Professional Documents
Culture Documents
Uputstvo Za Izradu Diplomskog Rada Fam
Uputstvo Za Izradu Diplomskog Rada Fam
Ime Kandidata
NASLOV RADA
Diplomski rad
DIPLOMSKI RAD
NASLOV RADA
PREDGOVOR
SADRAJ
PREDGOVOR...............................................................................................................................4 SADRAJ.......................................................................................................................................5 IZVOD ...........................................................................................................................................6 SUMMARY....................................................................................................................................6 1. POSTUPAK PRIJAVE I IZRADE DIPLOMSKIH RADOVA...........................................7 1.1 Prijava izrade diplomskog rada..............................................................................................7 2.UPUTSTVO ZA IZRADU DIPLOMSKOG RADA................................................................7 2.1 Osnovni elementi rada............................................................................................................8
2.1.1 Komisija za odbranu rada...........................................................................................................8 2.1.2 Predgovor...................................................................................................................................8 2.1.3 Sadraj........................................................................................................................................9 2.1.4 Rezime rada ...............................................................................................................................9 2.1.5 Uvod...........................................................................................................................................9 2.1.6 Razrada teme..............................................................................................................................9 2.1.7 Zakljuak....................................................................................................................................9 2.1.8 Literatura..................................................................................................................................10 2.1.9 Biografija..................................................................................................................................11 2.1.10 Prilozi.....................................................................................................................................11 2.1.11 Plagijat....................................................................................................................................12 2.1.12 Kljuna dokumentacijska informacija.....................................................................................13
2.2Tehniki zahtevi....................................................................................................................15
2.2.1 Numeracija slika i grafikona.....................................................................................................15 2.2.2 Oznaavanje tabela...................................................................................................................15
IZVOD
Ovaj rad bavi se razliitim aspektima istraivanja trita. Poseban naglasak je na jednom...
SUMMARY
This exploration deals with different aspects of market research. Special attention is...
Diplomski rad student moe da radi iz oblasti kojima pripadaju predmeti datog studijskog programa. Student bira mentora i temu za diplomski rad prilikom upisa zavrnog semestra. Student koji treba da radi diplomski rad, obavezan je da podnese prijavu (Prijava za izradu diplomskog rada) koja se preuzima sa sajta Fakulteta. U prijavu student treba da unese traene podatke i naznai nastavni predmet (oblast) iz koga eli da radi diplomski rad kao i ime i prezime predmetnog nastavnika kod koga eli da radi diplomski rad i prijavu poalje efu studentske slube na email: fisher@famns.edu.rs. Student moe da pristupi prijavi teme diplomskog rada ukoliko mu je ostalo najmanje dva nepoloena ispita, a odbrani diplomskog rada ako je poloio sve ispite predviene studijskim programom i izmirio sve svoje ugovorne obaveze (razduenje u biblioteci, kolarina itd.) prema Fakultetu. Nakon to je prihvaena tema, odreuje se komisija koja e prisustvovati odbrani diplomskog rada. Diplomski se radi u dogovoru sa mentorom. Kada je mentor saglasan da je rad zavren, student rad dostavlja u elektronskoj formi na adresu fisher@famns.edu.rs . Rad se prosleuje lanovima komisije na itanje. Ukoliko lanovi komisije imaju primedbi, one se prosleuju studentu na mejl da biste mogli da korigujete rad. Ukoliko lanovi komisije nemaju primedbi, Studentska sluba obavetava studenta putem mejla da moe da tampa i ukorii rad (tvrde korice). Student donosi (ili alje potom) 4 ukoriena primerka diplomskog rada za potrebe Fakulteta . Studentska sluba vri proveru uplate ukupne kolarine tokom studija na Fakultetu, proverava da li su vraene sve knjige bibilioteci i da li su unete sve ocene u Matinu knjigu Konano, nakon konsultovanja sa mentorom i lanovima komisije Studentska sluba predlae datum i vreme odbrane diplomskog rada.
Praktinim aspektima naune discipline oblasti istraivanja. Student prikuplja, strukturira, obrauje i prezentuje saznanja iz literature relevantna za temu. Student primenjuje znanje steeno analizom relevantne literature u traenju naina za reavanje teorijskih ili praktinih problema. To se moe ostvariti putem analize primera iz prakse, obradom zadataka, empirijskim istraivanjima, studijom sluajeva ili na neki drugi nain.
2.1 Osnovni elementi rada
Korice rada Na koricama se navode sledei podaci: naziv Univerziteta naziv Fakulteta naslov rada, naznaka diplomski rad, ime i prezime nastavnika, mentora, ime i prezime autora/studenta, mesto, mesec i godina predaje rada. (pogledati na prvoj nenumerisanoj strani) Naslovna stranica Naslovna stranica treba da prui osnovne podatke o autoru i radu. Naslovna stranica obavezno treba da sadri sledee elemente: naziv Univerziteta naziv Fakulteta naslov rada, naznaka vrste rada diplomski rad, akademska titula, ime i prezime mentora, ime i prezime autora/studenta, broj indeksa, naziv predmeta, i smera mesto, mesec i godina predaje rada.
Ova strana podrzumeva numeraciju mesta za Prezime i ime lanova komisije (obino se ostavljaju etiri prazna mesta) i segment u kome je naznaeno sa kojom ocenom je kandidat odbranio rad. (pogledati na treoj nenumerisanoj strani)
2.1.2 Predgovor
Predgovor nije obavezan deo diplomskog rada. Ukoliko rad sadri predgovor, mesto predgovora je na samom poetku rada poslije naslovne stranice. U predgovoru autor navodi motive i razloge zbog kojih se opredelio da pie o odreenoj temi, ukazuje kome je rad namenjen, opisuje uslove i prilike u kojima je rad nastao kao potekoe i ogranienja na koja je nailazio tokom izrade rada, i
izraava zahvalnost onima koji su mu pruili pomo u radu. Predgovor ne treba da bude dui od jedne stranice teksta. (pogledati na etvrtoj nenumerisanoj strani)
2.1.3 Sadraj
Sadraj je obavezan deo diplomskog rada (strana 1). Elementi sadraja su: glavni naslovi i podnaslovi, numeracija naslova i podnaslova (treba da bude ista kao u tekstu rada), redni brojevi poetnih stranica svih delova rada.
Rezime rada (strana 2) podrazumeva sie rada najvie na polovini strane. U ovom delu se objanjava aktuelnost izabrane teme, cilj rada i zakljuci do kojih smo doli. Rezime rada se pie na srpskom i engleskom jeziku.
2.1.5 Uvod
Cilj uvoda je da itaoca upozna sa tematikom koja se obrauje u radu. U uvodu se opisuje sadraj pojedinih delova rada, ukazuje se na teorijski i praktini znaaj obrade izabrane tematike odnosno aktuelnost izabrane teme (zato je izuavanje te teme znaajno u naim uslovima poslovanja), zato je to izabrano za temu rada, koji problemi se tu javljaju i koja je oekivana korist od onog to e biti prikazano (to je uraeno) u nastavku rada.
2.1.6 Razrada teme
Razrada izabrane teme je glavni deo rada i zauzima najvie prostora u radu. Obino je podeljen na vie delova. U prvom delu razrade teme obino se italac upoznaje sa teorijskim osnovama odreene teme, problemom, istorijatom nastanka problema, osnovnim pojmovima koji e se koristiti u radu te sa dosadanjim rezultatima u istraivanju navedene teme. U drugom delu (istraivanje odabrane teme) definiu se problem i predmet istraivanja, odreuje cilj istraivanja, postavljaju osnovne i pomone hipoteze, navode metode, instrument i tok istraivanja, izlau se injenice, podaci, i rezultati do kojih se dolo na osnovu sopstvenih istraivanja ili tuih istraivanja, a u svrhu dokazivanja postavljenih hipoteza. U treem delu predlau se reenja problema. Rad treba da bude pisan jednostavnim, jasnim i konciznim stilom, te da bude gramatiki i pravopisno korektan. Pisanje teksta obino zapoinje od glavnog dela, dok se uvod i zakljuak piu na kraju.
2.1.7 Zakljuak
U zakljuku se iznose rezultati do kojih se dolo u obradi teme. U zakljuku se mogu istai najvanije konstatacije glavnog dela rada, potvruju se ili odbacuju hipoteze postavljene u uvodu. Zakljuak po pravilu ne sadri tabele, ilustracije, citate ili fusnote. Koristei rezultate analize, ovde je potrebno navesti predlog reenja i dokazati da to reenje moe da eliminie ili ublai problem, odnosno, da moe da dovede do unapreenja. Pri ovom predstavljanju reenja,
mora biti oigledan sled dogaaja koji dovode do reenja problema. I ovde je potrebno koristiti konkretne vrednosti, kako bi se dokazala upotrebljivost reenja. Poto svako reenje zahteva neke resurse za implementaciju, potrebno je navesti koji su to resursi i koje su odgovarajue vrednosti: ukoliko se radi o finansijama koliko novca je potrebno investirati u reenje i kada e uloeni novac biti vraen, za kadrove je potrebno navesti koliko ovek sati je potrebno upotrebiti, da bi predloeno reenje bilo implementirano, za vreme, kao jedan od najvanijih resursa, potrebno je navesti koliko vremena zahteva implementacija reenja i to je potrebno navesti dve veliine, kada e biti zavrena implementacija i kada e se videti prve koristi od implementiranog reenja (prva korist se moe javiti odloeno nakon nekog vremena od implementacije) itd.
Pri navoenju predloga reenja / unapreenja, potrebno je nedvosmislino navesti ogranienja (kojih je student svestan) pri kojima predloeno reenje daje oekivane rezultate. Zakljuak ne treba da bude dui od pet strana teksta.
2.1.8 Literatura
U delu rada pod nazivom Literatura navode se detalji svih citiranih dokumenata. U spisku literature se mogu nai samo one reference koje su citirane u tekstu rada. Samo navoenje literaturnog izvora, koji nije citiran u radu, ne smatra se korienom literaturom. Smatra se da jedan diplomski rad ne moe biti validan ako autor nije prouio i citirao najmanje 35 razliitih literaturnih izvora, dok je ovaj broj za master rad 50. Pri ovome, internet izvori ne mogu biti zastupljeni sa vie od 1/3 referenci. Prilikom navoenja koriene literature, potrebno je pridravati se pravilnog citiranja, koje podrazumeva navoenje onih podataka koji su bitni za taj tip literaturnog izvora. U nastavku su prikazani pravilni naini citiranja pojedinih literaturnih izvora. Knjiga (Ako se navodi konkretna injenica iz knjige, potrebno je navesti stranicu na kojoj se nalazi ta injenica) [1] Drucker, P. (1954), The Practice of Management, ISBN-10: 0060878975, ISBN-13: 978-0060878979, Harper Collins, New York, NY., USA Kada se u tekstu citira ova referenca, dovoljno je posle navoda / citata u tekstu ubaciti (Drucker, 1954). lanak u asopisu - Kennerley, M. and Neely, A. (2002), A framework of the factors affecting the evolution of performance management systems, International Journal of Operations & Production Management, ISSN: 0144-3577, Vol. 22 No. 11, str. 1222 1227. Kada se u tekstu citira ova referenca, dovoljno je posle navoda / citata u tekstu ubaciti (Kennerley and Neely, 2002). Ukoliko lanak ima vie od dva autora, tada se referenca navodi kao (Kennerley et al. 2002). Internet izvor - (Nije dozvoljeno navoditi ceo sajt, osim u sluaju da je autor proitao i iskoristio svaku stranicu sa sajta!) Naziv sajta / organizacije, adresa, (datum pristupa: gggg-mm-dd) Primer [2] IJIEM - International Journal of Industrial Engineering and www.iim.ftn.uns.ac.rs/cas_prethodni.php, (datum pristupa: 2011-01-10) Management,
2.1.9 Biografija
Na kraju zavrnog / diplomskog rada, potrebno je da autor navede svoju biografiju sa slikom, kako bi se neki kasniji italac zavrnog / diplomskog rada mogao upoznati sa autorom. Piter Ferdinand Druker roen je 1909. godine u Beu, u uglednoj porodici i u detinjstvu je bio okruen intelektualnom elitom tog doba. Studije je zapoeo na Univerzitetu u Hamburgu ali je ubrzo preao u Frankfurt gde je 1931. godine doktorirao na meunarodnom pravu. Jo kao student, u Frankfurtu radio je za novine General Anzeiger i napredovao do pozicije urednika za finansije. Njegov talenat za pisanje su prepoznale nacistike vlasti i ponuen mu je posao u Ministarstvu informisanja. Zbog teksta koji je napisao protiv nacizma, 1933. godine je morao da izbegne u Englesku. etiri godine kasnije, odlazi u SAD odakle izvetava za Financial Times (tada Financial News). Njegova prva knjiga, Kraj ekonomskog oveka (The End of Economic Man), izdata je 1939. godine. Godinu dana kasnije, postaje konsultant vladi SAD i privatnom biznisu sa akcentom na nemaku ekonomiju i spoljnu politiku. Od 1940-1942. godine predaje na Sara Lorens koledu. Ubrzo biva pozvan od strane potpredsednika General Motors-a da istrai tkivo moderne organizacije poslovanja i ispita ta menaderi koji je sprovode u stvari rade. Iako Druker nije imao veliko iskustvo u voenju posla u to vreme, njegove analize dovele su do objavljivanja rada Koncept korporacije (The Concept of Corporation), koji je naiao na mlak doek kritike, ali ga je potvrdio kao pisca menadmenta. Period od 1950 1972. godine, kada je bio profesor na Njujorkoj poslovnoj koli, bio je bogat pisanim radovima, predavanjima i savetovanjima. Postaje profesor i na Univerzitetu u Klermontu (koji e kasnije nositi njegovo ime) i Harvardu. Druker je dobio odlikovanja Austrije i Japana kao i 22 poasna doktorata sa univerziteta iz Belgije, Japana, panije, vajcarske, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Do svoje smrti 2005. godine, u 96. godini, iveo je u Klermonu, gradiu 60 kilometara istono od Los Anelesa. Iza sebe je ostavio etvoro dece, estoro unuadi i preko 30 knjiga.
2.1.10 Prilozi
Prilozi podrazumevaju upitnike koje smo koristili u istraivanju ili bilo koji drugi materijal (finansijske izvetaje itd.) na koji smo se pozivali u radu. U prilozima se prikazuje onaj materijal koji je neophodan za razumevanje celine rada, ali taj materijal nije ukljuen u osnovni tekst rada, poto bi to dovelo do neravnotee u zavrnom / diplomskom radu, odnosno, taj materijal bi mogao da zavede itaoca tako to bi se uinilo da on predstavlja sutinu rada (to bi se po obimu materijala moglo zakljuiti). Kljuna dokumentacija (Key documentation) crvenim slovima su obeleeni segmenti koje student popunjava
2.1.11 Plagijat
Plagijat je predstavljanje tueg rada kao sopstvenog. Ovo je pojava koju svi predstavnici fakulteta i univerziteta, shvataju i predstavljaju kao izuzetno negativnu pojavu, koju je potrebno suzbiti u potpunosti. Pojava interneta i mogunost preuzimanja gotovih radova na, praktino, bilo koju temu, dodatno oteava ova nastojanja. Primeri plagijata: 1. korienje teksta iz knjige ili asopisa, bez navoenja izvora (bilo da se radi preuzimanju teksta u izvornom obliku ili da je tekst preveden), 2. korienje teksta sa interneta, bez navoenja izvora, 3. kopiranje teksta od drugog studenta, odnosno, korienje tueg rada, 4. kopiranje materijala sa DVD-ja ili nekog drugog slinog medija Ukoliko rad koji student preda kao svoj zavrni / diplomski rad, ne sadri referencirane druge izvore, pretpostavlja se da je ceo rad autorsko delo studenta. Ako rad sadri referencirane literaturne izvore, pretpostavlja se da svaki deo teksta koji nije naznaen kao citat, predstavlja samostalno, autorsko delo studenta. Ukoliko se ustanovi da u radu postoji deo teksta koji je preuzet iz drugog izvora, a nije citiran, smatra se da se radi o svesnom pokuaju prisvajanja tueg teksta i u tom sluaju se studentu ne dozvoljava odbrana rada, sve dok ovaj nedostatak ne otkloni! Napomena: samo navoenje literaturnog izvora u spisku literature, nije dovoljno, poto u tom sluaju nije mogue ustanoviti obim preuzetog teksta, odnosno, obim samostalno napisanog teksta.
Tekst rada treba da bude otkucan u programu Word for Windows, samo sa jedne strane listova A4 formata (210x297mm). Za obradu teksta preporuuje se korienje ovog ablona, kojim su definisani parametri vezani za dimenzije listova, kao i stilovi potrebni u procesu formatiranja. Stilovi se primenjuju tako to se najpre selektuje eljeni tekst, a zatim klikne na odgovarajuu ikonu. Tekst e biti automatski formatiran. Slike, tabele i ostale grafike celine prilagoditi irini jedne kolone. Ukoliko je jedna kolona nedovoljna, koristiti irinu cele stranice, ali tekst nastaviti u dve kolone.
2.2.1 Numeracija slika i grafikona
Naziv i broj slike ili grafikona centrirati u redu ispod slike (ikona "Naziv Slike").
I ispitanik II ispitanik III ispitanik
70
Znaajnost (%)
60 50 40 30 20 10 0
Procenat masnoe Pakovanje Atributi Trajnost Cena
Naziv i numeraciju tabela pisati u redu iznad tabele, od poetka reda, kao to je prikazano u ovom uputstvu. Tabela 1: Naziv tabele Pogon I II III Proizvodnja po pogonima (kom) 20 000 15 000 24 000