EVO MI SE POTRUDILI DA ODGOVORIMO

FIZIKA ELEKTROSTATIKA
1. ta je to elektrini naboj? Za sva tijela, koja poslije trljanja privlae druge predmete kae se da su naelektrisana. (Elektrini naboj je pojava kada tijela poslije trljanja privlae druge predmete). Cjelokupni umnoak elementarnog naelektrisanja. 2. Koje vrste naboja postoje u prirodi? Postoji pozitivan i negativan naboj. 3. Koje meudjelovanje je karakteristino za naelektrisana tijela? Elektromagnetno meudjelovanje. 4. Kako se manifestuje to meudjelovanje? Manifestuje se djelovanjem Kulonove sile koja moe biti privlana i odbojna. 5. Koja sila se javlja izmeu dva naelektrisana tijela? Kulonova sila, zavisno od naelektrisanja moe biti privlana (raznoimena) i odbojna (istoimena nael) 6. ime se bavi elektrostatika? Dio nauke o elektricitetu koja prouava naelektrisanja (naboje) u mirovanju je elektrostatika. 7. Objasni princip rada elektroskopa! Elektroskop je ureaj kojim se utvruje da li je neko tijelo naelektrisano, kojom vrstom elektriciteta i kolikom koliinom elektriciteta. Sastoji se od metalnog kudita u obliku valjka u kojem se nalazi metalni tap sa dva tanka listida (od aluminija ili staniola). Na drugom kraju tapa je metalna ploa ili kugla. Kada naelektrisano tijelo dodirne kuglicu elektroskopa, naelektrisanje se djelimino prenese na njegove listide. Istoimeni elektricitet na listidima izaziva njihovo odbijanje. Razmak izmeu rairenih listida proporcionalan je njihovom naelektrisanju. ELEKTROSKOP (slika) izolator kuite

listid

8. ta je to elektrometar? Ako se otklon listida ili igle moe oitavati na nekoj skali onda se takav elektroskop naziva ELEKTROMETAR (to je ustvari kalibrisani elektroskop). ELEKTROMETAR(slika)

9. Kada kaemo da je tijelo pozitivno, a kada negativno naelektrisano? Tijelo je pozitivno naelektrisano ako ima manjak elektrona, a ako ima viak elektrona onda je negativno naelektrisano. 10. Kada kaemo da je elektriki neutralno? Kada ima istu koliinu negativnog i pozitivnog naelektrisanja. 11. Od ega zavisi koliina naelektrisanja i navedi matematiku formulu? Koliina naelektrisanja zavisi od toga koliki je broj elektrona u viku ili manjku u odnosu na neutralno stanje. Svaka koliina naelektrisanja jednaka je cjelobrojnom umnoku jednog elektrona q=n*e n - cio broj, e - naelektrisanje jednog elektrona 12. ta je elementarni naboj i koliko iznosi? Naelektrisanje jednog elektrona je, najmanja poznata koliina elektriciteta i naziva se jo elementarni naboj, iznosi naboj jednog jedinog elektrona -19 e=1,602*10 C 13. Kako glasi zakon odranja koliine elektriciteta? Algebarski zbir naelektrisanja u izolovanom sistemu je konstantan. 14. Kako glasi Kulonov zakon i navedi matematiki oblik? Sila uzajamnog djelovanja dvije takaste koliine elektriciteta upravo je proporcionalna tim koliinama elektriciteta, a obrnuto proporcionalna kvadratu njegove udaljenosti. q1 * q2 F= k* r2 15. ta je relativna elektrina permitivnost i od ega zavisi? Relativna permitivnost neke sredine pokazuje koliko je puta sila uzajamnog djelovanja dva naelektrisanja manja u toj sredini nego u vakuumu, a zavisi od upravo od sredine u kojoj se nalazi. 16. Definii elektrino polje i objasni kako zavisi smjer vektora od smjera vektora sile! Prostor oko naelektrisanog tijela u kojem se oituje djelovanje na druga naelektrisana tijela zove se elektrino polje ili prostor u kojem se oituje djelovanje elektrine sile. Smjer zavisi od sile. 17. Nacrtaj linije homogenog i centralnog elektrinog polja! CENTRALNO (RADIJALNO) POLJE (najvedi efekat sile u centru smanjuje se ka periferiji)- intenzitet je najveci u centru a slabi kako se udaljenost povecava.

HOMOGENO POLJE (intenzitet polja isti u svakoj taki)

+ + + + + -

Linije sile pozitivnog naelektrisanja imaju smjer od naelektrisanja, a linije sile negativnog naelektrisanja imaju smjer ka naelektrisanju. Linije sile poinju na pozitivnom, a zavravaju na negativnom naelektrisanju. 18. Definii elektrini potencijal i napon, napii matematike izraze i jedinice! Potencijal elektrinog polja u nekoj taki jednak je potencijalnoj energiji jedininog probnog nael. El. potencijal je kolinik potencijalne energije i probnog naelektrisanja. V = Ep /q [volt] Razlika potencijala izmeu dvije take elektrinog polja zove se elektrini napon. MATEMATIKI IZRAZI: Epa Epb Va= Vb= q q Ep = Epa Epb = Va*q - Vb*q = (Va - Vb)*q JEDINICE: (Va) =

A = F*d

F = E*q

Potencijalna razlika ili napon

1J =1V --> jedan volt 1C 19. Objasni ponaanje provodnika i dielektrika u el. polju! Kada se provodnik unese u elektrino polje, naelektrisanje unutar provodnika se raspodijeli tako da je jaina el. polja unutar provodnika jednaka nuli. Dielektrik je ustvari izolator i ne provodi el. struju, ponaa se tako da se atomi deformiu, formiraju se dipoli, jedan kraj je negativno naelektrisan, a drugi pozitivno.

20. Kojom brzinom se krede naelektrisana estica u el. polju? Krede se po pravilu horizontalnog hica. 21. Objasni fenomen elektrini vjetar! Raspored elektriciteta na tijelima nepravilnog oblika nije ravnomjeran. Na slici najveda povrinska gustoda elektriciteta je na iljku. Na njegovom vrhu elektrino polje moe biti toliko jako da jonizuje zrak ispod iljka. Joni istog znaka naelektrisanja kao i iljak udaljavaju se velikom brzinom i povlae za sobom neutralne molekule zraka, na taj nain se stvara elektrini vjetar koji moe saviti plamen svijede.
+ + + + ++++ + + ++ + + + + + + + +

+ +

22. Objasni ta je dipol! Kada se dielektrik stavi u el. polje, onda de se njegovi atomi polarizovati. Pozitivna jezgra atoma nede se vie nalaziti u centru el. omotaa, jer se el. omota pomjerio. Atom i dalje ostaje kao cjelina elektroneutralan, ali de jedan njegov kraj biti naelektrisan negativno, a drugi pozitivno. Dobili smo el. dipol. molekula, deformisani atom, gdje se tano zna + i strana.

23. ta je el. kondenzator i emu slui? Sistem od 2 provodnika koji moe primiti vedu koliinu elektriciteta nego kada su odvojeni naziva se elektrini kondenzator. U tehnici imaju iroku primjenu! 24. Definii elektrini kapacitet kondenzatora rijeima, matematiki i navedi mjernu jedinicu! Kapacitet kondenzatora se definie odnosom koliine elektriciteta na jednoj od ploa i razlike potencijala izmeu ploa. C = q/U (F) 25. Zato se u praksi koriste manje jedinice od 1 farada? To je vrlo velika jedinica. ak ni Zemljina kugla nema toliki kapacitet. Zbog toga se u praksi koriste manje jedinice. 26. Koje vrste el. kondenzatora poznajete? Ploasti, sferni i cilindrini. 27. Od ega zavisi kapacitet el. kondenzatora? Od povrine jedne od ploa i razmaka izmeu njih. C = 0*S d 28. Nacrtaj shemu 2 kondenzatora i napii emu je jednak kapacitet PARALELNO VEZIVANJE Kod paralelno vezanih kondenzatora ukupan kapacitet je jednak zbiru kapaciteta pojedinih kondenzatora. C = C1 + C2 + Q1 C1 + Q2 C2

SERIJSKO VEZIVANJE Kod serijski vezanih kondenzatora reciprona vrijednost ukupnog kapaciteta jednaka je zbiru recipronih vrijednosti kapaciteta pojedinoh kondenzatra. 1 = 1 + 1 C C1 C2 + Q + Q C1 C2 U1 U U2

29. Koja fizikalna veliina se ne mijenja pri serijskoj vezi, a koja pri paralelnoj vezi kondenzatora? Kod serijske veze naboj (q) ostaje konstantan, a kod paralelnog vezivanja to je napon (U).

ELEKTRINA STRUJA
1. ta je elektrina struja? Usmjereni tok/kretanje naelektrisanja kroz provodnike 2. Koji smjer je smjer elektrine struje? Tehniki smjer ( od + ka -) 3. Objasni razliku izmeu tehnikog i fizikog smjera elektrine struje. Tehniki smjer ide od + ka , usvojeni smjer, smjer elektrine struje tj. smjer elektrinog polja Fiziki smjer ide od ka +, tj. suprotno od tehnikog, smjer kretanja elektrona i suprotan je od smjera elektrinog polja, jer su elektroni negativno naelektrisani. 4. Koje tipove elektrine struje poznaje? AC naizmjenina DC - istosmjerna Razlika je u tome to istosmjerna ima stalni intenzitet i smjer, dok naizmjenina povremeno mijenja i intenzitet i smjer. 5. Navedi primjere primjene elektrine struje u svakodnevnom ivotu. istosmjerna- daljinski upravljaci, mobiteli, vaga, sat, sve sto je na baterije naizmjenicna frizider, pecnica, mikrovalna... ( za velike potroae gradska mrea, trafo stanica ..) 6. Definii jainu elektrine struje. Jaina elektrine struje brojno je jednaka koliini elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnika u jedinici vremena. 7. Definii matematiki jainu elektrine struje i navedi mjernu jedinicu za tu fizikalnu veliinu.

I=

=> I = = A

8. Definii gustinu elektrine struje i objasni to na primjeru provodnika koji nema konstantan popreni presjek? Gustina elektrine struje se definie kao jaina elektrine struje po jedinici povrine.

J= [j] =

gustoda je manja na irem djelu provodnika, jer je obrnuto proporcionalna sa S;

Gustina el. struje se odreuje kao jaina struje koja protekne kroz popreni presjek povrine S. 9. Kako glasi Ohmov zakon za dio strujnog kola? Jaina elektrine struje u provodniku je direktno proporcionalna naponu na njegovim krajevima, a obrnuto proporcionalna njegovom otporu pri konstantnoj temperaturi.

R = ; (I = )
10.Kako glasi Ohmov zakon za kompletno strujno kolo? Jaina struje u zatvorenom kolu proporcionalna je elektromotornoj sili (izvora), a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu

I=

11.ta je to elektrini otpor i kako se odreuje? To je pojava koja se javlja zbog protoka elektrine struje kroz provodnik.

R= *+
El. otpor je posljedica proticanja el. struje kroz provodnik. Moe se odrediti pomodu paralelno vezanog Ohm metra, kombinacijom voltmetra i ampermetra ili mjerenjem parametara ice (el. otpor zavisi od duine, poprenog presjeka i materijala od kojeg je ica napravljena)

12.ta je ampermetar i kako se koristi? Ampermetar je ureaj koji slui za mjerenje jaine elektrine struje u elektrinom kolu i vezuje se u seriju i ima mali otpor. 13.Od ega sve zavisi otpor provodnika? Duina provodnika, debljina provodnika, materijal, jaina el. struje kroz provodnik i napon na krajevima, temperatura i osvjetljenost. 14.Koja mjerna jedinica je definisana za specifini otpor provodnika? ommetar --> 1m; ro = 1m 15.Objasni eksperimentalno odreivanje el. otpora pomodu Ohmovog zakona, nacrtaj shemu i objasni kako se grafiki izraunava vrijednost otpora na osnovu mjerenja. Kada se spoji elektrino kolo kao na slici, potom oitavamo vrijednosti jaine elektrine struje na ampermetru i vrijednosti napona na voltmetru za razliite duine zica i unesemo vrijednosti u tabelu. to je duina zice veda, otpor i napon su vedi, ali se jaina elektrine struje smanjuje. Za otpor na y osu ide U, a na x osu I i gradijent je k = R, a za specifini otpor na y osi ide R, na x osi l i gradijent k = ro/ s

16.Koje otpornike poznaje i za ta se koriste u praksi? Koji su njihovi simboli u strujnom kolu? Obini otpornik - konstantnu vrijednost, R= const., u ureajima u kojima ne elimo mijenjati otpor S klizaem-s promjenjivim vrijednostima otpora i kostisti se u ureajima gdje elimo mijenjati struju PTC (mjere temperaturu), NTC (mjere i reguliu temperaturu), LDR (upravljaju releom) i VDR (stabiluzuju napon). Imamo jo i reostat i potenciometar.

R = const.

R = promjenjiv 17.Kretanje elektrine struje u metalima ? Atomi metala imaju slabo vezane elektrone u spoljanoj ljusci na koje utie elektrino polje susjednih atoma. Pod takvim okolnostima spoljanji elektroni mogu lahko predi u domen susjednog atoma, pa zatim tredeg. Na taj nain one postaju slobodni elektroni. Oni lutaju po cijeloj zapremnini provodnika i ravnomjerno su rasporeeni u prostoru izmeu pozitivnih jona, koji osciluju oko ravnoteenog poloaja.

18.ta je elektromotorna sila? El. mot. sila izvora struje jednaka je radu spoljanjih sila za prenoenje jedinine koliine elektriciteta sa nieg na vii potencijal

E= [V]
19.Kako glasi Joule-Lentzov zakon? ta nam on fizikalno znai? "Osloboena koliina toplote u provodniku jednaka je proizvodu otpora provodnika, kvadrata jaine struje i vremena proticanja"

E=R*t
20.Izvedi matematiku formulaciju za J - L zakon koristedi Ohmov zakon za dio strujnog kola.

E = A = q * U (q = I* t) => A= I*t* U (U = I * R ) => I2* t* R

21.Navedi Kirchoffova pravila i napii njihove matematike formulacije. 1.: Zbir svih struja koje ulaze u vor jedna je zbiru svih struja koje izlaze iz vora I = I1 + I2 + I3 2. (serijska veza): Algebarski zbir svih elektromotornih sila u zatvorenoj strujnoj konturi jednaka je zbiru svih padova napona u toj strukturi I = const.

E = IR1 + IR2 = 0 = U1 + U2
22.Koji su naini vezivanja otpornika, a koji kod izvora i emu su onda respektivno jednaki ukupni otpori u kolu i ukupna potencijalna razlika u kolu? Serijsko R = R1 + R2 (npr. dvije baterije od po 1,5 v = 3) I=const. Paralelno 1/R = 1/R1 + 1/R2 ( -||- =1,5) U=const. 23.Definii rad i snagu elektrine struje! Rad elektrine struje jednak je proizvodu napona, jaine struje i vremena proticanja

A = F*s , A = U*q, A = P*t

24.Snaga elektrine struje predstavlja izvreni rad elektrine struje u jedinici vremena.

P=

= U*I

ELEKTROMAGNETIZAM
1. Koja tijela nazivamo magnetnima? Magnetnim tijelima nazivamo tijela koja privlae predmete od eljeza i eljeznih legura. 2. Za koja tijela kaemo da su trajno, a za koja da su privremeno namagnetisana? Koristi ogled. Tvrdi magnetici su trajno namag. tj. nakon prestanka djelovanja magneta (mag.sile) oni ne gube magnetna svojstva za razliku od mekih magnetika koji su privremeno namag. i gube svojstva pri prestanku djelovanja magnetne sile. Meki (privremeno) - eljezo, tvrdi (trajni) - elik

3. Definii magnetno polje. Mag. polje je prostor oko svakog namagnetisanog tijela i oko provodnika kojim protie struja. 4. Objasni kako izgledaju magnetne silnice, te koja je razlika u odnosu na elektrine. Mag. silnice idu od N ka S, one su zatvorene i krune, dok su elektrine silnice otvorene, priblino pravolinijske (paraboline) i idu od S ka N. 5. ta su to magnetni polovi? Mag. polovi su mjesta gdje je mag. polje najjae.(S- juni, N- sjeverni, istoimeni se odbijaju) 6. Objasni pojavu magnetne influencije. To je pojava orijentisanja svih elementarnih magneta u jednom smijeru. (u smjeru vanjskog polja) 7. ta je magnetna permeabilnost i od ega zavisi? Magnetna permeabilnost je veliina koja zavisi od materijalne sredine u kojoj se oituje magnetno polje i govori nam koliko puta je magnetno polje jae u toj sredini nego u vakumu. 8. Koje vrste materijala poznajemo s obzirom na vrijednost r (relativne mag. permeabilnosti) r>1 paramagnetici, r<1 dijamagnetici, >>1 feromagnetici 9. ta je kompas i za ta nam slui u praksi ? Ureaj koji radi na principu magnetne igle (skretanje u pravcu mag. polja). Slui za orijentaciju. 10. Definii magnetnu indukciju i magnetni fluks, te kakva je meusobna zavisnost ovih veliina? Magnetna indukcija je gustina magnetnog fluksa. Magnetni fluks je broj silnica koje presjeca odreenu povrinu, magnetni fluks je gudi ako je broj silnica koji presjeca odreenu povrsinu vedi.

B=

/ S,

[B]= 1T; [

]= 1Wb

11. Uporedi osu koja spaja geografske polove zemlje i osu koja spaja magnetne polove zemlje; kako se naziva ugao izmeu te dvije ose? Geo. osa spaja geografske polove zemlje. Mag. osa spaja magnetne polove zemlje. Ugao deklinacije je ugao izmedu njih

12. Objasni Erstedov ogled s provodnikom kroz koji protie struja. Ogled se sastoji u tome da se ica kroz koju protie elektrina struja provue kroz papir tako da ravan papira bude okomita na icu. Po papiru se pospu opiljci eljeza koje se zbog formiranog magnetnog polja rasporede u koncentrine krunice iji je smjer odreen pravilom desne ruke. 13. Objasni pravilo desne ruke za gore navedeni provodnik i nacrtaj silnice magnetnog polja u skladu sa pravilom desne ruke. Obuhvatimo provodnik desnom akom tako da nam palac pokazuje smjer toka elektrine struje, onda de savijeni prsti pokazivati smjer silnica magnetnog polja. 14. Kako se izraunava magnetne indukcija u nekoj taki za pravolinijski provodnik kojim protie struja? B = * H (mi = I/2pi*a) 15. Objasni silnice magnetnog polja kod krunog provodnika i emu je jednako B? Silnice mag. Polja izviru sa jedno strane a uviru na drugu stranu. B = + I / 2a 16. Objasni Magnetno polje solenoida i nacrtaj silnice, tako da potuje pravilo desne ruke za solenoid. B0 = 0 + NI /l Obuhvatimo solenoid desnom rukom tako da nam u kaiprst ulazi smjer elektrine struje, onda palac pokazuje smjer sjevernog pola. Silnice izlaze iz sjevernog, a ulaze u juni pol. 17. ta je elektromagnet i kako ga jednostavno moemo napravit? Elektromagnet je namotaj prikljuen na potencijalnu razliku ije je jezgro ispunjeno mekim eljezom ( jednostavno ga pravimo pomodu navoja(komad ice), jezgro od mehkog zeljeza (eksera) i baterije, a jai pravimo pomodu due ice, jaeg izvora, ireg komada eljeza). 18. Definii jainu magnetnog polja. Kako ona zavisi od magnetne indukcije? H - jaina mag. polja, zavisi od tipa mag. polja i od sredine B = * H; H = B/ , polje je jace ako je jaca mag. Indukcija. H = I / 2pi * a = N * I / l = I/2a 19. Objasni djelovanje magnetnog polja na provodnik kojim protie struja (F=BIl). Pravilo lijeve ruke. F=B*I*l sila koja izaziva skretanje (amperova sila) Ukoliko provodnik kojim protice struja unesemo u mag. polje on de skretati napred ili nazad, zavisno od smjera el. struje i smjera mag. polja prema pravilu lijeve ruke. Pravilo: Ako srednji prst pokazuje smjer struje, kaiprst smjer linija sile mag. polja, onda de palac pokazivati smjer kretanja provodnika. 20. Uzajamno djelovanje dva paralelna strujna provodnika je opisano silom....

F= * I1 * I2 / 2pi *a*l
Provodnici kojima tece struja istog smjera se meusobno privlae, a provodnici kojima tee struja suprotnog smjera se meusobno odbijaju. 21. Objasni kako se krede naelektrisana estica u magnetnom polju? Nacrtaj! Po kruznoj putanji zbog Lorentsove sile (F=q*v*B) koja igra ulogu centripetalne sile. 22. Pravilo lijeve ruke (F=q*v*B)? Postavimo palac, kaiprst i srednji prst okomito jedan na drugi. Ako srednji prst pokazuje smjer struje, kaiprst smjer linija sile magnetnog polja (B), onda de palac pokazivati smjer amperove, elektromagnetne sile smjer kretanja provodnika. 23. Objasni pojavu elektromagnetne indukcije! Pojava proizvodnje el.struje unutar provodnika pomodu promjenljivog magnetnog polja. E= - / t 24. Definii mjernu jedinicu za induktivitet zavojnice! Neki kalem ima koeficijent samoindukcije 1H, ako promjena osnovne struje od 1A/s izaziva elektromagnetnu silu samoindukcije 1 N. [L] = 1H= V*s/A = om* s

NAIZMJENINA STRUJA
1. ta je to naizmjenina struja? Naizmjenina struja je tip struje koja naizmjenino mijenja svoj intenzitet i smjer. 2. Objasni princip dobijanja naizmjenine struje? Neka se izmeu polova stalnog magneta nalazi provodnik u obliku pravougaonog rama. On rotira oko neke osovine koja je okomita na magnetsko polje indukcije B. Prilikom obrtanja stalno se mijenja magnetni fluks kroz povrinu koja ograniava okvir. Prema zakonu indukcije, usljed promjene magnetskog fluksa , na krajevima provodnika se javlja indukovana elektromotorna sila, odnosno razlika potencijala. 3. Nacrtaj i objasni grafikon sinusne naizmjenine struje.

a)

= rad

b)

= rad

c)

= rad

Objanjenje: Iz grafikona se uitavaju sljededi rezultati: struja je najveda u taci , a jednaka je nuli u i kada dodiruje x osu na kojoj se nalaze podaci vremena. Jedan period T je potreban da se struja vrati u vrijednost iz koje je krenula.

4. Definii trenutne vrijednosti naizmjenine struje i napona.

i = I0 sin (wt + 0) u = U0 sin (wt + 0)

5. Definii maksimane vrijednosti naizmjenine struje i napona. To su vrijednosti induciranog napona i struje u namotaju kada je on svom svojom povrinom u silnicama. Uef = U0 / 2 U0 = 2*Uef

Ief = I0 / 2

I0 = 2 *Ief

6. ta je to kruna frekvencija i sa kojom je fizikalnom veliinom povezuje? Kruna frekvencija omega (w) izraunava se pomodu izraza w = 2pi*f, a povezujemo je sa ugaonom brzinom rotacije namotaja u mag. polju. 7. Definii period i frekvenciju naizmjenine struje. Frekvencija je broj punih obrtaja kvadratinog rama u jedinici vremena (f) Period je vrijeme potrebno za jedan puni obrtaj (T)

F=

T=

T=

f=

8. Koja je to vrijednost frekvencije naizmjenine struje koja je standardna i najrasprostranjenija? F=50 Hz a U=220v 9. Definii efektivne vrijednosti struje i napona. Vrijednosti koje oitavamo na instrumentima (ampermetar za struju, voltmetar za napon) 10. Koji su to otpori koji se mogu nadi u kolu naizmjenine struje? Termogeni otpor, induktivni otpor, kapacitivni otpor. 11. Definii termogeni, induktivni i kapacitivni otpor u kolu naizmjenine struje. Termogeni konstantan, napon i struja u fazi i = I0*sin*wt = (U0/r)*sin*wt ( 0=0)

R=
Induktivni otpor ima zavojnicu, struja kasni za naponom 0 = pi/2, Rl=w*L Kapacitivni otpor ima kondenzator, napon kasni za strujom, Rc=1/wc 12. ta znai kada kaemo da struja kasnii za naponom, odnosno kada napon kasni za strujom? Predstavi to grafiki!

13. Napii matematike izraze za otpore u kolu naizmjenine struje. Otpori u kolu naizmjenine struje su: TERMOGENI, INDUKTIVNI I KAPACITIVNI OTPOR. Matematiki izrazi za ove otpore su:

1. R=i
Z= +

2. RL=

3. RC=

14. Definii impedancu! Ukupan otpor u kolu naizmjenine struje zove se Impedanca .

15. Izvedi formulu za rezonantnu krunu frekvenciju. Rezonantna kruna frekvencija, pri kojoj je otpor u kolu naizmjenine struje najmanji data je izrazom: el. Rezonancija (Rl=Rc), wL= 1/wC i w2LC=1 16. Definii snagu u kolu naizmjenine struje. Ako u kolu naizmjenine struje postoji samo termogeni otpor, tada je izraz za snagu naizmjenine struje isti kao i izraz za snagu jednosmjerne struje (P=U I). Postoje aktivna, prividna i jalova snaga. 17. ta znai prividna snaga i kako se izraunava, a ta je jalova snaga i kako se izraunava? Izraz P=U I naziva se prividna snaga i ona se izraava u voltamperima. Jalova snaga je izraz Pr=UI sin i naziva se jalova jer se ne moe iskoristiti. 18. Definii faktor snage. Proizvod struje i komponente napona koji je u fazi sa strujom je aktivna snaga: Izraz cos i se naziva faktor snage. Pa=Ui cos i 19. Objasni princip rada generatora naizmjenine i istosmjerne struje! NAIZMJENINA STRUJA: Savremeni izvori naiz. struje skoro iskljuivo su indukcioni generatori iji se princip rada zasniva na elektromag. indukciji. Kod njih se obrtajem kalema (strujne petlje) u mag. polju dobija naiz. struja. Osnovni dijelovi svih indukcionih generatora su: induktor i indukt, rotor i stator. ISTOSMJERNA STRUJA: Princip rada generatora jednosmjerne struje isti je kao i generatora naizmjenine struje. U provodniku se indukuje naizmjenina struja ali se na prikladan nain u vanjskom kolu dobiva istosmjerna struja.Tu ulogu kod ovog generatora vri kolektor (komulator). 20. ta su transformatori? Od ega se sastoje? Transforamtori su ureaji kojima se povedava ili smanjuje naizmjenini napon. Sastoje se od primara (kalem na koji se dovodi naizmjenina struja) i sekundara (kalem u kojem se indukuje struja). Naponi na krajevima primara i sekundara odnose se kao brojevi njihovih namotaja jaine struje kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima na primaru i sekundaru 21. Gdje se ogleda primjena transformatora? Uloga transformatora u elektroenergetskom sistemu je veoma znaajna jer on omoguduje ekonominu, pouzdanu i bezbijednu proizvodnju, prenos i distribuciju elektrine energije pri najprikladnijim naponskim nivoima. Dakle, njegovom primijenom se, uz veoma male gubitke energije,rjeavaju problemi raznih naponskih nivoa i meusobne izolovanosti kola koje se nalaze na razliitim naponskim nivoima. 22. Napii jednainu koja opisuje rad jednog idealnog transformatora.

23. Objasni sve fizikalne veliine koje su povezane goree navedenom jednainom! Ako sekundar trasnformatora ima N2 namotaja a primar N1 namotaja onda vai relacija

Ako je broj namotaja vedi na sekundaru nego na primaru, onda se napon povedava i obratno. Kada sekundar nije optereden kroz primar protie vrlo mala struja koja se zove struja praznog hoda. U idealnom transformatoru snaga koja se dovodi na primarni kalem jednake je snazi u sekundarnom kalemu. Povezane su sve fizikalne veliine: struja, napon, namotaj, snaga. P1 = P2 U1*I1 = U2*I2

OPTIKA
1. ta je svjetlost? Kako se naziva nauna disciplina koja prouava svjetlost i svjetlosne pojave? Svjetlost je elektromagnetni talas koji se moze prostirati kroz bilo koju sredinu. Nauka je optika. 2. Objasni prirodu svjetlosti? Dualna, u isto vrijeme je foton (cestica) i talas (zbog frekvencije, talasne duzine, difrakcije...) 3. Navedi predmet prouavanja fotometrije kao dijela optike. Svjetlosne velicine koje se mogu mjeriti (prostorni ugao...) 4. Definii osnovne fotometrijske veliine i njihove mjerne jedinice

Jaina svjetlosti Svjetlosni fluks Prostorni ugao Osvjetljenost

I= / =I* =s/R2 E= /S

1 cd (kandela) 1 lm (lumen) 1 srad (steradijan) 1lx (luks)

5. Ko je eksperimentalno izmjerio brzinu prostiranja svjetlosti, a koliko ona danas iznosi? Fizo, c=3*108 m/s 6. Na koji dio spekra je nae oko najosjetljivije? Na zeleni dio spektra 7. ta je to luksmetar? Sprava za mjerenje osvjetljenosti 8. Napii matematike izraze za osvjetljenost, jainu svjetlosti i svjetlosni fluks. Povei te veliine i objasni kako zavise meusobno.

E= /s => I* /S => ( I*s/R2)/S => I/R2

Svjetlost je veda sto je fluks vedi tj. to je vedi intenzitet svjetljosti. 9. Kako se dijeli optika? Fotometrija, geometrijska i talasna optika 10. ta prouava geometrijska optika? Prouava svjetlost (svj. zrake) kao pravce. 11. Navedi etiri osnovna zakona geometrijske optike i iskai ih rijeima. a) Zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti - kroz bilo koju sredinu se prostire pravolinijski b) Zakon nezavisnosti prostiranja svjetlosti ukoliko predmet obasjamo sa dva razlicita izvora, svjetlosni zraci ce se prostirati nezavisno jedan od drugog bez medudjelovanja, te formira 2 lika c) Zakon odbijanja (refleksije) Svj. zraci se odbijaju od neke povrine ukoliko je upadni ugao jednak odbojnom uglu i ukoliko su upadna, odbojna zraka i normala na povrinu u istoj ravni. d) Zakon prelamanja ( refraksije) ukoliko svjetlost prelazi iz opticki rjede u opticki guscu sredinu ona je prelomljena prema normali. 12. ta je to odbijanje svjetlosti i od ega zavisi? Zavisi od povrsina ogledala - Svj. Zraci se odbijaju od neke povrsine ukoliko je uUpadni ugao jednak odbojnom uglu i u koliko su upadna zraka, odbojna zraka i normala na povrsinu u istoj ravni 13. Prilikom iskazivanja zakona o prelamanju svjetlosti spominje se veliina indeks prelamanja date materijalne sredine. Definii tu veliinu! n- indeks prelamanje neke sredine i definise se kao kolicnik brzine svjetlosti u vakumu i brzine svjetlosti u nekoj sredini n= c/v 14. Objasni ta znai kada kaemo da je neka materijalna sredina optiki rjea, odnosno optiki guda! Optidki rjea sredina znaci da je svj. u toj sredini bra n je manje, a v je vede.

15. Nacrtaj i objasni prelamanje svjetlosti kroz planparalelnu plou i prizmu PRIZMA: (samo to je ugao na vrhu teta ne gama) PLANPARALELNA PLOA:

16. Definii optiki klin. Kada je teta (ugao) mali. 17. Nacrtaj i objasni pojavu totalne refleksije. Gdje se ogleda primjena ovog efekta? TUR- je pojava da se svjetlost koja dolazi iz opticki gusce sredine pod vecim uglom od granicnog vrada u tu sredinu pod uglom koji je jednak upadnom. Pravougla prizma, opticko vlakno, periskop.

18. ta su soiva? Pedmeti od stakla omeeni s dvijema sfernim povrinama 19. Koje vrste soiva poznajete? Sabirno (konveksno) i Rasipno (konkavno) 20. Nabroj tri osnovne karakteristine zrake prilikom prelamanja svjetlosti kod soiva. Zraka koja pada na sovo od vrha predmeta paralelno optikoj osi , prelama se kroz fokus ili iu. Zraka koja pada na soivo od vrha, prolazedi kroz centar soiva, nastavlja svoj put bez prelamanja Zraka koja pada na soivo od vrha predmeta kroz iu prelama se paralelno optikoj osi. 21. Prilikom konstrukcije lika kod soiva i kod svernih ogledala, veoma su nam bitne tri take na optikoj osi. Koje? Centar (c), fokus ili ia (F) i taka presjeka (A') 22. Definii fokus (iu) sabirnog soiva. ta je ina daljina? Fokus je taka u kojoj se zrake sabiraju nakon prolaska kroz soivo. izna daljina je udaljenost fokusa od centra. 23. Kako raunamo uvedanje lika?

u=L/P => l/p; u < 1- umanjena, u > od 1 uvedana

24. Napii jednainu soiva i sfernih ogledala. Kada de ina daljina biti negativna? 1/f = 1/p + 1/l ina daljina de biti negativna kod raspinog soiva.

25. ime se bavi talasna optika? Prouava talasnu prirodu svjetlosti i razmatra svjetlosne zrake kao elektromagnetne talase. 26. Nabroj i objasni 4 pojave kojima je pokazana injenica da svjetlost ima i talasnu prirodu! a) DISPERZIJA (razlaganje) razlaganje bijele svjetlosti na boje: na crvenu, naranastu, utu, zelenu, plavu, indigo i ljubiastu.

b) INTERFERENCIJA (slaganje talasa) - slaganje talasa koji se krecu kroz neku sredinu a) konstruktivna, b) destuktivna

c) DIFRAKCIJA skretanje svjetlosti sa njenog prvobitnog pravca zbog nailazenja na otvore, proreze, pukotine

d) POLARIZACIJA (zakretanje ravni svjetlosti) - zakretanje ravni svjetlosti tako da se proputa samo jedna komponenta elektromagnetnog talasa

KVANTNA FIZIKA
1. Koje zakone toplotnog zraenja poznaje? KIRHOFOV ZAKON ZRAENJA: Tijelo koje najvie apsorbuje zraenje, najise ga i emituje. Intenzitet zraenja koje se emituje na neku povrinu direktno je proporcionalan snazi, a obrnuto proporcionalan povrini na koju se izrai. I= P/S [I]=1W/m2 WIENOV ZAKON POMJERANJA: Talasna duina zraenja na kojoj se izrai maximalni intenzitet, obrnuto je proporcionalna apsolutnoj temperaturi. S-B (STEFAN-BOLTZMANOV) ZAKON: Ukupni intenzitet zraenja apsolutno crnog tijela direktno je proprocionalan etvrtom stepenu apsolutne temperature.

I=
2. Definii model apsolutno crnog tijela. Tijelo koje na svakoj temperaturi potpuno apsorbuje zraenje svih talasnih duina naziva se idealno crno tijelo. Apsolutno crno tijelo je savreni apsorber energije elektromagnetnog talasa koji istovremeno reemituje nazad u prostor oko sebe. Idealno crno tijelo ne postoji u prirodi. Dobra aproksimacija idealnog crnog tijela je jedna upljina sa malim otvorom koja apsorbuje cjelokupno zraenje koje ue kroz otvor. 3. Iskai Wiennov zakon pomjeranja, rijeima, matematiki i grafiki. WIENOV ZAKON POMJERANJA: Talasna duina na kojoj je intenzitet zraenja maximalan, obrnuto je proprcionalna apsolutnoj temperaturi.

max = b/T b=2,9*10-3 km [m*K]

4. Koja je mjerna jedinica za Wiennovu konstantu? K*m = Kelvin * metar 5. Kako se vri pretvaranje energije iz J (dula) u eV (elektron volte)? Dijelimo sa 1,602*10-19 E[J]/1,602*10 -19 = E[eV] 6. Navedi Planckov zakon zraenja i objasni njegov fizikalni znaaj! On je udario temelje kvantnoj fizici, dajudi novu pretpostavku da je spektar elektromagnetnog zraenja diskretan ili linijski. Ukupna emitovana energija jednaka je cjelobrojnom umnoku energije jednog kvanta. Iz ovog zakona zraenja mogu se izvesti svi do tada poznati zakoni zraenja crnog tijela, kao specijalni sluajevi. I dao je dvije predpostavke: 1. Spektar nije kontinuiran, vec diskretan - svaka talasna duina ima drugu energiju 2. Energija kvantizirana - energija se moe apsorbirati i proizvoditi ako su u malim paketidima kvanti 7. ta je foton i koliku energiju nosi? Foton je kvant elektromagnetnog zraenja i eletromagnetnog meudjelovanja. Prenosilac je elektromagnetne sile koja deluje meu naeletrisanim esticama.

E=h*f

(f - frekvencija zraenja, h - konstanta= 6,626*10-34 Js)

8. Nacrtaj shemu eksperimenta i objasni fotoelektrini efekt. Pojava emisije elektrona sa katode kada se ona obasja fotonima ili svjetlodu odreene talasne duine naziva se fotoelektrini efekat. Pojavu fotoefekta demo najlake objasniti pomodu tzv. fotodelije. U evakuisanoj cijevi se nalaze dvije elektrode. Jedna od njih (katoda) je premazana cezijem, ili nekim drugim alkalnim metalom, da bi se lake izazvao fotoefekat. Elektrode se prikljue na izvor jednosmjernog napona. Kada katoda K nije obasjana svjetlodu mjerni instrument ne pokazuje nikakvu struju. Kada se obasja svjetlodu na mjernom instrumentu se registruje struja! Svjetlost je izbila elektrone sa katode i oni se kredu prema anodi A. Tako se obrazuje struja koja se zove fotostruja.

9. ta je izlazni rad za fotoelektrini efekt? Rad koji je potrebno izvriti da bi elektron napustio metal. 10. Napii Einsteinovu jednainu fotoelektrinog efekta. hf=Ai+ Ek gdje hf predstavlja energiju jednog fotona, a Ai je izlazni rad elektrona. 11. Navedi bar tri primjene fotoelektrinog efekta u praksi. Kod fotodelija, fotodioda i fotomultiplikatora, kao fotootpornik (automatski brojai, otvaranje..) 12. Koji su to modeli atoma dali osnove za fiziku atoma? To su: Thomsonov model atoma,Ratherfordov model atoma i Borov model atoma 13. Objasni ukratko Thomsonov model atoma i navedi njegove nedostatke? Tomsonov model je zamiljen na nain da atom predstavlja sferu ispunjenu pozitivnim fluidom u koji su elektroni uronjeni. Otkrio elektron. Meutim nije mogao obasniti emisiju elektromagnetnog zraenja i radioaktivnost (tj. da se jezgra sama od sebe raspadaju, spontano) 14. U emu je Rutherford uspio, a u emu je nedostatak njegovog modela? On je otkrio jezgro, rekao je da se elektoni oko jezgra okredu kao planete oko Sunca, meutim iako je uspio objasniti radioaktivnost, nije uspio objasniti emisiju elektromagnetnog zraenja. 15. Navedi Bohrove postulate? 1. Elektroni se kredu oko jezgra samo po strogo odreenim krunim putanjama u kojima ne zrae nikakvu energiju. Takve putanje su stacionarne putanje. 2. Do emisije ili apsorpcije zraenja moe dodi pri prelasku elektrona s jedne stacionarne putanje na drugu. Energija toga zraenja jednaka je razlici energija na stacionarnim putanjama. 16. Koje matematike formule je neophodno znati pri objanjenju Bohrovog modela atoma?

hf = En-Em
17. Na koji nain moemo izraunati talasnu duinu emitovanog/apsorbovanog zraenja, ako su poznati nivoi u atomu sa kojih i na koji elektroni preskau unutar atoma?

gdje su m i n nivoi.