FIZIKA podloge za studij strojarstva

01. Uvod 1

1.1 Materija, fizika, matematika i strojarstvo

Materijom se naziva sve to formira objektivnu stvarnost prirode, koja istinski postoji, neovisno o ljudskoj spoznaji. Posebni oblici pojavljivanja materije (sustavi) imaju brojna razliita svojstva, a zajedniko im je svojstvo stalnost razliitih oblika gibanja (procesi). Materija i njena gibanja se ne izuavaju kao jedinstvena cjelina. Pojedine znanosti (fizika, kemija, fizikalna kemija, strojarstvo, biologija, medicina), sukladno postavljenom cilju i zadacima, razvile su parcijalne pristupe izuavanju posebnih oblika pojavljivanja materije i njihovih gibanja.

Supstancije i tvari su nazivi skupina estica (atoma). Koritenje termina nije jedinstveno u pravilu se naglaava znaaj: 1. supstancija jedinstvenost kemijskog sastava skupine estica (eljezni(III)-oksid, Fe2O3 , sadri 40 mol % Fe.), 2. tvar jedinstvenost svojstava skupine estica (Ruda hematit, Fe3O4 + pratee supstancije, sirovina je za dobivanje eljeza.). Fizika je temeljna prirodna znanost. Istrauje i opisuje zakonitosti najjednostavnijih oblika: (a) pojavljivanja materije (fiziki sustavi) i (b) gibanja materije (fiziki procesi mikro/makro pristup). Eksperimentalna istraivanja se provode na prirodnim i/ili umjetnim fizikim sustavima (laboratorijski pokusi). Formira temelje za analizu svih drugih sloenijih sustava i oblika gibanja materije u prirodi (kemija, biologija) i temelje za razvoj tehnikih znanosti (strojarstvo, elektrotehnika, graevinarstvo, kemijske tehnologije). Matematika je teorijska znanost koja prouava brojane odnose (aritmetika, algebra, infinitezimalni raun) i prostorne oblike (geometrija). Nerazrjeivo je srasla s fizikom teko se moe utemeljiti mimo/bez fizikih sustava, a fiziki se zakoni najsaetije iskazuju matematikim formulama matematikim modelima. Pri formiranju matematikih modela fizikih sustava i procesa (opisi ne i objanjenja), zbog sloenosti prirodnih i tehnikih sustava i procesa (X = f(t)) mora se u analizama razluiti bitno i nebitno, usredotoiti na bitno, zanemariti nebitno. Strojarstvo je grana tehnike koja doprinosi razvoju drutva konstruiranjem, proizvodnjom, ugradnjom i odravanjem strojarskih dijelova (greda, vijak i navrtka, zupanik, spremnik), te projektiranjem, izgradnjom i pogonom strojarskih sustava (pumpa, motor s unutarnjim izgaranjem, vozilo, kotlovnica). Dominantnu ulogu u strojarstvu imaju zakonitosti fizike, prije svega mehanike i topline (ekologija i ekonomija). Bez razumijevanja fizikih zakona ne mogu se obavljati ak ni najjednostavniji strojarsko-inenjerski poslovi (manualni rad, filozofija i kompjutori).

1.2 Fizike veliine, mjerenja i pokusi

Fizike veliine su pokazatelji kojima se opisuju stanja (svojstva) fizikih sustava i procesi (gibanja) koji se u njima odvijaju. Vrijednost fizike veliine se: (a) nalazi u literaturi (prirunici, monografije, lanci) ili (b) izraunava, ako se ne moe se nai u literaturi ili (c) izmjeri ako za izraunavanja nedostaju potrebni podaci ili je postupak izraunavanja nepoznat ili previe sloen/opsean. Mjerenje je neposredno ili posredno odreivanje brojanih iznosa koji pokazuju koliko puta mjerena veliina sadri u sebi istovrsnu jedininu veliinu, dogovorom utvrenu kao mjernu jedinicu (metar, sekunda, kilogram, njutn). Na primjer, 3,2 m znai da je izmjerena duljina 3,2 puta vea od duljine meunarodnog standarda za 1 metar. Provedba brojnih mjerenja je detaljno opisana u odgovarajuim normama. Mjerna pogreka ( ) odstupanje rezultata mjerenja od istinite vrijednosti veliine ovisi o koritenoj mjernoj opremi i provedenom postupku mjerenja (norme). esto se u fizici navodi u skraenom zapisu u zagradi, zajedno s brojanim iznosom, npr. univerzalna molskoj konstanta idealnih plinova R = 8,314510(70) JoKomol1 = 8,314510 0,000070 JoKomol1. Bez posebne se napomene podrazumijeva odstupanje posljednje znamenke aktualnoga brojanog iznosa za 0,5 (1 km = 0,5 1,5 km; 1000 m = 999,5 1000,5 m).

podrazumijeva se: = 0,5 cm 4,5 L < 5,5 cm podrazumijeva se:

= 0,05 mm
51,85 L < 51,95 mm

Pokus (eksperiment) izazivanje fizike pojave (stanja/procesa) radi izuavanja detalja i/ili pojave kao cjeline. U pravilu, pokusi ukljuuju vei broj mjerenja (ponavljanje pokusa) i statistiku obradu rezultata mjerenja. Na temelju rezultata mjerenja i pokusa utvruju se fizike teorije, koje opisuju stanja i promjene u fizikim sustavima. Saeti opisi (matematike formule) utvrenih / provjerenih / esto koritenih / temeljnih fizikih teorija nazivaju se fiziki zakoni.

FIZIKA podloge za studij strojarstva

01. Uvod 2

1.3 Statistika obrada rezultata mjerenja

Statistika je grana primijenjene matematike koja prouava prije svega masovne pojave/procese (kinetika teorija plinova, statistika fizika). Ona utvruje postupke prikupljanja, sistematizacije, obrade i prikazivanja veliina koje opisuju prouavanu pojavu/proces. Pouzdane vrijednosti veliina dobivaju se ponavljanjem mjerenja/pokusa n puta, te pogodnim postupkom statistike obrade rezultata mjerenja. U fizici se statistika najee koristi u fazi: (a) planiranja pokusa odreivanje potrebnog broja mjerenja (n) za dobivanje dovoljno pouzdanih rezultata, (b) obrade rezultata mjerenja odreivanje statistikih vrijednosti mjerenih veliina i rasprenja rezultata mjerenja. Srednja vrijednost mjerene veliine xsr (najblia istinitoj vrijednosti): Standardno odstupanje (devijacija) mjerene veliine x (pokazatelj rasprenja rex = zultata mjerenja):
xsr =
n

1 n xi n i=1
2

Korelacijska jednadba (korelacijska uzajamna ovisnost mjerenih veliina):

yk = f(x) (zk = f(x,y))

( xi -xsr )
i =1

n 1 Koeficijent toplinskog rastezanja konstrukcijskog elika

Koeficijent korelacija (pokazatelj relativne raspr y k enosti rezultata mjerenja rasprenja oko korelaR= cijske krivulje, yk u odnosu na rasprenja oko srey dnje vrijednosti ysr): Ovisnost brzine pada padobranca o vremenu padanja (padobran zatvoren)

n = 24 = 0,18 mom oK
1

v=

g om 9,8 o 68,1 ( - c / 68,1) ot 1- e( - c / m )ot = 1- e c c

R = 0,99856

1.4 Skalarne i vektorske veliine

Skalarne veliine (put, vrijeme, obujam, gustoa, masa, rad, energija, snaga) vrijednosti skalarnih veliina se opisuju (zapisuju): oznakom skalarne veliine (s, t, m, W, E, P kosa slova), brojanim iznosom (ukljuujui predznak, npr. 0,54 uspravno; + se ne navodi i podrazumijeva se) i jedinicom (m, s, kg, J, W uspravna slova). Neke skalarne veliine imaju samo pozitivne vrijednosti veliina (masa, vrijeme, termodinamika ili apsolutna temperatura), dok druge mogu imati i negativne vrijednosti (temperatura, rad, toplina). vrijednost skalarne veliine X m = = = brojani iznos {X} {m} o o o jedinica [X] [m] m m = = 2,00 2,00 {m} = 2,00 o kg k og [m] = kog

Ispravnim oznaavanjem izbjegavaju se mogue zabune: [s] = m, [t] = s, [m] = g. Uobiajeno se ne navode i podrazumijevaju znakovi mnoenja (o) izmeu brojanog iznosa i jedinice (2 kg, a ne 2okg), izmeu jedinica (4 kgom je ipak bolje od 4 kg m), izmeu decimalnih viekratnika i jedinica (2 103 g, a ne 2o103 g), te izmeu kratica decimalnih viekratnika i jedinica (2 kg, a ne 2 kog).
()

Sila pritiska kugle na stol teina kugle, vektor je vezan za pravac koji prolazi kroz sredita kugle i Zemlje, a djeluje u toki dodira kugle i podloge. Vektorske veliine (poloaj, brzina,rubrzanje, r ) vrijednosti veliina se ne mogu opisati samo: oznakom (r, v, a, F koso i podebljano, r r sila ili sa strjelicom iznad kose oznake, r , v , a , F , to je pogodnije kod rukopisa), brojanim iznosom (s predznakom uspravno) i jedinicom (m, mos1, mos2, N), nego je potrebna i informacija o pravcu djelovanja. Odreivanje predznaka podrazumijeva i odreen pozitivan smjer pravca, to se najee opisuje strjelicom na pravcu u pozitivnom smjeru (y os), ili s jedininim vektorom ortom (r0, v0, a0, F0). Geometrijski se opisuju: (a) skalarne veliine duinom (geometrijskim likom), (b) vektorske veliine usmjerenom duinom (sa strjelicom). Sa skalarnim veliinama se rauna po naelima ope algebre, a vektorima vektorske algebre: Fi = Fsumarno Oprez! U izraunavanjima s vektorima je prisutna opasnost dvostrukog predznaka: Fsumarno FA FB = 0 znak nije uzet u obzir!

FIZIKA podloge za studij strojarstva

01. Uvod 3

1.5 Opisivanje i geometrijsko zbrajanje vektora

Vektorske veliine se mogu dovoljno detaljno opisati geometrijskom skicom ili algebarskim umnokom intenziteta vektora i orta.

F = FoF0 (kratak algebarski opis debele kose oznake vektorskih veliina) gdje je: F intenzitet (uvijek pozitivna skalarna veliina), koji obuhvaa brojani iznos i mjernu jedinicu, F0 jedinini vektor ort (vektorska veliina), koji odreuje pravac i pozitivan smjer (bez jedinice). Rezultanta (vektorska veliina) opisuje zajedniki uinak djelovanje dva ili vie komponentna vektora. Rezultanta se dobiva zbrajanjem komponentnih vektora (iste jedinice!): geometrijskim (po zbrajanju se komponentni vektori prekrie) ili algebarskim (vektorska algebra). Geometrijski se vektori zbrajaju (a) prema pravilu paralelograma ili (b) postupkom rep na vrh. Kod postupka rep na vrh redoslijed zbrajanja nije bitan, a rezultanta zatvara poligon i ima suprotan smjer (spojeni su: rep rezultante i rep prvog vektora, te vrh rezultante i vrh posljednjeg vektora). Rezultanta zamjenjuje zbrojene komponentne vektore, te je treba prekriiti, zbog smanjenja vjerojatnosti pojave grubih pogreaka (djeluje ili rezultanta ili komponentni vektori, ne rezultanta i komponentni vektori).

Geometrijski se mogu zbrojiti i tri ili vie vektora, pri emu dolazi do izraaja prednost postupka rep na vrh.

Jednostavno se geometrijski zbrajaju vektori ako im se poklapaju ishodita ili se odgovarajuim pomacima (samo translacija, bez rotacije) njihova ishodita mogu poklopiti. (Zbrajanje vektora: paljenje automobila na guranje, jedrilica na rijeci, rezanje metala tokarskim noem)

1.6 Razlaganje vektora, komponente vektora i algebarsko zbrajanje vektora

Vektori se mogu razloiti na komponente vektora, ovisno o potrebama, na vie naina. U pravokutnom koordinatnom sustavu, u pravilu, vektori se razlau na komponente vektora u pravcima paralelnim s osima koordinatnog sustava (Fx , Fy , Fz). Intenziteti komponentih vektora s predznacima za oznaavanje smjera nazivaju se skalarne komponente ili samo komponente (Fx , Fy , Fz). Zbroj komponentnih vektora (vektorske veliine): Intenzitet i kut vektora: F = Fx + Fy (F Fx + Fy) Komponente (skalarne veliine): Fx = Focos Fy = Fosin kut opisan od + x osi do vrha vektora F = tan =
Fx + Fy
Fy Fx
2 2

Fx 2 + Fy 2

Oprez! tan = tan (180 + )

(a) Najsaetiji je zapis zbrajanja: (b) Detaljniji je s ortovima:

2 2

FR = F1 + F2

(podrazumijeva se: FR F1 + F2, FR F1 + F2 ) gdje su i, j, k ortovi osi x, y, z

FR = (F1xoi + F1yoj + F1zok) + (F2xoi + F2yoj + F2zok)

FR = (F1x + F2x)oi + (F1y + F2y)oj + (F1z + F2z)ok = FRxoi + FRyoj + FRzok FR = F1 + F2 - 2 o F1 o F2 o cos gdje je kut izmeu vektora (smjer rezultante ostaje neodreen obavezna skica) (c) U strojarstvu se u rutinskom radu (prorauni) vektori razloe na komponente u smjeru postavljenih osi, potom se sve komponente zbroje, te izrauna kut pravaca rezultante i x osi. Ovisno o postavljenom koordinatnom sustavu rjeenje moe biti jednostavno ili komplicirano. F1x = F1o cos F1y = F1o sin + F2x = F2o cos F2x = F2o sin FRx = Fix FR =
FRx 2 + FRy 2

FRy = Fiy FRy tan = Smjer na temelju skice FRx

FIZIKA podloge za studij strojarstva

01. Uvod 4

1.7 Trokut i trigonometrija u ravnini

Opseg: Plotina: c o hc a o ha b o hb P= = = 2 2 2 Plotina:

O=a+b+c

P=

s o (s a ) o (s b ) o (s c )

gdje je: s =

a+b+c 2

Trigonometrijske funkcije: sinus (sin ), kosinus (cos ), tangens (tan , tg ) i kotangens (cot , ctg ):

c 2 = a2 + b2 Identitet (Pitagorin pouak + trigonometrijski krug): sin 2 + cos 2 = 1

Pitagorin pouak:

h a = sin = cos = c c b
h b = cos = sin = c c a

a = tan = cot b
b = cot = tan a

visina sinusni pouak kosinusni pouak projekcijski pouak

hc = ao sin = bo sin a / sin = b / sin = c / sin c2 = a2 + b2 2oaobo cos c = bo cos + ao cos

1.8 Brojani iznosi i naini zapisa

Brojani iznosi vrijednosti veliina mogu biti: Brzina svjetlosti (konvencija): 2,99792458o108 m/s Broj jedinki u molu: 6,0221367(36)o1023

Potpuni (toni) brojani iznosi poznate su sve znamenke (brzina je svjetlosti, prema meunarodnoj konvenciji, temelj za definiciju jedinice duljine metra, te je po toj logici njena vrijednost tona). Nepotpuni (priblini) brojani iznosi poznat je samo dio znamenaka.

Zapisivanje rezultata: na sumarnom kilometar-satu vozila ( = 0,5 km) oitani su brojani iznos i jedinica 40000 km: decimalni zapis inenjerski zapis znanstveni zapis 6 s = 40000 km s = 40000 km 40o10 om (40 Mm?) s = 40000 km 4,0000o107 m Decimalni je zapis originalan, inenjerski praktian, a znanstveni precizan (obuhvaa sve znaajne znamenke). mnoenje s 10n zarez se pomie n mjesta udesno 4,00o105 = 4,00000, = 400000 mnoenje s 10n (dijeljenje s 10n) zarez se pomie n mjesta ulijevo 400000o105 = 4,00000, = 4,00000

Formule koje se koriste pri promjenama eksponentnog faktora: (eksponent 1 se ne zapisuje i podrazumijeva se: 10001 = 1000) Formula Primjeri Formula Primjeri a0 = 1 (za a 0)
1 an

80 = 1 82 =
1 82

10000 = 1 10003 =
1 1000 3

an

(za a > 0)

8 3=
3 2

82
6

1000 2 =

1000 3

an =

anoam = an+m (an)m = anom

83o82 = 85 (8 ) = 8

10003o10002 = 1000 (10003)2 = 10006

FIZIKA podloge za studij strojarstva

01. Uvod 5

1.9 Znaajne znamenke i zaokruivanje

Znaajne su one znamenke brojanih iznosa (nepotpuni priblini brojani iznosi) koje imaju fiziki (tehniki) smisao, odnosno, one su rezultat mjerenja s opremom odreene tonosti i/ili izraunavanja temeljenih na brojanim iznosima poznate tonosti. esto se moe procijeniti jo jedna dodatna znamenka (npr. kazaljka izmeu dvije crtice), ali se na taj nain namee utisak da je koritena oprema vee tonosti. duljina: L = 52 mm podrazumijeva se: = 0,5 mm 51,5 L < 52,5 mm U zapisima brojanih iznosa u znaajne znamenke spadaju:

Brojani iznosi < 1 u znaajne znamenke ne spadaju nule ispred prve znamenke razliite od nule (t = 0,0350 s). Kod cijelih brojeva se ne moe prosuditi o znaajnosti nula iza posljednje znamenke razliite od nule (s = 400000 m), te takve zapise treba izbjegavati. Tonu prosudbu o broju znaajnih znamenki uvijek osigurava samo znanstveni nain zapisa (s = 4,00o105 m). Izraunavanje broj znaajnih znamenki rezultata raunskih operacija odreuje: (a) zbrajanje/oduzimanje najmanji broj znaajnih znamenki iza decimalnog zareza: (iste jedinice) Primjer P-1.1: Dva tijela imaju mase: m1 = 5,8 kg i m2 = 0,028 kg. Kolika im je ukupna masa: mu = m1 + m2 = [5,8 (5,75 5,85) + 0,028 (0,0275 0,0285)]okg = 5,828 (5,8275 5,8285 pretono) kg = 5,8 kg (b) mnoenje/dijeljenje operand s najmanjim brojem znaajnih znamenki: Primjer P-1.2: Opseg kruga polumjera r = 0,52 m: O = 2oro = 2o0,52 (0,515 0,525) omo3,141592654 = 3,267256360 (pretono) m = 3,3 m U izrazu za opseg kruga brojani iznos 2 je toan i ne ograniava broj znaajnih mjesta (u protivnom bi rezultat bio: O = 3 m). Toni brojevi imaju beskonaan broj znaajnih znamenki u prethodnom sluaju se podrazumijeva 2 = 2,00000000 . Zaokruivanje kada rezultat izraunavanja sadri vei broj znamenki od broja znaajnih znamenki.

1.10 SI jedinice i Zakonom doputene jedinice izvan SI-a

Od 1971. godine Meunarodni sustav mjernih jedinica, SI (kratica francuskog naziva Systme International d'Unites), obuhvaa sedam osnovnih mjernih jedinica i dvije dopunske. Primjena SI jedinica je u Hrvatskoj obvezna po Zakonu.

(Ako brojani iznos sadri viekratnik , kratica rad se izostavlja.) U zapisima vrlo velikih i vrlo malih vrijednosti veliina koriste se decimalni viekratnici s kojima se rauna kao i s brojanim iznosima (ukljuivo kratice). Promjene decimalnog viekratnika: znanstveni zapis 4,0000o107om = 4,0000o104o104o107om = 40000o103om = 40000okom = 40000 km inenjerski zapis U strojarstvu se esto susreu izvedene SI jedinice: Zakon doputa koritenje jedinica van SI-a:

FIZIKA podloge za studij strojarstva

01. Uvod 6

1.11 Dimenzije i dimenzijska analiza

Dimenzije su u fizici jedan od nain opisa prirode fizikih veliina. Izbor osnovnih dimenzija u svakom podruju fizike mora biti dovoljan za razradu svih ostalih izvedenih dimenzija.

Neovisno mjeri li se duljina u milimetrima, metrima ili kilometrima, dimenzija joj je L. Izvedene dimenzije slijede iz definicija veliina. Na primjer, za srednju putnu brzinu izmeu toaka 1 i 2 (vs,1/2), te potrebnu silu (F) za ubrzanje (a) tijela mase (m):

vs,1/2

s1/ 2 t1/ 2

dim v =

L T

dim v = LoT1

gdje je: dim s = L dimenzija za duljine (put), dim t = T dimenzija za vrijeme.

gdje je: M dimenzija za masu. F moa dim F = MoLoT2 Dimenzijska analiza se esto podcjenjuje, ak osporava, ali, neosporno je korisna u: (a) prisjeanju na zaboravljene formule (na temelju postavke da svaka formula mora biti dimenzijski homogena:) te (b) planiranju pokusa i uopavanju dobivenih rezultata (smanjenje broja promjenljivih veliina varijabli). Primjer P-1.4: Odrediti ubrzanje a toke koja se giba jednoliko brzinom v du krunice polumjera r. prisjea se: a = f(v,r) dim a = LoT2 dim v = LoT1 dim r = L pretpostavlja se: a = kovmorn (postupak dimenzijske analize) na temelju prisjeanja i pretpostavke slijedi: LoT2 = LmoTmoLn (izostavljena je konstanta k) postupak dimenzijske analize: za L: 1 = m + n za T: 2 = m m = 2, n = 1 Na temelju kvalitativne analize procesa strujanja fluida kroz cijev, pretpostavlja se: = f(L,D,e,,,v,g) a = ko
v2 r

Primjer P-1.5: Priprema se eksperimentalno odreivanje ovisnosti pada tlaka o brzini fluida koji struji kroz cijev. (p = o[v2/(2og)]) Prema tome, eksperimentalne su varijable: L, D, e duljina, promjer i hrapavost cijevi, , ,v gustoa, dinamika viskoznost i brzina strujanja fluida, te g ubrzanje Zemljine tee. Za 5 nivoa i 6 promjenljivih potrebno je 56 = 15 625 pokusa (g je konstantne vrijednosti). Dimenzijskom se analizom (Buckinghamov postupak) utvruje formula s tri bezdimenzijske promjenljive, 1 , 2 , 3:
L v oDo e v2 , 2 = , 3 = ) o 2og D D

p = f1 ( 1 =

Za 5 nivoa i 3 promjenljive potrebno je 53 = 125 pokusa.

1.12 Rjeavanje numerikih/raunskih primjera (zadataka)

U pravilu se zadaci rjeavaju koranim postupkom koji treba strogo potovati sve do stjecanja potpune sigurnosti u izraunavanjima:

Analiza zadatka analizom treba formirati jasnu predodbu o zadatku (uivjeti se u fiziki problem, ne razmiljajui o postupku rjeavanja, te ako je mogue procijeniti traeni rezultat), te uredno zapisati to je zadato i to se trai. U ovom koraku nacrtati skicu ili shemu koja nam pomae u jasnijoj predodbi fizikog problema. Po potrebi, zadatak proitati vie puta, jer ako se prerano prijee na sljedee korake rjeavanja (zadatak jo uvijek nije potpuno jasan), za dobivanje traenih rezultata je potrebno imati i dosta sree. Prikupljanje podataka ako u zadatku nisu navedeni svi potrebni podaci, prikupljaju se (a) iz literature (u kojoj se objavljuju kao pojedinane informacije, u tablicama i dijagramima), te (b) mjerenjima. Prepisuju se uvijek izvorni brojani iznosi i jedinice. U tablicama/dijagramima je est prilagoeni zapis vrijednosti veliina: X/[X] = {X}, na primjer, promjene gustoe vode s temperaturom pri 1 atm: (podaci su naeni kao takvi u literaturi i prepisuju se ne preraunava se p = 1 atm u Pa)

t/C

0 (led)
3

0 (tekuina) 999,8395

5 999,9638

10 999,6996

100 (tekuina) 958,3637

100 (para) 0,590

/(kgom )

917

= 999,8395 = 999,8395 kgom3 = 999,8395 kg/m3 kg o m 3 Zapisati sve veliinske jednadbe potrebne za rjeenje zadatka. Plan rjeavanja obuhvaa sve potrebne veliinske jednadbe i vrijednosti konstante, te okvire, strjelice i opaske kojima se utvruje slijed postupka izraunavanja. Izraunavanje i meurezultati sve do stjecanja potpune sigurnosti treba u veliinske jednadbe uvrtavati brojane iznose i jedinice fizikih veliina (imati na umu ili pisati znak mnoenja izmeu brojanog iznosa i jedinice). Ako se u veliinske jednadbe uvrste vrijednosti fizikih veliina izraene samo u SI jedinicama (nije obavezno) dobivaju se u SI jedinicama meurezultati i konani rezultati. Brojani iznosi meurezultata mogu sadrati jednu do dvije znamenke vie od broja znaajnih znamenki. Oitava se za tekuu vodu pri: 0 C, 1 atm Primjer P-1.3: Pri 0 C, 1 atm je gustoa tekue vode = 999,8395 kg/m3 (iz tablice). Kolika je masa 1,5 L vode? (1 L = 1 dm3)
1 m m = oV = 999,8395okgom3o1,5odm3 = 1499,75925okgom3o = 1499,8okgom3om3o 1,5 kg 1000 10 Pogreka je zadatog obujma: = 0,05 L 1,45 L < V < 1,55 L, te je rezultat s preko dvije znaajne znamenke pretoan.
3

Konani rezultat (po eventualnom preraunavanju) prikazuje se u obliku (X = [X] {X}) koji daje najjasniju predodbu o izraunatoj vrijednosti veliine. Konani rezultat treba: (a) sadrati korektan broj znaajnih znamenki, (b) obuhvaati samo Zakonom doputene jedinice. Obavezna je provjera usporedba dobivenog rezultata s procjenom u prvom koraku rjeavanja zadatka.

FIZIKA podloge za studij strojarstva

01. Uvod 7

1.13 Preraunavanje podataka/rezultata izraunavanja

Potrebni podatak o vrijednosti veliine (literatura, rezultat mjerenja) prepie se u izvornom obliku, na primjer, specifina toplina aktualnoga materijala: c = 4,2 Btu/(lboF), te potom preraunava u vrijednost veliine izraenu s SI jedinicom. Konani rezultat treba izraziti u najjasnijem obliku, ali, obavezno s SI jedinicom, na primjer, doputeno naprezanje aktualnoga elika je: dop = 248 N/mm2 (teret mase 25 kg visi na ici presjeka 1 mm2), to je jasnije od dop = 248o106 N/m2 ili od dop = 248 MPa. Osnovna ideja preraunavanja je: vrijednosti fizike veliine se izraava s dvije razliite jedinice, te formira i rjeava jednadba: Primjer P-1.6: Izraziti duljinu od 1450 metara u kilometrima.

L = 1450 m L = ? km L = 1450 m = 1450o

1okm = 1o1000om
1000 1450 om = o1000om = 1,450okm = 1,450 km 1000 1000

(ili 1,45 km ?)

Nepanja pri preraunavanju moe imati za posljedicu grube pogreke (u strojarstvu, od beznaajnih teta do gubitaka ljudskih ivota). Primjer je ispravnog/pogrenog koritenja usporednih tablica iz strojarskog prirunika pri preraunavanju tlaka: Primjer P-1.7: Koliki je tlak od p = 0,25 MPa izraen u barima? Prijepis dijela tablice iz strojarskog prirunika:

p = 0,25 MPa = 0,25o106oPa = 0,25o106o105obar =0,25o10obar p = 2,5 bar Provjera uz pogreno oitan podatak iz tablice: p = 2,5 bar = 2,5o105oPa = 25 Pa Zbog greke je dobivena 1010 puta manja vrijednost od izvorne

U fizici i strojarstvu se esto preraunavaju mjere za kutove radijan/stupanj (uobiajeno se nakon ne pie i podrazumijeva jedinica rad): Duljina luka punoga kruga: Opseg punog kruga:

O = 2oro
( = 360)

L = or = O = 2oro ( u radijanima)
= 2o rad = 2o = 360

1.14 Vrste zadataka

Procjene procijenjene vrijednosti veliina mogu biti viestruko (dvostruko, trostruko, ) vee ili manje od stvarnih vrijednosti veliina (nedostatak podataka i/ili presloen proraun). U procjenama se esto koristi i red veliine kada se brojani iznos izraava u obliku potencije 10n. Eksponentu se dodaje jedinica (10n+1) ako je vrijednost decimalnog faktora > 3,16227766 ( 10 ). Primjer P-1.8: Kada e brzina imati vei brojani iznos ako se izrazi u m/s ili u km/h? (primjer kvalitativnog zadatka)

v = a m/s v = b km/h a > ili < b ? v = a mos1 = ao

1 o km 1000 1o h o 3600
1

1okm = 1000om 1oh = 3600os = ao

3600 okmoh1 = ao3,6okmoh1 = ao3,6 km/h = b km/h {v} m/s = {v}o3,6 km/h 1000

Vei se brojani iznos dobiva ako se brzina izrazi u km/h nego u m/s. (za lake pamenje: vea jedinica vei brojani iznos) Primjer P-1.9: Koliko ljudi moe stati na postolje dimenzija 8 12 m? (primjer procjene)

a=8m P = aob = 8o12 m = 96 m2 b = 12 m procjena: n1 = 8 ljudi/m2 na 1 m2 moe stati osmero ljudi (0,5 0,25 m) n=? n = Pon1 = 96om2o8oljudiom2 = 768 ljudi = 750 ljudi
Primjer P-1.10: Polumjer ekvatora Zemlje, 6380 km, izraziti u m, inenjerskim i znanstvenim zapisom, te kao red veliina u km?

RZ = 6380 km RZ = ? u m, ing, sci, r.v. RZ,m = 6380 km = 6380o1000om = 6380000 m RZ,ing = 6380 km = 6380o103o103o103om = 6,380o106om = 6,380 Mm RZ,sci = 6,380o106 m RZ,r.v. = 6380 km = 6380o104o104okm = 0,6380o104okm 104 km (0,6380 < 3,16227766)

FIZIKA podloge za studij strojarstva

01. Uvod 8

1.15 Uenje fizike

Bez kvalitativnog osjeaja za fizike veliine, odnosno pojave (stanja/procesi: sila deformacija/gibanje), nije mogue ozbiljnije bavljenje niti jednom granom tehnike (strojarstvo, elektrotehnika, graevinarstvo), te niti jednom tehnikom disciplinom (materijali, obrada metala). Kako pri razmjeni informacija ne bi dolazilo do nesporazuma (diskusije/zadaci iz pojedinih dijelova fizike, ali i iz drugih strojarskih predmeta), posebnu panju treba posvetiti razumijevanju definicija termina (temperatura/toplina), koje nisu generalno usvojene (brzina/ubrzanje) i razumijevanju koritenih formula (vs,1/2 = s1/2/t1/2, v1 = dx/dt). S izgraenim kvalitativnim osjeajem, nesporazumi se lako rjeavaju. Rutinska izraunavanja (zadaci) obuhvaaju provjeru temeljnih postavki dijelova gradiva iz Fizike podloge za studij strojarstva. Brzina savladavanja gradiva ovisi o znanju steenom u srednjoj koli i stupnju zainteresiranosti (sport i znanost). Za utvrivanje najuinkovitijeg naina savladavanja gradiva (sposobnost studenta, nain uenja i koliina uloenog rada) potrebno je odgovoriti na sljedea pitanja: B Umijem li koristiti temeljne postupke matematike (algebra, geometrija, trigonometrija)? Za uspjeno studiranje strojarstva moraju se nedostaci to je prije mogue otkloniti. Dio potrebnih znanja iz matematike je obraen u Fizici. B U kojem u se dijelu Fizike sresti s najveim potekoama? Za dijelove koji nisu savladani u srednjoj koli treba dobaviti srednjokolsku literaturu. B Jesam li spreman utroiti bar po oko dva sata uenja po jednom satu predavanja (stimulirajui startni uspjeh)? Po pola sata prije predavanja (priprema pitanja unaprijed) i po sat i pol sata poslije predavanja (priprema pitanja unatrag). B Kada u uiti Fiziku prije i poslije predavanja (tjedni/dnevni raspored)? Odluku treba dosljedno provoditi, i kontinuirano uenje prihvatiti kao obvezni dio studija. (mora li se ii na predavanja?) B Na kojem u mjestu uiti Fiziku? Na urednom, tihom i prijatnom mjestu se lake i bre savladava gradivo. B Hou li Fiziku uiti sam ili u grupi? lanovi grupa s jasno odreenim ciljem i zadacima lake i bre savladavaju gradivo. B to ako mene Fizika uope ne interesira? Kako je obuhvaeno gradivo iz Fizike temelj strojarstva namee se logian zakljuak da me ne interesira ni strojarstvo, bez ega studij strojarstva nije mogue uinkovito zavriti. Kada se naie na potekoe bitno je razluiti uzroke: (a) nerazumijevanje prirode stanja ili procesa (odsustvo osjeaja) ili (b) potekoe u opisivanju stanja/procesa (razmjena informacija). Svakako konzultirati nastavnika (ne postoje glupa pitanja) na poetku/kraju predavanja (pokazani interes je nagrada nastavniku). Ako je odluka kontinuirani rad, zadaci, kolokviji i ispit su samo formalnosti, osigurava se dobra ocjena iz predmeta, te se formiraju kvalitetne podloge za sve lake i bre savladavanje niza tehnikih disciplina s kojima se sree tijekom studija strojarstva.

1.16 Koritenje kompjutora (raunala)

Za tridesetak godina (oko 2040.) dananji studenti strojarstva biti e oko vrhunca karijere, duboko u dobu primjene IT tehnologije. (prije tridesetak godina 1980.) Inenjerima danas suvremeni stolni kompjutor prua dragocjenu pomo u: (c) oslobaanju od pamenja nebitnog na jedan DVD stanu milijuni informacija (definicije, formule, vrijednosti veliina), (d) brzini obavljanja poslova obimni (sloeni, zamorni) prorauni traju nekoliko djelia sekundi (proraun parnog kotla), (e) sigurnosti s malo panje se u potpunosti izbjegavaju pogreke u tekstovima i sloenim proraunima (grube greke). Rad na kompjutoru, koji ne poveava brzinu dobivanja i/ili kvalitetu rezultata, u biti je uenje i/ili igra (odvojiti vrijeme za uenje). Hardver cijene komponenata rastu s kapacitetom i kvalitetom, a realne potrebe je teko procijeniti. (sastavljanje vozila iz dijelova) 1 kutija sa: napajanjem, matinom ploom, procesorom, memorijom i tvrdim diskom 2 tipkovnica 3 mi 4 monitor 5 6 7 8 9 tampa zvunici disketna jedinica CD ili DVD jedinica modem

Dvije osnovne komponente hardvera su procesor (processor) i memorija (memory). Brzina rada procesora se iskazuje u hercima (Hz, kHz, MHz, GHz), a kapacitet memorije u bajtima (B, kB, MB, GB). Procesor i memorija su postavljeni na matinoj ploi (motherboard) koja se nalazi u kuitu. Preko ulaznih komponenata [tipkovnica (keyboard), mi (mouse)] unose se informacije u kompjutor i izdaju naredbe za obavljanje operacije, a preko izlaznih komponenata [monitor, tampa (printer)] kompjutor izdaje potrebne informacije. Osnovne su ulazno/izlazne komponente: (a) disketna jedinica (floppy disk), (b) tvrdi disk (hard disk), (c) CD/DVD jedinica i (d) USB memorijski stick, a esto se sreu i (e) eternet kartica za povezivanje s lokalnom mreom te (f) modem za povezivanje s globalnom mreom Internetom. Softver (programi, ne moe se dodirnuti) Cijene legalnog ope koritenog softvera su usporedive s cijenama uobiajenih komponenata hardvera, dok su cijene specijaliziranoga softvera esto i viestruko vee. Posebno treba spomenuti: MS WINDOWS uinkovito koritenje komponenata kompjutora bez uputanja u njihovu strukturu, svojstva i uzajamne veze. MS OFFICE zbirka nespecijaliziranih programa koji se esto koriste u obavljanju razliitih poslova. Najee se koristi WORD za pisanje teksta, rjee EXCEL za tablina izraunavanja i POWER POINT za prezentacije, te rijetko ACCESS za rad s bazama podataka. COREL DRAW nespecijalizirani je program za crtanje, a AutoCAD specijalizirani program za izradu tehnikih nacrta. MATLAB relativno jednostavno rjeavanje ak i vrlo sloenih matematskih problema. (SCIENTIFIC WORKPLACE) STATISTICA relativno jednostavan nain rjeavanja ak i vrlo sloenih problema statistike obrade podataka. (SPPS) Internet skupina kompjutorskih mrea na koju se osobni kompjutori najee povezuju telefonskom linijom. Preko Interneta se uspostavlja uinkovita komunikacija udaljenih korisnika i moe se doi do brojnih korisnih informacija iz fizike (http://www.fizika.org/ , http://eskola.hfd.hr/ , http://nippur.irb.hr/hrv/fizika/fizika.html , http://www.physlink.com/ , http://www.stanford.edu/dept/physics/ , http://www.physics.cornell.edu/).