KAROLY KHUEN HEDERVARY radni materijal Slijedei e te materijal korak po korak provesti kroz razdoblje banovanja Khuena Hedervaryja,

koje je, nakon prilino povoljnih godina pod banom Mauraniem, za Hrvatsku bilo veoma teko. Prisjeti se najprije kako je dolo do prvog protumaarskog pokreta i kako je on okonan. Ban Karoly Khuen Hedervary roen je u Nutru u Slavoniji, no bio je Maar i uvijek je banovao ne u korist Hrvatske, ve Maarske. Zato je dobio nadimak nenarodni ban, a dvadeset godina (1883.1903.) njegove uprave nazvano je u Hrvatskoj mrano doba. Glavni ciljevi bili su mu primiriti Hrvatsku i provesti maarizaciju. Za ostvarenje ovih ciljeva nije birao sredstva, a, naalost, bio je u tome veoma vjet. Zapii u biljenicu najprije naslov koji vidi na vrhu ove stranice, a zatim i ovo: ban Karoly Khuen Hedervary (1883.-1903.) nenarodni ban, mrano doba CILJEVI: 1. primiriti Hrvatsku 2. maarizirati Hrvatsku Svoje ciljeve ban je provodio na mnogo na ina. Maarizaciju je provodio najvie putem pota i eljeznica (Zato?), a zatim i putem kolstva. Prisilio je neke gimnazije da uvedu ma arski jezik kao predmet, a osnivao je i ma arske kole u koje je privla io djecu siromanih roditelja tako da im je nudio besplatne ud benike i hranu. Na izborima za Hrvatski sabor falsificirao je izborne rezultate i tako Sabor popunio svojim pristaama i poslunicima. Guio je politi ke slobode, uveo strogu cenzuru tiska, proganjao i zatvarao sve politi are koji su mu smetali. Posebno je poticao sukobe izme u Hrvata i Srba koji su ivjeli u Hrvatskoj. Ovakav nain vladanja poznat je odavno pod nazivom Razdijeli pa vladaj!. Na koji je to nain postigao, doznat e kad proita prvi odlomak U/ 106 ili U/107 Banovanje K. Hedervaryja ili Obiljeje banovanja K.Hedervaryja Sada zapii najvanije: - naini provoenja ciljeva: 1. maarski jezik na poti i eljeznici 2. maarske kole 3. falsificiranje izbornih rezultata 4. guenje politikih sloboda 5. poticanje sukoba izmeu Hrvata i hrvatskih Srba (Razdijeli pa vladaj!)

Politiku Razdijeli pa vladaj! Khuen Hedervary uspjeno je primijenio i na dvije najjae hrvatske stranke Narodnu stranku i Stranku prava. Dio narodnjaka koji nije priao banu nastavio mu je pruati otpor i stvorio je Neodvisnu narodnu stranku..Oni su prema svojim novinama Obzor nazvani obzorai. Osamdesetih godina jaala je Stranka prava.No 1895. u njoj je dolo do podjele. Dio pravaa okupljen oko Josipa Franka odvojio se od veine stranke i osnovao istu stranku prava.pripadnici te nove pravake stranke popularno su se nazvali frankovci(prema svom voi), dok se lanovi stranke koji su ostali oko Frana Folnegovia nazivaju domovinai (prema stranakom glasilu Hrvatska domovina). Voa pravaa Ante Starevi preminuo je uskoro nakon podjele. Zatim prepii slijedeu shemu u biljenicu i dopuni ju: RASPAD HRVATSKIH STRANAKA NARODNA STRANKA 1. NARODNA STRANKA NARODNA - pristaje uz ____________ ________ prema listu __________ STRANKA PRAVA (raspad godine _______) 1. _________ STRANKA PRAVA - lanovi se nazivaju ____________ ____________ prema voi Josipu ___________ _________ 2. STRANKA PRAVA - lanovi se nazivaju prema listu ________ - voa ________ ___________ Obzorai i pravai pruali su otpor banovoj politici, ali su ovako razjedinjeni bili preslabi. Sabor je, kako si ve vidio/la, bio na banovoj strani. Ono to nisu uinili stariji i odgovorniji, uinili su mladi. Snanu manifestaciju narodnog otpora prema Khuenu i njegovu nainu vladanja pokazala je studentska mlade 1895. prilikom otvaranja nove zgrade HNK u Zagrebu.Na sveanost je doao osobno kralj Franjo Josip I. elei pokazati nezadovoljstvo zbog maarskih pritisaka i upozoriti vladara na neodrivost stanja u Hrvatskoj, zagrebaki su studenti na Jelaievu trgu spalili maarsku zastavu.Naglasili su kako time ne ele 2. _____________ STRANKA - lanovi se nazivaju

uvrijediti maarski narod nego protestirati protiv maarskih vlastodraca u Hrvatskoj. Ban K. Hedervary zapovjedio je da se vei broj studenata uhiti. Dao ih je na sud, koji ih je osudio na viemjesene zatvorske kazne. Sveuiline su vlasti takoer bile pod utjecajem bana pa su izbacile kanjene studente sa Sveuilita u Zagrebu. Meu tim studentima posebno se isticao Stjepan Radi. Oni su nastavili studirati u Pragu, beu i drugim sveuilitima. O ovom dogaaju zatim zapii najbitnije u biljenicu. Stanje u hrvatskom gospodarstvu nije se popravilo, dapa e, jo se i pogoralo. Iz ovog vremena potje e najvei broj hrvatskih iseljenika u prekoocenskim zemljama. Poljodjelstvo je i u ovom razdoblju bilo glavno zanimanje veine hrvatskog puanstva. Seljaci su ivjeli sve tee, cijene itarica su padale, a porezi se uveali. Mnogi seljaci ostali su bez dovoljno zemlje i nisu mogli pre ivjeti od svog rada, pa su se preseljavali u gradove ili ak na druge kontinente. Industrija u Hrvatskoj sporo se razvija i tek se na samom kraju stolje a osjetio napredak. Cijena prijevoza robe na eljeznicama, a jo vie ugarska eljeznika mrea ( sve pruge vode prema Budimpeti) osiguravale su prednost maarskoj trgovini i industriji. Na kraju 19.st. 17 naselja imalo je status grada, a u najveem Zagrebu ivjelo je vie od 50 000 stanovnika. Odgovori u biljenicu na slijedea pitanja: 1. Zato su seljaci ivjeli sve tee? 2. to su inili propali seljaci? 3. to je naroito osiguravalo prednost maarskoj trgovini i industriji? 4. Kamo vode sve eljeznike pruge? 5. Koliko je stanovnika imao Zagreb potkraj XIX.st.? Doznaj koliko ih ima danas. Jedan je ovjek, iako je bio pristaa bana Khuena Hedervaryja, u ovo vrijeme uinio mnogo za kulturni i obrazovni razvoj. Zvao se Izidor Krnjavi. Zapiite to je najvanije Krnjavi uinio i za to je zasluan.