Otvori novi Word dokument i nazovi ga Banska Hrvatska u prvom desetljecu 20 stoljeca_Ime

_prezime (Stavi svoje ime i prezime!). Na početku stranice upiši naslov:

BANSKA HRVATSKA U PRVOM DESETLJEĆU 20. STOLJEĆA

Zatim upiši podnaslov:

Politika „novog kursa“

Nakon odlaska bana Khuena-Héderváryja u Hrvatskoj je smanjena nasilna mađarizacija.

Uskoro je došlo do značajnog preokreta na hrvatskoj političkoj sceni. Nastale su nove političke stranke,
a potom je došlo i do približavanja hrvatskih i srpskih političara u Hrvatskoj.

Dalmatinski političari Frano Supilo i Ante Trumbić promijenili su na početku 20. stoljeća
usmjerenje hrvatskoj politici. Nakon protumađarskog pokreta u Banskoj Hrvatskoj 1903. oni su
započeli široku aktivnost na okupljanju svih oporbenih stranaka na zajedničkoj borbi protiv vladajućeg
režima. U tome su uspjeli – oko njihove politike „novog kursa“ okupili su se svi hrvatski oporbenjaci
osim frankovaca i pristaša seljačke stranke. Očekivala se mogućnost suradnje s mađarskim
političarima.

Ujesen 1905. u Rijeci se sastala skupina istaknutih hrvatskih oporbenih političara. Potpisali su
Riječku rezoluciju, kojom su obećali podržati mađarsku oporbu u borbi za državnu samostalnost
Ugarske. Svoju su podršku uvjetovali. Tražili su da se napokon ostvari ujedinjenje Dalmacije s banskom
Hrvatskom, kao i da se u Hrvatskoj ukine mađaronska vlast te uvedu političke i građanske slobode.
Nešto kasnije u Zadru su se sastali oporbeni političari srpske narodnosti. Prihvatili su Zadarsku
rezoluciju, kojom su podržali hrvatske oporbenjake u politici „novog kursa“, to jest zaokreta prema
Budimpešti.

Izvor:

 …Riječka rezolucija, u času kad je objavljena, nije bila nimalo popularna u Hrvatskoj.
Malograđanin, navikao decenijama da sluša psovke upućene Mađarima, zbunjen je, ništa ne
razumije. Za politiku novoga kursa bila je jedino mlada napredna generacija i omladina…

Na temelju tih dviju rezolucija u Hrvatskoj je nastala nova stranačka grupacija – Hrvatsko-
srpska koalicija. U nju su ušle svije hrvatske i dvije srpske oporbene stranke. Koalicija je izašla na izbore
1906. te pobijedila i dobila većinu zastupničkih mjesta. U Ugarskoj je oporba u međuvremenu ipak
odustala od zahtjeva za neovisnost i ušla u vladu. Nova ugarska vlada nastavila je dualističku politiku i
obnovila pritisak u Hrvatskoj. Time je politika „novog kursa“ doživjela slom.

1
Odgovori na pitanja:

1. Što je bila politika „novog kursa“?

2. Kako se zvala grupacija oporbenih stranaka nastala na temelju „novog kursa“?
3. Što je novog donijela Riječka rezolucija? Što je uzrokovalo neprihvaćanje politike „novog
kursa” u Banskoj Hrvatskoj? Zašto ju je bilo mnogo lakše prihvatiti stanovnicima Dalmacije?
4. Tko se takvoj politici pridružio Zadarskom rezolucijom?

Upiši podnaslov:

Nastanak Hrvatske pučke seljačke stranke

Narodni pokret 1903. godine pokazao je političku snagu seljaštva i neposredno doveo do
postanka nove političke stranke u Hrvatskoj. Braća Antun i Stjepan Radić su još od kraja 1899. godine
izdavali novine za seljaštvo „Dom“, a godine 1904. osnovali su Hrvatsku pučku seljačku stranku (HPSS).
Nova je stranka u svom programu isticala borbu za opće pravo glasa kako bi i seljaci mogli
sudjelovati u izborima zastupnika za Hrvatski sabor. Također, mnogo se pažnje u djelatnosti HPSS-a
posvećivalo gospodarskom i kulturnom prosvjećivanju seljaka. Postupno je stranka dobivala sve veći
utjecaj, sve više članova, a Stjepan Radić je nakon nekoliko godina izabran za zastupnika u Saboru.
Nakon Prvoga svjetskog rata HPSS je postao najsnažnija hrvatska politička stranka.

Odgovori na pitanja:

5. Koju stranku 1904. godine osnivaju braća Stjepan i Antun Radić?

6. Navedi dva cilja te političke stranke.
7. Što misliš, zašto seljaci nisu bili politički aktivni do početka 20.stoljeća?
8. Objasni sljedeći cilj nove političke stranke:
seljak = „objekt” politike seljak = „subjekt” politike