Professional Documents
Culture Documents
Recept Za Kompost
Recept Za Kompost
PT RECE
Kompostiranje, to je to?
Kompostiranje je razgradnja biootpada uz pomo niza ivih organizama pri emu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. To je najstariji i najprirodniji nain recikliranja otpada! Biootpad koji se moe kompostirati ukljuuje kuhinjski otpad (ostatke od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad.
Izvori: Integrated Waste Management Board 1997. Composting. Letak. Milanovi, Z., Radovi, S. i Vui, V. 2002. Otpad nije smee. Zagreb: Gospodarstvo i okoli; Velika Gorica: Mtg-topgraf.
Zato kompostirati?
tedimo novac - Kompost je kvalitetno organsko gnojivo koje je potpuno besplatno! titimo okoli - Kompostiranjem se koliina otpada koja zavrava na odlagalitu moe smanjiti ak za 1/3! Time pomaemo rjeavanje gorueg problema zatite okolia Republike Hrvatske. Odvajanjem otpada smanjujemo oneienje podzemlja procjednim vodama s odlagalita, smanjujemo stvaranje staklenikog plina metana koji doprinosi klimatskim promjenama te smanjujemo opasnost od poara! - Izbjegavamo upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugroavaju zdravlje ljudi, biljaka i ivotinja; - Kompost poboljava strukturu tla i sprijeava isuivanje.
to nam je potrebno?
- Biootpad bogat duikom (ostaci povra i voa, talog kave i aja, trava...) - Biootpad bogat ugljikom (suho lie, granje, sijeno, slama, piljevina, iglice etinjaa) - Voda, zrak.
Nedostaje kisika ili ima previe duika. Preokrenite hrpu kako biste omoguili prozraivanje i dodajte suhog materijala da upije vlagu (npr, granice, suho lie) Strpljenja molim! Za proizvodnju zrelog komposta potrebno je otprilike godina dana. Za hladnog vremena ivi organizmi (npr. bakterije) su manje aktivni. Popricajte hrpu vodom no, pazite da ne pretjerate. Prevelike koliine vode zatvorit e zrane prolaze te dovesti do ugibanja organizama kojima je potreban zrak, ime ete usporiti proces kompostiranja. Preokrenite hrpu i dodajte materijal koji e upiti suvinu vlagu (npr. piljevina, suho lie) Kukci imaju vanu ulogu u kompostiranju. No, ukoliko se pojaano skupljaju muhe, moda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati! Takoer, preporuljivo je otpatke povra i voa prekriti tankim slojem zemlje ili lia.
omposta k o d a k 6 kora
U jednakom omjeru pomijeamo biootpad bogat duikom (bre se razgrauje i osigurava vlagu) i biootpad bogat ugljikom (sporije se razgrauje i osigurava prozranost).
Materijal stavimo na hrpu koju moemo i dodatno ograditi icom, drvetom ili ciglom (na dno hrpe poeljno je staviti sloj granja da se osigura prozraivanje!). Kompostnu hrpu zatitimo od prejakog sunca i oborina (npr. nadstrenicom ili slamom - izbjegavati pokrivanje plastinim vreama!).
Hrpu povremeno (bar jedanput mjeseno) preokrenimo kako bi osigurali prozraivanje i nikad ju ne zbijati - zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprijeava pojavu neugodnih mirisa.
Provjeravajmo vlanost tzv.metodom knedle. Uzeti aku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz ake curi tekuina, previe je vode. Ako se u stisnutoj aci ne osjea vlanost, voda nedostaje. Kada materijal u aci ostaje zbijen u grudi, vlanost je primjerena.
Kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifian miris umske zemlje, umijeajmo ga u zemlju svog vrtnog ili kunog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).
Kompostirati je jednostavno ukoliko se pridravate nekoliko osnovnih pravila. Ipak, zapaanjem i praksom ete najbolje uvidjeti to je djelotvorno u vaem sluaju. Za daljnje informacije kontaktirajte ODRAZ.
Lj. Posavskog 2/IV 10000 Zagreb tel: (01) 46 55 202; 46 55 203 e-mail: okolis@odraz.hr www.odraz.hr
Izradu ovog letka financijski je potpomognulo Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Pripremila: Silvija Kipson Ilustracije: Ivana Vidovi