HRVATSKO PRAVATVO NA PRIJELAZU TISULJEA

Velimir Veselinovi
Fakultet politikih znanosti, Sveuilite u Zagrebu

Prikaz

kknjizi Hrvatsko pravatvo na prijelazu tisuljea* opisuje se djelovanje Hrvatske stranke prava u razdoblju od njezina obnavljanja 25. veljae 1990. godine pa sve do 19. srpnja 2002. godine, kada Ministarstvo pravosua Republike Hrvatske ovlauje Antu apia za predstavljanje i zastupanje Hrvatske stranke prava. U svom zanimljivom obraanju autor rasvjetljava utjecaj i djelovanje i ostalih politikih stranaka s pravakim predznakom nastalih nakon uspostave viestranaja u Republici Hrvatskoj. Knjiga je podijeljena u 12 kratkih poglavlja, a u svakom od njih obraena je po jedna godina djelovanja Hrvatske stranke prava (HSP) i ostalih pravakih stranaka. Na poetku svakog poglavlja nalaze se misao ili izjava raznih politiara ili pjesnika vezane uz pravatvo. Prvo poglavlje govori o obnavljanju Hrvatske stranke prava, o njezinu politikom programu, o vodeim ljudima stranke, Dobroslavu Paragi, Anti Paradiku i Anti apiu, te o Hrvatskim obrambenim snagama, vojnoj formaciji koju je HSP osnovao radi obrane od velikosrpske agresije na podruju Republike Hrvatske
*

i Bosne i Hercegovine. HSP se od samog poetka prikazuje kao stranka drugaija od ostalih. Primjerice, odbija sudjelovati na izborima 1990. godine u ime revolucionarnog pravakog idealizma. Prvo poglavlje prikazuje HSP kao jedinu stranku koja se zalae za hrvatsku neovisnost. U ime te neovisnosti, koja je imperativ za stranku, organizirana je proslava 10. travnja na koju su bile pozvane sve stranke, ali se nitko nije odazvao osim Socijaldemokratske stranke Hrvatske predvoene dr. Antunom Vujiem. Govorei o zbivanjima oko Starevieva doma, koji je HSP zauzeo silom, autor se dotie djelovanja Hrvatskih obrambenih snaga i opisuje razloge nastanka vojnog krila stranke. U drugom poglavlju autor govori o 1992. godini i predizbornoj kampanji HSP-a. To je godina vrhunca moi i djelovanja stranke, izbora, ali i obnavljanja Hrvatske iste stranke prava. Predstavljene su i biografije Ivana Gabelice i Ante Prkaina. Pod sloganima Unprofor go home, sav narod u svoj dom i Jedina lista bez komunista na skupove HSP-a dolazilo je po nekoliko desetaka tisua ljudi. Predsjednik stranke Dobro-

Rohaek, Goran, Hrvatsko pravatvo na prijelazu tisuljea. akovec: Vlastita naklada, 2009, 355 str.

275

Osvrti i recenzije

slav Paraga imao je dogovor s drugim oporbenim strankama o inzistiranju na viestranakoj kontroli procesa izbora. No kada je dogovor trebalo potpisati, svi su osim Parage odustali. Javne tribine Dobroslava Parage u jeku predizborne kampanje primjer su napadne estetizacije politike koja naglaava sposobnost HSP-a da obrani zemlju. Svuda ga prate tjelohranitelji, oko njega su i vojnici Hrvatskih obrambenih snaga. Svojim javnim nastupima HSP izaziva pozornost dravnih vlasti koje ukazuju na njezinu proustaku i faistiku orijentaciju, opasnu za tek uspostavljeni hrvatski demokratski poredak. Neosporno je da je za to zasluna i sama stranka kojoj tijekom predizbornih skupova nije bila strana ustaka ikonografija. Loi izborni rezultati (HSP je dobio svega 7% glasova) izazvali su sukobe unutar stranke koje je poticao HDZ. HSP proziva, ali i biva prozivan od svojih bivih lanova. Tako bivi glavni tajnik stranke Kreimir Paveli proziva predsjednika stranke Dobroslava Paragu da nije nikakav prava i borac za ljudska prava, nego osoba koja radi za odreene krugove iz Sjedinjenih Amerikih Drava na zadatku izazivanja graanskog rata u Hrvatskoj. Tree poglavlje odnosi se na raskol u HSP-u i uveni Kutinski sabor, nakon kojeg je predsjednik stranke Dobroslav Paraga bio primoran osnovati novu pravaku stranku Hrvatsku stranka prava 1861. Prije samog raskola prikazuje se deloacija HSP-a iz Starevieva doma i suenje elnicima HSP-a, Dobroslavu Paragi, Mili Dedakoviu, Anti Prkainu i Anti apiu na Vojnom sudu za terorizam i poticanje na ruenje ustavnog poretka Republike Hrvatske. Usprkos dugotrajnom suenju njihova krivnja nije dokazana. Izvanredni sabor HSP-a, poznatiji kao Kutinski sabor, na kojemu je
Anali Hrvatskog politolokog drutva 2010

za predsjednika Glavnoga stana izabran dr. Boris Kandare, a za dopredsjednika Anto api, koji je zapravo bio glavna osoba u stranci, glavna je tema ovog poglavlja. Oko toga se izbora dugo vodio spor. Dobroslav Paraga je tvrdio da je taj Sabor bio nelegalan jer Anto api i dr. Boris Kandare u to vrijeme vie nisu bili lanovi HSP-a, meutim dravna i sudska tijela, Ministarstvo uprave, Ministarstvo pravosua, Upravni sud Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske, dala su za pravo Anti apiu te potvrdila legalnost i legitimnost njegova vodstva HSP-a. Taj je sluaj ostavio dojam politikog arbitriranja u pravosuu. etvrto poglavlje donosi intervjue s vodeim pravakim linostima i govori o ujedinjenju HSP-a i Hrvatske iste stranke prava, koja je u vrijeme sudskog procesa Paragi, Dedakoviu, Prkainu i apiu na Vojnom sudu optuenima davala punu podrku. Prikazuje se odnos pravaa prema Bosni i Hercegovini te se istie da pravai bilo koje opcije imaju isti cilj, a to je saveznitvo Hrvata i Muslimana u cjelovitoj Bosni i Hercegovini. Peto poglavlje rasvjetljava dogaaje iz posljednje ratne, 1995. godine, djelovanje pravakih stranaka i njihov izborni rezultat. Govori i o Hrvatskom oslobodilakom pokretu, politikoj organizaciji koja djeluje na temeljnim naelima uenja dr. Ante Starevia i Stjepana Radia te znamenitih linosti novije hrvatske povijesti. Rezultati HSP-a na izborima 1995. godine loiji su nego na prethodnim izborima. Naime HSP je preao izborni prag sa samo 226 glasova vie od potrebnog broja, odnosno s 0,01% vie od potrebnih 5%, i uao u Hrvatski dravni sabor. Autor istie kako je malo tko vjerovao da im u tome nije pomogla Hrvatska demokratska zajednica i njezi-

276

ni brojai glasova, tim vie to se puna dva tjedna odugovlailo s objavom izbornih rezultata. U estom se poglavlju govori o razlozima ponovnog rascjepa u HSP-u, nakon kojega Ivan Gabelica po drugi put u samostalnoj Hrvatskoj obnavlja Hrvatsku istu stranku prava, dok Ante Prkain nakon drugog iskljuivanja iz HSP-a proziva i optuuje Antu apia za raskol meu pravaima. U ovom poglavlju autor prati rad HSP-a u Hrvatskom dravnom saboru, navodi kako HSP nije podrao Zakon o suradnji s Meunarodnim sudom u Haagu, te iznosi stavove pravakih elnika o 10. travnju i Bleiburgu. Sedmo i osmo poglavlje odnose se na nove (stare) meusobne rasprave elnika pravakih stranaka i na praenje predizbornih aktivnosti 1997. godine. Najzanimljiviji su dijelovi poglavlja oni u kojima se navode razlike i slinosti izmeu programa HSP-a i Hrvatske iste stranke prava. Uvjerljivo je pokazano da je najvea razlika stav prema politikom ureenju drave. HSP se zalagao za uvoenje predsjednikog sustava, a Hrvatska ista stranka prava za uvoenje parlamentarnog sustava. Glavni slogan Paragine Hrvatske stranke prava 1861 bilo je obeanje da e vratiti Zagreb Zagrepanima, a Hrvatsku Hrvatima. Drugi dio ovog poglavlja predstavlja prikaz kaznene prijave koju je Hrvatska stranka prava 1861 podnijela Hakom sudu protiv Franje Tumana i Gojka uka zbog podjele Bosne i Hercegovine i politikih ubojstava lanova HSP-a i Hrvatskih obrambenih snaga. Nakon te optube dravne su vlasti po drugi put optuile Dobroslava Paragu za izdaju. No Paraga ne staje samo na optubi, nego odlazi u Sjedinjene Amerike Drave gdje boravi est tjedana na poziv Odbora za

nacionalnu sigurnost i u Kongresu govori o stanju demokracije u Hrvatskoj. Rezultat toga je Rezolucija 375 koju je dvanaest vodeih amerikih kongresnika predloilo amerikom parlamentu i u kojoj se, meu ostalim, zahtijevaju demokratske reforme, sloboda medija i potovanje trodiobe vlasti. Sve navedeno potkrijepljeno je dobrim odabirom dokumenata. Deveto poglavlje, nazvano Epizoda bez kraja, najdue je poglavlje u knjizi i govori o djelovanju Hrvatske stranke prava 1861, pripremi HSP-a za parlamentarne izbore 2000. godine, o programskim naelima koja su donesena na 4. konvenciji stranke te o gostovanju Dobroslava Parage i Ivana Gabelice u politikoj TV-emisiji 2 u 9 Romana Bolkovia, gdje su govorili o suvremenom pravatvu. Opcija za novo tisuljee, kako glasi naslov desetog poglavlja, odvodi nas u 2000. godinu i na predsjednike izbore na kojima sudjeluju predsjednik Hrvatske stranke prava Anto api i bivi lan Hrvatske stranke prava Ante Prkain. Hrvatska stranka prava 1861 podnosi Ustavnom sudu prijedlog da se zabrani rad Hrvatske demokratske zajednice kao zloinake organizacije te da se konfiscira stranaka imovina te privatna imovina vrhuke te organizacije. Jedanaesto poglavlje, Obitelj, dom, vjera i Domovina, prikazuje temeljne odrednice programa Hrvatske iste stranke prava. Istaknuto je da se stranka zalae za obranu digniteta Domovinskog rata. Posljednje, 12. poglavlje tematizira pravake stavove o radu treesijeanjske koalicije, predvoene Socijaldemokratskom partijom i Ivicom Raanom. HSP kritizira neodlunost hrvatske Vlade, osobito kad je rije o stalnim upadima slovenskih ribarica u hrvatsko teritori-

277

Osvrti i recenzije

jalno more. Hrvatska ista stranka prava odluna je u svojoj borbi za ukidanje civilnog vojnog roka, a Hrvatska stranka prava 1861 kritizira pravosue. Paragini pravai istiu da Socijaldemokratska partija sa svojim koalicijskim partnerima samo nastavlja politiku Hrvatske demokratske zajednice. Knjiga koja je pred nama vrijedna je zbirka dokumenata, fotografija i intervjua. Dobro je prikazano politiko djelovanje Dobroslava Parage, Ante apia, Ivana Gabelice i Ante Prkaina. Na itatelju je da ocijeni stajalita navedene velike etvorke i eventualno se prikloni jednoj od strana. Meutim drim da je autor ipak mogao detaljnije opisati neke kljune dogaaje koji su odredili zbivanja u HSP-u kao to su ubojstvo Ante Paradika, dopredsjednika stranke i naelnika Ratnog stoera Hrvatskih obrambenih snaga, i Blaa Kraljevia, zapovjednika Hrvatskih obrambenih snaga Hercegovine i lana Sredinjeg odbora stranke, tzv. Izvanredni sabor HSP-a u Kutini i politiko djelovanje HSP-a u Bosni i Hercegovini. Kao temeljni problem pravake politike istaknut je njezin odnos prema Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Glavni protagonisti sukoba s HDZ-om bili su Dobroslav Paraga i Anto api. Dobroslav Paraga iskljuuje sve ono to dolazi iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Ide tako daleko da podnosi kaznene

prijave Meunarodnom kaznenom sudu u Haagu, optuujui Franju Tumana i Gojka uka za ratni zloin. Posve drugim putem ide Anto api. U knjizi se donosi jedan transkript razgovora izmeu Franje Tumana i Ante apia, iz kojega proizlazi da je apieva politika u HSP-u ustvari politika Hrvatske demokratske zajednice. Drugi je problem odnos HSP-a prema zloinakom ustakom pokretu. Dobroslav Paraga poziva se na rad Ante Pavelia u HSP-u i pozdravlja akt osnivanja Nezavisne Drave Hrvatske 10. travnja 1941. godine, ali i kritizira ustaki reim, dok Ivan Gabelica ustaki pokret smatra nastavkom pravake ideje, a Antu Pavelia najveim hrvatskim dravnikom. Trei kljuni problem pravake politike jest autokratinost i elja za liderskom pozicijom, zbog ega se moe postaviti pitanje to je to s pravakom idejom da se ne moe stvoriti samo jedna pravaka stranka, nego se razbijaju na niz stranaka? Radi li se o sebinim liderima ili potencijalnoj opasnosti za vladajuu stranku? Knjiga Hrvatsko pravatvo na prijelazu tisuljea zanimljivo je i vrijedno publicistiko djelo koje se bavi pravatvom u samostalnoj Hrvatskoj. Kao takvu treba je preporuiti svim politolozima, a naroito onima koje zanima suvremena hrvatska politika povijest i znaajke suvremenog hrvatskog politikog sustava.

278

Anali Hrvatskog politolokog drutva 2010