpske" u vrijednosti od 9.298,01
KM po cijeni od 1,19 KM za 0,83
odsto ni`oj u odnosu na pretho-
dno trgovanje.
Na slobodnom berzanskom tr`i-
{tu naj ve }i pro met os tva ren je
akcijama "Unis-ferosa" iz Srebre-
nice u vrijednosti od 13.416,30
KM po cijeni od 0,02 KM za 100
odsto vi{oj u odnosu na pretho-
dno trgovanje. Akcije ovog pre-
du ze }a ima le su i naj ve }i rast
cijene na ovom segmentu tr`i{ta,
a najve}i pad vrijednosti od 9,52
odsto na 0,38 KM imale su akcije
banjalu~kog "Krajinapremjera".
DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB Kod fondova najve}i promet os-
tvaren je akcijama banjalu~kog
"Euroinvestmneta" u iznosu od
1-13 211-11&
4.250 KM po cijeni od 8,50 KM
za 5,87 odsto ni`oj u odnosu na
1-49 .:-63& prethodno trgovanje.
Akcije ovog fonda imale su naj-
ve}i pad cijene, a u plusu je bio
sa mo "Ja ho ri na ko in" iz Pa la s
rastom vrijednosti akcija za 9,52
odsto na 2,07 KM.
Vrijednost BIRS se smanjila za
0,63 odsto na 956,21 poen, FIRS
je pao za 0,96 od sto i izno si
1.815,64 poena, a ERS10 indeks
je skli znuo za 1,21 od sto na
Kretanje cijene akcija 750,71 poen.
"Petrola" Banjaluka Z.D.
 Ekonomija 24. 6. 2009. tsjkfeb 21
RS jo{ nije formirala novu kreditnu liniju

za otkup ino-potra`ivanja liniju i o~ekujemo da }e ona vrlo brzo pos-

tati operativna", kazala je Mirjana ^omi},
izvr{ni direktor IRB-a za plasmane. IRB u 2009.
Krediti za otkup potra`ivanja, kako je plasirala
ranije najavljeno, bili bi namijenjeni izvo-
znicima kojima bi IRB pla}ala robu koju
79 miliona
prodaju na ino-tr`i{tu, a ona }e im novac maraka
vra}ati u roku od 12 mjeseci po dospije}u
fakture. Iznos tih kredita trebalo bi da bude Jo!wft!uj!dj!pop.sb!.
u rasponu od 10.000 do dva miliona KM s {wpk!ob!cbo!lb!Sfqvcmjlf
utvr|enim diskontnim kamatnim stopama Tsqtlf!kf!pe!qp!•fu!lb
IRB-a i bankarskog posrednika.
pwf! hp!e j!o f! pep!c sj!mb
^omi}eva, tako|e, ka`e da je IRB
uputila dopise svim resornim ministarstvi- lsf!e j!u f! v! vlv!q opn
j{op!tv!pe!plp!8:!nj!mj!.
pob!LN-!pe!•f!hb!obk!wj!.
U IRB-u kao razlog |f! {b! qsf!e v!{ f!u oj!l f! j
ka{njenja navode potrebu qsf!ev!{f!~b!.!plp!55!nj!.
druga~ijeg na~ina mj!pob!LN/
plasmana tih sredstava Tmj!kf!ef!lsf!ej!uj!{b!qp!mkp!.
qsj!w sf!e v!v!j{op!t v!pe
ma da daju prijedloge privrednih grana za plp!28!nj!mj!pob-!tubn!.
koje postoji realna opasnost da mogu biti cf!oj!lsf!ej!uj!v!j{op!tv!pe
ugro`ene svjetskom ekonomskom krizom, 25!nj!mj!pob!LN-!epl!tv
kako bi im se omogu}ile najavljene pogo- eb!mf!lp!nb!okb!tsfe!tuwb
dnosti. pep!csf!ob!qp!lsf!ej!uojn
"S obzirom na to da je progla{avanje mj!oj!kb!nb!{b!nj!lsp!cj!{ojt
grana od posebnog interesa u nadle`nosti v!bhsb!sv-!qp!•f!uof!qp!.
Vlade, IRB je sa~inila integralni spisak pre- tmp!wof!bluj!wopt!uj!j!mp!lbm!.
dlo`enih privrednih grana i dostavila Vladi
of!{b!kf!eoj!df/
na dalje postupanje", istakla je ^omi}eva.

Nakon {to je mostarska kompanija registrovana u skladu sa zakonom

HT Mostar uskoro na berzi
B. SIMI]
SARAJEVO - Dionice "Hrvatskog teleko-
ma" (HT) Mostar mogle bi se uskoro pojaviti
na Sarajevskoj berzi, potvr|eno je u ovom
preduze}u.
"Prije nekoliko dana preduze}e je kao dioni-
~ko dru{tvo upisano u registar dru{tava u mostar-
skom Op}inskom sudu, a u skladu sa zahtjevom
Komisije za vrijednosne papire FBiH promijenili
smo i Statut. O~ekujem da }emo ovih dana s Ko-
misijom potpisati ugovor i da }e se nakon toga
dionice na{e kompanije vrlo brzo pojaviti na Sa-
rajevskoj berzi", ka`e Stipe Prli}, direktor HT
Mostar.
U Komisiji za vrijednosne papire pot-
vr|uju da su odobrili dru{tvu HT Mostar promje-
nu oblika organizovanja iz dru{tva ograni~ene
odgovornosti u dioni~ko dru{tvo i da su time ste-
~eni uslovi za njegov upis u registar dru{tava kod
nadle`nog suda, a potom i u Registar vrijedno-
snih papira FBiH.
"Nakon upisa kod Registra, dionicama }e se
mo}i trgovati na berzi u skladu sa zakonom i dru-
Uvr{tenjem HT Mostar
na berzu mi igra~i na tr`i{tu
dobi}emo jo{ jednog kvalitetnog
emitenta, rekao [irbegovi}
gim propisima", navode u Komisiji.
Tarik [irbegovi}, analiti~ar "Ilirika DZU Sa-
rajevo", ka`e da su klju~ni uslovi za registraciju
HT Mostar ispunjeni i da se kona~no mo`e o~e-
kivati pojava dionica ove kompanije na berzi.
"Uvr{tenjem HT Mostar na ber-
zu mi igra~i na tr`i{tu dobi}emo jo{ jednog kvali-
tetnog emitenta, dok }e njegovi vlasnici kona~no
Izvještaj sa
svjetskih berzi ($)
Fofshfou Djkfob Qspnkfob
Obgub 78-51 .1-26
Qsjspeoj!hbt 4-:7 1-13
Nfubmj Djkfob Qspnkfob
[mbup :34-41 3-41
Tsfcsp 24-8: 1-1:
mo}i slobodno raspolagati svojom imovinom",
ka`e [irbegovi}.
Isti~e da je u slu~aju HT Mostar malo
slobodnih dionica, {to ne}e garantovati veliku li-
kvidnost, ali dodaje da je bitno da u~esnici na
tr`i{tu imaju mogu}nost da trguju dionicama jo{
jedne kvalitetne kompanije, s obzirom na to da je
na Sarajevskoj berzi oskudica takvih vrijednosnih
papira.
HT Mostar preregistrovan je iz dru{tva ogra-
ni~ene odgovornosti u dioni~ko dru{tvo odlukom
Skup{tine dru{tva, ~ija sjednica je odr`ana 1.
BOJA NOVCA
Milan LOVRI], potpredsjednik
Spoljnotrgovinske komore BiH
aprila ove godine. Kompanija je izbjegavala oba-
vezu registrovanja u skladu sa zakonom jo{ od
2002. godine, nakon obavljene privatizacije, zbog
~ega gra|ani i investicioni fondovi koji su ulo`ili
certifikate nisu mogli ostvarivati svoja dioni~ka i
vlasni~ka prava, niti trgovati dionicama na berzi
po tr`i{noj cijeni.
Ve }in ski vla snik HT Mostar je
Vlada FBiH sa 50,1 posto, "Hrvatske telekomu-
nikacije" Zagreb kontroli{u 39,1, "Hrvatske po-
{te" Zagreb posjeduju 5,23, a mali dioni~ari
5,567 posto vlasni{tva.
Novi sastanak sa
"Delta-Zekstrom"
BANJALUKA - Ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhako-
vi} izjavio je da }e od konzorcijuma "Delta-Zekstra", novog vlasnika
Robne ku}e "Boska" Banjaluka, zatra`iti sastanak idu}e sedmice da
bi saznao njihove planove i dobio informaciju kada radnici mogu o~e-
kivati izmirenje zaostalih obaveza.
"Prenos akcija je zavr{en na konzorcijum i `elimo da saznamo njihove
dalje ciljeve i vizije, poput informacije kada }e biti odr`ana sjednica Skup-
{tine akcionara i kada }e izvr{iti zakonske obaveze, a pogotovo one prema
radnicima", precizirao je Gluhakovi} navode}i da je Vlada RS i dalje u
ovoj pri~i, jer ima dio kapitala kroz Fond za restituciju RS. On je rekao da
je u "Boski" potrebno izvr{iti reviziju zaposlenih, jer postoje razli~iti spis-
kovi, prema kojima u ovoj robnoj ku}i ima od 237 do 311 radnika. (Srna)
Industrijska
proizvodnja
Industrijski pad u BiH je u najve}oj mjeri pogodio oblast metal-
ske industrije s posebnim naglaskom na njen primarni sektor. U
primarnom sektoru ne samo da je do{lo do smanjenja fizi~kog
obima proizvodnje, ve} i do pada vrijednosti izvoza zbog smanje-
nja cijena ovih metala na stranom tr`i{tu. Ova oblast je posebno
te{ko pogo|ena i zbog toga {to je povezana sa drugim tr`i{tima i
koji najvi{e komunicira s inostranstvom. U ne{to manje kriti~noj,
ali, ipak, lo{oj situaciji je sektor dvoprera|iva~ke industrije, u ko-
jem je tako|e do{lo do pada proizvodnje primarne sirovine, ali se
nije odrazilo na sekundarni sektor.
Industrijska proizvodnja je posebno osjetljiva zbog ~injenice da
imamo veliki udio primarnih proi-
zvoda u izvozu i zbog slabe opcije
Industrijska da nastavimo du`i produkcijski pro-
proizvodnja ces. Za BiH je veoma va`no da nje-
posebno osjetljiva, na proi zvo dnja u|e u vi {e fa ze
jer imamo veliki prerade kako bi stvorila ve}u doda-
udio primarnih tnu vrijednost ~ime bi se neutraliza-
proizvoda u izvozu irali udari krize.
Spoljnotrgovinska komora BiH je
izradila analizu kvartalnih podataka koji su pokazali da je BiH za-
bilje`ila zna~ajan pad uzvoza i izvoza. Izvoz je pao za 22 odsto, a
uvoz za 24 procenta u odnosu na isti period prethodne godine, {to
je indikator da je u BiH do{lo i do veoma zna~ajnog pada indus-
trijske proizvodnje. To sugeri{e da }e u BiH ova godina biti obilje-
`ena zna~ajnim smanjenjem industrijske proizvodnje, posebno
zbog toga {to ne}e biti dovoljne potra`nje na drugim tr`i{tima.
22 tsjkfeb!24. 6. 2009. Ekonomija
Slabi recesija Najve}e firme u Njema~koj 2008. pove}ale
REVIZOR u evrozoni

Giganti
LON DON - Re ce si ja u 16
dr`ava EU, ~ija je zajedni~ka
valuta evro, neznatno je oslabila
ovog mjeseca zahvaljuju}i po-
bolj{anju uslova u klju~nom
proizvodnom sektoru, saop{tila

"PSA Peugeot
Citroen" o~ekuje
velike gubitke
PARIZ - Francuski proizvo|a~ automobila "PSA Peugeot Citro-
en" objavio je ju~e da o~ekuje gubitak izme|u milijardu i dvije mili-
jarde evra za ovu godinu zbog ekonomske krize.
Najve}i francuski proizvo|a~ automobila je tokom pro{le poslovne go-
dine izgubio 343 miliona evra, dok je 2007. godne imao zaradu od 885
miliona evra.
Ova grupacija planira da ove godine zatvori 11.000 radnih mjesta, a
18.000 zaposlenih, desetinu svoje radne snage, je otpustila otkako je prije
dvije godine zapo~eo program reorganzacije. (AP)
Bnf!sj!•lj!jo!gps!nb!uj!•lj!hj!hbou
#Bq!qmf#!vtqjp!kf!up!lpn!qsp!uf!.
lmph!wj!lfo!eb!eb!qsp!eb!nj!mj!po
lp!nb!eb!op!wf!wfs!{j!kf!twph!•v!.
wf!oph!nvm!uj!nf!ejk!tlph!np!cjm!.
oph! uf!mf!g p!o b! jQ!i p!o f! 4H! T
qsf!nb!|jw!|j!p•f!lj!wb!okb!bob!mj!uj!•b! !.
sb/!#Bq!qmf#!kf-!ub!lp!}f-!{b!cj!mkf!aj!p
j!|ftu!nj!mj!pob!qv!ub!qsf!v{fu!op!wj
pqf!sb!uj!woj!tjt!ufn!{b!jQ!ip!of/
Ostavka {efa
V!Sv!nv!oj!kj!kf!v!qswpk!qp!mp!wj!oj
pwf!hp!ej!of!qsp!eb!kb!op!wji!wp!{j!.
mb! v! peop!t v! ob! jt!u j! qf!s j!p e
3119/!tnb!okf!ob!{b!•bl!71!pe!.
tup!vtmkfe!tnb!okf!oph!lsf!ej!uj!sb!.
okb!qv!ufn!cb!ob!lb/!Ub!•bo!cspk
qsp!eb!uji!bvup!np!cj!mb!v!qswpn
qp!mv!hp!ej!|uv!oj!kf!pckbw!mkfo-!b!v
qswji!|ftu!nkf!tf!dj!3119/!qsp!.
eb!up!kf!287/53:!op!wji!wp!{j!mb/
je ju~e agencija Markit.
Istra`ivanje agencije pokazuje
po ve }a nje in de ksa ku po vne
mo}i za proizvodni sektor na
42,4 sa 40,7 iz maja.
Bolji u~inak u proizvodnji je
u suprotnosti sa doga|anjima u
sektoru usluga gdje je indeks
pao na 44,5 u junu sa 44,8 u
maju.
Ovi rezultati dodaju te`inu
tvrdnji da je najgori period re-
cesije u evrozoni pro{ao, ali }e
za oporavak biti potrebno vre-
mena. (AP)
Francuska
ekonomija
se oporavlja
PARIZ - Guverner francuske
banke Kristijan Noaje izjavio je
da je vi{e pokazatelja da se eko-
nomska situacija u Francuskoj
popravila od aprila.
On je rekao da u Francuskoj i
u ve}ini razvijenih zemalja mo-
`e da se o~ekuje stabilizacija do
kraja godine i da mjere eko-
nomske politike po~inju da daju
rezultate.
Noaje, koji je ~lan Savjeta gu-
ver ne ra Evrop ske cen tral ne
ban ke, re kao je da izvje {ta ji
preduze}a iz drugog tromjese-
~ja ulivaju nadu da je u evrozo-
ni najgore pro{lo. (AFP)
Ubrzao rast
nezaposlenosti
prvi udar
BERLIN - Vode}ih 500 preduze- vi{e cijene. Prema rezultatima istra`iva-
}a u Njema~koj 2008. godine je pove- nja najuspje{nija njema~ka kompanija i
Najuspje{nija 2008. bio je proizvo|a~ automobila
}alo promet za 6,1 odsto, {to je vi{e
nego 2007. kada je rast prometa izno- njema~ka "Volkswagen" s prometom od 113,8 mi-
lijardi evra. Na drugom i tre}em mjestu
sio 5,3 procenta, iako su u dobrom
dijelu pro{le godine bila pogo|ena kompanija i su auto-koncern "Daimler" i energetski
koncern E.ON s prometom od 95,9 mi-
globalnom finansijskom i ekonom- 2008. bio je
skom krizom.
Istra`ivanje koje je obuhvatilo gi- proizvo|a~
lijardi, odnosno 85,7 milijardi evra.
Slijede in`enjerski div
gante u najve}oj evropskoj ekonomiji automobila "Siemens" sa 77,3 milijarde evra pro-
pokazalo je da su pro{le godine pove}ali meta, trgovinski lanac "Metro (67,9 mi-
i broj zaposlenih za 3,2 odsto. Analiti~a- "Volkswagen" lijardi), hemijski koncern BASF (62,3
ri ka`u da su podaci za 2008. povoljni, s prometom milijarde), Deutsche Telekom (61,6 mi-
jer je recesija po~ela da se osje}a tek u lijardi) i DHL (54,4 milijarde). Iza njih
posljednjem kvartalu te godine. Prvih
od 113,8 na listi su se plasirali "Sscwarz-Gruppe"
milijardi evra kojoj pripadaju lanci prodavnica `ivo-
devet mjeseci pro{le godine obilje`ila je
tnih namirnica s prometom od 54 mili-
velika potra`nja, a bilans su popravile i
jar de i me ta lur {ki kon cern
"Thyssen-Krupp" s prometom od 51,4
milijarde. Me|u deset najmo}nijih nje-
Veliki optimizam ma~kih kompanija vi{e nije proizvo|a~
automobila BMW ~iji je promet pro{le
Ojkfn!dj!tf!vqslpt!sf!df!tj!kj!ob!eb!kv!cp!mkjn!wsf!nf!oj!nb!j!wj!. godine opao za pet odsto.
eop!tv!tqsf!noj!kj!eb!usp!|f-!b!jo!eflt!qp!usp!|b!•lf!lmj!nf!qp!sbt!ubp Njema~ki ekonomski eksperti na-
kf-!lb!lp!kf!tbq!|uj!mp!Esv|!uwp!{b!jt!usb!aj!wb!okf!qp!usp|!okf-!tb!3-7!ob vode da }e ova godina zbog dugotrajne
3-:!qp!fob/! recesije u koju je zapala najmo}nija
Bob!mj!uj!•b!sj!oj!tv!p•f!lj!wb!mj!pwb!lbw!sb!{wpk!j!pdkf!okv!kv!eb!kf!ptop!. ekonomija Evrope biti neuporedivo te`a
woj!sb!{mph!{b!up!|up!kf!jo!gmb!dj!kb!qb!mb!ob!ov!mb!qsp!dfo!bub-!qb!hsb!. za njema~ke kompanije.
}b!oj!sf!bm!op!jnb!kv!wj!|f!opw!db/!Up!cj!np!hmp!eb!tf!qsp!njkf!oj "Bi }e sve vi {e njema~kih
vlp!mj!lp!ob!sf!eoji!nkf!tf!dj-!j!qp!tf!cop!3121/!hp!ej!of-!ep!}f!ep firmi na prodaju, pri ~emu }e tu priliku
za ulazak na njema~ko tr`i{te koristiti
qsf!ewj!}f!oph!sbt!ub!of!{b!qp!tmf!opt!uj-!kfs!kf!wf!mj!lj!ejp!gjs!nj!{b!tb!eb
indijske i kineske, dijelom i kompanije
j{ckf!hbp!puqv!|ub!okb!wf!~ji!sb!{nkf!sb/!Ob!qp!wp!mkov!qp!usp!|b!•lv!lmj!.
nv!vuj!db!mp!kf!j!up!|up!twf!wj!|f!qsj!wsf!eoj!lb!p•f!lv!kf!eb!~f!tf!qbe iz arapskih zemalja", ocjenjuju eksperti.
okf!nb!•lf!flp!op!nj!kf!{b!vt!ub!wj!uj!v!esv!hpk!qp!mp!wj!oj!pwf!hp!ej!of-!b!j
Cvo!ef!tcbol!kf!v!j{wkf!|ub!kv!p!lp!okvo!luv!sj!pdjkf!oj!mb!eb!kf!qbe
Recesiju }e mnoge firme, predvi-
|aju stru~njaci, iskoristiti kao {ansu da

"Istrabenza" u SAD
VA[INGTON - Nezaposlen-
csv!up!esv|!uwf!oph!qspj!{wp!eb!v!esv!hpn!lwbs!ub!mv!pwf!hp!ej!of
vtqp!sfo/!V!Cvo!ef!tcbol!tv-!nf!}v!ujn-!jt!ub!lmj!eb!~f!{ob!dj!qsj!wsf!.
smanje i izmjeste upravne i servisne
slu`be i s tim povezane tro{kove i da sa
spiska proizvoda izbace one koji dono-
KOPAR - Nadzorni odbor slovena~kog energetskog holdinga "Istra- eoph!pqp!sbw!lb!qpt!ub!uj!wj!emkj!wj!kj!ufl!v!esv!hpk!qp!mp!wj!oj!hp!ej!of-!kfs
benz" prihvatio je ostavku predsjednika Uprave tog holdinga Igora ost u SAD dosti}i }e deset od- tv!vov!usb|!okb!qp!usba!okb!j!qp!sv!eacj!of!jo!evt!usj!kj!j{!jopt!usbo!tuwb se gubitke. Kao posljedica, bi}e sve vi{e
Bav~ara. sto za nekoliko mjeseci, {to je kp|!of!ep!wp!mkoj/!Qp!wpe!{b!ob!ev!ebp!kf!j!Jgp.Jo!tuj!uvu!j{!Njo!if!ob!tb!. firmi koje ekonomisti nazivaju "brand
Bav~ar je od 2002. godine vodio "Istrabenz", koji je sada zapao u velike br`e nego {to je ranije najavlji- pq!|ub!wb!kv!~j!eb!kf!jo!eflt!qp!tmp!woph!qp!wkf!sf!okb!tb!95-3!qp!fob factory". To su preduze}a kao {to je
dugove, a holding je spasen dogovorom sa bankama da se problem dugova vano, izjavio je portparol Bijele of!p•f!lj!wb!op!qp!sbt!ubp!ob!96-:-!|up!kf!eb!mf!lp!j{obe!p•f!lj!wb!okb/ "Adidas", koja se koncentri{u skoro is-
rije{i vansudskim poravnanjem, a ne ste~ajem. Dok je Bav~ar bio na ~elu ku}e Robert Gibs. klju~ivo na razvoj proizvoda, negu mar-
koparskog holdinga, dio naftne djelatnosti kompanije je prodat austrijskoj Nezaposlenost u maju bila je
firmi OMV, a on je preko holdinga otkupljivao udio u slovena~koj prehram- 9,4 odsto, {to je najvi{i nivo u
benoj industriji, trgova~kom lancu "Mercator" i naftnom distributeru "Petro- po slje dnjih 25 go di na. Iako Najve}a {vajcarska banka polako staje na noge
lu". Bav~ar je namjeravao da otkupi ve}inski udio u "Istrabenzu", ali taj plan mnogi analiti~ari o~ekuju da }e

[vajcarska izlazi iz
nije uspio da realizuje. Kompanija je u martu ove godine postala nesolven- se recesija u SAD zavr{iti kra-
tna zbog finansijske krize i tada je otkriveno da je "Istrabenz" svoj nagli rast jem ljeta, oni upozoravaju da }e
bazirao na zadu`ivanju. "Istrabenz" je preko "Droge Kolinske" vlasnik srbi- nezaposlenost ostati visoka i to-
janskih preduze}a "Grand prom", "Soko-{tark" i "Palana~ki kiseljak". (Beta) kom dobrog dijela naredne go-

MOL sprovodi
~istku u INA
Makedonski
BDP u minusu
dine. (Bloomberg)

ZA GREB - Na kon {to je
ma|ar ska naf tna kom pa ni ja
MOL preuzela kontrolu nad
Upravom hrvatske naftne kom-
panije INA odmah je pokrenuta
njena reorganizacija u sklopu
ko je ve}ina di re kto ra i me -
nad`era ostaje bez pozicija.
^istka }e prema nezvani~nim
informacijama biti rigorozna,
jer je u pitanju gotovo 80 ruko-
vo de}ih po zi ci ja u INA. U
hrvatskoj naftnoj kompaniji,
me|utim, priznaju samo oko
dvadesetak smijenjenih direkto-
ra od 30, koliko ih ukupno ima.
Ta ko|e, tvrde da se smje ne
sprovode u skladu s odredbama
sporazuma MOL-a i Vlade o
strate{koj saradnji u INA. Smje-
ne vode}ih menad`era MOL-a
ne treba posebno opravdavati
nakon {to je INA u prvom kvar-
talu zabilje`ila 600 miliona ku-
na, odnosno oko 82 miliona
evra gubitka. (Business)
0,9 odsto
SKOPLJE - Makedonski Zavod
za sta tis ti ku obja vio je da je u
prvom tromjese~ju ove godine bru-
to dru{tveni proizvod (BDP) te ze-
mlje pao za 0,9 odsto, dok je u
istom periodu 2008. zabilje`en rast
od 5,5 odsto.
Negativna stopa rasta rezultat je
pada u rudarskom sektoru, prera|i-
va~koj industriji, telekomunikacija-
ma, tran spor tu, fi nan sij skom
sektoru i snabdijevanju elektri~nom
energijom. Negativni parametri za-
bilje`eni su od ljeta pro{le godine,
{to se nadovezalo na problem trgo-
vinskog deficita koji je prema{io
800 miliona evra i pad rezervi za
odbranu kursa denara za oko 300
miliona evra. Vlada za sada ostaje
pri stavu da }e Makedonija ovu go-
dinu zavr{iti s ekonomskim rastom
od jednog procenta, dok Narodna
banka Makedonije i dio me|unaro-
dnih finansijskih institucija progno-
zira ulazak u recesiju. (Agencije)
"^etvorka"
mjeri
Var{avsku
berzu
VAR[AVA - Za djelimi~nu
privatizaciju Var{avske berze
interesovanje su pokazala ~etiri
investitora, me|u kojima su i
Frankfurtska i Londonska ber-
za, te tran sa tlan tske ber ze
"Nas daq-OMX" i "NYSE
Euro next", izja vi la je ju ~e
dr`a vna se kre tar ka polj skog
Ministarstva nacionalne imovi-
ne Joana [mid.
U prvom dijelu privatizacije
Vlada Poljske planira da proda
do 73,8 procenata akcija Var-
{avske berze, pri ~emu bi strate-
{ki investitor trebalo da dobije
udio u visini od minimalno 51
procenat.
Vla da po sje du je 99 od sto
akcija Var{avske berze, koja je
najve}e akcijsko tr`i{te u sre-
dnjoj i isto~noj Evropi. (Tanjug)
vlasni{tva UBS-a
CIRIH - [vajcarska vlada nas-
toji da proda svoj udio u UBS banci
bu du}i da ta naj ve}a {vaj car ska
banka napreduje pod novim vo|-
stvom, izjavila je Doris Lojtard, mi-
nistar privrede [vajcarske.
"Bi}e potrebno vremena da UBS
ozdravi, ali situacija se pobolj{ala pod
novim vo|stvom Osvalda Gribela. Za-
to Vlada nastoji da proda svoj udio",
izjavila je ona.
Gribel je ve} pomogao da se preo-
krene te{ko stanje u Credit Suisseu,
najve}em konkurentu UBS-a, a po~et-
kom ove godine imenovan je na ~elo
UBS-a ka ko bi ga us mje rio na put
oporavka.
UBS je u grupi evropskih ba-
naka najte`e pogo|enih globalnom fi-
nan sij skom kri zom usljed ~e ga je
otpisao vi{e od 50 milijardi dolara imo-
vine. Kako bi spasila poljuljanu banku
{vajcarska vlada je pristala da u okto-
bru pro{le godine u UBS ubrizga {est
milijardi franaka u zamjenu za akcije
banke ~ime je stekla udio od 9,3 odsto.
Vlada je ve} tada objavila da }e iz tog
ulaganja iza}i ~im to bude opravdano.
"Ako uspi je mo pro da ti Vla din
udio u UBS-u, bi}emo prva zemlja ko-
Situacija u UBS-u joj je tako ne{to po{lo za rukom", rekla
je Doris Lojtard.
se pobolj{ala
pod novim Britanska vlada nedavno
vo|stvom i zato je objavila plan da prodajom udjela u
Vlada nastoji da bankama koje je tako|e stekla tokom
proda svoj udio finansijske krize finansira smanjenje
dr`avnog duga. (Business)
Istorijski bonusi
Goldman Sachsa
Jblp!kf!lsj!{b!nop!hf!jo!wft!uj!dj!pof!cbo!lb!sf!pt!ub!wj!mb!cf{
qp!tmb-!sb!eoj!dj!bnf!sj!•lf!jo!wft!uj!dj!pof!cbo!lf!Hpm!enbo!Tbd!it!ob!.
lpo!pemj!•oji!qp!tmp!woji!sf!{vm!ub!ub!v!qswpn!lwbs!ub!mv!p•flv!kv!obk!.
wf~f!cp!ov!tf!v!qp!tmkf!eokji!251!hp!ej!ob/!V!cbo!dj!tv!lb!{b!mj!eb!~f
qp!mp!wj!ov!ep!cj!uj!j{!qswph!lwbs!ub!mb-!lp!kb!j{op!tj!2-3!nj!mj!kbs!ef!gvo!uj-
jt!qmb!uj!uj!sb!eoj!dj!nb!qsf!ufaop!v!pcmj!lv!cp!ov!tb/!Ep!sbt!ub!ep!cj!uj
Hpm!enbo!Tbd!itb!ep!|mp!kf!{cph!oft!ubo!lb!ej!kf!mb!okj!ip!wf!lpo!lv!.
sfo!dj!kf!j!{cph!wf!mj!lji!ep!cj!ub!lb!ob!usaj!|uv!ef!wj!{b!j!pc!wf!{oj!db/!Ob
pemj•ojn!qp!tmp!wojn!sf!{vm!ub!uj!nb!{b!sb!ejp!kf!j!obk!cp!hb!uj!kj!twkfu!tlj
jo!wft!uj!ups!Wp!sfo!Cb!gfu-!b!wsj!kf!eoptu!okf!hp!wph!vekf!mb!v!Hpm!enbo
Tbd!itv-!lp!kj!kf!lv!qjp!ob!wsivo!dv!lsj!{f!v!tfq!ufn!csv!3119/!hp!ej!.
of-!tb!qfu!nj!mj!kbs!ej!qp!sb!tmb!kf!ob!|ftu!nj!mj!kbs!ej!ep!mb!sb/

promet, iako je kraj godine obilje`ila kriza
prebrodili
recesije
ke, marketing i organizaciju saradnje s
firmama koje za njih rade, dok }e proi-
zvodnju i logistiku preuzeti preduze}a
sa strane. Taj trend }e se nastavljati, ali, Eksperti navode
kako se zaklju~uje u analizi, ne}e ugro- da }e ova godina
ziti industrijsko jezgro u Njema~koj, zbog dugotrajne
koje je bilo i ostaje su{tinska osnova recesije biti
njema~ke privrede. neuporedivo te`a
Ekonomisti upozoravaju da trenu-
Ugo ^avez izazvao bijes nacionalizacijom kompanija
Japan prijeti Venecueli
otkazivanjem kredita
TOKIO - Japan bi mogao otkazati planiranih
1,5 milijardi dolara kredita za venecuelanske rafi-
nerije nafte "El Palito" i "Puerto La Cruz", nakon
{to je ta ju`noameri~ka zemlja nacionalizovala imo-
vinu japanskih kompanija, saop{tio je jedan dobro
obavije{teni izvor u Tokiju.
Japanska banka za me|unarodnu saradnju (JBIC)
preispituje kredite za te rafinerije, ukupnih kapaciteta
prerade 327.000 barela nafte dnevno, po{to je Vene-
cuela preuzela pogone japanskih kompanija za proi-
zvodnju gvo`|a i hemijskih proizvoda uklju~uju}i i
kapacitete korporacije "Mitsubishi". Tim potezima
predsjednik Venecuele Ugo ^avez dovodi u pitanje
~ak 33,5 milijardi dolara japanskih investicija. Osim
problema u vezi s nacionalizacijom odnose dvije ze-
mlje naru{ava i ka{njenje dr`avne venecuelanske naf-
tne kompanije "Petroleos de Venezuela" s pla}anjima
Ekonomija
tno pretjeranom optimizmu nema mjes-
ta i ukazuju da je Njema~ka, ~ija privre-
da u velikoj mjeri `ivi od izvoza, jedna
od onih koje su najte`e pogo|ene kri-
zom. Savezni zavod za statistiku saop-
{tio je ju~e da je njema~ki izvoz u
prvom kvartalu pao za 21,2 odsto i nje-
gova vrijednost iznosila je samo 199
milijardi evra. (Welt)
japanskim saugovara~ima, kojima, kako se procjenju-
je, duguje najmanje pet milijardi dolara.
"Ukoliko bi taj novac bio povu~en, to
bi za venecuelanske kompanije predstavljalo veliki
udarac", ocijenio je Rod`er Tisot, konsultant u kom-
paniji "Gas Energy Latin America".
Planirane japanske investicije u Venecueli uklju-
~uju deset milijardi dolara u projekte s te~nim priro-
^avez dovodi u pitanje
~ak 33,5 milijardi dolara
japanskih investicija
dnim gasom, osam milijardi dolara u petrohemijski
sektor i 1,5 milijardi dolara u rafinerije.
"Trgova~ke ku}e i drugi japanski investit-
ori }e se povu}i iz Venecuele ukoliko ne budu imali ja-
ku finansijsku podr{ku japanske vlade", izjavio je
analiti~ar u japanskoj kompaniji "Nomura" Jasuhiro
Narita. Venecuela je ove godine nacionalizovala dva
sektora s japanskim investicijama. U maju je pod dr`a-
vnu kontrolu vratila pogone ~iji su akcionari, izme|u
ostalih, i japanska ~eli~ana "Kobe Steel" i trgovinska
ku}a "Marubeni", a u junu hemijske fabrike, me|u koj-
ima je proizvo|a~ metanola "Metor", u kojem japanske
kompanije "Mitsubushi Gas Chemical" i "Mitsubishi"
zajedni~ki imaju ve}inski udio. (Bloomberg)
"Lufthansi"
odobreno
{irenje
BRISEL - Evropska komisija
je odobrila njema~koj "Luf-
thansi" kupovinu belgijske ri-
val ske avio-kom pa ni je
"Brussels Airlines", nakon {to
je konstatovano da time nisu
ugro`ena pravila o konkuren-
tnosti u avionskom prevozu.
Ugovor je odobren nakon {to
je "Lufthansa" iza{la s prijedlo-
gom koji }e obezbijediti ve}u
konkurenciju na linijama izme-
|u Belgije i Njema~ke i Belgije i
[vajcarske. Njema~ki prevoznik
}e platiti 65 miliona evra za ku-
povinu 45 odsto akcija belgijske
firme, s opcijom da se ostatak
prezume u 2011. (Tanjug)
"United
Airlines"
zatvara jo{
600 radnih
mjesta
NJUJORK - Ameri~ka avio-
kompanija "United Airlines"
saop{tila je da }e ukinuti jo{
600 radnih mjesta.
Rezanje radnih mjesta nemi-
novno je zbog prilago|avanja
poslovanja globalnoj ekonom-
skoj krizi, a obuhvata oko ~etiri
odsto osoblja te kompanije. Po-
sljednje smanjenje broja radnih
mjesta bilo je 2008. godine ka-
da je bez posla ostalo 1.500 ra-
dnika.
Avio-kom pa ni je u svije tu
imaju sve manje putnika poslje-
dnjih mjeseci, {to ih je prinudi-
lo da smanje kapacitete. (AFP)
Unuk
osniva~a na
~elu "Toyote"
TOKIO - Akcionari najve}eg
proi zvo |a ~a auto mo bi la na
svijetu, japanske "Toyote", odo-
brili su postavljanje Akioa To-
jo de, unu ka osni va ~a
kompanije, za novog predsje-
dnika, u nadi da }e posezanje u
porodi~ne korijene firme po-
mo}i izvla~enju iz krize.
Tojoda (53) je suo~en s te-
{kim zadatkom o`ivljavanja
kompanije koja je izgubila 4,6
milijardi dolara u pro{loj poslo-
vnoj godini, {to je njen najve}i
gubitak od osnivanja 1937. go-
dine. Zanimljivo je da se prezi-
me osniva~a pi{e sa "d", ali je
ime kompanije promijenjeno u
"Toyota", jer se to smatralo sre-
}nijim. (AP)
24. 6. 2009. tsjkfeb 23
NEZVANI^NO
Auto-industriji SAD
novi dr`avni krediti
VA[INGTON - Ameri~ko Mi- radi na elektri~nom modelu S koji
nistarstvo za energetiku pozaj- treba da se pojavi u prodaji 2011.
mi}e novac "Fordu" i drugim godine.
proizvo|a~ima automobila iz Kongres SAD je pro{le godine
fonda vrijednog 25 milijardi do- odobrio program kredita kao po-
lara osnovanog za razvoj ekono- mo} automobliskim kompanijama i
mi ~nih vo zi la, ka `u izvo ri dobavlja~ima da svoje pogone pri-
Kongresa. lagode razvoju "zelenih" vozila i
O~ekuje se da }e sekretar za
energetiku Stiven ^u objaviti da su
dijelova kao {to su napredne bateri-
je. Bez kredita iz ovog fonda ostaju
krediti odobreni "Fordu", "Nissa- "General Motors", koji je tra`io
nu" i "Tesla Motorsu". 10,3 milijarde dolara i "Chrysler"
Desetine automobilskih kompa- koji je aplicirao za {est milijardi do-
nija, dobavlja~a i proizvo|a~a bate-
rija tra`e od dr`ave kredite ukupne
vrijednosti 38 milijardi dolara. Krediti }e biti
plasirani iz posebnog
"Ford" je zatra`io pet milijardi do-
lara do 2011, ali nije izvjesno koli- fonda za razvoj
ekonomi~nijih i
ko }e dobiti. Nije poznato koliko je
novca zatra`io "Nissan", dok "Tesla "zelenijih" vozila
Motors" tra`i 450 miliona dolara.
"Ford" je rekao da }e ulo`iti 14 mi- lara. Re~eno im je da krediti mogu
lijardi dolara u naprednu tehnologi- da idu samo finansijski zdravim
ju u na re dnih se dam go di na i kompanijama, {to je sprije~ilo gi-
iznijeti na tr`i{te vi{e tipova elekti- gante iz Detroita da se kvalifikuju
~nih vozila. "Nissan" razvija elekti- za prvu rundu pozajmljivanja, jer su
~ni automobil koji }e s jednim prethodno dobili milijarde dolara
punjenjm baterija mo}i da pre|e kredita da se reorganizuju kroz ban-
160 kilometara, a "Tesla Motors" krotstva koja je vodila Vlada. (AP)
U SAD za`ivio stro`i
zakon o duvanu
VA[INGTON - Ameri~ki predsjednik Barak Obama potpisao je
zakon kojim se saveznoj vladi daju velika ovla{}enja u sprovo|enju
restrikcija u industriji duvana.
Zakon daje ovla{tenja Agenciji za bezbjednost hrane i lijekova (FDA)
da kontroli{e upotrebu duvana kod mladih i zavisnost od tog proizvoda.
Novim zakonom, koji su podr`ale stotine ameri~kih udru`enja za javno
zdravlje, prevazi|en je vi{edecenijski otpor mo}ne duvanske industrije.
"Zakon koji danas potpisujem predstavlja promjenu kojoj je trebalo de-
cenije da se desi", rekao je Obama tokom ceremonije potpisivanja zakona.
Obama je optu`io industriju duvana da cilja na mlade ljude i da ih izla-
`e stalnom napadu reklama, na mjestima gdje `ive, gdje u~e i gdje se
igraju, a {to je najpodmuklije nude im proizvode s raznim ukusima koji-
ma se skriva ukus duvana. Zbog toga se novim zakonom zabranjuje do-
davanje ukusa bombona, vo}a ili mentola proizvodima od duvana i
ograni~ava reklamiranje koje mo`e da privu~e mlade. Zakonom se ovla{-
}uje savezna administracija da ograni~i prodaju i distribuciju duvana i
proizvoda od duvana, ali ih ipak ne zabranjuje u potpunosti. Reklamira-
nje tih proizvoda tako|e je stavljeno pod stro`u kontrolu. Politika preven-
cije }e tako|e biti poja~ana, pa }e biti uo~ljivija upozorenja pu{a~ima na
kutijama cigareta. (AP)
24 tsjkfeb!24. 6. 2009.
24. 6. 2009. tsjkfeb 25
26 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Drevne borila~ke
vje{tine prikazali

Reporta`a
su gosti iz Kine

Trebinjci prikazali svadbeni obi~aj

"Dukat fest 2009" svojom raznoliko{}u

zadovoljio i najprobirljivije ukuse

Folklorne ~arolije
Plesalo se i
u parovima
Bla`enka LEJI], @eljko DERAJI] Elina Irbe, plesa~ica letonskog folklornog ansambla
"Ligo", kazala je da je odu{evljena otvoreno{}u i do-
ntrenacionalni festival folklora "Dukat bronamjerno{}u ljudi koji su im prilazili i interesovali

I
fest 2009" ove godine u Banjaluku je do- se za sve {to im se ~inilo zanimljivim.
veo devet folklornih ansambala iz cije- "Prvi put sam u Republici Srpskoj i jako sam zado-
log svijeta, koji su raznoliko{}u no{nji, voljna svim {to sam vidjela. Po{to je u na{oj zemlji naj-
muzike i igre zadovoljili i najprobirljivi- ve}a planina visoka 311 metara, kada se u Banjaluci
je ukuse.
I oni koji nisu ba{ ljubitelji tradici-
onalnih igara tokom festivalskih ve~eri nisu mogli da No{nje su nam jako stare,
se ne odu{eve zahtjevnim, savr{eno uvje`banim koraci- poti~u iz 19. i po~etka 20. vijeka,
ma ovih folklornih majstora, dok su pravi ljubitelji tako da se ~uvaju u muzeju,
izvornog melosa u`ivali u svemu {to su tih dana mogli ispri~ala je Elena Smirnova,
da vide. rukovodilac ruskog ansambla
Od trebinjskog folklornog ansambla, koji nam je
prikazao svadbeni obi~aj hercegova~kog kraja, preko ujutro probudim i vidim sva ta brda, odu{evim se. Vidi
~uvenog gr~kog plesa sirtaki, do kineskog najneobi~ni- se da su ljudi pozitivni i da `ele da gledaju lijepe stva-
jeg, ali i najuzbudljivijeg borila~kog plesa, publika je ri", navela je Elina Irbe.
zaista imala {ta da vidi i ~uje. Letonski folklorni ansambl, koji je u Banjaluku
S obzirom na to da je festival bio takmi~arskog ka-
Srbijancima raktera, `iri je nekima od njih dodijelio priznanja i na- "Igra sa zdjelama"
dodijeljen gran pri gra de, dok je pu bli ka pre ma svi ma bi la je dna ko pozdravljena ovacijama
velikodu{na.
U jednom su se slo`ili, gran pri festivala oti{ao je u
ruke srbijanskog folklornog ansambla, {to je publika
podr`ala gromoglasnim aplauzom.
I bugarski predstavnici bili su odli~ni, tako da im
je sasvim opravdano pripala nagrada za autenti~nost
izvo|enja, dok su neobi~ni kineski plesni koraci zaslu-
`ili dvije nagrade, za najbolji stil i specijalna nagrada
festivala.
S obzirom na to da su gotovo svi u~esnici prvi put
poslije rata boravili u na{oj zemlji, priznali su da su
djelimi~no imali predrasude prema na{im ljudima i
uop{te prema poslijeratnoj situaciji u zemlji.
Ipak, odmah po dolasku u Banjaluku uvjerili su se
da su ljudi dobronamjerni i da nemaju ba{ nikakav ra-
zlog za predrasude.
Letonci i Rusi prijatno iznena|eni:
 Reporta`a 24. 6. 2009. tsjkfeb 27

FOTO M. RADULOVI]
Humana akcija za Milorad Simi}
sa sinom
malog Vladimira
Pwp!hp!ej|!okj!jo!ufs!ob!dj!pobm!oj!gft!.
uj!wbm!gpm!lmp!sb!#Ev!lbu!gftu!311:#!cjp!kf
iv!nb!oj!ubs!oph!lb!sb!luf!sb-!ub!lp!eb!kf!op!.
wbd!pe!qsp!eb!kf!vmb!{oj!db!up!lpn!gft!uj!.
wbm!tlji!wf!•f!sj!vsv!•fo!Nj!mp!sb!ev!Tj!nj!~v-
pdv!•f!uwp!sp!hp!ej|!okfh!Wmb!ej!nj!sb!j{!Efs!.
wfo!uf-!lp!kj!jnb!tb!np!kf!ebo!pe!tup!wj!eb-!{cph!•f!hb!np!sb!ob!pqf!sb!dj!kv!v!Sv!tj!kv/!Twj
v•f!toj!dj!gft!uj!wb!mb!jt!ub!lmj!tv!eb!kf!kb!lp!mj!kf!qp!pe!ps!hb!oj!{b!up!sb!|up!kf!op!wbd!ob!nj!kf!ojp
mj!kf!•f!okv!cp!mf!toph!ekf!•b!lb/!Up!jn!kf-!lb!lp!tv!lb!{b!mj-!eb!mp!kp|!wf!~j!qp!uj!dbk!eb!ob!tdf!.
oj!eb!kv!twpk!nb!ltj!nvn/

^lanovi ruskog plesnog ansambla "Karusen"

iz cijelog svijeta do{ao sa dvadesetak plesa~a, tokom festivalskih ve~eri

predstavio je publici nacionalnu igru i tradicionalnu
no{nju.
Njihove narodne no{nje napravljene su ru~no od
Od trebinjskog folklornog vune i lana, a na svakoj se nalaze detalji od sitnih {are-
ansambla, koji nam je nih perlica, kao i metalni bed`evi, razli~itih oblika i ve-
li~ina.
prikazao svadbeni obi~aj "Na{e no{nje su veoma stare i one predstavljaju
hercegova~kog kraja, sve regije na{e zemlje. Na svakoj no{nji nalazi se
preko ~uvenog gr~kog mno{tvo razli~itih detalja, od kojih svaki karakteri{e
neku od regija. Na ovom festivalu od instrumenata ko-
plesa sirtaki, do kineskog ristili smo bubnjeve, harmoniku, violinu i tradicionalni
najneobi~nijeg, ali i instrument udaraljke, ali prilikom nastupa u Letoniji
imamo jo{ instrumenata, poput gitare i drugih `i~anih,
najuzbudljivijeg te duva~kih instrumenata", kazala je ona.
borila~kog plesa, Iako ima samo 28 godina, iza Elene stoji dvadese-
tpetogodi{nje plesno iskustvo, jer je po~ela plesati ve}
publika je zaista sa tri godine. S obzirom na to da su igre prili~no zah-
imala {ta da vidi i ~uje tjevne i njihov ritam ~esto naglo prelazi za sporog u
br`i, da bi se ples dobro uvje`bao potrebne su godine.
Broj plesa~a se, kako je istakla, mijenja od igre do
igre, tako da ima mu{kih i samo `enskih plesova, kao i
onih u kojima ple{u isklju~ivo parovi.
Specifi~ni i druga~iji od ostalih bili su i ruski pred-
stavnici. ^lanovi ruskog plesnog ansambla "Karusen"
pokazali su na plesnom podijumu vrlo zanimljive ple-
sove, stare vi{e od 100 godina.
Nacionalne igre koje ovaj plesni ansambl njeguje
decenijama zapravo su prave seoske ruske nacionalne
igre, koje se izvode u vrlo starim kostimima.
"Na{a grupa koja je do{la na festival broji 21 ~la-
na, dok u ansamblu ukupno imamo 40 plesa~a. No{nje
su nam jako stare, poti~u iz 19. i po~etka 20. vijeka, ta-
ko da se ~uvaju u muzeju, a mi ih za potrebe nastupa
povremeno posu|ujemo", ispri~ala je Elena Smirnova,
rukovodilac i organizator ruskog ansambla.
I njihova grupa se, kako je istakla, prijatno iznena-
dila situacijom u BiH i RS, jer se, kako je kazala, na
ljudima vidjelo da su puni ljubavi i spremni za miran
`ivot. Banjaluka, kao i okolni krajevi koje je imala pri-
liku da upozna, u~inili su joj se kao odli~ni turisti~ki
potencijali, koji bi se mogli i te kako iskoristiti. Iako je
u Banjaluci bila prvi put i to samo na nekoliko dana,
Smirnova je priznala da bi voljela ponovo do}i u na{u
zemlju, ovoga puta kao turista.
No{nje od 25.000 evra: I iz daleke Kine
put Banjaluke stiglo je 35 ~lanova KUD "Vulanmu}i",
{to bi u prevodu zna~ilo "Ljudi koji se uvijek kre}u na
konjskim le|ima".
Dru{tvo je osnovano je 1960. godine. Ansambl je
stvorio hiljade netradicionalnih folklorno-umjetni~kih
programa i dobio preko 530 nagrada uklju~uju}i dvije
me|unarodne i 150 nacionalnih. Ansambl ima 42 ~la-
na, a u Banjaluci se predstavilo njih 35.
Svojom "Igrom sa zdjelama" i drugim ta~kama
odu{evili su banjalu~ku publiku. U sve to ulo`eno je
puno truda i novca.
Ema ^en Hefler rodom je iz Kine. Udata je za Ni-
jemca i obavlja funkciju potpredsjedice Svjetske asoci-
Kineski ansambl KUD
"Vulanmu}i" dobio je preko
530 nagrada, uklju~uju}i dvije
me|unarodne i 150 nacionalnih
jacije folklorne kulture pri UNESCO-u.
"U Banjaluku su do{li mahom mladi ljudi koji su
prvi put van granica Kine. Imamo i onih najstarijih koji
}e se nakon ovog nastupa povu}i u penziju. Za dolazak
u Banjaluku trebalo nam je puno sredstava kako bi
uop{te nastupili", ka`e Ema.
Kako i ne bi, kada je samo za izradu no{nji trebalo
25 hiljada evra. To su, kako nam je rekla Ema, {arolike
no{nje koje predstavljaju dio Kine koji nastanjuju
Mongoli.
Tokom vi{ednevnevnog boravka u Banjaluci, Ki-
nezi su se predstavili cjelove~ernjim koncertom u Dje-
Narodne no{nje Letonaca
napravljene su ru~no od vune i lana
~ijem pozori{tu RS, ali i desetominutnim nastupom na
finalnoj ve~eri na Gradskom stadionu u Banjaluci.
Njihova predstava "Igra sa zdjelama" naro~ito je
fascinirala banjalu~ku publiku. Rasko{nost kineske
kulture pokazali su na sceni. Ve} pred izlazak na scenu
dobili su veliki aplauz, a nakon ta~ke velike ovacije.
Njihov stil igre impresionirao je sve prisutne. Na gla-
vama zdjele koje se ne mi~u dok djevojke obu~ene u
prekrasne haljine izvode ta~ku. Pratnju bravuroznoj
igri daje vi{e~lani orkestar sa tamburama bez imena,
kako ih zovu Kinezi, frulama, dobo{ima i bubnjevima.
Banjalu~anka Milica Peji} odu{evljena je kines-
kom igrom i kulturom. Sada je, ka`e, vidjela ono o ~e-
mu je samo do sada slu{ala.
"Zaista sam odu{evljena na~inom na koji su igrali
i plesali. Pa to je ne{to najljep{e {to sam ikada vidjela i
nadam se da }e do}i i narednih godina", rekla je Peji}e-
va.
S obzirom na to da su organizatori festivala istakli
da }e svaki novi festival okupljati druge takmi~are, ka-
ko bi uvijek bio raznolik i zanimljiv, vjerujemo da }e-
mo i na re dne go di ne u`i va ti u ne obi ~nim
tradicionalnim kostimima i plesovima zemalja iz cije-
log svijeta.
28 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Svijet Bezbjednosne
vje`be u Kini
\BO!HBK!.!Nps!ob!sj!•lb!qp!mj!.
dj!kb!hb!tj!{b!qb!mkf!oj!cspe!up!lpn
cf{!ckf!eo! p!tof!wkf!acf-!v!mv!dj
\bo!hbk-!b!twf!v!tlmp!qv!qsj!qsf!.
nb!{b!Twkfu!tlv!j{mp!acv-!lp!kb
Novi predsjednik Vijesti ~f!cjuj!pesabob!3121/!hp!ej!of/
Lj!ob!tf!qsj!qsf!nb!{b-!ep!tb!eb-
britanskog Kamenovana obk!wf!~v!j!ob!kfl!tusb!wb!hbo!uoj!kv
Twkfu!tlv!j{mp!acv!jlb!eb!pesab!.
crkva
parlamenta - uto~i{te Roma
ov/!P•f!lv!kf!tf!obk!nb!okf!81
nj!mj!pob!qp!tkf!uj!mb!db-!vhmb!wopn
Lj!of!{b/
LONDON - Na crkvu u Sjever-
noj Irskoj, koja je uto~i{te vi{e od
100 rumunskih Roma poslije ra-
sisti~kih napada na njihove do-
mo ve, to kom no }i izme|u
Najte`a nesre}a u sistemu metroa
ponedjeljka i utorka su ba~ene ka-

LONDON - Britanski parla-
lamenta, dobio je i {iroku podr{ku
Stravi~an
menice.Ta crkva je pru`ila preno-
}i{te za oko 20 romskih porodica
po{to su pro{le nedjelje njihove
ku}e i stanovi ga|ani ciglama i
bocama. Oni su kasnije privreme-
no smje{teni u studentske domo-

ment je izabrao novog predsjedni-
ka koji je obe}ao da }e "ra{~istiti"
s pro{lo{}u i odvesti tu istorijsku
instituciju u 21. vijek.
Zastupnici su velikom ve}inom
izabrali 46-godi{njeg konzervativca
D`ona Berkaua, koji je neuobi~aje-
no mlad za taj polo`aj.
Premijer Gordon Braun pozdravio
je izbor Berkaua rekav{i da }e on bi-
ti prava osoba za "po~etak novog
poglavlja" nakon skandala u vezi s
tro{kovima parlamenta.
"Nema sumnje da put koji pred-
stoji ne}e biti lak", rekao je Braun,
dodav{i da je Berkau pravi ~ovjek
za to da vodi parlament na "putu
obnove".
Konzervativac Berkau, koji se za-
lagao za reforme u na~inu rada par-
laburista.
Novi predsjednik britanskog par-
lamenta je dobio glasove 322 posla-
nika i po bi je dio ko le gu
konzervativca D`ord`a Junga za 51
glas.
"Ja ne `elim biti neko, ja `elim
Konzervativac
D`on Berkau je
neobi~no mlad
za taj polo`aj
u~initi ne{to. @elim sprovesti refor-
me, obnovu, revitalizaciju i ponovno
potvr|ivanje iskonskih vrijednosti
ove velike institucije u kontekstu 21.
vijeka", rekao je Berkau. (Agencije)
vozova
ve koji su prazni tokom ljetnog
raspusta. Jedan 21-godi{njak je
ju~e izveden pred sud zbog zas-
tra{ivanja Roma. (AFP)
Ubijena tri
slu`benika
UNHCR-a
MAZAR-I-[ARIF - U ju~era{-
njoj eksploziji bombe kraj puta,
u avganistanskoj sjevernoj po-
krajini Jovzjan, ubijena su tri av-
ganistanska slu`benika UN-ove
agencije za izbjeglice (UNHCR).
Pokrajinski guverner Ha{im
Zari okrivio je talibane za eksplo-
ziju, koja je dio rastu}ih napada
militanata u posljednjim mjeseci-
ma u nekoliko dijelova sjevernog

Crne kutije Avganistana, koji se donedavno

smatrao relativno bezbjednim u
odnosu na jug i istok gdje su isla-
erbasa A330 ipak misti najaktivniji. (Reuters)

nisu prona|ene Protest

PARIZ - Crne kutije erbasa "Er Fransa", koji je nestao na brazilskoj zbog otetog
pu~ini, jo{ nisu lokalizovane, rekla je ju~e portparol Kancelarije za istra-
ge i analize (BEA), reaguju}i na suprotne, objavljene informacije u {tam-
izraelskog
panim francuskim medijima. vojnika
"Do danas nisu lokalizovani registratori leta", rekla je portparol i dodala da EREC - Oko stotinu Izraelaca VA[INGTON - Najmanje devet osoba je poginu- kraj", rekao je na mjestu nesre}e glavni direktor Metroa
ekipe istra`ilaca provjeravaju sve zvukove koje ulove. okupilo se ju~e kod dva prelaza lo, a 76 povrije|eno u sudaru dvije kompozicije pod- D`on Katu.
Prethodno je francuski "Le Mond" objavio da su francuski vojni brodovi lo- iz Izraela u pojas Gaze da bi obi- zemne `eljeznice u Va{ingtonu, koji se dogodio u Poluuni{teni prvi vagon kompozicije u kretanju je
cirali crnu kutiju erbasa koji se 1. juna sru{io u Atlantik i u kojem je poginulo lje`ili tre}u godi{njicu otmice ponedjeljak, tokom popodnevnog saobra}ajnog {pica. zavr{io na krovu posljednjeg vagona voza koji je stajao.
228 osoba. vojnika Gilada [alita. U Erecu se Lokalni zvani~nici se, ma|utim, boje da }e broj Me|u poginulima je i `ena ma{inovo|a je-
"Le Mond" je dalje naveo da su okupilo oko 50 demonstranata `rtava porasti, jer je veliki broj povrije|enih u te{kom dne kompozicije, D`enis Mekmilan (42). Ona je uprav-
Demantovani francuski vojni brodovi registrovali
navodi francuskih koji su istakli transparente s foto- stanju. ljala vozom koji je bio u pokretu, a koji je udario u
odre|eni slab signal i pretpostavljaju grafijom vojnika otetog 25. juna Oba voza "Metrorejla" su u trenutku su- vagone zaustavljenog voza u stanici.
{tampanih medija da se radi o crnoj kutiji, te je navodno 2006, koji je od tada na teritoriji dara bila na istom kolosijeku, pri ~emu je jedna kompo- Spasila~ke ekipe, uklju~uju}i pripadnike vatroga-
mini-podmornica poslata na mjesto pojasa Gaze pod kontrolom radi- zicija bila zaustavljena, dok je druga bila u pokretu. snih brigada i hitne pomo}i, poku{avala su ju~e da oslo-
doga|aja, kako bi poku{ala otkriti ta~nu lokaciju crnih kutija koje se nalaze na kalnog pokreta Hamas. Gilada "Jedan voz je stajao, a drugi je do{ao iza njega i bode ljude zarobljene u vagonima.
dnu okeana. One bi mogle sadr`avati vitalne informacije koje bi mogle obja- [alita oteli su pripadnici pales- zbog zasad nepoznatih razloga udario u njegov zadnji "Od 76 povrije|enih, koliko je zbrinuto na mjestu
sniti {ta se dogodilo tokom tih kobnih trenutaka kada se letjelica sru{ila. tinskih oru`anih grupa tokom
Lokatori koji se nalaze u crnim kutijama svake sekunde {alju jedan elektron- akcije na izraelskoj teritoriji, a do
ski impuls u vremenu od mjesec dana. Signal se mo`e ~uti na udaljenosti od sada nije postignut dogovor o
oko dva kilometra od mjesta na kojem se nalazi crna kutija. (Agencije) njegovom osloba|anju. (AFP)
Filipinski parlament
zatvoren zbog novog gripa
MANILA - Filipinski Predstavni~ki dom za- lom `enom u kongresnom odboru biti u karantinu. Na
tvoren je ju~e na pet dana poslije vijesti da je prva Filipinima je potvr|eno 28 novih zara`enih ~ime se
osoba u toj zemlji preminula od novog gripa - ra- ukupan broj u toj zemlji popeo na 473.
dila u parlamentu. Dva preminula mu{karca u Australiji obo-
U Australiji je objavljena smrt drugog oboljelog ljela od novog gripa tako|e su imala vi{e zdravstvenih
od novog gripa ~ime je bilans u azijsko-pacifi~kom problema, te vlasti nisu sigurne da li su oni umrli od
regionu ukupno tri. U Maleziji je zatvorena jo{ jedna, gripa tipa A. U Australiji su do ju~e zabilje`ena 2.773
tre}a {kola, u nastojanju da se suzbije {irenje virusa slu~aja zaraze novim gripom.
gripa tipa A (H1N1), dok je Kina najavila plan zatva-
ranja {kola. U Kini je do sada zabilje`en 441 slu~aj
novog gripa. U Australiji je objavljena
Pred sje da va ju }i filipinskog Predstavni- smrt drugog oboljelog
Vatra pod kontrolom @ena oplja~kala banku ~kog doma Prospero Norgales naredio je obustavlja-
nje ra da, po {to su zva ni ~ni ci pot vrdi li da je Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila
Qp!ab!sj-!lp!kj!tv!j{cj!mj!v!pcmbt!uj!Guj!puj!ef!j!Wp!mp!tb-!v Nbt!lj!sb!ob!af!ob-!lp!kb!kf!cj!mb!pcv!•f!ob!v!tub!sv 49-godi{nja `ena, koja je umrla pro{log petka, bolo- pandemiju novog gripa. Do ponedjeljka je, prema po-
dfo!usbm!opk!Hs•lpk-!tv!qpe!lpo!usp!mpn-!b!v!hb!|f!. pekf!~v!tb!ob!p•b!sj!nb!{b!tvo!df-!v{!qsj!kf!uokv!qj!. vala od novog gripa. Norgales je rekao da }e u zgradi dacima te organizacije, {irom svijeta zabilje`eno
okv!kf!v•ft!uwp!wb!mp!22!wb!usp!hb!toji!wp!{j!mb-!41!wb!. |up!mkfn!puf!mb!kf!of!qp!{ob!uj!j{opt!opw!db!tmv!acf!oj!. parlamenta biti sprovedene sanitarne mjere, a ministar 52.000 slu~ajeva zaraze, a 231 je preminulo, ugla-
usp!hb!tb!db!j!usj!bwj!pob/ lv!Fwsp!cbo!lf!v!Buj!oj/ zdravlja da }e ro|aci i ljudi koji su radili s preminu- vnom u Meksiku i SAD. (Agencije)
 Svijet 24. 6. 2009. tsjkfeb 29

Tajlandska U Kolumbiji
borba za 32 mrtva
bezbjednost CP!HP!UB!.!Tf!ebn!lp!mvn!cjk!.
OB!SB!UJ!WBU!.!Ubk!mbo!etlj!wpk!. tlji!qp!mj!db!kb!db!j!36!mkf!wj!•bs!tlji
ojl!ws|j!sv!ujo!tlv!qsp!wkf!sv!wp!{b hf!sj!mb!db!kf!qp!hj!ov!mp!kv!•f!v!tv!.
ob!mj!oj!kj!Cbo!hlpl!.!Ob!sb!uj!wbu- lp!cv!v!cmj!{j!oj!hsb!eb!Cv!fopt
vtm!kfe!qsj!kf!lf!qp!usf!cf!{b!wf!. Bk!sftb-!v!qsp!wjo!dj!kj!Lb!vlb/
~pn!cf{ckfeop|~v!qv!uoj!lb/! Tv!lpc!kf!j{cjp!lb!eb!tv!hf!sjm!.
Ob!jnf-!v!Ob!sb!uj!wb!uv!kf!qp!. dj!ob!qb!mj!qp!mj!djk!tlp!wp!{j!mp/!Nf!.
tmkf!eokji!qfu!hp!ej!ob!qp!hj!ov!mp }v! vcj!kf!o jn! hf!s jm!d j!n b! kf! j
obk!nb!okf!4/811!mkv!ej-!b!twf!up!. lp!nbo!ejs!mp!lbm!oji!qp!cv!okf!oj!.
lpn!wj!|f!hp!ej|!okf!cps!cf!Wmb!ef lb-!{wb!oj!Fm!Fob!op-!jmj!Lf!qfd/
qsp!ujw!qp!cv!okf!oj!lb/

u istoriji ameri~ke prijestonice Va{ingtona

sudar podzemnih

FOTOAFP
Mi{el i
Barak
Obama
o`alo{}eni
V!tb!pq!|uf!okv
bnf!sj!•lph!qsfe!tkf!eoj!.
lb!Cb!sb!lb!Pcb!nf!ob!.
wp!ej!tf!eb!tv!po!j!qswb Spasila~ke ekipe, uklju~uju}i pripadnike
eb!n b! Nj!| fm! Pcb!n b vatrogasnih brigada i hitne pomo}i, poku{avale
su da oslobode ljude zarobljene u vagonima
pab!mp|!~f!oj!vab!topn
of!tsf!~pn!lp!kb!tf!ep!.
hp!ej!mb!v!tkf!wf!sp!jt!up!.
•opn!ej!kf!mv!Wb!|jo!hup!ob
j!eb!tv!v!np!mj!uwb!nb!v{
qp!s p!e j!d f! j! qsj!kb!u f!mkf
obt!usb!eb!mji/

Oba voza su u trenutku sudara bila na istom

Zastoj u saobra}aju
[bt!upk!v!hsbe!tlpn!tbp!csb!~b!kv-!v{sp!lp!.
wbo!of!tsf!~pn!v!nf!uspv-!kv!•f!kf!skf!|b!wbo!bvup!cv!.
tj!nb-!b!ejp!qsv!hf!ob!lp!kfn!tf!ep!hp!ej!mb!ib!wb!sj!kb
kf!puwp!sfo!up!lpn!qp!qp!eof!wb/!Wb!|jo!hupo!tlj!nf!usp
qsp!tkf!•op!qsf!wf!{f!911/111!qv!uoj!lb!eof!wop-!ob
•f!uj!sj!hsbe!tlf!j!qsj!hsbe!tlf!mj!oj!kf/!Obk!ufab!of!tsf!~b
qsj!kf!pwf-!v!wb!|jo!hupo!tlpn!nf!uspv!tf!ep!hp!ej!mb
2:93/!hp!ej!of-!lb!eb!tv!qp!hj!ov!mf!usj!ptp!cf/!
nesre}e, dvoje ljudi je u kriti~nom stanju", izjavio je {ef
vatrogasnih slu`bi i slu`bi hitne pomo}i u ameri~koj pri-
jestonici Denis Rubin.
Vi{e povrije|enih prevezeno je u obli`nje bolnice.
Prema rije~ima gradona~elnika Va{ingtona
Ejdrijena Fentija, jedan vagon je "kompresovan oko 75
odsto", a spasila~ke ekipe jo{ nisu utvrdile da li se u nje-
mu nalazi neko tijelo.
"Mjesto nesre}e izgleda stravi~no. Jedan vagon je
gotovo potpuno spljo{ten", rekao je Fenti.
Uzrok nesre}e jo{ nije poznat, dok se u saop{tenju
podzemne `eljeznice Va{ingtona navodi da }e za ras-
kolosijeku, pri ~emu je jedna kompozicija
bila zaustavljena, dok je druga bila u pokretu
vjetljavanje ovog slu~aja - u kojem u~estvuje i nezavi-
sna agencija za ispitivanje saobra}ajnih nesre}a Naci-
onalni odbor za bezbjednost u saobra}aju (NTSB), kao i
jedan tim Federalnog istra`nog biroa (FBI) - biti potre-
@ivot izgubilo
najmanje devet osoba
bno nekoliko dana. Pored toga, ne nije poznato da li su u
vozovima postojali ure|aji koji bilje`e brzinu i druge
podatke, a koji bi mogli da pru`e klju~ne informacije za
utvr|ivanje razloga sudara dva voza.
Lokalni mediji su ju~e prikazivali snimke na
kojima se vide vagoni, nabijeni jedan na drugi, a direk-
tno su prenosili i akciju spasavanja, u kojoj su vatrogasci
i ekipe hitne pomo}i na nosilima iznosili stradale putnike
iz vagona.Nesre}a, koja je za posljednje 33 godine najte-
`a u sistemu metroa ameri~ke prijestonice, dogodila se
iznad zemlje, na najprometnijoj "Crvenoj liniji", kod
avenije Nju Hemp{ir, izme|u stanica Fort toten i Takoma
park. Na tom dijelu pruga izlazi iz podzemlja na otvoreni
prostor, ta~no kod granice Distrikta Kolumbia (Va{in-
gton) i Merilenda. (Agencije)

Djeca pravila
mini-nuklearnu
centralu
BERLIN - Dvoje {estogodi{nja-
ka, koji su se zabavljali prave}i
minijaturnu nuklearnu centralu,
izazvalo je uzbunu u njema~kom
gradi}u Eldeu.
Da bi napravila reaktor nuklear-
ne elektrane, djeca su uzela ku}i{te
ra~unara i "sa strane nalijepila pla-
kat sa simbolom za radioaktivnost,
sa Interneta", saop{tila je policija.
Prolaznik je nai{ao na ku}i{te koje
su djeca privremeno ostavila i oba-
vijestio je policiju. Vatrogasci su
zatvorili dio grada, a lokalni radio
pozvao stanovnike da ne izlaze iz
ku}a. Roditelji {estogodi{njaka
shvatili su da su njihova djeca
uzrok uzbune i o tome obavijestili
policiju. (AFP)
Novi sporazum o upotrebi baze "Manas"
BI[KEK - Vlade SAD i Kirgizije potpisale su ju~e
sporazum o formiranju Centra za tranzitni prevoz na
aerodromu "Manas", u Bi{keku, sa kojeg je, prema
ranijoj odluci Kirgizije, ameri~ka vojska trebalo bi da
se povu~e do druge polovine avgusta.
Iz vazduhoplovne baze u Manasu, snabdijevane su
koalicione snage u Avganistanu.
Izvori iz kirgiskog parlamenta navode da se sporazum
odnosi na prevoz tereta koji nije vojni i da je Vlada Kirgi-
zije ve} dostavila Skup{tini Prijedlog zakona o ratifikaciji
tog sporazuma.
[ef Poslani~ke grupe opozicione Socijalde-
mokratske stranke Bakit Be{imov ocijenio je da je Vlada
pokazala nedosljednost.
"Odluka o tranzitu nevojnog tovara preko avio-baze
'Manas' je jo{ jedna avantura kirgiske vlade, koja pokazuje
odsustvo taktike i stalno mijenja svoje odluke", rekao je
predstavnik te stranke, koja se u februaru ove godine proti-
vila povla~enju baze.
Krajem februara parlament Kirgizije donio je odluku
U "Manasu" se nalazi vi{e od 1.000 ameri~kih vojnika
da sa SAD raskine sporazum o kori{}enju baze "Manas",
kod Bi{keka, a po~etkom marta to je u~injeno sa sporazu-
mima preostalih 11 zemalja ~lanica antiteroristi~ke koalici-
je u okviru operacije "Dugotrajna sloboda" u Avganistanu,
koja se snabdijeva preko te baze.
Podrobnosti novog bilateralnog sporazuma
nisu saop{tene sa zvani~nog nivoa, ali }e, sude}i po sve-
Iz baze su ranije snabdijevane
koalicione snage u Avganistanu
mu, centar biti osnovan na temelju postoje}e baze ameri-
~kog vazduhoplovstva, nedaleko od aerodroma "Manas"
na kojoj se trenutno nalazi vi{e od 1.000 ameri~kih vojni-
ka.
Baza je otvorena na 224 hektara u decembru 2001.
godine s mandatom UN, radi logisti~ke pomo}i u okviru
antiteroristi~ke operacije u Avganistanu. (Agencije)
30 tsjkfeb!24. 6. 2009.
Izborna pobjeda
dosada{njeg predsjednika
Mahmuda Ahmadined`ada
izazvala nerede u Iranu
Odba~en zahtjev
pora`enih
predsjedni~kih
kandidata u Iranu
Nema
poni{tavanja izbora
Savjet ~uvara Islamske
revolucije odbio da
poni{ti predsjedni~ke
izbore od 12. juna,
navode}i da nije bilo
ve}ih nepravilnosti
tokom glasanja
FOTO AFP
TEHERAN - Najvi{e zakonodavno tijelo
Irana, Savjet ~uvara Islamske revolucije, jo{
jednom je odbacilo zahtjev pora`enih kandida-
ta da poni{ti predsjedni~ke izbore od 12. juna,
na kojima je, prema zvani~nim rezultatima,
Mahmud Ahmadined`ad osvojio drugi man-
dat, javila je ju~e iranska dr`avna televizija.
"Savjet ~uvara Islamske revolucije odbija da
poni{ti predsjedni~ke izbore od 12. juna, navode}i
da nije bilo ve}ih nepravilnosti tokom glasanja",
saop{tila je televizijska stanica na engleskom jezi-
ku Pres TV.
Oduka je objavljena dan po{to je je-
dan od pora`enih kandidata, umjereni politi~ar
Svijet
Mehdi Karubi, ponovio poziv najvi{em zakono-
davnom tijelu Irana da poni{ti ove izbore, da se ne
bi tro{ilo vrijeme na prebrojavanje glasova, dok je
isti zahtjev uputio i drugoplasirani kandidat i
Ahmadined`adov glavni suparnik na izborima,
Mirhosein Musavi.
Savjet je ranije jasno stavio do znanja da
izbore ne}e poni{titi, iako je u ponedjeljak saop-
{tio da je broj glasova u najmanje 50 izbornih je-
di ni ca pre ma {io broj upi sa nih bi ra ~a. Ove
nepravilnosti Savjet je pripisao ~injenici da Iranci
mogu da glasaju gdje god `ele, isti~u}i da to ni u
kojem slu~aju ne bi u ve}oj mjeri uticalo na rezul-
tate izbora.
Ne}e biti
studentskog
protesta
Jsbo!tlp! Nj!ojt!ubs!.
tuwp! vov!usb|!okji! qp!tmp!wb
tb!pq!|uj!mp! kf! eb! of!~f! cj!uj
pesabo! qsp!uftu! jtmb!njt!uj!.
•lji! tuv!e f!o b!u b! qsfe
{hsb!epn!Bn!cb!tb!ef!Wf!.
mj!l f! Csj!u b!o j!kf/! #Oj!l b!l wp
ep!qv!|uf!okf! oj!kf! eb!up! {b
pesabwb!o kf! qsp!u ft!u b#-
pckb!wj!mp! kf! kv!•f! Nj!ojt!ubs!.
tuwp/! Vesv!a f!o kb! jtmbn!.
tlji! tuv!ef!ob!ub! ob!kb!wj!mb
tv!eb!~f!qsp!uft!upn!qsfe
{hsb!e pn! Bn!c b!t b!e f
ptv!ej!uj! tmvacf!oj! Mpo!epo
{b! nj!kf!|b!okf! v! vov!usb|!.
okb!qj!ub!okb!Jsb!ob/
Objavljivanje rezultata predsjedni~kih izbora
13. juna na osnovu kojih je progla{ena pobjeda
dosada{njeg predsjednika Mahmuda Ahmadine-
d`ada izazvalo je nerede u Iranu u kojima je do
sada `ivot izgubilo najmanje desetoro ljudi, ranje-
Rezultati no preko 100, a uhap{eno vi{e stotina, kao i 24
validni, bez
obzira na to
novinara i korisnika Interneta koji su putem blo-
gova {irili informacije o protestima.
{to je u 50 Drugoplasirani kandidat na prote-
izbornih
jedinica bilo
klim izobrima Mirhosein Musavi pozvao je na
nove proteste zbog izbornih rezultata, dok su iran-
propusta ske vlasti optu`ile Zapad za podsticanje uli~nih
protesta kakvi u ovoj zemlji nisu vi|eni jo{ od
Islamske revolucije 1979. godine. (Agencije)
 24. 6. 2009. tsjkfeb 31

Svijet stripa (20)

Nau~na fantastika za
{iroki krug ~italaca
Nejtan Never
je ovaj lik na samom po~etku stekao {iroki krug ~italaca.
Sam Ser|o Boneli godinama je bio zaljubljenik u
nau~nu fantastiku, pratio je romane, knjige i filmove te
tematike, a posebno su ga odu{evljavali filmovi kao {to
su "Blade Runner", "Terminator", "Alien" i zato je u svo-
joj izdava~koj ku}i `elio uvrstiti lik s takvom tematikom.
Tra`enje pravog lika trajalo je dosta dugo, da bi krajem
osamdesetih kona~no dobio zanimljiv scenario sa razra-
|enom pri~om i glavnim likovima. Tvorci Nejtana Ne-
vera su Mi{el Meda, Antonio Sera i \uzepe - Bepi
Vigna, poznatiji u strip krugovima kao "banda sa Sardi-
Nejtan Never je biv{i policajac
sa potresnom pro{lo{}u
nije". Za Bonelijevu ku}u oni nisu bili stranci, ve} su iz
ranijeg perioda bili poznati kao izvrsni scenaristi nekih
Kreator: Nj!|fm!Nf!eb-!Bo!up!ojp!Tf!sb!j!]v!{f!qf!Wj!hob! od epizoda "Dilana Doga", "Martija Misterije" i "Nika
Crta~: Lmb!vejp!Lbt!uf!mj!oj! Rajdera". Za crta~a naslovnica odabir je pao na izvrsnog
Klaudija Kastelinija koji je svoj posao obavljao od prvog
@anr: TG!
Mjesto radnje: Uif!Djuz! do 59. broja, kasnije ga je zamijenio ni{ta lo{iji Roberto
Vrijeme radnje: 3211/! de An|elis.
Omiljeno oru`je: Cmbt!ufs!Hvo! Nejtan Never je biv{i policajac sa potresnom pro-
Najve}i neprijatelj: Bsjt!up!ufm!Tlp!upt! {lo{}u za koju su vezani bolni doga|aji. Njegovu `enu
Lauru Loring ubija zlo~inac po imenu Ned Mace pred
o~ima njihove k}eri En, koju potom otima. Nejtan us-
Nejtan je junak u tradicionalnom smislu rije~i, odli-
kuje se svojom smireno{}u, predan je svom poslu, po-
malo je melanholi~an i obi~no smrtno bi}e bez ikakvih
natprirodnih mo}i. ^esto iz svojih pustolovina izlazi kao
gubitnik i nerijetko uspijeva rije{iti neke slu~ajeve isklju-
~ivo uz pomo} svojih prijatelja. Jedna od zanimljivosti je Dana{nji
svakako ta da je Nejtan aktivni kolekcionar interesantnih
predmeta iz 20. vijeka. U tu grupu spadaju knjige, stripo- svijet ima tri
vi i vinil koji su u njegovom svijetu prava rijetkost. `ari{ta
Svijet Nejtana Nevera je svijet jedne daleke budu- stripa:
}nosti koji se po~eo iznova graditi 2024. godine, nakon
nuklearne katastrofe izazvane ljudskom glupo{}u, nukle- Francusku i
arnim eksperimentima u sredi{tu Zemlje, ~ime je do{lo Belgiju kao
do bitne promjene geografskog izgleda Zemlje. Svijet
koji gledamo u njegovim pustolovinama je udaljen 150 jedno, Japan
godina od 2024. godine. Glavni grad u kojem `ivi je me- i Ameriku.
tropolis koji se jednostavno zove The City. Nalazi se na Oni imaju
isto~noj obali Amerike izgra|en na nekoliko nivoa. Naj-
ni`i nivo je napu{ten, tj. nenastanjen godinama i naziva sasvim
se No Man's Land i idealno je prebivali{te najni`eg {lja- razli~ite
ma kao {to su kriminalci odbjegli pred zakonom i mu-
tanti. tradicije:
Nejtan je ~lan privatne detektivske agencije "Alfa" i Francuska i
~esto u~estvuje u akcijama zajedno sa kolegama iz agen- Belgija
cije. Jedna od njih je i Rebeka - Legs Viver. Me|u njima
nema nikakvog emocionalnog odnosa, ve} ~isto prijatelj- njeguju
stvo. Glavne karakteristike ove heroine su o{tar jezik, umjetni~ku
poznavanje borila~kih vje{tina i rukovanje poprili~nim
stranu, Japan

U
junu 1991. godine na kioscima {irom
Italije pojavio se prvi broj "Nejtana
Nevera". Bio je to prvi strip iz Bone-
lijeve radionice koji se bavio temati-
kom nau~ne fantastike, a na svu sre}u
prvi rezultati bili su odli~ni, tako da
Nik Rajder
Kreator: Lmb!vejp!Oj!dj!
Crta~: Csv!op!Sb!nf!mb!
@anr: lsj!nj!ob!mjt!uj!•lj!
Mjesto radnje: Okv!kpsl!
Vrijeme radnje: tb!eb|!okptu!
Najve}i neprijatelj: Lsp•!Of!sb!
laudio Nici, koji se proslavio scena-
pije va pro na }i k}erku koja je vi dno po tre sena i
autisti~na. Nakon tog potresnog doga|aja Nejtan napu{ta
svoj posao policajca i postaje specijalni agent Alfe. Oda-
bir novog poziva on prihvata isklju~ivo da bi mogao pla-
}ati lije~enje svoje k}erke An, koja je pod stalnim
klini~kim nadzorom u psihijatrijskoj klinici.
der zauzima zlatnu sredinu u hijerarhiji Bonelijevih ju-
naka. Kao osnova za serijal su poslu`ile poznate poli-
cijske serije kao {to su "Ed McBain: 87th Precinct" i
"Hill Street Blues", dok se posljednjih godina primje-
}uje uticaj vi{estruko nagra|ivanog "Homicide: Life
on street", dakle serije u kojima je na realisti~an na~in
prikazan `ivot i rad branilaca javnog reda i mira. U
glavnom junaku mnogi su prepoznali uticaj najslavni-
jeg imena italijanskog vesterna Teksa Vilera, {to ne ~u-
di s obzirom na to da je Nici posljednjih dvadesetak
godina vode}i Teksov scenarista.
Nik Rajder je pravdoljubiv i pravi~an, spretan i ne-
ustra{iv, neumoljiv prema zlo~incima i uvijek spreman
pomo}i onima kojima je njegova pomo} potrebna. Ne
U Nikove neprijatelje ubrajaju se
razni zlo~inci i olo{ sa njujor{kih ulica
drhti od politi~kih mo}nika i intriganata, {tavi{e ne
propu{ta priliku da prema njima izrazi gnu{anje. Nje-
gov vjerni pratilac je Marvin Braun, ~iji je lik o~igle-
dno nastao po ugledu na poznatog crnog komi~ara
Edija Marfija, dakle {aljivd`ija vedrog duha zadu`en
za gegove, ali sposoban i uvijek na pravom mjestu u
pravo vrijeme. Njihov nadre|eni je poru~nik Art Ra-
brojem oru`ja.
Me|u neprijateljima sa kojima se Nejtan susreo na- je najmla|i, a
jopasniji je Aristotel Skotos, bogati poslovni ~ovjek koji Amerika je
se skriva iza religijske organizacije. Nejtan se ~esto su-
sre}e s njim i dobro su mu poznate prave namjere koje se stvorila
svode na preuzimanje potpune prevlasti nad planetom. masovnu
potro{nju
stripova kroz
ideju
superjunaka,
Filip - ]ao Draga Vens, {ef Odjeljenja za ubistva koji
ne odobrava Nikove metode i ~esto dolazi u sukob s koja i danas
njim, kao i Alfi, simpati~ni patuljak koji predstavlja ~ini osnovu
glavnog Nikovog dou{nika i njegovu vezu s podze-
mljem. industrije
Kako u svakom serijalu mora biti i `enskih likova, stripa.
isti~u se likovi Nikove vjerenice Violet Mekgrav, po-
znate novinarke, kao i Meri Ford, detektivke sa kojom Najzna~ajniji
je Nik nekoliko puta imao strastvenu romansu. strip autori
U Nikove neprijatelje ubrajaju se razni zlo~inci i su Hugo Prat,
olo{ sa njujor{kih ulica, dakle svi oni koji ugro`avaju
bezbjednost nevinih ljudi da bi ostvarili svoj interes, Herman,
dok me|u zna~ajnije oponente spada Luis Klementi, Milton Kanif,
{efica mo}ne mafija{ke organizacije, kao i kriminalni
klan "Croce Nera" koji okuplja delinkvente raznih Moebius,
vrsta. Bitna stavka je da se kroz serijal ~esto pro`ima Osamu
Nikov privatni `ivot, kao i privatan `ivot njegovih pri- Tezuka,
jatelja iz Odjeljenja za ubistva, {to pru`a dozu realisti-
~nosti i uvjerljivosti. Skoro sve epizode se odvijaju u Frenk Miler,
Njujorku, dok je poneka epizoda smje{tena i izvan gra- @ebe i drugi.
nica Velike jabuke, recimo u broju 43 cjelokupna ra-
dnja se odi gra va na gra ni ci Me ksi ka i SAD, a u Ovdje }emo
brojevima 68 i 69 mjesto zbivanja je Los An|eles i se podsjetiti
centar {ou-biznisa Holivud.
njihovih
Zbog prezauzetosti obavezama Nici je napustio
rad na serijalu nakon jubilarnog 100. broja, ali je za- najzna~ajnijih
dr`ao ulogu supervizora, dok su ga na mjestu glavnog junaka
scenariste zamijenili \ino D'Antonio, Alberto Ongaro

K
risti~kim radom za Teksa, je 1986. go-
di ne kre irao lik Ni ka Raj de ra,
detektiva iz Odjeljenja za ubistva u
njujor{koj policiji. Prva epizoda je
objavljena u julu 1988. i iako nikad
nije dostizao enormne tira`e, Nik Raj-
jan, iskusni policijski vuk koji je pro{ao mnogo toga i
koji ne skriva svoje simpatije prema na~inu na koji
Nik rje{ava svoje slu~ajeve. D`imi Garnet je tipi~an
primjer tzv. kancelarijskog detektiva jer je zadu`en za
prikupljanje informacija i rad na kompjuterima i ~esto
je predmet {ala i podsmijeha. Va`ni likovi su i kapetan
i \anfranko Manfredi. Me|u crta~ima se posebno isti-
~u Hose Eduardo Karamuta, Federiko Antinori, Renato
Polese, Mario Jani, Bruno Ramela, Korado Mastantu-
ono, dok je dvije epizode uradio ~uveni Ivo Milaco
(5,22). Do sada je objavljen 171 broj u regularnoj seri-
ji, 10 specijalnih brojeva i devet almanaha.
32 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Uzor Du{an Scenarista

Kultura Kova~evi}
OO;!Kf!eopn!tuf!j{kb!wj!mj!eb!of!.
nb!uf!v{p!sb!v!sf!aj!tfs!tlpn!twj!kf!uv-!uf
eb!vpq!|uf!ojt!uf!sf!aj!tfs/!Lb!lp!cjt!uf!tb!.
eb!pe!hp!wp!sj!mj!ob!up!qj!ub!okf@!
Film
HB!CF!MJ^; Jnbn!v{p!sf!j!up!tv!Lkv!csjl-
Cbs!upo-!Jt!uwve/!Ev!|bo!Lp!wb!•f!wj~-!np!.
Kolonija gradova Takmi~enje aeb!npk!obk!wf!~j!v{ps-!kf!ofu!lp!ulp!nf
gbt!dj!oj!sb/!Ob!qj!tbp!kf!obk!cp!mkf!tdf!ob!sj!kf-
operskih
partnera 27. juna pjeva~a
bmj!pqfu-!cb!wj!tf!j!sf!aj!kpn/!Jnbn!j!gjm!np!.
wf!lp!kf!pcp!ab!wbn-!j{!lp!kji!np!hv!qv!op
up!hb!ob!v•j!uj!j!lp!kf!np!hv!hmf!eb!uj!31!qv!ub
BE^ - Direktori opera iz cije-
log svijeta sasta}e se 5. jula u hp!ej|!okf/!Qp!wp!lb!dj!kj!tbn!tdf!ob!sjtu!esb!.
be~kom dvorcu Belvedere na ta- nb!uvsh-!bmj!jnbn!ps!hb!oj!{b!djk!tlf!tqp!tp!.
kmi~enju operskih pjeva~a. copt!u j! kfs! tbn! ept!u b! j! sb!e jp! lbp
Ova vrsta ma ni fes ta ci je se ps!hb!oj!{b!ups!toj!nb!okb!j!btjt!ufou!qsp!ev!.
odr`ava ve} 28 godina i svake ldj!kf/!Tv!sb!}j!wbp!tbn!tb!Hpo!{pn!ob
godine se u potrazi za mladim tqp!up!wj!nb!{b!obk!cp!mkf!hsv!qf!v!Iswbu!.
talentima za operu i operetu u tlpk;!#Imb!eop!qj!wp#-!#Mfu4#-!#Kjoy#!j!sf!lmb!.
be~koj Kamernoj operi sastaje nb!nb!lp!kf!tv!lp!|ub!mf!lbp!gjm!np!wj/!V
do 20 internacionalnih operskih tj!uv!bdj!kj!lbe!qsj!•b!np!p!npn!tdf!ob!sj!kv-
in ten da na ta i {e fo va ve li kih kb!hb!np!hv!sf!aj!sb!uj!kfs!hb!obk!cp!mkf!j!#wj!.
operskih ku}a. ejn#/!Of!np!af|!ob!qj!tb!uj!pop!|up!wf~!of
Ve} od po~etka marta, u vi{e wj!ej|/!Eb!nj!ep!}f!ofu!lp!tb!twp!kjn!tdf!.
od 50 gradova {irom svijeta po- ob!sj!kfn!{b!gjmn-!of!cji!up!af!mjp!sf!aj!sb!uj/
~e le su audi ci je. Od uku pno
3.000 mladih pjeva~a i pjeva~i-
ca sa svih pet kontinenata bi}e
izabrano 160 finalista. Ljubitelji
opere }e mo}i prisustvovati kas-
tingu u be~koj Vije}nici, uz cije-
nu od 18 evra.
BANJALUKA - Grad Banjaluka u saradnji sa Me|unarodnom Sponzori kastinga su mno-
vajarskom kolonijom "Krupa" i Slikarskom kolonijom "[esti}" gobrojne operske ku}e i kul-
organizuje i ove godine Me|unarodnu umjetni~ku koloniju grado- tur ne in sti tu ci je, kao i
va partnera od 27. juna od 5. jula. Ministarstvo vanjskih poslova
Na ovogodi{njoj koloniji, uz banjalu~ke umjetnike, u~estvova}e i Austrije. (Agencije)
umjetnici iz Beograda, Novog Sada, Sremske Mitrovice, U`ica, Pe~uja,
Kranja i Njema~ke. Revija kratkih
Izlo`ba radova nastalih tokom kolonije bi}e otvorena 5. jula u prosto-
ru Centra "Za{titi me", ~ime }e biti i zavr{ena ovogodi{nja me|unaro-
filmova
dna umjetni~ka kolonija gradova partnera. ZAGREB - Povodom 10. go-
Vajarska i slikarska kolonija u proteklih 13 godina okupile su veliki di{njice programa "Motovun
broj eminentnih umjetnika, koji su Banjaluku obogatili brojnim djeli- Online", 2. jula u kinu "Europa"
ma. u Zagrebu bi}e prire|en cjelove-
Sve~ano otvaranje Me|unarodne umjetni~ke kolonije gradova par- ~ernji predfestivalski program,
tnera bi}e uprili~eno 27. juna u Ateljeu "[esti}" u Banjaluci. (Agencije) revija pobjednika i nagra|ivanih
kratkih filmova u trajanju do 15
minuta.
Uskoro karte za U okviru cjelove~ernjeg pre-
dfestivalskog programa publika
"Puteve prijateljstva" }e imati priliku da vidi devet
filmskih ostvarenja, me|u koji-
SARAJEVO - Karte za koncert bnim potrebama. ma pro{logodi{njeg pobjednika, Film putuje po
"Putevi prijateljstva - Od Saraje- Koncert }e biti odr`an 13. jula u njema~ki film "Izme|u dva zi-
va do Sarajeva" na kojem }e nas- sarajevskoj "Zetri", a osim diri- da" autorke Ane Felicije, ~e{ki svijetu, ja mu se
tupiti slavni maestro Rikardo genta Mutija i spomenutog ansam- film "Majica" u re`iji Hoseina povremeno
Muti s orkestrom i horom "Mag- bla, nastupi}e solistica Daniela Martina Fazelija, "Prva plata",
gio Musicale Fiorentino" uskoro diplomski rad Alena Drljevi}a priklju~im na
}e biti pu{tene u prodaju. Ulaznice za iz BiH, {panski "7:35 ujutro" putovanjima.
Ulaznice }e biti prodavane u Na- re~isera Ignacia Vigalonda, bel- Festivali su divna
parter }e ko{tati 10 KM
rodnom pozori{tu Sarajevo i u Po- gijski "Flatlife" Jonasa Geirna-
slovnicama "Centrotrans Eurolines" er ta, "Po sli je ki {e" Pe te ra stvar, ka`e Gabeli}
i ZOI '84. Barcelona, te doma}i izvo|a~i: ho- Meszarosa iz Ma|arske, "10 Gabeli}: Detalji u filmu su presudni
Prvih sedam dana od po~etka pro- ro vi "Is kre", "Mos tar ske ki {e", minuta" Ahmeda Imamovi}a iz
daje karte za parter }e se prodavati "Pontanima", Kamerni hor Muzi- BiH, britanski "Venkelov sin-
po cijeni od 10 KM. Prihod od nji- ~ke akademije Isto~no Sarajevo, drom" re`isera Vi te Ro ka i

Bajcu uru~ena nagrada

hove prodaje bi}e doniran Udru`e- "Amadeus", Kamerni hor i orkes- "Aurora" re`iserke Clare Lopez
nju "Obra zo va nje gra di BiH", tar "Arion" iz Banjaluke, Omla- Rubio. (Agencije)
odnosno u svrhu stipendiranja djece dinski hor i hor Srednje muzi~ke
Festival
"Isidora Sekuli}"
bez roditelja, kupovinu instrumena- {kole iz Zenice, te Hor djece iz
ta i muzikoterapiju djece s pose- Srebrenice. (Agencije)
religiozne
drame BEOGRAD - Knji`evniku Vladislavu Bajcu tanjem slo`enosti li~nog, nacionalnog i vjerskog
Handkeu "Krst POSU[KI GRADAC - Prvi ju~e je u Skup{tini Beograda uru~ena nagrada
"Isidora Sekuli}" za roman "Hamam Balkanija",
identiteta".
"Hamam Balkanija" prati zbivanja u dva istorij-
kneza Lazara" festival religiozne drame otvo-
ren je u Posu{kom Gradcu pred- objavljen u izdanju beogradskog "Arhipelaga".
Odluku o ovogodi{njem dobitniku presti`ne
ska razdoblja, u 16. vijeku i savremenom dobu, u
osmanskoj carevini i u njenom evropskom dijelu, i
GRA^ANICA - Austrijski knji`evnik Peter Handke dobitnik je ovo- stavom "Voli i znaj voljeti", u
izvedbi ~lanova Franjeva~ke knji`evne nagrade koju od 1967. godine dodjeljuje junake koji u tim vremenima i prostorima `ive izme-
godi{njeg "Zlatnog krsta kneza Lazara", odlu~io je `iri Vidovdanskog beogradska op{tina Savski venac `iri je donio ve}i- |u dva identiteta.
pjesni~kog pri~e{}a, kojim je predsjedavao Milovan Danojli}. mlade`i "Frame" iz Posu{ja.
Oko 250 nazo~nih provelo je nom glasova, a u naju`em izboru bila su i djela "Top Zahvaljuju}i na nagradi, koja pored di-
@iri je odlu~io da "Gra~ani~ka povelja" pripadne pjesniku sa Kosova i plome i povelje obuhvata i 3.000 evra, Bajac je rekao
Metohije Mo{etu Odalovi}u, a "Kondir Kosovke devojke" Milici Lili}-Jefti- uistinu ugodnu ve~er na prosto-
ru iza `upne crkve, a druge ve- Autor se u svom romanu da potraga za stilskom ljepotom pisce prati u svim
mijevi}, dok je "Pero despota prilikama, a ne samo dok pi{u i istakao da knji`e-
Stefana Lazarevi}a" osvojio ~e ri fes ti va la "No vac ni je bavi pitanjem slo`enosti li~nog,
"Gra~ani~ka povelja" najva`niji" gostovala je "Frama" nacionalnog i vjerskog identiteta vnost u~i da rije~i mogu biti mo}ne, dok istorija i po-
Goran \or|evi}, pjesnik iz litika ukazuju na njihovu ni{tavnost.
pripala pjesniku sa Kosova i iz ^e ri na. Fes ti val za vr{a va
Smedereva. U `iriju za dodjelu nagrade "Isidora Sekuli}" bili
Metohije Mo{etu Odalovi}u Nagrade }e biti uru~ene u ovog vikenda, kada }e ~lanovi
Franjeva~ke mlade`i iz Vitine i je bio vreo" Vladimira Kecmanovi}a i "Filozofska `i- su i Milena Stojanovi}, Milica Lali}, Ratomir - Rale
porti manastira Gra~anica u votinja" Predraga Krsti}a. Damjanovi} i Petar Arbutina.
subotu, 27. juna, u okviru proslave Vidovdana. Posu{kog Gradca izvesti ~ak tri
dramska komada: "Povratak iz- ^itaju}i obrazlo`enje za dodjelu na- Op{tina Savski venac dodeljuje knji`evnu nagra-
Handke je u pismu `iriju zahvalio za priznanje i poru~io da }e uputiti be- grade, predsjednica `irija Dubravka Popovi}-Srdano- du "Isidora Sekuli}" od 1967. godine. Godine 1977.
sjedu za Vidovdansko pjesni~ko pri~e{}e, jer ne}e mo}i da prisustvuje do- gubljenog sina", "Sv. Franjo i
razbojnici" i "Silazak Duha Sve- vi} is ta kla je da se Ba jac u svom ro ma nu "na op{tina je osnovala fond koji nosi ime istaknute sr-
ga|aju. izuzetno zanimljiv i originalan na~in bavi zna~ajnim, pske knji`evnice, a koji je nastavio dodjelu tog pri-
Ovo je 20. Vidovdansko pjesni~ko pri~e{}e, a Handke je prvi nagra|eni toga".
A.K. a u savremenoj knji`evnosti i teoriji sveprisutnim pi- znanja. (Agencije)
knji`evnik koji ne pripada srpskoj naciji. (Agencije)
 Kultura 24. 6. 2009. tsjkfeb 33
i re`iser Antonio Gabeli} iz Zagreba Vijesti

radim iz gu{ta
"Dani knjige"
u Konjicu
KONJIC - Manifestacija "Da-
ni knjige Konjic 2009" otvorena
je u ponedjeljak u Domu kultu-
re u ovom gradu.
Ovaj trodnevni sajam knjige
gu{t, ali film je uvijek gubitak novca i vremena. Serije su obuhvatio je pet izdava~kih ku-

FOTO NN
Razgovarala: Dragana ZEC
Na ovogodi{njem tre}em me|unarodnom festivalu
kratkog filma "Kratkofil 2009" u~estvovala su dva ostva-
ranja iz Hrvatske, od kojih je jedno film "Reciklus", djelo
mladog scenariste i re`isera Antonija Gabeli}a.
Ro|en u Banjaluci 1980. godine, Gabeli} je studij
dramaturgije zavr{io u Zagrebu. Radio je kao scenarista i
saradnik na scenariju za mnoge poznate HRT-ove serije.
Snimio je jednominutne fimove "Kad policija trenira" i
"Kad policija trenira 2". Pored toga je radio na reklamama
i spotovima, a za njegovo umije}e se pro~ulo 2007. godi-
ne, kada je njegov kratki film uvr{ten u slu`beni program
Filmskog festivala u Kanu.
NN: Film "Travelling", koji pri~a pri~u o `ivotu
mladog ~ovjeka van Evropske zajednice, uvr{ten je u
program "Sedmica me|unarodnih filmskih kriti~ara"
u Kanu. Za{to ste se opredijelili ba{ za tu temu i da li je
ona sama bila dovoljan razlog da film zainteresuje
kansku publiku?
GABELI]: Javio sam se na jedan projekt iz EU koji
je imao za cilj napraviti desetak video-pri~a/pisama na re-
laciji umjetnici koji `ive u EU i umjetnici koji su van EU,
na temu "Jesam li ja europski gra|anin". Podijelili su nas u
grupe po dvoje, nadaju}i se da }emo se mi "dopisivati" fil-
movima i htjeli su te filmove na kraju predstaviti na festi-
valu u Francuskoj. Dobio sam za partnera nekog Francuza
koji me napao za{to on ne mo`e slobodno putovati, za{to
treba paso{, za{to zidovi me|u zemljama... Kao odgovor
sam mu poslao film kojim sam poku{ao objasniti da su zi-
dove postavili oni, tko se tu od koga {titi paso{ima, na kra-
ju krajeva za{to i ~emu EU kad }e se raspasti sigurno...
Postavio sam brojna zanimljiva pitanja za koja su mi u
Francuskoj rekli da se ni ne usu|uju pitati. To je ono u ~e-
mu je neka vrijednost filma "Traveliling", a ne to {to smo u
jedno popodne uzeli ku}nu kameru i snimili ne{to po cesti.
Na kraju je film do{ao na specijalni DVD koji su dobili svi
predsjednici zemalja u EU na {to sam ponosan. Ina~e, EU
ima ure|en sistem, mada to ne treba generalizirati jer je
mana isuvi{e.
NN: Da li je poziv za Kan bio u neku ruku o~eki-
van i kakvu je reakciju izazvao?
GABELI]: Apsolutno nisam to o~ekivao! Bio sam
na faksu, stigao mi mail, pro~itao sam ga... U drugom tre-
nutku sam slavio sa svima koji su se na{li tamo i vrtio run-
de. Mislim da je to ne{to najgore {to mi se u tom trenutku
moglo dogoditi. Prvo, taj film to nije zaslu`io, drugo, neke
kolege to nisu najbolje primili, a zavist u ovom poslu mo`e
jako smetati. @ao mi je {to }e mi to mo`da biti najve}i us-
pjeh u karijeri, a objektivno, to je niskobud`etno video-pi-
smo. Ve} sam sad napravio puno bolje radove i definitivno
}u napraviti bolje, ali sumnjam da }e ikad vi{e vidjeti Kan.
NN: Napisali ste pilot epizodu za popularnu seriju
"Bibin svijet". Kako je bilo raditi na seriji u odnosu na
film?
GABELI]: Serije su u{le u moj `ivot ve} na prvoj
godini faksa. Egzistencijalno, od toga se `ivi. Film radi{ za
zami{ljene da donesu novce. Jako je lijep osje}aj napisati }a koje su se predstavile sa oko
ne{to za {to se producenti "zaka~e" i {to onda zaposli toli- 1.000 naslova. Svoje nove knji-
ke ljude. A opet, ima serija i serija. Svaka roba ima svoga ge izlo`ile su izdava~ke ku}e
kupca, ka`u ljudi. Odgovor na ovo pitanje bi bio: Serija je "Libris", "Interliber", "Dobra
vi{e zanatska stvar, film je vi{e umjetni~ka. Ali, ne valja ni knjiga", "Connectum" i "Se-
generalizirati jer ima izuzetaka. dmica".
NN: "Bitange i princeze" su jo{ jedno od popular- U okviru ovogodi{njih "Dana
nih ostvarenja na kojem ste radili. knjige" predavanje o ulozi i
GABELI]: "Bitange" su mi jako drag projekt, jer je zna~aju knjige u dru{tvu odr`ali
to projekt koji je poprili~no dobro prihva}en u cijeloj biv- su akademik D`evad Karahasan
{oj dr`avi i na svim ostalim tr`i{tima gdje su je producenti i Dijana Had`izuki}. Akademik
prodali. Ako }u ba{ cjepidla~iti, od svih silnih repriziranja, Karahasan predstavio je i svoju
na HRT ide tre}i put od po~etka, i stranih tr`i{ta nitko od novu knjigu "Izvje{taj iz ta-
nas nije dobio ni kune. Generalno drag projekt, ne sramim mnog vilajeta". (Agencije)
ga se i po mnogima spada me|u najbolje doma}e sajtko-
me.
NN: Na "Kratkofilu", u okviru takmi~arskog pro- Izlo`ba
grama, predstavili ste se ostvarenjem "Reciklus". Gla- za jubilej
vnom liku ste dodijelili poziv grobara. Postoji li neka
BEOGRAD - Narodni muzej
posebna simbolika u tome?
u Beogradu, koji je u rekonstru-
GABELI]: Detalji su presudni. Mislim da mladi lju-
kciji, priredio je povodom 165.
di nemaju ba{ previ{e mogu}nosti u dru{tvu u kojem `ivi-
godi{njice izlo`bu "^ast nam je
mo. Po~inju od dna, rade ono {to im se ne svi|a, kr{e svoje
izvestiti Vas...", predstavljaju}i
principe. Pri~u sam smjestio tu vi{e zbog tog crnohumor-
svoju dugu istoriju, brojne seli-
nog tona. Ipak, to je industrija koja ne zna za krizu.
NN: Taj film je odnio i nagradu za najboljeg debi- dbe, najzna~ajnija kulturna do-
tanta na "Danima hrvatskog filma". Koliko je to pri- bra koja ~uva.
znanje pomoglo u daljem stvarala{tvu? Posjetioci }e do oktobra mo}i
u muzejskom bioskopu da po-
gledaju i niz video-materijala,
Zavist u filmskom od naj sta ri jeg fil ma ko ji je
poslu mo`e jako smetati 1939. godine snimio u Muzeju
kneza Pavla dvorski snimatelj
GABELI]: Prije te nagrade smo producent Martin Miodrag - Mika \or|evi}, pre-
Bira~ i ja dobili Rektorovu nagradu, koja je i najvi{a na- ko emisije o grandioznoj kines-
grada u Hrvatskoj. Film je bio na desetak festivala vani i koj izlo`bi 1974. godine.
dobili smo jako dobre kritike. Vidjet }e se tek "posljedice". Izlo`bu je u ponedjeljak nave-
Ako }u biti pesimisti~an, dobio sam super crticu za CV. ~e sve ~a no otvo rio Ne boj {a
Ako }u biti optimisti~an, lak{e }u do}i do sredstava za no- Bradi}, ministar kulture Srbije,
ve projekte. Ako }u biti realan, istina je negdje izme|u. koji je istakao zna~aj Narodnog
NN: Kako je do{lo do saradnje s Martinom Bira- muzeja u izgradnji i o~uvanju
~om i osnivanja producentske ku}e? kulturnog identiteta.
GABELI]: Producentska ku}a nosi naziv "Bra}a Autori izlo`be su muzejska
Gabeli} & Bira~". Nismo bra}a u stvari. Nama je to bila savjetnica Neda Jevremovi} i
dobra zafrkancija, a i kad smo putovali po Africi, svi su direktorka Narodnog muzeja
mislili da smo bra}a. Odre|ena sli~nost postoji, samo se Tatjana Cvjeti}anin, a autor pos-
nikad ne}emo slo`iti koji od nas ima ve}i nos. Ina~e, Mar- tavke je profesor dr Milan Ra-
tin je odli~an producent koji stra{no dobro shva}a film. ko~evi}. (Seecult)
Znamo se jo{ od vremena prije akademije.
NN: Koliko su na Vas uticala priznanja i medijska Likovno
pa`nja?
GABELI]: To ide ovako: Film putuje po svijetu, ja saborovanje
mu se povremeno priklju~im na putovanjima. Festivali su u Loparama
divna stvar. Nagrade ako do|u, do|u. Imam toga dosta, ali
LOPARE - Drugo likovno sa-
nije to ne{to {to se pretjerano vrednuje i {to }e mi bitno
borovanje u kojem u~estvuje 16
promijeniti `ivot. Medijske pa`nje nema. I neka.
slikara iz razli~itih krajeva biv{e
Jugoslavije po~elo je u ponedje-
ljak u Priboju, kod Lopara.

Stvarni ljudi i potrebe iza brojeva

M. LINGO
SA RA JE VO - Obi lje `a va ju }i 20.
juni, Svjetski dan izbjeglica, predsta-
vnici UNHCR-a u BiH otvorili su u Sa-
rajevu izlo`bu fotografija "Iza brojeva:
stvarni ljudi, stvarne potrebe".
Rije~ je o 20 fotografija koje prati is-
toimena bro{ura s pri~ama o povratnicima
i izbjeglicama, te onima koji su jo{ rase-
ljeni i kojima treba pomo}.
Na mje ra or ga ni za to ra je
pokazati da se iza svakodnevnog kori{te-
nja brojeva u izvje{tajima, procenata koji-
ma se izra`avaju potrebe i `ivoti tih ljudi
nalaze stvarni ljudi sa stvarnim potreba-
ma.
Fotograf Almin Zrno snimio je po-
sljednjih mjesec dana fotografije raselje-
nih osoba iz cijele BiH.
"U ovom pro je ktu se ra di o `i vim,
stvarnim ljudima koje sam fotografirao i
Fotografije Almina Zrne u Umjetni~koj galeriji BiH ~iji portreti i njihove `ivotne sredine se
FOTO S. PINJAGI] nalaze na mojim fotografijama. One su
nastale na cijelom prostoru BiH, od Biha-
}a do Trebinja, od Vi{egrada i Zvornika
do Mostara. Nije se gledalo na etni~ku,
nacionalnu ili bilo koju pripadnost", ka-
zao je Almin Zrno.
Na fotografijama su snimlje-
ne izbjeglice u Babovi{tima i Cavasu kod
Ravnog, Kamenici kod Zvornika, Poto~a-
rima kod Srebrenice, Ustikolini, Gora`du,
Vi{egradu, Biha}u, Glamo~u, Tuzli, San-
skom Mostu, Prijedoru, Novom Gradu,
Izlo`ba fotografija
raseljenih lica u BiH
Trebinju te Banjaluci.
Izlo`ba u Umjetni~koj galeriji bit }e
otvorena do 27. juna.
Fotograf Almin Zrno autor je tri sa-
mostalne i vi{e zajedni~kih izlo`bi, dobi-
tnik tri nagrade ULUPUBiH, kao i dvije
nagrade Udru`enja novinara BiH.
"Dru`enje tokom kojeg }emo
i ove godine napraviti sjajne ra-
dove inspirisane ljepotom maje-
vi ~kih kra jo li ka i ci je log
loparskog kraja nazivamo sabo-
ravanjem", rekao je organizator
ovog skupa akademski slikar
Miladin Luki}, koji na svom
imanju okuplja autore likovnih
rukopisa iz raznih krajeva.
Rado Savi}, na~elnik op{tine
Lopare, koja je podr`ala ovu
manifestaciju, posjetio je ju~e
u~esnike na otvaranju tog sa-
bora i istakao da vjeruje da }e
ovakvi skupovi postati tradici-
onalni, te da podr{ka lokalnih
vlasti razvoju kulture, kao bi-
tnom faktoru imid`a lokalne
zajednice, ne}e izostati ni ubu-
du}e.
Savi} i Luki} najavili su izlo-
`bu radova nastalih na saboro-
vanju na Majevici i u Domu
kulture u Loparama nakon nje-
govog otvaranja.
Drugo likovno saborovanje
traja}e do 28. juna. (Agencije)
 34 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Sarajevo
Uglje{i}i su najurgentniji za sanaciju
FOTO N. UGLJE[A

Grad izdvojio 300.000 Saniranje

KM za ure|enje puteva
u Hrasnici
oaze na Mojmilu U mje snoj za je dni ci
NN FOTO

Hrasnica 2 u op}ini Ilid`a

Sa potpisivanja
ugovora o
sufinansiranju
Ugovor o sufinansiranju revitali- zelenu oazu usred grada sa sadr`aji-
zacije Parka {ume "Mojmilo" po- ma za odmor i rekreaciju.
tpisali su ju~er gadona~elnik Alija Na ovom prostoru ve} je izgra|ena
Behmen i na~elnik op}ine Novi eko-ku}a, trim-staza i pristupilo se
grad Damir Had`i}. vegetacijskom ure|enju, a u planu su
Grad Sarajevo ovim ugovorom sadr`aji poput sportskog igrali{ta,
obezbje|uje 300.000 KM za ovaj sankali{ta, skija{ke staze i drugi.
projekat. Dogovorene su aktivnosti o produ-
u toku je sanacija Ulice
Pandurica.
Nakon zavr{etka radova
u ovoj ulici planiran je po-
~etak sanacije u susjednim
uli ca ma Ru `e vik i Ku -
lenvakufska i to u du`ini
od kilometar i po.
Vrijednost ovih projeka-
ta ko je fi nan si ra op}i na
Ilid`a je 180.000 KM. Za-
vr{etak radova o~ekuje se
sredinom jula, a izvo|a~
je GP "Put". Mje{tanka Hotonja pokazuje
Iz op}ine Ilid`a navode posljedice klizanja tla
da je zavr{eno asfaltiranje
~etiri kratke ulice u MZ

Izgradnja
`enju kombi linije, a bi}e izgra|en i
parking za 400 do 500 automobila.
rekreativnih objekata
"Sufinansiranjem ovog projekta
grad Sarajevo daje doprinos izgra-
u Parku {ume dnji sportsko-rekreativnih sadr`aja
na lokalitetu Park {ume 'Mojmilo',
"Ovom finansijskom podr{kom, ali i za{titi ovog prostora od neplan-
koja je do sada najve}a, grad Saraje- ske gradnje i devastacije", istakao je
Osjek.
Ukupna du`ina ceste je
Za klizi{ta u Hotonju i Uglje{i}ima
1.400 metara, a vrijednost
projekta je 150.000 KM.
jo{ nije ura|ena projektna
Radove su finansirali po dokumentacija za sanaciju
50 posto op}ina Ilid`a i
gra|ani.

Ugro`eno
vo je prepoznao zna~aj ovog projekta gradona~elnik Behmen, te dodao da M.L.
ne samo za 150.000 stanovnika no- ovaj prirodni raritet, kojim se malo
vogradske, ve} i ostalih gradskih koja lokalna zajednica kod nas mo`e
op}ina", istakao je Had`i}. pohvaliti, treba nastaviti podr`avati i
Rije~ je o ekolo{kom projektu, koji
}e za tri do pet godina predstavljati
promovirati.
M.L.
Servisne
informacije [ejla PERTEF

Važniji telefoni Policija

122
Zbog aktivnih klizi{ta u Hotonju direktno je
ugro`eno sedam, a u Uglje{i}ima 15 ku}a, izjavio je
Popucao mi je podzid, Eset Mura~evi} iz Civilne za{tite op{tine Vogo{}a.
Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v
Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp 39:.211
qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!sb!. kao i plafoni u sobama I dok nadle`ni organi ~ekaju prebacivanje sredstava
Cb!lj!kf 644.874 za pripremu sanacije terena, stanovnici ovih naselja po-
Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp# 555.911 ob!tv!usj!lsj!wj!•ob!ekf!mb;!vqv!. na spratu. Strah ku{avaju vlastitim sredstvima barem sprije~iti {irenje
Ej!nokb!•bs 769.666 ~j!wb!okf!qsj!kf!uokj-!sb!{cpk!oj|!uwp me da mi ku}a ne ode u klizi{ta.
j!p|uf!~f!okf!uv!}f!tuwb!sj/! "Oba klizi{ta su registrovana prije 20 godi-
#Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj
HSBT!Jo!gp.dfo!ubs
341.878
3:4.294
provaliju, kazala na, neposredno nakon izgradnje stambenih objekata.
KLQ!#Sbe# 769.149
Hitna pomo} mje{tanka Vjerovatno je usljed te izgradnje do{lo do potiskivanja
Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb 774.95: 124 D`emila Mujanovi} tla. U Uglje{i}ima je najurgentnija sanacija klizi{ta u
Kantonu Sarajevu. Tu dolazi do otiskivanja ve}e koli~i-
#Qp!lpq# 753.554 Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf ne zemlji{ta, pa su tako ugro`eni stambeni objekti i ko-
#Sb!ejp.ub!ltj# 2626 tv!495!jo!ufs!wfo!dj!kf-!pe!•f!.
#Tb!sb!kf!wp.tubo# 553.691 hb!kf!68!cj!mp!lv!~oji!qp!tkf!.
Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf 2293 ub/
#Up!qmb!of#
Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs
#Wp!ep!wpe#
761.:8:
643.717
752.573
Porodili{ta
285-287
Slijepi ratni vojni
invalidi dobili laptope
Bvup!cvt!lb!tub!oj!db 324.211
Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj# 555.454 250-259
Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt 2528 V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op
Lb!ob!mj!{b!dj!kb 779.36: 28!cf!cb;!21!ekf!•b!lb!j!tf!. Slijepim ratnim vojnim in- da je za realizaciju ovog projekta
NVQ 775.322 ebn!ekf!wpk!•j!db/ validima na{eg grada predstavnici izvojeno 20.000 KM.
Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp 396.211 KS ju~er su uru~ili sedam lapto- "Ovom donacijom potrudili
QUU!lwb!sp!wj :88 Vatrogasci pa. smo se da slijepim ratnim vojnim
#Tb!sb!kf!wp!hbt#
Uf!mf!hsb!nj
383.:91
2313
123 "Ratni vojni invalidi koji su iz-
gubili vid dobili su savremene lapto-
invalidima, ~lanovima Udru`enja
slijepih KS, markar malo olak{amo
#Wf!mf!qf!lb!sb# 759.616 Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!v!qsp!. pe, pri la go |e ne nji ho vim
Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db 553.414 uf!lmb!35!tb!ub!oj!tv!jnb!mf!jo!. potrebama. U njih je ugra|en pose-
ufs!wfo!dj!kb/!! ban softver koji sve ono {to pi{e na Softver
ekranu saop{tava na engleskom ili prilago|en
nekom drugom jeziku. Uz kori{tenje potrebama slijepih
ovih laptopa bi}e definitivno uklju-
~eni u sve dru{tvene procese", rekao
Za{to "Rad" odvozi sme}e u jutar- je Fikret Zuko, izvr{ni direktor komunikaciju s okolinom i svije-
njim satima u Ulici Mula Mustafe Udru`enja slijepih KS. tom", istakao je Ibrahimovi}.
Ba{eskije i tako stvara gu`vu? Akciju obezbje|ivanja lap- Laptope su dobili Kemal
topa sprovela je sekcija informati~a- Kova~, Muhid Bajrica, Miralem
Odlaganje sme}a u toj ulici je ra ovog udru `e nja u sa ra dnji s Brodovi}, Alija Dizdarevi}, Safet
predvi|eno od {est do osam sati, Vladom KS. Srna, Hamdo Kentra i Jadranko Stri-
a odvoz zavr{ava do 9.30. "Ovo udru`enje }e se truditi da `ak.
Drugog rje{enja nema. u narednom periodu bude jo{ ova- "Mnogo mi zna~i {to sam do-
kvih akcija", kazao je Zuko. bio ovaj laptop, mnogo }u toga na-
Mersudin HAD@I], pravnik Ahmed \IPA, portparol KJKP "Rad" Sa dodjele laptopa Hajdrudin Ibrahimovi}, minis- u~iti", kazao je Alija Dizdarevi}.
FOTO N. UGLJE[A tar za bora~ka pitanja KS, kazao je [.P.
 Sarajevo 24. 6. 2009. tsjkfeb 35

Vodi~
FILMOVI
BQP!MP
Ufs!nj!ob!ups;!Tqb!tf!okf
Lsjt!uj!kbo!Cfkm-!Tfn!
Wps!ujo!hupo-!
Nvo!Cmbe!hve
Sf!aj!kb;!NdH
)29-!31!i*

NF!FUJOH!QP!JOU
Qsj!•b!p!Ef!tqf!spv!
Hmb!tp!wj;!Nf!ukv!Csp!ef!sjl-!
Ebt!ujo!Ipg!nbo-!
Fnb!Wpu!tpo!
Sf!aj!kb;!Tbn!Gfm-!
Sp!cfsu!Tuj!wfo!ib!hfo
)29!i*

Tubs!Usfl!
Lsjt!Qbko-![b!lb!sj!Lwjo!up!
Sf!aj!kb;!Eafk!Eafk
Bcsbnt
)31!i*

FLW!.!Lbp!eb!kf!
cj!mp!of!lbe
Sf!aj!kb;!Ev!|bo!Wf!tj~
)33!i*

PREDSTAVE

dvadesetak ku}a
TBS!US
Np!vtf!gvd!lfst
Sf!aj!kb;!Gb!svl!Mpo!•b!sf!wj~
)31/41!i-!LTD!Wp!hp|!~b*

munalna infrastruktura iznad i ispod klizi{ta", objasnio
je Mura~evi}.
Neophodno je da se uradi projektna dokumentaci-
ja kako bi se sprije~ilo dalje {irenje ovih klizi{ta.
Za izradu dokumentacije za sanaciju u Hotonju 3
Stanovnici izvojeno je 40.200 KM, a za Uglje{i}e 54.000 KM.
poku{avaju "U toku je izrada projektne dokumentacije, a fina-
vlastitim nsiraju ih op{tina Vogo{}a i Zavod za izgradnju KS.
sredstvima Zbog ovih klizi{ta indirektno je ugro`eno nekoliko de-
sprije~iti setina ku}a", kazao je Mura~evi}.
{irenje Da bi radovi po~ela ~eka se da op{tina Vo-
klizi{ta go{}a prebaci sav novac na ra~un Zavoda za izgradnju.
"Prebacili su samo 10.000 KM, a trebalo je da pre-
bace 40.000 KM. Mi ne mo`emo pristupiti izradi pro-
jektne dokumentacije, a nismo jo{ ni potpisali ugovor
IZLO@BE
o realizaciji projekta. Ne `elimo da nam se ponovi situ- nali{emo vodu u drene`e koje smo napravili. Op{tina
acija kao s op}inom Trnovo, koja jo{ nija prebacila no- nam je dala cijevi i mi smo malo sanirali ovo klizi{te. HB!MF!SJ!KB!#HB!CSJ!KFM#
vac za sanaciju jednog klizi{ta", istakao je Fuad Babi}, Naravno, mora mnogo posla da se uradi da bi se sprije- #Qp!{p!sj!|oj!qmb!lbu!
stru~njak za klizi{ta u Zavodu za izgradnju KS. ~ilo {irenje klizi{ta", kazao je Softi}. Lb!nfs!oph!ufb!usb!66#
Ku}a D`emile Mujanovi} smje{tena je u neposre- Dodao je da je pored njihovog naselja locirano jo{
dnoj blizini klizi{ta u Hotonju 3. jedno klizi{te. VNKF!UOJ!_LB!
"Popucao mi je podzid kod ku}e, a klizi- "Njegova sanacija nije planirana u ovoj godini. To HB!MF!SJ!KB!CjI
{te je do{lo do temelja. Tako|er su mi popucali plafoni klizi{te je povezano s ovim u Uglje{i}ima", kazao je #Sf!usp!tqfd!uvn#
u sobama na gornjem spratu. Strah me da mi ku}a ne Softi}.
ode u provaliju", kazala je Mujanovi}eva. Sultanija Peljto, sekretar MZ Vogo{}a 1, #Tuwbs!oj!mkv!ej!
Mirza Softi}, stanovnik Uglje{i}a, ka`e da je zbog kojoj pripada naselje Uglje{i}i, ka`e kako su vidljive .!tuwbs!of!qp!usf!cf#
ovog klizi{ta bio u potpunosti o{te}en jedini lokalni pukotine na fasadama. J{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb!
put. "Na podru~ju na{e mjesne zajednice ima jo{ klizi- Bm!nj!ob![sof
"Mi, stanovnici Uglje{i}a, svojim skromnim sred- {ta u Dreskova~i, Donjoj Jo{anici te u Ulici Ahmeda
stvima poku{avamo da sprije~imo {irenje klizi{ta. Ka- Rizve", kazala je ona. LP!MF!HJ!KVN!
BS!UJT!UJ!LVN
J{mp!acb!tmj!lb-!
dsuf!ab!j!jo!tub!mb!dj!kb

Obnova Firuz-begovog Bvup!sj;!Esb!hb!ob!

Ov!j~.Wv!•lp!wj~!
j!Bo!esj!kb!ob!

hamama do 2012. godine Nmj!ob!sp!wj~.Dwfu!lp!wj~

NV![FK!LOKJ!AF!WOPT!UJ!
M. LINGO }e izlo`iti umjetni~ka djela koja je proteklih godina Fabri- J!QP![P!SJ!\OF!
ka duhana otkupljivala i ~uvala. VNKF!UOPT!UJ
Firuz-begov hamam, mla|im generacijama po- "Ovim gestom mi }emo i obnovljeni hamam, ali i na- Tubm!of!qpt!ubw!lf!
znat kao ]ulhan, bit }e u potpunosti revitaliziran i {a umjenti~ka djela, staviti na raspolaganje gra|anima i sb!eoji!tp!cb!
obnovljen. turistima, jer }e ulaz u galeriju biti otvoren za sve", kazala Tjm!wj!kb!Tusb!ij!nj!sb!
Posao bi trebalo da bude zavr{en do 2012. godine, {to je Bajramovi}eva. Lsbok!•f!wj!~b-!
je predvi|eno ju~er potpisanim protokolom izme|u op}i- Ibrahim Had`ibajri}, na~elnik op}ine Stari grad, re- Ib!tb!ob!Lj!lj!~b-!
ne Stari grad i Fabrike duhana Sarajevo kao investitora. kao je da }e obnova i revitalizacija ovog hamama zna~iti Lbm!nj!kf!Cb!sv!ib!
Ru{enje objekta, koji je uz ostatke hamama mnogo i biti veliki doprinos u ponovnoj kandidaturi Ba{-
j!Qf!usb!Lp!•j!~b
sagra|en u 20. stolje}u, te arheolo{ka istra`ivanja trebalo ~ar{ije za UNESCO-ovu listu svjetskog naslje|a.
bi da po~nu za petnaestak dana. CSV!TB!CF![JT!UBO
Muhamed Musa, koordinator ovog projekta, u ime
Fabrika duhana obezbijedila 2,2 Tubm!ob!qpt!ubw!lb;
Fabrike duhana, isti~e kako je ova kompanije donijela
miliona KM za pripremne radove #Sb!{wpk!
odluku da izdvoji sredstva za obnovu Firuz-begovog ha-
Tb!sb!kf!wb!
mama u obliku i s materijalom koji je bio izgra|en prije
500 godina. pe!qsfu!ijt!up!sjk!tlph!
"Ne mo`emo sa sigurno{}u potvrditi koliko }e ko{tati Firuz-begov hamam sagra|en je izme|u ep!bvt!usp!vhbs!tlph!
ovaj projekat, ali ono {to mogu re}i je da smo ve} sada si- 1505. i 1512. godine u dijelu Ba{~ar{ije izme|u ulica Sa- qf!sj!peb#
gurni da je potrebno 2,2 miliona KM za pripremne rado- ra~i i Mula Mustafe Ba{eskije. #Qmf!uf!oj!of!
ve, {to je Fabrika duhana ve} i obezbijedila", rekao je Fabrike duhana dobila je saglasnost Zavoda za kul- t!Ckf!mb!|oj!df#
Musa. turnohistorijsko naslje|e FBiH, te Komisije za o~uvanje
\ejna Bajramovi}, direktorica marketinga Fabrike nacionalnih spomenika BiH, s tim {to }e cijelo vrijeme NV![FK!TB!SB!KF!WB
Ru{enje dogra|enog objekta Tubm!ob!qpt!ubw!lb;!
po~inje za petnaestak dana duhana, istaknula je da ovo preduze}e planira u obnovlje- gradnje stru~njaci provjeravati ispravnost svakog kamena
FOTO D@. TORCHE nom objektu Firuz-begova hana otvoriti galeriju u kojoj koji bude uzi|ivan u hamam. #Tb!sb!kf!wp!2989!.!2:29#
36 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Odr`ana sjednica Savjeta

Banjaluka za bezbjednost saobra}aja grada

Zavr{ena prva etapa
uni{tavanja ambrozije
Radnici preduze}a "Tamaris"
zavr{ili su prvu etapu uni{tavanja
korova ambrozije na podru~ju
grada, za {ta je Administrativna
slu`ba obezbijedila 210.000 KM.
Milovan Leti}, tehni~ki direktor
preduze}a "Tamaris", je rekao da je
dosad poko{en ve}i dio povr{ina na
kojima je uo~ena ova alergena biljka.
"Ve} smo zavr{ili prvi krug da u
startu sprije~imo {irenje ove biljke, ali
ambroziju je bitno pokositi u julu",
ka`e Leti} i isti~e da radnici najve}u
koli~inu ambrozije nalaze oko iskopa,
gradili{ta i zapu{tenih povr{ina.
Za ko{enje
ambrozije obezbije|eno
210.000 KM
"Ambrozije uglavnom nema u
u`em centru grada, jedino smo dosad
zabilje`ili malo ve}u koncentraciju u
naselju Borik, u blizini gradili{ta pre-
duze}a 'Krajina', i, naravno, odmah
smo je uklonili", ka`e Leti}.
Administrativna slu`ba grada je
preduzela korake za{tite i informisa-
nja stanovni{tva, u saradnji s Poljo-
privrednim institutom RS, ka`e
Milenko [aji}, portparol Administra-
tivne slu`be grada.
"Pomogli smo Institutu da nabavi
ure|aj za mjerenje koncentracije po-
lena i oni nam svakodnevno {alju po-
datke za taj dan zajedno s prognozom
za narednih nekoliko dana", ka`e [a-
ji} i dodaje da stanovnici koncentra-
ciju polena ambrozije i ostalih vrsta
alergena mogu svakodnevno vidjeti
na internet stranici grada.
Jelena Mihi}, stru~njak Zavoda za
za{titu bilja, sjemenarstvo i biotehno-
logiju Poljoprivrednog instituta RS u
Banjaluci, nam je rekla da se ambro-
zija pojavila, ali u jako niskim kon-
centracijama.
"U ovim ki{nim danima i ne o~e-
kujemo ve}u koncentraciju polena
ambrozije, a mi }emo o svim pro-
mjenama redovno obavje{tavati gra-
|ane", ka`e Mihi}eva.
N.S.
Radionica
o va`nosti
ishrane
Edukativna radionica o va-
`nosti ishrane, koju organizuje
Treba
odati
priznanje i
voza~ima
upola
kompanija "Argeta Junior", bi}e autobusa,
odr`ana danas u 9.30 u vrti}u
"Plavi ~uperak", u naselju Borik. koji su
Radionici }e prisustvovati oko vozili
250 djece iz Banjaluke.
Ove radionice su osmi{ljene
kako bi djeca nau~ila o va`nosti
daleko
pa`ljivije
ishrane u njihovoj najranijoj do-
bi. Cilj projekta je da djeca kroz
nego
igru i zabavu nau~e koliko su do- prethodne
ru~ak i zdrava ishrana va`ni u godine,
njihovom razvoju i da steknu
zdrave `ivotne navike. ka`e
Pored igrokaza, kompanija Sredi}
"Argeta" je za svu djecu pripre-
mila i doru~ak kao i prigodne po-
klone. Ovakve radionice su
organizovane i u drugim grado-
vima u BiH: u Mostaru, Biha}u,
Zenici, Tuzli i Sarajevu, za oko
1.500 djece.
V.V.
Servisne
informacije
Policija
122
V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!sb!.
op!kf!21!lsj!wj!•oji!ekf!mb-!pe
up!hb!•f!uj!sj!qsp!wbm!of!lsb!}f-
•f!uj!sj!lsb!}f-!kf!eop!p|uf!~f!okf
uv!}f!tuwb!sj!j!kf!eop!lsj!wj!•op I dalje najve}u
opasnost za putnike

Predstava i koncert
ekf!mp!j{!lb!uf!hp!sj!kf!pt!ub!mp/!Kb!.
woj!sfe!j!njs!oj!kf!ob!sv!|b!wbo/!
Ep!hp!ej!mp!tf!24!tbp!csb!~bk!.
u Domu omladine oji!of{!hp!eb-!•f!uj!sj!t!qp!tmkf!.
ej!db!nb!qp!mj!db-!pe!lp!kji!kf
U amfiteatru Doma omladine 25. juna u 19 ~asova odr`a}e se predstava kf!eop!tnsuop!tusb!eb!mp-!b!kf!.
pod nazivom "Pile Jole".
eop!{b!ep!cj!mp!uf!af!qp!wsf!ef/
Predstavu }e odigrati mali glumci Dje~ijeg studija glume "Roda".
Dan poslije, tako|e u amfiteatru Doma omladine, odr`a}e se koncert "World
Music Tour Project". To je samostalni muzi~ki sastav koji izvodi muziku iz ra- Hitna pomo}
znih krajeva svijeta, ~iji su ~lanovi Aleksandra Radonji} i Jelena Spasojevi}.
Umjetnice }e repertoarom obuhvatiti razli~ite muzi~ke kulture i jezike, izvode}i
124
program na gitari, flauti i klavijaturi. V!tub!oj!dj!Ij!uof!qp!np!~j!qsf!.
N.K.
hmf!eb!op!kf!:7!pesb!tmji!qb!dj!.
kf!ob!ub!j!32!ej!kf!uf/!Pcbw!mkf!op
predstavlja
starost autobusa
FOTO NN
Aleksandar STIJAKOVI]
Autobusi gradskog saobra}aja u proteklih {est
mjeseci u~estvovali su u manje saobra}ajnih nesre-
}a na podru~ju grada, i to za vi{e od 50 odsto, u
odnosu na isti period pro{le godine.
Ovo je jedan od zaklju~aka Savjeta za bezbjednost
saobra}aja grada, koji je na ju~era{njoj sjednici razma-
trao bezbjednost saobra}aja u zoni autobuskih stajali{ta
i u~e{}e autobusa u saobra}ajnim nesre}ama.
Zoran Sredi}, predsjednik Savjeta za bezbje-
dnost saobra}aja grada, istakao je kako su na sjednici
konstatovali da su podaci veoma dobri i da je zadovo-
ljan stanjem u prvih {est mjeseci ove godine.
"Imaju}i u vidu da se nije desila nijedna saobra}aj-
na nesre}a u zoni autobuskih stajali{ta u kojoj su u~es-
tvo va li auto bu si, mo ra mo bi ti za do vo ljni tim
rezultatima. Broj saobra}ajnih nesre}a u kojima su
u~estvovali autobusi je smanjen za 56 odsto i to je po-
datak koji ohrabruje", rekao je Sredi}.

Mati~ni ured kf!26!lv!~oji!qp!tkf!ub/!

Porodili{te
Tom prilikom ~lanovi Savjeta su konsta-
tovali da je u prvoj polovini godine bilo 1.328 saobra-
}ajnih nesre}a, od kojih su u 44 u~estvovali autobusi,
On napominje da je jedan od osnovnih razloga za
takvo stanje dobro obilje`evanje autobuskih stajali{ta.
"Treba odati priznanje i voza~ima autobusa, koji su

Ro|eni
342-142 {to procentualno iznosi oko tri odsto.

Mihailo Mr{i}, sin Milenka i Milke; Milo{ \uki}, sin Borisa i Dijane; V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!dv
Muamer Spahi}, sin Murisa i Ehlimane; Bo`ana Paji}, k}i Slobodana i sp!}f!op!kf!ptbn!cf!cb;!|ftu
Milane; Pavle Kolund`ija, sin @eljka i @eljke; \or|e Kesi}, sin Draga-
na i Sla|ane; Sofija Vojnovi}, k}i Dragana i Dra`ene; Du{an Kokot,
ekf!wpk!•j!db!j!ewb!ekf!•b!lb/
sin Gorana i Snje`ane; Petar Lazarevi}, sin Nedeljka i Eve; Jovan Be-
ri}, sin Sini{e i Sanele; Luka Vukadinovi}, sin Lazara i Borjane.
Vatrogasci
123
Umrli Wb!usp!hb!tob!kf!ej!oj!db!oj!kf
Nedo (Ilija) Ga~i}, ro|. 1944. god; Ostoja (Stojan) ]utkovi}, ro|. jnb!mb!jo!ufs!wfo!dj!kb/!
1938. god; Mirsadeta (Ibro) Vola{, ro|. 1950. god.
Ko uklanja ruinirane
objekte u gradu?
To je obaveza vlasnika ruine. Ako on ne reaguje
na nalog inspektora i ne ukloni ru{evni objekat,
radnici ovla{tenog preduze}a koje anga`uje
slu`ba grada za te potrebe sru{i}e sporni obje-
kat, dok }e tro{kove snositi sam vlasnik uz ka-
znu zbog nepostupanja po slu`benom nalogu.
Administrativna slu`ba grada
Milan PETROVI], radnik
Djeca Doma "Rada Vranje{evi}"
kampuju u Kumboru
V. VRBLJANAC
[ti}enici Dje~ijeg doma "Rada Vranje{evi}" u
nedjelju ujutro putuju na desetodnevno kampova-
nje u Kumbor.
"U nedjelju ujutro 11 djece i jedan vaspita~ iz Do-
ma idu na Crnogorsko primorje, na kampovanje u
Kumbor, u organizaciji Javnog fonda dje~je za{tite
RS", potvrdio je Danilo Ponjarac, direktor Dje~ijeg do-
ma "Rada Vranje{evi}".
Na desetodnevno kampovanje, koje se
odr`ava tradicionalno ve} nekoliko godina, putuju dje-
ca bez roditeljskog staranja uzrasta od {est do 14 godi-
na. Pored djece iz Dje~ijeg doma, u Kumbor idu i
korisnici pomo}i Centra za socijalni rad, slijepa i slabo-
vida djeca, kao i talentovana djeca.
"Pored djece iz na{eg doma, na kampovanje idu i
korisnici Centra za socijalni rad, slijepa i djeca koja se
u dru{tvu isti~u svojim talentom", rekao je Ponjarac.
Ve} nekoliko godina unazad djeca idu u
isti kamp i isto mjesto, gdje su za njih organizovane ra-
zne radionice kroz koje prolaze tokom kampovanja.
[ti}enici Doma u pratnji svog vaspita~a se u Banjaluku
vra}aju 7. jula.
Na kampovanje idu djeca
uzrasta od {est do 14 godina
"Pored toga {to se mali{ani lijepo provedu sa dru-
gom djecom, oni dosta toga nau~e i u radionicama ko-
je se odr`avaju u kampu, a koje su veoma korisne za
njih i za njihovo psihofizi~ko napredovanje", dodaje
Ponjarac.
Sva potrebna sredstva za putovanje i smje-
{taj je obezbijedio Javni fond dje~je za{tite RS.
 Banjaluka 24. 6. 2009. tsjkfeb 37

U nesre}ama
Vodi~
FILMOVI
QB!MBT!
Sf!wj!kb!gjm!np!wb

manje autobusa
)29/41-!32/26!i-!27/41!i
tv!cp!ub!j!of!ekf!mkb*

Cfp!hsbe!tlj!gbo!upn
Nj!mv!ujo!Nj!mp!|f!wj~-!
Nbs!lp!Aj!wj~-!Sb!ep!tmbw!
Nj!mfo!lp!wj~
Sf!aj!kb;!Kp!wbo!Up!ep!sp!wj~
)2:-!31/56-!33/41!i*
gp!up;!gbo!upn

Ufs!nj!ob!ups;!Tqb!tf!okf
Lsjt!uj!kbo!Cfkm-!
Tfn!Wps!ujo!hupo
Sf!aj!kb;!NdH
)31/41-!33/56!i*

FLW!.!Lbp!eb!
kf!cj!mp!of!lbe
Esb!hj!|b!Vt!lp!lp!wj~-!
Jwbo!Gf!df-!Jwbo!Sbo!lp!wj~
Sf!aj!kb;!Ev!|bo!Wf!tj~
)29/66!i*
Gradskim ulicama oko 100
autobusa prevozi putnike

vozili daleko pa`ljivije nego prethodne godine. Obno-
vili smo preporuku iz pro{le godine da gradske vlasti
prilikom rekonstrukcije starih i izgradnje novih saobra-
}ajnica vode ra~una da sva autobuska stajali{ta budu
locirana van kolovoza", dodao je Sredi}.
On smatra da bi trebalo izgraditi takozvane ni{e za
autobuse kako se ne bi zadr`avao saobra}aj.
Na podru~ju grada ima 360 stajali{ta
autobusa na 180 lokacija, a gradskim ulicama oko 100
autobusa prevozi putnike. Pro{le godine u gradu je bi-
lo registrovano oko 52.000 vozila, a od toga 294 auto-
busa.
Mladen Mari}, komandir Policijske stanice za
bezbjednost saobra}aja Banjaluka, istakao je kako su u
prvih {est mjeseci ove godine na podru~ju koje pokri-
va ta stanica evidentirane ukupno 44 saobra}ajne ne-
sre }e u ko jim su u~es tvo va li auto bu si grad skog
prevoza. Od 1.328
"Ovaj podatak u pore|enju s istim pe- saobra}aj-
riodom pro{le godine ukazuje nam na pove}anje bez-
nih nesre}a,
bje dnos ti sao bra }a ja, to jest na sma nje nje bro ja u 44
saobra}ajnih nesre}a u kojima su u~estvovali autobusi. u~estvovali
Podatak za pro{lu godinu govori nam da je pro{le godi- autobusi
ne bilo 49 saobra}ajnih nesre}a vi{e. Tako|e, u samo
~etiri slu~aja u tim nesre}ama bilo je posljedica po li-
ca", rekao je Mari}.
Prema njegovim rije~ima, zajedni~ke aktivnosti
koje su sprovodili policija, gradske vlasti i sami prevo-
znici doprinijeli su smanjenju saobra}ajnih nesre}a u
kojima su u~estvovali autobusi.
"Nastavi}emo s tim aktivnostima i sljede}e godine
kako bismo jo{ vi{e unaprijedili bezbjednost saobra}a-
ja. Naravno, uvjek ostaje pitanje onih nesavjesnih vo-
za~a koji se ne pridr`avaju propisa, a prema njima DOGA\AJI
}emo morati nastupati sa stro`im kaznama", rekao je
Mari}. NV![J!_LJ!QB!WJ!MKPO
U Savjetu napominju da i dalje najve}u J{cps!njt!Nbyj!
opasnost za putnike predstavlja starost autobusa koji se Tujmm!Uf!fo
koriste u prevozu i njihova tehni~ka ispravnost. )V!tb!sb!eokj!
"Zna~ajan problem su i saobra}ajne gu`ve pa apelu- t!Nbyj!Tujmmpn*
jemo na na{e sugra|ane da se vi{e oslanjaju na javni pre- )2:!i*
voz nego na sopstvene automobile", ka`u u Savjetu.
IZLO@BE

Most kod "Incela" do 31. jula

N. SALAPURA
Radovi na mostu kod fabrike "Incel", koji }e
povezivati naselja Ma|ir i ^esmu sa gradom, bi-
}e zavr{eni do 31. jula, kada }e most biti spreman
za tehni~ki prijem, najavio je Aleksandar Cvija-
novi}, tehni~ki direktor Zavoda za izgradnju Ba-
njaluka.
Poslije svih problema koje je izvo|a~ radova
"Hering" iz [irokog Brijega imao na mostu, od izu-
zetno lo{ih vramenskih prilika, preko premje{tanja
postoje}ih instalacija na drugo mjesto, do visokog
vodostaja rijeke Vrbas, te probijanja svih rokova, ko-
na~no je poznat ta~an datum zavr{etka radova, a to je
31. juli, a ne 15. juli, kako je nedavno najavljeno.
Gradnja mosta po~ela je u julu pro{le godine.
Cvijanovi} ka`e da je prije mjesec da-
na napravljena nova dinamika rada, po kojoj su ra-
dovi ubrzani, a to su dozvolile i vremenske prilike.
CBO!TLJ!EWPS
Wf!mj!lj!j{mp!acf!oj!tb!mpo
J{mp!acb!tmj!lb!
Sb!ep!nj!sb!Lof!af!wj!~b
vi} i isti~e da trenutno radovi teku kako je planirano, )ep!29/!kv!mb*
Gradnja mosta po~ela u julu pro{le godine
FOTO ARHIVA bez problema i zastoja.
"Trenutno je u fazi ure|enje obale NV![FK!SF!QV!CMJ!LF
Vrbasa u blizini mosta, koja je usljed velikog vodos- TSQTLF
taja bila poplavljena, tada je do{lo do stvaranja klizi- #Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn!
{ta i odrona", ka`e Cvijanovi} i dodaje da }e i radovi vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj#
na ure|enju obale biti zavr{eni do propisanog roka.
Slavko Kecman, stanovnik naselja ^esma, isti- Tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb
~e da jedva ~eka da radovi budu zavr{eni i da most Nv!{f!kb!ST
bude otvoren.
"Svako jutro kad idem na posao moram krenuti #Usb!qjt!uj!•lb!pqb!uj!kb!
ranije zbog gu`vi koje se stvaraju na mostu, ali i to Nb!sj!kb![wj!kf{!eb!v!Cb!okb!mv!dj
}e uskoro biti rije{eno", isti~e Kecman. 297:!.!311:#
Du`ina mosta }e iznositi 90 metara, a )ep!29/!kv!mb*
{irina 14, od ~ega }e polovina biti namijenjena za
"Sada sa sigurno{}u mo`emo potvrditi da }e ra- saobra}ajnicu. S obje strane nalazi}e se biciklisti-
dovi biti zavr{eni do po~etka avgusta. Bilo je toliko Bilo je mnogo ~ke i pje{a~ke staze, kao i pristupne saobra}ajnice HB!MF!SJ!KB!VEBT
problema na koje smo nai{li tokom gradnje, ali nije problema tokom du`ine po 150 metara. Vrijednost ugovorenih rado- J{mp!acb!sb!ep!wb!•mb!op!wb
jednostavno graditi most na Vrbasu", ka`e Cvijano- gradnje va je 3.892.057 KM. Vesv!af!okb!#Upo#!j{!Gp!•f
38 tsjkfeb!24. 6. 2009. Phmbtj

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`no sje}anje na na{u Tu`no sje}anje na na{u Sje}anje

na drage roditelje
NEZAVISNE
NOVINE
svojim ~itaocima daju
mogu}nost objave

ADEMA i SEIDU BESPLATNE

RANKU RANKU
oktobar 1920
- juni 2002.
februar 1926
- januar 1992. ^ITULJE
TUKERI]-UZELAC TUKERI]-UZELAC UNKI] u kojoj se objavljuje
2005 - 2009. 2005 - 2009. smrt najbli`ih
(dimenzije 120x85 mm)
Majka Ana i sestra Mina Porodica i prijatelji Djeca sa porodicama Sve druge objave i formati
I/16 I/16 I/16 se napla}uju po cjenovniku.

Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom
400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema
glavnom putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i,
Banjaluka. Telefon: 065/467-412, 065/686-290. BK
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banja-
luka Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e,
jednosoban stan od 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2.
Cijena 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-
147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m, sa 540 m2 zemlje u
Kne`ici, sa svim priklju~cima (struja, voda, tele-
fon), 1/1, ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvat-
skoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem ekstra sre|enu ku}u na sprat sa mansar-
dom u Trnu (iza "Perutnine"), 10x11 m, na placu 500
m2. Telefon: 065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na 3.300 m2 u Ma-
hovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-
497. BK
- Prodajem ili mijenjam ku}u u Zagrebu za dva stana
u Banjaluci. Telefon: 051/465-742. BK
- Prodajem ku}u 10x11 m, pet eta`a sa ~etiri stana -
svaki sa posebnim ulazom + podrum. Ulica Rade Vra-
nje{evi} 107. Telefon: 051/311-451. BK
- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu na placu povr{ine
966 m2 s urednom dokumentacijom blizu bolnice. Tele-
fon: 051/303-903, 065/371-300. BK
- Prodajem ili mijenjam ku}u na Crnogorskom pri-
morju za odgovaraju}e u Banjaluci. Telefon: 065/528-
247. BK
- Prodajem ili mijenjam za stan useljivu ku}u na pla-
cu od 330 m2 kod "Kosmosa". Telefon: 065/528-247.
BK
- Prodajem ili mijenjam za stan useljivu prizemnu ku-
}u, Pionirska 33. Telefon: 065/528-247. BK
- Prodajem ku}u s vo}njakom u Glamo~anima. Tele-
fon: 065/499-748. BK
- Prodajem novu ku}u 9,5x8,5 m, prate}e objekte i
~etiri dunuma zemlje, kod sto~ne pijace u Novoj Topo-
- Prodajem ku}u u Drago~aju i placeve, udaljeno 300
m od {kole. Telefon: 051/310-017, 061/848-752. BKM
- Prodajem ku}u u Zalu`anima prije pruge sa dva sta-
na, plac 750 m2, 140.000 KM. Telefon: 051/310-994,
061/848-752. BKM
- Prodajem dvije prizemnice na Star~evici, plac 500
m2, 170.000 KM. Telefon: 051/310-994, 061/848-752.
BKM
- Prodajem ku}u kod motela "Nana", pored glavnog
puta, na placu 700 m2, predvi|ena izgradnja poslovne
zgrade. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Prodajem ku}u na mirnoj i dobroj lokaciji, 9x11
metara, P+1+M, 1/1. Telefon: 065/606-109. BKM
- Prodajem baraku 61 m2 u dupleksu, Banjaluka, Bu-
d`ak. Telefon: 065/698-012. BKM
- Prodajem ku}u u Biogradu na Moru. Telefon:
+381648218109, 065/536-732. BKM
- Prodajem dvije ku}e sa poslovnim prostorom, 400
m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema glavnom
putu, Put srpskih branilaca 95. Telefon: 065/467-412,
065/686-290. BK
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni
prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-
079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P)
i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m , plac 360 m . Telefon:
2 2
065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i
restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mi-
jenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901,
051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atrakti-
vnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banja-
luke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo
1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet place-
va po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu
400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon:
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Tele-
fon: 065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e,
centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Tele-
fon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i
grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi-
~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta,
spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i je-
dnosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri
placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
IZDAVANJE
- Izdajem prazan sprat ku}e, 90 m , Ulica Baje Pivlja-
2
nina 13, 1.500 m od centra. Telefon: 066/850-073. BK
POTRA@NJA
- Tra`im ve}u opremljenu ku}u ili ve}i trosoban na-
mje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:
051/580-020. BK
- Potrebna ku}a za stanovanje i odr`avanje blizu {ko-
le, uz povoljnu stanarinu u Banjaluci i okolini. Telefon:
065/363-252. BKM
Vikendice
PRODAJA
- Prodajem vikendicu u Jakupovcima, op{tina Lakta-
{i, dva dunuma zemlje i gara`u. Telefon: 051/370-657,
066/626-347. BK
- Prodajem vikendicu u Slatini, 12.000 evra. Telefon:
065/631-613. BK
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
065/671-420. BK
Stanovi
2
njaluka. Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem dvosoban stan 57 m2, 2. sprat, iza SUP-a.
Telefon: 065/922-163. BK
- Prodajem jednosoban stan 40 m2 u Boriku. Telefon:
066/776-188. BK
- Prodajem jednosoban stan na Star~evici, 43 m2, tre}i
sprat, Kosovke djevojke. Telefon: 065/939-969. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2, 1. sprat, u centru
Banjaluke + gara`a. Telefon: 051/302-724. BK
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banjalu-
ke, zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon: 065/520-038. BK
- Prodajem hitno dvosoban komforan stan 58 m2,
centralno grijanje, lift, u Boriku. Telefon: 065/636-545.
BK
- Prodajem jednosoban stan, visoko prizemlje, cijena
po dogovoru, Banjaluka, Nova varo{. Telefon:
065/569-294. BK
- Prodajem povoljno dvosoban stan, nova gradnja, 49
m2, kod fakulteta, Banjaluka. Telefon: 065/698-012.
BKM
- Prodajem stan 27 m2, sprat + balkon, Banjaluka,
Obili}evo. Telefon: 065/698-012. BKM
- Prodajem dva jednosobna stana 40 m2, {iri centar, i
34 m2, Banjaluka, Nova varo{. Telefon: 065/698-012.
BKM
- Prodajem stan 65 m2, 4. sprat, Lorkino naselje. Tele-
fon: 065/698-012. BKM
- Prodajem trosoban stan 75 m2, 1. sprat, sa gara`nim
mjestom i ostavom, Nova varo{. Telefon: 065/698-012.
BKM
- Prodajem dvosoban stan, 1. sprat, Ul. M. Kraljevi}a.
Telefon: 065/698-012. BKM
- Prodajem stan, {iri centar, prizemlje, pogodan za
kancelarije, Banjaluka. Telefon: 065/698-012. BKM
- Prodajem u centru jednosoban stan 38 m2, 4. sprat,
99.000 KM. Telefon: 051/310-017, 061/848-752. BKM
- Prodajem nov jednosoban stan u @utim zgradama,
49, 23 m2, 2. sprat, 2.100 KM/m2. Telefon: 051/ 310-
994, 061/848-752. BKM
- Prodajem trosoban stan 78 m2, u centru, Ul. Milana
Tepi}a. Telefon: 066/257-681. BKM

li, 76.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM
- Prodajem ku}u P+1 sa placem od 370 m , stari gra-
2
di{ki put, Banjaluka, Dervi{i. Telefon: 065/698-012.
BKM
stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Tele-
fon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u De-
beljacima. Telefon: 065/850-418. BK
PRODAJA
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Ba-
- Prodajem dva stana 55 m2, na Pobr|u, pogled na
Banjaluku. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Prodajem nov dvosoban stan na Star~evici kod {ko-
le, useljiv, lift. Telefon: 051/310-017, 061/848-752. BKM

- Prodajem nov dvosoban stan na Star~evici, kod
"Centruma", 50 m2, 4. sprat, lift, 112.000 KM. Telefon:
051/310-017, 061/848-752. BKM
- Prodajem stan 58 m2 Star~evica ili mijenjam za ku-
}u do 40.000 KM u blizini Banjaluka. Telefon:
066/746-717. BKM
- Prodajem stan 62 m2, novogradnja, Solunska 8. Te-
lefon: 065/606-109. BKM
- Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat, lift, i garso-
njeru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradnji, Banja-
luka, Borik, Kne`opoljska ulica. Telefon: 065/518-567.
BKM
- Prodajem u Tarasa [ev~enka dvosoban stan 62 m2,
3. sprat, bez grijanja, 105.000 KM. Telefon: 051/310-
017, 061/848-752. BKM
- Prodajem garsonjeru, 28 kvadrata, u Kozarskoj Du-
bici. Telefon: 052/413-612. BK
- Prodajem stan 62 m2 u centru Banjaluke, Ul. Slavka
Rodi}a 2A. Telefon: 051/350-365, 066/260-062. BK
- Prodajem dvosoban stan od 64 kvadrata sa podru-
mom i gara`om u Kozarskoj Dubici. Hitno i povoljno.
Telefon: 065/452-141. BK
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom
(Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon:
065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Te-
lefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat.
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2,
novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban stan 49 m2,
prizemlje. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv
dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban
stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jedno-
soban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u
izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i lu-
ksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a,
120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a.
Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renovi-
ran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske
elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u av-
gustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan
NEZAVISNE NOVINE
- MALI OGLASI
- LI^NE PORUKE
- IN MEMORIAM
- ^ITULJE
- MARKETIN[KE
PORUKE
- KONKURSI
I OGLASI
Tel: 051 331 864, 033 653 953
Oglasi
100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za ma-
nji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2,
2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot", 2.350
KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog
doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Ul. Maksima Gorkog dvosoban stan 55
m2, 3. sprat, nova gradnja. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 + {u-
pa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Tele-
fon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvosoban
stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te",
trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Tele-
fon: 066/165-323. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov, odmah useljiv
stan 49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji
41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Tele-
fon: 065/371-611. BK
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost
Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara
gradnja. Telefon: +381642293239. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za
trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon:
065/518-563, 065/656-384. BK
- Mijenjam stan u Ulici \ure \akovi}a za Borik, Ba-
njaluka. Telefon: 051/306-949. BK
POTRA@NJA
- Potrebna cimerka u jednosobnom stanu, Borik. Te-
lefon: 065/983-911. BKM
IZDAVANJE
- Br~ko, izdajem dvosoban komforno namje{ten stan
sa centralnim grijanjem kod `eljezni~ke stanice. Tele-
fon: 049/360-066, 065/394-527. BK
- Izdajem dvosoban stan, prizemlje, Vojvo|anska 30,
Banjaluka. Telefon: 051/308-146. BK
- Izdajem dvije namje{tene garsonjere, Ulica Bo`ida-
ra Ad`ije br. 8. Telefon: 051/281-564. BK
- Izdajem namje{ten stan, garsonjere i sobe sa grija-
njem. Telefon: 065/636-195, 051/212-691. BK
BANJALUKA:
- Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a
(ispred "Elektri~nog")
- Vidovdanska (stara autobuska
stanica kod biletarnice)
- Robna ku}a "Boska" (pored
{altera Razvojne banke)
SARAJEVO:
- [umarski fakultet
(Zagreba~ka 20/3)
- Internacional press
(autobuska stanica, Lukavica)
- Izdajem namje{tenu garsonjeru 35 m2 Nova varo{,
privatna ku}a sa posebnim ulazom, zaposlenim `en-
skim osobama, studentkinjama, slobodno od 17. juna.
Telefon: 065/697-194, 065/458-678. BK
- Izdajem potpuno namje{ten dvosoban stan u zgradi
u centru Banjaluke. Telefon: 065/843-289. BKM
- Izdajem namje{ten dvosoban stan u zgradi u centru
Banjaluke. Telefon: 065/843-289. BKM
- Izdajem dvosoban namje{ten stan za ljetovanje na
obali mora u Herceg Novom. Telefon: 065/549-294.
BKM
- Banjaluka, centar, izdajem luksuzno namje{ten stan.
Telefon: 065/034-045. BKM
- Izdajem dvosoban luksuzno namje{ten stan, 3. sprat,
zgrada u Ul. M. Gorkog, klima, centralno grijanje, vi-
deo-interfon. Telefon: 065/523-093. BK
- Izdajem jednosoban stan u centru Doboja (soliter).
Telefon: 053/289-190. Zvati od 18 do 20 ~asova. BK
- Izdajem stan u ^esmi. Telefon: 051/359-048. BK
- Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514-419.
BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke
crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem jednokrevetnu sobu s upotrebom kuhinje i
posebnim ulazom u naselju Borik. Telefon: 051/350-
473. BK
- Izdajem namje{tenu sobu, Banjaluka. Telefon:
051/213-184, 065/021-308. BK
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska
TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova.
Telefon: 051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/173-130. BK
Apartmani
IZDAVANJE
- Izdajem sobe i apartmane u Bijeloj, iza hotela "Del-
fin". Voda non-stop, parking, klima. Telefon: 00382/88-
683-379, 00382/69-079-527. BK
- Apartmani, Radovi}i, blizu pla`e, Plavi horizont,
klima, voda, parking. Telefon: 0038-267-502-308. BK
- Iznajmljujem pansion na obali Une u Rudicama sa
~amcem i motorom za vo`nju po Uni i ribarenje. Tele-
fon:065/758-017. BK
- Izdajem povoljno apartman Vir, kod Zadra, idealno
za porodicu sa djecom. Telefon: 00385-23-346-877. BK
- Hrvatsko primorje! Apartmani u Karinu, toplo mo-
re, ljubazni doma}ini! Sve {to je potrebno za va{
odmor! Do|ite! Telefon: +38598-310-225. BKM
- Povoljno izdajem ~etvorokrevetni apartman u Igalu
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
kod biletarnice)
oglase i robna ku}a "Boska"
poš{aljite (pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
li~no na
adresu: TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
24. 6. 2009. tsjkfeb 39
s klimom, TV-om i opremljenom kuhinjom. Do mora
sve ravno. Parking obezbije|en. Dobro do{li. Telefon:
+38269-538-189. BKM
Poslovni prostori
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor u strogom centru Banjalu-
ke sa vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410,
051/217-916, 051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-
530. BK
- Iznajmljujem kancelarijski prostor povr{ina 33 m2, u
sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Komple-
tna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul.
\ure Jak{i}a Banjaluka u prizemlju. Jedan poslovni
prostor povr{ine 16 m2 je kancelarija, mokri ~vor, a
drugi poslovni prostor povr{ine 22 m2 sa dvije kancela-
rije i mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK
- Izdajem poslovni prostor 35 m2, Ul. majke Jugovi}a
lamela 5 br. 4 Telefon: 066/485-360. BK
- Izdajem opremljen kafe-bar u Novoj varo{i. Tele-
fon: 66/166-221. BK
- Izdajem u Novoj varo{i prostor 125 m2, prvi sprat i
50 m2 u dva nivoa. Telefon: 051/310-017, 061/848-752.
BKM
- Izdajem ili prodajem poslovni prostor u centru 73
m2, prizemlje. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Izdajem kod "Intereksa" pored glavne ulice prostor
60 m2, dvori{te 60 m2, 900 KM mjese~no. Telefon:
051/310-994, 061/848-752. BKM
- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke 70 m2
pogodan za administrativne poslove i privatne ambu-
lante. Telefon: 065/565-915. BKM
- Izdajem poslovni prostor 21 m2, pogodan za vi{e
namjena, Banjaluka, naselje Sunce. Telefon: 065/561-
365. BKM
- Izdajem novosagra|eni poslovni prostor u centru
Srpca 100 m2 s upotrebnom dozvolom. Telefon:
065/567-351. BKM
- Izdajem u zakup poslovni prostor u Ulici Jovana
Ra{kovi}a 7 (Tamarisova zgrada). Prednost pravna lica
(banke, PTT). Telefon: 065/744-263, Banjaluka. BK
- Izdajem registrovani poslovni prostor 34 m2 u u`em
centru grada. Telefon: 051/319-607, 065/486-070. BK
- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Telefon:
065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 34 m2 u Ul. Petra Ko~i}a
47. Telefon: 065/486-070. BK
- Izdajem poslovni prostor u Jevreskoj ulici, 30 m2 i
poslovni prostor u Ul. Stepe Stepanovi}a 40 m2. Tele-
fon: 066/398-707. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra
^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
40 tsjkfeb!24. 6. 2009.
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru
Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru
Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Banjalu-
ke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK
- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke,
UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Tele-
fon: 066/184-625. BK
- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, pogodan
za poslovne prostore i kancelarije. Telefon: 065/390-
929. BK
- Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za samo-
poslugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296-555. BKM
- AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje halu
2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja i kancelarija 300 m2).
Telefon: 063/995-724. BKM
- Izdajem ugostiteljski objekat 80 m2 i opremu u cen-
tru Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK
- Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u Ulici Petra
Ko~i}a, prednost stranim firmama. Telefon: 065/547-
866. BK
- Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija) oko 100
m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Telefon: 065/884-
503. BK
- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14 m2, Ul.
Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke. Telefon:
065/856-833. BK
PRODAJA
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljeplji-
vih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276
m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896- 422. BK
- Prodajem lokal piceriju 47 m2. Telefon: 065/698-
012. BKM
- Prodajem useljive poslovne prostore od 80, 150 i
200 m2, prizemlje stambenih zgrada. Telefon: 065/371-
611. BK
- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m sa inven-
2 065/687-451. BKM
tarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju stam-
bene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa poslo-
vni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upotrebna
dozvola, dodatne informacije usmeno. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po~et-
ku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski objekat
43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking pros-
tor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, 360.000
KM. Telefon: 065/371-611. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i vo-
Oglasi
da. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 sa gra|evinskom dozvolom
u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem 19 placeva, Ul. Novaka Piva{evi}a Banja-
luka, 2,5 km od glavne po{te. Placevi su na lokaciji sa
lijepom panoramom grada, ravan plato od 17 dunuma.
Telefon: 065/510-196, 051/420-190. BK
- Prodajem zemlju kod motela "Brvnara", vi{e place-
va, povoljno, Gornje Motike. Telefon: 065/789-138. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje na Kr~maricama. Tele-
fon: 065/482-426. BK
- Prodajem u Lakta{ima 3.000 m2 zemlje i vikendicu
57 m2, povoljno. Telefon: 065/404-644. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje u ^okorskim polji-
ma. Telefon: 051/467-243, 065/766-730. BK
- Prodajem dva placa u Trnu, 1/1. Telefon: 065/251-
263. BK
- Prodajem plac, 750 m2, Ulica kralja Aleksandra Ka-
ra|or|evi}a I br. 39 Petri}evac. Telefon: 0038-512-451-
994, zvati poslije 20 ~asova. BKx
- Prodajem dva placa u Karanovcu od {est i sedam
dunuma zemlje. Telefon: 066/242-599. BK
- Prodajem placeve u Ulici Blagoja Parovi}a, dozvo-
ljena gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619. BK
- Prodajem plac 2.200 m2 Nova Topola, prema Srpcu.
Telefon: 051/304-914. BK
- Prodajem 1.600 m2 zemlje preko puta crkve u Kla-
{nicama. Telefon: 051/533-122. BK
- Prodajem povoljno plac 6,75 m2, 1/1, @egar - Prije-
dor - Sanski Most. Izlaz na rijeku Sanu 30 m. Telefon:
052/214-882, 065/446-509. BK
- Prodajem vi{e placeva u Dervi{ima i prema Pavlov-
cu. Telefon: 065/698-012. BKM
- Prodajem zemlju za stambenu i poslovnu gradnju.
Telefon: 065/698-012. BKM
- Prodajem plac od 1.000 m2 u Rami}ima, pored Ba-
njaluke, ogra|en, 1/1, cijena 13.000 KM. Telefon:
- Prodajem plac 950 m2 sa dvije stare gradnje u Trnu.
Telefon: 065/832-557. BKM
- U Lakta{ima prodajem plac za vikendicu. Telefon:
065/719-875. BKM
- Prodajem pet dunuma placa u Kla{nicama, blizu
autoputa (gradska voda). Telefon: 065/471-036. BKM
- Prodajem 3.000 m plodnog zemlji{ta, pogodnog i
2 ta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
za poljoprivredu i za gra|evinske parcele, pet km od
Gradi{ke, u neposrednoj blizini autoputa. Telefon:
065/452-141. BK
- Prodajem zemlju u Stanarima, kod Doboja, 5,5 du-
numa, 1/1, blizu pijace. Telefon: 065/455-456, 065/803-
257. BK
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg mosta.
Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki
potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-
131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja
66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon:
065/227-475. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Gla-
mo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u
Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri
uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Te-
lefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindol-
ska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon:
065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod
aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Tele-
fon: 051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8
m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasu-
to, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta-
{i. Telefon: 065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m
(izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon:
065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnja-
vor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili place-
vima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-
203, 051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e
Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-
393. BK
- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon: 065/671-
420. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420.
BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000
m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfal-
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje
pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije te-
levizore (digital, 100 hz slika u slici...). Telefon:
051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem reno lagunu 1,9 karavan, g. p. 2003, bijela
boja, neocarinjen. Cjena 6.500 evra. Telefon: 065/579-
306. BK
- Prodajem mercedes 250 turbo dizel '99. godina
proizvodnje. Telefon: 065/757-011. BK
- Prodajem reno 11, g. p. '87, benzin 1.7, registrovan
do juna 2009. Cijena 980 evra. Telefon: 066/449-784.
BK
- Prodajem kombi VW t5 furgon, 2003. godi{te,
114.000 KM, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW/85
KS, nosivost 1.200 kg, serijska oprema, cijena 25.000
KM. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem reno espase, 1990. g. p., registrovan, 4x4.
Telefon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1,3 benzin, g. p. '87, registro-
van do februara 2010, cijena po dogovoru. Telefon:
065/561-138. BK
- Prodajem alfu 146, 1.6, g. p. 1999. Cijena povoljna.
Telefon: 065/247-322. BK
- Prodajem kombi dizel 1.600 ccm, g. p. 1981, nere-
gistrovan. Telefon: 065/055-854. BK
- Prodajem ili mijenjam za jeftiniji auto punto dizel,
2005. g. p. Telefon: 065/528-247. BK
- Prodajem povoljno kadet karavan dizel, 1990 g. p.,
registrovan godinu dana. Telefon: 065/528-247. BK
- Prodajem mercedes 123 - 240 D, '84. g. p., ABS,
servo, CD u ekstra stanju, registrovan godinu dana, ci-
jena 3.400 KM, Banjaluka. Telefon: 062/360-318. BK
- Prodajem alfa romeo 2.000 kubika, g. p. 1994, u
izuzetno dobrom stanju, cijena 5.500 KM. Telefon:
065/687-451. BKM
- Prodajem ladu nivu 4x4, 2003. godi{te, registrovana
godinu dana, cijena 6.950 KM. Telefon: 065/909-236.
BKM
- Prodajem FIAT uno 1.0, g. p. 2000. Registrovan,
pre{ao 70.000 km, ~etvora vrata, crvena boja. Telefon:
065/800-492, 065/800-492. BKM
- Prodajem ili mijenjam audi 80, g. p. '85, dizel, regis-
trovan do 12.1.2009. godine. Telefon: 065/641-159. BK
- Prodajem FIAT mareu, '91. g. p., 1.6 benzinac, trula
vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK
- Prodajem golf 4, karavan, '99. godi{te, 85 kW/115,
dizel, ful oprema, pre{ao 195.000 km, ura|en servis re-
menja i filtera, cijena 14.300. Telefon: 065/583-143. BK
- Prodajem pe`o 406, 2001. g. p., HDI karavan, regis-
trovan, ful oprema, 14.000 KM. Telefon: 065/713-586.
BK
- Prodajem pasat 5, 1,6 benzin, '98. g. p., klima, regis-
trovan do maja 2009, cijena 12.500 KM, Banjaluka.
Telefon: 065/791-324. BK

- Prodajem jugo 65, '90. godi{te, registrovan u do-
brom stanju. Telefon: 065/483-964. BK
- Prodajem opel fronteru, '94. godina, benzin-plin,
2.0i. Telefon: 065/798-972. BK
- Prodajem opel korsu 1.0, g. p. 2000, reg. do
15.5.2010, Banjaluka. Telefon: 065/713-625. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju, re-
gistrovan do oktobra 2009.
Telefon: 065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:
065/430-796. BK
- Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg. do av-
gusta 2009, troja vrata, metalik crna, 5.000 KM. Tele-
fon: 065/698-020. BK
- Prodajem reno modul star tri godine. Telefon:
065/527-527. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS,
servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Tele-
fon: 065/579-481. BK
- Prodajem FIAT tipo 1.4e, g. p. '92, {iber, ljetni i
zimski set guma, 1.900 KM. Telefon: 065/169-916. BK
- Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Telefon:
065/345-132. BK
- Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cijena po-
voljna. Telefon: 061/329-133. BK
- Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi{ta 6+1,
'97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-426. BK
- Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, registro-
van godinu dana, nov krov. Telefon: 065/098-890. BK
- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96. g. p.,
sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216-267. BK
- Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Telefon:
065/480-025. BK
- Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, neregistro-
van, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK
Li~ni kontakt
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, 22 godine, `eljela bi
da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne
trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a, s kojom }e{ u`ivati do vrhunca
strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Mladi} 26 godina, visok, lijep, pametan, tra`i dje-
vojku od 18 do 22 godine radi lijepog i veselog dru`e-
nja. Telefon: 065/844-711. BK
Posao
- Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje dje-
ce u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK
- Tra`im `enu za ~uvanje djeteta. Telefon: 065/695-
644. BK
- Organizaciji "Dobri medo" potrebne odgovorne
`enske osobe radi ~uvanja djece na du`i period u Ba-
njaluci. Telefon: 065/412-112. BKM
- Tra`im posao vulkanizera, Gradi{ka. Telefon:
065/629-035. BKM
- Tra`im gra|evinske radnike sa diplomom za poslo-
ve u ^e{koj Republici. Europosao. Telefon: 065/436-
127. BKM
- Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Telefon:
065/337-932. BK
- Ozbiljna `ena tra`i ~uvanje djeteta, po mogu}nosti
Star~evica. Telefon: 066/301-304. BK
- Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili njego-
vala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u ze-
mlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t s rampom. Telefon:
Oglasi
065/317-840, 051/313-116. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i
povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon:
065/561-138. BK
- Kucam maturske, seminarske, diplomske i magis-
tarske, knjige, ugovore, {tampam i narezujem na CD.
Telefon: 065/984-971. BK
- Radimo gra|evinske, krovne instrukcije, vile, gara-
`e, nadozide, trotoari, kamene ograde i staze. Telefon:
066/531-497. BK
- Radim prevode, instrukcije i ~asove iz engleskog je-
zika. Telefon: 065/566-206. BK
- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitrina.
Telefon: 065/568-830, 051/351-666. BK
- Elektri~ar vr{i kvalitetno i povoljno postavljanje no-
ve i sanaciju stare instalacije. Telefon: 065/209-286. BK
- Povoljno kucam i printam seminarske, diplomske i
magistarske radove. Telefon: 065/615-028. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje-
{taja, le`ajeva i roletni, stakli stolariju. Telefon:
051/281-470, 065/562-149. BK
- ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis en-
gleskog, prevodi svih vrsta tekstova, sudski tuma~ za
dokumenta. Telefon: 065/938-401. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalite-
tno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon:
065/178-743, 065-785-769. BK
- Novo! "Novi dom" nudi luksuzan smje{taj, ishranu,
njegu, medicinski nadzor starijih, bolesnih i drugih oso-
ba. Ulica Milana Stevilovi}a 47, Banjaluka. Telefon:
051/308-017, 051/308-022, 065/952-866. BK
- Popravak gumenih i PVC ~amaca, svih tipova, po-
vr{inskih bazena, rad na terenu. Telefon: 065/990-944.
BK
- Radim sve vrste hidroizolacija, ravne krovove,
opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Te-
lefon: 051/584-790, 065/426-134. BK
- Popravljam sve vrste analognih digitalnih fotoapara-
ta. Miki. Telefon: 065/573-349. BKM
- Ovla{teni prevodilac - stalni sudski tuma~ za en-
gleski i ruski jezik. Prijem dokumenata od osam do 20
~asova. Telefon: 066/497-868, 065/535-820. BKM
- Izvodimo molersko-farbarske radove, profesional-
no, 25 godina iskustva. Telefon: 051/311-263, 065/773-
852. BKM
- Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova i ostalih
objekata profesionalno, 30 godina iskustva. Telefon:
051/311-263, 065/773-852. BKM
- Pronala`enje podzemnih voda, bu{enje bunara, rad
na podru~ju Banjaluke, Prijedora, Dubice, Prnjavora,
Dervente, Gradi{ke, 20 godina iskustva. Telefon:
065/952-183. BKM
- Molerski radovi: kre~enje, gletovanje, tapete, unu-
tra{nje fasade, izolacije, dekoracije,postavljanje lamina-
ta,plo~ica kao i sanacije stambenih i poslovnih
objekata.Telefon:065/343-745. BKM
- Izvodim sve sitne vodoinstalaterske radove. Telefon:
065/875-684. BKM
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani
prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno.
Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne
{kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK
Razno
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj,
bukov briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bu-
kva i hrast) sa prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `i-
ralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK
- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad rotvajlera.
Telefon: 065/979-947. BK
- Prodajem dvije moderne fotelje, stare dvije godine,
povoljno. Telefon: 066/206-629. BK
- Prodajem novu limenu burad od 200 litara. Cijena
20 KM. Telefon: 065/351-402. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i
pokretnom trakom, du`ina 3,10 {irina 1,20 m. Kase
mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu-
`ani. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem prikolicu hainman, 1994 godina proizvo-
dnje, ocarinjena, s udarnom ko~nicom, nosivost 2.000
kg. Telefon: 051/580-004. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Poslasti~arima i salonima vjen~anica povoljno pro-
dajem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u dvije
veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-158. BK
- Prodajem ovce i jagnjad rase vinterberg i slovenke,
veterinarski ispitane i zdrave. Telefon: 051/580-851,
065/411-735. BK
- Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var, mogu-
}nost CO2 i argonsko varenje 220/380 volti u garanciji.
Telefon: 065/761-497. BK
- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture,
bivolja ko`a, sivi tik drvo - ru~ni rad. Telefon: 065/896-
422. BK
- Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarijski sto
na razvla~enje i trosjed. Telefon: 065/538-919. BK
- Prodajem kontejner cisternu za vodu plasti~na, poli-
ester, 1.000 l. Cijena 120 KM. Telefon: 051/301-555.
BK
- Prodajem ekskluzivne pozivnice i cvjeti}i za va{e
vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK
- Prodajem spava}u sobu (drvo) "Lesnina'. Telefon:
065/786-511. BK
- Otkupljujem dijelove bicikla marke rog to~kove,
srednji pogon, lancobran, paktreger i ru~na ko~nica. Te-
lefon: 051/453-299, 066/491-546. BK
- Prodajem steonu kravu. Telefon: 065/463-742. BK
- Prodajem dva grobna mjesta na groblju "Sveti Pan-
telija" banjalu~ki dio. Telefon: 065/528-247. BK
- Hitno prodajem {tene epanjel breton, oran` bijeli,
cijena 50 KM. Telefon: 065/909-236. BKM
- Prodajem original krovne nosa~e za {kodu fabiju.
Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Kupujem 100 komada betonskog crepova 32x42
cm. Telefon: 066/630- 547. BKM
- Prodajem dvodijelni lim za sudoper. Telefon:
065/834-227. BKM
- Prodajem kosilice za travu, benzin i elektri~ne, u
odli~nom stanju, vi{e komada, Banjaluka. Telefon:
066/228-620. BKM
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi}ki i drveni ugalj
dubrave i mramor sa prevozom. Telefon: 061/296-917,
061/637-739. BKM
24. 6. 2009. tsjkfeb 41
- Prodajem povoljno armaturne mre`e, jelovu gra|u,
betonske cijevi i ostali gra|evinski materijal. Telefon:
065/541-743. BKM
- Prodajem braun mre`ice za brijanje i el. aparate. Te-
lefon: 061/323-906. BKM
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proi-
zvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina
1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm,
g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon:
065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dva grobna mjesta na Perduvovom gro-
blju u Banjaluci. Telefon: 065/562-352. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra-
|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber-
~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i gene-
rator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane
ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara sta-
ru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212-067. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od
sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM. Model CD-
ROM Drive, GCR-8520B. Telefon: 065/614-842. BK
- Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM. Model Alli-
ed Premier, DR-B350ATX (max. 350 W) i model
LPK9-42W (novo). Telefon: 065/614-842. BK
- Prodajem knjigu "Modern automotive mechanics",
James E. Duffy, 990 stranica, tvrdi povez. Telefon:
065/614-842. BK
- Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, povr}e i cvije}e,
{titi do -7 stepeni Celzijusa. Telefon: 065/435-615. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Te-
lefon: 065/938-176. BK
- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min.,
200 KM. Telefon: 065/513-413. BK
42 tsjkfeb!24. 6. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK

18/11!!!EEp!csp!kv!usp 17/11!!!UUW!esb!nb!)s* 18/11!!!E
Ep!csp!kv!usp-! 18/11!!!D
Dsub!oj!gjmn )s*
1:/11!!!JJt!up!sj!kb!dj!wj!mj!{b!dj!kf;! 18/21!!!EEp!lv!nfo!ubs!oj! kv!ubs!okj!qsp!hsbn 18/21 Tb!sb!kf!wp!
Mf!qfo!tlj!Wjs qsp!hsbn 1:/11!!!WWj!kft!uj pombko
1:/41!!![[b!eokb!tub!oj!db! 18/41!!!NNUT!nb!hb!{jo-! 1:/16!!!Q
Qkf!tnpn! 18/31!!!N
Nfke!jo!
{bc/!qsp!hsbn
Preporu~ujemo
aj!wp!ub-!epl/!qsp!hsbn {b!ekf!dv; Cb!okb!mv!lb
21/11!!!CCIU!wj!kft!uj 19/11!!!WWj!kft!uj .!Nf!ep!Sv!qfsu 18/41!!!TTqps!uj!tj!np
21/18!!!\\j!|nj|-!epl/!qsp!h/!)s* 19/26 Mkf!up!v!Tsqtlpk-! .!Wf!mj!lj!penps 18/46!!!Q
Qjol!ub!ltj )s*
kv!ubs!okj!qsp!hsbn
RT RS 21.00 22/11!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb!
22/61!!!NNp!kb!nb!mb!lv!ij!okb )s* 21/11!!!WWj!kft!uj
1:/41!!!GGb!vob!
Gsbo!dvt!lf-!
19/11!!!JJ{!eb!kb-!tf!sj!kb
1:/11 Cbm!lbo!ofu
23/11!!!CCIU!wj!kft!uj 21/16!!!LLv!ij!okj!db epl/!qsp!hsbn 21/26 Ob!qv!|uf!oj!
Petrijin venac, 23/26!!!EEsv|!uwp!{ob!okb-
epl/!qsp!hsbn!)s*
21/41!!!\\vn!tlb!|lp!mb-!
qsp!hsbn!
21/11!!!WWj!kft!uj
21/16!!!Q
Qp!{j!uj!wob!
bo!}fp-!tf!sj!kb
22/11!!![[b!vwj!kfl!
film 23/56!!!NNv!{j!•lj!qsp!hsbn {b!ekf!dv hfp!hsb!gj!kb-! {b!mkv!cmkf!oj-!
23/66!!!KKVC!wbn!tb!wkf!uv!kf-! 21/46!!!EEf!oj!kf!wf! {bc/!qsp!hsbn tf!sj!kb
Sb!eokb!tf!pewj!kb!v!nb!mpn!sv!ebs!. sf!qps!ub!ab np{!hb!mj!df-! Twj!ns{f!Lsj!tb-!
21/41!!!T 23/11 Jo!gp!upq
tlpn!nkft!uv!v!Tscj!kj!j!pcv!iwb!ub 24/11!!!OOf!sj!kf!|fo!tmv!•bk-! qsp!hsbn! tf!sj!kb 23/21!!!N
Nkf!|p!wj!uj!csbl-!
qsf!es!b!uoj-!sb!uoj!j!qp!tmj!kfsb!uoj!qf!sj!pe/ fnj!tj!kb!p!lsj!nj!ob!mv!)s* {b!ekf!dv Op!wb!{wj!kf{!eb-!
22/11!!!O tf!sj!kb
Qsj!•b!p!usb!hj!•opn!ajwp!uopn!qv!uv 25/11!!!CCIU!wj!kft!uj 21/51!!!T
Tqbk!efs!Sbk!efs-! tf!sj!kb 24/11!!!P
Pcj!•oj!mkv!ej-!
of!qj!tnf!of!afof!tb!tf!mb-!p!okf!opn 25/16!!!MMj!gftuzmf;!C Cbs!tf!mp!ob! dsub!ob!tf!sj!kb 22/41!!!O
Of!ekf!mkoj!sv!•bl!)s* tf!sj!kb
26/11!!!NNf!np!bsj!qp!sp!ej!df! Twf!uj!psbi- tf!sj!kb!)s*
22/16!!!T Eof!wojl
23/11!!!E 25/11!!!JJo!gp!upq
ajwp!uv!t!usp!kj!dpn!mkv!ej!lpkf!kf!wp!mkf!mb/! 22/41!!!N
NUT!Nb!hb!{jo-
Nj!mj~-!tf!sj!kb 23/26!!!O
Obj!wob!of!wkft!ub-! 25/21!!!T
Tb!sb!kf!wp!
26/36!!!BBmf!ltbo!esb-!epl/!qs/ {bc/!qsp!hsbn!)s* pombko
OBN 13.50 26/51!!!EEkf!•!kj!gft!uj!wb!mj 23/11!!!WWj!kft!uj
tf!sj!kb!)s*
24/16!!!Q
Qsj!•b!p! 25/36!!!N
Nfke!jo!
27/11!!!GGsfo!ef!sj!v! 23/26!!!Q
Qpe!tvo!dfn! Bejm.cf!hv-! Cb!okb!mv!lb
Nikita, serija {f!nmkb!nb!Fwsp!qf-! Tfo!Usp!qfb-!
tf!sj!kb!
epl/!tf!sj!kb 25/46!!!T
Tqps!uj!tj!np
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 25/11!!!UUv!sj!{bn!qmvt 25/51!!!KKvtu!gps!Mb!vhi
Lb!lp!cj!ep!|bp!ep!lokj!. 27/21!!!FFwspq!tlj!tb!gb!sj- 24/16!!!_
_b!sp!mj!kb-!tf!sj!kb 25/61!!!WWj!kft!uj 26/11 J{!eb!kb-!tf!sj!kb
hf! lp!kb! tbesaj! ubk!o f! p epl/!tf!sj!kb 24/41!!! GJMN Mjkfqf!afof! 26/11!!! GJMN Qf!ubs! 26/61!!!JJo!gp!upq
27/26!!!CCIU!wj!kft!uj qspmb{f!lsp{!hsbe Wf!mj!lj!)SQ* 27/11!!!O
Ob!qv!|uf!oj!
{f!nmkb!nb!lp!kf!tv!tb!sb!}j!. 26/46!!!CCjp!hsb!gj!kf-!
wb!mf! t! Pekf!mpn-! Nbk!l m 27/36!!!JJo!ufs!wkv!tb/// )s* 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb! bo!}fp-!tf!sj!kb
27/56!!!GGb!ubm!oj!tv!tsfu-! epl/!qsp!hsbn!)s* eb!obt 28/11!!!L
Lwj!{cj-!
{b!wf!ef!sb!okj!wv!afov!qmb!. epl/!tf!sj!kb 27/41 Tsqtlb!eb!obt 28/41!!!WWj!{b!{b! ekf!•!kj!lwj{
~f!o ph! vcj!d f! lp!kj! {ob 28/26!!!FFvsp!jn!qvmt- nb!hb!{jo 28/16!!!QQpe!tvo!dfn! cv!ev!~optu-! 29/11!!!JJo!gp!upq
hekf!kf!lokj!hb/// 28/56!!!NNp!kb!nb!mb!lv!ij!okb Tfo!Usp!qfb-! tf!sj!kb 29/31!!!C
CCJ!tvn!nfs!sf!qpsu
28/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb tf!sj!kb 29/21!!!OObj!wob!of!wkft!ub-! 29/36!!!T
Tb!sb!kf!wp!pombko
29/56!!!CCj!{ojt!wj!kft!uj 29/11!!!MMkf!up!qjt-! tf!sj!kb 29/46!!!N
Nfke!jo!Cb!okbmv!lb
ATV 22.00 29/61!!!DDf!mft!ujo- dsub!oj!gjmn {b!cb!woj!qsp!hsbn 2:/16!!!NNf!ep!Sv!qfsu-! 29/56!!![[wj!kf{!ef!Hsbo!eb
2:/11!!!EEof!wojl 2:/11!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb )s* dsub!oj!gjmn 2:/11!!![[b!vwj!kfl!{b!mkv!cmkf!oj-!
Bugsy, film 2:/46 Jo!ufs!wkv!tb/// 2:/41!!!EEof!wojl 2:/41!!!EEof!wojl!3 tf!sj!kb
Hbo!htufs!j{!Okv!kps!lb!Cfo!.
Cvhtz!Tj!fhfm!jef!ob!lsb!~j!qp!. 23.20 10.35 18.10 23.00
tmp!w oj!qvu!v!Mpt!Bo!} f!mft/
Ufn!q f!s b!n fo!u oj!afo!t lb!s p|
lp!kj!tf!wp!mj!mj!kf!qp!pcmb!•j!uj-!Tj!.
fhfm!of!plmj!kf!wb!vcj!uj!cj!mp!lp!.
hb!lp!hb!qsf!wb!sj/

Sa satelita Dama u zatvoru,

film
Denijeve mozgalice,
program za djecu
Naivna nevjesta,
serija
Savate, film
Cjw!|j!Gsbo!dvt!lj!pgj!djs!qv!.
Lps!of!mj!kb!kf!cp!hb!ub!afob!j \ub!np!af!uf!qsj!esv!aj!uj!Jo!ej!. Nb!sj!tb!hp!wp!sj!Jtb!cfm!eb
N. Geographic 19.00 cf{!csjaop!ajwj!v!twpn!tub!. kbo!dv@!Tmp!ob-!cvo!ef!wv-!lps!. ~f!qsj!sf!ej!uj!{b!cb!wv!eb!cj
uv!kf!lsp{!TBE!v!qp!usb!{j!{b
vcj!d pn!twph!obk!c p!mkfh
Marija Magdalena: svetica ili ov/![b!wsj!kf!nf!mkf!uoph!eb!ob
oft!ub!of!tusv!kf!j!pob!pt!ub!kf
okb!•v///!jmj!lp!okb@!V!twb!lpk
pe!37!fqj!{p!eb!pwph!tf!sj!kb!mb
pckb!wj!mb!okf!of!j!Tbo!uj!kb!hp!.
wf!{b!sv!lf/!Bmj!djb!usbaj!pe
qsj!kb!uf!mkb/!Up!lpn!uph!qv!up!.
wb!okb!cj!wb!vwv!•fo!v!cps!cv
gre{nica? {b!up!•f!ob!v!mjg!uv!lp!kj!kf!ob!mjl Ub!u j!d b!j!hmf!e b!p dj!np!s b!kv Hsf!hp!sjf!eb!pckb!toj!{b!. j{nf!}v!tj!sp!nb!|oph!gbs!.
Cf{!wj!{ j!kf!Nb!s j!kf!Nb!. ob!lb!wf{/!Okfo!tjo!cvo!up!. qsp!ob!~j!qsb!wj!pe!hp!wps!ob |up!qsj!•b!eb!Qb!usj!djp!oj!kf nf!sb!j!cp!hb!uph!{f!nmkp!qp!.
heb!mf!o f!Isjt!u p!w ph!vt!. wojl!of!npaf!kpk!qp!np!~j/! Ef!oj!kf!wf!{b!hp!ofu!lf/ okfo!nva/! tkf!eoj!lb/
lstov!~b!npaeb!oj!lb!eb!of 31/16!!!_ _b!sp!mj!kb-!tfsjkb
cj!cj!mp!isj|~bo!tuwb/!Bmj-!{b!. 31/11!!!TTqps!utlj!qsp!hsbn 31/21!!!PPe!hp!wp!sj!uf! 31/11!!! GJMN Cph!kf!
31/31!!!OOp!hp!nfu;!Lvq! 32/11!!! GJMN Qfusjkjo!wjkfobd mkv!ej!nb vnsp!v{b!mve
|up!kf!wbo!}f!mkb!p!okpk!of lpo!gf!ef!sb!dj!kb! 33/41!!!C Cb!okbmv!lb!Spdl!pqfo! 33/11!!!P
Puf!uj-!
32/21!!!QQp!{j!ujw-!
hp!wp!sf!hp!up!wp!oj!|ub@ Kv!aob!Bgsj!lb!311:-! bjs!gft!uj!wbm- sf!qps!ub!ab nb!hb!{jo tf!sj!kb
2/!qp!mv!gj!ob!mf-! 33/51!!!Q Qv!up!qj!tj;!Nb!}bs!tlb 33/11!!!HHb!mb!luj!lb- 34/11!!! GJMN Tb!wb!uf
qsj!kf!opt 34/16!!!JJo!gp!qsp!gjm tf!sj!kb 12/11!!!T
Tb!sb!kf!wp!
HBO 23.10 33/41!!UUf!nb!eb!ob 34/31!!!T Tqpsu 33/66!!!WWj!kft!uj pombko
33/66!!!CCIU!wj!kft!uj 34/36!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj 34/16!!!UUsb!af!oj- 12/21!!!N
Nfke!jo!
Pod ledom, film 34/21!!!CCj!{ojt!wj!kft!uj 34/41!!!C Csp!kf!wj-!tf!sj!kb
11/26!!!GGsfk!afs- tf!sj!kb
tf!sj!kb Cb!okbmv!lb
34/31!!! GJMN Ebnb! 34/66!!!CCf!okb!njo! 12/31!!!T
Tqps!uj!tj!np
Lbe!twp!kf!wp!mkoj!tjo!jnv!~oph v!{buwpsv 11/51!!!MMkf!up!qjt- Cbs!oft-! 12/36!!! GJMN Cph!kf!
okf!nb!•lph!csb!•oph!qb!sb!qp!•j!oj 11/66!!!QQsf!hmfe! {b!cb!woj!qsp!hsbn tf!sj!kb vnsp!v{b!mve
tusb!|op!vcjt!uwp-!vqslpt!p•bk!oj!. qsp!hsb!nb! 12/51!!!T Twf!uj!psbi- tf!sj!kb 11/36!!!GGpml!|pv;! 14/21!!! GJMN Tb!wb!uf!)s*
{b!•fu!wsubl 13/16!!!E Eof!wojl lpn!qj!mb!dj!kf 16/61!!!Q
Qjol!
•ljn!qp!lv!|b!kj!nb!okf!hp!wf!nbk!. 13/41!! GJMN
lf!eb!qsj!lsj!kf!{mp!•jo-!qp!sp!ej!db!tf 12/21!!!QQsf!hmfe! eav!cplt
15/56! Csp!kf!wj- tf!sj!kb qsp!hsb!nb!
sb!tqb!eb!qpe!ufajopn!ekf!•b!lp!. 16/41! Lv!ij!okj!db )s* {b!•fu!wsubl
wf!ofp!tqps!of!qtj!ip!{f/ ......!!!! Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
{b!•fu!wsubl

MRE@A PLUS ov-!228/26 Lsj!nj!obm!v!Sv!tj!kj-!epl/!qsp!hsbn-

1:/11! Cfo! 21-! dsub!o j! gjmn-! 1 :/41 Ifm!mp
Ljuuz-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Zv! Hj! Pi! HY! 4-
dsub!oj! gjmn- 21/11 Tf!sb!opt-! tf!sj!kb-! 23/11
Nb!e sf! Mv!o b-! tf!s j!kb-! 2 4/11 WJQ-! tf!s j!kb-
26/11 Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb-!227/41 [b!vwj!kfl!tv!.
tkf!ej-! tf!sj!kb-! 28/11 Penp!sj! tf-! {b!tmv!ajp
tj-! tf!s j!kb-! 3 1/11 GJMN Ej!s f!l ups-! 3 3/11
GJMN Cvhtz-! 11/11 Tqpsu! dfo!ubs-! 11/16
WJQ-!tf!sj!kb
BN
17/41 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 19/41 Jt!usb!hb! kf
qp!lb!{b!mb-! 1:/41 Tkf!~b!okb-! epl/! qsp!hsbn-
21/11 Op!wpt!uj-! 21/16 Isb!ob! j! wj!op-! 22/11
Lsj!nj!obm!v!Sv!tj!kj!)s*-!223/11 Op!wpt!uj-!223/16
Cv!mf!wbs-! {bc/! fnj!tj!kb-! 24/16 Tv!qfs! lf|-
lwj{-!225/11!Op!wpt!uj-!225/16 Twj!kfu!ob!emb!ov-
25/41 Isb!ob! j! wj!op-! 25/61 Tv!tsf!uj! qswf
wstuf-!227/11 Op!wpt!uj-! 27/31 Twj!kfu! ob! emb!.
29/11 Eb!obt!v!Tsqtlpk-!229/36 Np!oj!up!sjoh-
qsp!h/! )s*-! 25/41 Lb!lp! tbn! vqp!{obp! wb!|v
nb!nv-!tf!sj!kb!)s*-!226/11!Wft!uj-!226/21 59!tb!uj
Hmbt! Bnf!s j!l f-! 1 :/11 Mp!w bd! ob! op!w bd-
lwj{-!221/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!222/11 Twf!{ob!.
hsbn-!226/11 Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb-!227/41 [b!vwj!.
kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-! 28/11 Penp!sj! tf-! {b!.
2:/11 Tqpsu!gmf|-!22:/41 CO!np!oj!ups-!331/21 .!twb!ecb-!{bc/!qsp!h/!)s*-!227/14 Qp!{p!sj!|uf!v mj!db-!lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/21 Mp!wbd tmv!ajp! tj-! tf!sj!kb-! 28/41 Af!of! t! csp!kb! 24-
Nkf!sb! {b! •p!wkf!lb-! 32/11 Dsop! ob! cj!kf!mp- lv!~j;! Nmb!ej! ep!mb!{f-! tf!sj!kb! )s*-! 28/11 Eof!. ob!op!wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!. tf!sj!kb-!229/11 Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu!sf!wj!kbm!.
qp!mj!uj!•lj! nb!hb!{jo-! 33/11 Oj!kf!tnp! nj! pe wojl-! 28/36 \ub! sb!ej!uf-! csf-! 28/56 Cfp!. {ob!mj!db-!lwj{-!227/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!228/11 oj! qsp!hsbn-! 2:/11 Wj!kft!uj-! 2:/56 Wj!ub!gpo-
kv!•f-! tf!sj!kb-! 33/41 Qsf!hmfe! eb!ob-! 34/11 hsbe!t lb! isp!o j!l b-! 2 9/36 Plp! nb!h b!{ jo- Vs!c b!o b! flp!mp!h j!kb-! flp.qsp!h sbn-! 2 9/11 31/11 GJMN Ej!sf!lups-!333/11 GJMN Cvhtz-
Hmbt! Bnf!sj!lf-! 34/41 GJMN -! 12/11 Bt!. 2:/11 Tmb!hb!mj!db-! lwj{-! 2:/41 Eof!wojl! 3- Gpml 21-!22:/41 Eof!wojl 3-!331/41 Isp!oj!lb- 11/11 Wj!kft!uj-! 11/11 Tqpsu! dfo!ubs-! 11/16
uspd!ibu-!114/11!Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn 31/16 Cp!mkj! aj!wpu-! tf!sj!kb-! 32/11 59! tb!uj! . 32/11 Tscj!kb! j! twj!kfu-! sf!q ps!u b!a b-! 3 3/11 WJQ-! tf!sj!kb-! 11/51 Nv!{j!•lj! qsp!hsb-! 12/11
twb!ecb-!{b!c/!qsp!h/-!332/66!Wft!uj-!333/11 Eb- Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!334/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{ Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-
np!a eb-! of! epl/! qsp!h sbn-! 3 4/11 Wft!u j- TNT!•bu-!334/41 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT 13/11 Wj!kft!uj-!113/56 Af!of!t!csp!kb!24-!tf!sj!.
RTS 34/16 [mp!•j!ob!•lj!vnp!wj-!tf!sj!kb-!111/11 Eof!. •bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb kb-!114/26 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn
17/16 Kv!u bs!o kj! qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj wojl-!111/26 Fwsp!ofu-!111/31 Fh{ju!v!qp!lsf!uv-
eof!wojl-! 19/26 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/17 V nv{/!qs/!)s*-!111/39 Np!~oj!kf!pe!esab!wf-!tf!sj!.
{esb!wpn! uf!mv-! 1:/31 Lv!wb!uj! tsdfn-! {b!cb!. kb-!112/26 GJMN Qp!mbs!ob!twf!umptu-!113/56 59 TV HAJAT TV SARAJEVO
woj! qsp!h sbn-! 1 :/46 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{! )s*- tb!u j! .! twb!e cb-! {bc/! qsp!h sbn! )s*-! 1 4/11 17/56 Ep!csp! kv!usp! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn- 17/66! Tb!sb!kfw!tlp! kv!usp-! 18/11 Wj!kft!uj! UW
21/16 Usbh-!epl/!qsp!hsbn!)s*-!221/46!Ejw!mkb Wft!uj-!114/41 Eb-!np!aeb-!of-!epl/!qsp!hsbn 19/31 Ib!kb!upw!dj-! ekf!•k!j! qsp!hsbn-! 1:/11 TB-!221/11 Csb!~b!Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!221/21
tusb!ob! Gmp!sj!ef-! pcsb{/! qsp!hsbn! )s*-! 22/11 )s*-!115/41 Plp!)s*-!116/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs Cfo!21-!dsub!oj!gjmn-!11:/41 Ifm!mp!Ljuuz-!dsub!. Hsj!np!wf!cbk!lf-!dsub!oj!gjmn-!221/41 Qsb!jt!up!.
Wft!uj-! 22/16 Bmj!kbt-! tf!sj!kb! )s*-! 23/11 Eof!. oj! gjmn-! 1:/46 Zv! Hj! Pi! HY! 4-! dsub!oj! gjmn-- sjk!tlj! qbsl-! epl/! qsp!hsbn-223/11 Wj!kft!uj! UW
wojl-! 2 3/26 Tqpsu! qmvt-! 2 3/41 Lv!w b!u j 21/11 Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb-!222/41 Nv!{j!•lj!qsp!. TB-!223/21!Lmj!oj!lb-!tf!sj!kb!)s*-!224/11!Nv!{j!•lj
tsdfn-! 2 3/56 [mp!• j!o b!• lj! vnp!w j-! tf!s j!kb- VIKOM hsbn-! 22/56 Wj!kft!uj-! 23/11 Nb!esf! Mv!ob- qsp!h sbn-! 2 4/41 Tfw!e bi-! nv!{ j!• lj! qsp!.
24/41!Jt!up!sj!kb!sb!tj!{nb;!Ejw!mkf!ob!tmf!}f-!epl/ 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 tf!sj!kb-!224/11 WJQ-!tf!sj!kb-!225/11 Nv!{j!•lj!qsp!. hsbn-!225/16 Pcb!wf!{bo!tnkfs-!pnmb!ejo!tlj
 TV mre`a 24. 6. 2009. tsjkfeb 43

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/13!!!NNb!esf! 18/11!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! 18/16 Puwp!sj! 16/66!!!N
Nf!}v!ob!nb 16/66!!!NNf!}v!ob!nb 17/61!!!LLsb!wb!j!Qj!mj~-!
Mv!ob-! dsub!oj!gjmn twp!kf!tsdf-! 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs dsub!ob!tf!sj!kb
tf!sj!kb!)s* 18/31!!!Q
Qp!dpzp-! tf!sj!kb 18/11!!!E
Ep!csp!kv!usp-! 18/11!!!NNb!mj!uj!ub!oj-! 18/26!!!TTqv!awb!Cpc!
19/11!!!ZZv!Hj!Pi-! dsub!oj!gjmn 19/11!!!GGj!gj!j! Iswbu!tlb dsub!ob!tf!sj!kb Tlpd!lb!oj-
dsub!oj!gjmn 18/41!!!L
Lsj!aj~!lsv!aj~ dwkf!uop! 1:/16!!!C
Cpm!oj!•lf!qsj!•f- 18/36!!!TTjm!wft!usp!wf! dsub!ob!tf!sj!kb
19/41!!!QQf!qb! 18/51!!!N
Nf!npsz esv|!uwp-! tf!sj!kb j!_j!•j!kf!wf!ubk!of-! 18/46!!!QQv!opn!qb!spn-!
Qsb|!•j~- 18/56!!!N
Nb!mb!|lp!mb dsub!ob! Dsp!bujb!
1:/66!!!D dsub!ob!tf!sj!kb lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
dsub!oj!gjmn 18/61!!!T
Twf!{ob!mj!df tf!sj!kb ptj!hv!sb!okf! 18/61!!!UUW!wsuj~; 19/16!!!LLp!sbl!qp!lp!sbl-!
19/66!!!WWj!kft!uj 19/31!!!V
Vesj!nv!|lj-! 19/26!!!H
Hsb!ej!ufmk! .!qsp!{ps!v!twj!kfu!236 .!O
Oj!ojo!lv!ubl tf!sj!kb!)s*
1:/11!!!CCfo!21-! {bcbwoj! Cpc- 21/11!!!WWj!kft!uj .!C
Csb!~b!lp!bmf 19/46!!!QQpe!jt!ujn!
dsub!oj!gjmn qsp!hsbn dsub!ob! 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf .!N
Nb!mj!dswf!oj!usb!lups;! sp!wpn-!tf!sj!kb
1:/41!!!IIfm!mp!Ljuuz-! 21/11!!!P
PCO!Tubs! tf!sj!kb 21/26!!!T
Twf!njs!tlb! Gbs!nb!hp!ej!of 1:/31!!!BBt!usp!|pv-!fnj!tj!kb
dsub!oj!gjmn Np!efm!cz! 19/41!! F{p!UW-! qpt!ub!kb!j!j{b!okf-! 19/31!!!SSbo•!lpe! 22/41!!!LLb!lp!tbn!
1:/46!!!ZZv!Hj!Pi-! Ef!kb!ob! ub!spu!|pv epl/!gjmn qj!lp!wf!tf!enj!df-! vqp!{obp!
dsub!oj!gjmn Sp!tv!mkb|-! 1:/41!! Op!wb!mp!wb 22/16!!!P
Pqsb!|pv tf!sj!kb wb!|v!nbk!lv-!
21/11!!!TTfs!sb!op!wj- sj!bmj!uj!|pv 21/31!!!S
Sf!cfm!ef-! 22/61!!!C
Cvs!{p!wop! 19/56!!!PP/D/!5- tf!sj!kb tf!sj!kb!
tf!sj!kb Pesfe!
21/41!!!P tf!sj!kb j{!wkf|!~f 1:/41!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc 22/66!!!VV!ep!csv!j!{mv-!
22/66 Wj!kft!uj {b!•jt!up!~v-! 22/31!!!P
Puwp!sj! 23/11!!!E
Eof!wojl 21/11!!!OOb!qswj!qp!hmfe- tf!sj!kb!
23/11!!!NNb!esf!Mv!ob-! {bc/!fnj!tj!kb!)s* twp!kf!tsdf-! 23/26 UW lb!mfo!ebs tf!sj!kb 23/36!!!SSf!cb-!tf!sj!kb!)s*
tf!sj!kb 22/11!!!T
Tb!lv!qmkb•- tf!sj!kb 23/46!!!EEsb!hb! 21/41!!! GJMN Tqb!tj!uf!qtb 23/61!!!FFl!tlmv!{jw-!nb!hb!{jo
24/11!!!WWJQ-!tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* 23/26!!!JJO!nb!hb!{jo of!qsj!kb!uf!mkj!db-! 22/66!!!SSf!qsj!{oj!qsp!hsbn 24/16!!!WWf!•f!sb!{b!6
Lwj{!j!hsbe
25/11!!!L 22/66!!!P
PCO!jo!gp 24/11!!!JJo!tqf!lups! tf!sj!kb 24/41!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn;! 24/46!!!NNb!sj!ob- tf!sj!kb
26/11!!!S
Sf!cfm!ef-! 23/21!!!C
Cpk!op!qp!mkf-! Sflt-! 24/36!!! GJMN Qj!sb!uj! [b!qsf!|j~ 25/36!!!IIf!sp!kj!j{!tusbt!uj-!
tf!sj!kb epl/!qsp!hsbn tf!sj!kb Tj!dj!mjk!tlf!ep!mj!of 25/41!!!QQp!tmp!woj!lmvc tf!sj!kb
27/11!!![[b!vwj!kfl! 24/11!!!T
Tb!lv!qmkb•- 25/11!!!I
If!sp!kj-! 26/11!!!I
Iswbu!tlb! 26/16!!!PPcj!•oj!mkv!ej- 26/26!!!NNb!hovn- tf!sj!kb
tv!tkf!ej- tf!sj!kb tf!sj!kb lvm!uvs!ob!cb!|uj!ob tf!sj!kb 27/21!!!LLp!sbl!qp!
tf!sj!kb 24/61!!!O
Oj!lj!ub- 26/11!!! GJMN Aj!wpu! 26/46!!!F
Flv!nf!ob- 26/61!!!LLp!lj!df lp!sbl-!tf!sj!kb
27/56!!!P
Penp!sj!tf-! tf!sj!kb jmj!of!|up!tmj!•op sf!mj!hjk!tlj! 27/31!!!EEsb!hj!Eap!of- 27/46!!!Q
Qpe!jt!ujn!
{b!tmv!ajp!tj-! 25/46!!!P
PCO!Tubs! 28/11 Wj!kft!uj qsp!hsbn tf!sj!kb lsp!wpn-!tf!sj!kb
tf!sj!kb Np!efm!cz! 28/36!! Jo!tqf!lups! 27/36!!!B
Bm!qf!.!Ev!obw! 27/51!!!QQsj!kb!uf!mkj!2- 28/16!!!L
Lb!lp!tbn!
28/41!!!WWj!kft!uj Ef!kb!ob! Sflt-! .!Kb!esbo tf!sj!kb vqp!{obp!
28/46!!!L
Lv!~j!db! Sp!tv!mkb|- tf!sj!kb 28/16 Iswbu!tlb!vaj!wp 28/11!!!QQsj!kb!uf!mkj!2- wb!|v!nbk!lv- tf!sj!kb
v!dwj!kf!~v sj!bmj!uj!|pv!)s* 29/36! JO!nb!hb!{jo-! 29/31!!!DDsp!bujb! tf!sj!kb V!ep!csv!j!{mv-!tf!sj!kb
28/41!!!V
29/11 Psbm!op!ep!cb;! 27/31!!![[wj!kf{!ef! |p!v.cj{! ptj!hv!sb!okf! 28/36 Dbs!tuwp- tf!sj!kb Sf!cb-!tf!sj!kb
29/11!!!S
Esb!hbo! qmf!|v )s* fnj!tj!kb .!qsp!{ps!v!twj!kfu 29/26!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 29/41!!!WWj!kft!uj
\v!ub!op!wbd 29/21!!!NNv!~lf-! 2:/26!!!E
Eof!wojl 29/36!!!CCpm!oj!•lf!qsj!•f-! 29/46!!!FF.Iswbu!tlb 29/66!!!F
Fl!tlmv!{jw- nb!hb!{jo
2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob tf!sj!kb tf!sj!kb 2:/11!!![[obo!tuwf!of!wj!kft!uj 2:/16!!!WWf!•f!sb!{b!6
2:/14!!!BBUW!wj!kft!uj 29/66!!!P
PCO!jo!gp 2:/26!!!MMp!up 2:/26!!!DDsub!oj!gjmn 2:/46!!!Q
Qv!opn!qb!spn-!
2:/46 BUW!tqpsu 2:/26!!!""Ifk!Nv!tjd 2:/41!!!E
Eof!wojl 2:/41!!!WWJQ!Nv!tjd!Dmvc lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw

20.00 21.30 21.00 13.25 10.30 20.00

Direktor, film
Sjl!Mb!uj!nfs!of!nb!|ub!j{!.
hv!cj!uj-!epl!oj!kf!ep!cjp!qp!.
tbp!lp!kj!oj!lp!esv!hj!of!afmj/
Po!kf!qspt!w kf!u oj!sb!e ojl
lp!kj!oj!lbe!of!jhsb!qp!qsb!.
wj!mj!n b! v! tsf!e okpk! |lp!mj
hekf! kf! kf!e j!o j! {b!l po
qsfajw!mkb!wb!okf/
Jesi li usamljena
ve~eras?, film
Csb!•oj!ajwpu!cp!hb!ub!|j!df
Besj!fof!Wf!mft!v!qp!uqv!.
opt!uj!tf!sb!tqb!eof!lb!eb
tb!{ob!lb!lp!okfo!nva!lp!.
sjt!uj!vtmv!hf!#wsv!~f!mj!oj!kf#
tb!ep!uj!•opn!Mb!vspn/
Skrivena istina, film
Ljn!kf!tb!np!isb!ob!nbk!lb
lp!kb!kf!j{!hv!cj!mb!nvab!qp!mj!.
dbk!db-!Lsjt!uj!bob!qsj!kf!ef!tf!.
ubl!hp!e j!o b-!op!j!eb!mkf!kf
of!njs!ob/!Okf!ob!22.hp!ej|!okb
l~j!•ft!up!tf!cv!ej!wsj!|uf!~j
vtsfe!op!~j-!tb!okb!kv!~j!•p!wkf!.
lb!lp!kj!kv!qp!lv!|b!wb!vcj!uj/!
Pirati Sicilijske
doline, film
Tuv!efo!uj!Tuf!wf!Eapct!j
Tuf!wf!Wp!{oj!bl!qp!•j!okv!tf
{b!oj!nb!uj!{b!lpn!qkv!uf!sf/!Usj
hp!ej!of!lb!toj!kf!tuv!efo!uj!Cjm
Hfk!ut!j!Qb!vm!Bmfo!ub!lp!}fs!tf
pev!|fw!mkb!wb!kv!lpn!qkv!uf!sj!.
nb!j!qp!twf!~v!kv!jn!tf/
Spasite psa, film
Cfd!lj!kf!hmv!nj!db/!Eb!sp!wj!.
ub!kf-!bmj!oj!kf!qmb!wv!|b/!Ob
bvej!dj!kj!{b!sf!lmb!nv!{b!qtf!.
~v!isb!ov!qp!lbaf!tf!lbp
oft!qsf!uob-!op!kf!ebo!pe!|f!.
gp!wb!jqbl!wkf!sv!kf!eb!cj!pob
cj!mb!vwkfs!mkj!wj!kb!pe!imb!eoji
mkf!qp!uj!db/
CSI Njujork, serija
Lb!eb!Bnj-!qsj!qb!eoj!dv!gb!.
lvm!ufu!tlph!tft!usjo!tuwb-!qsj!kb!.
uf!mkj!df!qsp!ob!}v!pesv!cmkf!of
hmb!wf!j!{b!hmbw!mkf!ov!{b!wfo!uj!.
mb!ups-!qp!{j!wb!kv!Nb!lb!j!Tuf!mv-
lp!kj!tiwb!~b!kv!eb!kf!csv!ubm!oj
vcp!kj!db!asuwj!ov!hmb!wv!qp!ojp
tb!tp!cpn/!

31/11!!! GJMN Ej!sf!lups 31/11!!!P

PCO!Tubs! 31/11!!!GGbs!nb-! 31/21!!!MMv!eb!lv!~b!5-!tf!sj!kb 31/36!!!O
Op!hp!nf!uoj!Lvq! 31/11!!!D
DTJ;!Okv!kpsl-!
33/11!!! GJMN Cvhtz Np!efm!cz! sj!bmj!uj!|pv 31/61!!!BBo!uj!•lj!Sjn;! lpo!gf!ef!sb!dj!kb;! tf!sj!kb
11/11!!!WWj!kft!uj Ef!kb!ob! 32/11!!! GJMN Tlsj!wf!ob!jt!uj!ob Vtqpo!j!qbe! qpmvgj!ob!mf-! 32/11!!!N
Nfo!ub!mjtu-!
11/16!!!T Tqpsu! Sp!tv!mkb|-! 33/61!!!WWj!kft!uj kf!eoph!dbs!tuwb! qsj!kf!opt tf!sj!kb
dfo!ubs sj!bmj!uj!|pv 34/16 If!sp!kj-!tf!sj!kb .!Df!{bs-!epl/!tf!sj!kb 33/36!!!WWj!kft!uj!ob! 32/66!!!222/!tbu-!
11/21!!!L Lwj{!j!hsbe 31/41!!!D
DTJ;! 11/16!!!T
Tfk!ogfme- tf!sj!kb 32/56!!!QQsp!dft Esv!hpn tf!sj!kb
12/51!!!WWJQ-! Mbt!Wf!hbt- 11/46!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! 33/26!!!CCvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 33/56!!![[b!lpo!j!sfe;! 33/61!!!T
Tlsj!wf!ob!nf!ub-
tf!sj!kb tf!sj!kb tf!sj!kb 33/31!!!PPuwp!sf!op [mp!•j!ob!•lf! tf!sj!kb
13/46!!!O Op!~oj! 32/41!!! GJMN Kf!tj!mj! 12/41!!!F
F{p!UW-! 34/41!!!EEof!wojl!4 ob!lb!of!3- 34/56 Wj!kft!uj
qsp!hsbn; vtb!nmkf!ob!wf!•f!sbt ub!spu!|pv 34/56!!!QQp!tmp!wof!wj!kft!uj tf!sj!kb 34/66!!!SSfe!Cvmm!
.......!! Psbm!op! 34/21!!!D
DTJ;! 13/41!!! GJMN Hbdz 34/61!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/46!!!Q
Qf!qfs!Ef!ojt- Bjs!Sb!df;!
ep!cb )s* Mbt!Wf!hbt-! 15/11 Tfk!ogfme- tf!sj!kb 11/11!!!E
Ep!tj!kf!jlt-!tf!sj!kb tf!sj!kb Xjo!etps-!Po!ub!sjp-!
.......!!!T
Tf!sb!op!wj-! tf!sj!kb!)s* 15/36!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv- 11/56!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! 11/36!!!UUsbo!tgfs epl/!fnj!tj!kb
tf!sj!kb!)s* 11/21!!! GJMN Lsbmk! tf!sj!kb Ef!fq!Tqb!df!Oj!of!8 11/66!!!QQsf!hmfe! 11/41!!!LLv!op!mp!wbd- lwj{
.......!!!WWj!kft!uj Okv!kps!lb!)s* 16/21!!!JJO!nb!hb!{jo 12/41!!![[b!lpo!j!sfe;! qsp!hsb!nb! 13/41!!![[b!cp!sbw!mkf!oj!
.......!!! GJMN Aj!wpu!kf!mj!kfq!)s* 13/11!!!T
Tf!sj!kb!B;! 16/56!!!GGbs!nb- tqf!dj!kbm [mp!•j!ob!•lf!ob!lb!of!3 {b!•fu!wsubl tmv!•bk- tf!sj!kb
Kv!wfo!uvt!.!Db!hmj!bsj-! 17/56 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 13/26!!!DDbs!tuwp-!tf!sj!kb 14/26!!!BBt!usp!|pv-!
tojn!lb {b!•fu!wsubl 14/11!!!PPqsb!|pv fnj!tj!kb
14/56!!!FF.Iswbu!tlb

gp!s vn! )s*-! 2 5/46 Aj!w pu! j! {esbw!mkf! )s*- ob!npk!ob!•jo-!225/41 Wj!kft!uj-!225/46 Qsp!. nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 22/56
87,7 95,5
26/31! Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 27/11 Tf!sj!kb hsbn!{b!ekf!dv!)s*-!226/36 UW!jo!ufs!wkv!)s*- UW! fo!dj!lmp!qf!ej!kb! {ob!okb-! 23/11 Wj!kft!uj- 88,4 99,3
{b! nmb!ef- 28/11 Wj!kft!uj! UW! TB-! 28/26 27/41 UW! |pq-! 2 7/46 Qvu! {b! Fk!w po!mj- 23/16 Mj!cfs!uj! UW-! 23/46 Ij!up!wj! Njt!ufs 89,7 106,4
Qp!{j!uj!wof! wj!csb!dj!kf-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn- epl/!tf!sj!kb!228/31 Qpe!tvo!dfn!Tu/!Usp!. Eajs!mb-!223/56 Qps!usfu-!224/56 UW!fo!dj!lmp!.
28/66 Bo!ej! Sjd!iufs-! tf!sj!kb-! 29/28! Ub!sji- qfb-! tf!sj!kb-! 29/46! Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb- qf!ej!kb! {ob!okb-! 25/11 Wj!kft!uj-! 25/16 UW
epl/! qsp!hsbn-! ! 29/41 Eof!wojl-! 2:/11 tf!sj!kb-! 2:/11 Eof!wojl UW VTL-! 2:/41 sb{!hmf!eoj!db-!jog/!qsp!hsbn-!225/61 Ij!up!wj
Csb!~b!Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!22:/21 Hsj!np!. Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 31/16 Tub!sj! {b!ob!uj- Njt!ufs! Eajs!mb-! 26/11 Ekf!•!kf! qp!qp!eof-
wf!cbk!lf-!dsub!oj!gjmn-!331/11 Ipdl-!tf!sj!. epl/! qsp!hsbn-! 32/11 UW! Mj!cfs!uj-! 32/41 27/11 Wj!kft!uj!v!27-!227/26 Aj!wf!tmj!lf!mkf!. 07.00 Jutarnji program 07.30 90+, sportski 14.00 90+, sportski
07.40 Stanje na putevima pregled pregled
kb-! 3 2/11 Wj!kft!u j! UW! TB-! 3 2/11 Isp!oj!lb!VTL-!332/61 Mp!|f!ekf!wpk!lf-!tf!. ub-! puwp!sf!oj! qsp!hsbn-! 28/41 Qp!wsb!ubl- 08.00 Deutche Welle 14.30 Showbizz caffe
Tb!sb!kfw!ej!tb!okf-! epl/! qsp!hsbn-! 33/11 sj!kb-! 3 3/51! TNT! •ft!u ju!l f! j! qp{!e sb!w j- jog/! qsp!h sbn-! 2 9/11 Mkf!u p! ob! emb!o v- 08.00 Izbor iz dnevne {tampe
08.35 Jutarnja `eljoteka 08.15 5 u 8 15.15 Preko daleko
Ijt!u psz! dibo!o fm! cjp!h sbgz-! epl/! qsp!. 34/21! GJMN {bc/!qsp!hsbn-!229/56 Dsub!oj!gjmn-!22:/11 08.45 Album nedjelje 15.45 Album nedjelje
hsbn-!334/11 Bo!ej!Sjd!iufs-!tf!sj!kb-!334/41 Eof!wojl 3-! 2:/41 Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb- 09.00 Mali oglasi
10.00 Horoskop 09.00 Castra stanje 16.00 Deutche Welle
WPB-!111/11 Fvsp!ofxt tf!sj!kb- 31/16 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb- na putevima 16.30 [ta ima?
TV TK TUZLA 32/11 Gpml! upq! 21-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-
11.00
14.00
Selebriti info
@ivot kojim `ivim 09.30 Preko daleko 17.00 Hit dana
18/16! Eav!c plt-! nv!{ j!• lj! qsp!h sbn- 33/11 Gsfk!afs-! tf!sj!kb-! 33/41 Ob! lsb!kv 15.00 Mali oglasi 10.00 Hit dana 17.30 Music
RTV USK BIHA] 18/41 Ob!usb!hv!qsj!sp!ef-!pcsb!{p!woj!qsp!. eb!ob-!333/56 Lmj!oj!lb-!tf!sj!kb-!334/41 Hpt!. 17.00 @ene u muzici 10.30 90+, sportski Magazine
19/11! Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/41 Lp!mj!lp hsbn-! 19/11 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb uj!pob-!jog/!qsp!hsbn-!....!Tlsj!wf!ob!lb!nf!. 18.30 Dnevnik pregled 18.00 90+, sportski
wbn! kf! •jt!u b! lv!~ b-! ep!l vn/! tf!s j!kb- )s*-! 1:/11 Ekf!•kf! kv!usp-! 21/11 Wj!kft!uj- sb-112/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn 20.00 Ve~ernji program 11.30 [ta ima? pregled
21/11!Wj!kft!uj-!221/16 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv- 21/16 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 21/26 Gsfk!. 21.00 Mali oglasi 12.00 Deutche Welle 18.30 Showbizz caffe
22/11! Pnj!mkf!oj! hsb!ep!wj! twj!kf!ub-! 23/11 afs-! tf!sj!kb-! 21/56 Twj!kfu! qsj!sp!ef-! 22/41 UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! 22.00 Top ex-YU lista 12.30 Music Magazine 19.00 Info Breifing
Wj!kft!uj-! )s*-! 23/16 GJMN )s*-! 24/46 \pv Csb!~b!Lp!bmf-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!222/51 Up!. qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 23.00 Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja 13.00 Info Breifing - Dejan Ili}
00.00 Pregled dana 13.30 Projektor 20.00 Dance Time
44 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Danas `rijeb grupne faze Lige {ampiona

Sport
Izvi|a~ slavio na
dva "fronta"
Rukometna akademija Izvi|a~
iz Ljubu{kog imala je velikog ra-
zloga za zadovoljstvo proteklog
vikenda. Mali rukometa{i ove
aka de mi je sla vili su na dva
"fronta".
Kadeti (1992. godi{te) Izvi|a~a
do{li su do titule dr`avnog prvaka
BiH na zavr{nom turniru koji je
odigran u Cazinu.
Ljubu{aci su bili najbolji u kon-
kurenciji Cepelina, Borca, Kotor
Varo{a, Me|ugorja, Grada~ca, Kra-
jine, Sloge i Bosne SO.
U finalnom susretu Izvi|a~ je sa-
vladao vr{njake iz Me|ugorja sa
Parker predvodi
ubjedljivih 31:17. Najbolji igra~
turnira bio je Mirko Herceg iz RA
Izvi|a~.
I dok su kadeti ru{ili sve pred so-
bom, u Cazinu cicibani (1998. godi-
{te) RA Izvi |a~ pred svo jom
publikom slavili su na turniru pod
nazivom "I mali }e postati veliki".
Na ovom takmi~enju nastupili su
Metkovi}, ^apljina, Grude i dvije
selekcije RA Izvi|a~ (O[ "Marko
Maruli}" i O[ "Tin Ujevi}"). Na
kraju su slavili mali "skauti" iz O[
"Tin Ujevi}" koji su u finalu sa
16:15 savladali Metkovi}.
D.M.
Vijesti
Stonoteniseri
i tekvondoisti
u Beogradu
Beograd }e od 1. do 12. jula
biti doma}in 15. Univerzijade
na kojoj }e sa ~etiri takmi~ara
nastupiti stonoteniserska re-
prezentacija BiH, te sa osam
~lanova na{a tekvondo sele-
kcija. Prvi put na ovom takmi-
~e nju sto no te ni se ri BiH
nastupi}e u sastavu: Almir Di-
vovi}, Fe|a Ja{arevi}, Admir
Mujaba{i} i Enes Mujaba{i}.
Studentsku tekvondo repre-
zentaciju BiH na Univerzijadi
predstavlja}e sljede}i takmi~a-
ri: Nikola Oroz (do 58 kg),
Ivan Krajina (do 62), Nikola
Bo{njak (do 67), Nermin Ka-
rahod`i} (do 72), Amir Katana
(do 78), Mufid Isakovi} (do
84), te Nina Dereti} (do 55) i
Elzana Karahod`i} (do 63).
"Na Univerzijadi nastupa
tekvondo tim sastavljen od ta-
kmi~ara koji su nedavno na
Bal kan skom prven stvu u
Beogradu napravili dobre re-
zultate. Mislim da to mogu
ponoviti i u studentskoj kon-
kurenciji", rekao je Boris Bu-

Francuze dor, se le ktor te kvon do

reprezentacije BiH.

Vinsent Kole, selektor ko{arka-
{ke reprezentacije Francuske,
objavio je spisak od 18 igra~a za
dodatne kvalifikacije za "Euro-
basket 2009" u Poljskoj, na ko-
jem se nalazi i NBA zvijezda Toni
Parker.
Francuzi se nalaze u Grupi B sa
Italijom i Finskom i mogu}i su
protivnici bh. reprezentacije u bor-
bi za EP.
Na spisku su: Aleksis Linca ([ar-
lot), Nikolas Batum (Portland), Je-
Sa{a ^a|o blizu
Hemofarma
Vijera bi u PS@
Kapiten francuske fudbalske reprezentacije Patrik Vijera izrazio je
`elju da napusti Inter i pre|e u Pari Sen @ermen, tvrdi trener "sveta-
ca" Antoan Kombuar.
"Pri~ali smo telefonom i rekao mi je da bi veoma volio da nam se pridru`i.
O~igledno je da za nas predstavlja problem njegova plata. On je, sa svoje
strane, spreman na ustupak, ali je pitanje koliki }e taj ustupak da bude", re-
kao je {ef stru~nog {taba tima iz francuske prestonice povodom razgovora sa
tridesettrogodi{njim kapitenom "trikolora".
nik Bokolo (Gravelin), Nando de
Kolo ([ole), Aldo Kurti (Entente
Orleans), Mamuto Diara (PAOK),
Boris Diau ([arlot), Loren Foire
(Asvel), @ozef Gomi (Unikaha),
Alain Kofi (Le Man), Adrien Moer-
man (Entente Orleans), @oakim
Noa (^ikago), Toni Parker (San An-
tonio), Johan Petr (Denver), Floran
Pijetrus (Pamesa), Mikael Pijeterus
(Orlando), Ali Traore (Asvel) i Roni
Turiaf (Golden Stejt).
Am.K.
Za ko{arka{icu Sa{u ^a|u za-
interesovano je nekoliko klubova,
a najozbiljnija ponuda dolazi iz
vr{a~kog Hemofarma, gdje bi
mogla da nastavi karijeru.
Jedna od opcija je i sarajevski @e-
ljezni~ar za koji je nastupala pro{le
sezone.
"Jo{ ne znam gdje }u nastaviti
karijeru. Hemofarm jeste zaintere-
sovan, razgovarali smo, ali nisam
potpisala ugovor. Sa ~elnicima @e-
ljezni~ara treba da se sastanem, pa
}emo vidjeti {ta }e biti, odnosno
treba da vidim {ta je za mene naj-
bolje", rekla je Sa{a ^a|o, koja je
sa sarajevskim klubom osvojila ti-
tulu prvaka Bosne i Hercegovine.
M.P.
O.Z.
Odgo|eno
Prvenstvo RS
Prvenstvo Republike Srpske
u plivanju, koje je trebalo da
bude odr`ano od 25. do 27. ju-
na u Srpcu, odgo|eno je zbog
lo{ih vremenskih uslova.
"Takmi~enje treba da bude
odr`ano na 50-me tar skom
otvorenom bazenu, a s obzi-
rom na nis ke tem pe ra tu re
mo ra li smo da od go di mo
takmi~enje. Novi termin }e
biti odre|en u srijedu na sje-
dnici Predsjedni{tva, a najvje-
rovatnije }e takmi~enje biti
odr`ano od 16. do 18. jula",
rekao je Mladen ^eko, sekre-
tar Pliva~kog saveza RS.
M.P.
Uskoro
odluka o NLB
pozivnici
Do kraja ove sedmice bi se
trebalo znati koji }e tim dobiti
pozivnicu za u~e{}e u ko{arka-
{koj NLB ligi naredne sezone.
Prijave su poslali hrvatski klu-
bovi Cedevita i Split, Krka
(Slovenija) i Igokea Partizan
(BiH). Prognozira se da }e vaj-
ld kard oti}i na adresu Cedevi-
te jer su spremni uplatiti
100.000 eura za svoje u~e{}e.
"Puno je faktora koji }e
odlu~iti o tome ko }e dobiti
pozivnicu i novac nije jedini
kriterij koji klubovi moraju za-
dovoljiti. U ovom momentu ne
znam ko bi to mogao biti, a
kona~na odluka }e biti poznata
do kraja ove sedmice", rekao
je Roman Lisac, izvr{ni dire-
ktor regionalne lige.
Am.K.
Bosna SO
Dejan MAKSIMOVI]
Rukometni klub Bosna Sunce osiguranje u
ve~era{njem `rijebu grupne faze Lige {ampiona
bi}e u petom "{e{iru". @rijeb }e biti odr`an u
Muzeju "Lihten{tajn" u Be~u s po~etkom u 21.40.
Prethodno bi}e `rijebane grupe za Evropsko
prvenstvo rukometa{a 2010. godine u Austriji, a za-
tim i grupe u Ligi {ampiona za rukometa{ice.
Aktuelni {ampion i osvaja~ Kupa BiH
nalazi se me|u 19 timova koji su osigurali direktan
plasman u grupnu fazu najja~eg klupskog rukome-
tnog takmi~enja na svijetu. Ostalih pet timova do}i
}e iz kvalifikacionih turnira. Ta~nije ~etiri tima iz
Pedalo: Dobar
posao u Sarajevu
Kristiansen
O. ZUKI]
U Sarajevu smo pro{log vikenda napravili jako
dobar posao koji }e, nadam se, biti prepoznat u Evro-
pi, rekao je Milan Pedalo, generalni sekretar Atletskog
saveza BiH.
Pro{log vikenda Sarajevo je bilo doma}in Evropskog
timskog atletskog prvenstva tre}e divizije na kojem su
nastupile reprezentacije Andore, Armenije, Azerbejd`ana,
Crne Gore, Danske, Izraela, Gruzije, Islanda, Luksembur-
ga, Makedonije, Moldavije i selekcije malih evropskih ze-
malja Lihten{tajna, Luksemburga, Malte i San Marina.
"Tri dana nakon takmi~enja, kada su naprav-
ljene analize i kada su se utisci slegli, mogu re}i da smo na-
pravili odli~an posao. Naravno, mnogo smo nau~ili iz ove
organizacije i, ukoliko nam uslovi dozvole, naredna takmi-
~enja podi}i }e se na vi{i nivo", rekao je Pedalo. Atletska
reprezentacija BiH nije se uspjela plasirati na prvo ili drugo
mjesto koje direktno vodi u vi{i rang takmi~enja.
kvalifikacija i jedan sa turnira na kojem }e igrati
Ademar Leon, Lemgo, Celje PL i [afhauzen, timovi
koji su dobili pozivinice EHF-a.
Osim sarajevskih "studenata" u petom "{e{iru"
su jo{: Konstanca (Rumunija), Amicitija ([vajcarska)
i Alingsas ([vedska). U prvom "{e{iru" su: Siudad
Real ([panija), Kil (Njema~ka), MKB Vesprem (Ma-
|arska) i ^ehovski medvedi (Rusija). U drugom "{e-
{iru": CO Zagreb (Hrvatska), Kolding (Danska),
Monpelje (Francuska), Gorenje (Slovenija).
U tre}em "{e{iru": Barselona ([panija), [amberi
(Francuska), HSV Hamburg (Njema~ka), Pik Seged
(Ma|arska). U ~etvrtom "{e{iru": FCK Handbold
(Danska), Valjadolid ([panija), Rajn Nekar-Leven
"Bio nam je potajni cilj da se plasiramo na jednu od
prve dvije pozicije. Realno, pored tako jakih Izraela i Mol-
davije, taj cilj nismo uspjeli ostvariti. Zadovoljni smo i ~et-
vrtom pozicijom", dodao je Pedalo.
Glavni grad BiH ugostio je oko 600 takmi~ara
koji su imali priliku upoznati Sarajevo i na taj na~in promo-
visati sportske, olimpijske i kulturne vrijednosti. Kim Kristi-
ansen, atleti~ar iz Danske, nije krio odu{evljenje pro{log
vikenda. "U Sarajevu je prelijepo. Hrana je druga~ija nego u
Mnogo smo nau~ili iz ove
organizacije, rekao Pedalo
Danskoj i moram priznati da mi se svi|a. Pored toga {to mi
moj nastup nije donio dobar rezultat, mogu biti zadovoljan
ovim {to se de{ava u Sarajevu. Kada je rije~ o organizaciji,
u po~etku sam bio zbunjen, ali mi je vremenom sve postalo
udobnije", zadovoljno je izjavio baca~ kugle iz Danske.
 Sport 24. 6. 2009. tsjkfeb 45
za rukometa{e Vijesti
Mogu}i rival je i
Kolding na{eg Muhameda
Toromanovi}a (s loptom) Obilje`en
Olimpijski
Klubovi
^etiri bh. dan
}e biti
podijeljeni rukometa{a Olimpijski dan se svake go-
dine obilje`ava 23. juna jer je
u ~etiri u eliti na taj datum davne 1894. go-
dine u Parizu ro|en moderni
grupe sa Ptjn!Cp!tob!Tvo!df olimpijski pokret.
po {est ptj!hv!sb!okb!ob!|b!{f!nmkb!~f!v Prije 105 godina osnovan je
timova. Mj!hj!|bn!qj!pob!jnb!uj!j!•f!uj!sj Me|unarodni olimpijski ko-
sv!lp!nf!ub!|b/!Pwf!tf!{p!of!v mitet koji je ujedno o`ivio i
^etiri obk!kb!•fn!ub!lnj!•f!okv!jnb!~f Olimpijske igre.
prvopla- qsj!mj!lv!{bj!hsb!uj!Beobo!Ibs!. Sini{a Kisi}, predsjednik
nbo!ej~!tb!tmp!wf!ob!•ljn!Hp!. Olimpijskog komiteta Bosne
sirane sf!o kfn-! Njs!t be! Ufs!{ j~! tb i Hercegovine, upozorava da
ekipe iz nb!} bs!t ljn!NLC!Wft!q sf!. je 23. juni dan kada ljudi {i-
rom svi je ta sla ve po bje du
svake npn-!Nv!ib!nfe!Up!sp!nb!op!.
sna.
wj~!lp!kj!obt!uv!qb!{b!ebo!tlj
grupe Lpm!e joh-!uf!Fejo!Cb!| j~!j{ "To je jednostavno dan ka-
plasira}e |wbk!dbs!tlf!Bnj!dj!uj!kf/! da slavimo san. Olimpijski
dan je dan za sve bez obzira
se u na sposobnosti. To je prilika
osminu da se igra sport. On nas pod-
sje}a na zna~enje Olimpijskih
finala, Odre|eni igara i njihovu ideju da u mi-
gdje nosioci za ru i prijateljstvu ujedini ljude
po~inje "Euro 2010" i svijet. Uvijek treba poku{ati
dati sve od sebe, nije bitno da
nokaut Fwspq!tlb!sv!lp!nf!uob li pobje|uje{ ili gubi{, nego
sistem gf!ef!sb!dj!kb!vp•j!wf!•f!sb|!okfh kako igra{ igru, poru~ile su
nam Olimpijske igre. Svi smo
asj!kf!cb!hsv!qb!{b!Fwspq!tlp
pobjednici kada se ophodimo
qswfo!tuwp!sv!lp!nf!ub!|b!3121/
prema ljudima sa po{tova-
v!Bvt!usj!kj!pesf!ej!mb!kf!op!tj!pdf/ njem i uva`avanjem. Biti pra-
Ub!l p!tv!v!qswpn!#|f!| j!s v#; vi sportista je ne{to {to svi
Ebo!tlb-!Iswbu!tlb-!Gsbo!dvt!. mo`emo posti}i, iako svi ne
lb-!Okf!n b!• lb-!v!esv!h pn; mo`emo biti olimpijci", rekao
Pro{le sezone
\wfe!t lb-!\qb!o j!kb-!Jtmboe- je Kisi}.
u Sarajevu je Sv!tj!kb-!v!usf!~fn;!Bvt!usj!kb- O.Z.
gostovao Siudad Ops!wf!|lb-!Qpmk!tlb-!Nb!}bs!.
Real, aktuelni
prvak Evrope
tlb!j!v!•fu!wsupn;!Tmp!wf!oj!kb-
_f!|lb-!Vlsb!kj!ob!j!Tscj!kb/ Trojici istekao
FOTO NN
ugovor

u petom "{e{iru"
Petar ^utrura, Goran Da-
mjanovi} i Leo Perendij u na-
rednoj sezoni ne}e nositi dres
grada~a~kog rukometnog pre-
mijerliga{a.
"Neki su prestali da igraju, a
neki }e sre}u potra`iti u dru-
goj sredini. Odlu~ili smo da
(Njema~ka) i pobjednik turnira timova sa pozivini- Bosna SO se ve} tri sezone zaredom nalazi u svakoj varijanti nas ~eka deset veoma te{kih uta- se ne poja~avamo pred nare-
cama. U {estom "{e{iru" bi}e ekipe iz kvalifikacija. evropskoj eliti. U sva tri navrata "studenti" su u svo- kmica. Ipak, kada se malo detaljnije pogledaju '{e{i- dnu sezonu u Premijer ligi
Od ove se zo ne Li ga {am pi ona bi}e joj grupi osvojili tre}e mjesto, ~ime su osigurali pre- ri' mo`da bi bilo dobro dobiti ^ehovske medvede iz BiH i pred nastup u ^elend`
igrana po novom sistemu. Klubovi }e biti podijeljeni zimljavanje u Evropi, ali u Kupu kupova. U novom prvog, Gorenje iz drugog, Pik Seged iz tre}eg, te kupu. ^ekamo da se izjasni
u ~etiri grupe sa po {est timova. ^etiri prvoplasirane sistemu takmi~enja bi}e te{ko do}i do drugog kru- danski FCK iz ~etvrtog. Mislim da bi to bila grupa u Du{an Bozoljac s kojim ima-
ekipe iz svake grupe plasira}e se u osminu finala, @rijeb je ga, ali ne i neostvarljivo. kojoj bi imali kakve-takve {anse da se domognemo mo namjeru da produ`imo sa-
gdje po~inje nokaut sistem. lutrija, tako Ipak, to je dugoro~ni cilj kluba na ~elu sa Irfa- jednog od ~etiri mjesta koja vode u osminu finala. ra dnju", ka `e Me hmed
Slijedi ~etvrtfinale u kojem }e se osam timova da su bilo nom Smajlagi}em, novim {efom stru~nog {taba, u Ipak, jedno su `elje, a drugo realnost. @rijeb je lutri- Doborac, trener Grada~ca.
boriti za plasman na prvi fajnal for u istoriji ovog ta- kakve kojem }e kao asistent raditi i Danijel Ri|i}, biv{i re- ja, tako da su bilo kakve prognoze neozbiljne. Jedno Evropske utakmice koje }e
kmi~enja. Doma}in zavr{nog turnira bi}e Keln 29. i prognoze prezentativac BiH. je sigurno svaka grupa }e biti stra{no jaka", rekao je uslijediti na jesen ocjenjuju se
30. maja 2009. godine. Ovosezonsko izdanje Lige neozbiljne, "U ovom trenutku, s obzirom na to da Ri|i}. kao istorijske, a Grada~ani
{ampiona startova}e 30. septembra prvim utakmica- ka`e Ri|i} nismo jo{ precizirali dosta stvari, najva`nije je da Pripreme za narednu sezonu rukometa{i sara- poru~uju kako }e u~initi sve
ma u grupnoj fazi. Titulu prvaka Evrope drugi put smo direktno u grupnoj fazi. O eventualnim rivali- jevske Bosne pod vo|stvom Smajlagi}a po~e}e 19. da dostojanstveno predstave
zaredom brani Siudad Real. ma te{ko je pri~ati jer su svi timovi izuzetno jaki i u jula. zemlju i grad na evropskoj
sceni.
D.S.

Na Kind`etovom turniru
FOTO NN

Turnir u njegovu ~ast: Mirza Deliba{i} (s loptom)
Fenerbah~e i Tofa{
A. KRVAVAC
Na tradicionalnom ko{arka-
{kom turniru Ko{arka{kog klu-
ba Bosna ASA BH telekom, u
~ast legendarnog Mirze Deliba{i-
}a Kind`eta, ove godine }e naj-
vjerovatnije u~estvovati turski
klubovi Fenerbah~e i Tofa{.
Odr`avanje turnira planirano
je za kraj septembra, a ta~an datum
}e biti utvr|en naknadno.
"Pos ti gli smo usmeni
dogovor sa na{im trenerima Bo-
gdanom Tanjevi}em i Nihadom Izi-
}em koji vode pomenute klubove i
obe}ali su da }e s velikim zado-
voljstvom do}i. U narednih nekoli-
ko dana }emo poslati i zvani~ni po-
ziv klubovima, a nastoja}emo da se
termin memorijala ne poklopi s ne-
kim njihovim utakmicama. U sva-
kom slu ~a ju o~e ku je mo do bar
turnir, kao i svake godine", kazao je
Admir Bukva, direktor "studenata".
Bogdan Pored toga, viceprvaci Bosne i
Tanjevi} Hercegovine prave plan priprema
i Nihad za narednu sezonu, a zasad je sigur-
Izi} dali no da }e jedan dio obaviti u Slove-
usmenu niji.
saglasnost "Od 17. do 29. avusta
tim }e se pripremati u Roga{koj
Slatini. Tu }e jo{ raditi Helios Do-
m`ale i Zadar. Ukoliko bude slobo-
dnih termina, nastoja}emo i s njima
da odigramo prijateljske utakmice.
U svakom slu~aju planiramo neko-
liko jakih kontrolnih utakmica, a o
mogu}im protivnicima }emo na-
knadno govoriti", isti~e Bukva.
Kad je u pitanju igra~ki kadar
"studenata", on je gotovo zaokru-
`en za narednu sezonu. ^elnici Sa-
rajlija jo{ tragaju za plejmejkerom,
koji }e na toj poziciji pomo}i Zlat-
ku Jovanovi}u koji je stigao iz Slo-
boda Dite.
"Istina je da smo bili
zainteresovani da se Brajan Bejli
vrati u Bosnu. Me|utim, nismo se
uspjeli ni{ta podrobnije dogovoriti
jer on ~eka angan`man u Njema-
~koj. Ima jo{ vremena da rije{imo i
to pitanje", zaklju~uje Bukva.
^elinac i
Borac
otvaraju
turnir
Igra~ice Omladinskog ruko-
me tnog klu ba ^e li nac i
igra~ice Borca otvori}e turnir
"Orka 2009", koji po~inje da-
nas u Sportskoj dvorani "Bo-
rik" u Banjaluci.
Ova utakmica na rasporedu
je u osam ~asova. Na turniru,
koji traje do 28. juna, ukupno
}e biti odigrano 69 utakmica
u osam kategorija.
U sklopu priprema za ovaj
turnir rukometa{ice ^elinaca
odigrale su u Sportskoj dvora-
ni u ^elincu dvije prijateljske
utakmice sa ORK Omladinac
iz Lakta{a. Rezultat je bio u
drugom planu.
V.G.
46 tsjkfeb!24. 6. 2009. Sport
Fudbaleri ^elika po~eli pripreme za novu sezonu

Ivo I{tuk `eli na vrh

Ekipu napustilo 10
prvotimaca: Samir
Duro, Mladen Jur~evi},
Almir Hasanovi},
Nermin [abi}, Emir
Had`i}, Bojan Tripi},
Igor Jan~evski,
Jasmin Moranjki},
Edis Osmanovi}
i Eldar D`ananovi}

Puri} u Liberecu
Jblp!kf!v!qp!of!ekf!mkbl!qsj!tvt!uwp!.
wbp! qsp!{jw!dj! j! usf!oj!sbp! t! gv!ecb!mf!sj!nb
_f!mj!lb-!Eb!sj!kp!Qv!sj~!hp!up!wp!tj!hvs!op!ob!.
qv!|ub!#Cj!mj!op!qp!mkf#/!Cjw!|j!jhsb•!Np!esj!•b
Nb!ltj!nf!j!PGL!Cfp!hsb!eb-!j{b!lp!kfh!kf
pemj!•ob! tf!{p!ob! v! esf!tv! _f!mj!lb-! v! •fu!.
wsubl! qv!uv!kf! v! _f!|lv-! hekf! cj! usf!cbmp
eb!qsjt!uv!qj!!ub!np|!okfn!qswp!mj!hb!|v!Mj!cf!.
sf!dv/!

Novajlija u Zenici: Zoran Deket

FOTO NN

Armin MUJKI]
^elik svake godine ima iste ciljeve, a to je
vrh, rekao je nakon prozivke igra~a Ivo I{tuk,
novoimenovani trener ^elika, kojem }e ovo
biti drugi put da vodi "crveno-crne".
I{tuk je na klupi zamijenio Marina Bloude-
ka, a osim u stru~nom {tabu Zeni~ani su od za-
vr{etka pro{le sezone pretrpjeli i dosta izmjena u
igra~kom kadru. Ekipu je napustilo ~ak 10 prvo-
timaca: Samir Duro, Mladen Jur~evi}, Almir Ha-
sanovi}, Nermin [abi}, Emir Had`i}, Bojan
Tripi}, Igor Jan~evski, Jasmin Moranjki}, Edis
Osmanovi} i Eldar D`ananovi}.
"Svake godine klub pripreme po~i-
nje s ambicijama da se bori za sami vrh tabele.
To {to se ambicije ne ostvare, druga je stvar. Ov-
dje smo da poku{amo uraditi ono {to od nas tra-
`e iz uprave i {to o~ekuju navija~i. Ve} sada u
glavi imam odli~an tim, koji nije slabiji od Zrinj-
skog, Sarajeva, [irokog Brijega... Kada sam prvi
put vodio ^elik, napravili smo dobar posao, sti-
gli do 3. mjesta i malo nas je dijelilo od naslova
prvaka. Sada sam iskusniji, znam {ta ovdje ljudi
tra`e i `ele i tako }emo se i pona{ati i raditi. Igra-
~e ne}u dijeliti na mlade i stare. Igrat }e samo
najbolji", rekao je Ivo I{tuk.
Sude}i po najavama povratnika na ^elikovu
klupu, shvatio je ambicije klupske uprave, {to }e
poku{ati prenijeti i na ve}inu igra~a koji su mu
Pregovori s na raspolaganju.
vi{e dobrih "Pre go va ra mo s velikim brojem
fudbalera, dobrih fudbalera. Me|u njima je i Mirsad Be{li-
me|u kojima ja, koji bi sigurno bio od velike koristi. Prelazni
je i Mirsad rok je tek po~eo i sigurno je da }emo imati kvali-
Be{lija tetan tim. Na svakoj poziciji treba da imamo naj-
manje po dva dobra igra~a. Trenutno tra`imo
golmana, stopera, desno krilo", ka`e I{tuk.
Od novajlija, prvim treninzima prisustvuju
Sa{a Stijepi}, dosada{nji napada~ prijedorskog
Rudara i veznjak Borca: Zoran Deket. Na probi
su jo{: Alen Hatki}, Boris Ive{i}, Neboj{a Seku-
li}, Elman Muratovi}, Mario Batini}, Damir [a-
hinovi}, Stefan Vlaisavljevi}, Asmer ]ati},
Adnan [ari}. U dogovoru s koordinatorom
omladinskih selekcija, Amirom Smrikom, I{tuk
je odlu~io pripremama prvog tima priklju~iti 10
najboljih juniora, do kojih su neki ve} nosili dres
prvog tima. Ekipa ^elik u subotu }e nastupiti u
Vitezu, gdje }e protiv Zrinjskog igrati za pla-
sman u finale turnira na kojem jo{ nastupaju do-
ma}in Vitez i [ibenik.

Mujki} na
meti Olimpika
Titula
Zeni~anima
Juniori ^elika osvojili su titulu
Adnan Gu{o
u ulozi trenera
Potencijalni reprezentativac BiH, golman Denis Mujki}, jo{ nije prvaka BiH. Zeni~ani su i u re-
odlu~io u kojoj }e ekipi provesti narednu sezonu. van{ utakmici finala juniorskog
Njemu je istekao ugovor sa Slobodom, a za njegove usluge trenutno su prvenstva na{e zemlje remizirali
najzainteresovaniji u novom bh. premijer liga{u, sarajevskom Olimpiku. sa Sarajevom, rezultatom 1:1.
"Imam nekoliko opcija za odlazak u inostranstvo, i to u Tursku i Nje- Me|utim, pobjedni~ki pehar pri- V. RADENOVI] }nost njegovog povratka. U @elje-
ma~ku. U zavisnosti od tih pregovora donijet }u odluku {ta i kako dalje. pao im je zahvaljuju}i ve}em bro- zni~aru ju~e, prije sino}nje sjednice Vra}a se na "Grbavicu":
ju postignutih pogodaka u prvom Adnan Gu{o, doskora{nji re- Predsjedni{tva, nisu `eljeli previ{e Adnan Gu{o
Koliko znam, za mene su zainteresovani i iz novog premijerliga{a Olim-
susretu protiv "borod" nada (3:3). prezentativac Bosne i Hercegovine komentarisati o kandidatima za stru-
pika. Me|utim, kada je rije~ o klubovima iz na{e zemlje, Sloboda ima i nekada{nji golman Fudbalskog
prioritet", ka`e Denis Mujki}. V.R. ~ni {tab.
kluba @eljezni~ar, najvjerovatnije "Ne mogu ni{ta re}i prije
Mujki} je karijeru po~eo u rodnim Banovi}ima, potom je bio u biha-
}kom Jedinstvu, a u protekloj sezoni bio je "jedinica" tuzlanskog premi- Upitan }e se oku{ati u ulozi trenera gol- sjednice Predsjedni{tva. Prijedlog
mana tima s "Grbavice". imena mojih budu}ih saradnika ob-
jerliga{a. ostanak Kona~nu odluku o Gu{inom znani}u rukovodstvu kluba", rekao
D.S. Misimovi}a povratku na "Grbavicu" trebalo je je Osim, koji nije negirao da bi Me-
donijeti Predsjedni{tvo "plavih" na mi} i Gu{o trebalo da budu u stru-
Ostanak Zvjezdana Misimovi}a
prvoj sjednici novoizabranog ruko-
"@eljo" bolji u Volfsburgu mogao bi do}i u pi-
tanje, nakon {to je iz njema~kog
vodstva, odr`anoj kasno sino} u Sa-
ra je vu. Po red Gu {e, no vom
~nom {tabu.
Predsjednik Sabahudin @ujo is-
takao je da D`elaludin Muharemo-
i na "Tu{nju" prvaka najavljena mogu}nost do-
vo|enja Brazilca Karlosa Eduar-
menad`eru, odnosno {efu stru~nog
{taba @eljezni~ara Amaru Osimu u
vi}, dosada{nji sportski direktor,
sigurno ostaje u klubu.
Fudbaleri @eljezni~ara upisali Slavija iz Isto~nog Sarajeva i bije- da iz Hofenhajma. S obzirom na
radu bi trebalo da poma`e i Almir "Muharemovi} ostaje
su pobjedu i na gostovanju u Tu- ljinski Radnik. to da Brazilac i bh. reprezentati- u klubu, ali o tome da li }e biti u
Memi}. U vrijeme prvog Osimovog
zli u revan{ utakmici ~etvrtfinala Rezultati ~etvrtfinala: BANJA vac igraju na istim pozicijama za stru~nom {tabu odlu~uje Osim. Me-
mandata na klupi tima iz "Doline }u-
pionirskog prvenstva BiH. LUKA: Borac - Podzvizd 4:0 (prvi pretpostaviti je da bi Misimovi} nad`er }e imati potpune ovlasti u
pova" Memi} je bio u stru~nom {ta-
Nakon trijumfa na "Grbavici" od susret 3:1), TUZLA: Sloboda - mogao potra`iti novi anga`man. krojenju stru~nog {taba i uprava se
bu zajedno s Kemalom Alispahi}em,
2:1, "plavi" su protiv Slobode slavili @eljezni~ar 1:4 (1:2), MOSTAR: Iako jo{ nije definitivno sigurno ne}e mije{ati. U kombinaciji za stru-
te Milomirom Odovi}em, koji je ta-
i na "Tu{nju" s visokih 4:1. Pobjedu Zrinjski - Slavija 1:1 (0:0), ZENI- da na{ internacionalac napu{a ~ni {tab bio je i Dino \urbuzovi}, ali
ko|e bio jedan od kandidata za po-
i u revan{u upisao je banjalu~ki Bo- CA: ^elik - Radnik 2:4 (1:2). Fi- "vu~iji grad", kao jedna od njego- je ta opcija navodno otpala. Ne `eli- Sino} odr`ana prva
vratak u "staro jato". Me|utim,
rac protiv Podzvizda iz Velike Kla- nal ni tur nir bi}e odigran na vih mogu}ih novih destinacija mo ulaziti u to ko }e raditi s Osi- sjednica novoizabranog
Odovi} trenutno obavlja funkciju
du{e (4:0), a u polufinale, odnosno "Grbavici" 25. i 26. juna. spominje se Fenerbah~e. mom, ali je sigurno da mu moraju Predsjedni{tva
koordinatora za omladinski pogon u
na finalni turnir jo{ su se plasirali V.R. V.R. biti potpuno lojalni", rekao je @ujo. FK @eljezni~ar
FK Slavija, ~ime je odba~ena mogu-
 Sport 24. 6. 2009. tsjkfeb 47

Obe{te}enje
Vijesti Real `eli da
Inter zove zadr`i
Kolarova Kristijana
Portugalac na klupi Intera

@oze Murinjo izrazio je `elju
da dovede reprezentativca
Srbije Aleksandra Kolarova
ukoliko Maikon pre|e u ma-
dridski Real. Murinjo je spre-
man da za Kolarova Laciju
plati 10 miliona evra.
Menad`er Maikona rekao
je da su polovi~ne {anse da
njegov klijent ostane u Interu,
odnosno da pre|e u neki dru-
gi klub, kao i to da zna da se
uprava Intera "bacila" u po-
tragu za njegovim nasljedni-
kom. Kolarov je u pro{loj
sezoni odigrao 31 utakmicu u
dresu Lacija i postigao tri go-
la. Reprezentativac Srbije je u
protekloj sezoni sa Lacijom
osvojio Kup Italije, a kod na-
vija~a }e ostati upam}en po
sjaj nom go lu u grad skom
derbiju s Romom.
Pored Maikona, jo{ jedan
Brazilac, Maksvel, `eli da na-
pusti klub pa }e tako mjesto
beka ostati upra`njeno.
Osijek testira
[iroki
Nogometa{i [irokog Brije-
ga danas }e u Me|ugorju odi-
gra ti prvu pri ja telj sku
utakmicu u sklopu priprema
za Euroligu i premijer ligu
BiH. Izabranicima trenera
Ivice Barbari}a suprotstavit
}e se hrvatski prvoliga{ Osi-
jek. Narednu provjeru [iro-
kobrije`ani }e imati u petak
na Kupresu, kada se sastaju
sa Zagrebom. [iroki Brijeg je
u ponedjeljak u UEFA dosta-
vio i popis igra~a za susrete
prvog pretkola Europske lige
s armenskim Banantsom. Na
popisu nema kapetana Dali-
bora [ili}a, koji je pod ugo-
vo rom, ali ka ko ~e ka
inozemni anga`man nije `elio
nastupiti kako ne bi izgubio
pravo nastupa za eventualni
novi klub. Na popisu su uvje-
tni i Mladen Kri`anovi}, te
Argentinci Varea i Martinez,
za koje do ju~er nisu stigli
certifikati.
D.K.
milijardu evra
Ronalda
narednih {est
godina
Perez odredio
astronomsko
obe{te}enje zbog
straha da bi bogatim
arapskim
{eicima moglo pasti
na pamet da dovedu
Portugalca
Kristijano Ronaldo
@ele}i da se osiguraju od "nepris- planirano da mu traje ugovor. Iako svota "Cijeli moj `ivot temelji se na izazo- najboljim igra~em na svijetu i osvaja~em
tojnih ponuda" kakve mogu da stignu od milijardu evra zaista djeluje nevjero- vima. Svaka sezona u Man~esteru bila je "Zlatne lopte" Kakom, zatim Raulom,
od bogatih vlasnika klubova, ~elnici
madridskog Reala do{li su na nevjero-
vatno, "Marka" navodi da je Perez odre-
dio astronomsko obe{te}enje zbog straha
upravo to. Real je druga~iji izazov, jer }e
mi sve biti novo, ali `elim da nastavim sa
Kasiljasom i Gutijem. To }e biti sjajno",
rekao je Ronaldo.
vatnu ideju. da bi bogatim arapskom {eicima, koji Jedva osvajanjem trofeja. U Madridu su navikli Portugalac je nedavno pro{ao ljekar-
Ugovor sa Kristijanom Ronaldom, sve vi{e ula`u u evropski fudbal, palo na ~ekam na titule, isto kao i na "Old Trafordu". ski pregled i potvrdio da je sve pro{lo u
koji bi trebalo da pre|e iz Man~ester ju- pamet da ponude Portugalcu "brda i doli- da po~nem Prepun sam nade i uvjeren sam da }e sve najboljem redu, a otkrio je i svoja ra-
najteda za 94 miliona evra, sadr`a}e, na- ne" kako bi ga nagovorili da se privoli karijeru biti dobro", rekao je Ronaldo i dodao: zmi{ljanja o procesu prilago|avanja na
ime, klauzulu u kojoj stoji da, ako neki njihovom carstvu. Milijardu evra, smatra u Madridu, "Je dva ~e kam da po~em novu sredinu:
klub `eli da kupi portugalskog reprezen- Perez, trebalo bi da ohladi ~ak i preboga- ka`e karijeru u Madridu. @elim da nau~im "@e lim do bro da se pripre-
tativca, mora da plati Realu obe{te}enje te arapske nafta{e. Ronaldo {panski jezik, ali za sada se odmaram i mim za sezonu. U po~etku }e biti te{ko,
od ~ak milijardu evra, prenosi "Marka". I dok se vrtoglave cifre ve`u uz provodim vrijeme s porodicom kako bih jer sam u Man~ester junajtedu proveo
Flo ren ti no Pe rez o~igle- njegovo ime, Ronaldo je nestrpljiv da poslije mogao dati sve od sebe u dresu ~ak {est godina, a tamo se igra br`e i fizi-
dno namjerava da zadr`i Ronalda u Ma- zaigra u Madridu, a Real smatra za naj- Reala. Oduvijek sam htio da do|em do ~ki zahtjevnije. Nadam se da }u se prila-
dri du svih {est go di na, ko li ko je ve}i izazov u svojoj karijeri. Real Madrida, a sada }u tamo igrati s goditi {to br`e budem mogao."
Obri} u Crvenoj zvezdi
Fudbalski klub Crvena zvezda nastavio je da se poja~ava za novu se-
zonu. Potpisan je novi ugovor sa jo{ jednim "izdankom" omladinske
{kole "crveno-bijelih" - Nemanjom Obri}em.
Ofanzivni vezista, koji je peto poja~anje kluba iz Ljutice Bogdana u ovom
prelaznom roku, stigao je iz ma|arskog Kapo{vara. Nakon veoma uspje{nih
i zapa`enih nastupa u svim mla|im selekcijama omladinske {kole Zvezde,
Obri} je bio primoran da zbog bolesti napravi ne{to du`u pauzu u karijeri.
On je na zvani~noj promociji dobio dres sa brojem sedam.

"Milan kamp"
okuplja
300 dje~aka
Pripreme za po~etak tre}eg
bh. fudbalskog "Milan junior
kampa", koji }e u Sarajevu na
Olimpijskom stadionu "Asim
Ferhatovi} Hase - Ko{evo"
biti odr`an od 29. juna do 10.
jula, u zavr{noj su fazi. Kamp
}e okupiti 300 dje~aka iz cije-
le BiH, a spisak u~esnika ove
ljetne {kole fudbala ve} je
for mi ran. Ula zni ca ma su,
izme |u os ta lih, po ~a{ }e ni
omladinski pogoni brojnih
doma}ih klubova i akademi-
ja, te dje~ji domovi. Tako }e
priliku da svoj talenat poka`u
pred priznatim fudbalskim
stru~njacima imati dje~aci iz
Doma za djecu bez roditelj-
skog staranja "Bjelave" i SOS
Dje~jeg sela iz Sarajeva, te
podmladak SA[K Napretka,
Slavije, Vogo{}e, Bratstva iz
Gra~anice, Kiseljaka, kao i
{kola fudbala iz Biha}a, Bre-
ze, Kaknja, Sarajeva, Kladnja
i Zavidovi}a.
V.R.
48 tsjkfeb!24. 6. 2009.
Vijesti
Gudjonsen
pakuje kofere
Islandski napada~ Ejdur Gu-
djonsen na izlaznim je vratima
Barselone. ^elnici kluba su mu
saop{tili da u sljede}oj sezoni vi-
{e ne ra~unaju na njegove uslu-
ge.
U Barselonu je do{ao 2006.
godine kao zamjena za Henrika
Larsona. Odigrao je vi{e od 100
utakmica u dresu katalonskog
kluba i po mi{ljenju Uprave nije
ispunio o~ekivanja. Interes za
ovog islandskog reprezentativca
pokazali su neki engleski klubovi
poput Vest Hema i Portsmuta, a u
svojim bi ga redovima rado vidio
i turski Be{ikta{. Barselona }e za
Gudjonsena tra`iti pet miliona
evra.
Man~ester
dovodi Kostu
Uprava Man~ester junajteda
pregovara sa Daglasom Kostom,
18-godi{njim ofanzivnim ve-
znim igra~em Germija, a ostr-
vski mediji pi{u kako je dogovor
vrlo blizu realizacije. Kosta je vi-
sok 172 centimetra i nastupa za
U-20 reprezentaciju Brazila.
Man~ester ga je pratio vi{e od
godinu dana, a skaut u Brazilu
ga je pro{le godine preporu~io
Aleksu Fergusonu. Iako Kosta
ko{ta samo dva miliona, ima
klauzulu u ugovoru po kojoj nje-
gova sloboda iznosi 23 miliona
evra. U Man~esteru se nadaju da
}e ga dovesti za manju svotu.
"Pregovarali smo sa Man~este-
rom i vjerujem da }emo uspjeti
da se dogovorimo jer }e na kraju
brazilskog prvenstva Daglas vri-
jediti dvostruko vi{e", rekao je
igra~ev agent.
Daglas Kosta je 11 puta nastu-
pio za U-20 brazilsku reprezen-
taciju, a tamo ga opisuju kao
novog Ronaldinja. ^ini se da je
potraga Aleksa Fergusona za na-
sljednikom Kristijana Ronalda
zavr{ena.
Pato ne ide
iz Milana
Izvr{ni direktor Fudbalskog
kluba Milana Adrijano Galijani
rekao je da je klub odbio veoma
visoku ponudu za Aleksandra
Pata. ^elnici Milana `ele da za-
dr`e mladog Brazilca u ekipi po-
{to su dozvolili Kaki da pre|e u
Real Madrid.
"Milan je ove sezone odbio ve-
oma visoku ponudu za Pata, ali
ne `elim da otkrijem o kojem
klubu se radi", rekao je Galijani.
Britanski mediji pi{u da se radi
o ^elsiju, po{to je biv{i trener
Milana, a sada novi trener lon-
donske ekipe Karlo An}eloti
izrazio `elju da u njegovoj ekipi
bude 19-godi{nji Pato.
Sahar u
Espanjolu
Espanjol je anga`ovao repre-
zentativca Izraela Bena Sahara,
dosada{njeg fudbalera ^elsija.
Mladi Izraelac je sa {panskim
klubom potpisao ugovor na ~etiri
godine.
Sahar je kao 16-godi{njak sti-
gao na "Stemford Brid`" iz Ha-
poel Tel Aviva, ali je u protekle tri
godine bio pozajmljivan Kvins
Park Rend`ersu, [efild Venzdeju,
Portsmutu i holandskom De
Graf{apu, za koji je pro{le sezone
postigao 16 golova.
Za Ibrahimovi}a i
90 miliona
Laporta "pecka"
Madri|ane
Qswj!•p!wkfl!#Cbs!tf#!]p!bo!Mb!qps!ub!oj!kf
qsp!qvt!ujp!qsj!mj!lv!eb!kp|!kf!eopn!#qf!dof#!obk!.
wf!~fh!sj!wb!mb-!nb!esje!tlj!Sf!bm/!
#Cbs!tf!mp!ob!j!Sf!bm!sb!ef!qp!ewb!sb!{mj!•j!ub!np!.
ef!mb/!Kf!ebo!hb!kj!lvm!uv!sv!qspj!{wp!eokf-!b!esv!hj
of!nj!mp!tseov! pq!tf!tj!kv! opw!dfn! j! np!~j/! Up! kf
kf!ej!oj!ob!•jo!eb!tf!pckb!toj!pop!|up!kf!Sf!bm!ob!.
qsb!wjp-! ob!•jo! ob! lp!kj! kf! qsp!esp! v! gv!ecbm!tlp
usaj!|uf-!cf{!sb!{nj|!mkb!okb!p!of!hb!uj!wojn!qp!tmkf!.
ej!db!nb-!bmj!{cph!up!hb!~f!cj!uj!qpe!kp|!wf!~jn
qsj!ujt!lpn#-!jt!ub!lbp!kf!Mb!qps!ub/
Prema pisanju tabloida
"San", prebogati Rus
spreman je da plati
60 miliona evra za
{vedskog
reprezentativca,
a 30 za Brazilca
Deko: @elim
u Inter
Qps!u v!h bm!t lj! sf!q sf!{ fo!u b!u j!w bd! Ef!l p
puwp!sf!op! kf! sf!lbp! lb!lp! af!mj! eb! qsf!}f! v! Jo!.
ufs/
#J{b! nf!of! kf! uf!|lb! tf!{p!ob! v! _fm!tj!kv-! cjp
tbn! qp!wsj!kf!}fo! j! oj!tbn! np!hbp! eb! jhsbn
ob!wjt!plpn!oj!wpv/!
Tb!eb! af!mjn! op!wj! j{b!{pw! j! up! tbn! qp!sv!•jp
twpn! nf!o b!e af!s v/! Ip!~ v! v! Jo!u fs! kfs! up! kf
lmvc! tb! ev!hpn! usb!ej!dj!kpn! lp!kfh! tb! lmv!qf
qsf!ewp!ej!Ap!{f!Nv!sj!okp/!
Ewj!kf!tnp!hp!ej!of!tkbk!op!tb!sb!}j!wb!mj!v!Qps!uv
j! ptwp!kj!mj! twf! |up! tf! ptwp!kj!uj! np!af/! Ob!ebn
tf! j! eb! ~f! Jcsb!ij!np!wj~! pt!ub!uj-! uf! eb! ~f!np
cj!uj!op!wj!tbj!hsb!•j#-!sf!lbp!kf!42.hp!ej|!okj!Qps!.
uv!hb!mbd/
"Pancerima" dosta i remi
Sport
Vlasnik londonskog ^elsija Roman
Sad i ^elsi u igri:
Zlatan Ibrahimovi}
(desno)
FOTO BETA
Londonski ^elsi }e, po svemu sude}i, i ovog lje-
ta nastaviti s istom poslovnom politikom - kupova}e
i nadogra|ivati igra~ki kadar kako bi kona~no osvo-
jio titulu prvaka Evrope.
Najnovije mete "plavaca" su Zlatan Ibrahimovi} i
Majkon iz Intera, za koje Roman Abramovi~ nudi 90
miliona evra, te Adrea Pirlo, koji bi prebogatog Rusa
ko{tao oko 20 miliona. Prema pisanju engleskog tablo-
ida "San", vlasnik ^elsija Roman Abramovi~ je ponu-
dio 30 miliona evra za ponajboljeg svjetskog desnog
bo~nog igra~a, a na ruku mu ide i ~injenica da je Inter
spreman da se odrekne usluga Majkona, naravno ako se
uka`e prava ponuda. I sam Brazilac je u posljednje vri-
jeme davao izjave iz kojih se moglo zaklju~iti da `eli da
promijeni sredinu, a nije krio ni ljutnju na ~elnike kluba
zbog toga {to se nisu bavili njegovim statusom. Ali,
^elsiju nije dovoljan samo Majkon. "San" tvrdi da je
Abramovi~ spreman da investira dodatnih 60 miliona
evra za dovo|enje Zlatana Ibrahimovi}a. Ina~e, Majko-
na tra`i jo{ i Real Madrid, dok je {vedski reprezentati-
vac "rastrgan" izme|u Reala, Barselone i sada ^elsija.
Tako|e, londonski klub priprema slu-
`benu ponudu i za Pirla, koji bi se
na "Stemford Brid`" mogao pre-
seliti za oko 20 miliona evra. Mi-
lan je do pus tio svom ve znom
igra~u da pregovara sa drugim klu-
bovima uprkos tome {to je prvi opera-
tivac "rosonera" Adrijano Galijani nakon
prodaje Kake rekao da vi{e ne}e biti odlazaka
bitnih igra~a. Milan je u po~etku tra`io 30 mili-
ona evra za Pirla, ali italijanski mediji pi{u da bi ga
pustio i za 20.
Pre ma pi sa nju {pan skih medija,
Real Madrid je vrlo blizu zaklju~ivanja posla oko Madrid na sve na~ine poku{ava da dovede nove zvi-
dovo|enja Franka Riberija iz Bajer- jezde u svoje redove, Barselona jo{ nikoga od zvu~nih
na. Nakon {to im je propalo dovo- imena nije dovela. Na po~etku ljetne fudbalske "pija-
|enje Davida Vilje iz Valensije, ce" spominjalo se da je evropski i {panski {ampion za-
Madri|ani su se u potpunosti po- interesovan za Zlatana Ibrahimovi}a, Davida Vilju i
svetili akciji "Riberi". Mediji preno- Havijera Maskerana. Me|utim, od senzacionalnih
se da su dva kluba u zavr{noj fazi transfera na "Kamp Nou" izgleda da ne}e biti ni{ta, {to
pregovora, te nagla{avaju da "kraljevski potvr|uje i izjava finansijskog direktora Barselone
klub" `eli sve da obavi daleko od o~iju ja- Ksavijera Sala-Martina:
vnosti. Riberi se, navodno, ovih dana
javio rukovodstvu Reala i izrazio `elju
"Ne}emo se pona{ati kao madridski
Real i kupovati fudbalere koji stavljaju sebe ispred
da se preseli u Madrid, dok njegov me- ekipe i kolektiva u cjelini. Politika na{eg kluba ni-
nad`er nagovara Bavarce da spuste obe{te}enje ispod kada nije bila da rasprodaje sve redom kako bi
60 miliona evra. List "As" donosi informaciju da je obezbijedio finansijska sredstva za kupo-
francuski reprezentativac ve} izabrao ku}u u Madridu, u vinu fudbalera. Ukoliko neko misli da
naselju Konde de Orgaz, gdje bi mu kom{ija bio njegov Majkon zaslu`uje poseban tretman i polo`aj u
idol Zinedin Zidan. Isto tako Real je, kako pi{u engleski FOTO AFP Bar se lo ni, mi sa ta kvim ne }e mo
mediji, ponudio Liverpulu 45 miliona evra za dvojicu obnoviti ugovor".
[panaca - ^abija Alonsa i Alvara Arbeloa. I dok Real Martin je dodao da novac nika-
U polufinalu Evropskog prven- ve} u 4. minutu. Boateng je kroz od-
stva za mlade iz Grupe B igra}e branu rivala poslao idealan pas ka
Engleska i Njema~ka. Kastru, koji se pravovremeno ubacio
"Gordi Albion" je jo{ prije po- iza le|a zadnje linije tima Stjuarta
sljednjeg kola u grupi bio siguran Pirsa i rutinski pogodio metu. U 29.
u~esnik zavr{nice turnira u [vedskoj, minutu postavljen je kona~an rezul-
a remijem (1:1) sa Njema~kom samo tat. Poslije kornera sa lijeve strane
je ovjerio prvo mjesto. Rodvel je glavom pogodio za 1:1. S
Taj rezultat je odgovarao i obzirom na to da su obje ekipe bile
"pancerima" jer su sa bodom bili van zadovoljne podjelom plijena, jer Ni-
doma{aja [panaca. "Crvena furija" je jemci nisu imali ambicija da jure po-
bje du i prvo mjes to u gru pi, u
drugom poluvremenu je opao ritam
[paniji nije
igre i ostalo je 1:1.
bila dovoljna ni
Me~evi tre}eg kola Gru-
pobjeda protiv Finske pe A, [vedska - Srbija i Italija - Belo-
rusija, igrani su sino}.
savladala autsajdera Finsku (2:0), ali Rezultati, Grupa B: Engleska -
bila je to Pirova pobjeda jer su {anse Njema~ka 1:1 (Rodvel 29 - Kastro 4),
za plasman u polufinale prokockali u [panija - Finska 2:0 (Torehon 29, Le-
Englezi i Nijemci prethodnim utakmicama. on 54). Kona~an poredak: Engleska
u polufinalu Nijemci su poveli protiv Engleza 7, Njema~ka 5, [panija 4, Finska 0.
 Sport 24. 6. 2009. tsjkfeb 49

Abramovi~ ponovo u akciji Vijesti O~ajni stadioni

u Ju`noj Africi

Majkona
Marselj dobio
predsjednika Ju`noafri~ki stadioni, na koji-
@an-Klod Da si je, biv {i {ef ma }e biti odigrano Svjet sko
francuske TV stanice TF1, ime- prven stvo na re dne go di ne, u
novan je za novog predsjednika o~ajnom su stanju i opasni su za
francuskog prvoliga{a Olim- posjetioce, tvrde njema~ki novi-
pika iz Marselja.
Dasije (67 godina) je na toj
Posebno opasni
du`nosti naslijedio Senegalca
Roma se rje{ava Baptiste Papea Diufa koji je nakon pet `eljezni nosa~i koji vire
godina iznenada napustio fote- sa nekih tribina
Qsf!nb!qj!tb!okv!|qbo!tlji!nf!ej!kb-!Sp!nb!kf!pemv!. lju.
•ob! eb! tf! sj!kf!|j! Av!mj!kb! Cbq!ujt!uf! {cph! okf!hp!wji! wj!tp!lji Prvi potez novog predsjedni-
qsj!nb!okb/! Sjn!tlj! lmvc! kf! v! gj!obo!tjk!tljn! qsp!cmf!nj!nb-! b ka bi}e rje{avanje krize u Upra- nari koji prate zbivanja na Kupu
kf!ebo!pe!j{mb!{b!j{!lsj!{f!np!hbp!cj!eb!cv!ef!qsp!eb!kb!Csb!. vi kluba, koji je minulu sezonu konfederacija.
"Sport Bild" pi{e da su najopasni- tvrdi da su u Njema~koj stepenice
{jm!db/!Ob!wp!eop!kf!Cbq!ujt!ub!qp!ov!}fo!Bumf!uj!lp!Nb!esj!ev!{b zavr{io na drugom mjestu i koji na tribinama trebalo da budu barem
je posljednji veliki trofej osvo- je preuske stepenice na strmim tri-
23!nj!mj!pob!fwsb!j!\qbo!dj!tb!eb!sb!{nb!usb!kv!qp!ov!ev/ binama: 180 centimetara {iroke.
jio jo{ davne 1993. godine kada Posebno su opasni `eljezni nosa~i
je bio pobjednik Lige {ampi- "Stepenice u pravilu nisu {ire od
70 centimetara. U Njema~koj je to koji vire sa nekih tribina. Sve to
ona. mo`e dovesti do te{kih povreda pri-
nezamislivo".
Stru~njak Kurt Kregel, {ef arene u likom velikih gu`vi ili u slu~aju pa-
Hamburgu i predsjednik Organiza- nike do koje mo`e da do|e ukoliko
Kup cionog odbora SP 2006. godine, se sukobe policija i navija~i.
konfederacija
ru{i rekorde
Ju`noa fri ~ko iz da nje Ku pa
ESPN prenosi me~eve
konfederacija gledanije je od
bilo kojeg ranijeg, objavio je
Premijer lige
Organizacioni odbor SP u fu- Mre`a ESPN }e naredne sezone, prvi put u svojoj istoriji, prenositi
dbalu 2010. godine. Do sada je me~eve engleske Premijer lige na teritoriji Velike Britanije, dok je Gol-
za cijelo takmi~enje prodato TV kupio prava za prenose njema~ke Bundes lige na teritoriji Ameri-
492.000 ulaznica. ke, do sezone 2011/12.
"To je 2.000 vi{e od ukupno ESPN je objavio i da }e imati zajedni~ka prava za prenos me~eva {panske
prodanih ulaznica na Kupu kon- Primere na teritoriji SAD sa GolTV, koji je prenosio to takmi~enje poslje-
federacija u Njema~koj 2005. dnjih {est godina. Kanal ESPN2 prenosi}e u sezoni 20 utakmica {panskog
godine", izjavio je Deni D`or- prvenstva, dok }e ESPN Deports imati dva ili tri me~a nedjeljno, {to zna~i
dan, predsjednik Organizaci- da }e prenositi ukupno 95 me~eva tokom sezone. ESPN360 }e putem Inter-
onog odbora. neta prenositi ~ak 114 utakmica godi{nje. Mre`a ESPN tako|e }e dobiti pra-
Ju`noafrikanci se nadaju da va i za me~eve {panskog Kupa kralja. Sljede}e sezone ESPN, prvi put od
}e do kraja turnira prema{iti sezone 1994/95, ne}e prenositi Ligu {ampiona po{to je TV prava za to ta-
brojku od pola miliona posjeti- kmi}enje kupio Foks fudbalski kanal.
laca na ovogodi{njoj generalnoj
probi za SP. To se nije dogodilo
ni u Francuskoj 1997, ni u Japa- D`onson na "Enfildu"
nu i Ju`noj Koreji 2001. godi- Fudbalski klub Liverpul saop- `e lio da se vra ti na "Stem ford
ne. {tio je da je potpisao ugovor sa Brid`", odakle je i oti{ao u Portsmut
da nije bio prioritet kada je Barselona u pitanju: Rima. ^eka se slu`bena nov~ana ponuda Katalonaca, pa Ve~eras (20.30) se igra prvi defanzivcem Portsmuta i repre- prije samo godinu dana jer je bio
"Mislim da nije poenta u koli~ini novca koji imate odgovor iz Rome, ali }e na kraju ipak presudnu rije~ da- polufinalni me~ Kupa konfede- zentacije Engleske Glenom D`on- nezadovoljan statusom u london-
ili tome koliko pla}ate igra~e, ve} u osvajanju titula". ti De Rosi. ra ci ja, a sas ta ju se [pa ni ja i sonom. skom klubu. Liverpul je, navodno,
Ipak, {pan ski me di ji su saznali da je Kada ve} ne mo`e da ga proda, predsjednik Barse- SAD. Sutra }e snage da odmje- D`onson, koji je prvo veliko poja- za 24-godi{njeg fudbalera platio
Barselona zainteresovana za veznog igra~a Rome i itali- lone \oan Laporta sada `eli da zadr`i Samjuela Etoa. re Brazil i Ju`na Afrika. ~anje Liverpula u ljetnom prela- Portsmutu 17,5 miliona funti.
"Etou je ostala jo{ samo godina dana
znom roku, pro{le sezone je tako|e "Liverpul potvr|uje da je postigao
ugovora i normalno je da razgovaramo i procjenjujemo
Frank Riberi izabrao bio na listi `elja kluba sa "Enfilda", dogovor sa Portsmutom, kao i sa
ku}u u Madridu
njegove planove, te da tra`imo najbolje rje{enje. Moja Ubijena dva ali do transfera ipak nije do{lo. Li- Glenom D`onsonom oko transfera
`elja je da Eto jo{ mnogo godina ostane u Barseloni, a
isto mi{ljenje ima i trener Gvardiola", naglasio je La- navija~a verpul je tako preduhitrio ^elsi koji tog igra~a na 'Enfild'", ka`e se u sa-
je tako|e poku{ao da anga`uje de- op{tenju objavljenom na zvani~nom
porta. Dva navija~a argentinskog fu- snog beka. Me|utim, D`onson nije sajtu Liverpula.
janske reprezentacije, 25-godi{njeg Danijelea de Rosija. Progovorio je prvi ~ovjek katalonskog kluba i o dbalskog prvoliga{a Hurakana
Jo{ pro{le sezone Real Madrid poku{avao je "omek{ati" mogu}im poja~anjima: ubijena su, dok su dvojica te{ko
Romu i dovesti De Rosija, bez obzira {to je taj igra~
odavno u rimskom klubu izgradio gotovo kultni status i
bio prirodni nasljednik Fran~eska Totija. De Rosi je, ba{
"Bajern ne `eli da proda Riberija, a {to se ti~e Vilje
razgovarali smo sa ~elnicima Valensije i niko mi ni u je-
dnom trenutku nije rekao da on `eli u Real Madrid. Ro-
stradala u sukobu dvije navija-
~ke grupe kluba iz predgra|a Santa Kruz i zvani~no
kao i Toti, od po~etka profesionalne karijere (od 2001.
godine) u Romi i mnogo je puta nagla{avao da `eli u
bi njo je, ta ko |e, sja jan igra~, ali s njim ni smo
kontaktirali, a zaista ne znam ni kako }e da zavr{i epizo-
Buenos Ajresa. Do sukoba na-
vija~a je do{lo tokom utakmice
protiv Arsenala, a tu~a se nasta-
"gra|anin"
stopu da prati Totija, odnosno da nema namjeru da ide iz da s Ibrahimovi}em". vila i nakon me~a kojeg je Hu-
ra kan ri je {io u svo ju ko rist
rezultatom 3:0.
Navija~i su u sukobu koristili

Pele lo{ prognozer

Portal Goal.com izabrao je 10
najve}ih proma{aja u predvi|a-
njima biv{eg fudbalskog velikana,
68-godi{njeg Brazilca Pelea.
Mnogi Pelea svrstavaju u naju`i
krug najboljih igra~a svih vremena, a
jo{ traje dilema oko toga ko je bolji:
Pele ili Maradona. Kao prognozer
Pele se, me|utim, u svojoj postfu-
dbalskoj karijeri nije iskazao kao ba{
neki veliki stru~njak, a Goal.com na-
vodi da se njegovo mi{ljenje najne-
gativnije pokazalo uo~i Svjetskog
prvenstva 2002. godine.
Tada je prognozirao da nje-
gov Brazil ne}e pro}i ni grupu, ali je
vrijeme pokazalo da je Brazil vrlo
lako osvojio titulu svjetskog prvaka
pobijediv{i u finalu Njema~ku (2:0).
Na drugom mjestu je njegova
izjava da }e do 2000. godine neka
afri~ka reprezentacija osvojiti titulu
prvaka svijeta. Iako smo ve} u 2009.
godini, i dalje nijedna selekcija iz
Afrike nije pro{la ni ~etvrtfinale
Svjetskog prvenstva. "Bronzanu me-
dalju" osvojila je Peleova prognoza
da }e engleski fudbaler Nik Barmbi
biti svjetska klasa poput Zidana ili
Ronalda. No, 23-godi{nji Barmbi jo{
nije upisao nijedan nastup na SP i
trenutno spada u prosje~ne igra~e
engleske Premijer lige.
Pele je prognozirao da
}e 2002. godine u finalu SP igrati
Argentina i Francuska, a obje repre-
zentacije su ispale ve} u prvoj fazi
takmi~enja, dok "trikolori" nisu pos-
Pele tigli ni pogodak.
Proglasio je slavni Brazilac i
[pance za prve favorite 1998. na
Slavni Brazilac Mundijalu u Francuskoj, a imao je i
predvi|ao da niz drugih pogre{nih pojedina~nih
"karioke" na SP procjena, kao na primjer da }e izvje-
2002. godine ne}e sni Ganac Lampti postati svjetski
pro}i ni grupu poznata zvijezda.
pi{tolje i no`eve.
Jedna `rtva je preminula na
putu do bolnice, dok je drugi
navija~ ubijen dok je izlazio iz
obli`nje bolnice u kojoj mu je
ukazana pomo}.
Njukasl u
narand`astom
Fudbaleri Njukasla sljede}u
sezone igraju u ^empion{ipu, a
klub je predstavio narand`aste
dresove za utakmice u gostima.
Nove dresove promovisali su
Stiven Tejlor i Habib Beje, a na-
ru~ivanje je po~elo u ponedje-
ljak i tra ja }e do 23. ju la.
Reakcije navija~a nisu najpovo-
ljnije, a na raznim forumima
pojavili su se sarkasti~ni ko-
mentari na izgled novih dresova
"svraka".
Prva garnitura dresova ostaje
tradicionalna: crno-bijela.
Napada~ Blekburna Roke Santa Kruz i zvani~no je postao novi ~lan
Man~ester Sitija u transferu vrijednom 30 miliona dolara.
Menad`er Sitija Mark Hjuz poku{ao je tokom zimskog prelaznog roka da
dovede biv{eg napada~a Bajerna, ali je Blekburn odbio da proda svog naj-
boljeg igra~a koji je propustio fini{ prethodne sezone zbog povrede koljena.
Paragvajski reprezentativac je
drugo poja~anje "gra|ana" ovog
Transfer vrijedan ljeta jer je ranije ovog mjeseca
30 miliona dolara vezni fudbaler Geret Beri do{ao
iz Aston Vile za 12 miliona fun-
ti. Kruz je u Englesku do{ao 2007. godine upravo na poziv tada{njeg mena-
d`era Blekburna, a sada{njeg stru~njaka Sitija Marka Hjuza. Za dvije godine
u Premijer ligi odigrao je 57 utakmica i postigao 23 gola. Za reprezentaciju
Paragvaja nastupio je 61 put i 20 puta bio strijelac.
50 tsjkfeb!24. 6. 2009. Sport

Uspje{an Tre}i teniski grend slem

turnir sezone - Vimbldon

start Jankovi}eve Srpska teniserka Jelena Jan- neto nije lak protivnik, naro~ito ne
FOTO AFP

Na redu
Bene{ova: kovi} savladala je na startu ovogo-
Jelena
Jankovi} di{njeg Vimbldona Njemicu Juliju
Gerges sa 6:4, 7:6 (0).
Jankovi}eva je na prvom me~u
tre}eg grend slem turnira sezone po-
kazala dosta oscilacija u igri, ali je
uprkos tome ostvarila trijumf. Iako
se od starta me~a vidjelo da je dale-
ko kvalitetnija i iskusnija igra~ica od
Njemice, srpska teniserka imala je
problema da prevagu na terenu i re-
zultatski materijalizuje. Jankovi}eva,
koja je {esti nosilac na Vimbldonu, u
dru gom ko lu igra }e sa ^e hi njom
Ivetom Bene{ovom, koja je poslije
tri seta savladala doma}u teniserku
Keti O'Brajan (6:2, 5:7, 6:4)
Amerikanka Venus Vi-
lijams nije imala problema sa Stefani
Fogel iz [vajcarske (6:3, 6:2), dok je
Australijanka Jelena Doki} ve} za-
vr{ila takmi~enja izgubiv{i od Njem-
ice Tatjane Malek (6:3, 5:7, 2:6).
Novak \okovi} (~etvrti nosilac)
izborio je nastup u drugom kolu po-
bjedom nad @ulijenom Benetom iz
Francuske od 6:7 (8), 7:6 (1), 6:2,
6:4. Srpski teniser je nakon tri sata i
28 minuta igre iskoristio tre}u me~
loptu.
"Me~ je bio ~udan i na terenu i
van njega. Trava je klizava, mogli
smo ozbiljnije da se povredimo i Be-
neto i ja", rekao je \okovi} i dodao:
"Morao sam da se borim za sva-
ki poen do kraja. Dobro sam servirao
u klju~nim momentima i mogu biti
sre}an. Dobio sam taj-brejk drugog
seta {to je bilo izuzetno va`no. Be-
Marej: Mogu da budem prvi teniser svijeta
Csj!ub!obd!Fo!ej!Nb!sfk!tnb!usb!eb!jnb!lwb!mj!ufu!eb!cv!ef!qswj!uf!oj!tfs!twj!kf!ub-!uf!eb!tv!sb!{mj!lf!j{nf!}v!okf!hb!j!Sp!eaf!sb!Gf!.
ef!sf!sb!nb!mf/
#Sb!ej!tf!p!tj!uoj!db!nb/!Nb!mp!kf!of!ept!ub!kb!mp!eb!lbp!esv!hj!jhsb•!twj!kf!ub!ep!}fn!v!Mpo!epo/!Eb!kf!Ibt!jt!lp!sjt!ujp!3;1!v!tf!up!wj!.
nb!j!csfkl!mpq!uv!v!nf•v!tb!Gf!ef!sf!spn!ob!Sp!mbo!Hb!sp!tv!kb!cji!cjp!esv!hj!ob!BUQ!mjt!uj#-!sf!lbp!kf!Nb!sfk!j!ep!ebp;
#Sb!{mj!lb!j{nf!}v!Gf!ef!sf!sb-!Ob!eb!mb!j!nf!of!kf!ob!hsboe!tmfn!uvs!oj!sj!nb/!Bmj-!j!ob!okj!nb!jhsbn!twf!cp!mkf/!Vpt!ub!mpn-!ob!pt!ub!.
mjn!uvs!oj!sj!nb!jnbn!cp!mkj!tlps!qsp!ujw!Gf!ef!sf!sb!j!ep!lb!{bp!tbn!peb!wop!tf!cj!eb!np!hv!cj!uj!j!esvhj!j!qswj/#
Ob!qj!ub!okf!lp!kf!obk!cp!mkj!jhsb•!twji!wsf!nf!ob!v!jhsj!ob!usb!wj-!Nb!sfk!kf!sf!lbp;
#Qju!Tbn!qsbt/!Po!kf!ptwp!kjp!tf!ebn!uj!uv!mb!v!Wjn!cmep!ov-!{b!sb!{mj!lv!pe!Gf!ef!sf!sb!lp!kj!kf!qfu!qv!ub!cjp!obk!cp!mkj/!Ob!sb!wop-!Gf!ef!.
sfs!hb!np!af!qsft!uj!~j-!bmj!v!pwpn!usf!ovu!lv!{b!nf!of!of!nb!ej!mf!nf/#
za prvo ko lo tur ni ra. Do bro je
igrao."
Na re dni pro ti vnik \o-
kovi}u bi}e Simon Grojl iz Njema-
~ke, ko ji je na star tu tur ni ra u
Londonu savladao Majkla Janija iz
SAD (6:4, 6:2, 7:5). \okovi} bi se u
tre}em kolu mogao sastati sa Jan-
kom Tip sa re vi }em, sai gra ~em iz
Dejvis kup reprezentacije, ukoliko
Tipsarevi} savladala Mardija Fi{a.
"Da mi slede}i protivnik nije Fi{
mo`da bih razmi{ljao o duelu sa No-
le tom. Ova ko, u pi ta nju je ve oma
ozbiljan rival, idem korak po korak i
posve}en sam samo pripremi taktike
za taj susret. Fi{ je isuvi{e krupna ri-
ba. Trava mu je omiljena podloga i
odli~no na njoj miksuje servis voleje i
ostanak na liniji. Napada svaku kra}u
loptu i odmah izlazi na mre`u, {to je
Jelena Doki}
izgubila od Tatjane Malek
ovde veoma dobra taktika. On je ve-
oma te`ak protivnik, ali ve} sam ga
dobio na brzom terenu i poku{a}u, uz
mnogo truda, da to ponovim ", rekao
je Tipsarevi}, koji ima jednu pobjedu
i poraz u duelima sa Amerikancem.
Uspje{ni u ponedjeljak
bili su Hrvati Marin ^ili} (11) i Ivo
Karlovi} (22). ^ili} je bez problema
savladao [panca Alberta Martina sa
6:3, 6:4, 6:4 i u narednom kolu }e
igrati sa Amerikancem Semom Kve-
rijem. Kveri je savladao sretnog gu-
bi tni ka Taj lan |a ni na Da naia
Udom~okea (6:3, 6:4, 6:4), koji je u
gla vnom tur ni ru za mi je nio Iva na
Ljubi~i}a. Hrvatski teniser je u pone-
djeljak poslije podne otkazao me~
prvog ko la zbog po vre de li je vog
gle`nja, koju je zadobio tokom turni-
ra u Istbornu.
Kar lo vi} je u prvom ko lu bio
bolji od Luka{a Lacka iz Slova~ke i
slavio rezultatom 6:3, 7:6 (4), 6:3, a
na putu do trijumfa imao je 32 asa.
On }e u drugom me~u odmjeriti sna-
ge sa Stivom Darsisom iz Belgije.
Srpska teniserka
imala dosta oscilacija
u igri, ali je na kraju
ipak pobijedila
Njemicu Juliju Gerges
Rezultati
Sf!{vm!ub!uj!2/!lp!mb;!Uf!oj!tf!sj;!Gfs!obo!ep
Wfs!ebt!lp!)\qb-!8*!.!Eafk!nt!W/!Wbse!)WCs*
7;2-!7;4-!7;5-!Jhps!Bo!esfw!)Svt-!3:*!.!Fw!.
hfok!Lp!sp!mkfw!)Svt*!5;7-!8;7!)3*-!7;5-!8;7!)5*-
Iv!bo!Nbs!ujo!efm!Qp!usp!)Bsh-!6*!.!Bs!opb!Lmf!.
nfo!)Gsb*!7;4-!7;2-!7;3-!Up!nj!Ibt!)Okfn-
35*!.!Bmf!ltbo!efs!Qf!ib!)Bvu*!7;8!)6*-!8;7!)1*-
7;4-!7;5-!Oj!lp!mbk!Eb!wj!efo!lp!)Svt-!23*!.!Eb!.
oj!kfm!Fwbot!)WCs*!7;3-!7;4-!7;4-!Cf!okb!njo
Cf!lfs!)Okfn*!.!Sp!lp!Lb!sb!ov!|j~!)Isw*!7;5-
7;5-!7;2-!Gfs!obo!ep!Hpo!{b!mft!)_jm-!21*!.!Uf!.
jnv!sb{!Hb!cb!|wj!mj!)Svt*!8;6-!8;6-!7;4/
Uf!oj!tfs!lf;!Tf!sf!ob!Wj!mj!kbnt!)TBE-!3*!.!Of!.
v{b!Tjm!wb!)Qps*!7;2-!8;6-!Fmf!ob!Ef!nfo!uj!kf!wb
)Svt-!5*!.!Bmb!Lv!eskbw!df!wb!)Svt*!7;5-!7;2-
Gsbo!•ft!lb!Tlkb!wp!of!)Jub*!.!Bmf!ltbo!esb!Wp!.
{oj!kbl!)Lbo-!34*!5;7-!7;5-!7;5-!Bj!Tv!hj!kb!nb
)Kqo*!.!Qb!uj!\oj!efs!)\wb-!32*!7;5-!7;5-!Kf!mf!.
ob!Kbo!lp!wj~!)Tsc-!7*!.!Kv!mj!kb!Hfs!hft!)Okfn*
7;5-!8;7!)1*-!Wf!ovt!Wj!mj!kbnt!)TBE-!4*!.!Tuf!.
gb!oj!Gp!hfm!)\wb*!7;4-!7;3-!Lb!sp!mj!ob!Wp!{okbd!.
lj!)Ebo-!:*!.!Lj!nj!lp!Eb!uf!Lsvn!)Kqo*!6;8-
7;4-!7;2-!Kf!mf!ob!Ep!lj~!)Bvt*!.!Ub!ukb!ob!Nb!.
mfl!)Okfn*!7;4-!6;8-!3;7-!Jwf!ub!Cf!of!|p!wb
)_f|*!.!Lf!uj!P(Csb!kbo!)WCs*!7;3-!6;8-!7;5/
Pobjeda
Zimonji}a i Nestora
Bluv!fm!oj!|bn!qj!poj!Wjn!cmep!ob!Tscjo
Of!obe![j!np!okj~!j!Lb!ob!}b!ojo!Eb!oj!kfm!Oft!.
ups!qmb!tj!sb!mj!tv!tf!v!esv!hp!lp!mp!qp!|up!jn!kf
jub!mj!kbo!tlb!lpn!cj!ob!dj!kb!Tj!np!of!Cp!mf!mj!j!Bo!.
esf!bt!Tf!qj!qsf!eb!mb!nf•/![j!np!okj~!j!Oft!ups
tv!v!usf!ovu!lv!qsf!lj!eb!wp!ej!mj!tb!7;3-!5;3/

Kalendar FOTA
procurio u javnost
Vitu}i
trener
Nacrt kalendara za novu seriju, koju je Asocijacija timova Formule 1
Benetona
(FOTA) objavila da }e pokrenuti od naredne godine, procurio je u javnost. Italijan Fran~esko Vitu}i
U kalendaru od 17 trka nalazi se ~ak deset staza koje su u posljednjih ne- no vi je tre ner ko {ar ka {a
koliko godina bile doma}ini voza~ima F1. Me|u 17 potencijalnih doma}i-
Benetona, objavio je itali-
na novog {ampionata od sada{njih staza su i "Silverston", "Monca",
janski klub.
"Suzuka", ulice Monte Karla, Abu Dabija i Singapura, dok se od onih koje On je na mjes tu prvog
su u posljednjih nekoliko godina bile u kalendaru F1 na prvom nacrtu na- trenera zamijenio turskog
laze "Enco i Dino Ferari", "@il Vilnev", "Indijanapolis Motor Spidvej" i stru~njaka Oktaja Mahmu-
"Manji-Kur". U kalendaru bi mogao da se na|e i "Herez", staza na jugu ti ja, ko ji je vo dio tim od
[panije, kao i staza u Adelaidi, koja je bila omiljena me|u voza~ima kada 2007. godine. Vitu}i je bio
je do 1996. godine bila doma}in trke za VN Australije. Novo takmi~enje asistent Mahmutiju. Bene-
trebalo bi da startuje 3. marta 2010. godine u Buenos Ajresu, gdje je 1998. ton je po slje dnji tro fej
godine vo`ena posljednja trka F1. osvojio 2007. godine kada
je bio najbolji u Kupu Itali-
Kalovej napu{ta Cibonu je. Tim iz Treviza je ovaj
tro fej osva jao osam pu ta,
Erl Kalovej, plejmejker Cibone, karijeru }e najvjerovatnije da nastavi u pet puta je bio {ampion Ita-
ruskom Himkiju. lije, ~etiri puta je osvojio
Prema pisanju hrvatskih medija, Amerikanac je veoma blizu dogovoru sa Superkup Italije, a dva puta
~elnicima ruskog kluba da potpi{e govor na jednu plus jednu godinu. On bi Saporta kup.
navodno u prvoj godini zara|ivao 600.000 dolara, a u drugoj 100.000 vi{e.
Pozivnica Himkiju
Na sastanku borda vlasnika Evrolige saop-
{ten je spisak u~esnika tog takmi~enja u sezoni
2009/2010. i timova koji }e igrati u kvalifikacija-
ma.
Pored poznatih 20 klubova i prvaka Njema~ke
"vaj ld kard" je do dije ljen rus koj eki pi Him ki iz
moskovske regije, a u kvalifikacijama }e u~estvova-
ti osam timova iz Njema~ke, Francuske, Letonije,
Belgije, Gr~ke, Italije i Ukrajine. Trinaest ekipa
igra}e sa A licencom, osam sa jednogodi{njom B li-
cencom, Himki sa posebnom pozivnicom i ostaju
mjesta za dva pobjednika kvalifikacija, koje }e biti
odr`ane pred po~etak takmi~enja. @rijeb je zakazan
za 7. jul.
U~esnici Evrolige u sezoni 2009/2010:
A li cen ca: Bra ni lac tro fe ja Pa na ti na ikos Ati na
(Gr~ka), Olim pi ja kos Pi rej, Ma ka bi Elek tra Tel
Aviv (Izrael), Lotomatika Rim, Montepski Sijena
(Italija), @algiris Kaunas (Litvanija), CSKA Mos-
kva (Rusija), Real Madrid, Regal Barselona, Tau
Keramika Vitorija, Unikaha Malaga ([panija), Efes
Pilsen Istanbul, Fenerbah~e Ulker Istanbul (Turska).
B licenca: Partizan Beograd (Srbija), Cibona
Za greb (Hrvat ska), Asvel Vi ler ban (Fran cus ka),
Bon ili Oldenburg (Nema~ka), Armani D`ins Mila-
no (Italija), Lijetuvos Ritas (Litvanija), Aseko Pro-
U kvalifikacijama }e
u~estvovati osam timova
kom (Poljska), Olimpija Ljubljana (Slovenija).
C licenca: Himki Moskovska regija (Rusija),
pobjednici kvalifikacija.
Osam timova u~estvova}e u kvalifikacija-
ma, "vajld kard" dodjeljen je ekipi Albe, a samo }e
Francuska imati dva predstavnika. U~esnici kvalifi-
kacija za Evroligu 2009/2010: ALBA Berlin (Ne-
ma~ka), Entent Orlean Loare, Le Man Sart Basket
(Francuska), Beneton Trevizo (Italija), Marusi Kos-
ta Kafe (Gr~ka), Spiru Basket (Belgija), Ventspils
(Letonija), Azovma{ Mariupolj (Ukrajina).

"Ne}u da
Jovica Cvetkovi}, selektor
rukometne reprezentacije Srbije
napustim igra~e"
Radi}u narednih {est meseci bez dinara i
predvodi}u selekciju Srbije na Evropskom
prvenstvu u Austriji, stoji u otvorenom pismu
Selektor rukometne reprezentacije
Srbije Jovica Cvetkovi} obratio se ja-
vnosti otvorenim pismom pod nazivom
"La`i, manipulacije i mr`nja ljudi bez
identiteta", u kojem isti~e da, uprkos ne-
slaganjima sa ~elnim ljudima saveza, `eli
da vodi dr`avni tim i u narednom peri-
odu.
"Ne}u i ne `elim da napustim reprezen-
taciju i igra~e. Radi}u narednih {est meseci
bez dinara i predvodi}u selekciju Srbije na
Evropskom prvenstvu u Austriji", stoji u
Cvetkovi}evom pismu.
On is ti ~e da }e sav no vac na -
mijenjen selektoru podijeliiti rukometa{ima
i saradnicima u stru~nom {tabu kao nagradu
Reprezentacija i ja
nemamo vremena da ~ekamo
da Marjanovi} i njegovi
poslu{nici odu iz na{eg sporta
za ono {to su uradili u prethodnom periodu.
Reaguju}i na izjave predsjednika RS Srbije
Velimira Marjanovi}a, Cvetkovi} je ocije-
nio da prvi ~ovjek saveza bez ikakvog ra-
zloga najprljavije i najnemilosrdnije udara
onog koji ga je najvi{e {titio i vjerovao mu
Obla~no
s ki{om
V! Cp!t oj! j! Ifs!d f!h p!w j!o j
qsfwmb!eb!wb!~f! pcmb!•op! wsj!kf!.
nf! qp!wsf!nf!op! t! lj!|pn-! b
qp!o f!h ekf! j! qmkvt!l p!w j!n b! t
hsnmkb!w j!o pn/! Up!l pn! eb!o b
lsb!~ b! tvo!• b!o b! sb{!e p!c mkb
p•f!lv!kv!tf!v!kvaojn!j!{b!qb!.
eojn! qp!e sv!• kj!n b/! Wkf!u bs
tmbc!ep!vnkf!sfo!tkf!wf!sp!jt!up!.
•oj-! b! ob! kv!hv! tkf!wf!sp!{b!qb!.
eoj/!Kv!ubs!okb!ufn!qf!sb!uv!sb!pe
:! ep! 26-! ob! kv!hv! {f!nmkf! ep
2:-! b! obk!wj!|b! eof!wob! pe! 27
ep!36!tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tp!wji/
^etvrtak
Nby/ ,35pD
Njo/ ,24pD
Petak
Nby/ ,37pD
Njo/ ,24pD
Subota
Nby/ ,36pD
,23pD
Njo/
Osvje`enje u vidu padavina i ni`ih tempera-
tura na mnoge }e ugodno djelovati, ali }e
nestabilno vrijeme i dalje uzrokovati proble-
me osjetljivim osobama. Pri tome bi oprezni-
Sport 24. 6. 2009. tsjkfeb 51
Spreman da podijeli novac rukometa{ima
i svojim saradnicima: Jovica Cvetkovi}
da }e doprinijeti reanimaciji "mrtvaca" srp-
skog rukometa.
"Najprljavijim sredstvima, isti~u}i kon-
stantno novac, odnosno alavost kao jedini
razlog mog sukoba s funkcionerima saveza,
Marjanovi} poku{ava da ukalja ~istotu re-
zultata u javnosti", pi{e Cvetkovi} i dodaje
da su zdravi odnosi u reprezentaciji stvore-
ni krvavim radom i odricanjem.
"Braniti la`i uvek je bilo te`e
nego govoriti istinu. Marjanovi} ima te{ke
migrene i ja ga `alim. Kako Njego{ ka`e,
'ko me za kon le `i u to pu zu, tra go vi mu
smrde ne~ovje{tvom'. Mlati ~ovek po tek
uzdignutom iz pepela ruiniranom rukome-
tu, skidaju}i glave onih kojih ga u~ini{e ~o-
vekom i dado{e mu oru`je u ruke", stoji u
Cvetkovi}evom pismu.
Selektor je naglasio da je Marjanovi}
svojim sposobnostima manipulacije dosad
uspijevao da pobje|uje svoje protivnike, ali
je napomenuo da }e vrijeme pokazati svoje.
"U sportu nema la`i i one skupo ko{ta-
ju. Reprezentacija i ja nemamo vremena da
~ekamo jo{ ~etiri godine da Marjanovi} i
njegovi poslu{nici odu iz na{eg sporta. Oni
}e za to vreme uni{titi sve ono pozitivno {to
je stvoreno u protekle tri godine", zaklju~io
je Jovica Cvetkovi}.
Afmklp!LPQBOKB!
BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
BIJELJINA
Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-!
Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!
Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-!
LIVNO SARAJEVO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +16oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +22oC MOSTAR Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*-
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Bijeljina +21oC Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Biha} +23oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Livno +17oC
Mostar +24oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Zenica +21oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-
Trebinje +22oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
ji trebalo da budu astmati~ari, posebno u [fqufs!lpnfsd!cbolb!BE!Cbokbmvlb!678.273.22112282.1:<
jutarnjim i ve~ernjim satima, kada }e pod \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
uticajem ve}eg sadr`aja vlage u zraku i
osje}aj hladno}e biti izra`eniji.
 sport

Marija
[arapova

Rod`er
Federer

Modni trendovi ne zaobilaze Vimbldon

Manekeni
s reketom
Pripremio: Boris \uri}

vajcarac Rod`er Federer izazvao je pravu senza-

ciju na po~etku ovogodi{njeg Vimbldona do{av{i U pitanju je ne{to moderniji izgled koji

[
na teren u odje}i koja donekle odra`ava najnovi-
je modne trendove i koja veoma li~i na vojnu uni-
formu.
Za svoj prvi dan na centralnom terenu {vajcarski
{ampion izgledao je prili~no o{tro u jakni sa nekoli-
ko d`epova i zlatnim rajfe{lusom i dugmadima, koja
bi se mogla prikazati na modnoj reviji za mu{karce odr`anoj neda-
vno u Milanu. Jedino {to je podsje}alo na starog Federera bila je
njegova prepoznatljiva traka na glavi. [vajcarac je imao i prsluk ka-
kav su nosili engleski d`entlmeni u pro{losti, a na nogama je nosio
patike sa pozla}enim petama, ukomponovane sa slovima RF. Dok
njegova odje}a donekle podr`ava duh Vimbldona, njegova torba,
na kojoj je bio urezan natpis RF, i trenerka sa pozla}enim "Nikeo-
vim" znakom su vi{e pristajali nekom ljetovali{tu.
"U pitanju je ne{to moderniji izgled koji podsje}a na
vojni, ali ostao sam vjeran tradiciji Vimbldona, na kojem takmi~ari
uglavnom nose bijelu odje}u", objasnio je Federer, petostruki {am-
pion Vimbldona.
Modni komentatori su rekli da njegova odje}a pokazuje da je
Federeru stalo do najnovijih modnih trendova. Jakne sa vi{e d`epo-
va predstavljaju veliki hit za sezonu prolje}e/ljeto 2010.
podsje}a na vojni, ali ostao sam vjeran
tradiciji Vimbldona, na kojem takmi~ari
uglavnom nose bijelu odje}u, rekao Federer
Federer nije bio jedini koji se odlu~io da poka`e svoj ukus pre-
ma modnim detaljima.
Marija [arapova odlu~ila se za kratki vojni kaput, koji je prili-
~no razli~it od bijelog kostima koji je nosila pro{le godine. Nakon
{to je skinula kaput, [arapova je pokazala uobi~ajenu odje}u kakvu
nosi na velikim turnirima. Pored njih, svoju sklonost prema mo-
dnim detaljima redovno pokazuje Serena Vilijams, koja je oduvijek
imala interesantnan izgled.
Ove godine nosila je klasi~ni britanski mak komplet,
~ime je odala priznanje ovom velikom engleskom takmi~enju.
Komplet se lijepo uklopio uz njenu figuru, mada nije sigurno da }e
[arapova joj puno trebati, po{to je centralni teren sada mogu}e prekriti ukoli-
se odlu~ila ko po~ne padati ki{a. Pro{le godine mla|a Vilijamsova odu{evila je
za kratki fanove ameri~kim kaputom s pojasom, koji je za nju dizajnirala
vojni kaput kompanija "Nike". Ove godine se ipak odlu~ila za kompletan en-
gleski izgled.

@oze Murinjo pred razvodom

@oze Murinjo, trener fudbalera Intera, mo-
gao bi se uskoro razvesti, objavili su portugalski
mediji.
Navodno se njegova supruga Matilde spre-
ma da preda zahtjev za razvog braka, a razlog
njene odluke je @ozeova nevjera u Italiji. Matil-
de je posjetila jednoga vrhunskoga brakorazvo-
dnog advokata, a portugalski mediji navode da
su se Matilde i @oze usaglasili oko razvoda na
Dalekom istoku, gdje se nalaze na odmoru.
Oni su u braku 20 godina i imaju dvoje
djece: trinaestogodi{nju Matilde i devetogodi{-
njeg @ozea Mariju. Poznati trener je i ranije va-
rao suprugu. Dok je trenirao Porto imao je aferu
sa Portugalkom Elsom Sousom. S njom je pro-
vodio mnogo vremena, ~ak i na javnim mjesti-
ma, da su pojedini njegovi igra~i ljubavnicu
znali da zamijene za suprugu.
 Paparaco Hibridne ~ajevke

Mel B Ru`e
proslavila savr{enog
ro|endan oblika
na bazenu cvijeta
strana 5 strana 9

Filmski klasici

Priredila: Bla`enka LEJI]

eki filmovi nas dotaknu

N
na poseban na~in i osta-
ve u na{oj svijesti utisak
toliko dubok da ih pamti-
mo godinama.
Me|u takvim klasi-
ci ma te {ko je odre di ti
one najbolje, mada se mogu izdvojiti
oni koje bismo morali pogledati bar
jo{ jedanput.
Apsolutne top-liste najboljih fil-
mova nema, jer bi trebalo ispo{tovati
mno{tvo kriterijuma, a i subjekti-
vnost bi odigrala glavnu ulogu, pa bi
se te{ko do{lo do rezultata koji bi
sve gledaoce zadovoljio.
NASTAVAK NA STRANI 2

Kraljevski primjerci
sedme umjetnosti
2 tsjkfeb!24. 6. 2009.

"Gra|anin Kejn"

Apsolutne
top-liste
najboljih
filmova nema
jer bi tu trebalo
ispo{tovati
mno{tvo
kriterijuma,
a i subjektivnost
bi odigrala
glavnu ulogu
NASTAVAK SA STRANE 1

"Kazablanka"

jo{ nosi mnoge titule. jih ljudi dana{njeg Holivuda.

I danas ga mnogi smatraju najboljim, najpopularnijim i
najspektakularnijim filmom svih vremena, te najljep{om
ljubavnom pri~om.
Grandiozna epska drama o posljednjim danima aristo-
kratskog ameri~kog Juga, pro`eta ljubavlju i mr`njom uo~i
gra|anskog rata, osvojila je srca publike, a uz njih i osam
"Oskara".
O va`nosti tog filma dovoljno govori ~injenica da je
dan njegove premijere guverner Atlante proglasio dr`avnim
praznikom, a kada se uzme u obzir inflacija, "Prohujalo s
vihorom" je film koji je najvi{e zaradio na kino-blagajna-
ma.
"Gra |a nin Kejn": Ako publika najvi{e voli
"Prohujalo s vihorom", kriti~arima je svakako favorit "Gra-
|anin Kejn".
Oni }e ga nazvati najpopularnijim i najbolje ocijenje-
nim filmom svih vremena, {to potvr|uje i prvo mjesto na
listi Ameri~kog filmskog instituta.
Orsonu Velsu je "Gra|anin Kejn" bio re`iserski prve-
"[indlerova lista" se mo`e pohvaliti zastra{uju}e uvjer-
ljivim gluma~kim ostvarenjima te posebnom, gotovo opi-
pljivom, atmosferom, poja~anom crno-bijelom tehnikom,
kojom je re`iser Stiven Spilberg jo{ jednom dokazao svoje
majstorstvo.
"King Kong": Ve} prvim pojavljivanjem na fil-
mskom platnu 1933. godine divovski primat je okrenuo fil-
mski svi jet na gla va ~ke, a sva kom svo jom re pri zom u
obradama uspijeva u~initi to iznova.
"King Kong", metafora kroz koju gledalac od po~etne
u`asnutosti tim ~udovi{tem dolazi do spoznaje da prava
zvijer ~u~i zapravo u ljudima, pokazala se bezvremenskom.
Kada se tome pridoda i nemogu}a ljubav za koju je
glavni lik spreman i umrijeti, dobitna formula je nepogre{i-
va.
"Kum": Hronika o porodici Korleone ra|ena po
bestseleru Marka Puza otkrila je mra~ne tajne mafije na na-
~in koji je zgrozio, ali i osvojio publiku.
"Oskarom" nagra|ena briljantna re`ija Frensisa Forda

F
ilmovi koje smo vam izdvojili kao najbo-
lje mo`ete sami poredati po zna~aju, jer
popis koji slijedi sigurno zaslu`uje svoje
mjesto me|u najve}im filmskim klasici-
ma svih vremena.
"Pro hu ja lo s vi ho rom": S 50 uloga, vi{e
od 2.400 statista, te preko kilometar i po iskori{tene filmske
trake, ovaj film je od po~etka bio predodre|en da bude veli-
ki.
Klarka Gebla i Vivijen Li mnoge su generacije do`iv-
ljavale kao oli~enje ljubavi, a ~uveni film Viktora Fleminga
nac u vodama dugometra`nog filma, a ni sam se nije mo-
gao nadati da }e s 25 godina svojim prvim filmom zaraditi i
prvog "Oskara".
Iako je film u prvim godinama prikazivanja bio izuze-
Publika voli tno lo{e prihva}en, danas mu kriti~ari odaju hvale zbog ra-
"Prohujalo znih inovacija na podru~ju filmskih i narativnih tehnika, te
s vihorom", zbog eksperimenata s kadrovima, monta`om i zvukom, ko-
a kriti~arima ja su otvorila put mnogim budu}im mladim snagama.
je favorit "[in dle ro va lis ta": Osim osvojenih sedam
"Gra|anin "Oskara", uz jo{ pet nominacija, dodatan razlog za{to je
Kejn" ovaj film na na{oj listi jeste taj {to je jedan od zlatnih kipo-
va, i to onaj za najbolji film, pripao jednom od najzna~ajni-
Kopole, kao i izvanredna gluma, prenijeli su na platno
preobra`aj Ala Pa}ina u autoritarnog i hladnog nasljednika
don Vita Korleonea, te borbu s drugim mafija{kim porodi-
cama za vlast u Njujorku.
Marlon Brando je ulogom don Vita utjelotvorio jednog
od najpoznatijih likova filmske industrije i zaradio jednog
od brojnih "Oskara" kojima se film mo`e di~iti.
Ova trilogija je jedna od najnagra|ivanijih, sa ~ak de-
vet osvojenih zlatnih statua i 18 nominacija.
"Ka za blan ka": Apsolutni klasik i, prema mi{-
ljenju mnogih, kraljevski primjerak romanti~nog `anra.
Hemfri Bogart i Ingrid Bergman postali su prototip shvata-

nja ljubavi, iako ne uvijek sre}ne.
Bogart glumi cini~nog vlasnika bara za vrijeme Dru-
"King Kong" gog svjetskog rata, gdje u`iva u svojevrsnoj anonimnosti,
je okrenuo daleko od zapadnog svijeta.
filmski svijet Problemi, me|utim, nastaju kada se u njegovom baru
naglava~ke iznenada pojavljuje njegova stara ljubav Ilsa s novim su-
"Titanik"
FOTO ARHIVA
prugom, koji je vo|a pokreta otpora protiv nacista.
U po~etku je okrutan prema njoj zbog nemogu}nosti
da joj oprosti {to ga je ostavila u Parizu, ali otkriva da je
imala opravdan razlog. Zbog toga odlu~uje pomo}i njoj i
njenom suprugu, iako }e time `rtvovati sopstvenu sre}u.
Nezaboravna je scena opra{taja na aerodromu.
"Odiseja u
svemiru"
24. 6. 2009. tsjkfeb 3
"King Kong"
"[indlerova lista"
"Prohujalo s vihorom"
"Ti ta nik": Istina je da je cijela pri~a oko filma bi-
la ve}a od samog broda iz 1997. godine, ali okorjele ro-
manti~are nije razo~arala.
Kada se zanemari zarada na kino-blagajnama i 11
osvojenih "Oskara", sama sr` pri~e je romanti~na drama
dvoje ljudi za vrijeme jednog od najnesre}nijih doga|aja u
istoriji.
Mlad i strastven, Leonardo Di Kaprio postao je opsesi-
ja svih tinejd`erki, a Kejt Vinslet se mnogim mladi}ima
u~inila kao idealna djevojka.
Hemija izme|u njih dvoje postavila je ljubavnu pri~u
ispred tragedije brodoloma.
^ak i oni koji nisu pustili suzu za vrijeme tragi~nog
zavr{etka prepoznali su ljubav izme|u glavnih likova ka-
kvu bi svako po`elio, koja mo`da ne pobje|uje smrt, ali
svladava sve dru{tvene predrasude i prepreke.
"Odi se ja u sve mi ru": Ovo re mek-dje lo
Stenlija Kjubrika promijenilo je lice nau~ne fantastike, a
legendarni Stiven Spilberg tu je promjenu nazvao velikim
praskom `anra.
Iako je bilo jasno da film obra|uje teme vje{ta~ke inteli-
gencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog uticaja na `ivot na
Zemlji, ~injenica da dijalozi ~ine svega 40 minuta ukupnog
trajanja, te ne pru`aju direktno obja{njenje ili zaklju~ak, po-
krenula je brojna naga|anja o zna~enju i poruci filma.
Nau~nofantasti~ni film odjednom je poprimio ozbiljan
karakter, simboli{u}i duhovno putovanje ~ovjeka i razmi{-
ljanje o budu}nosti evolucije.
Ovaj popis klasika mogli bismo nastaviti u nedogled.
Izme|u ostalih, nikako ne smijemo zapostaviti filmove po-
put "Ratova zvijezda", "Leta iznad kukavi~jeg gnijezda",
"Gospodara prstenova", "^arobnjaka iz Oza".
 4 tsjkfeb!24. 6. 2009.
Nostradamus
iz svijeta hemije
FOTO ARHIVA
Bla`enka LEJI]
vestrani ruski hemi~ar Dmitrij Iva-
S
novi~ Mendeljejev najpoznatiji je
kao tvorac periodnog sistema eleme-
nata.
Za razliku od ostalih nau~nika,
Mendeljejev je predvidio da }e jo{
mnogi elementi biti otkriveni.
U nekoliko slu~ajeva poznato je njegovo nesla-
ganje s prihva}enim atomskim masama, za koje je
govorio je da ne sla`u s periodnim zakonom, {to se
kasnije pokazalo kao ta~no.
Mendeljejev je ro|en 8. februara 1834. godine u
Tobolsku i bio je najmla|i od 17 djece Ivana Pavlo-
vi~a Mendeljejeva i Marije Dmitrijevne Korniljev.
Sa 14 godina, nakon o~eve smrti, poha|ao je Gi-
mnaziju u Tobolsku.
Tada siroma{na porodica Mendeljejev 1849. go-
dine preselila se u Sankt Peterburg, gdje je Dmitrij
studirao pedagogiju.
Nakon mature doktori su mu dijagnosticirali tu-
berkulozu, {to je bio uzrok njegovog preseljenja na
Krim, blizu Crnog mora 1855. godine.
Tu je postao glavni nau~nik u lokalnoj Gimnazi-
ji. Potpuno zdrav vra}a se u Sankt Peterburg 1856.
godine, a ve} izme|u 1859. i 1861. prou~avao je ag-
sove u Parizu i usavr{avao spektroskop s Gustavom
Robertom Kirhofom u Hajdelbergu.
Nakon povratka u Rusiju 1863. godine postao je
profesor hemije na Tehnolo{kom institutu i na Uni-
verzitetu u Sankt Peterburgu.
Pod velikim uticajem svoje sestre Olge, 1863.
Mendeljejev se o`enio s Feozvom Nikitnom La{e-
vom. Imali su dje~aka po imenu Volo|a i k}i Olgu.
Januara 1882. godine razveo se od Feozve da bi mo-
gao da se o`eni najboljom prijateljicom svoje ne}a-
ke, Anom Ivanovom Popovom, i to prije razrje{enja
svog prvog braka. Prema tada{njem religioznom za-
konu Mendeljejev je morao ~ekati sedam godina
prije nego {to se ponovo o`eni i neispunjavanje
[irok spektar
aktivnosti
Prve godine svog drugog
braka `ivio kao bigamista
Izu~avao
i votku
Nakon mature doktori su
mu dijagnosticirali tuberkulozu
Dmitrij Ivanovi~ Mendeljejev, hemi~ar
Moramo o~ekivati otkri}a mnogih
elemenata, kao npr. elemenata
analognih aluminijumu i silicijumu,
~ija bi atomska masa trebalo
da bude izme|u 65 i 75, rekao Mendeljejev
Za periodni sistem elemenata nije dobio Nobelovu nagradu
ovog pravila smatralo se ~inom bigamije. U januaru
1882. godine on uz pomo} mita dobija potrebnu pot-
vrdu, te se opet `eni. Tako je prve godine svog dru-
gog braka `ivio kao bigamista i to javno priva}en.
Kasnije je jedan birokrata poku{ao da uradi ne-
{to sli~no i od cara tra`io dozvolu navode}i primjer
Mendeljejeva. Car ga je odbio govore}i: "Mendelje-
jev ima dvije `ene, ali ja imam samo jednog Mende-
ljejeva."
K}erka iz drugog braka, Ljubov, poslije je pos-
tala `ena poznatog ruskog pjesnika Aleksandra Blo-
ka.
Iako je Mendeljejev prihva}en {irom Evrope
kao nau~nik i dobitnik je Koplijeve medalje Kraljev-
skog dru{tva u Londonu, njegove politi~ke aktivnos-
ti zabrinjavale su vladu. Rezultat toga bio je otkaz s
mjesta profesora 17. avgusta 1890. godine.
Ipak, 1893. dobio je mjesto direktora u Odsjeku
za mjere.
Kasnije je radio i patentirao standard za klasi-
~nu rusku votku. Me|u njegovim dostignu}ima bilo
je i to da je upravo on utvrdio koja je to optimalna
koli~ina alkohola u ruskoj votki. Optimalna koli~ina
alkohola iznosila je, sada to znamo, 38 odsto.
Njegov rad o nafti rezultirao je osnivanjem prve
rafinerije u Rusiji.
Pored toga, Mendeljejev je 6. marta 1869. pred-
stavio projekat "Zavisnost izme|u svojstava relati-
vne atomske mase i elemenata", a govorio je da ako
se elementi svrstaju po atomskoj masi daju jedan re-
doslijed u periodama.
Prema njegovom mi{ljenju, elementi koji su
najrasprostranjeniji imaju malu atomsku masu.
"Magnituda atomske mase odre|uje tip elemen-
ta, isto kao {to i magnituda molekule odre|uje tip ti-
je la. Mo ra mo o~e ki va ti ot kri }a jo{ mno gih
elemenata, kao na primjer elemenata analognih alu-
minijumu i silicijumu, ~ija bi atomska masa trebalo
da bude izme|u 65 i 75. Atomske mase nekih ele-
menata mogu se odrediti znanjem o njima sli~nim
elementima. Tako atomska masa telura mora biti
izme|u 123 i 126, a ne mo`e biti 128", rekao je svo-
jevremeno Mendeljejev.
Ne znaju}i za njega, Lotar Majer je tako|e radio
na periodnom sistemu.
Njegov rad, objavljen 1864. godine, sadr`avao
je samo 28 elemenata raspore|enih po valencijama.
Uz to, Majer nikad nije do{ao na ideju da predvidi
otkri}e novih elemenata i da ispravi atomske mase.
Samo nekoliko mjeseci nakon Mendeljejevog
sistema, Majer je izdao virtuelno identi~an sistem.
Neki ljudi smatraju Mendeljejeva i Majera stva-
raocima periodnog sistema elemenata, mada je jedi-
no Mendeljejev ta~no predvidio kvalitete elemenata
koje je on zvao eka-silicijum i to mu je dalo ve}i dio
slave.
U to vrijeme Mendeljejevljeva predvi|anja im-
presionirala su sve i na kraju su dokazana.
U pogledu fizi~ke hemije prou~avao je reakcije
te~nosti s toplotom i izradio formulu sli~nu Gej-Li-
sakovom zakonu o uniformnosti i {irenju gasova.
Od 1861. godine interpretirao je koncepciju kri-
ti~ne temperature gasova T. Andrevova tako {to je
odredio apsolutnu ta~ku topljenja supstance ~iji ele-
menti daju temperaturu jednaku nuli, kada voda pre-
lazi u paru, nezavisno od temperature i zapremine.
Mendeljejev je puno pisao o hemiji, a njegova
najpoznatija knjiga zasigurno je "Principi hemije",
koju je pisao od 1868. do 1870. godine. Ona je po-
tom prevedena je na mnoge svjetske jezike.
Bio je nominovan kao kandidat za Nobelovu
nagradu u oblasti hemije 1906. godine, ali ~ast je
pripala Henriju Mojsanu, koji je izmislio - elektri~nu
pe}! Prema mi{ljenju nekih, pravi razlog je bio pro-
tivljenje Svantea Arhenijusa, {vedskog nau~nika, ~i-
ja je te ori ja rje {e nja kri ti ko va la Men de lje je va
osamdesetih godina.
Mendeljejev je umro u Sankt Peterburgu 2. fe-
bruara 1907. godine.
Radioaktivni element broj 101 nazvan je u nje-
govu ~ast mendeljejevijum. Zanimljivo je da je ovaj
veliki nau~nik imao hobi da pravi kofere.

Goran [epa Gale, pjeva~ grupe "Kerber"
Muzika je pakao iz
kojeg se te{ko izlazi
Pesma je na{e
najja~e oru`je. I
stihovi su na{e oru`je,
melodija i muzika,
i ono {to smo hteli da
pri~amo, {to smo rekli,
rekao Gale
Danka VUJI^I]
Kerber, mitolo{ko bi}e, troglavi pas sa zmij-
skim repom koji ~uva ulaz u podzemni svijet, naziv
je koji je 1981. godine odabrala rok grupa iz Ni{a.
Njihova muzika svjedok je neuni{tivosti rokenrola,
koji nije samo muzika ve} na~in `ivota i bunt pro-
tiv sopstvene ravnodu{nosti.
O interpretaciji i polo`aju rok muzike govori
frontmen Goran [epa Gale.
NN: Mitolo{ko bi}e je sastavni dio imid`a
va{e grupe.
GALE: Tada smo bili o{tri, bahati, jaki, mladi,
pomalo ljuti od svoje mladosti. Tu energiju je treba-
lo nekako rasuti. U{li smo u svet muzike, on nas
~uva, ne da nam napolje. Zna~i, re~ je u su{tini o
nekoj vrsta pakla, pa ko kako do`ivi.
NN: Sastav grupe se ~esto mijenjao. Da li je
to uticalo na njenu popularnost?
GALE: Nije. Pesma je na{e najja~e oru`je. I
stihovi su na{e oru`je, melodija i muzika, i ono {to
smo hteli da pri~amo, {to smo rekli. Nismo ba{ bili
banalni, nismo bili predmet `ute {tampe. "Kerber"
je u su{tini ostao taj troglavi kerber - Tomica gita-
rista, Bane klavijaturista i ja kao peva~, a sve drugo
se menjalo vi{e puta. Sad imamo takvu ~ast da se
pojavi ~etiri-pet bubnjara kad radimo neke ro|en-
danske svirke, petorica basista...
NN: Da li je izvo|enje cirkuskih ta~aka to-
kom nastupa postalo pro{lost?
GALE: Da. Uzeo sam gitaru pa me ona malo
vi{e ve`e uz mikrofon. Danas je, me|utim, sve sas-
tavni deo {ou-biznisa, me{avine muzike, estrade...
Jedno bez drugog vi{e ne mo`e na velikoj sceni.
NN: Na koji period u svojoj karijeri ste
najponosniji?
GALE: Ne stidim se nijednog dela svoje ka-
rijere. Mo`da sam sad najzreliji, najponosniji.
^etvrt veka u grupi je, morate priznati, zna~ajan
deo `ivota.
NN: Kako danas izgleda ni{ka rok scena?
GALE: Ne poznajem je mnogo. Neke bendo-
ve sam slu{ao; postoje klinci koji uporno sviraju,
postoje klinci koji nas kopiraju... Vrlo interesantno
je da oni i dalje imaju zanos. Prepoznajem zanos
koji smo mi imali i to je ono {to je lepo.
NN: Da li je "Kerber" jedina jugosloven-
ska grupa koja se mo`e pohvaliti nastupom u
U razgovoru s na{im novinarom
^etvrt
vijeka
na sceni
FOTO NN
Liverpulu?
GALE: U Engleskoj je sviralo puno grupa.
Tako su u Londonu svirali "YU grupa", "Divlje ja-
gode"... Mi smo, sticajem okolnosti, u Liverpulu
svirali jer smo snimali album. Niko nas nije prepo-
znavao kao grupu iz Jugoslavije, nego su mislili da
smo neki Ma|ari. Ja sam ne{to pevao na engles-
kom, ne{to na srpskom, jednostavno nismo o~eki-
Jo{ nismo spremni za veliki
povratak koji `eljno o~ekujemo
vali takvu situaciju. Tad mi je to bilo sve mnogo
bitno, sad mi je sve postalo pro{lost.
NN: Spremate li materijal za novi album?
GALE: Da, ali ne znam kad }e iza}i. Jo{ ni-
smo spremni za veliki povratak koji `eljno o~eku-
jemo.
24. 6. 2009. tsjkfeb 5
Ponosna
na obline
Mel B proslavila
ro|endan na bazenu
N. TE[I]
Britanska pjeva~ica Mel B, ~lanica
nekada najpopularnijeg djevoja~kog
benda "Spice Girls", a koja je karijeru
pro{irila i na manekenstvo, proslavila je
34. ro|endan na bazenu u Las Vegasu,
gradu u kojem ve} nekoliko mjeseci
ima uzbudljive nastupe.
Biv{a spajsica
nikada nije bolje izgledala
Seksom do
dobrog izgleda
Zabava na bazenu podrazumijevala je
i odgovaraju}u odje}u za slavljenicu i
njene goste. Mel, majka dvoje djece,
nije izgledala ni za trenutak zabrinuta
zbog jo{ jedne svje}ice na ro|endan-
skoj torti dok je u crveno-bijelom biki-
niju i crvenim {tiklama pila koktele i s
prijateljicama plesala pored bazena.
Istini za volju, biv{a spajsica nikada
nije bolje izgledala. Ona ponosno poka-
zuje svoje ~vrste obline i zategnuti sto-
mak, a zavodljiva linija pomogla joj je
da zaradi dosta novca od reklamiranja
rublja i kostima za kupanje.
Zaista zaslu`uje pohvale kako je vra-
tila tijelo u formu nakon poroda 2007.
Zabava na
bazenu godine. Svojevremeno je Mel izjavila
podrazumijevala kako je za njenu vitku figuru zaslu`an
je i odgovaraju}u izuzetno aktivan seksualni `ivot sa su-
odje}u za prugom Stivenom Belafonteom.
slavljenicu i "Povrh svog mog vje`banja imamo
njene goste seks pet puta dnevno. Mo`da je to je-
dan od razloga mog izgleda. Moram
priznati da sam nimfomanka kada sam
s njim", izjavila je.
Poslije poroda Mel B je po~ela vje`bati i pripremati se za u~e{}e u ameri-
~kom televizijskom {ouu "Ples sa zvijezdama", a kasnije je nastavila s jo{
stro`im re`imom vje`banja. Kako je sklopila ugovor s kompanijom za
proizvodnju ve{a njeno tijelo je moralo izgledati savr{eno.
U SAD je Mel pred Bo`i} pro{le godine izdala i DVD "Totalno u formi".
Ne iznena|uje {to je prije nekoliko mjeseci dobila ponudu za vode}u ulo-
gu u kabare predstavi u popularnom kazinu u Las Vegasu. U plesnoj pred-
stavi pjeva i glumi ljubavnicu koja budi i otkriva svoju seksualnost, a
posljednji nastup u Vegasu ima}e krajem mjeseca. To ne zna~i i odmor za
biv{u spajsicu, koja se odmah potom vra}a za Los An|eles, gdje nastavlja
rad na svom tre}em solo albumu.
6 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Velnes-spa
centar
"Else-klub"
u Moskvi

Visok nivo
i ekskluzivnosti
Pripremio: Davor PAVLOVI]
Imaju}i u vidu jedinstveni vid ekonomske
Lociran u neposrednoj ekspanzije i prosperiteta koji u posljednjih 10
godina mutira prijestonicu Rusije, Moskvu, sa-
blizini gradskog svim je lako razumjeti veliku potra`nju za vi{im
centra Moskve, blizu nivoom ekskluzivnosti i otmjenosti javnih i
uslu`nih prostora. Jedan od odgovora na ove
internacionalnog potrebe daje i visokosofisticirani velnes-spa
aerodroma centar "Else-klub".
Lo ci ran u ne po sre dnoj bli zi ni grad skog
"[eremetjevo 2" na centra Moskve, blizu internacionalnog aerodro-
sjeveru grada, "Klub" ma "[eremetjevo 2" na sjeveru grada, klub je d-
je lo nje ma ~kog ar hi te kton skog stu di ja "4a
je djelo njema~kog Arhitekten". Lokacija nije slu~ajna, jer je ve}im
arhitektonskog svojim dijelom kvart je po{umljen i pru`a visok
studija "4a Arhitekten" kvalitet privatnih i javnih prostora. U blizini je
smje{tena i diplomatska ~evrt sa brojnim inos-
tranim {kolama, rezidencijalne vi{espratnice, in-
stituti i klinike.
Dominantni problem projektantskog pos-
tupka predstavljalo je uspje{no uklapanje "Klu-
ba" u ko he ren tnu ci je li nu. Za da tak je bio
dizajniranje fasade svje`eg izraza i sna`ne estet-
ske karakterizacije. [iroka osnova "Kluba" je
fakti~ki podvu~ena pod vertikalni niz apartman-
skih spratova. Velika krovna povr{ina oblo`ena
srebrno-patiniranim metalnim panelima, izlo-
mljenog podu`nog presjeka, obilazi cijelokupan
korpus, defini{u}i prostorni volumen niskog
aneksa. Isto~na i zapadna fasada su zastakljene
cijelom visinom. Kao podr{ka ovom pristupu
projektovanja na prvom spratu ispred staklenih
povr{ina instalirani su eta`ni pokretni brisoleji,
efektno koloristi~ki obra|eni u vi{e tonova zele-
ne boje. Njihova dualisti~ki tretirana funkcija
sadr`ana je u dvostrukoj namjeni - oni su puka
za{tita od sun~evih zraka i pregrijavanja unutra{-
njeg prostora, ali i psiholo{ka i vizuelna spojnica
izme|u unutra{njeg i spolja{njeg okru`enja.
"Else-klub" u funkcionalnom smislu pred-
Galerije, stavlja jednu cjelinu s centralnim ulaznim dije-
atrijumi i
slobodna
lom iz ko jeg se da lje pris tu pa u za se bne
korisni~ke dijelove, kao {to su bazen, sauna,
stepeni{ta svla~ionice, sala za fitnes, spa i restoran. Slobo-
povezuju dne stepenice su direktna komunikacija izme|u
oba sprata velnes i spa centra. Imaju ~etiri tipa bazena: za
i time plivanje, relaksaciju, scenske nastupe i promo
formiraju `urke, kao i bazen s toplom vodom. Sve ivice
prostorne pomenutih bazena su ura|ene bojenim staklom u
skulpture mozaiku, a podovi su prekriveni brazilskim zele-
nim granitom. Most preko bazena za plivanje vo-
di do kabineta sa saunama.
Da bi ostvarili ja~i utisak udobnosti, gosto-

Obla~enje
namje{taja
Novo ruho za stolice

Pripremio: D. PAVLOVI]
Ne bacajte stare stolice, ve} ukoliko `elite
promjenu evo prijedloga kako da ih stavite u novo
ruho - opremite ih navlakama koje mo`ete napra-
viti sami.
Prije svega, va`no je da pri odabiru materijala
pazite na boje i vrste tkanina. Boje poku{ajte da
uklopite s tonovima koji prevladavaju u va{em
stanu, a {to se ti~e materijala, birajte one ~vrste.
Preporu~ujemo keper s elastinom.
Prva mjera su bo~ne strane stolice, visina i {i-
rina jedne strane, a onda ta mjera puta dva. Druga
mjera je zbir visine od poda do sjedala, du`ine sje-
dala i naslona i visine od vrha naslona do zavr{et-
ka nogara. [irina je jednaka {irini bo~nih strana.
Kada smo uzeli mjere po~injemo s kroje-
njem. Imamo dva {ablona, a ovom prilikom da}e-
mo vam primjer standardnih mjera stolica. Prvi
{ablon ~ine bo~ne kocke koje su kod standardnih
stolica 50 cm x 50 cm. Drugi {ablon ~ini zbir koji
je kod standardne stolice 50 cm - du`ina prednje
strane, 50 cm - du`ina sjedala, 70 cm - du`ina na-
slona i, na kraju, visina od vrha naslona do za-
Pri krojenju vr{etka nogara - obi~no 120 cm, {to sve zajedno
obavezno iznosi 290 cm. Pravougaoni dio, dakle, ima di-
ostavite menzije 290 cm x 50 cm.
po tri cm sa Pri krojenju obavezno ostavite po tri cm sa
svih strana svih strana. Ra~unajte da je to dio materijala koji
ide na porub i spajanje stranica. Spojite sve strani-
ce i navucite na stolicu. Kao dodatak, sa{ijte dvije
trake materijala koje }ete pri{iti na pole|inu i za-
vezati u ma{nu. Po `elji ili ako je u pitanju neka
sve~anost, "haljinicu" mo`ete ukrasiti detaljima
kao {to su ma{ne od organdina.
Ukoliko nemate vremena ili prosto ne}ete da
{ijete, predstavljamo vam instant varijantu. Oda-
berite materijal koji u sebi sadr`i elastin i jednos-
tavno prekrijte stolicu. Preostali materijal na
pole|ini zave`ite u ma{nu.

Sve ivice
bazena su
ura|ene
bojenim
staklom u
mozaiku,
a podovi su
prekriveni
brazilskim
zelenim
granitom
otmjenosti
primstva prema svojim klijentima, arhitekte iz nje-
ma~kog studija su senzitivnim dizajnom, kroz stapa-
nje zidnih povr{i i podnih ravni, kreirali prostore koji
prosto klize jedan ka drugom, kreiraju}i fluidan am-
bijent. Zidovi su odvajani staklenim lanternama i tra-
ka ma na svim onim mjes ti ma gdje je to
konstruktivno bilo ostvarivo. Galerije, atrijumi i slo-
bodna stepeni{ta povezuju oba sprata i time formiraju
prostorne skulpture kroz koje se mo`e slobodno cir-
kulisati i u koje se zasebne funkcionalne zone sjedi-
njuju u jedinstveni ambijent.
Ukoliko nemate
vremena da {ijete,
odaberite materijal
koji u sebi sadr`i
elastin i jednostavno
prekrijte stolicu
Kvalitetna i atraktivna rasvjeta kuhinje
Igra svjetlosti s
lusterima i napom
Pripremio: D. PAVLOVI]
Najnoviji trendovi u ure|enju
enterijera tretiraju kuhinju kao cen-
tralno mjesto okupljanja porodice,
pa trpezarija i boravak izrastaju iz
samih kuhinjskih elemenata ili se je-
dnostavno integri{u s njima.
Ovakva nagla{ena koncepcija
kuhinjskog prostora name}e dodatne
zahtjeve, a jedan od njih je zasigur-
no kvalitetno i atraktivno osvjetlje-
nje. Kuhinja, a posebno njen radni
dio, treba da budu kvalitetno osvije-
tljeni. Prirodna i vje{ta~ka rasvjeta
su potrebne zbog {to br`eg i preci-
znijeg obavljanja poslova u ovom
prostoru, ali i zbog {to ugodnijeg
ambijenta, koji }e boravak u kuhinji
u~initi isto tako ugodnim. Osnovno
pravilo pri postavljanju rasvjete u
kuhinji je izbjegavanje pozicija koji-
ma }e se stvoriti mogu}nost zasje-
njenja radne plohe vlastitim tijelom,
odnosno primjena frontalne postave
rasvjete u odnosu na radnu plohu.
Kako bi bili ispunjeni ovi zahtjevi,
rasvjetna tijela mogu biti integrisana
u donju bazu gornjih elemenata ili
postavljena na zid ispod njih.
Radne kuhinje su naj~e{-
}e sastavni dio manjih stanova, te
svojom kvadraturom ne zauzimaju
puno prostora. Ovakve kuhinje ugla-
vnom nemaju prirodnu rasvjetu, pa
vje{ta~ka treba da bude postavljena
na na~in da zadovolji sve potrebe i
olak{a radne procese. Centralna ras-
vjeta ovakvog prostora je nu`na, ali
se preporu~uje da joj oblik i dimen-
zija budu diskretni. Malim prosto-
rom nu`no }e dominirati kuhinjski
elementi, pa }e centralno postavlje-
no rasvjetno tijelo na plafonu biti
24. 6. 2009. tsjkfeb 7
Radne kuhinje
nemaju prirodnu
potpuno neprimjetljivo. Njegova
uloga je isklju~ivo funkcionalna.
Radne plohe je po`eljno osvije-
tliti dodatnom rasvjetom postavlje-
nom na zidove ili gornje elemente.
rasvjetu, pa
Dekorativna rasvjeta ovakvog tipa
vje{ta~ka treba da
kuhinje zavisi isklju~ivo o njenom
bude postavljena na
polo`aju u stanu. Ukoliko je smje-
na~in da zadovolji
{tena u odvojenoj ni{i, dekorativnost
sve potrebe
ne}e biti posebno primije}ena. Dire-
ktan vizualni kontakt s trpezarijom
ili dnevnim boravkom otvara mogu-
}nosti za poigravanje svjetlosnim
efektima smje{tenim po gornjem ru-
bu kuhinje.
Stam be ne ku hi nje,
kao prostor u kome se intenzivno
boravi, osim funkcionalnih svjetlo-
snih zahtjeva, moraju zadovoljiti i
one estetske. Istaknuta rasvjetna ti-
jela, koje name}u najnoviji trendo-
vi, dopu{taju centralno postavljanje
nagla{enih lustera, koji se isti~u ne-
obi~nim oblicima, dimenzijama ili
rasko{nim i blje{tavim zavr{nim
obradama. Rasvjetna tijela, koja su
prije bila rezervisana isklju~ivo za
prostore trpezarije ili boravka, pos-
taju sastavni dio dekorativne opre-
me kuhinjskog prostora. Osim toga,
kao nagla{eno rasvjetno tijelo kuhi-
nje, po~inje se koristiti napa nad
{tednjakom, postavljenim obi~no u
izdvojenom "ostrvu" kuhinjskih ele-
menata.
Svjetlosni efekti u spu{tenom
plafonu, indirektna rasvjeta kuhinj-
ske fasade ili ruba radne plohe, pre-
Stambene kuhinje, tvaraju kuhinju u izrazito moderan i
osim funkcionalnih atraktivan prostor. Mogu}nost odvo-
svjetlosnih zahtjeva, jenog regulisanja svakog od svjetlo-
moraju zadovoljiti snih izvora stvara}e razli~ita lica
i one estetske ovog prostora i dati mu novu pros-
tornu dimenziju.
8 tsjkfeb!24. 6. 2009.
Suzbijanje
{teto~ina u vrtu
Pripremila: Danka VUJI^I]
Su zbi ja nje {te to ~i na pri ro dnim
sredstvima mo`da nije uvijek uspje{an
na~in kao hemijsko suzbijanje, ali je za
~ovjeka definitivno manje opasan.
Da bismo pripremili neki od biljnih
preparata za suzbijanje bolesti, trebamo
biljke koje mo`emo zasaditi u vrtu kao
ukras ili ih jednostavno na}i na zapu{te-
nim parcelama. Ako biljke koje treba-
mo ne ma mo u svje `em sta nju,
poslu`i}e i osu{ene. Va`no je da biljke
koje }emo su{iti poberemo prije cva-
tnje, jer trebamo njihove listove.
Za pri pre mu ovih
sredstava koriste se: kopri-
va, preslica, gavez, pelin i druge. Tako-
|e, poznato je da na mjestima gdje rastu
kadifice i neven u tlu nema zemlji{nih
{teto~ina ni gljivica. Naime, korijen ka-
difice izlu~uje fitotoksine koji su otrovni
za parazitske gljivice, ali i za crve koji
uni{tavaju korijen. Neven, koji je poznat
po svojim ljekovitim svojstvima, izlu~u-
je sok koji poma`e tlu pri osloba|anju
od {tetnih tvari. Te biljke treba saditi u
prolje}e na mjestima gdje se primijeti da
je korijen izgri`en ili raspucao.
Lisne u{i najlak{e }emo odbiti od
biljaka ako u blizini posadimo lavandu
ili ~ubar. Mo`emo ih odstraniti s biljaka
mlazom vode. To treba raditi ujutro ka-
ko bi se biljke {to prije osu{ile. Ako to
ne pomogne, mo`e se upotrijebiti neko
od prirodnih sredstava. Za suzbijanje
gljivi~nih bolesti, kao {to je hr|a u blizi-
ni nasada, mo`e se zasaditi pelin, a za
ostale mogu se primijeniti neka od pri-
rodnih sredstava.
Sred stvo za prska nje
od koprive: Koristi se za suzbija-
nje lisnih u{iju, ali i kao foliarno gnoji-
vo. Kilogram svje`ih kopriva se usitni i
prelije s 10 litara vode i ostavi se da od-
stoji 24 sata, ne du`e jer se smanjuje
u~inkovitost preparata. U nedostatku
svje`ih kopriva stavi se 100-200 grama
Prirodna za{tita biljaka
suzbijanje
Koru i pupoljke ne bi
trebalo sakupljati jer
se tako brzo osu{i drvo
suvih. Nakon 24 sata otopina se procije-
di, a tim se pripravkom poprskaju zara-
Lisne u{i `ene biljke sa svih strana.
najlak{e }emo Gno ji vo od ko pri ve:
odbiti od Plasti~nu ili drvenu posudu napunimo
biljaka ako do pola s koprivom, a do vrha nalijemo
u blizini vodu. Posudu prekrijemo mre`icom i
posadimo dva puta dnevno promije{amo. Kada se
lavandu teku}ina po~ne pjeniti, dodamo {aku
ili ~ubar kamenog bra{na kako bismo neutralizo-
vali neugodan miris. Kada se otopina
prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Ko-
risti se za polijevanje u odnosu 1:10.
Pri pra vak od pe li na:
Koristi se protiv lisnih u{iju, grinja i
hr|a. Pripravak se priprema na sljede}i
na~in: 300 grama svje`ih listova (30
grama suvih) potopi se u 10 litara vode i
ostavi da stoji dva-tri dana, tada se pro-
cijedi i nerazrije|enim pripravkom
prskamo biljke.
Sredstvo za prskanje od preslice:
Preslica je Preslica je biljka koja raste na vla`nim
biljka koja
stani{tima, pa je mo`ete na}i u blizini
raste na rijeka i potoka. Koristi se protiv hr|e i
vla`nim pepelnica, grinja i crvenog pauka. Kilo-
stani{tima, gram svje`ih preslica potopiti u 10 litara
a koristi se vode i ostaviti da stoji 24 sata, zatim
protiv hr|e kuvati 30 minuta, a kada se ohladi razri-
i pepelnica, jedi se u odnosu 1:5 i takvo koristi. Mo-
grinja i `e se po mi je {a ti sa sred stvom od
crvenog pauka koprive u odnosu 1:1 i takvo koristiti za
prskanje biljaka.
Teku}e gnojivo od listova gaveza:
Gavez sadr`i `eljezo, kalcijum, kalijum,
fosfor i mangan, sve su to mikroele-
menti potrebni biljkama za normalan
rast i razvoj. Gnojivo od gaveza ja~a bi-
ljke i oboga}uje ih mineralima. Pripre-
ma se na isti na~in kao i gnojivo od
koprive. Nakon nekoliko dana stajanja,
kada se prestane pjeniti, sme|e je boje i
neugodnog mirisa na stajski gnoj. Ko-
risti se u odnosu 1:10. Kvalitetno gnoji-
vo dobi}ete mije{anjem gnojiva od
koprive i gaveza u odnosu 1:1. Dobije-
nu smjesu teku}ina potrebno je jo{ ra-
zrijediti vodom u odnosu 1:10.
Pupoljci i
P
Recepti
Qsj!qsf!nb!okf!•b!kb;
Ewj!kf!|p!mkf!qv!qp!mkb!lb!qsf!mj!uj
mj!uspn!wsf!mf!wp!ef-!pt!ub!wj!uj
qp!lmp!qmkf!op!21.26!nj!ov!ub!j
qj!uj!usj!|p!mkf!eof!wop/![b!tmb!.
ej!uj!nf!epn/!Blp!tf!up!qbp
qj!kf!v!lsf!wf!uv-!ekf!mv!kf!ob
kb!•f!j{mv!•j!wb!okf!{op!kb/!Wsmp
kf!fgj!lb!tbo!j!v!tv!{cj!kb!okv
qsp!mkf!~oph!vnp!sb-!lb!eb!v
ps!hb!oj!{nv!ep!mb!{j!ep!qp!.
nb!oklb!okb!wj!ub!nj!ob!D/!
Qsj!qsf!nb!okf!tj!sv!qb; Tj!.
svq!pe!kf!mf!pemj!•op!kf!tsfe!.
tuwp!{b!mj!kf!•f!okf!qsf!imb!ef-
cspo!ij!uj!tb-!uv!c fs!l v!mp!{f
qmv!~b!jmj!uf!|lph!ej!tb!okb/!V
sb!op!qsp!mkf!~f!tb!csb!uj!of!lp!.
mj!lp!lj!mp!hsb!nb!nmb!eji!j{!eb!.
ob!lb!jmj!qv!qp!mkb!lb!kf!mf-!qb
ob!up!ep!wsib!ob!mj!uj!wp!ev-
vhsj!kb!uj!ob!mb!hb!opk!wb!usj
cs{p!j!v{!tubm!op!nj!kf!|b!okf!j
ob!twb!lj!lj!mp!hsbn!j{!eb!ob!.
lb!ep!eb!uj!205!lh!mv!lb-!205
lh!lbo!ej!sb!oph!|f!~f!sb!j!205
lh!nf!eb-!qb!twf!up!ep!csp
qsp!nj!kf!|b!uj!epl!of!obt!ub!.
of!hvtu!tj!svq/!Tj!qb!uj!v!tub!.
lmf!of!uf!hmf-!ep!csp!{b!uwp!sj!uj
j!•v!wb!uj!ob!imb!eopn-!ub!.
nopn! j! tv!wpn! nft!uv/
Blp!tf!tj!svq!tuwseof-!usf!cb
hb!sbt!uwp!sj!uj!v!up!qmpk!wp!ej-!b
blp!tf!vqmkf!tokj!wj-!usf!cb
vlmp!oj!uj!tmpk!j!qp!lsj!uj!qfs!hb!.
nfou!qb!qj!spn!ep!csp!ob!up!.
qmkf!ojn!v!bm!lp!ip!mv/
Nfe!pe!nmb!eji!j{cp!kb!lb;
Qp!usf!cop!kf!711!hs!nmb!eji
j{cp!kb!lb!pcj!•of!tnsf!lf-
311!hs!nmb!eji!j{cp!kb!lb
pcj!•of!kf!mf-!311!hs!nmb!eji
j{cp!kb!l b! cj!kf!mph! cp!s b! j
2/611!hs!nf!eb/!V!qspt!usb!.
ov!tub!lmf!ov!qp!tv!ev!tub!wj!uj
tmpk!nf!eb-!ob!okf!hb!tmpk
nmb!eji!j{cp!kb!lb-!qp!obw!mkb!uj
ub!lp!tmb!hb!okf!tmp!kf!wb!twf
epl!tf!of!ob!qv!oj!pu!qsj!.
mj!lf!ewj!kf!usf!~j!of!tub!.
lmfo!l f! pcb!w f!{op
{b!ws|b!wb!kv!~j!t!nf!.
epn/!Qp!lmp!qj!uj!j!pt!ub!.
wj!uj! ob! ptvo!•b!opn
nkft!uv!32!ebo/!Ob!lpo
up!hb!qsp!dj!kf!ej!uj-!ep!csp
qsp!gjm!usj!sb!uj!lsp{!hb!{v!j
tqsf!nj!uj!v!ub!nof!cp!df!jmj
qp!tv!ej!df/!_v!wb!uj!ob!ub!.
nopn!j!imb!eopn!nkft!uv/
Danka VUJI^I]
rva aso ci ja ci ja
kad se spomene
je la (lat. abi es
al ba) je da se
ki ti pred No vu
godinu i da pod
svoje zimzelene
skute prima po-
klo ne ko ji ma se naj vi {e ra du ju
djeca, a rijetko kad se ovo drvo
po ve zu je s lje ko vi tim dje lo va -
njem. Ma lo se zna da `va ka nje
mla dih gran ~i ca je le dje lu je na
izlu~ivanje mokra}e, primjenjuje
se i protiv osipa, skorbuta i glista,
a od mladih izdanaka i iglica, pu-
nih vitamina C, priprema se i ~aj-
na opara. Pije se topao s medom,
pro tiv ka{ lja, ka ta ra i gri po znih
infekcija. Dobar je i za ~i{}enje
krvi.
Je la ugla vnom ras te na ze -
mlji{tima bogatim humusom, a u
planinskim predjelima javlja se i
do 1.500 metara nadmorske visine
uz bukvu, smr~u, bor i druge vrste
ko je for mi ra ju mje {o vi te {u me.
Njena prirodna stani{ta su planine
srednje i ju`ne Evrope, od Pirineja
na zapadu, do Karpata na istoku.
Raste ravno, poput svije}e, listovi
su u obliku iglica, ra{~e{ljani i du-
Etarsko ulje
~etina jele je
antisepti~no i
razrje|uje gusti
bronhijalni sekret
gi, sa dvije bijele pruge na nali~ju.
Mirisi izdanaka i drveta su prija-
tni i smolasti, dok je ukus gorkast.
Iglice na granama ostaju vi{e od
osam godina. [i{arke stoje uspra-
vno, duga~ke su 10-30 i {iroke do
pet cm.
S obzirom na ljepotu, dugo-
vje~nost i veli~inu, vezana je za
mnoga narodna vjerovanja, pri~e i
pjesme. Po jednom vjerovanju, je-
la je stan gorskih vila.
Kao biljne ljekovite sirovine
upotrebljavaju se etarska ulja koja
se dobijaju destilacijom uz pomo}
vodene pare iz svje`ih ~etina ili
{i{arica. ^etine sadr`e 0,2-0,5 od-
sto etarskog ulja sa bornil-aceta-
tom, alfa-pinenom, limonenom i
drugim sastojcima, a {i{arice vi{e
od 0,5 odsto etarskog ulja
bo ga tog li mo ne -
nom. Etar sko
ulje ~etina jele
dje lu je an ti -
sep ti ~no, ra -
zre|uje
gus ti bron -
hi jal ni se -
kret, ta ko
da se upo -
tre blja va u
obli ku pre pa -
rata za inhalaci-
ju. ^es to se
mije{a sa drugim
etar skim ulji ma
ili njihovim izolovanim
sastojcima. Ovi preparati

Jela
iglice za
bronhitisa
Uglavnom raste
na zemlji{tima
bogatim
humusom, a u
planinskim
predjelima javlja
se i do 1.500
metara
nadmorske
visine uz bukvu,
smr~u, bor i
druge vrste
koje formiraju
mje{ovite {ume
preporu~uju se za ubla`avanje te-
goba kod uobi~ajenih respirator-
nih infekcija.
Ako se primijeni lokalno po-
ve }a va pro krvlje nost na mjes tu
koje se nama`e i stvara osje}aj to-
plote. ^esto je sastavni dio masti,
gelova, kupki i drugih preparata
ko ji se utrlja va ju ili ko ris te kao
dodatak kupkama za ubla`avanje
bolova kod reumatizma i i{ijasa i
tegoba kod katara gornjih disajnih
puteva.
Iglice se sakupljaju sa vr{nih
dijelova bo~nih grana, tako da naj-
manje 70 odsto iglica ostane neo-
{te }e no. Naj bo lje bi bi lo da se
na kon sa ku plja nja igli ce odmah
des ti li {u. Ko ru i pu po ljke ne bi
trebalo sakupljati, jer se tako brzo
osu{i drvo. Preporuka je da se na-
vedeni dijelovi sakupljaju isklju~i-
vo pri sanitarnoj {umskoj sje~i.
Pre pa ra te za in ha la ci ju i
utrlja va nje u ko `u sa etar skim
uljima jele ne bi smjeli da koriste
pacijenti s alergijom na neku od
njihovih komponenata ili s bronhi-
jalnom astmom. S obzirom na to
da ovi preparati ~esto sadr`e men-
tol, kamfor ili 1,8-cineol, ne smiju
da se primjenjuju blizu nosa odoj-
~adi i male djece.
24. 6. 2009. tsjkfeb 9
Hibridne ~ajevke
Ru`e savr{enog
oblika cvijeta
Danka VUJI^I] su kasnije ukr{tanjem do-
bijene i neke druge sta-
Ru`a od davnina slovi kao kraljica rinske grupe ru`a,
cvije}a i prva dama vrtnih po- jo{ kasnije i prve
vr{ina. Ima mno{tvo vrsta ru`a hibridne ~ajev-
koje karakteri{e {iroka paleta bo- ke.
ja, mirisa i oblika. Neke cvjetaju od Sma tra se
prolje}a do kasne jeseni, pa je goto- da je prva hi-
vo nemogu}e zamisliti ure|en bridna ~ajev-
vrt bez ru`a. Nije sve- ka bi la la
jedno koju }ete ru`u frans, ko ju je
odabrati za svoj vrt, jer sasvim slu~ajno
izbor zavisi od tla, osun- otkrio Pjer @iulo
~anosti polo`aja, veli~ine 1867. Porijeklom
vrta, ali i od li~nog ukusa. je iz Kine, a sele-
Hibridne ~ajevke (tea kcijom su dobije-
hybrida) se uzgajaju ve} ne dana{nje vrste i
stotinak godina za rez ili kao sorte. Sve velike
vrtne ru`e. Cvjetne stabljike su firme koje danas
duge, a cvjetovi skladni. Tipi~na stvaraju nove sorte
~ajevka nosi srednje ili velike cvjetove, hi bri dnih ~a jev ki
s mnogo latica koje stvaraju izraziti sre- dijele ove ru`e na dvije podgrupe - vrtne
di{nji sto`ac. Cvjetovi nastaju pojedina- hibridne ~ajevke i hibridne ~ajevke za
~no ili iz nekoliko postranih pupoljaka. Smatra se rez. ^ajevke za rez se dijele na sorte za
^ajevke su najomiljenija grupa ru`a da je prva vanjski uzgoj i sorte za stakleni~ku proi-
upravo zbog savr{enog oblika cvijeta. hibridna zvodnju. Sorte za rez imaju savr{en iz-
To je osnovni razlog {to se ova grupa ~ajevka du`en pupoljak, a grm isklju~ivo slu`i
ru`a uglavnom upotrebljava kao rezani bila kao baza za proizvodnju rezanog cvije-
la frans. ta. Hibridne ~ajevke su u pravilu osje-
Porijeklom tljivije na bolesti.
Kao i os ta le ru `e, je iz Kine, a Ru`e ~ajevke se orezuju tako {to se
mogu biti gotovo svih boja selekcijom prvo uklone sve bolesne, suve,
i dvobojne, a naro~ito su dobijene o{te}ene i slabe grane. Za-
dana{nje tim se skra}uju grane koje
lijepo izgledaju iste
vrste ne prate rast biljke tj. sve
sorte posa|ene u gredice
i sorte one koje rastu ka unutra
ili sa strane. Ru`u ~ajev-
cvijet za izradu buketa i aran`mana. U ku orezujete tako da
vrtu se dobija bolji efekat s nekim dru- ostane do najvi{e
gim grupama kao {to su floribunde ili pet zdravih ja-
pokriva~i tla. ^ajevke sadimo pojedina- kih grana, a
~no, u grupi ili na gredicama. Cvjetne na nji ma
stabljike su duge s pojedina~nim cvjeto- ostavljate
vima, a to ih ~ini pogodnima za rezani do ~e ti ri
cvijet. pupa od ze-
^ajevke mogu, kao i ostale ru`e, mlje. Mo`ete
biti gotovo svih boja, a mogu biti i da ih ore`ete
dvobojne. Naro~ito lijepo izgledaju i da ostane i
iste sorte posa|ene u gredice, a mogu do 10 pu-
se saditi i pojedina~no. Rastojanje pri pova, ali
sadnji je 40 cm ili pet do {est komada ta da }e
po kvadratnom metru. Biljke su visi- imati
ne do metra, a naj~e{}e izme|u 60 i sla bi ji
80 cm. Za ovu grupu ru`a ~esto ko- cvijet.
ristimo naziv ~ajevke, ali pravilan
naziv je hibridne ~ajevke. ^ajevke
su podgrupa starinskih ru`a iz koje
10 tsjkfeb!24. 6. 2009.

Najgori lopov
Da svi lopovi i nisu
ba{ tako spretni mo`e-
te se uvjeriti ako po-
gle da te ovaj klip.
Naime, na njemu mo-
`ete pogledati jednog
od najsmotanijih lopo-
va ikada zabilje`enih
kamerama. Dok lopov
poku{ava kroz tavan
da u|e u prodavnicu,
nailazi na razne pre-
preke i na kraju zaje-
dno sa dijelom plafona pada me|u rafe pune robe. Klip pod nazivom
"Najgori lopov" mo`ete pogledati na www.ludihumor.com.

Nevjerovatna ma~ka Paprika

naga
Ovaj zaista smije-
{an, ali i nevjerovatan jolokia
klip na kojem mo`ete toliko je ljuta
pogledati kako cijela
ma~ka ulazi u stakle- da njeno
nu teglu, sigurno vas branje
ne}e ostaviti ravnodu-
{nim. Zaista nevjero- zahtijeva
vatno, ali istinito. Klip no{enje
pod nazivom "Njevje-
rovatna ma~ka" pogle- gas-maski i
daj te na rukavica, a
www.ludihumor.com. zabilje`eni su
i smrtni
Opasne lopte slu~ajevi
Mislite da lopta ne nakon
mo`e biti opasna? Ipak,
ovo je klip na kojem konzumiranja
mo`ete pogledati na ka- ovog ~ilija
kve sve neugodne, pa i
opasne situacije ~ovjek
mo`e nai}i ukoliko po
svaku cijenu `eli "uhva-
titi" loptu. Pogledajte o
~emu je rije~ na na
www.ludihumor.com,
~iji klip nosi naziv
Na dana{nji dan Napad na Rusiju
Na da na{ -
nji dan 1812.
"Imam ovu loptu..."
Umro ameri~ki godine, pre-
laskom rijeke
USBOT.
QMBOUBDJ. LPKB!JNB
KPN
TWPKTUWB
SBEJKFWJI
LSBMK
TFHFTUF
EKFMP
KPTJQB
QSFTB]FO [OBLB OB!TJDJMJKJ LP[BSDB
TQSJOU.
FSLB!
[FNMKP.
SBEOJL
TUSBSP.
BUJOTLJ!
J[SB]JWB_
LJTUPWB
predsjednik Klivlend Nje men, s
oko 400.000
vojnika, Na-
EJP!ULJWB
NFSMJO SBEOJL
Stiven Grover Klivlend, 22. po~etak meteorskog uspona na poleon zapo-
predsjednik (1885 - 1889) i 24. vrh ameri~ke politike. Samo ~inje napad na Rusiju. Uprkos savjetima
WSTUB
CJMKLF- predsjednik (1893 - 1897) SAD, godinu dana kasnije je izabran da se ne upu{ta u rat na ogromnom rus-
BLBOU jedini predsjednik koji je slu`io za guvernera Njujorka. Kao kom prostranstvu, Napoleon je ipak po-
dva neuzastopna mandata, umro relativno mlad i korumpcij- veo svo ju ve li ku voj sku u na pad na
J[SB]JWB_J
NPEFMB
je na dana{nji dan 1908. godine. skim skandalima neoptere}en Rusiju. Pokazalo se da je taj potez za Na-
SBLFUB Klivlend se rodio u porodici kandidat, Klivlend je na de- poleona bio po~etak kraja. Naime, nakon
prezviterijanskog sve{tenika Ri- mokratskoj konvenciji 1884.
{to nije uspio nanijeti Rusima odlu~uju}i
VQBMB! ~arda Kladvela. Porodica mu se godine izborio predsjedni~ku
AMJKF[EF
~esto selila, pa je odrastao u nominaciju. Osam godina ka- poraz, ovaj veliki vojskovo|a krenuo je u
)BEFOPN*
dr`avi Njujork, gdje je i zavr{io snije, Klivlend se ponovo kan- kasnu jesen 1812. u poni`avaju}e povla-
KFEOB!PE
OKFNB_LJ
GJMP[PG- pravo te zapo~eo karijeru kao didovao za predsjednika. ~enje s ostacima svoje vojske. Bio je to
OJOGJ!LPKF
TV!PEHB.
HFPSH
advokat. Tamo je stekao veliki ugled, te je Nakon odlaska iz Bijele ku}e, Klivlend, ko- mukotrpan put, posut le{evima vojnika
KBMF!CBIB WKFSPW.
KFTOJDJ 1870. godine izabran za {erifa okruga Eri. jem je za vrijeme mandata bio odstranjen ve- koji nisu pre`ivjeli glad, bolest i veliku
QPLSBKJOB Na gra|ane okruga je ostavio prili~no liki tumor iz grla, oti{ao je u Prinston gdje je hladno}u. Na kraju je francuska mo}na
NKFTUP
LPE!\JEB
V!HS_LPK
dobar utisak, te je 1881. godine kao kandidat slu`io kao ~lan upravnog odbora na tamo{- udarna sila spala na samo 30.000 jadnika.
PQBLJ-
S]BWJ Demokratske stranke i obe}avaju}i reforme, njem univerzitetu. Umro je od sr~anog udara Tada je svima bilo jasno da Napoleon
QBO_FWP
[BEOKB JSJEJK
izabran za gradona~elnika Bafaloa. To je bio u 71. godini `ivota. ipak nije nepobjediv.
QP\UB WSTUB
UWBS!LPKB WPEB!T \UBNQB.
TBESAJ VHMKJ_OPN STLJI
B[PU

Provjerite svoje znanje

LJTFMJOPN TMPWB
EJP
LV^OPH
OBNKF.
\UBKB

SB[SFE
Koji je jezik najstariji Ko je bio Zevs
BVTUSJKB
CF[CPAOJL
HSFEJDB
V!WSUV
Mnogi lingvisti smatraju da je baskijski U gr~koj mitologiji Zevs je bio
jezik (u pro{losti poznat kao euskara ili us- glavni bog, vo|a bogova i ljudi,
PTUSWMKF
JNF
PENJMB-
kara), najstariji jezik svijeta, ~iji korijeni bog neba i groma koji je prebivao
LPE!
BMKBTLF
UBEJKB- se`u do 9.000 godina unazad, {to je starije na Olimpu. Zevs je najmla|i sin
UBOBTJKF
i od sumerskog, kineskog i staroegipat- Hrona i Reje. Prije Zevsa rodili su
UFSB.WPMU.
JNF
HMVNDB!
skog. Ovaj jezik danas se govori na sjeve- se: Demetra, Hera, Hestija, Had i
BNQFS WJEPWB ru [panije, u autonomiji Pais Basko, u Posejdon. Me|utim, prema legen-
)LSBU/*
BOLPOB sjevernoj zoni autonomije Navara i u jugo- di, kad god bi se Reja porodila,
MKFUP.
isto~nom dijelu Francuske (francuski Pais Basko). Baskijski jezik Hron bi progutao dijete jer se bo-
WBMJ\UF!V je jedini preromanski jezik koji jo{ postoji na iberijskom poluos- jao da }e ista sudbina zadesiti i nje-
UVSTLPK
trvu. Bio je od velikog uticaja za razvoj vokalnog sistema {pan- ga kao i njegovog oca. Kada je Zevs trebalo da se rodi, Reja je
skog ili kastiljanskog jezika. U prvoj polovini 20. vijeka je pao u zatra`ila pomo} od Urana i Geje, jer nije `eljela da i on bude pro-
IFNJKTLJ
UBOUBM FMFNFOU du`i period dekadencije, zbog represije i zabrane od strane {pan- gutan. Reja se porodila na Kritu, nakon ~ega je Zevsa sakrila na
)Oj* skih vlasti (na ~elu sa {panskim diktatorom Franciskom Fran- planini Ida. Kada je odrastao, Zevs je natjerao oca da ispljune
kom), a i opadanja interesovanja me|u mla|im generacijama. djecu. Prema drugoj verziji, Zevs je rasjekao Hronov stomak.
SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!OPWFNCBS- Krajem pedesetih i po~etkom {ezdesetih godina 20. vijeka po~i- Nakon pobjede nad titanima, Zevs je podijelio svijet s njegova
FNJTBSLB-!TJMJLBUJ-!WJUJ-!PSF-!KBWB-!TPQSBO-!NPOSPWJKB- nje ponovni oporavak i o`ivljavanje baskijskog jezika kao sim- dva brata. Hadu je dao podzemni svijet, a Posejdonu more. Zevs
VNFDJ-!OPW-!MB-!PCFSJ-!UBTUFS-!USBLUPSJ/ bola nacionalne svijesti baskijskog naroda. je bio Herin brat i mu`.
 24. 6. 2009. tsjkfeb 11

Povr}e ^ili, vrsta ljute paprike koja je

postala nezaobilazan za~in

koje vas mo`e ubiti

@eljko DERAJI]
^ili je plod razli~itih tropskih vrsta paprike s
vrlo sitnim plodovima koji se su{e i melju u prah.
^ili papri~ice su duge svega ~etiri centimetra,
`ute, zelene, narand`aste ili crvene boje, a imaju
nadasve ljut okus. Kada se osu{e i samelju, dobije
se kajenski papar. Postoji nekoliko vrsta ~ili pa-
prika od kojih je naga jolokia toliko ljuta da su
nakon njenog konzumiranja zabilje`eni i smrtni
slu~ajevi.
Naziv ~ili poti~e od {panske rije~i, budu}i da
su je [panci donijeli u Europu za vrijeme Ko-
lumbovih putovanja. [arenilo naziva proizlazi iz
doba kada se ~ili dopremao iz portugalskih i
{panskih kolonija u Ju`noj Americi, Inidiji i Afri-
ci, gdje se i danas uzgaja.
^ili je izvanredno o{trog okusa, pa je dvade-
setak puta ja~i od obi~ne ljute paprike. Okus mu
je, me|utim, manje aromati~an i pikantan, boja
mnogo blje|a. Glavni sastojak koji mu daje spe-
cifi~nu ljutinu je kapsaicin, sastojak koji, pokaza-
lo se, sni`ava nivo holesterola i triglicerida u krvi,
spre~ava gru{anje krvi, ja~a imunitet i ima afrodi-
zija~ka, antibakterijska i fungicidna svojstva.
Upotrebljava se naj~e{}e kao za~in za jela od po-
vr}a, pikantnih umaka, namaza, kao dodatak
kravljem siru, variva od paprika i pasulja, a va`an
je sastojak popularnog meksi~kog jela Chili con
carne. Sastavni je dio svih ljutih pikantnih umaka,
poput karija, tabasco umaka, meksi~kih salsa.
Mo`e se kombinovati i sa slatkim namirnicama.
U posljednje vrijeme se sve ~e{}e pri~a o ~ili
paprikama kao lijeku. Naime, ~ili papri~ice sadr`e
jedan sastojak koji bi mogao da bude koristan za
Sastavni umanjenje bola poslije hirur{ke operacije, tvrde
je dio svih danski istra`iva~i.
ljutih "Osje}aj utrnulosti izaziva nervni fiber koji
pikantnih kapsaicin u ~ili papri~icama aktivira, tako da fiber
umaka, ne mo`e da sagori ili sprovede bol koji se normal-
poput no osje}a", rekao je doktor Eske Asvang.
karija, Da bi se oslobodili bola, oni koji boluju od ar-
tabasco tritisa ve} koriste kreme s kapsaicinom. Doktor
umaka, Asvang je oti{ao korak dalje: "Jednostavno smo ga
meksi~kih ubrizgali pacijentima, zatvorili ranu i posmatrali
salsa naredne ~etiri nedjelje. Ispostavilo se da je dalo
odli~ne rezultate", ka`e Asvang.
Za sve ljubitelje ljutih papri~ica s na{ih prosto-
ra uskoro bi u prodaji trebalo da se pojavi najlju}i
~ili na svijetu. Ako ste ludi za za~inima koji vam
tjeraju suze na o~i, ne brinite, od ovog ne}ete samo
plakati. Vjerovatno }ete lupati glavom o pod.
Stvar je navodno toliko ljuta da grize dvostru-
ko ja~e od spreja za samoodbranu. Uzgajiva~i ove
vrste paprike naziva naga jolokia tvrde kako je `es-
toka toliko da njeno branje zahtijeva no{enje gas-
maski i rukavica. Porijeklo ovih papri~ica od kojih
se proizvodi za~in za jelo ~ili nalazi se u sjevernoj
Indiji. Ondje su navodno zabilje`eni i smrtni slu~a-
jevi od samo jednog ugriza u ovo papreno povr}e.
Djeca, sr~ani bolesnici, i svi oni koji imaju proble-
ma sa disanjem ne smiju se pribli`iti tlu gdje ljute
crvene papri~ice sazrijevaju. Ku{anje istih za osobe
s ozbiljnim zdravstvenim problemima mo`e biti
fatalno. Ina~e, biznis od ove vrste paprike razvio je
Marsel de Vit u svojoj rodnoj Australiji. Nakon
prvog ku{anja ovaj je ~etrdesetdevetogodi{nji mu-
{karac popio na litre mlijeka, te le`ao na podu pu-
nih 10 minuta kako bi do{ao sebi.
Australijanac je tri godine u~io kako uzgojiti ra-
zornu biljku, uvjeren kako }e biti odli~na kao doda-
tak jelima. Ka`e da se nije prevario. ^ili proizveden
od nage jolokie u hranu se mora dodavati u uistinu
malim koli~inama. Na kraju da napomenemo da je
svje`a ~ili paprika vrlo bogata vitaminima C i A. Vi-
tamin C poma`e na{em organizmu u odbrani od in-
fekcija i spre~ava razgradnju kostiju, a vitamin E je
naro~ito va`an za za{titu crvenih krvnih zrnaca.

Robert
Rajh
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog

Ovan Bik Blizanci Rak

Viwb!uj!mb!wbt!kf!ofs!wp!{b
j!tqsf!noj!tuf!eb!fl!tqmp!.
ej!s b!u f!v!wf!mj!l pn!tuj!mv/
Obt!u pk!u f! eb! wkf!a cb!u f
tusqmkf!okf/!Mkv!ej!j{!wb!|f!plp!mj!of!wbt!of!~f
np!~j!ep!ajw!mkb!wb!uj!p{cj!mkoj!kf!vlp!mj!lp!wj!tb!nj
of!qp!sb!ej!uf!ob!up!nf/![b!tb!eb!tuf!v!okj!ip!.
wjn!p•j!nb!lbp!sb!{nb!af!op!ej!kf!uf!lp!kf!tf
sb{!hb!mb!nj!•jn!nv!of!|up!oj!kf!qp!wp!mkj/!Nb
lb!lp!wbn!up!tnf!ub!mp-!ub!lwv!tmj!lv!tb!nj
peb!kf!uf/
Lav
Ptkf!~b!uf!eb!tuf!qsf!.
vnps!oj!j!eb!wbn!of!.
ept!u b!kf!fofs!h j!kb!{b
twf!qmb!op!wf!lp!kf!af!mj!uf!eb!tqsp!wf!ef!uf!v
ekf!mp/!Obt!up!kj!uf!eb!tf!ob!of!lj!ob!•jo!ejt!.
ubo!dj!sb!uf!pe!qp!ufo!dj!kbm!oji!j{wp!sb!tusf!tb-
qb!tf!qp!lv!|b!wb!uf!|up!nb!okf!{b!esab!uj!plp
qp!tmp!woji!qsp!cmf!nb/!Usf!ov!uop!wbn!qsj!kb
wsj!kf!nf!lp!kf!qsp!wp!ej!uf!t!qp!sp!ej!dpn-!qb!v
upn!tnj!tmv!obt!up!kj!uf!eb!tf!vt!nkf!sj!uf!eb!.
obt/
Strijelac
Oj! eb!o bt! wb!| f! sb!.
tqp!mp!af!okf!oj!kf!tb!ws|f!.
op/! Jqbl-! of!l b!l wf
qsp!n kf!o f!tf!ob!{ j!s v/
Nb!mp!wbn!kf!mb!l|f!v
peop!tv!ob!qsfu!ip!eof!eb!of!v!lp!kj!nb!tuf
tf!v!qp!uqv!opt!uj!qsf!eb!wb!mj!of!hb!uj!wojn!nj!.
tmj!nb-!bmj!jqbl-!ojt!uf!v!fmf!nfo!uv/!Np!hv!~f
kf!j!eb!wbt!of!lp!eb!obt!of!vhp!eop!j{of!ob!.
ej!twp!kjn!qp!ob!|b!okfn-!qb!eb!pesf!bhv!kf!uf
cvs!oj!kf/
Cj!~f!uf!tlmp!oj!eb!eb!kf!uf Tsf!ej!ob!kf!tf!enj!df!j!wj!tuf Tsf!~oj!tuf!j!{b!ep!wp!mkoj-
lsj!uj!•lj!tve!p!twf!nv!|up wf~!up!mj!lp!jt!dsqmkf!oj!eb!ob!qspt!up ep!uf!nkf!sf!eb!hp!up!wp!oj!.
wbn! {b!q b!e of! {b! plp/ of!{ob!uf!lb!lp!~f!uf!j{!esab!uj!ep |ub!of!np!af!eb!wbt!v{!.
Qsp!cmfn!kf!tb!np!|up!of!. qfu!lb/!_j!okf!oj!db!kf!eb!tuf!pwji esnb/!V!tuwb!sj-!|ub!hpe
~f!uf!jnb!uj!oj!lph!wp!mkoph!eb!wbt!tmv!|b/!_j!. eb!ob!qsj!tj!mkf!oj!eb!tf!bo!hb!av!kf!uf eb!tf!ef!tj-!wj!~f!uf!tf!tb!twjn!mb!lp!phsb!ej!uj
okf!oj!db!kf!eb!{ob!uf!cj!uj!j{v!{f!uop!ob!qps!oj!j ev!qmp!wj!|f!of!hp!job!•f-!uf!eb!tf pe!up!hb!qsf!qv!|ub!kv!~j!tf!popn!ej!kf!mv!aj!wp!. Ame ri ~ki po li ti ~ar,
uf!|lj-!qb!wbt!mkv!ej!{b!up!qp!wsf!nf!op!{b!pcj!. op!tj!uf!tb!cspk!ojn!of!qsf!ewj!}f!. ub!v!lp!kfn!wbn!twf!jef!qp!qmb!ov-!|up!v akademik i komentator
mb!{f/!T!pc!{j!spn!ob!up!eb!tuf!eb!obt!kp|!j ojn!tuwb!sj!nb!lp!kf!jt!lstb!wb!kv!ob!wb!|fn wb!|fn!tmv!•b!kv!{ob!•j!eb!~f!uf!twf!{b!cp!sb!. Robert Rajh je ro|en
bhsf!tj!woj-!of!p•f!lvk!uf!eb!ob!j}f!uf!ob!qp!{j!. qv!uv/!Eb!ob|!okj!ebo!of!~f!cj!uj!oj!|ub!cp!mkj/ wj!uj!poph!usf!ovu!lb!lbe!tf!ob!}f!uf!v!ob!sv!. 24. juna 1946. godine u
Njujorku. Vr{io je du-
uj!wbo!qsj!kfn!pe!tusb!of!plp!mj!of/ Obt!upk!uf!eb!tf!of!twb!}b!uf!t!mkv!ej!nb!t!lp!. •kv!wp!mkf!of!ptp!cf/!Vaj!wbk!uf"
`nost sekretara pri UN-
kj!nb!sb!ej!uf/ u, slu `e }i ame ri ~kog
predsjednika Klintona
Djevica Vaga [korpija od 1993. do 1997. godi-
ne. Robert je biv{i har-
Kp|!kf!ebo!ob!qp!sbo!ebo!kf Qj!ub!okf!gj!obo!tj!kb!j!eb!obt Ptkf!~b!uf!eb!tuf!pnf!. var dski pro fe sor, a
qsfe!wb!nb/!Vlp!mj!lp!qmb!oj!sb!uf kf!lpe!wbt!puwp!sf!op-!obt!. l|b!mj!j!eb!wbt!kf!{b!jt!ub trenutno radi kao profe-
eb!puqv!uv!kf!uf-!wkf!sp!wb!uop!~f!uf up!kj!uf!eb!twf!qp!tmp!wf!lp!kf mb!lp!ejs!ov!uj!eb!obt/!Obt!. sor na Univerzitetu u
np!sb!uj!eb!tf!jt!uj!ebo!j!wsb!uj!uf jnb!uf!pcb!wj!uf!|up!kf!qsj!kf!np!hv!~f!eb!cjt!. up!kb!~f!uf!eb!tf!|up!wj!|f Kaliforniji, Berkli Gu-
kfs!nop|!uwp!pcb!wf!{b!lp!kf!tv uf!tf!cj!v!|up!lsb!~fn!sp!lv!pcf{!ckf!ej!mj!ep!. qp!twf!uj!uf!wp!mkf!opk!ptp!cj!j!mkv!ej!nb!ep!lp!kji dman {koli.
tf!of!ob!eb!op!tsv!•j!mf!ob!wbt cju/!Lbe!kf!p!opw!dv!sj!kf•-!t!pc!{j!spn!ob!up wbn!kf!tub!mp/!Eb!obt!tv!{b!wbt!poj!obk!cj!. Ro|en u znaku Raka s
ob!qspt!up!wbn!of!ep!{wp!mkb!wb!eb!ej!|f!uf/ eb!tuf!tlmp!oj!usp!|f!okv-!oj!kf!oj!•v!ep!eb!hb uoj!kj/!T!pc!{j!spn!ob!up!eb!tf!ep!wp!mkop!eb!kf!. podznakom u ambicio-
Wf~!wbn!kf!ept!ub!twf!hb!j!qp!•j!okf!uf!eb of!nb!uf!ep!wp!mkop/!Bmj!epl!hpe!tuf!v!tub!okv uf!ob!qp!tmp!wopk!tusb!oj-!nb!okj!qsf!ebi!of!cj znom Jarcu, Robert je
pe!csp!kb!wb!uf!eb!of!lp!kj!tv!qsf!pt!ub!mj!ep!wj!. eb!twp!kjn!qsp!kf!luj!nb!pcf{!ckf!ej!uf!okf!hpw cjp!mp|-!qb!sb!{nj|!mkb!uf!eb!bldf!obu!tub!wj!uf jo{ kao dje ~ak {ko lu
lfo!eb/ qsj!mjw-!wj!tuf!{b!ep!wp!mkoj/ ob!penb!sb!okf!j!qp!twf!~j!wb!okf!qsj!wb!uopn shvatio vrlo ozbiljno i
aj!wp!uv/ njegove `elje da bude
uspje{an dovele su prvo
do studiranja u Oksfor-
Jarac Vodolija Ribe du, a potom poziva da
Vlp!mj!lp!tuf!v!qbs!. Eb!obt!obt!up!kj!uf!eb!ob!of!lj Eb!o bt!tuf!nj!. se pridru`i Klintono-
uof!s v!t!lp!kjn!tuf ob!•jo!vob!qsj!kf!ej!uf!twp!kf!qp!. tmj!n b! plsf!o v!u j vom timu u pitanjima
ob!|mj!j!ep!csph!tb!. tmp!wof!bluj!wopt!uj/!Ob!vnj!mj!tuf qsp!g f!t j!p obm!o pn ekonomske tranzicije.
hp!wps!oj!lb-!cj!~f!uf eb!tf!qsp!cj!kf!uf!ep!of!lph!tb!. vtb!ws|b!wb!okv/!Cf{!pc!{j!sb!ob!pcmbtu!lp!kb Posao u kojem mu se
ob!eb!twf!tsf!~oj-!kfs!wbn!eb!obt!usf!cb!qsj!. np!wb!n b!{ob!o ph!dj!mkb!j!v wbt!{b!oj!nb-!wp!mkf!mj!cjt!uf!eb!np!af!uf!eb smije{la zavidna karije-
kb!ufmk!tlj!sb{!hp!wps!t!of!ljn!v!lphb!jnb!uf upn!tnkf!sv!qp!ev!{j!nb!uf!twf vtb!ws|b!wb!okf!tqsp!wf!ef!uf!v!jopt!usbo!tuwv/ ra ipak napu{ta 1997.
qv!op!qp!wkf!sf!okb/!Qp!|up!kf!wb!|b!wp!mkf!ob qp!usf!cof!lp!sb!lf/!P•f!lvk!uf Wf~!qpt!up!kj!of!lb!{f!nmkb!{b!lp!kv!tuf!jt!lb!. godine, da bi vi{e vre-
ptp!cb!kf!ej!ob!qsj!wj!mf!hp!wb!ob!eb!{ob!of!lf cv!sbo!qp!tmp!woj!ebo!v!lp!kfn {b!mj!{b!jo!uf!sf!tp!wb!optu-!qb!tuf!eb!obt!v!gb!{j mena provodio sa svo-
jim sinom. Poznat je i
pe!wb!|ji!of!ep!vnj!db-!eb!obt!~f!uf!kpk!tf ~f!uf!tf!bo!hb!ap!wb!uj!ep!lsbk!okf!hsb!oj!df!j{!. qp!lv!|b!wb!okb!j{ob!mb!af!okb!ob!•j!ob!eb!ub!np!j
po tome {to je prvi de-
pcsb!uj!uj!j!j{oj!kf!uj!qmb!op!wf!lp!kj!wbn!tf!v!{b!. esamkj!wpt!uj-!bmj!~f!uf!ob!lsb!kv!cj!uj!tb!twjn!{b!. pef!uf/!Dj!kf!mj!ebo!wbn!kf!job!•f!v!{ob!lv mokratski kandidat koji
eokf!wsj!kf!nf!wsuf!qp!hmb!wj/ ep!wp!mkoj!sf!{vm!ub!uj!nb/ lpo!ub!lb!ub!t!jopt!usbo!tuwpn/ je podr`avao homose-
ksualne brakove.
 Uzbu|ena
sam zbog odlaska u
Peking jer znam koliko me
istorijskih znamenitosti ~eka
tamo, a i djeca }e mo}i Opra po~astila svoju
jednoga dana re}i da su dva
i po mjeseca provela u
Kini.
TV ekipu krstarenjem
Dare`ljiva TV zvijezda odlu~ila je svoju eki- zajedno odu na krstarenje po Mediteranu koje
D`ejda
pu i sve ~lanove njihovih porodica ove godine uklju~uje Italiju, Gr~ku, Tursku i Maltu. Krsta-
Pinket-Smit povesti na krstarenje po Mediteranu. Ve} od ra- renje }e trajati desetak dana, a Opra je za sve
nije poznata kao vrlo dare`ljiva i dobra {efica, ~lanove ekipe platila 3.500 funti po osobi.
Opra je ove godine pozvala svih stotinak ~lano- Opra Vinfri }e im se pridru`iti tokom krstare-
va svoje TV ekipe da povedu svoje bli`nje i svi nja.

Pripreme za
festival u zavr{nici Uriah Heep

Kamping za
goste "Banjaluka
rock open
aira" bi}e ure|en
kompletnom
infrastrukturom,
odbojka{kim
igrali{tem,
ko{arka{kim
terenom i
prelijepom
okolinom

vani~ni novac "Banjaluka rock nje ve{a, parkirali{tem za motore), odbojka{kim Podsjetimo, na festivalu "Banjaluka rock open

Z
open aira" kastelon sa likom Du-
{ka Trifunovi}a je od{tampan, a
rezervacije mjesta za kamp na
pla`i Abacija pored Vrbasa, jo{
traju, saop{teno je na konferen-
ciji za novinare koja je odr`ana
ju~e u Muzi~kom paviljonu Parka "Petar Ko~i}" po-
vodom muzi~og festivala koji }e biti odr`an 17. i
18. jula na tvr|avi Kastel.
"Kamping }e biti ure|en kompletnom infras-
trukturom (sanitarni ~vor, tu{ kabine, servis za pra-
igrali{tem, ko{arka{kim terenom i prelijepom oko-
linom", rekao je Bo{ko Beuk, direktor ovog festi-
vala, dodaju}i da }e u kampu biti osiguran prostor
za ~uvanje opreme i vlastitih stvari.
Organizator ka`e kako je u Sloveniji velika
potra`nja za ulaznicama. "Mnogi moto-klubovi su
otkupili planirani kontigent ulaznica. Turisti~ke
agencije tra`e kartu vi{e. Nismo mogli ni sanjati da
ovakav interes vlada u Sloveniji za na{ festival.
Ovo dokazuje da smo na pravom putu i da festival
ima lijepu regionalnu budu}nost", ka`e Beuk.
air" nastupaju "Uriah Heep", "BC sweet", "Quo",
"Divlje jagode", "Atomsko skloni{te", "Irina &
storm", "Formula 4", "Alogia", "Sheitans" itd.
Ulaznice u pretprodaji }e biti do 5. jula za dva
dana 50 KM, a dnevna ulaznica 30 KM. Od 6. jula
i na dane festivala za dva dana iznosi}e 80, a dne-
vna ulaznica 50 KM. Ako `elite da kupite VIP ula-
zni ce, ci je na po da nu je 100 KM. Svi
zainteresovani karte mogu kupiti na Trgu Krajine,
te u turisti~kim agencijama "MG travel" i "Unis
turs".

Kris Braun priznao

da je napao Rijanu
Ameri~ki R&B pje-
va~ Kris Braun pred su-
dom je priznao krivicu
za napad na biv{u dje-
vojku, pop zvijezdu Ri-
janu, a u~inio je to u
nagodbi s tu`ila{tvom
koje za njega tra`i uslo-
vnu zatvorsku kaznu u
trajanju od pet godina.
Izvo|a~ hitova "Run
It" i "Kiss Kiss" Braun }e morati najmanje 180 dana obavljati
dru{tveno koristan rad u Vird`iniji, dr`avi u kojoj `ivi. Dvadese-
togodi{nji pjeva~, koji se izvinio na saslu{anju pred prvostepenim
sudom u Los An|elesu, optu`en je zbog napada i prijetnje biv{oj
djevojci Rijani u februaru.
Braun je navodno napao Rijanu tokom vo`nje prema hotelu,
ve~e prije sve~anosti dodjele nagrade "Gremi". Na fotografijama,
koje su dospjele u neke medije, dvadesetjednogodi{nja Rijana
ima ote~ene usne i modrice oko o~iju.
Objava presude zakazana je za 5. avgust. Braun bi se mogao
suo~iti s petogodi{njom zatvorskom kaznom proglasi li ga sud
krivim.
Sud je Brauna uslovio da ne smije prilaziti Rijani bli`e od 50
JOKOHAMA - Trener obu~en u tradicionalni kostim izvodi nastup sa bijelim kitom
metara, a kad se radi o njihovom poslu, smije joj se pribli`iti na
u akvaparku Hakeiji "Sea Paradise" u gradu Jokohama, japanskoj prefekturi
najvi{e 10 metara. Braun, koji je na sud do{ao u pratnji majke,
Kanagava, pred po~etak Festivala zvijezda 7. jula. U akvarijumu sa belugama
odr`avaju predstave kako bi privukli posjetioce tokom festivalskih dana.
obra}ao se sudu tihim glasom.